Professional Documents
Culture Documents
100 Rešenih Zadataka Iz Analize Elektroenergetskih Sistema PDF
100 Rešenih Zadataka Iz Analize Elektroenergetskih Sistema PDF
100
REENIH ZADATAKA IZ
BEOGRAD, 2002
Osnovni prorauni 2
Poglavlje 1
OSNOVNI PRORAUNI
Osnovni prorauni 3
Zadatak 1.1
1 Jaka
1
2
3 mrea
Unv = 400 kV UnM = 220 kV
Lv = 260 km
AT Ur = 200 kV
D = 1100 D = 1100
Ds = 40
377
2
1100 1100 = 733 600 600
3
2277
1900
800
sve mere su u cm
Osnovni prorauni 4
Aktivna otpornost jednog od provodnika snopa je dvostruko vea, poto se u snopu nalaze
dva provodnika.
Poduna pogonska induktivnost voda lv nalazi se prema izrazu:
DSG
lv = 2 10 4 ln ,
r 'es
gde je srednje geometrijsko rastojanje, (prema sl. 1.1b), s obzirom da su provodnici u horizontalnoj
ravni:
DSG = 3 D12 D13 D23 = 3 D 2 D D = 3 2 D = 1,2599 11 = 13,859 m ,
30,6
r 'es = n nre Rsn1 = 2 (0,95 ) 200 = 76,25 mm .
2
1385,9
lv = 2 10 4 ln = 10,4 10 4 H/km, f ,
7,625
a poduna reaktansa:
55,55 10 9
cv = ,
D
ln SG
2hSG
res
2
4hSG + DSG
2
Osnovni prorauni 5
2 2
hSG = H f = 19 11 = 11,67 m ,
3 3
odnosno, jednaka je srednjoj teinoj visini faznih provodnika nad zemljom (s obzirom da su
provodnici u horizontalnoj ravni), gde je f=11 m maksimalni ugib provodnika.
Posle zamene brojanih vrednosti nalazi se:
55,55 10 9
cv = = 11,05 10 9 F/km, f ,
1385,9 2 11,67
ln
7,823 4 11,67 2 + 13,859 2
bv xv L2v rv 0,0295 2
2
3,47 10 6 0,327 260 2
k X = 1 1 = 1 1 = 0,987 ;
6 xv 6 0,327
X v = k X X v = 0,987 85,02 = 83,945 /faza ;
bv xv L2v 3,47 10 6 0,327 260 2
kB = 1+ = 1+ = 1,0064 ;
12 12
Bv = k B Bv = 1,0064 0,9022 10 3 = 0,908 10 3 S/faza ;
ili
Bv
= 0,454 10 3 S/faza ,
2
2
1 X 12 % U nT 1 12 400 2
X 12e = = = 24 ;
2 100 S n12 2 100 400
1 PCunU n2 1 0,727 400 2
Re = 2
= = 0,3635 ;
2 S12 n 2 400 2
P 0,148
Ge = 2 Fen
2
= 2 2
= 1,85 10 6 S ;
Un 400
i % S n12 0,15 400
Be = 2 o = 2 = 7,5 10 6 S .
100 U n 2 100 400 2
U1 U2 U3
Zadatak 1.2
Reenje:
a) Poduna kapacitivnost voda (po fazi) nalazi se iz reaktivne snage punjenja voda qc, kao:
qc 0,5
cv = = = 9,947 10 9 F/km .
nU n2 2 50 400 2
zv 0,352 / 84,29
Zc = = = 335,62 / 2,86 ,
yv 3,125 10 6 / 90
xv 0,35
Zv = = = 334,67 ,
bv 3,125 10 6
U n2 400 2
Pnat = = = 478,1 MW .
Z v 334 ,67
2
Q
P22 + Q2 c
2 478,12 + (97,1 + 50)2
S gub = Z v = (7 + j 70) = (10,95 + j109,5) MVA .
U 22 400 2
Q Q
Rv P2 + X v Q2 c X v P2 Rv Q2 c
U = 2
+j 2
U2 U2
7 478,1 70 147,1 70 478,1 + 7 147,1
= +j = ( 17,38 + j86,24 ) kV
400 400
Bv 2
S1 = S 2 + S j
gub
U1
2
= (478,1 j 97,1) + (10,95 + j109,5) j100 3,125 10 6 392,22 2
= (489,05 j 39,3) MVA .
Provera vrednosti toka aktivne snage na poetku i kraju voda moe se izvriti preko formule
za snage injektiranja:
XL
gde je = 90 arctg = 90 84,29 = 5,71 .
RL
Zadatak 1.3
Konzumno podruje dvostrano se napaja trofaznim vodovima 400 kV. U sluaju ispada
jednog od njih, drugim vodom duine 200 km konzumnom podruju priticae celokupna njegova
snaga jednaka dvostrukoj prirodnoj snazi voda.
Kolika e biti priblina vrednost ugla voda (faznog pomeraja izmeu napona na krajevima),
a kolika reaktivna induktivna snaga koju troi vod pod pretpostavkom da se naponi bitno ne
menjaju i da je poduna kapacitivna snaga otonih kapacitivnosti voda priblino 0,5 MVAr/km?
Reenje:
Radi se o duini voda (deonice) kod koje jo ne nastupaju efekti karakteristini za prenos
naizmeninom strujom na velike udaljenosti (duina neto vea od desetine etvrttalasne duine).
Kod prenosa prirodne snage (idealizovanim) vodom ima se na svakih 100 km ugaoni
pomeraj napona od 6, tj na 200 km 26 = 12. S obzirom da je, naroito kod umerenih duina, ovaj
ugaoni pomeraj za vodove najviih napona praktino srazmeran sa aktivnom snagom (to se pored
ostalog vidi i iz poprene komponente fazorske razlike napona (PX QR ) / U , gde je QR za red
veliine manje od PX, a pogotovo ako se u osnovi kompenzuje reaktivna snaga potroakog
podruja, kako i odgovara uslovima prirodne snage (za jedan ili vie vodova)).
Prema tome kod prenosa dvostruke prirodne snage imae se praktino i dvostruki ugaoni
pomeraj:
v = U1 U 2 = 2 12 = 24.
Kod prenosa prirodne snage (idealizovanim) vodom, vod sam sebe kompenzuje, tj. koliki su
gubici reaktivne induktivne snage u rasipnim reaktansama, toliko proizvode kapacitivnosti voda
(uzimaju kapacitivnu, odnosno daju induktivnu reaktivnu snagu).
Otuda se pri prenosu prirodne snage imaju gubici reaktivne induktivne snage u rednim
rasipnim reaktansama, takoe jednaki 100 MVAr i u celini su kompenzovani reaktivnom snagom
otonih kapacitivnosti. Kako su gubici reaktivne induktivne snage u rednim reaktansama srazmerni
sa kvadratom struje, a time pri priblino konstantnom naponu i kvadratu snage, oni e pri
dvostrukoj prirodnoj snazi biti 22 = 4 puta vei nego pri jednostrukoj, tj. iznosie priblino
4100 = 400 MVAr. S obzirom da je kapacitivnostima kompenzovano samo 100 MVAr, ima se na
kraju:
Zadatak 1.4
Reenje:
Y ot
v Y ot
v Y Tot
2 2
Matrina relacija koja povezuje fazne veliine napona i struja na ulazu i izlazu prvog
etvorokrajnika (ekvivalentne -eme voda) je:
U f 1 A1 B1 U f 2
I = .
f 1 C 1 D1 I f 2
U 1 A1 B1 U 2
I = C D1 I 2
. (1)
1 1
ot
Yv Z v Y ot
U1 =U 2 + I 2 + U 2 Z v = U 2 1 +
v + Z v I 2,
2 2
Osnovni prorauni 11
a takoe:
Z v Y v
ot 2 Z v Y ot
I1 = U 2 Y v +
ot
+ I 2 1 + v , (2)
4 2
ot ot 2 ot
Z Y Z Y Z Y
A1 = 1 + v v ; B1 = Z v ; C 1 = Y v + v v ; D1 = 1 + v v .
ot
2 4 2
A1 = D1 i A1 D1 B1 C 1 = 1.
U 2 A 2 B 2 U 3
I = C D 2 I 3
. (3)
2 2
U 2 = U3 + ZT I3 ;
ot
(
I 2 = Y T U 3 + 1+ Z T Y T I 3 ,
ot
) (4)
tako da se poreenjem (3) i (4) nalaze koeficijenti drugog etvorokrajnika (ekvivalentna -ema
transformatora):
A 2 = 1; B 2 = Z T ; C 2 = Y T ; D 2 = 1 + Z T Y T .
ot ot
A2 D 2 ,
A 2 D 2 B 2 C 2 = 1.
Ako se iz (3) smeni matrica-kolona radnih veliina na ulazu u drugi etvorokrajnik u (1),
dobija se:
U 1 Ae B e U 3
I = C D e I 3
. (5)
1 e
Osnovni prorauni 12
Z Y ot
A e = A1 A 2 + B1 C 2 = 1 + v v + Z v Y T ;
ot
2
Z Y ot
2
(
B e = A1 B 2 + B1 D 2 = 1 + v v Z T + Z v 1 + Z T Y T ;
ot
)
Z v Y v Z v Y v ot
ot 2 ot
C e = C 1 A 2 + D1 C 2 = Y v +
ot
+ 1+ YT ;
4 2
Z v Y v
( )
ot 2 Z v Y ot
D e = C 1 B 2 + D1 D 2 = Y v +
ot
Z T + 1 + v 1 + Z T Y Tot . (6)
4 2
Ae = 0,962 / 0,2025 = Ae / ;
B e = 107,28 / 85,86 = Be / ;
C e = 0,883 10 3 / 89,8 S = Ce / ;
D e = 0,94 / 0,225 = De / .
De UU
S 1 = U 12 / 1 3 / + ;
Be Be
A UU
S 3 = U 32 e / + 1 3 / ,
Be Be
Relacije (7) u polarnim kordinatama predstavljaju jednainu familije krugova iji je centar
odreen prvim sabirkom u relacijama (7), a poluprenici krugova drugim sabirkom (poto je samo
drugi sabirak funkcija ugla ). Naponi u relacijama (7) su meufazne veliine tako da su snage
trofazne.
Da bi se mogli analizirati razliiti reimi rada prouie se tri karakteristina sluaja:
1. sluaj
U 3 = U nv = 400 kV = const.
Kruni dijagrami snaga koji odgovaraju tab. 1.4a nacrtani su na sl. 1.4b. Krugovi snaga na
sabirnicama 3 su koncentrini krugovi poto im je centar fiksan (prvi sabirak u S3 ne zavisi od U1)
dok se centri krugova na sabirnicama 1 udaljavaju od koordinatnog poetka sa rastom napona pri
emu raste i njihov poluprenik (trea kolona u tab. 1.4a).
Ako se na sl. 1.4b uoi prava stalne aktivne snage (P = 500 MW = const) to se vidi da e sa
rastom napona U1 rasti i reaktivna snaga Q1 koja se preko sabirnica 1 predaje u sistem (za nie
vrednosti napona ona je negativna - take 1 i 3 na sl. 1.4b), zatim da e se rastom napona U1
reaktivna snaga Q3 (krugovi snaga na sabirnicama 3, III i IV kvadrant), koja je negativna, (take 1' i
3'), po modulu da se smanjuje i da e pri dovoljno velikoj vrednosti napona U1 snaga Q3 promeniti
smer (taka 5'), odnosno da i snaga Q3 raste sa rastom napona U1 (za Q3>0, tj. reaktivna snaga se
preko sabirnica 3 predaje jakoj mrei).
