ureena skripta za 1.

kolokvij

tematska jedinica 1Promjene turistike ponude i potranje

Turistika destinacija i turistika ponuda i potranja

injenica je da turist trai destinaciju koja nudi promjenu, novi doivljaj,

dogaaje.
U strukturi kompleksne ugostiteljske usluge mijenjaju se ponderi
znaajnosti pojedinih elemenata koji tu uslugu ine.
Turistika destinacija postaje dio turistike ponude i funkcionalna cjelina
turistike ponude nekog turistikog mjesta ili ireg prostornog kruga, pa
ak i neke zemlje ili regije.
Obiljeja turistike destinacije ine obiljeja turistike ponude i obratno.

U opim uvjetima ivota i rada ljudi, javljaju se opi uvjeti razvoja novih
trendova i oblika turistike potranje. Oblici promjena na turistikom
tritu, javljaju se u vie oblika, ali se mogu saeti u sljedeim osnovnim
oblicima:

Promjene u potrebama ivota i posljedica ivota i rada potencijalnih

turista vee se uz injenicu da e i dalje rasti opi standard ljudi u
tehnoloki razvijenijim zemljama, ali i u zemljama Nove Europe kao i
u drugim zemljama koje ulau u razvoj tehnologija i znanja.
Ljudi sve due i due ive te se javlja sve vie ljudi takozvane tree
dobi koja postaje sve dominantnija starosna struktura turistike
potranje
Sve bri razvoj i sve vea razina otuenosti ljudi trae odgovor na
brzi ritam ivota i rada, raste potranja za posebno traenim
oblicima prirode sa naglaeno istim i nedirnutim krajobrazima i
prirodom koja se barem tako doivljava, ista okolina i osjeaj da se
doivljava ista i nedirnuta priroda postaje osnovni motiv potranje.
Sigurnost u svim oblicima i podrujima postaje osnovni motiv
putovanja, sigurnost postaje jedan o osnovnih oblika potranje ..
Snani razvoj medija kao i novih komunikacijskih tehnologija .
Sve bri razvoj znanosti i tehnologija te rastui razmak u stilu ivota i
rada kao posljedice povijesnih initelja razvoja europskih naroda i
civilizacija koje su doivjele posebne traume u posljednjih pedeset
godina ( drugi svjetski rat, podjela svijeta na istok i zapad, razvoj u
dva politiko ekonomska sustava, pad Berlinskog zida, emigracija,
preseljenje ljudi, siromatvo, pojava Nove Europe, itd. ..

Ope okolnosti razvoja mega trendova turistike potranje

Opi trendovi razvoja turistike potranje vezane su za opi pristup razvoja

turistike infrastrukture i procesom ouvanja prirode i ovjekove okoline:

1
 ureena skripta za 1. kolokvij

opi svjetski trend standardizacije i sve masovnija pojava branding

ponude
predvia se da e Europa biti za dvadeset godina ujedinjena od
Atlantika do Karpata i initi potencijal od 500.000.000.,..
u nastupajuih dvadeset godina, oekuje se daljnji proces
koncentracije kapitala i opu vladavinu multinacionalnih kompanija u
svim gospodarskim granama
brzi razvoj tehnologije smjetaja i prehrane, stalno raste standard
smjetaja tj. kvaliteta smjetaja,
novi oblici prehrane,.
opi rast masovne primjene novih tehnologija koje e mijenjati nain
ivota..
ponovni povratak masovnog prihvata eljeznice
individualni prijevoz tj. automobil doivjeti e promjene

Osnovna obiljeja promjena turistike potranje

Pogled u budunost koja se moe i mora predvidjeti kakvi e biti turistiki

trendovi u potranji potrebno je naglasiti da se oekuje od 2000. do 2015
godine da e broj turista rasti godinje po stopi od 2,5 % ( prema
predvianjima WTO- World trave organisation), dok je bio neto slabiji
porast u odnosu na period izmeu 1985. do 2000 godine, kada je stopa
rasta iznosila 2,7 %. Ali se u istom periodu predvia bri rast broja
dolazaka turista po stopi od 2,79 %, tj od 372 milijuna dolazaka turista u
2000 godini, broj e u 2015 porasti na 476 milijuna turista, znai da e
bre rasti broj dolazaka turista u odnosu na ukupan broj turistikih
putovanja WTO, Global tourismforecasts to theyear 2000. andbeyond,
WTO Madrid, Madrid 2000.,

Mogu se iznijeti sljedea osnovna obiljeja u Svijetu, a posebno Europi i

Hrvatskoj na temelju relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka i
trendova:

opi trend putovanja, ogleda se u stalnosti broja putnika za

destinacije na Mediteranu,
ukupni hrvatski turistiki image i ponuda su u posljednjih petnaest
godina bili obiljeeni posebnim uvjetima koja nisu imala naa
konkurentska trita,DOIVLJAJ,
motivi putovanja takoer e mijenjati svoje oblike i raspored interesa
za putovanje,
duljina putovanja do sada je u prosjeku iznosila kod europskih turista
od 4 do 7 noenja sa 35 % uea, duina putovanja od 12 do 15
dana inila je grupa europskih turista sa 22 %. ..
oblici organiziranog putovanja u europskim turistikim putovanjima
vie od 76% je unaprijed organizirano tj. organizirano je putem

2
 ureena skripta za 1. kolokvij

raznih oblika posrednika, od toga broja 33 % kupuje organizirane i

oblikovane turistike paket aranmane, ostali koriste druge oblike
posrednikih usluga,..

