Professional Documents
Culture Documents
Vjezbajmo Zajedno 2 - Prir
Vjezbajmo Zajedno 2 - Prir
discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/260791099
CITATIONS READS
0 4,977
4 authors, including:
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Anaerobic capacities in kicking combat sports Croatian science fundation project, No: 6524, head
investigator Draen ular View project
Anaerobic capacities in kicking combat sports Croatian science fundation project, No: 6524, head
investigator Draen ular View project
All content following this page was uploaded by Mirjana Mili on 15 March 2014.
VJEBAJMO ZAJEDNO 2
Izdava
Profil International d.o.o.
Zagreb, Kaptol 25
Za izdavaa
Andrija Peari
Glavna urednica
Petra Stipaniev
Recenzenti
Ivica Glavan
Sandra pika
Lektura i korektura
Andrijana Oruli
Ilustracije
Sven Nemet
Likovno-grafiki urednik
Zvonimir Hrupec
Studio 2M
Prijelom
Borovac i Bence d.o.o.
1. izdanje 2008.
Tisak
Profil
Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovoga prirunika ne moe biti
objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti Izdavaa i vlasnika autorskih prava.
Boris Neljak Mirjana Mili
Stipe Boinovi Maor Sunica Dela Kalinski
VJEBAJMO ZAJEDNO 2
prirunik iz tjelesne i zdravstvene kulture s CD-om
za uiteljice i uitelje drugoga razreda osnovne kole
SADRAJ
Provjeravanje ............................................................................................................................................... 41
5
POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA
U 2. RAZREDU OSNOVNE KOLE
I. HODANJA I TRANJA
1. Hodanje zadanom brzinom
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta*
4. Hodanje po uskoj povrini
II. SKAKANJA
5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s razliitim zadatcima
6. Skok u daljinu iz zaleta
7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju
8. Naskok na povienje do 40 cm, razliiti saskoci
III. BACANJA, HVATANJA I GAANJA
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih udaljenosti
10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje
IV. KOLUTANJA
11. Kolut natrag niz kosinu
12. Kolut naprijed
V. PENJANJA
13. Penjanje na zapreke do 80 cm
14. Penjanje po vedskim ljestvama, silaenje po kosini i suprotno
VI. UPIRANJA
15. Razliiti poloaji upora i sjedova na spravama
16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu
VII. RITMIKE STRUKTURE
17. Ritmino povezivanje jednononih i sunonih skokova
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitog ritma i tempa
19. Oponaanje kretanja ivotinja i razliitih ljudskih aktivnosti (improvizacija koreografije)
VIII. IGRE
20. Elementarna igra s pomagalima
21. tafetna igra s pomagalima
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju (R)
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)
Obrazovna postignua: usvojiti na vioj razini biotika motorika znanja iz nastavnih cjelina
Bacanja, hvatanja i gaanja zbog primjene u svakodnevnom ivotu, ime se spontano poti-
e daljnji razvoj motorikih sposobnosti u izvankolskom vremenu.
Usvajanja motorikih znanja iz cjelina Kolutanja, Ritmike strukture i Igre potiu razvoj koor-
dinacije pokreta koja je od presudnog znaaja i sa stajalita mnogih nastavnih predmeta.
Usavriti motorike strukture gibanja iz cjelina Penjanja i upiranja vano je za svakodnevne
ivotne situacije djece, ime postaju svrsishodne za prevenciju ozljeivanja.
* Istaknute su nastave teme znaajnije u ovome razredu sa stajalita daljnje programske raspodjele motorikih
znanja u razrednoj i predmetnoj nastavi osnovne kole
7
OPIS NASTAVNIH TEMA
I. HODANJA I TRANJA
Opis: Na vjebalitu su postavljena etiri stalka u obliku pravokutnika. Uenici hodaju oko
njih, a uiteljica/uitelj odreuje brzinu hodanja i vrijeme trajanja zadatka.
Metodika uputa: Pri izvoenju zadatka trup uenika lagano je nagnut prema naprijed, pogled
je usmjeren ravno naprijed, ramena su oputena, ruke se pokreu naprijed natrag usklaeno
s nogama. Mijenjanje brzine hodanja podrazumijeva mijenjanje duine i brzine koraka.
Tipine pogrjeke: esta je pogrjeka kod brzoga hodanja izostanak dvojnoga oslonca
(uenici poinju trkarati), pogrbljen poloaj trupa, ruke nisu oputene i ne gibaju se usklaeno
s nogama.
8
Metodika uputa: Uenicima obratiti pozornost da tre oputeno, pravilnoga poloaja tijela
na prednjemu dijelu stopala. Uiti tranje zadanom brzinom razliitim duinama i brzinama
koraka. Primjerice, dvije razliite zadane brzine u dvije minute trajanja nastavne teme.
Tipine pogrjeke: Kod hodanja treba ispravljati neusklaen rad ruku i nogu te previe pogr-
bljen poloaj trupa. Tijekom tranja najee su pogrjeke neoputen i nepravilan poloaj
tijela, neusklaen rad ruku i nogu te stupavo tranje na punome stopalu.
Opis: Uenici se na zapovijed Na mjesta, postavljaju u pripremni poloaj iza startne crte,
a na Pozor zauzimaju poloaj visokoga starta te na zvuni signal brzo pretravaju zadanu
duinu. Brzo tranje izvodi se na nain da je trup uenika u malom pretklonu (uspravan poloaj
ili zaklon trupa nisu ispravni), glava i tijelo su u jednoj liniji, a ramena su oputena. Zamana
noga postavlja se na podlogu grabeim korakom na prednji dio stopala, a u trenutku odraza
noga se potpuno oprua. Natkoljenica zamane noge podie se prema gore i dostie najviu
toku u trenutku odraza odrazne noge. Ruke su savijene u laktovima pod kutom od 90o, a
gibaju se naprijed natrag usklaeno s radom nogu.