Isto tako se uoava da sa rastom napona opada ugao izmeu U1 i U3 (5'<1') odnosno,
poto je problem stabilnosti u osnovi problem uglova, a za manje uglove sistem je stabilniji, to se
zakljuuje da e vii naponi u sistemu imati povoljan uticaj na stabilnost sistema.
Iz ove pojednostavljene analize se primeuje da promena napona u osnovi utie na promenu
tokova reaktivnih snaga dok znatno manje utie na tokove aktivnih snaga.
Osnovni prorauni 14
2. sluaj
U1 = 410 kV = const .
Kruni dijagrami snaga koji odgovaraju tab. 1.4b nacrtani su na sl. 1.4c. Krugovi snaga na
sabirnicama 1 (I i II kvadrant) su koncentrini krugovi sa centrom u taki C, a snage S3 su
predstavljene krugovima iji se centri pomeraju du pravca 8,967 10 3 U 32 / 85,658 . Slina
analiza koja je uraena za sl. 1.4b moe se uraditi i za sl. 1.4c. (Napomena: Na sl. 1.4b i sl. 1.4c
nacrtana su radi bolje preglednosti samo tri od pet krugova iz tab. 1.4a i tab. 1.4b).
3. sluaj
U1 = 410 kV = const . ;
U 3 = U nMs = 380 ,95 kV = const .
U ovom sluaju ispituje se zavisnost snaga od faznog ugla poto su oba napona
konstantna.
Posle zamene numerikih vrednosti dobija se:
Iz ovih izraza zakljuije se da su snage P1, P3, Q1 i Q3 sinusne (odnosno kosinusne) funkcije
ugla .
Osnovni prorauni 15
Q
S1(5)
S1(3)
S1(1)
C5
C3
C1
5
3 P = 500 MW
1
85,635
5
U3 = Unv = const 5
3 P
3
1
1
85,658 1'
3'
5'
S3(1)
C S3(3)
S3(5)
Sl. 1.4b Kruni dijagram snaga voda koji odgovara tab. 1.4a
Osnovni prorauni 16
Q
S1(3)
S1(5)
S1(1)
5
P=500 MW
3
1
1
3
5 P
C1
C3
C5
S3(1)
S3(3)
S3(5)
Sl. 1.4c Kruni dijagram snaga voda koji odgovara tab. 1.4b
Osnovni prorauni 17
karakteristina impedansa Zc
zv 0,328
Zc = = / 2,58 = 307,4 / 2,58 = Z c /
yv 3,47 10 6
i koeficijent prostiranja :
= z v y v = 1,0668 10 3 / 87,42 .
Poto je:
= + j ,
to je koeficijent slabljenja :
= 0,048 10 3 1/km ,
a fazni koeficijent :
= 1,066 10 3 rad/km .
2 2
t = = = 5894,17 km ,
1,066 10 3
a brzina prostiranja:
Jednaine voda koje povezuju fazni napon i faznu struju na bilo kojem mestu na vodu (x) sa
faznim naponom i faznom strujom na kraju voda su:
U fx = U f 2 ch x + I f 2 Z c sh x ;
Uf2
I fx = sh x + I f 2 ch x . (8)
Zc
U f2 = U f 2 / 0.
U f 2 = Z c I f 2. (9)
= U f 2 (ch x + sh x ) = U f 2 e
x
U fx = U f 2 e x e j x ;
Uf2 x Uf2
I fx = e = e x e jx e j . (10)
Zc Zc
U fx = U f 2 ch x =
Uf2
2
(e x
+e
x
) = U2 (e
f2 x j x
e )
+ e x e jx ;
I fx =
Uf2
2Z c
(e x jx j
e e e x e jx e j . ) (11)
P2
P3 P1
P4 Po P8
0
P5 P7
P6
Sl. 1.4d predstavlja logaritamsku spiralu za napon u reimu prenosa prirodne snage vodom
na kome se imaju gubici aktivne snage (za idealizovani vod = 0 pa se zakljuuje da logaritamska
spirala degenerie u krug). Na primer taka P1 predstavlja vektor napona na poetku voda dugakog
736,77 km kad se tim vodom prenosi prirodna snaga. Taka Po, u razmeri za napon odreuje vektor
napona na kraju tog voda poto se tekua koordinata x u relacijama (8) meri od kraja ka poetku
voda tako da se za x = 0 dobija napon na kraju voda. Taka P1 se crta prema koloni 4 u tab. 1.4c,
odnosno poteg te take je za 1,036 puta vei od potega take Po (a argument je /4). Ako se izabere
pogodna razmera za struju tada se vrlo slian spiralni dijagram dobija i za struju samo s tom
razlikom to argument potega OP1 ne bi bio 45 ve 45 - = 45 - 2,58 = 42,42.
Na sl. 1.4e nacrtane su logaritamske spirale za napon i struju za reim praznog hoda (relacije
(11) i tab. 1.4c). Take C1, C2, , C8 predstavljaju krajeve fazora napona na rastojanju t/8, 2t/8,
od kraja voda, a taka Co predstavlja napon na kraju voda. (Take 1, 2, ..., 8 spirale odgovaraju
pozitivnim, a take 1', 2', ..., 8' negativnim vrednostima za x tako da se taka C3 nalazi kao
OC 3 = 03 + 03' ). Poteg OC 2 odreuje napon na poetku dalekovoda dugakog 1473,54 km pri
emu je napon na njegovom otvorenom kraju OC o (za idealizovani vod taka C2 bi pala u
koordinatni poetak i time se ima poznati teorijski sluaj Ferantijevog efekta pri kome se za napon
jednak nuli na poetku dalekovoda ima konana vrednost napona na otvorenom kraju dalekovoda,
odnosno beskonano veliko poveanje napona).
Take S1, S2, ..., S8 odgovaraju logaritamskoj spirali za struju koja se konstruie na analogan
nain.
Osnovni prorauni 20
S2
S1
2
S3
6 1
3
7
5
C3 C2 C1
C4 S8 Co C8
4 4 S4 0 8 8
C5
C6 C7
3
1
5 2 7
S5 S7
6
S6
Sl. 1.4e Logaritamske spirale za napon i struju za reim praznog hoda (relacije (11) i tab. 1.4c)
Osnovni prorauni 21
Zadatak 1.5
Reenje:
gde je: = o Lv ;
2 50 2 50 180
= o Lv = lv cv Lv = Lv = 400 [rad] = 400 [] = 24 .
c 300 000 300 000
U1o U 1o
U2 = = = 1,095 400 = 438 kV .
cos o Lv cos 24
Kako se ovde radi o 400 kV vodu, iji je najvii dozvoljeni pogonski napon (odreen
stepenom izolacije) Umax = 420 kV (1,05Un), jasno je da je stacionarno povienje napona na kraju
voda od 9,5 %, sa gledita izolacije voda nedozvoljeno.
b) Poto duina voda premauje 250 km, pri proraunu parametara eme moraju se uzeti u
obzir koeficijenti popravke kR, kX, kB, sa kojima se mnoe osnovne vrednosti otpornosti (Rv = rvLv),
reaktanse (Xv = xvLv = lvLv) i susceptanse (Bv = bvLv = cvLv) voda, koje iznose:
Rv = 0,035 400 = 14 ;
X v = 1,1 10 3 314 400 = 138,16 ;
Bvot = 9,5 10 9 314 400 = 1,1932 10 3 S ;
Rv = k R Rv = 0,945 14 = 13,23 ;
X v = k X X v = 0,973 138,16 = 134,43 ;
Bv ot = k B Bvot = 1,0137 1,1932 10 3 = 1,21 10 3 S .
Takoe je:
Bv ot Bv ot
j = j 0,605 10 3 S j = j 0,605 10 3 S
2 2
Z12 = t ZT
U1 U2
t2 t
Z 1o = Z T Z 2o = Z T
1 t t 1
u k % U n2 12,5 220 2
ZT = j = j = j 60,5 .
100 S n 100 100
Za n = 0 dobija se:
t = 1 + nt = 1 ;
Z 12 = Z T = j 60,5 ;
Z 1o = ;
Z 2o = .
t = 1 + nt = 1 + 10 0,015 = 1,15 ;
Z 12 = t Z T = 1,15 j60,5 = j 69,575 ;
t2 1,15 2
Z 1o = ZT = j 60,5 = j 533,43 ;
1 t 1 1,15
t 1,15
Z 2o = ZT = j 60,5 = j 463,83 .
t 1 1,15 1
t = 1 + nt = 1 10 0,015 = 0,85 :
Z 12 = t Z T = 0,85 j 60,5 = j 51,425 ;
t2 0,85 2
Z 1o = ZT = j 60,5 = j 291,41,43 ;
1 t 1 0,85
t 0,85
Z 2o = ZT = j 60,5 = j 343,83 .
t 1 0,85 1
Osnovni prorauni 24
Zadatak 1.6
Reenje:
2 2
X ' d % U nG 30 15,75 2 400
X 'd = mT =
2
= 160 ;
100 S nG 100 300 15,75
2
X % U nT 14 400 2
XT = T = = 74,66 ;
100 S nT 100 300
1
X ' de = X ' d = 80 ;
2
1
X Te = X T = 37,33 .
2
jX de jXTe 500 MW 1 2
E 0 MVAr U1 Zc=320/2=160 U2
Lv=300 km
+ X Te .
gde je X = X de
Ova ems ostaje konstantna i u delu zadatka u kome su krajevi 2 u praznom hodu.
Jednaine za idealizovani prenosni vod u praznom hodu (I2 = 0) su:
U 1 = U 2 cos ; U 2 = U 2 / 0o ;
U
I 1 = j 2 sin ,
Z ce
gde je = Lv elektrina ugaona duina voda.
Zadatak 1.7
Reenje:
Y ot Y ot
v
= j 225,6 10 6 S v
= j 225,6 10 6 S
2 2
b) Pod pretpostavkom da je linijski napon na poetku voda U 1 = 220 kV, pri otvorenom
vodu na prijemnom kraju je:
2
2
X % U nG U nTV 180 20 2 220 2
XG = G = = 174,24 ;
100 S nG U nTN 100 500 20
2
X T % U nTV 14 220 2
XT = = = 13,55 .
100 S nT 100 500
E U1 U2
jXG jXT Zv
Generator Blok P vod
transformator ot ot
2Z v 2Z v
U stacionarnom stanju, pre nego to se iskljui prekida P, odnos fazora napona na poetku
voda (U1) i EMS generatora ( E sv ) svedene na stranu vieg napona blok-transformatora nalazi se iz
relacije:
U1 Z ekv
= eq v
,
E sv Z v + j ( X G + X T )
( )
j X v 2 X vot 2 X vot (57,12 4432,6) 4432,6 = j 2201,93 ,
v =
Z ekv =j
X v 4 X vot 57,12 2 4432,6
tako da je
U1 j 2201,93
= = 1,093 .