Megatrendovi turistike potranje

Mega trendovi turistikih obiljeja u svijetu i Europi, mogu se saeti u

sljedee toke:

1. Gotovo dva desetljea koje su jednim dijelom bile za hrvatsko

turistiko gospodarstvo posebne i turbulentne, vano je napomenuti
da je ipak u posljednjih deset godina zabiljeena stopa rasta po
prosjenoj stopi od 4,3 % na godinu, a prihod od turizma ak je
rastao po stopi od 8,1 %. U svjetskim prilikama turistiki promet bio
je obiljeen lokalnim ratovima (Domovinski rat, ratovi u zemljama
bive Jugoslavije, Perzijski rat, Rat u Iraku, krize u Istonoj Aziji,
stalna kriza na Bliskom istoku), pojavama terorizma: napad na New
York, Bally, Madrid, itd.), ali ipak broj putovanja se nije smanjio na
svjetskoj razini dapae biljei stalni rast od 2,7 % godinje te tako
turizam postaje vodea gospodarska grana itavog svijeta, a
posebno mnogih zemalja i makro destinacija
2. Europska kretanja turistikog prometa imaju obiljeje da ine 60 %
svih svjetskih putovanja. Prema predvianjima WTO europski
turistiki promet imati e isti udio i u narednih dvadeset godina, a
predviena stopa godinjeg rasta trebala bi iznositi 3,1 % godinje
za Europu. Vanu ulogu u turistikom promet imati e u narednom
razdoblju jo Istona Azija posebno Kina, Sjeverna i juna Amerika te
Oceanske zemlje. Predvia se da e manju stopu rasta pa ak i pad
turistikog prometa imati Juna Azija, Afrika i Srednji Istok glede
spomenutih potekoa i najavljivanog terorizma.
3. Europska kretanja biti e obiljeena posebnim potrebama da se
putuje u destinacije koje garantiraju sigurnost. To ostaje i dalje
Mediteran tj. zemlje Sredozemlja koje do sada ostvaruje 51 %
turistikog prometa Europe, ili 201 milijun dolazaka ili 112 milijardi
USA dolara. Od svih mediteranskih zemalja vodeu ulogu ima
panjolska sa 16 % udjela ukupnih putovanja u Europi, slijedi
Francuska sa 12 % udjela , slijede Italija 11 %, Grka 9 %, Portugal 6
%, Turska 5 %, , te Hrvatska sa 3,1 % udjela.
4. Najznaajnija emitivna zemlja je i nadalje Njemaka koja u gotovo
svim navedenim receptivnim zemljama ini lidera u broju dolazaka i

3
 ureena skripta za 1. kolokvij

udjelu u ukupnoj turistikoj potronji, to je sluaj i sa Hrvatskom.

Njemaki turisti u ukupnom europskom turistikom tritu ine 27 %
udjela i vodei su turisti u panjolskoj, Italiji, Francuskoj Hrvatskoj.
Drugo mjesto po broju turista na putovanjima Europe pripada
turistima iz Velike Britanije sa 15%, ali su engleski turisti najvanije
emitivno trite za: Cipar, Grku, Izrael, Maltu, i Portugal.

tematska jedinica 2Znaaj i uloga animacije u turizmu

Porijeklo rijei animacija dovodi nas sa dananjih europski jezika do

latinske imenice anima = dua, ivotni dah,udahnuti,
duh, unutarnje raspoloenje itd.
Animacija je dakle nadahnue, oivljavanje

Zalazei dublje u traenje latinskog porijekla rijei anima dolazi se do

grkog korijena.
Postoji dakle izvorno srodstvo s grkim animos = vjetar (dah), opisuju
an(a) =disati, dahnuti kao indoeuropski korijen.