30 m
Metodika uputa: Ponoviti kolu tranja prije izvoenja ovoga zadataka.
Tipine pogrjeke: Uenici esto nedovoljno opruaju oslonanu nogu, nedostatno podiu
natkoljenicu zamane noge, premalo zabacuju potkoljenicu zamane noge, tre na punom
stopalu, postavljaju nogu na podlogu bez prethodno izvedenoga grabeeg kretanja, ne tre
pravocrtno ve mijenjaju smjer lijevo desno, imaju neprimjeren poloaj ruku (previe savi-
jene ili opruene u laktovima ili odvie priljubljene uz tijelo itd.).
Opis: Ispred uenika nalazi se uska povrina (crta na vjebalitu, rubni kamen u okruenju
vjebalita, vedska klupa...). Tijekom hodanja po uskoj povrini noge se postavljaju jedna is-
pred druge, a pogled je usmjeren prema naprijed. Na podlogu se prvo oslanja prednji dio sto-
pala nakon ega se optereuje puno stopalo. Hodanje se moe provoditi rukama u razliitim
poloajima (odruenju, priruenju, itd.).
9
Metodika uputa: Uenicima treba obratiti pozornost na nain postavljanja nogu i stopala
tijekom hodanja po uskim povrinama te usmjerenost pogleda prema naprijed.
Tipine pogrjeke: Uenici ne postavljaju nogu ispred noge (stopalo ispred stopala) zbog
ega ne gaze precizno po crti, ve pored nje. Ovakve pogrjeke kod hodanja, po standardno
postavljenoj vedskoj klupi, dovode do nesigurnosti i/ili gubitka ravnotee. Pogled nije
usmjeren naprijed, ve uenici gledaju svoja stopala.
Pomaganje i uvanje: Pridravanje uenika za ruku tijekom izvoenja ovoga zadatka po bilo
kojem uzvienju (npr. vedskoj klupi).
II. SKAKANJA
Opis: Sunoni i jednononi poskoci jednostavna su gibanja koja se prvo izvode u mjestu
na osnovne naine, a tek nakon toga u kretanju i s razliitim zadatcima. Sunoni poskoci u
mjestu izvode se na crti vjebalita s ciljem doskoka na isto mjesto. Oni se izvode uestalim
odrazima istodobno objema nogama odraavajui se do desetak centimetara uvis, pri emu
se koljena znaajno ne podiu. Jednononi poskoci u mjestu izvode se na nain da se za
vrijeme odraza jednom nogom, druga odvodi u malo prednoenje i blago pregiba u koljenu
(djeji poskoci).
Mogui su razliiti zadatci:
1. zadatak: Izvoditi sunone poskoke u mjestu i kretanju prema naprijed, natrag, oko sebe...
2. zadatak: Izvoditi jednonone poskoke (djeje) u mjestu i kretanju prema naprijed, natrag,
oko sebe...
3. zadatak: Izvoditi sunone i jednonone poskoke u mjestu (dva sunona poskoka, dva
jednonona poskoka, jedan sunoni, jedan jednononi...).
4. zadatak: Izvoditi sunone i jednonone poskoke u kretanju (etiri jednonona poskoka,
dva sunona poskoka, ili dva jednonona, jedan sunoni i sl.).
10
Metodika uputa: Jednononi poskoci zapoinju se izvoditi odrazom iz stopala nakon ega
se povezano ukljuuju miii nogu, tijelo je lagano utegnuto i uspravno. Doskoci se izvode
mekano na prednjem dijelu stopala. Ritminim mijenjanjem poloaja ruku i nogu, kao i razli-
itim smjerovima kretanja, mogu se stvarati poetne plesne koreografije.
Tipine pogrjeke: Neusklaeni rad ruku i nogu, doskoci na punom stopalu, pogrbljeni po-
loaj trupa, nedostatak estetskoga, ritminoga i harmoninoga izvoenja poskoka.
Opis: Ispred uenika nalazi se skakalite za skok udalj (niz strunjaa) na udaljenosti najmanje
5 7 koraka. Uenik izvodi zalet iz visokoga starta koji, po broju koraka, uvijek mora biti
ujednaen. Posljednji korak na mjesto odraza je neto krai, a odrazna se noga postavlja cijelim
stopalom na podlogu. Slijedi odraz uz potpuno opruanje odrazne noge, dok se zamana
noga pogreno podie prema naprijed. Tijelo se u fazi leta postupno lagano pretklanja, a
ruke u trenutku doskoka prelaze u predruenje. U trenutku doskoka noge amortiziraju teinu
tijela kako bi se ostvario mekan sraz s podlogom, zbog ega uenik zavrava doskok u
poluunju.
11
Metodiki postupak:
Uenici izvode skok preko povienja (medicinka, niska preponica...) iz 3 koraka zaleta.
Uenici odrazom sa vedske klupe izvode doskok u poluuanj na strunjae blazine
(debele).
Uenici povezuju zalet, odraz, let i doskok.
Uenici poveavaju duinu zaleta i skoka.
Tipine pogrjeke: Uenici izvode zalet trei na punim stopalima, zalet je usporen i ne-
ujednaen, nepravilan odraz, neusklaeni rad ruku i nogu, tijelo je u zaklonu tijekom fazi leta.