E sv j 2201,93 + j (174,24 + 13,55)
Primeuje se znaajan porast napona (9,3 %) u smeru proticanja struje (Ferantijev efekat)
zbog velike reaktanse generatora i transformatora. Na vodu je porast bio samo 2,85 kV, ili 1,3 %
(zbog manje Xv). Prema tome, ako je napon na poetku voda U 1 = 220 kV tada je svedena EMS
generatora:
U1 220
E sv = = = 201,22 kV
1,0933 1,0933
odnosno
20 20
E = E sv = 201,22 = 18,29 kV
220 220
Zadatak 1.8
Kolika se maksimalna (granina) aktivna snaga (ili granina prenosna snaga) moe preneti
iz suficitarnog proizvodno-potroakog podruja (1) preko dalekovoda 220 kV, duine 400 km,
zadatih podunih parametara na sl. 1.8a, u isto pasivno potroako podruje (2) koje se sa raznim
snagama moe izdvojiti od ostalog aktivnog podruja, ako je tg2 = 0,4, a naponi ogranieni:
- na gore na kraju 1: U1max = 245 kV i
- na dole na kraju 2: U2min = 198 kV?
Napomena: Raunati sa ekvivalentnom -emom i skalarnim koeficijentima popravke paramatara
voda.
1 2
Unv = 220 kV
Lv = 400 km P2=?
1 2
rv = 0,08 /km
xv = 0,42 /km
bv = 2,6510-6 S/km tg2=0,4
Reenje:
U1 Q'2 Q2 U2
jB'/2 jB'/2
QC2
2 2
PR + Q2 X P2 X Q2 R
U12 = U 2 + 2 + ,
U2 U2
gde je:
P2 = P2 ;
B B
Q2 = Q2 QC 2 = Q2 U 22 = P2 tg 2 U 22 ;
2 2
R = k R rv Lv = 0,9406 0,08 400 = 30,099 ;
X = k X xv Lv = 0,9714 0,42 400 = 163,195 ;
B L 400
= k B bv v = 1,0148 2,65 10 6 = 0,5378 10 3 S ;
2 2 2
B
QC 2 = U 22 = 198 2 0,5378 10 3 = 21,084 MVAr ;
2
2 2
PR + Q2 X P2 X Q2 R
U12max = U 2 min + 2 + ,
U 2 min U 2 min
odnosno:
P2 = 105,6 MW .
U sluaju kad se snaga Q2 u celini kompenzuje (npr. sinhronim kompenzatorom ili baterijom
kondenzatora vezanom u taki 2) ima se (tg2 = 0):
Osnovni prorauni 30
Q2 = Q2 QC 2 = 0 QC 2 = QC 2 ,
to daje:
2 2
P R QC 2 X P2 X + QC 2 R
U 12max = U 2 min + 2 + ,
U 2 min U 2 min
odnosno:
2 2
30,099 P2 21,084 163,195 163,195 P2 + 21,084 30,099
245 2 = 198 + + .
198 198
P2 = 160,35 MW .
Zakljuuje se da se aktivna snaga na prijemnom kraju bitno uveava ako se izvri potpuna
kompenzacija reaktivne snage.
Granina prenosna snaga je znatno via od granice stabilnosti koja bi se imala kad bi
prijemni kraj bio aktivan (tj. sa prikljuenim elektranama) i kada moraju da se uvaavaju i
impedanse ostalih elemenata ukljuivo i ekvivalentne generatore na oba kraja.
Osnovni prorauni 31
Zadatak 1.9
Reenje:
Radni reim je zadat na sabirnicama 3 ekvivalentne eme sa sl. 1.1c i odgovarajue radne
veliine su:
400
U 3sv = U 3 m AT12 = 200 = 346,32 kV ,
231
(sa U3sv je oznaena veliina linijskog napona na sabirnicama 3 svedena na stranu 400 kV).
P3 = 500 MW ;
Q3 = 150 MVAr.
Proraun tokova aktivnih i reaktivnih snaga po metodu bilansa snaga (skalarni raun) vri se
tako da se postupno od elementa do elementa ekvivalentne eme na sl. 1.1c raunaju aktivna i
reaktivna snaga, gubici i naponi, a zatim vri bilansiranje po I Kirchoffovom zakonu.
Polazi se od zadatog reima na sabirnicama 3 i najpre se nailazi na rednu granu
autotransformatora, iji su gubici aktivne i reaktivne snage:
PFegub
AT
= G ATe U 22 = 1,85 10 6 358,9 2 = 0,24 MW ;
Qgub
AT
= B ATe U 22 = 7,5 10 6 358,9 2 = 0,97 MVAr.
Osnovni prorauni 32
Qv B' 2 3
= v U 2 = 0,45 10 358,9 = 57,98 MVAr.
2
2 2 2
i napon take 1:
P2 L R'v +Q2 L X 'v P X ' Q R'
U1 = U2 + + j 2 L v 2 L v = (403,83 + j114,13) kV = 419,65 kV / 15,8 .
U2 U2
Qv B' 2 3
= v U 1 = 0,45 10 419,65 = 79,25 MVAr.
2
1
2 2
Ceo postupak bilansiranja daje se pregledno u tab. 1.9a, dok su tokovi snaga i naponska
stanja ilustrovana na sl. 1.9a.
Sl. 1.9a Ilustracija tokova snaga i naponskih stanja u sistemu iz zadatka 1.9
Osnovni prorauni 34
Zadatak 1.10
Prenosni U 2 T U 2 = 10 kV
S1 = P1 + jQ1 vod S2 = P2 + jQ2
Unv = 110 kV Sp = (20+j10) MVA
Lv = 70 km SnT = 31,5 MVA
rv = 0,193 /km mT = 110/10,5 kV/kV
xv = 0,422 /km gub
PCun = 62 kW
bv = 2,65 S/km uk = 10,5 %
gub
PFen = 40 kW
io = 1,2 %
Sl. 1.10a Radijalni prenosni sistem i osnovni zadati podaci iz zadatka 1.10
Reenje:
jQcv1 jQcv2
Sot=PFe+jQ
Y ot
v /2 Y ot
v /2 Y Tot
Rv = Lv rv = 70 0 ,193 = 13,51 ;
X v = Lv xv = 70 0 ,422 = 29 ,54 ;
Z v = (13,51 + j 29 ,54 ) ;
Gvot = 0 ;
Osnovni prorauni 35
1 70
Bvot / 2 = Lv bv = 2,65 10 6 = 92,75 10 6 S = 92,75 S ;
2 2
Y v / 2 = j 92,75 10 6 S ;
ot
2 2
gub U nT 110
RT = PCun = 62 10 3 = 0,75605 ;
S nT 31,5
2
u k % U nv 10,5 110 2
ZT = = = 40,33 ;
100 S nT 100 31,5
X T = Z T2 RT2 = 40,33 2 0,75605 2 = 40,323 ;
Z T = (0,75605 + j 40,323) ;
gub
PFen 40 10 3 1
G Fe = 2
= = 3,306 S ; RFe = = 302480 ;
U nv 110 2 GFe
io % S nT 1,2 31,5 1
B = 2
= = 31,24 S ; X = = 32051 ;
100 U nv 100 110 2 B
Y T = G Fe jB = (3,306 j 31,24 ) S .
ot
110
U" 2 sv = U" 2 mT = 10 = 104,762 kV ;
10,5
U" 2 sv = 104,762 kV / 0 .
Fazor fazne struje na kraju prenosa, odnosno na sekundarnoj strani transformatora je:
S2
= (20 j10) 10 = (110,22 j 55,1) A / 26,565 .
3
I" 2 sv =
3U" 3 104,762
2 sv
2
gub U 2sv
2
= 40
104,762
PFegub = PFen = 36,28 kW ;
U 2n 110
2
U
2
= 378
i 104,762
Qgub = o S nT 2 sv = 342,86 kVAr ,
100 U 2n 110
ili
PFegub = GFeU 2sv2 = 3,306 10 6 104,762 2 = 0,03628 MW = 36,28 kW ;
Qgub = BU 2sv2 = 31,24 10 6 104,762 2 = 0,34286 MW = 342,86 kW .
RT PT + X T QT X P RT QT
U' 2 = U 2sv + +j T T
U 2sv U 2sv
0,75605 20,03628 + 40,323 10,34286
= 104,762 + +
104,762
40,323 20,03628 0,75605 10,34286
+j = 108,888 + j 7,637 = 109,156 kV /4,013 .
104,762
2
S 20,036282 + 10,34286 2
PTgub = RT T = 0,75605 = 0,035 MW = 35 kW ;
U 2sv 104,762 2
2
S 20,036282 + 10,34286 2
QTgub = X T T = 40,323 = 1,867 MW = 1867 kVAr .
U 2sv 104,762 2
( ) (
S'T = PT + PTgub + j QT + QTgub )
= (20,036 + 0,035) + j (10,343 + 1,867 ) = (20,071 + j12,21) MVA .
Proizvodnja reaktivne snage usled polovine kapacitivnosti koncetrisane na kraju voda je:
Bvot 2
ot
Qcv 2 = U 2 = 92,75 10 6 109,156 2 = 1,105 MVAr .
2
Snaga koja tee kroz vod i izaziva gubitke i pad napona je:
2
Sv2 20,0712 + 11,105 2
Pvgub = Rv
= 13,51
= 0,5966 MW = 596,6 kW ;
U 2 109,156 2
2
S 20,0712 + 11,105 2
Qvgub = X v v 2 = 29,54 = 1,3045 MW = 1304,5 kVAr .
U 2 109,156 2
Rv Pv 2 + X v Qv 2 X v Pv 2 Rv Qv 2
U 1 = U' 2 + +j =
(U' 2 )
(U' 2 )
Osnovni prorauni 37
Proizvodnja reaktivne snage usled polovine kapacitivnosti koncetrisane na poetku voda je:
Bvot 2
ot
Qcv1 = U1 = 92,75 10 6 114,72 2 = 1,22 MVAr .
2
Kompleksna snaga koja tee kroz rednu impedansu, merena na poetku voda je:
S 20,668 j11,19 23,5 / 28,43
I1 = 1 = = = 118,28 A / 22,39 .
3U 3 114, 72 / 6, 04 3 114, 72 / 6, 04
1
ot
Qcv = Qcv
ot
1 + Qcv 2 = 1,22 + 1,105 = 2,325 MVAr ,
ot
2,3225
pod = = 3,316 MVAr / 100 km .
ot
Qcv
0,7 100
U1
12 U2
1
2
1 U2sv
1fo
2
I1
I2
Zadatak 1.11
1 2 3
L12=100 km L23=60km
tg3 = 0,4
L24=40 km
rv=0,1 /km 4
xv=0,4 /km
tg4 = 0,5
Reenje:
1 Z2 S2 2 Z3 3
S3
Z4 4
S4
P3 R3 + Q3 X 3 P R + 0,4 P3 X 3 6 + 0,4 24
U2 = U3 + = U3 + 3 3 = 200 + P3 ,
U3 U3 200
odakle je:
Osnovni prorauni 40
P4 R4 + Q4 X 4 P R + 0,5 P4 X 4 4 + 0,5 16
U2 = U4 + = U4 + 4 4 = 200 + P4
U4 U4 200
= 0,06 P4 + 200 . (2)
Izjednaavanjem izraza (1) i (2) za napon U2, dobija se za odnos snaga P3 i P4:
P3 1
= , odnosno P4 = 1,3P3 .