Definicija animacije

Turistika animacija- dio je turistike ponude kojom se zadovoljavaju

potrebe i elje turista da doivi oekivani i eljeni turistiki program, kojim
organizator programa poveava turistiku potronju

Znaaj animacije u turistikoj ponudi

Poveanje turistike potronje, u gospodarskom objektu gdje

gost boravi, u drugom ugostiteljskom objektu, turistikoj destinaciji
ili ire
Zadovoljenje potreba i motiva, ispunjenje zadovoljstva i motiva
dolaska turistiku u neku turistiku destinaciju,
Doivljaj, doivjeti ljude, prostor, ambijent, objekt, destinaciju u
cjelini i ire doivljavanje

Najei sinonima (pojmovi) za slobodno vrijeme:

FUN = ala, veselje, zabava

&
SPORT = sport
&

4
 ureena skripta za 1. kolokvij

LEISURE = slobodno vrijeme,

&
EVENT = dogaaj zbivanje
&
ENTERTAINMENT = spektakl, zabava, organizirati zabavu za nekoga,
zabavnik

Tematska jedinica 3Ciljevi animacije u turizmu

1. Zadovoljstvo - zadovoljstvo turista da cjelovito i potpuno doivi

turistiku destinaciju i sve njene potencijale koji se nude i stavljaju
turisti na raspolaganje kako bi doivio svoje motive i potrebe koje su ga
pokrenule da posjeti odreenu turistiku destinaciju, objekt ili dogaaj
tj. program koji mu se nudi.
Doivljaj i zadovoljenje potreba turista ini ispunjenim oekivanim i
prieljkivanim osjeajima, doivljajima i percepcijama za odreeni
program, objekt ili destinaciju.

2. Turistika potronja, poveanje turistike potronje drugi je cilj

svakog animacijskog programa i ponude.
injenica da je animacijski program dio turistike ponude ini
animaciju vanom u poveanju turistike potronje.
Animacijski program postaje tako drugi vani cilj zato se pokree,
planira, organizira i nudi turistima.
Turistika potronja cilj je svake gospodarske aktivnosti pa tako i
animacije u turizmu.
Ako je animacija dio turistike ponude onda je nezaobilazno da je ona
i jedan od osnovnih ciljeva, a to je poveanje turistike potronje.

Principi turistike animacije:

princip slobode, to znai da svaki ponueni program potencijalni

turista koristi po svojoj volji i prema svojim potrebama i motivima da u
turistikoj destinaciji doivi onaj doivljaj glede kojeg je i doputovao u
turistiku destinaciju ili odabrani ugostiteljsko turistiki objekt.
Princip slobode u ponudi znai slobodu odabira ponuenog, bez prisile
i uvjetovanja. - Cilj, animacije je zadovoljenje osnovnih motiva, prema
tome sloboda je preduvjet tog ostvarenje i doivljaja, na sustavu
vrijednost za novac.

princip aktivnosti, turista-gost mora sudjelovati u programu, njegovo

sudjelovanje je aktivno bez obzira koliko on duboko sudjelovao u nekom
programu.
Turista - gost moe biti i aktivan i pasivan, ali mora biti nazoan tj.
mora biti dio publike koja sudjeluje i konzumira ponueni program.

5
 ureena skripta za 1. kolokvij

Ako nije nazoan on nije aktiva, a intenzitet aktivnosti nije uvjetovan

niti se mjeri, u pravilu on je rezultat zadovoljstva, ali to nije presudno u
odreenju principa animacije.
Bez sudjelovanja u nekom ponuenom programu nema ostvarenja
animacijskog programa niti cilja animacije.
Virtualni doivljaj ne iskljuuje doivljaj, niti je doivljaj nuno fiziki
dokazivati.
Doivljaj je esto imaginarnog i teko dokuivog stanja, vano je da
turista doivi i ispuni oekivanu razinu programa tj. percepcije o
programu.
Program ne moe biti nerealan ili nestvaran; mora se uvije zasnivati
na sustavu vrijednost za novac.

princip jednakosti, svaki turista koji sudjeluje u animacijskom

programu ima ista prava i svi su jednaki.
Svi su platili isti novac za ponueni program, prema tome imaju i ista
prava; koliko e biti angairani i koliko e biti aktivno ukljueni to je
njihov izbor, pravo i sloboda, ali svi su jednaki u programu.
Ne planira se i izvodi program samo za jedan manji dio publike on se
izvodi za sve u destinaciji ili objektu.

Princip primjerenosti, animacijski program mora biti primjeren

primaocu tj. potencijalnom gostu.
Svaki animacijski program mora biti primjeren onomu kome se jo u
fazi pripreme i planiranja namjerava ponuditi kako bi se zadovoljile
potrebe i postigla optimalna turistika potronja.

Razvoj i pristupi animaciji u turizmu

Europski pristup:

a) francuski pristup
b) njemaki pristup

Ameriki pristup

Snanim razvojem turizma posebno iza 50-tih god. 20. st. i masovnim
putovanjima - javljaju se prvi oblici turistike animacije.
Javlja se iri pojam rekreacija tj slobodno vrijeme za koje je
vana animacija te se poblie objanjava pojam s aspekta rekreacijske
pedagogije, pojam animacija.
Danas u vrijeme multiaspekta turistike animacije koja se rairila u
gotovo svim oblicima turistike ponude, animacija se smatra francuskom
tvorevinom.
Kao intranzitivni oblik sanimer tu postaje vidljiva jo jedna znaajna

