REZIDBA U VOARSTVU

Terminologija koja se koristi u voarstvu je REZIDBA ili OREZIVANJE.

Rije OBREZIVANJE ima sasvim neko drugo znaenje i ona se nikako ne smije
koristiti u voarstvu.

Odavno je uoena korist, koja se postie rezidbom u uzgoju voaka. Rezidba

predstavlja sloenu vjetinu i vrlo odgovornu operaciju u voarstvu. Rezidbom se
mogu postii uspjeni rezultati ako se poznaju osnovni zakoni fiziologije.
U ivotu svake voke postoje tri osnovna razdoblja.
- razdoblje rasta,
- razdoblje rodnosti,
- razdoblje starenja.

RAZDOBLJE RASTA - rezidba se vrlo malo izvodi, njezin intenzitet se poveava sa

starou voaka. U ovom razdoblju teko se moe preporuiti neki standard za
primjenu rezidbe, jer velike specifinosti ovise o vrstama i sortama voa. Rezidba se
sastoji u prorjeivanju granica, radi reguliranja njihovog pravilnog razvoja.
Preporuka je izbjegavati prikraivanje jednogodinjih ljetorasta.

RAZDOBLJE RODNOSTI - rezidbom voa u ovom razdoblju nastoji se zadrati to

due njihovo trajanje. Rezidba treba biti u skladu s rodnim granicama i rodnim
drvetom svake vone vrste. Vano je uspostaviti ravnoteu izmeu korijenovog
sustava i nadzemnog dijela voke. Nepravilnom rezidbom dolazi do niza fiziolokih
poremeaja, kao na primjer:

kratka rezidba duga rezidba

na bujnim stablima usporava poetak na bujnim stablima ubrzava poetak
rodnosti rodnosti
na slabo bujnim stablima ubrzava na slabo bujnim stablima dovodi do
poetak rodnosti slabljenja kondicije

RAZDOBLJE STARENJA - smanjen prirast duih granica osobito po broju i duini,

poveava se broj kratkih rodnih granica, javlja se suenje granica i debljih grana
to dovodi do pojave vodopija, cvjetni pupovi se nalaze na vrnim dijelovima grana
na periferiji kronje, daljnje gajenje ekonomski je neisplativo.

Osnovni cilj rezidbe je odravanje uravnoteenog odnosa izmeu rasta i rodnosti kao
i obnavljanje rodnog drveta i mladica s vegetativnim pupovima.
Sporedni cilj rezidbe je odstranjivanje grana iji poloaj naruava uzgojni oblik i
openito uravnoteenost voke.
Rezidba, po vremenu kada se provodi, moe biti:
a) Zimska rezidba, koja se obavlja u razdoblju mirovanja vegetacije - od opadanja
lia pa sve do ranog proljea, neposredno pred bubrenje pupova, treba je obavljati
redovito svake godine jer najpovoljnije djeluje na porast (razvitak mladica i lisne
povrine). Jezgriave vone vrste (jabuka, kruka) mogu se poeti rezati poslije
opadanja lia, kotiave vone vrste (ljiva, breskva, vinja, trenja) svakako
kasnije, ali rezidbu raditi tako da se privede kraju do poetka vegetacije (okvirno
izmeu 15. oujka i poetka travnja). Zimska rezidba najpovoljnije djeluje na porast i
razvitak mladica i povrine lista, a proljetna poveava zametanje plodova.

b) Ljetna rezidba, koja se obavlja za vrijeme vegetacije.

Rezidbom mladih voaka oblikujemo uzgojni oblik, rezidbom voaka u rodu
odravamo povoljnu ravnoteu izmeu rasta i rodnosti i obnavljamo rodno drvo i
mladice.
Zajedno s drugim agrotehnikim mjerama rezidbom ostvarujemo redovitu, obilnu i
dugotrajnu rodnost i visoku kvalitetu plodova.

Prije rezidbe treba uoiti raspored kosturnih grana, odnosno rodnih granica i
mladica s vegetativnim pupovima. Svaka voka promatrana zasebno namee
zakljuak gdje, kada i koliko treba rezati.