P4 1,3
Preko bilansa snaga i na osnovu poznatih odnosa izmeu snaga P3 i P4 moe se odrediti
zavisnost snage P2 od snage P3:
Ako se sada jednaine (1), (3) i (4) uvrste u izraz za podunu komponentu pada napona na
grani 1-2, dobija se kvadratna jednaina u kojoj je jedina nepoznata veliina snaga P3:
P2 R2 + Q2 X 2
U1 = U 2 + U 2 ,
U2
odakle je:
U 1U 2 = U 22 + P2 R2 + Q2 X 2 ,
Osnovni prorauni 41
P3 = 94 ,93 MW .
Na osnovu gornje vrednosti za snagu P3, mogu se odrediti i ostale snage u datom sistemu:
Radi odreivanja snage na poetku voda 1-2 potrebno je jo odrediti aktivne i reaktivne
gubitke u vodu 1-2. Njihove vrednosti dobijaju se iz izraza:
odakle je:
Zadatak 1.12
Ur = 400 kV Lv = 300 km
QGr Zc = 320
2
Qpr
Reenje:
QG + Qv = Q p . (1)
Zbog novog bilansa reaktivnih snaga usled prikljuenja voda promenie se i napon na
sabirnicama 1 za neku vrednost U. Prema tome relacija (1) posle promene napona ima sledei
oblik:
QGr =
QG
U +
(U r + U )
2
tg = Q pr +
Q p
U . (2)
U Zc U
Q p dQ p
= = 0.
U dU
Poto je pre prikljuenja voda bilo QGr = Qpr to relacija (2) postaje:
QG U2
U + r tg +
2U r U
tg +
(U )2 tg = 0. (3)
U Zc Zc Zc
Osnovni prorauni 43
tg U2
(U )2 + 2U r tg + dQG (U ) + r tg = 0.
Zc Zc dU Zc
Smenjujui u poslednju jednainu zadate veliine kao i elektrinu ugaonu duinu voda, koja
za = 0,06 / km iznosi:
dobija se:
1,015 10 3 (U )2 3,19 (U ) + 162,46 = 0 , (4)
U 51,78 kV,
U1 451,78
U2 = = = 475,03 kV ,
cos cos18
koji je iznad dozvoljene vrednosti (odreene stepenom izolacije) za vodove 400 kV, (iznosi
420 kV).
Osnovni prorauni 44
Zadatak 1.13
Radijalni sistem, prikazan na sl. 1.13a, napaja potroako podruje, kod kojeg termiki
aparati, iji je statiki naponski koeficijent kPU = 1,9 uestvuju u ukupnoj aktivnoj snazi sa 70 %,
asinhroni motori, iji su kPU = 0,15 i kQU = 1,7 uestvuju sa 25 % u ukupnoj aktivnoj snazi i sa 80 %
u ukupnoj reaktivnoj snazi, dok ostali heterogeni potroai imaju prosene naponske koeficijente
osetljivosti kPU = 1,2 i kQU = 1.
Pri poloaju regulacionog prekidaa transformatora n = +5, napon na sabirnicama 3 je
U3 = 35 kV, a snaga potroakog podruja Sp = (35+j15) MVA.
a) Kolika je snaga potronje na sabirnicama 3 pri nominalnom odnosu transformacije
transformatora ako se napon na sabirnicama 1 odrava na konstantnoj vrednosti.
b) Odrediti snagu otone kondenzatorske baterije koju je potrebno vezati na sabirnice 3 da bi
se pri nepromenjenom naponu na sabirnicama 1 i poloaju regulacionog prekidaa transformatora
n = +5 odravao napon na sabirnicama 3 dobijen iz prethodne take.
Napomena: U proraunu zanemariti poprenu komponentu pada napona.
1 2 3
U1 = const Sp
Unv = 110 kV
rv = 0,14 /km SnT = 65 MVA
xv = 0,4 /km XT = 10 %
Lv = 55 km mT = 110101,25%/36,75 kV/kV
Reenje:
uk uk
a) Na osnovu zadatih podataka ukupni statiki koeficijenti osetljivosti k PU i k QU meovitog
potroakog podruja su:
uk
k PU = 0,7 1,9 + 0,25 0,15 + 0,05 1,2 = 1,4275 ;
uk
k QU = 0,8 1,7 + 0,2 1 = 1,56 .
2
X T % U nT 10 36,75 2
ZT = j = j = j 2,078 ;
100 S nT 100 65
2
36,75
Z v = z v Lv = (0,14 + j 0,4 ) 55 = (0,859 + j 2,455) .
110
t = 1 + nt = 1 + 5 0,0125 = 1,0625 ;
Osnovni prorauni 45
t2
Z 20 = Z T = j 37,534 ;
1 t
Z 23 = t Z T = j 2,208 ;
t
Z 30 = Z T = j 35,326 .
t 1
1 Zv=(0,859+j2,455) 2 Z23=j2,208 3 Sp
U1 U2 U3
0 0
Transfiguracijom zvezde koju ine grane izmeu vorova 1-2, 2-3 i 2-0 u trougao 1-3-0 i
ekvivalentovanjem dve paralelne grane 3-0 dobija se ekvivalentna ema na sl. 1.13c.
1 Z13=(0,808+j4,518) S13 3 Sp
U1 U3
S30
Z30=(12,93+j72,29)
0 0
Bilansom snaga, za dati radni reim, moe se odrediti napon na sabirnicama 1 iji se moduo
u datoj mrei odrava na konstantnoj vrednosti.
Najpre se odreuje snaga S30:
U 32 352
S 30 = = = (2,94 + j16,42 ) MVA ,
Z 30 12,93 j 72,29
1 Zv=(0,859+j2,455) ZT=j2,078 3 Sp
U U 35
P3 = P3o + P3o k PU
uk
= 35 + 35 1,4275 3 = 1,4275 U 3 14,9625 ; (1)
U 3o 35
uk U U 35
Q3 = Q3o + Q3o k QU = 15 + 15 1,56 3 = 0,668 U 3 8,4 , (2)
U 3o 35
P3R13 + Q3 X 13
U 1 = U 3 + , (3)
U 3
39,93 = U 3 +
(1,4275U 3 14,9625) 0,859 + (0,668U 3 8,4) 4,533 ,
U 3
U 3 2 35,6754U 3 50,915 = 0 .
U 3 = 37 ,05 kV .
Osnovni prorauni 47
Uvrtavanjem dobijene vrednosti za napon u izraze (1) i (2) dobijaju se traene vrednosti za
aktivnu i reaktivnu snagu potroakog podruja:
b) Ekvivalentna ema za reim definisan u taki b) je ista kao ekvivalentna ema koja je
sluila za odreivanje napona na sabirnicama 1 (sl. 1.13c), s tom razlikom to se na sabirnicama 3
ima otono vezana baterija kondenzatora. Vrednost snage S30 za ovaj radni reim je:
U 3 2 37,05 2
S 30 = = = (3,29 + j18,4) MVA .
Z 30 12,93 j 72,29
odakle je:
Uvrtavanjem gornjih izraza u jednainu za pad napona (3) dobija se izraz u kome je jedina
nepoznata veliina snaga baterije kondenzatora u izrazu za Q3 . Zamena poznatih numerikih
vrednosti u jednainu (3) daje linearnu jednainu po Qc:
Zadatak 1.14
Reenje:
42,6 = C PU 35,2 k PU ;
43,4 = C PU 35,6 k PU .
k PU
43,4 35,6
= ,
42,6 35,2
iz poslednje jednaine se dobija vrednost za statiki koeficijent promene aktivne snage sa naponom
kPU, dok iz jedne od prethodnih jednaina i vrednost za CPU:
Na osnovu izraunatih vrednosti faktora kPU i CPU dobija se jednaina koja povezuje aktivnu
snagu i napon:
Osnovni prorauni 49
Na potpuno analogan nain dobijaju se i vrednosti faktora kQU i CQU za reaktivnu snagu,
odnosno jednaina koja povezuje reaktivnu snagu i napon:
kQU
21,5 = CQU 35,2 ;
kQU
21,8 = CQU 35,6 ;
kQU
21,8 35,6
= ;
21,5 35,2
odakle je:
2
110
U 4 sv = U 4 mT2 = 36 = 107,76 kV .
36,75
Aktivna i reaktivna snaga koje teku po grani 3-4 kod sabirnica 4 su:
U 2 4,39
P2 = P2o + P2o k PU 2 = 15 + 15 1,4 = 15,84 MW ;
U 2o 110
U 2 4,39
Q2 = Q2o + Q2o k QU 2 = 10 + 10 1,8 = 10,72 MVAr .
U 2o 110
S 12 = S 4 + S 24 + S 2 ;
gub
1 45,35+j18,82 3 44,26+j12,09 4
61,19+j29,54
2
15,84+j10,72
Konano napon na sabirnicama 1 dobija se preko vrednosti napona U2 i pada napona izmeu
taaka 1 i 2:
Zadatak 1.15
Za distributivnu mreu prikazanu na sl. 1.15a (na kojoj su dati i svi osnovni podaci):
a) Odrediti snagu otone kondenzatorske baterije koju treba ugraditi na sabirnice 4 da bi se
napon na njima podigao sa 9,5 kV na 10,3 kV, pri emu se napon U1 odrava na konstantnoj
vrednosti.
b) Odrediti snagu redne baterije kondenzatora na deonici 2-3 kod sabirnica 2, koja bi
proizvela isti efekat, za vrednost napona U1 proraunatu u ta. a.
c) Koliki se potroa u oba sluaja u novim radnim stanjima sa kompenzacijom moe
prikljuiti na sabirnice 2 pod pretpostavkom da je njegov faktor snage cos2 = 1 i da ukljuivanje
tog potroaa nee promeniti napon na sabirnicama 2, tako da ne doe do preoptereenja voda 1-2,
ako je trajno dozvoljena struja (po fazi) svih vodova Itd = 290 A.
Napomena: U proraunu zanemariti poprenu komponentu pada napona.
3 4
1
V1 V2 S4 = 17 MVA
red
Q BK cos4 = 0,85 (ind)
2
P2 = 0
Unv = 35 kV Q2 = 0 SnT = 28 MVA ot
xv = 0,38 /km XT = 7 % Q BK
rv = 0,32 /km gub
PCun = 54 kW
L1 = 8 km L2 = 6 km mT = 35/10,5 kV/kV
Reenje:
PCun
gub 2
U nT 2
X T % U nT 0,054 35 2 7 35 2
ZT = +j = +j = (1,034 + j10,72 ) .
8
S nT S nT 100 S nT 8 100 8
Z Te = Z T 2 = (0,517 + j 5,36 ) .
Z 14 = Z v1 + Z v 2 + Z Te = (5 + j10,68) .
Osnovni prorauni 52
35
U 4 sv = U 4 mT = 9 ,5 = 31,67 kV .
10 ,5
35
U 4 sv = U 4 mT = 10,3 = 34,33 kV .
10,5
Zamenom brojanih vrednosti poznatih veliina u izrazu za napon U1, za reim otone
kompenzacije, dobija se jednaina u kojoj je jedina nepoznata veliina snaga baterije kondenzatora:
U1 = U 4 sv +
(
P4 R14 + Q4 QBKot
)
X 14
,
U 4 sv
odnosno:
36,97 = 34,33 +
(
14,45 5 + 8,96 QBK
ot
)
10,68
.
34,33
ot
QBK = 7,24 MVAr .