6
 ureena skripta za 1. kolokvij

razina kojom se animacija objanjava iz sebe, a ne iskljuivo kao poticaj

izvana.
Ipak ovjek mora program doivjeti iznutra jer turistima postaje vaan
doivljaj kao osnova zadovoljenja potreba i motiva svakog putovanja tj.
turistikog programa, ee i ire i svakog rekreacijskog programa.

tematska jedinica 4Znaenje hoby-a i igre kao osnov, turistike

animacije

Hobby- je naziv za aktivnosti koje se rade zbog osobnog zadovoljstva, a

ne zbog novanih nagrada ili primanja.
Kroz hobi osoba moe proiriti znanje, vjetinu i iskustvo te uspostaviti
(brojne) kontakte s drugim ljudima koje zanima isti hobi.
Za postignua u hobiju osoba moe dobiti i nagrade od kruga
istomiljenika ili od ire zajednice (npr. za slikanje ili fotografiju), ali osnova
hobija je osobno zadovoljstvo

Igra- je uvijek odreeni slijed, za razliku od zabave.

U igrije sadran cilj, ona tei ispunjenju, postizanju odreenog rezultata,
dok je u zabavi osnovno oputanje i psihofizika relaksacija.
Zato je igra u svom prvom stupnju, kod djece, najee ponavljanje,
oponaanje nekih osnovnih ljudskih akcija i potreba.
Osnovni preduvjet da bi se pojedinac ukljuio u aktivnosti hobija i igara je
postojanje slobodnog vremena i dokolice.

Slobodno vrijeme i dokolica preduvjeti za razvoj hoby-a i igre

Dokolica - je ostvarenje individualne slobode.

Ako je ovjek inae zatvoren u krug obveza, u dokolici je preputen sam
sebi; u dokolici se, prema tome, iskazuju spontanost i sloboda izbora, te se
u njoj iskazuje potpuni ovjek i ostvaruju ljudske slobode.

Dokolica se cijeni kao vrijednost za sebe, kao prostor u kojem ovjek

utemeljuje ravnoteu izgubljenu u radu i ostvaruje se kao slobodno bie.
Ona se odvaja od rada kao neto to postoji samostalno, samo formalno,
koliinski utemeljeno na radu jer se smanjenjem radnih sati uveavaju
slobodni sati, odnosno prostor za realizaciju ovjekove slobode.

Slobodno vrijeme poetak i osnov animacije:

engleski: leisure = dokolica, hoby, odmor, slobodno vrijeme, raditi ono

to nije profesija

7
 ureena skripta za 1. kolokvij

francuski: le loisir (luazir)=dokolica, hoby,odmor, slobodno vrijeme,

raditi ono to nije profesija
njemaki: freizeit= dokolica, hoby,odmor, slobodno vrijeme, raditi ono
to nije profesija
talijanski: il tempo libero= dokolica, hoby,odmor, slobodno vrijeme,
raditi ono to nije profesija

Hobby i igra osnov za turistiku potranju

Hobby i slobodne aktivnosti nameu drugi odnos prema radu, pruaju

mogunost sagledavanja ljudskog djelovanja u drugim relacijama.

Hobby afirmira vrijednost ovjekova vremena i energije s obzirom na

neposredna, a ne konana zadovoljstva, i izravno povezuje cilj rada s
odreenom osobom koja ga obavlja!

tematska jedinica 5Animacijski programi vrste i imbenici

Opi pristup podrujima animacijskih programa:

Kretanje - port, portske igre, etnje, ..

Druenje - piknik, izlet, roendan, igre za djecu ...
Stvaralake aktivnosti - fotografiranje, crtanje, kolai, radionice ..
Naobrazba kongresi, koncerti, pjesnike veeri, predavanja,..
Pustolovine - rafting, logorovanje, nono skijanje, ronjenje, banggy
jamping...
Mirovanje - yoga, mirovanje, meditacija

Sadrajni pristup podruja animacijskih programa:

portsko-rekreativnih programa
Zabavnih programa
Kulturno umjetniki programa
Ostalih programa

Vremenski pristup podruja animacijskih programa:

Sezonski animacijski programi

Tjedni animacijski programi
Dnevni animacijski programi

8
 ureena skripta za 1. kolokvij

Dnevni animacijski programi

Najvei broj animacijskih programa ima obiljeja dnevnog programa, u

pravilu dnevni program traje samo jedan dan.

Dnevni programi dijele se:

jutarnji program
prijepodnevni program
poslijepodnevni program
veernji program
noni program

Dnevni programi su po svojoj strukturi usko specijalizirani i usmjereni na

ciljani segment turistikog trita. Dnevni programi su najei!!