Doskok nije izveden u poluunju, ve na pruene noge.
Opis: Uenik dri krajeve kratke vijae oputenim rukama u priruenju, a vijaa se nalazi iza
tijela. Preskakivanje zapoinje na nain da prirodno opruene ruke malo predrue ime se
postie blago zatezanje vijae iza tijela. Tada malim surunim zamahom rukama izvede prvo
prebacivanje vijae preko glave. Usklaeno s prvim prebacivanjem vijae, zapoinje ritmino
preskakivanje u kretanju.
Mogui zadatci:
1. zadatak: Uenici ponavljaju preskakivanje vijae sunonim odrazom u mjestu.
2. zadatak: Uenici preskau vijau sunonim odrazom u sporom kretanju prema naprijed.
3. zadatak: Uenici preskau vijau u laganom tranju prema naprijed.
4. zadatak: Uenici preskau vijau jednononim odrazima (djeji poskoci) u laganom
kretanju prema naprijed.
5. zadatak: Uenici preskau vijau razliitim zadanim ritmovima, brzinama i smjerovima
kretanja.
Tipine pogrjeke: Uenicima vijaa zapinje za noge zbog neusklaenosti rada ruku i
nogu. Navedeno se najee dogaa zbog prebrze vrtnje vijae i presporih preskoka. Pogled
na poetku vjebanja moe biti usmjeren prema mjestu.
12
8. Naskok na povienje do 40 cm, razliiti saskoci
Opis: Ispred uenika nalazi se vedski sanduk visine do 40 cm, a iza njega dvije strunjae
u nizu. Zadatak je uenika iz zaleta sunonim odrazom naskoiti u upor uei na vedski
sanduk. Slijedi izvoenje razliitih saskoka (prueno, zgrno, uvinuem...), ali se doskok
uvijek izvodi amortizacijom nogu do poluunja.
Metodiki postupak:
Iz upora prednjega na tlu sunonim odrazom nogama doskoiti u upor uei i suprotno.
Osloniti ruke na vedski sanduk pa, nakon nekoliko odraza, doskoiti u upor uei na
vedskom sanduku uz pomo.
Isti zadatak u cijelosti.
Tipine pogrjeke: Jednononi odraz, naskok u upor kleei zbog nedovoljnoga podizanja
kukova u fazi leta.
Pomaganje i uvanje: Kod naskoka pridrati uenika za nadlakticu i stranju stranu nat-
koljenice, a kod saskoka pratiti njegov doskok i pomagati po potrebi.
Opis: Uenik iz dijagonalnoga stava lopticom ili lakom loptom gaa cilj koji moe biti
oznaen na tlu (lopta, medicinka, unjevi), na zidu (koncentrini krugovi) ili na odreenoj
visini (privreni obru na visini 2 3 metra). Nakon uzastopnih uspjenih pogodaka cilja,
udaljenost se poveava. Daljnji ciljevi mogu biti rukometna vrata (vee udaljenosti), pokretna
meta (obru koji se klati) i slino.
Neposredno prije izbaaja uenici koji bacaju desnom rukom, iskorae naprijed lijevom nogom,
a ljevaci desnom. Izbaajna ruka je ispruena u zaruenju, poloaj lakta je u visini ramena, a
loptica je u visini glave. Suprotna ruka ispruena je u predruenju, u smjeru izbaaja.
13
Metodiki postupak:
Izbaaj iz mjesta s manjih udaljenosti u vei cilj.
Izbaaj iz mjesta s manjih udaljenosti u manji cilj.
Izbaaj iz mjesta s veih udaljenosti u vei cilj.
Izbaaj iz mjesta s veih udaljenosti u manji cilj.
Izbaaj iz mjesta s kraih udaljenosti u pokretni cilj.
Izbaaj iz mjesta s veih udaljenosti u pokretni cilj.
Izbaaj izvodei tri koraka (za denjake lijeva desna lijeva, za ljevake desna lijeva
desna) s razliitih udaljenosti u razliite ciljeve.
Izbaaj iz zaleta s vie koraka i razliitih udaljenosti u razliite ciljeve.
Tipine pogrjeke: Neusklaen poloaj suprotne ruke i noge, lakat izbaajne ruke u preniskom
poloaju, nedostatna preciznost izbaaja.
Opis: Uenik iz razliitih stavova (paralelni, dijagonalni lijevi i desni, spetni), na razliite
naine (suruno s prsiju, suruno iznad glave, desnom i lijevom rukom) baca laku loptu u
zid i hvata ju na razliite naine (suruno u visini prsiju, suruno u visini struka, suruno na
nain nogometnog vratara obuhvatom lopte...). Pritom je uenik udaljen od zida 2 3 me-
tra, a tonu udaljenost odreuje uiteljica/uitelj u ovisnosti od posebnosti uputa o izvoenju
odreenog naina bacanja i hvatanja.
14
Metodika upute: Svrha ove nastavne teme odnosi se na usvajanje razliitih osnovnih naina
bacanja i hvatanja lopte. Zato uiteljica/uitelj treba ukazivati na ispravnost svakoga osnov-
nog naina bacanja i hvatanja.
Primjerice, kod bacanja lopte iz dijagonalnoga stava, neposredno prije izbaaja uenici koji
bacaju lopticu desnom rukom iskorae naprijed lijevom nogom, a ljevaci desnom. Izbaajna
ruka je ispruena u zaruenju, poloaj lakta je u visini ramena, a loptica je u visini glave.