U 1 = U 4 sv +
(
P4 R14 + Q4 X 14 X BK
red
,
)
U 4 sv
Osnovni prorauni 53
odnosno:
36,97 = 34,33 +
(
14,45 5 + 8,96 10,68 X BK
red
,
)
34,33
odakle je:
red
X BK = 8,63 .
U 2 a = U 4 sv +
(
P4 (RT + Rv 2 ) + Q4 X T + X v 2 X BK )
red
U 4 sv
14 ,54 (0 ,517 + 1,92 ) + 8,96 (5,36 + 2 ,28 8,63)
= 34 ,33 + = 35,1 kV .
34 ,33
P4 (RT + Rv 2 ) + Q4 ( X T + X v 2 )
U 2b = U 4 sv +
U 4 sv
14 ,54 (0 ,517 + 1,92 ) + 8,96 (5,36 + 2 ,28)
= 34 ,33 + = 37 ,35 kV .
34 ,33
P4 RT + Q4 X T
U 3 = U 4 sv +
U 4 sv
14 ,54 0 ,517 + 8,96 5,36
= 34 ,33 + = 35,95 kV
34 ,33
U 2 = U 4 sv +
(
P4 (RT + Rv 2 ) + Q4 QBK )
ot
(X T + X v2 )
U 4 sv
14 ,54 (0 ,517 + 1,92 ) + (8,96 7 ,24 ) (5,36 + 2 ,28)
= 34 ,33 + = 35,74 kV .
34,33
U [kV]
38
U1=36,97 kV U2b=37,35 kV
37
U3=35,95 kV
36
35 U4=34,33 kV
U2a=35,1 kV
34
1 2 3 4 vor
Sl. 1.15b Naponski profil u sistemu sa baterijom rednih kondenzatora
gub
S 24 = [RT + Rv 2 + j ( X T + X v 2 )] 4
(
P 2 + Q4 QBK ot
)
2
U 4 2sv
14,45 2 + (8,96 7,24 )2
= [0,517 + 1,92 + j (5,36 + 2,28)] = (0,438 + j1,373) MVA .
34,33 2
S 12 = S 4 jQBK + S 24 + P2
ot gub
Kako je dozvoljena vrednost struje po vodu 1-2, Itd data kao fazna vrednost to se moe pisati
jednaina:
P122 + Q12
2
1
2
= I td
U2 3
Zamenom brojanih vrednosti pojedinih veliina u gornji izraz, dobija se dozvoljena snaga
potroaa vezanog na sabirnice 2 (P2d) iz jednaine:
odakle je:
P2 d = 2,79 MW .
Za sluaj redne kompenzacije potrebno je uraditi sline proraune kao i za sluaj otone
kompenzacije. Napon na sabirnicama 2 ve je ranije izraunat i njegova vrednost iznosi:
U 2 = U 2 a = 35,1 kV .
gub
S 24 [ (
= RT + Rv 2 + j X T + X v 2 red
X BK )] P42 + Q42
U 4 2sv
14,45 2 + 8,96 2
= [0,517 + 1,92 + j (5,36 + 2,28 8,63)] = (0,598 j 0,243) MVA
34,33 2
P122 + Q12
2
1
2
= I td .
U2 3
odakle je:
P2 d = 0,273 MW .
Osnovni prorauni 56
Zadatak 1.16
1 2
Sp
Unv = 220 kV tg = 0,4 (ind)
Lv = 200 km
rv = 0,08 /km
xv = 0,42 /km
bv = 2,65 S/km ~ SK
Reenje:
1 S2 2 Sp
U1 Rv+jXv U2
S20
Bvot Bvot
j j
2 2
~
Sl. 1.16b Ekvivalentna ema sistema sa sl. 1.16a
Rv = 16 ; X v = 84 ; Bvot / 2 = 2,65 10 4 S .
S p = Pp + jQ p = Pp + jPp tg = Pp + j 0,4 Pp .
( ) (
S 20 = U 22 Y 20 = U 22 jBvot / 2 = 198 2 j 2,65 10 4 = j10,4 MVA ,)
tako da je ukupna snaga koja tee du grane 1-2:
(
S 2 = S p + S 20 = Pp + j 0,4 Pp 10,4 . )
Izraz za kompleksni napon u voru 1 je:
P2 Rv + Q2 X v P X Q2 Rv
U1 =U2 + +j 2 v .
U2 U2
Zamenom brojanih vrednosti pojedinih veliina i nalaenjem modula leve i desne strane
gornje jednaine dobija se kvadratna jednaina po nepoznatoj promenljivoj Pmax:
2
Pmax + 450,77 Pmax 97512,95 = 0 .
Pmax = 159,73 MW .
U n2 U n2 220 2
Pnat = = = = 121,57 MW .
6
Zc xv / bv 0,42 / 2,65 10
Osnovni prorauni 58
Pp = 2 Pnat = 243,14 MW .
( ) ( )
S 20 = U 22 Y 20 = U 22 jBvot / 2 = 210 2 j 2,65 10 4 = j11,7 MVA .
Zamenom brojanih vrednosti u jednainu za pad napona u grani 1-2 i nalaenjem modula
leve i desne strane dobija se kvadratna jednaina po nepoznatoj snazi sinhronog kompenzatora Qsk:
Zadatak 1.17
Na sl. 1.17a je dat deo radijalnog distributivnog sistema koji napaja potroako podruje
snage Sp = (4+j7) MVA vezano na sabirnice 4.
a) Nai snagu otone kondenzatorske baterije prikljuene na sabirnicama potroaa 4, ako je
napon na primaru transformatora T1 U1 = 111,1 kV = const , transformator optereen snagom od
S 1 = (20 + j15) MVA , a zahteva se da se na sabirnicama 4 obezbedi napon U 2 = 10,5 kV .
b) Nai napone U1 , U 2 za definisane pogonske reime pre i posle kompenzacije.
c) Nai gubitke aktivne snage na vodu i transformatoru T2 pre i posle kompenzacije i snage
koje teku vodom, merene na njegovom poetku.
Sve parametre sistema svesti na napon voda. Raunati samo sa podunim padovima napona.
U 1 T1 U 1
U 2 T2 U 2
Sp
S1 Unv = 35 kV
1 2 3
SnT1 = 31,5 MVA Lv = 45 km SnT2 = 10 MVA 4
mT1 = 110/36,75 kV/kV rv = 0,196 /km mT2 = 35/10,5 kV/kV QBK
RT1 = 0 xv = 0,385 /km
gub
PCun = 34 kW
XT1% = 12 % XT2% = 8 %
Sl. 1.17a ema i osnovni podaci za radijalni distributivni sistem iz zadatka 1.17
Reenje:
a) Vrednosti impedansi pojedinih elemenata sistema svedene na naponski nivo voda su:
2
X T 1 % U nT 12 36,75 2
X T1 = 1
= = 5,145 ; RT 1 = 0 ;
100 S nT 1 100 31,5
Rv = rv Lv = 0 ,196 45 = 8,82 ;
X v = xv Lv = 0 ,385 45 = 17 ,325 ;
2
U nT 35 2
RT 2 = PCun
gub
2
2
= 0,034 = 0,42 ;
S nT 2 10 2
2
X T 2 % U nT 8 35 2
XT2 = 2
= = 9,8 .
100 S nT 2 100 10
1 36 ,75
U1sv = U1 = 111,1 = 37 ,12 kV .
mT 1 110
P1RT 1 + Q1 X T 1 20 0 + 15 5,145
U 1 = U 1 = 37,12 = 35,04 kV .
U 1 37,12
35
U 2sv = U 2mT 2 = 10,5 = 35 kV .
10,5
U1 = U 2sv +
(
Pp (Rv + RT 2 ) + Q p QBK ) (X v + X T 2 ) ,
U 2sv
Pp (Rv + RT 2 ) + Q p ( X v + X T 2 )
U 1 = U 2sv + .
U 2sv
U 2sv = 26 ,47 kV .
Pp RT 2 + Q p X T 2 4 0 ,42 + 7 9 ,8
U 2 = U 2sv + = 26 ,47 + = 29 ,125 kV .
U 2sv 26 ,47
U 2 = U 2sv +
(
Pp RT 2 + Q p QBK X T 2) = 35 +
4 0,42 + (7 8,31) 9,8
= 34,68 kV .
U 2sv 35
Pp2 + Q p2
= [Rv + RT 2 + j ( X v + X T 2 )]
gub
S
U 2sv2
42 + 72
= [8,82 + 0,42 + j (17,325 + 9,8)] = (0,857 + j 2,516 ) MVA .
26,47 2
S BK = [Rv + RT 2 + j ( X v + X T 2 )]
gub (
Pp2 + Q p QBK )2
U 2sv2
4 2 + (7 8,31)2
= [8,82 + 0,42 + j (17,325 + 9,8)] = (0,134 + j 0,392) MVA .
35 2
Zadatak 1.18
1 2
L12 = 100 km
Pp2 = 60 MW
xv = 0,4 /km
L13 = 60 km L23 = 60 km Qp2 = 30 MVAr
U1 = 115 kV 3
Pp3 = 20 MW, Qp3 = 0 MVAr
pri Up3 = 110 kV
Reenje:
Z 12 = jX 12 = j 40 ; Z 13 = jX 13 = j 24 ; Z 23 = jX 23 = j 24 .
1 j40 2
U1 j24 3 U3 j24 U2
605
0
Transfiguracijom zvezde koju ine grane 1-3, 2-3 i 0-3 u trougao dobija se ekvivalentna
ema prikazana na sl. 1.18c.
1 j40 2
(-0,952+j48)
U1 U2
(1210+j24) (1210+j24)
0 0
1 S2 2
S1 Sp
(-0,197+j21,82)
U1 U2
S10 (1210+j24) (1210+j24) S20
0 0
Sl. 1.18d ema dobijena ekvivalentovanjem paralelnih grana 1-2 eme sa sl. 1.18c
a) U cilju odreivanja napona U2 potrebno je najpre odrediti snagu S2o u funkciji napona U2,
prema formuli:
U 22 R20 X 20
S 20 = = U 22 + j U 22 .
Z 20 2
Z 20 2
Z 20
Kompleksna snaga koja tee po grani 1-2 (S2) moe se takoe izraziti u funkciji nepoznatog
napona U2:
R X
S 2 = S p + S 2o = Pp + 20
2
U 22 + j Q p + 20
2
U 22 .
Z 20 Z 20
Prethodni izrazi za snage zamenie se u izraz za pad napona izmeu taaka 1 i 2, u formuli
za napon U1:
Osnovni prorauni 64
R X
Pp + 20 U 22 R12 + Q p + 20 U 22 X 12
2
Z 20 2
Z 20
U1 = U 2 + .
U2
U gornjem izrazu jedina nepoznata veliina je traeni napon U2. Grupisanjem lanova uz
napon U2 dobija se kvadratna jednaina po naponu U2:
R20 R12 X 20 X 12 2
1 + + U 2 U 1U 2 + Pp R12 + Q p X 12 = 0 .
2
Z 20 2
Z 20
odnosno
U 2 = 109,1 kV .
U 22 1132
S 20 = = = (10,55 + j 0,21) MVA .