Ponudbeni pristup podruja animacijskih programa:

PONUENI ANIMACIJSKI PROGRAM

MOGUI ANIMACIJSKI PROGRAM
SLOBODNI ANIMACIJSKI PROGRAM

Vlasniki pristup animacijskim programima

vlastiti animacijski programi,

kupljeni ili tui animacijski programi

imbenici programiranja animacije u turizmu:

Program - planovi i programi koji se nude, ponude programa i mogue

aktivnosti turista
Prostor - povrine, prostori, objekti i oprema koja se nudi turistima
Kadrovi - specijalizirano osoblje, posebna znanja, vjetine i
kompetencije sa svim posebnim uslugama i mogunostima koje se
nude

tematska jedinica 6Animacijski programi-sadraji ponuenog

programa

Animacijski programi za odrasle

Animacijski programi za djecu

9
 ureena skripta za 1. kolokvij

Posebni programi i produkti - Team Building programi

Osnovna tehnika podrka za izvoenje animacijskih programa

Animacijski programi:

Animacijski programi za odrasle

Animacijski programi za djecu

Animacijski programi za odrasle

a) dnevna animacija za odrasle:

- animacijske aktivnosti za odrasle na vanjskom prostoru-Outdoor
aktivnosti,
- aktivnosti u dvorani - Indoor aktivnosti, u dvoranama
- Igre na bazenu za odrasle

b) veernja animacija za odrasle,

c) Igre za odrasle

a) dnevna animacija za odrasle:

- animacijske aktivnosti za odrasle na vanjskom prostoru-Outdoor

aktivnosti, najei su:

Odbojka na pijesku
Mali nogomet
Mini Olimpijada: Pikado, poligon tafeta u tranju na 100 m i
slino,Pikado, luk i strijela,mali nogomet,rukomet,visea
kuglana,boowling,mini golf,bike (bicikli),stolni tenis, itd.,ostali
prikladni portovi, igre i slino
Boe
Stolni tenis
"Happyhour
Badminton
"Funnygags"

-aktivnosti u dvorani-Indoor aktivnosti, u dvoranama za odrasle:

Bingo
Pikado
CRO club
Ples
kola plesa

- Igre na bazenu za odrasle:

10
 ureena skripta za 1. kolokvij

Vaterpolo
Waterbasket
"Happyhour
Tranje kroz bazen
Watervolley
Muziki kviz
Aerobic:
Aerobic vjebe mogu se odvijati na suhom ili na bazenu; u
posljednje vrijeme eli se ukljuiti to je vie mogue elemente
najpopularnijih oblika aerobika kao to je pilates, taebo i sl.
U grupu aerobic aktivnosti spadaju:
Keepfit - jutarnje razgibavanje i istezanje tijela, povoljno kao
jutarnja aktivnost,
Aerobicclassic,
Taebo - aerobik u kombinaciji s borilakim vjetinama,
Fitmix (kombinacija nekoliko aerobik tehnika),
Aquaerobic - aerobik u vodi,
Watergym - razgibavanje i istezanje tijela u vodi, povoljno kao
jutarnja aktivnost,
Power walk - brzo hodanje uz lungomare s ubaenim povremenim
vjebama za ruke i noge,
Pilates

b) veernja animacija za odrasle

Welcomenight
Muziki kviz
Hawaiiannight

c) Igre za odrasle

Dodaj eir
Dodaj balon
Newspaperdance
Opposite
Spin-kataplof
Aroundtheworld
Cocktailmix
o Pjevanje
o Zaljubljeni parovi ples srca ples sa metlom itd.

Animacijski programi za djecu

a)dnevnaanimacija za djecu

11
 ureena skripta za 1. kolokvij

- animacijske aktivnosti za djecu na vanjskom prostoru - Outdoor

aktivnosti,
- animacijske aktivnosti za djecu u unutarnjim prostorima - Indoor
aktivnosti,

b) veernjaanimacija za djecu

a) dnevna animacija za djecu

- animacijske aktivnosti za djecu na vanjskom prostoru - Outdoor

aktivnosti:

Traenje blaga
Ice-creamhunt
Fruitqueen
Indian day
Mini Olimpijada
Eco walk
Izrada suvenira od prirodnih morskih materijala (koljkica,
kamenia, lia,...)
Face / tatoo crtanje
Igre s loptom
Ledena kraljica
Bojanje majica

- animacijske aktivnosti za djecu u unutarnjim prostorima - Indoor

aktivnosti:

Izrada maski
Crtanje
Pjevanje
Twister, Bingo
Ring game
Coin game

b) veernja animacija za djecu, najei su:

Mini Disco
Muzike igrice
Djeji cabaret "Djeji san" ili "Snjeguljica i sedam patuljaka
Izbor Mini Miss ili mini mister
Mini kviz
Talent show
Mini karneval

12
 ureena skripta za 1. kolokvij

Posebni programi i produkti - Team Building programi

Svrha Team Building programa:

razvoj poeljnih karakteristika pojedinca ili tima

smanjivanje akumuliranog stresa
poboljanje komunikacije izmeu uposlenika pod stresom
razvijanje timskog duha i samopouzdanja
preuzimanje rizika i odgovornosti
kreativno rjeavanje problema
otkrivanje novih vrijednosti i sposobnosti sudionika
priprema za bolje snalaenje u novim situacijama
prihvaanje rizika i kriznih situacija izvan "zone udobnosti"
potivanje osobnog i ravnopravnog odnosa unutar grupe
razvijanje meusobne tolerancije i samokritike
druenje, rekreacija i zabava

Definicija:

Team Building - je skup edukativno rekreativnih aktivnosti ija je svrha

stvaranje tima u kojeg se moete pouzdati.
U turistikoj ponudi teambuilding postaje dio turistike ponude sa ciljem
da se zadovolje potrebe i motivi, posebnih zahtjeva i potreba, potrebe
doivljaja na poseban nain.