Suprotna ruka je ispruena u predruenju u smjeru izbaaja loptice.
Primjerice, kod hvatanja lopte suruno, na nogometni nain, loptu treba istodobno obuhvatiti
podlakticama, nadlakticama i akama te ju vrsto pritisnuti uz prednji dio trupa.
IV. KOLUTANJA
Opis: Uenik u uspravnom stavu stoji na poetku kosine, leima okrenut prema smjeru
kolutanja. Kosina je napravljena od odskone daske i dviju strunjaa (jedna je na dasci, a
druga u produetku na tlu). Ruke su pogrene u uzruenju okrenutim dlanovima prema gore,
tako da se dlanovi nalaze iznad ramena u razini oiju i mogu se vidjeti perifernim vidom. Iz
toga stava usklaeno zapoinje sputanje u uanj i zaobljavanje lea, prijenos teine tijela
s cijeloga stopala na pete ime se naruava ravnoteni poloaj i zapoinje kolutanje unatrag.
Za vrijeme kolutanja tijelo je pogreno (koljena se zadravaju na prsima), a dlanovima se
odguruje od kosine. Uenik zavrava kolutanje u unju nakon ega se uspravlja. Nakon
izvrenoga zadatka uspravlja se u stav spetni, rukama u uzruenju ili odruenju.
Metodiki postupak:
Povaljke na leima sa zgrenim nogama, koljenima oslonjenim na prsima, rukama obuhvatiti
potkoljenice.
Povaljke na leima s postavljanjem dlanova na tlo u visini glave i vraanje u poetni
poloaj.
Kolut natrag niz kosinu iz unja uz pomo.
Kolut natrag niz kosinu iz unja samostalno.
Kolut natrag niz kosinu iz poluunja uz pomo.
Kolut natrag niz kosinu iz poluunja samostalno.
Kolut natrag niz kosinu uspravnog poloaja.
15
Tipine pogrjeke: Dlanovi nisu pravodobno i ispravno postavljeni na strunjau, brada nije
usmjerena prema prsima tijekom kolutanja, nedostaje odgurivanje rukama u trenutku kada
je zatiljak na stunjai, neprecizan smjer kolutanja (preko ramena), padanje na lea zbog
nedostatne zaobljenosti lea, zavretak kolutanja na koljenima, zbog nedostatka brzine
kolutanja ili izostanka odgurivanja od tla.
Pomaganje i uvanje: Uiteljica/uitelj stoji bono pored uenika u jednononom kleku. Jedna
je ruka na zatiljku, a druga na stranjoj strani bedra. Ruka na zatiljku gura bradu prema prsima
i uzrokuje zaobljavanje lea, a ruka na stranjoj strani bedra dodatno ubrzava kolutanje.
Opis: Uenik se nalazi u uspravnom stavu ispred dviju strunjaa u nizu. Iz toga poloaja
podie ruke iznad glave (uzruenje) i sputa bradu prema prsima. Postupno savija koljena te
sputa ruke na strunjau u upor ispred sebe. Nakon toga kroz pouanj prebacuje teinu tijela
s cijeloga na prednji dio stopala ime naruava ravnoteu te zapoinje kolutanje. Kolutanje
zavrava u uanju iz kojega se uenik uspravlja rukama u predruenju.
Metodiki postupak:
Povaljke na leima sa zgrenim nogama i koljenima oslonjenim na prsa, rukama
obuhvatiti potkoljenice.
Izvoenje koluta naprijed niz kosinu iz uspravnoga poetnog poloaja uz pomo.
Izvoenje koluta naprijed niz kosinu iz uspravnoga poetnog poloaja samostalno.
Izvedba koluta naprijed na ravnoj povrini iz ueega poloaja uz pomo.
Izvedba koluta naprijed na ravnoj povrini iz ueega poloaja samostalno.
Izvedba koluta naprijed na ravnoj povrini iz poluueega poloaja.
Izvedba koluta naprijed na ravnoj povrini iz uspravnoga poloaja.
Tipine pogrjeke: Preblizu ili predaleko postavljene ruke, dlanovi nisu postavljeni u smjeru
gibanja (prsti ruku usmjereni bono), laktovi se pregibaju u stranu umjesto pored trupa,
nedovoljna amortizacija rukama prilikom sputanja zatiljka na tlo, nedovoljno sputena glava
prema prsima na poetku i tijekom kolutanja, ravna lea za vrijeme kolutanja, rastvaranje
zgrenoga poloaja tijela za vrijeme kolutanja, odgurivanje rukama od tla na kraju kolutanja,
zbog nedostatka vrtnje da bi se tijelo uspravilo.
Pomaganje i uvanje: Uiteljica/uitelj nalazi se u jednononom kleku bono pored uenika.
Jedna je ruka na zatiljku, a druga na stranjoj strani natkoljenice. Ruka koja je na zatiljku
gura bradu prema prsima, uzrokuje savijanje lea, a ruka na stranjoj strani natkoljenice daje
dodatno ubrzanje na poetku kolutanja.
16
V. PENJANJA
Opis: Ispred uenika su u nizu postavljeni vedski sanduk visine do 80 cm i jedna poloena
strunjaa. Uenik stavlja oba dlana na jednu stranu vedskoga sanduka, a potom i jednu nogu.
Laganim upiranje rukama i nogom koja je na sanduku izvodi penjanje na vedski sanduk.
Uspravlja se na sanduku u poloaj poluunja te sunono saskae na strunjau postavljenju
iza vedskoga sanduka.