Z 20 1210 j 24
Kompleksna snaga koja tee po grani 1-2 (S2) za ovaj radni reim je:
P2 R12 + Q2 X 12
U1 = U 2 + ,
U2
gde je jedina nepoznata veliina traena snaga sinhronog kompenzatora. Zamenom poznatih
vrednosti u gornji izraz dobija se:
odakle je snaga sinhronog kompenzatora potrebna da bi se ostvario zadati reim u taki b):
Radi odreivanja snage koja se sa sabirnica 1 odaje u mreu potrebno je koristiti relacije
bilansa snaga. Najpre e se izraunati kompleksna snaga S2:
U 12 115 2
S 10 =
= = (10,93 + j 0,22) MVA .
Z 10 1210 j 24
Zadatak 1.19
U elektroenergetskom sistemu, ija je monofazna ema data na sl. 1.19a, potroa u voru 2
ima konstantnu impedansu, a potroa u voru 3 ima konstantnu snagu potronje. Moduo napona u
voru 1 u posmatranom sistemu odrava se na konstantnoj vrednosti.
a) Odrediti napon U1 ako je napon na sabirnicama 3: U3 = 110 kV.
b) Kolika treba da bude snaga baterije kondenzatora koju treba otono vezati na sabirnice 3
da bi pri poveanju Pp3 i Qp3 za 20 % napon na njima ostao isti.
c) Koliki su faktori snage gledani sa sabirnica 1, 2, 3 za radne reime definisane u takama
a) i b).
1 3
L13 = 60 km
2
Pp2 = 25 MW
Qp2 = 15 MVA
rpri U2 = 110 kV
Reenje:
Z 12 = jX 12 = j10 ; Z 13 = jX 13 = j 24 ; Z 23 = jX 23 = j16 .
Z12=j10 2 Z23=j16
Z20=(355,88+j213,53)
Transfiguracijom zvezde koju ine grane 1-2, 3-2 i 0-2 u trougao dobija se ekvivalentna
ema prikazana na sl. 1.19c.
1 j24 3
(-0,33+j26,198)
(578,309+j356,985) (925,29+j571,76)
0 0
Ekvivalentovanjem dve paralelne grane 1-3 dobija se konano zamenska ema prikazana na
sl. 1.19d na kojoj e se izvriti potrebni prorauni.
1 S3 3
S1 Sp3
(-0,0756+j12,53)
0 0
Sl. 1.19d ema dobijena ekvivalentovanjem paralelnih grana 1-3 eme sa sl. 1.19c
U 32 110 2
S 30 = = = (9,46 + j 5,85) MVA ,
Z 30 925,29 j 571,76
P3 R13 + Q3 X 13 P X Q3 R13
U 1 = U3 + + j 3 13
U3 U3
79,46 ( 0,0756 ) + 45,85 12,53 79,46 12,53 45,85 ( 0,0756 )
= 110 + +j
110 110
= 115,168 + j 9,08 = 115,52 / 4,51
Osnovni prorauni 68
Pp 3 = 1,2 70 = 84 MW ;
Q p 3 = 1,2 40 = 48 MW .
Nova kompleksna snaga na kraju grane 1-3 je funkcija nepoznate snage baterije
kondenzatora i data je izrazom:
2
QBK 2038,74QBK + 18609,98 = 0 ,
U 12 115,52 2
S 10 = = = (16,71 + j10,31) MVA .
R10 jX 10 578,31 j 356,98
P1 96,12
cos 1 = = = 0,83 .
P12 + Q12 96,12 2 + 64,612
P3 2 + Q3 2 93,46 2 + 44,68 2
gub
S 13 = (R13 + jX 13 ) = ( 0,0756 + j12,53) = ( 0,07 + j11,11) MVA
U 32 110 2
Kompleksna snaga koja tee po grani 1-0 je ista kao i za reim zadat u taki a) i iznosi:
P1 110,1
cos 1 = = = 0,857 .
P12 + Q12 110,12 + 66,12
Faktor snage gledan sa sabirnica 2 je isti za oba reima jer je potroa modelovan preko
modela konstantne impedanse i iznosi:
Pp 2 25
cos 2 = = = 0,857 .
Pp22 + Q p2 2 25 2 + 15 2
Faktor snage gledan sa sabirnica 3 za radni reim zadat u taki a) zadatka je:
Pp 3 70
cos 3 = = = 0,868 .
Pp23 + Q p23 70 2 + 40 2
Pp 3 84
cos 3 = = = 0,9077 .
(
Pp 23 + Q p 3 QBK )2
84 2 + (48 9,169 )
2
Osnovni prorauni 70
Zadatak 1.20
2 3
1
Reenje:
Z v = (6,15 + j 20 ) .
2
u kT % U nT 8 110 2
ZT = = = 30 ,73 .
100 S nT 100 31,5
gub
PCunT 2
U nT 0,18 110 2
RT = = = 2,195 .
S nT S nT 31,5 2
X T = Z T2 RT2 = 30 ,65 .
Osnovni prorauni 71
t = 1 + nt = 0,9 .
Deo zadatka pod a) reie se na dva naina. Prvi nain je preko ekvivalentne -eme
regulacionog transformatora, a drugi preko stvarnog prenosnog odnosa transformatora.
a) I nain
1 2 3
Sp
U1 Zv Z12
U3
Z20 Z30
0 0
t2 0,9 2
Z 20 = Z Te = (1,1 + j15,33) = (8,91 + j124,17 ) ;
1 t 1 0,9
Z 12 = t Z Te = 0,9 (1,1 + j15,33) = (0,99 + j13,797 ) ;
Z 30 =
t
Z Te =
0,9
(1,1 + j15,33) = ( 9,9 + j137,97 ) .
t 1 0,9 1
Transfiguracijom zvezde koju ine grane 1-2, 3-2 i 2-0 u trougao i ekvivalentovanjem dve
paralelne grane izmeu referentnog vora i zemlje dobija se zamenska ema sistema prikazana na
sl. 1.20c. Vrednosti impedansi sa ekvivalentne eme sa sl. 1.20c iznose:
Z 13 = (7,82 + j 36,02 ) ;
Z 30 = ( 78,237 j 360,2 ) .
ek
Impedansa Z10 nije od interesa za traene proraune, pa nema potrebe da se izraunava njena
vrednost.
Osnovni prorauni 72
1 S3 3
Sp
Z13
S30
ek
Z10 Z 30
0 0
Sl. 1.20c Ekvivalentna ema sistema dobijena transfiguracijom eme sa sl. 1.20b
Sada je potrebno uraditi bilans snaga u ovoj mrei. Imajui u vidu da se snaga potroakog
podruja menja po odreenoj godinjoj stopi porasta, aktivna i reaktivna snaga potroakog
podruja u godini n mogu se predstaviti izrazima:
U 32sv 100 2
S 30 = = = ( 5,76 j 26,51) MVA .
Z 30 78,237 + j 360,2
( ) ( )
S 3 = K1 Ppo + P30 + j K1Q po + Q30 = ((30 K1 5,76 ) + j (15 K1 26,51)) MVA .
Ako se gornji izraz uvrsti u izraz za napon U1 dobija se jednaina u kojoj je jedina
nepoznata veliina K1:
P3 R13 + Q3 X 13
U1 = U 3 + ,
U3
odnosno:
110 = 100 +
(30 K1 5,76) 7,82 + (15K1 26,51) 36,02 .
100
K1 = (1 + p )n1 = 2,58 ,
Osnovni prorauni 73
a) II nain
Kao to je ranije reeno deo zadatka pod a) moe se reiti i proraunom preko stvarnog
prenosnog odnosa transformatora. Ekvivalentna ema za taj sluaj prikazana je na sl. 1.20d.
1 2 3
Sp
2
U1 Zv t ZTe U3
Impedansa izmeu taaka 2 i 3 na sl. 1.20d je svedena preko stvarnog prenosnog odnosa
transformatora i njena vrednost zavisi od nenominalnog prenosnog odnosa t. Ukupna vrednost
impedanse izmeu taaka 1 i 3 je onda:
110
U 3sv = tmnT U 3 = 0,9 10 = 90 kV .
11
Ako se usvoje isti izrazi za promenu aktivne i reaktivne snage potroakog podruja sa
vremenom kao kod prvog naina, odnosno
i ako se ti izrazi uvrste u jednainu za napon U1, dobija se ponovo jednaina u kojoj je jedina
nepoznata K1:
Ppn R13 + Q pn X 13
U1 = U 3 + ,
U3
odnosno:
30 K1 7 ,041 + 15 K1 32 ,4173
110 = 90 + .
90
Iz prethodne jednaine za K1, odnosno za n1, dobijaju se iste vrednosti kao i kod korienja
prvog naina:
Osnovni prorauni 74
Zamenom poslednjih jednaina u izraz koji definie kriterijum preoptereenja, dobija se:
(K 2 Ppo )2 + (K 2Q po )2 = S doz .
Iz poslednje jednaine moe se izraunati vrednost za K2:
S doz 63
K2 = = = 1,878 ,
2
Ppo + Q po
2
30 + 15 2
2
log K 2 log1,878
n2 = = = 9,32 godina .
log(1 + p ) log1,07
1 2 3
Sp
U1 Zv ZTe U3
Analogno prethodnoj taki, izrazi za snage potroakog podruja mogu se napisati u formi:
Ako se ovi izrazi uvrste u jednainu za napon u voru 1 dobija se jednaina iz koje se moe
izraunati veliina K3, odnosno godina u kojoj je potrebno izvriti kompenzaciju:
Ppn R13 + Q pn X 13
U1 = U 3 + .
U3
30 K 3 7 ,25 + 15 K 3 35,33
110 = 100 + .
100
Zadatak 1.21
Reenje:
Z v = jxv Lv = j 30,4 .
2
X 12 % U nT 7 110 2
Z 12 = jX 12 = j = j = j14,117 ;
100 S n1 100 60
2
X 13 % U nT 21 110 2
Z 13 = jX 13 = j = j = j 72,6 ;
100 S n3 100 35
2
X 23 % U nT 15 110 2
Z 23 = jX 23 = j = j = j 51,857 .
100 S n3 100 35
Q p ( X v + X 12 ) 25 (30 ,4 + 14 ,117 )
U o = U 2 + = 98,776 + = 110 ,043 kV .
U 2 98,776
U 2 = 110 kV
jX3
-jXBK
Qp X 2 25 ( 3,313)
U Z = U 2 + = 110 + = 109 ,247 kV .
U 2 110
Pp2 + Q 2p 45 2 + 25 2
QZgub = X2 = 3,313 = 0,726 MVAr ,
U 2 2
2
110 2
( )
2 = (45 + j 24,274 ) MVA .
S Z = PZ + jQZ = Pp + j Q p + QZgub
Reaktivna snaga otone grane moe se izraziti u funkciji nepoznate kapacitivne reaktanse
baterije XBK, kao:
U Z2
Q3 BK = ,
X 3 X BK
U Z2
S 0 Z = P0 Z + jQ0 Z = PZ + j QZ + .
X 3 X BK
U Z2
QZ + ( X v + X 1 )
X 3 X BK
U0 = UZ + ,
UZ
u kojoj je jedina nepoznata reaktansa baterije kondenzatroa XBK. Eksplicitni izraz za tu reaktansu je:
U Z2
X BK = X 3 ,
U 0U Z U Z2
QZ
X v + X1
109,247 2
X BK = 55,17 = 586,65 .
110,043 109,247 109,247 2
24,274
30,4 + 17,43
1
BBK = = 1,7 mS .