Koncepcija programa podrazumijeva snalaenje u novom okruenju,

daleko od radnog mjesta; drugim rijeima to je niz zabavnih, stratekih
igara koje tim vaih djelatnika mora rijeiti.

Team Building programa se definira prema potrebama i ciljevima

pojedinog korisnika, a glavne skupine programa su:

1.Jednodnevni Team Building program na Sljemenu ili u blizini

Zagreba, ili veih gradova bilo na kontinentu bilo na Jadranskoj obali

2.Vikend Team Building program na Bjelolasici, Paklenici, na

Mrenici, Dobri i Zrmanji, Hrvatskom zagorju i/ili Jadranskoj obali.

3.Trodnevni i viednevni Team Building program u Gorskom

Kotaru, Hrvatskom zagorju i/ili Jadranskoj obali te u inozemstvu, te u
inozemstvu kao npr.: rafting na Uni (Bosna i Hercegovina), skijanje u
Italiji i Austriji

Sadraji u prirodi:

Orijentacijsko kretanje
Biciklistika tura

13
 ureena skripta za 1. kolokvij

Splavarenje na rijeci
Kajakarenje
Jedrenje
Brodska tura
Ribiki izlet
Pjeaenje
Hodanje na skijama
Skijanje
Balonarenje
Panoramski letovi helikopterom
Padobranski tandem skokovi

Antistresni sadraji i elementarne igre:

Eko i etno etnje sa upoznavanjem prirodne, kulturne, povijesne i

etnoloke batine
Pogodi metu
Balansiranje na panju
Pomozi siromahu
Prijei rijeku
Nahrani gladne
Sagradi kuu
Provuci se kroz guvu
Utrka sa 6 nogu
Pohvataj jaja
Eliminiraj uljeze

Avanturistiki sadraji:

Rafting
Penjanje po stijenama
kola preivljavanja u prirodi
Rat bojama - Paintball
Lov na blago

tematska jedinica 7Zdravstveni programi u turistikoj ponudi i

animacija

Zdravlje nije samo odsutnost bolesti i iznemoglosti ve isto tako

ope fiziko, mentalno i socijalno blagostanje.

Zdravstveni programi u turistikoj ponudi i animacija definiraju

sljedee sadraje:

Opi pristup zdravstvenom turizmu

14
 ureena skripta za 1. kolokvij

Zdravstveni programi boravka turista na moru

Zdravstveni programi boravka turista u gorju
Zdravstveni programi boravka turista u ljekovitim kupalitima
Programi zdrave prehrane
Animacija u wellness i SPA programima
Hotelski wellness programi i animacija
SPA ponuda

Wellness & SPA

Pojam wellness izveden je iz rijei wellbeing= to znai sreu,

blagostanje, dobrobit, dobar osjeaj, te rijei fitness = koja se prevodi kao
tjelesna (fizika) kondicija, sposobnost

Wellness- je cjelovit koncept zdravlja ili jo bolje ivota te obuhvaa sva

podruja zdravog kretanja, prehrane, oputanja i ovladavanja stresom do
socijalnog osjeaja ugode i spiritualnosti.

Kinezioloki programi oputajueg karaktera koji su usmjereni na

psihofiziko zdravlje su:

relaxyoga
dynamicyoga
strech i relax
walkingyoga
antistresworkout
pilatesyoga
medicinska yoga
thaichi
yoga u termalnim vodama
meditacije
vjebe disanja i mnogi drugi

Da bi wellness mogao funkcionirati potrebno je imati:

Prostor
Opremu
Kadrove

Koraci u osnivanju kvalitetnog wellnessa su:

1. Odgovarajui prikaz organizacije i prostornog dizajna (prije nego to

wellness krene sa poslovanjem potrebno je napraviti sveukupni prikaz
organizacije i dizajna prostorija u wellnessu kako bi se wellness uklopio
u prostor i dizajn hotela)