Pri rezidbi treba usvojiti jedan redoslijed:

1. uoavanje provodnice od vrha do dna,
2. uoavanje kosturnih grana od vrha do dna,
3. rezanje suvinih, jaih grana, osobito onih koje rastu u unutranjosti kronje,
4. rezanje jednogodinjih ljetorasta pri vrhu kosturnih grana, ali ne produljnice tih
grana.
Na kraju se obavlja prorjeivanje rodnih granica, ako ih ima previe (slika 1.).
 1

4
4
4

4 4 4
3

2
2

Slika 1. Prorjeivanje rodnih granica

RODNE GRANICE:

1. JABUKE I KRUKE

trljak ili stapka, nabrana rodna

granica koja ima reducirane lanke.

Plodnjak, rodno skladite ili rodni

kola, je proirenje koje nastaje
priticanjem i akumuliranjem tvari,
najvie ugljikohidrata, na mjestima
gdje su odstranjeni plodovi ili pri
osnovi peteljke ploda. To su
najznaajnije rodne granice kod
kruke, jer se na njima nalaze
najkvalitetniji plodovi. Iz njih izrastaju
dugi rodni izboji i rodni trljak. Razvoj
dugih rodnih trljaka je indikator dobre
ishranjenosti voke.
2. VINJE, TRENJE, MARELICE I LJIVE

Svibanjske kitice, kratke rodne

granice duine 2 do 4 cm, s nekoliko
cvjetnih pupova i jednim (srednjim)
vegetativnim pupom, razvijaju se na
dvogodinjem drvetu.

3. BRESKVE

Mjeovite rodne granice, su jednostruki ljetorasti, dugi od 30 do 60 cm, razvijaju se

iz dvogodinjeg ili starijeg drveta. Iz jednog mjesta razviju se tri pupa: dva cvjetna,
koja su ira sa strane i u sredini je drvni (lisni) iljati pup.

OSNOVNA PRAVILA tijekom rezidbe

Na samom poetku rezidbe prvo treba ukloniti iz osnove suhe grane, jae
povrijeene grane i granice kao i takozvane vodopije (grane koje rastu pod pravim
kutom).

Svaka vona vrsta ima svoje specifine zahvate u rezidbi, a jednako tako i svaki
uzgojni oblik, meutim, osnovna naela rezidbe su ista:
 - smanjenje duine odnosno
skraivanje grana, obavlja se
prikraivanjem na granu nieg reda,
kojoj vrh ostaje neprikraen;

- uklanjanje jednogodinjih ljetorasta

pri vrhu kosturnih grana, ako grana
treba jo rasti u duljinu kako bi vrh
ostao jednostruk;

- rezidbu uvijek raditi od vrha prema

osnovi grane;

- suvine granice odrezati do osnove.

Skraivanjem grana tijekom rezidbe potencira se vegetativni porast, dok se

prorjeivanjem grana potencira rodnost.
Kosturne ramene grane, to god su nie, moraju biti dulje tako da u potpunosti voka
ima izgled trokuta. Isti takav oblik trebaju dobiti osnovne ramene grane pa i grane
nieg reda. Takvim rasporedom grana omoguuje se ulazak svjetla u sve dijelove
kronje, a odrava se i stalna ravnotea voke.
Zimsku rezidbu treba obavljati redovito svake godine.

Intenzitet rezidbe se pojaava sa starou voke, to je voka starija potrebno je

rezidbom odstraniti vie drveta (grana i granica), zbog regeneracije i obnavljanja
obrastajueg drveta. Ako su voke bujnijeg rasta reu se manje i obratno.
Ako se rezidba ne provodi redovito pa se kronja nekontrolirano razgranala i ako je
postala pregusta, zbog brojnih jaih grana, tada rezidba mora biti jaa. Takvu
rezidbu treba provoditi u tijeku dvije ili tri godine, jer bi se naglom rezidbom
poremetila bujnost i rodnost u korist bujnosti.

Alat za rezidbu: treba koristiti otre voarske kare, koje imaju dvije susretne otrice.
Za jae grane koristi se jednostruka voarska pila, na kojoj se moe mijenjati umetak
ili pila u obliku sablje. Svakako prije poetka alat treba dobro dezinficirati i oistiti od
neistoa.

Podruni odjel HZPSS-a Osjeko-baranjske upanije

Rua Skenderovi, dipl. ing. agr.,
via struna savjetnica za hortikulturu