X BK
X BK
=UZ
U BK = 120,58 kV ,
X 3 X BK
Zadatak 1.22
1 2 3
Sp
Unv = 35 kV
Lv = 40 km SnT = 10 MVA
QBK
rv = 0,196 /km mT = 35/10,5 kV/kV
xv = 0,385 /km
gub
PCun = 34 kW
XT% = 8 %
Reenje:
P gub U 2 2
X % U nT 0,034 35 2 8 35 2
Z T = Cun nT + j T = + j = (0,42 + j 9,8) .
10 10
S nT S nT 100 S nT 100 10
Z = R + jX = Z v + Z T = (8,26 + j 25,2 ) .
35
U 3sv = U 3 mT = 10 = 33,33 kV .
10,5
Osnovni prorauni 80
Pp R + Q p X Pp X Q p R
U 1 = U 3sv + +j
U 3sv U 3sv
3 8,26 + 5 25,2 3 25,2 5 8,26
= 33,33 + +j = (37,85 + j1,03) kV = 37,86 kV = const .
33,33 33,33
35
U 3sv = U 3 mT = 10,5 = 35 kV .
10,5
U 3 10,5 10
Pp = Ppo + Ppo k PU = 3 + 3 1,6 = 3,24 MW ;
U 3o 10
U 3 10,5 10
Q p = Q po + Q po k QU = 5 + 5 1,8 = 5,45 MVAr .
U 3o 10
a1) Pri uvaavanju poprene komponente pada napona, napon U1 se proraunava prema
formuli:
U 1 = U 3sv +
(
Pp R + Q p QBK X ) +j
( )
Pp X Q p QBK R
.
U 3sv U 3sv
3,24 8,26 + (5,45 QBK ) 25,2 3,24 25,2 (5,45 QBK ) 8,26
2 2
37,86 2 = 35 + + ,
35 35
2
QBK 98,69Q BK + 249,11 = 0 .
a2) Pri zanemarenju poprene komponente pada napona, izraz za napon U1 se svodi na:
U 1 = U 3sv +
(
Pp R + Q p QBK X ) .
U 3sv
odakle je:
Greka koja se ini zanemarenjem poprene komponente pada napona u proraunu vrednosti
snage baterije kondenzatora je:
a1
QBK QBK
a2
2,59 2,54
%= a1
100 = 100 = 1,93 % .
QBK 2,59
U 32sv U 32sv
QBK = QBKn =3 = 0,0027U 32sv . (1)
U n2 33,332
U 3sv U 33,33
Pp = Ppo + Ppo k PU = 3 + 3 1,6 3sv = 0,144U 3sv 1,8 ; (2)
U 3osv 33,33
U 3sv U 33,33
Q p = Q po + Q po k QU = 5 + 5 1,8 3sv = 0,27U 3sv 4 (3)
U 3osv 33,33
Ako se tri prethodna izraza za QBK, Pp i Qp uvrste u jednainu za pad napona izmeu
vorova 1 i 3, posle sreivanja dobija se kvadratna jednaina po nepoznatom naponu U3sv:
U 1 = U 3sv +
(
Pp R + Q p QBK X ) ,
U 3sv
Osnovni prorauni 82
odnosno
U 3sv = 35,54 kV .
Ako se izraunata vrednost napona na sabirnicama 3 uvrsti u jednaine (2) i (3) dobijaju se
traene vrednosti snaga potroakog podruja:
Zadatak 1.23
1 Unv = 10 kV 2
L12 = 10 km Pp2 = 3 MW
Qp2 = 2 Mvar
RTR rv = 0,07 /km
L13 = 8 km xv = 0,4 /km L23 = 5 km
Reenje:
Z 12 = (0,7 + j 4) ;
Z 13 = (0,56 + j 3,2 ) ;
Z 23 = (0,35 + j 2 ) .
U 32 10 2
R= = = 50 .
P3 2
Transfiguracijom zvezde koju ine grane izmeu vorova 1-3, 2-3 i 3-0 u trougao i
saimanjem paralelnih grana izmeu vorova 1 i 2, dobija se ekvivalentna ema prikazana na sl.
1.23c.
Osnovni prorauni 84
1 Z12 2
Sp2
Z13 Z23
3
R3
0
1 S2 2
Sp
Z12e
S20
Z10 Z20
U 2 0,3
Ppk2 = Pp 2 + Pp 2 k PU 2 = 3 + 3 1,7 = 3,156 MW ;
U2 9,8
U 2 0,3
Q pk 2 = Q p 2 + Q p 2 kQU 2 = 2 + 2 1,3 = 2,079 MVAr .
U2 9,8
U 22 10,12
S 20 = = = (1,249 + j 0,031) MVA .
Z 20 81,6 j 2
P2 R12e + Q2 X 12e
U1 = U 2 + ,
U2
gde je Q2 = (2,11 QBK ) MVAr
P22 + Q22
gub
S 12 = (R12e + jX 12e )
U 22
4,405 2 + 0,7457 2
= (0,3724 + j 2,2697 ) = (0,073 + j 0,444 ) MVA .
10,12
Vrednost kompleksne snage S10 koja tee kroz impedansu Z10 je:
Osnovni prorauni 86
U 12 10,432
S 10 =
= = (0,833 + j 0,02) MVA .
Z 10 130,56 j 3,2
S RTR = S 2 + S 12 + S 10
gub
Zadatak 1.24
Reenje:
2
X T % U nT 11 110 2
ZT = j = j = j 21,127 .
100 S nT 100 63
Z 24 = Z 23 + Z T = (6 + j 37,127 ) .
110
U 4 sv = mT U 4 = 35 = 104,76 kV .
36,75
Pp 4 R24 + Q p 4 X 24 35 6 + 20 37,127
U 2 = U 4 sv + = 104,76 + = 113,85 kV .
U 4 sv 104,76
U 2 113,85 110
Pp 2 = Pp 2o + Pp 2o k PU 2 = 15 + 15 1,4 = 15,735 MW ;
U 2o 110
U 2 113,85 110
Q p 2 = Q p 2o + Q p 2o k QU 2 = 10 + 10 1,8 = 10,63 MVAr .
U 2o 110
Pp24 + Q p2 4 35 2 + 20 2
= (R24 + jX 24 ) = (6 + j 37,127 ) = (0,888 + j 5,497 ) MVA .
gub
S 24
(U ) sv 2
4
104,76 2
Kompleksna snaga koja tee po vodu 1-2 kod sabirnica 2 dobija se iz jednaine bilansa
snaga:
S 12 = S p 4 + S 24 + S p 2
gub
U 4 sv U 104,76
Pp 4 = Pp 4o + Pp 4o k PU 4 = 35 + 35 1,5 4 sv = (0,501U 4 sv 17,5) MW ;
U 4osv 104,76
U 4 sv U 104,76
Q p 4 = Q p 4o + Q p 4o k QU 4 = 20 + 20 1,7 4 sv = (0,326U 4 sv 14) MVAr .
U 4osv 104,76
Osnovni prorauni 89
Zamenom gornjih izraza u jednainu za pad napona izmeu taaka 2 i 4 dobija se kvadratna
jednaina u kojoj je jedina nepoznata veliina svedena vrednost napona na sabirnicama 4:
119,54 = U 4 sv +
(0,501U 4 sv 17,5) 6 + (0,326U 4 sv 29) 37,127 ,
U 4 sv
U 42 104,434U 4 1181,683 = 0 .
U 4 sv = 114 ,73 kV .
Zadatak 1.25
a) Do koje duine visokonaponski vod uestanosti 50 Hz, prikazan na sl. 1.25a, moe da
bude nekompenzovan u praznom hodu, ako mu se na napojnom kraju odrava napon 5 % vii od
nominalnog, a maksimalni napon na vodu u stacionarnom stanju ne sme da bude vei od 1,1Unv.
Raunati sa idealizovanom emom voda sa raspodeljenim parametrima.
b) Koju snagu treba da ima trofazna otona prigunica na kraju trofaznog voda 400 kV
raunajui njenu snagu pri nominalnom naponu 400 kV, ako se mora zadovoljiti uslov pod a) pri
Lv = 500 km (Zc = 320 ).
1 2
U1 U2
Zc = 320
U1=1,05Unv Lv = ? U2=1,1Unv
Reenje:
a) Veza izmeu raunskih veliina napona i struja na ulazu i izlazu idealizovanog voda data
preko parametara ekvivalentnog etvorokrajnika je:
cos jZ c sin
U 1 A B U 2 U 2 ,
I = C D I = j 1 sin cos I 2
(1)
1 2
Zc
U1
U 1 = AU 2 = U 2 cos = cos .
U2
1,05U nv 1,05
= cos cos = = 17,34 ;
1,1U nv 1,1
17,34
= Lv = 0,06( / km )Lv (km ) Lv = = 289 km .
0,06 / km
U 1 = AU 2 + B I 2 .
U 2 1,1U nv
A = cos , B = jZ c sin i I 2 = = ,
jX p jX p
dobija se:
1,1U nv
1,05U nv = cos 1,1 U nv + jZ c sin .
jX p
1 I1 I2 U2 2
U1
U2=1,1Unv
Xp
U1=1,05Unv
Sl. 1.25b ema idealizovanog voda pri uslovima iz ta. b zadatka 1.25
Z c sin
Xp = ,
1,05
cos
1,1
320 sin 30
Xp = = 1807,5 .
1,05
cos 30
1,1
Snaga trofazne prigunice na kraju voda (raunata za nominalni napon od 400 kV) je onda:
U n2 400 2
Qp = = = 88,5 MVAr.
X p 1807,5
Primedba: S obzirom da u petljastoj mrei, bilo koji kraj moe da ostane u praznom hodu, bilo bi
potrebno staviti ovakvu prigunicu na oba kraja voda.
Osnovni prorauni 92
Zadatak 1.26
1 2
Pp
U1 = const Unv = 35 kV Qp
Lv = 30 km SnT = 8 MW
QBK
rv = 0,32 /km mT = 35/10,5 kV/kV
xv = 0,38 /km
gub
PCun % = 0,6 %
XT% = 7 %
Reenje:
2
10,5
Rv = = 0,32 30
rv Lv mT2 = 0,864 ;
35
P gub % U nT
2
0,6 10,5 2
RT = Cun = = 0,08268 ,
100 S nT 100 8
gub
jer je PCun % RT %.
Pp R + Q p X
U1 = U 2 + . (1)
U2
U1 = U 2 + U 2 +
(Pp + Pp )R + (Q p + Q p QBK )X . (2)
U 2 + U 2
Kako se prema uslovima zadatka napon U1 odrava konstantan pri svim reimima rada, U1
bie konstantan u oba sluaja, pa poto nije od interesa (mogao bi se izraunati iz (1)), bie
eliminisan, npr. oduzimanjem (2) od (1) ili izjednaavanjem levih strana (1) i (2):
U 2 U 2
Pp + k PU Pp R + Q p + k QU Q p QBK X
Pp R + Q p X U2 U2
= U 2 + .
U2 U 2 + U 2
Posle uvrtenja brojanih vrednosti pojedinih veliina, gornji izraz za pad napona postaje:
0 ,6 0 ,6
7 + 1,1 7 0 ,9467 + 4 + 1,6 4 QBK 1,9906
7 0 ,9467 + 4 1,9906
= 0 ,6 +
9 ,7 9 ,7 ,
9 ,7 10 ,3
2 2
U 10
QBKn = QBK n = 3,2738 = 3,086 MVAr .