15
 ureena skripta za 1. kolokvij

2. Kreiranje prie i opis cjelina odnosno prostornih zona (potrebno je

napraviti nekoliko odvojenih zona koje moraju biti u skladu sa
sveukupnom zamiljenom ponudom wellnessa, ali tako da sve skupa
ima odreenu funkcionalnu formu)
3. Ambijentalno rjeenje i profesionalna oprema (wellness treba pruiti
odreeni wellness ambijent, koji se postie odreenim dizajnom, i treba
posjedovati profesionalnu opremu wellnessa, koja je lijepog dizajna i
treba biti funkcionalna)
4. Kreiranje proizvoda (wellness treba imati usluge i proizvode u
harmoninoj i jedinstvenoj kreaciji)
5. Izbor i edukacija strunog wellness tima (bez odgovarajueg strunog
tima wellness ne moe poslovati zato je potrebno odabrati kvalitetan i
educiran kadar, npr. wellness terapeute i ostalo osoblje)
6. Proopening menadment i operiranje vrlo je bitno da se wellness
reklamira i da ima odreeni odnos sa medijima
7. Strateko planiranje poslovanja i pronalaenje trita (potrebno je
unaprijed planirati mogue trite i tehnike poslovanja i strategija da se
do njega doe)

Ponuda hotelskog wellness centra

U ponudi za poboljanje kondicije i zdravlja nude se npr. etnje

kroz prirodu, u planine, uz more te razni sportovi; jedrenje, tenis,
golf, planinarenje, skijanje itd.
- Takoer se nude razni oblici rekreacije kao to su aerobic,
aquaaerobic, ples, plivanje, fitness, pilates, joga, kineziologija i sl.
U ponudu oputanja spadaju razliite tehnike masaa uz koritenje
ljekovitih svojstava vode i mora, parnih kupelji, hidroterapije itd.
U ponudu za uljepavanje ubrajaju se razliiti tretmani lica i tijela
radi njege i boljeg izgleda koe.
- Tretmani na tijelu izvode se razliitim kremama, uljima i
preparatima, ljekovitim blatom, algama i solju.
- Tretmani se koriste radi poboljavanja zdravlja i njege koe.
Ponuda edukacije sadrava programe edukacije o wellnessu i
njegovom poslovanju, te nudi i edukaciju za budue zaposlenike u
wellnessu.

SPA

Spa - je rije latinskog porijekla, to je skraenica za sintagmu

sanusperaqua, to znai zdravlje kroz vodu.

ISPA (Internationalspaassociation) definira SPA na sljedei nain:

Osnovna svrha i cilj SPA objekta je postizanje ukupnog blagostanja
i dobrobiti kroz razliite skupne usluge.

16
 ureena skripta za 1. kolokvij

Spa usluge wellness centra i animacijski programi

SPA programi koji se mogu nuditi u wellness centrima:

Parna kupelj prostorija grijana na 45 do 55C, vlanosti zraka 90-

100%, sa izvorom pare koja najee sadri razliite vrste aroma
esencija ili mineralnih soli koje imaju ljekovit uinak na cjelokupno
ljudsko zdravlje. Postoje razliite vrste parnih kupelji:
o danarij parna kupelj s temperaturom oko 65C i 60% vlage,
gdje se tijelo oputa bez veeg napora
o hammam turska orijentalna kupelj koju ine prostorija sa
zagrijanim zidovima i parom, te prostorija sa grijanim kamenim
leajem za masau tijela, temperatura hammama je 45 - 55C
o rasul staro egipatska tradicija sauniranja i higijene tijela i
duha; prostor sa grijanim okolnim plohama ispunjen parom
temperature 45 - 50C
Sauna skandinavska suha sauna je prostor sagraen od posebnih
vrsta drveta, u kojoj je izvor topline pe koja zagrijava kamenje preko
kojeg se povremeno prelijeva voda zbog ovlaivanja prostora.
Relativna vlanost u sauni je 3%.
Infracrvena sauna od skandinavske se razlikuje po tome to se za
njeno zagrijavanje koriste infracrveni grijai, ija toplina dublje
prodire u tkivo i pozitivno utjee na tetive i zglobove.
Biosauna polusuha sauna sa temperaturom 60C u kojoj se u
vremenskim intervalima po 15 minuta poveava vlanost zraka do
60%. Tijekom parenja para moe sadrati aroma/sol tvari koje
ljekovito djeluju.
Kaldarij dio rimske kupelji temperature 42 do 50C sa postotkom
vlage i do 100%. Idealna duina boravka u kaldariju je 30 40
minuta. Na sredini prostorije moe se nalaziti fontana za vlaenje
zraka i uborenje vode, to ima meditivni uinak.
Lakonij dio rimske kupelji na grijanim klupama. Temperatura zraka
je 55 do 65C, relativna vlanost oko 60%, a trajanje boravka do
jedan sat.
Kneipp cjeloviti pristup zdravlju primjenom prirodnih initelja, koje
je osmislio SebastianKneipp. Metoda se zasniva na naizmjeninom
koritenju tople i hladne vode. U wellnessima ta se metoda najee
koristi za noge kojima se uz masau donosi osjeaj olakanja i
oputanja te poboljanje cirkulacije.
Tu doivljaji posebno dizajnirani tuevi koji se koriste radi masae i
relaksiranja tijela.
Relax soba posebno dizajnirana soba u kojoj se posjetitelji
ostavljaju da se opuste uz oputajuu glazbu i ugodne mirise.