Opis: Uenik se nalazi ispred vedske klupe iji je jedan kraj zakaen na pritku vedskih
ljestava u visini do jednoga metra. Na dogovoreni znak izvodi penjanje po kosini i silaenje po
vedskim ljestvama ili penjanje po vedskim ljestvama, a silaenje po kosini. Uenik se penje
po vedskim ljestvama nasuprotnim nainom rada rukama i nogama. To podrazumijeva da
viu pritku hvata lijevom rukom u trenutku kada se upire o niu pritku sredinom stopala desne
noge i suprotno tomu. Silaenje se izvodi istim nasuprotnim nainom, ali tako da se na nie
pritke najprije oslanja nogom, a potom izvodi prethvat rukom.
Uenik se moe penjati ili silaziti po kosini povlaenjem rukama (suruni hvat akama po
rubovima vedske klupe), u uspravnom stavu (ruke u odruenju radi odravanja ravnotee),
etveronoke (upor na rukama i stopalima u kretanju prema naprijed ili natrag), kretanjem u
uporu kleeem.
17
Metodika uputa: Ako je potrebno, zadatci penjanja i silaenja po vedskoj klupi provode se
na manjoj kosini iji se nagib postupno poveava do jednoga metra visine.
Pomaganje i uvanje: Stati iza uenika i pomoi mu svladavanje nekoliko prvih ljestava pridr-
avajui ga za struk. Pridravati uenika kod nekih zadataka penjanja i silaenja po vedskoj
klupi.
VI. UPIRANJA
Opis: Za vrijeme izvoenja svih prednjih i stranjih upora uenici trebaju postavljati dlanove
u irini ramena, potpuno opruati ruke u laktovima i uvrstiti ramena to upuuje na ispravno
upiranje. Tijelo je utegnuto i lagano uvijeno unatrag, noge spojene i opruene, a pogled
usmjeren prema naprijed. Za vrijeme izvoenja sjeda raznonog na spravama vei oslonac je
na opruenim rukama, a manjim dijelom na stranjim stranama natkoljenica opruenih nogu.
1. zadatak: Ispod pritke/pree poloeno je vie strunjaa jedna na drugu. Kad uenik stane
na strunjau, nia pritka dvovisinskih rua, parelelna rua ili niska prea nalaze se u visini
oiju. Uenik hvata pritku/preu nathvatom u irini ramena, sunonim odrazom od tla naskoi
na nju te zauzima i zadrava poloaj upora prednjega nekoliko (3 5) sekunda. Ruke, noge
i stopala su oprueni, tijelo utegnuto lagano uvijeno unatrag, a glava je u liniji tijela. Osim
upiranja rukama o pritku/preu, uenik se o nju oslanja i prednjim dijelom karlice. Lagnim
pretklonom i odguravanjem rukama od pritke/pree izvodi zanjihom saskok prema natrag,
zadravajui cijelo vrijeme dlanove na pritki/prei.
2. zadatak: Priprema vjebalita vrlo je slina prethodnom zadatku, a jedina je razlika u neto
veem broju postavljenih strunjaa. Zbog toga se pritke niskih paralelnih rua nalaze u visini
struka uenika. Uenik hvata pritke nathvatom (svaki dlan jednu pritku), pa sunonim odrazom
izvodi naskok te zauzima i zadrava poloaj upora na rukama. Nakon toga u uporu prebacuje
opruenu lijevu nogu u prednoenju preko lijeve pritke, a desnu nogu preko desne pritke te
zauzima poloaj sjeda raznonoga. Koljena i stopala su opruena, trup uspravan, pogled
ravno naprijed. Poloaj sjeda raznono zadrava 3 5 sekunda, a nakon ega se sputa sa
sprave izvodei zadatak suprotnim redoslijedom.
18
Tipine pogrjeke: Kod upora prednjega: dlanovi postavljeni preiroko, laktovi pogreni zbog
ega nema upiranja o spravu, tijelo nije utegnuto, noge nisu opruene i spojene, pogled nije
usmjeren prema naprijed. Kod sjeda raznonoga: noge pogrene u koljenima, ruke pogrene
u zaruenju, trup nije uspravan.
Opis: Uenik se nalazi na strunjaama koje su postavljene ispred vedskih ljestava. U poetnom
poloaju uenik stoji okrenut leima prema ljestvama udaljen od njih do pola metra (procjena
uiteljice/uitelja). Zapoinje sputanje u pretklon do tla, izvodi upor na rukama u irini ramena
nakon ega postavlja nogu po nogu po pritkama vedskih ljestvi od najnie prema najvioj
(penje se nogama). Kada uenik, penjui se nogama po pritkama, doe do poloaja stoja na
opruenim rukama, glavu lagano zabacuje prema natrag, pogled usmjerava prema tlu, a trup,
noge i stopala utegne. Nakon to ovaj poloaj zadri do 3 sekunde, na isti se nain vraa u
poetni poloaj.
19
Metodika uputa: Za vrijeme izvoenja cijeloga zadatka treba se upirati opruenim rukama o
tlo, a trup treba biti lagano savijen (gimnastika grbica). Pogled je usmjeren prema ljestvama,
a ne ispred sebe. Kad se uspostavi stoj, uz okomitu plohu utegne se tijelo, opruaju i spajaju
noge, a pogled usmjerava prema tlu. Za vrijeme stoja na rukama, dlanovi ne smiju biti blizu
ljestvama jer takav poloaj u poetku izaziva strah kod uenika.