U 10,3
U optem sluaju nominalna snaga baterije bira se kao najblia standardna vrednost iz niza
QBKn. Kako nisu date standardne vrednosti za nominalnu vrednost baterije uzee se proraunata
vrednost QBKn = 3,086 MVAr. Pomou ove vrednosti dobije se za cenu baterije (na 10 kV zajedno
sa opremom):
Razlika maksimalnih (snaga) gubitaka, koji se imaju pri vrnim snagama potronje bez
baterije i sa njom je:
Osnovni prorauni 94
Pmgub
Pp2 + Q 2p (Pp + Pp )2 + (Q p + Q p QBK )2
ax = Pmax Pmax sa BK = R
gub gub
U 22 (U 2 + U 2 )2
2 2
0 ,6 0 ,6
7 + 1,1 7 + 4 + 1,6 4 3,2738
7 +4
2 2
9 ,7 9 ,7 = 143,964 kW .
= 0 ,9467 2 2
9 ,7 10 ,3
Prema tome gubici elektrine energije koji odgovaraju ovoj razlici snaga gubitaka, tj. uteda
u godinjim gubicima aktivne energije bie:
Zadatak 1.27
Reenje:
Vod 1 a1 Vod 2 a2
4,472 m 2m
b1 b2
5,657 m
2m
c1 c2
4m
Sl. 1.27a Meusobni poloaj provodnika oba paralelna voda, iz zadatka 1.27
I a = 500 / 0 ;
I b = 500 / 120 ;
I c = 500 / 120 .
Indukovani napon po dunom metru faze a voda 1, sa tri struje voda 2, izraunava se po
formuli:
1 1 1
U a1 = j o n I a ln + I b ln + I c ln ,
2 4 4,472 5,657
tako da je:
Osnovni prorauni 96
4 10 7
/ 120 [V/m ] ,
1 1 1
U a1 = j 2 50 500 ln + 500 ln / 120 + 500 ln
2 4 4,472 5,657
odnosno
odakle je
U a = 0,963 10 2 30 10 3 = 288,9 V .
/ 120 [V/m ]
1 1 1
U b1 = j 4 10 7 50 500 ln + 500 ln / 120 + 500 ln
4 4,472 4,472
= j 628,32 10 (693,14 + 748,92( 0,5 j 0,866 ) + 748,92( 0,5 + j 0,866 )) [V/m ]
7
tako da je
U b1 = 0,351 10 2 [V/m] ;
U b = 0,351 10 2 30 10 3 = 105,3 V .
Indukovani napon u fazi c, zbog geometrijske simetrije isti je kao indukovani napon u fazi a
tj.:
U c = U a = 288,9 V .
Ako se sprovede striktna transpozicija oba voda, na svakih 10 km, nee postojati ovi
indukovani naponi.
Osnovni prorauni 97
Zadatak 1.28
U napojnoj transformatorskoj stanici 110/10 kV/kV (sl. 1.28a) ugraena su dva fiziki ista
regulaciona transformatora, identinih parametara. Jedan je optereen sa Pr = 36 MW i
Qr = 12 MVAr (ind), a drugi sa 80 % optereenja prvog kako aktivnom, tako i reaktivnom snagom.
Napon na sabirnicama 10 kV odrava se konstantan i jednak na obe razdvojene sekcije
sabirnica 10 kV. Radni napon na zajednikim sabirnicama 110 kV je Ur = 115 kV. Od radijalno
napajane kablovske mree 10 kV dva naznaena kabla (K) su identina po parametrima i
dozvoljenom optereenju.
Izraunati metodom superpozicije stacionarnu fiktivnu struju izjednaenja (po modulu),
usled poprene komponente pada napona na strani 10 kV, ako se zatvori rastavlja snage RS.
Napomena: Raunati priblino sa nominalnim odnosom transformacije mT = mTn, na oba
transformatora.
Ur = 115 kV 1
T
K RS
LK
T
Reenje:
PX T QRT 0 ,8 PX T 0 ,8QRT
U = U 1 U 2 =
Ur Ur
PX T QRT
= 0,2 ,
Ur
gde je:
X T % U n2 20 10,5 2
XT = = = 0,55 ;
100 S nT 100 40
RT % U n2 0,5 10,5 2
RT = = = 0,0138 ;
100 S nT 100 40
10 ,5
U r = 115 = 10 ,997 kV .
110
Dalje je:
Osnovni prorauni 98
36 0 ,55 12 0 ,0138
U = 0,2 10 3 = 331,4 V .
10 ,997
Z = 2Z T + 2Z K ,
odnosno:
U 331,4
IC = = = 148,5 A .
3Z 3 1,645
Osnovni prorauni 99
Zadatak 1.29
110 kV LK1 = 1 km
1 Ir
TS 10/0,4
kablovska mrea 10 kV TS 4
rK1 = 0,2 /km, xK1 = 0,1 /km
Uf = 5%Unf
2 3
kabl 35 kV Ir
LK2 = 4 km Ir = 0,6InK10 LK1 = 1 km
rK2 = 0,2 /km cosr = 0,9
,xK2 = 0,135 /km InK10 = 250 A
Reenje:
Uf = 0,05Unf
2
X T 1 % U nT 20 10,5 2
X T1 = 1
= = 0,55 ;
100 S nT 1 100 40
X K 1 = x K 1 LK 1 = 0,1 1 = 0,1 ;
RK 1 = rK 1 LK 1 = 0,2 1 = 0,2 ;
2 2
X T 2 % U nT 2 1 11 36,75 2 10,5
XT2 = = = 0,21 ;
100 S nT 2 mT2 3 100 63 35
2
X T 3 % U nT 7,5 10,5 2
XT3 = 3
= = 0,66 ;
100 S nT 3 100 12,5
2
1 10,5
X K 2 = x K 2 LK 2 2
= 0,135 4 = 0,0486 0,05 ;
mT 3 35
2
1 10,5
R K 2 = rK 2 LK 2 2
= 0,2 4 = 0,072 0,07 .
mT 3 35
Z = (0,47 + j1,67 ) .
U f = U f / 0 U f = U f / 0 ,
U 0,05 10000 3
I iz = = = (45,13 j160,4 ) A .
f
Z 0,47 + j1,67
Kako je:
X 1,67
T= = = 0,013 s ,
R 314 0,47
Zadatak 1.30
Reenje:
K
QS = S dI S = S d ,
1 + 10 ( a +bX )
gde je:
IS povrinska gustina snage zraenja usled sunevog zraenja,
X = (a + 20)/5 (C),
K, a, b - konstante korelacione zavisnosti dobijene iz ispitivanog uzorka podataka o snazi
sunevog zraenja u funkciji od temperature ambijenta.
K = 1000; a = 0,9334; b = -0,2111.
S koeficijent apsorpcije provodnika,
d spoljni prenik provodnika (m).
Poduna specifina toplotna snaga konvekcije za brzine vetra iznad 0,4 m/s rauna se prema
jednaini:
)[ ]
0, 485
(
qcs = 0,57 2,42 10 2 5
+ 7 10 0,42 + 0,68(sin v ) 1, 08
5
vd
8
,
1,32 10 + 9,5 10
Osnovni prorauni 103
gde je:
v brzina vetra (m/s);
v napadni ugao vetra ();
= a + 0,5 = a + 0,5( max a ) (C) .
(
qcs = 0,57 2,42 10 2
+ 7 10 5
)[
35 0,42 + 0,68(sin 20)
1, 08
]
2 21,9 10 3
1,32 10 5 + 9,5 10 8 35 =
= 1,38276 W/m,C .
( )(
q rs = 17,8 10 8 d T p2 + Ta2 T p + Ta , )
gde je:
- koeficijent emisije toplotnog zraenja,
Tp temperatura provodnika (K), T p = p + 273 ;
Ta temperatura ambijenta (K), Ta = a + 273 .
T p = 80 + 273 = 353 K ;
Ta = 10 + 273 = 263 K ;
( )
qrs = 17,8 10 8 0,3 21,9 10 3 3532 + 2632 (353 + 263) = 0,139595 W/m,C
Sada se konano moe izraunati termiki trajno dozvoljena struja provodnika prema
relaciji:
(q cs + q rs )( max a ) Q S
I td = ,
[
R20 1 + ( max 20) ]
gde je:
R20 poduna elektrina otpornost provodnika na 20 C,
- temperaturni koeficijent promene elektrine otpornosti.
Osnovni prorauni 104
Kod egzaktnog prorauna najpre e biti izraunata ekvivalentna brzina vetra koja uvaava
efekat prirodne konvekcije prema formuli:
1/ n
A
v eq = Prm G rm / n , (1)
C d
gde je:
Pr - Prandtlov broj,
Gr - Grashoffov broj,
- kinematska viskoznost fluida,
d - prenik provodnika,
A,m - konstante koje se odreuju na osnovu Prandtlovog i Grashoffovog broja,
C,n - konstante koje se odreuju na osnovu Reynoldsovog broja.
Pr = 0,715 2,5 10 4 f ,
gde je f temperatura tankog filma na povrini provodnika koja se rauna prema izrazu:
max + a 80 + (10)
f = sr = = = 35C .
2 2
gd 3
Gr = ,
gde je:
g ubrzanje zemljine tee (g = 9,81 m/s2),
- zapreminski koeficijent irenja fluida ( = (273 + sr ) 1 ),
- nadtemperatura provodnika ( = max a ),
- kinematska viskoznost fluida ( = 1,32 10 5 + 9,5 10 8 f ).
Konstante C i n u izrazu (1) zavise od Reynoldsovog broja koji se rauna prema izrazu:
vd 2 0,0219
Re = = = 2,6505 10 3
1,6525 10 5
1,6525 10 5
1 / 0,188
0,48 5 0, 25 / 0,188
veq = 0,7062 0, 25 (1,1026 10 ) = 0,1971 m/s .
0,583 0,0219
v ef = v 2 + 2vv eq cos v + v eq
2
= 2 2 + 2 2 0,1971 cos 90 + 0,19712 = 2,0097 m/s .
v ef d 2,0097 0,0219
Re = = 5
= 2,6634 10 3 .
1,6525 10
Nusseltovog broja, dobijaju vrednosti: G = 0,42, E = 0,68 i p = 1,08. Konano za Nusseltov broj
dobija se vrednost:
[
N u = C ( Re ) n G + E (sin v ) p = ]
= 0,178 (2,6634 10 ) 3 0, 633
[0,42 + 0,68 (sin 20) ] = 16,6122 .
1, 08
k tk = N u ,
d
0,0267
k tk = 16,6122 = 20,2684.
0,0219
8
(273 + max ) 4 (273 + a ) 4
k tz = 5,67 10 =
max a
(273 + 80) 4 (273 + (10)) 4
= 5,67 10 8 0,3 = 2,0304 .
80 (10)
Vidi se da je ktk oko 10 puta vee od ktz. Bez vetra ktk je samo dvostruko vee od ktz.
Sada se moe izraunati ukupni koeficijent odvoenja toplote (kt) koji je jednak zbiru
koeficijenata odvoenja toplote zraenjem i konvekcijom:
1000 1000
IS = 0, 0890, 04222a
= 0, 0890, 04222( 10)
= 235,5774 W/m 2 .
1 + 10 1 + 10
I td =
[
s Al d k t ( max a ) s I s ]=
[
20 1 + ( max 20) ]
Osnovni prorauni 107