SPA i BEAUTY programi koji se mogu nuditi u wellness centrima:

17
 ureena skripta za 1. kolokvij

Tretmani za lice

Decleor Aroma masaa lica - aroma esencijalna ulja i balzami prema

tipu koe, digitopresura i limfna drenaa lica i dekoltea
DecleorAromaterapija lica - tretman lica za sve tipove koa. Vlai
dehidriranu kou i dubinski hrani, obnavlja i jaa kou i potkono
tkivo. Ukljuuje aroma masau lica prema tipu koe, te aromaplazma
100% prirodnu masku od peninih klica, sjemenki suncokreta,
praha lanenog sjemena i ekstrakta kvasca.
AntiAgeFacial - tretmani lica za trenutno osvjeenje, regeneraciju,
uvrivanje i zatezanje, pojaan kolagen i hijaluron ampulama DR.
SPILLER koje se apliciraju ultrazvukom
ClasicalFacial - tretman lica sa ienjem za sve tipove i potrebe
koe, sa visokovrijednim bioaktivnim produktima DR. SPILLER

Tretmani za tijelo

Anticelulitni program - anticelulitni i programi za mravljenje kreiraju

se prema individualnim potrebama korisnika.
pakunzi tijela sa bioaktivnim komponentama protiv celulita, za
smanjenje obujma i uvrivanje
anticelulitne masae,
elektrostimulacija,
masaa ultrazvukom,
vjebe i rekreacije.
SpaManicura
SpaPedikura
Depilacija

Organizacija animacijskih programa u zdravstvenoj ponudi

Wellness programi u zdravstvenoj ponudi

od veoma iroke ponude wellness programa u okviru animacije koriste se

najee sljedei fitness programi:

aerobik
yoga
thaichi
work out
pilates
aquagym
aquaerobic

Ponuda zdrave hrane i animacija

18
 ureena skripta za 1. kolokvij

Pojam funkcionalna hrana podrazumijeva svu hranu s bioloki

aktivnim djelovanjem, koja pomae ouvanju zdravlja i utjee na
pojedine tjelesne funkcije.
Osnovna svrha funkcionalne hrane nije utaiti glad ili osigurati
organizmu neophodne hranjive tvari, nego sprijeiti bolesti i poboljati
fiziko i psihiko stanje ovjeka;
prema tome, funkcionalna hrana ima dvojnu ulogu slui kao hrana i
kao lijek

Makrobiotika

"Makrobiotika nije doktrina i ne namee nain ponaanja koji bi trebao

ograniiti neije sposobnosti ili sklonosti; makrobiotika - je nain
maksimalnog razvoja vlastitih sposobnosti i beskonanog ostvarivanja
vlastitih snova kroz miran i univerzalan tip mentaliteta; ona ljudima nudi
sredstva pomou kojih mogu pronai i slijediti svoj put."
Drugi aspekti makrobiotike odnose se na brigu o tijelu, fiziku
aktivnost i openito pogled na svijet. U svrhu postizanja fizike,
duhovne i mentalne ravnotee, makrobiotiki uitelji poduavaju o
mnogim izuzetno korisnim vjetinama poput masae stopala, orijentalne
dijagnoze, tehnika disanja, fengshuija, upravljanje stresom itd.

Makrobiotiki pristup podrazumijeva ivljenje u skladu s prirodom jer

je ovjek njen sastavni dio, te stoga prati njene cikluse i stalne promjene i
ne ini nita to bi naruilo njezinu ravnoteu.
Makrobiotika nudi niz korisnih znanja i vjetina koji su potrebni kako bi
se:

postiglo dobro zdravlje i mentalna jasnoa

stvorio duevni mir i obnovilo tijelo
poboljalo sportske rezultate
zadralo osobni mir, sreu i radost te unaprijedilo odnose s drugima.

Osnovni naputci i principi makrobiotike nalau:

konzumirati hranu kada je prisutna glad, dobro vakanje hrane kako

bi se bolje probavila, a hranjive tvari apsorbirale. Hrana se tretira s
dunim potovanjem, a jelu pristupa oputeno,
pri pripremi obroka imati na umu balans izmeu yin i yang
namirnica,
pijenje je ogranieno samo na osjeaj ei. Za pie i kuhanje se
koristi proiena voda,
uivanje obroka najmanje 2-3 puta na dan i bez pretjerivanja,
pri pranju tijela koritenje mlake vode. Pranje ne smije trajati
predugo, kako se ne bi naruila ravnotea koe,
kozmetiku i odjeu koristiti iz prirodnih materijala,

19
 ureena skripta za 1. kolokvij

slobodno vrijeme provoditi na suncu i zraku,

provoditi redovitu fiziku aktivnost i oputanje,
istou doma, a posebice mjesta gdje se priprema hrana,
pripremu hrane na plinu ili vatri. Upotreba mikrovalne penice u
makrobiotici nije preporuljiva. Posue i sva pomagala trebaju biti iz
prirodnih materijala.

20