Tipine pogrijeke: Za vrijeme penjanja uvijeno tijelo, ne zadrava smjer penjanja nogama
to uzrokuje nagnutost tijela. Pogrene ruke za vrijeme penjanja i izdraja stoja na rukama.
Metodika uputa: Ritminim mijenjanjem poloaja ruku i nogu, kao i mijenjanjem smjera
kretanja, provodi se priprema za uenje plesnih struktura gibanja i razvija ljepota pokreta.
Tipine pogrjeke: Neusklaen rad ruku i nogu, nepravilni doskoci, pogrbljeni poloaj tijela,
pogled usmjeren prema nogama, nedostatak ritminoga i harmoninoga izvoenja poskoka,
nedostatak estetske sastavnice gibanja.
20
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitoga ritma i tempa
Opis: Ritmini zadatci uz glazbu razliitoga ritma i tempa primjenjuju se s ciljem realizacije
kretanja u razliitim ritmovima. Osim pravilnoga ritma i tempa, uenicima treba obratiti pozor-
nost na uspravan poloaj i laganu utegnutost tijela, estetske znaajke gibanja i sl. Osnovni
oblici kretanja mogu se u razliitom ritmu i tempu izvoditi povezivanjem koraka naprijed i
nazad, koracima-dokoracima u lijevo i u desno, sunonih i jednononih poskoka u mjestu,
djejih poskoka prema naprijed, natrag ili oko sebe, oko kruga...
Sa stajalita postava, uenici mogu izvoditi zadatke u polukrugu, krugu, nasuprotnim vrstama,
dvojkama, etvorkama i sl. Povezivanje navedenoga uzrokuje jo veu motivaciju uenika i
poveava zanimljivost ovoga sadraja.
Metodiki postupak:
21
19. Oponaanje kretanja ivotinja i razliitih ljudskih aktivnosti
(improvizacija koreografije)
Leptir leti
Opis: Uenici se nalaze u oputenom raskoranom stavu rukama u odruenju. Na dogovoreni
znak, zapoinju mahati rukama gore-dolje, najprije polagano, a onda sve bre i bre.
Medo hoda
Opis: Uenici se etveronoke slobodno kreu po vjebalitu oponaajui hod medvjeda.
Hodaju tromo i teko, uzdiu se da uberu voe, bjee od roja pela i sl.
Metodika uputa: Uenici oponaaju: ptice u letu, skakanje zeca, etveronono kretanje psa
ili make, kretanje pingvina i sl. Uenici izvode kretnje: koenja trave, kopanja, piljenja drva,
plivanja, vonje automobila, prenoenja stolca
Tipine pogrjeke: Uenici imaju nepravilan oponaajui poloaj i/ili kretanje, ne prepoznaje
se zadana kretnja ili ljudska aktivnost, ne kreu se brzinom koja je primjerena oponaanju
situacije.
22
VIII. IGRE
Opis: Uenici se nalaze u postavi kolona ispred kojih je, na udaljenosti do 10 metara, nacrtan
krug promjera jedan metar ili je poloen obru. Na dogovoreni znak prvi uenici iz kolona
izvode zadatak: tre do kruga ili obrua te lopticu koju dre u ruci sputaju u zadanu krunicu,
tre natrag te dodirnu sljedeega uenika u koloni. Oni nakon dodira tre prema krugu,
uzimaju lopticu i donose ju sljedeem ueniku iz kolone koji nastavlja zadatak. Pobjednik je
kolona koja je prva pravilno izvrila opisani zadatak.
23
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
Opis: Uenici u razliitim poloajima izvode zadatke sluei se rukometnom loptom. Zadatci
poigravanja izvode se desnom i lijevom rukom u stajanju, sjedenju, leanju na leima i na
trbuhu.
Mogui zadatci:
1. zadatak: Poigravanje loptom suruno i jednoruno bacajui i hvatajui loptu. Zadatci se
mogu izvoditi u spojnom, spetnom, raskoranom, lijevom i desnom dijagonalnom
rukometnom stavu, u unju, u jednononom kleku, u sjedu, u lenom poloaju
na prsima, na leima i sl.
2. zadatak: Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom lupkajui ju o tlo (voenje u mjestu)
u visini ramena, u visini kuka, u visini koljena.
3. zadatak: Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom lupkajui ju o tlo u osnovnom ru-
kometnom stavu te, na dogovoreni znak, baca loptu uvis, okree se za 180
stupnjeva i nastavlja voditi loptu (pet ponavljanja u desnu i pet ponavljanja u
lijevu stranu). Isti zadatak s okretom od 360 stupnjeva (pet ponavljanja u desnu i
pet ponavljanja u lijevu stranu).
Tipine pogrjeke: Nedovoljna preciznost izbaene lopte smanjuje kontrolu njezinog hva-
tanja, previsoko bacanje lopte.
Opis: Prije voenja lopte u kretanju uenik zauzima osnovni rukometni dijagonalni stav s
malim pretklonom koji je usmjeren prema ruci koja vodi loptu (denjaci desni dijagonalni
stav, a ljevaci suprotno). Voenje zapoinje na nain da uenik drei loptu dvijema rukama
u jednom trenutku mekano potisne loptu dlanom i prstima jedne ruke prema tlu. Nakon
to se lopta odbije prihvaa ju dlanom i prstima podiui usklaeno podlakticu s ciljem
amortizacije kretanja lopte. Smjer voenja lopte usmjeren je polubono prema naprijed, pri
emu udaljenost dodira lopte i tla ispred tijela ovisi o brzini kretanja uenika.
24
Mogui zadatci:
Voenje lopte desnom rukom.
Voenje lopte lijevom rukom.
Voenje lopte naizmjenino desnom i lijevom rukom.
Metodika uputa: Prva voenja lopte u kretanju treba provoditi umjerenom brzinom
koraanja, a nakon toga u brzim hodanjem. Slijede voenja lopte u umjerenom pa sve brem
pravocrtnom tranju.
Tipine pogrjeke: Voenje lopte daleko ispred tijela, voenje lopte pored tijela, udaranje
lopte dlanom ake, uspravno tijelo, kretanje prevelikim koracima to uzrokuje poskoke tijekom
voenja, neusklaenost kretanja i voenja zbog ega lopta udara uenicima u noge.
Opis: U poetnom poloaju uenik stoji polubono prema smjeru kretanja. Spusti nogometnu
loptu na tlo ispred noge kojom e voditi loptu (denjaci ispred desne, a ljevaci ispred lijeve).
Tada zaponu bono kretanje uestalo (svaka 2 koraka) kontrolirano odigravajui loptu
unutarnjom stranom stopala. Poetni lagani zamah nogom izvodi se iz zgloba kuka, a osnovni
se pokret voenja izvodi potkoljenicom i unutarnjom stranom stopala.
25
Metodiki postupak:
Uenik u mjestu, jedan metar ispred zida, odigrava loptu unutarnjom stranom stopala
lagano ispred sebe.
Uenik izvodi zadatak u hodanju gurajui loptu unutarnjom stranom stopala.
Uenik izvodi zadatak postupno sve bre vodei loptu unutarnjom stranom stopala.
Tipine pogrjeke: Kod voenja lopte stopalo nije uvreno nego oputeno, loptu ne
odigrava (gura ili povlai).
Opis: Uenici u paru stoje na udaljenosti do 3 metra. Prvi uenik dodaje loptu unutarnjom
stranom stopala drugomu, drugi ju zaustavlja amortizacijom povlaei nogu unatrag usklae-
no s brzinom nadolazae lopte. Nakon toga povratno dodaje loptu unutarnjom stranom
stopala prvome ueniku.
Brzinu izvedbe odigravanja lopte unutarnjom stranom stopala odreuje uiteljica/uitelj.
Metodiki postupak:
Uenik stoji tri metra ispred zida i umjereno snano udari loptu unutarnjom stranom stopala
ispred sebe. Nakon odbijanja od zida, zaustavlja loptu unutarnjim dijelom stopala.
Uenici paru udaljenom do tri metra lagano izvode dodavanje i zaustavljanje lopte unu-
tarnjom stranom stopala.
Uenici paru poveavaju udaljenost i brzinu dodavanja i zaustavljanja lopte unutarnjom
stranom stopala.
Tipine pogrjeke: Neprecizno ili prebrzo dodavanje lopte, nepravilno postavljen trup prilikom
dodavanja lopte (uenik okrenut prsima, umjesto polubono smjeru dodavanja), udarac po
lopti izveden samo zamahom noge iz zgloba kuka umjesto i zamahom potkoljenicom, guranje
lopte, a ne udaranje.
26
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)
Opis: Uenik postavlja loptu 6 metara ispred vrata (rukometni gol, oznaka na zidu...) od
koje se udaljava unatrag daljnjih 3 5 koraka. Tada zauzima poluboni poloaj u smjeru
lopte i vrata. Zaletom prilazi lopti i neposredno prije udarca, kada je izveo posljednji korak
pred loptom i stao na oslonanu nogu, naginje tijelo prema naprijed. Usklaeno izvodi veliki
zamah udarnom nogom i udara loptu snano unutarnjom stranom stopala. U trenutku udarca
unutranjom stranom stopala, oslonana noga nalazi se uz loptu vrhom stopala do sredine
lopte. Udarac je ispravan ukoliko je unutranji dio stopala postavljen u smjeru udarca i to na
nain da je potplata stopala paralelna s tlom. Ovaj se udarac moe koristiti kada lopta miruje
ili se kotrlja prema ueniku.
Metodiki postupak:
Izvoditi uzastopno udarce unutarnjom stranom stopala loptom o zid.
Dodavanje lopte u dvojkama na udaljenosti 3 5 metara (najprije zaustavljajui loptu, a
poslije izravno bez zaustavljanja).
Izvoditi zadatak u cjelosti (postupno poveavati zalet).
Tipine pogrjeke: U trenutku udarca tijelo u prevelikom zaklonu ili pretklonu, oslonana
noga predaleko ili preblizu lopte, oslonana noga je potpuno opruena, stopalo udarne noge
nije paralelno s tlom, prerano ili prekasno udaranje po lopti.
27
PRIMJER NASTAVNOGA PLANA TJELESNE I
ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 2. RAZRED OSNOVNE KOLE
28
VIII. IGRE
20. Elementarna igra s pomagalima 7
21. tafetna igra s pomagalima 3
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R) 12
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom
11
kretanju (R)
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 13
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala
13
(N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) 9
UKUPNO 270
.
29
NEOPHODNI MATERIJALNI UVJETI
Plan nastave za odreeni razred izrauje se, u prvom redu, temeljem uvida u materijalne uvje-
te kole kako bi se, na temelju istih, moglo odabrati nastavne teme koje je u takvim uvjetima
mogue realizirati.
Budui da je prezentirani plan samo simulacijski model izraen za kole sa standardnim ma-
terijalnim uvjetima rada, uvrtene su sve nastavne teme iz slubenoga nastavnog plana za
drugi razred osnovne kole.
Temeljem navedenoga, za realizaciju prezentiranoga plana, pretpostavlja se da kola posje-
duje sljedee materijalne uvjete:
Osim informacije o materijalnim uvjetima pojedine kole, prilikom izrade planova i progra-
ma za pojedini razred, u obzir je neophodno uzimati i rezulate inicijalnoga provjeravanja,
morfolokih karakteristika i motorikih sposobnosti, kako bi se odabirom odgovarajuih tema
to vie utjecalo na razvoj i poboljanje istih.
Budui da se modeli programa uobiajeno izrauju na stvarnim podatcima, primjer programa
izraen je, prema miljenju autora, oslanjajui se na mogui utjecaj pojedinih nastavnih tema
na razvoj morofloko-motorikoga prostora uenika te s obzirom na motoriku sloenost po-
jedine nastavne teme.
30
PRIMJER NASTAVNOGA PROGRAMA TJELESNE I
ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 2. RAZRED OSNOVNE KOLE
BROJ MJESTO
METODIKE JEDINICE
SATA IZVOENJA
31
1. Hodanje zadanom brzinom
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
14
udaljenosti
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta
5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s razliitim
15
zadatcima
21. tafetna igra s pomagalima
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta
16 10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje
20. Elementarna igra s pomagalima
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
17
udaljenosti
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta
18 10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje
IGRALITE
20. Elementarna igra s pomagalima
1. Hodanje zadanom brzinom
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
19
udaljenosti
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s razliitim
20
zadatcima
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kreta-
nju (R)
21 3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
udaljenosti
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kreta-
22
nju (R)
10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitoga ritma i tempa
23 6. Skok u daljinu iz zaleta DVORANA
13. Penjanje na zapreke do 80 cm
32
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitoga ritma i tempa
34
5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s razliitim
zadatcima
45 12. Kolut naprijed
19. Oponaanje kretanja ivotinja i razliitih ljudskih aktivnosti
(improvizacija koreografije)
5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s
46 razliitim zadatcima PMZ
7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju
7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju PMZ
47
12. Kolut naprijed
12. Kolut naprijed PMZ
48 23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom
kretanju (R)
PROVJERAVANJE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA
49
I MOTORIKIH SPOSOBNOSTI
50 PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI
51 PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI
12. Kolut naprijed
35
16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu
58 7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu
36
11. Kolut natrag niz kosinu
37
7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju
79 11. Kolut natrag niz kosinu
17. Ritmino povezivanje jednononih i sunonih skokova DVORANA
11. Kolut natrag niz kosinu PMZ
80
4. Hodanje po uskoj povrini
1. Hodanje zadanom brzinom
38
1. Hodanje zadanom brzinom
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom
89 kretanju (R)
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom
stopala (N)
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom
90
kretanju (R)
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje
91
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
92 udaljenosti
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)
3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta IGRALITE
39
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
udaljenosti
98
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom
stopala (N) PMZ IGRALITE
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
99 9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih
udaljenosti PMP
PROVJERAVANJE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA
100
I MOTORIKIH SPOSOBNOSTI
DVORANA
101 PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI I
PROVJERAVANJE MOTORIKIH I FUNKCIONALNIH IGRALITE
102
SPOSOBNOSTI
103 20. Elementarna igra s pomagalima
IGRALITE
104 20. Elementarna igra s pomagalima
105 ZAKLJUIVANJE OCJENA DVORANA
40
PROVJERAVANJE
Pravilnikom o ocjenjivanju propisano je da tijekom obrazovnoga razdoblja, u predmetima
zastupljenim trima ili vie sati tjedno, u koje spada i tjelesna i zdravstvena kultura (od 1. do 3.
razreda osnovne kole), uenik mora biti ocijenjen najmanje dva puta.
U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, od niza nastavnih tema predvienih nastavnim planom, pro-
vjeravanje i ocjenjivanje stupnja usvojenosti nekih od njih, trebalo bi utvrditi putem testova
motorikih znanja i postignua.
Prilikom odabira nastavnih tema, iji e se stupanj usvojenosti provjeravati i ocjenjivati, bitno
je odabrati one teme iz kojih se moe dobiti objektivan odgovor o stupnju njihove savlada-
nosti i ostvarenom postignuu, vodei pri tom obzira o njihovoj veoj uporabnoj vrijednosti u
ivotu, ali i sa stajalita nastavnoga procesa u sljedeim kolskim godinama.
SAT
NASTAVNA TEMA MZ/MP
BR.
40 10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i hvatanje MZ
5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s razliitim za-
46 MZ
datcima
47 7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju MZ
48 12. Kolut naprijed MZ
76 16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu MZ
78 8. Naskok na povienje do 40 cm, razliiti saskoci MZ
80 11. Kolut natrag niz kosinu MZ
85 7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju MP
94 3. Brzo tranje do 30 m iz visokoga starta MP
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom
96 MZ
kretanju (R)
98 25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N) MZ
99 9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih udaljenosti MP
41
PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIKOGA ZNANJA
42
PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIKOGA POSTIGNUA
30 m
43
UVODNI DIO SATA PRIMJERI
1. PREAVOCRTNO I VIJUGAVO TRANJE I HODANJE IZMEU NISKIH
PREPREKA
Na jednoj od duih stranica vjebalita postavljen je niz lopti, a na drugoj duoj stranici unjevi.
Lopte, odnosno unjevi, meusobno su udaljeni od 2 do 3 metra.
Uenici se nalaze u postavi kolone i na dogovoreni znak zapoinju pravocrtno tranje po kraim
stranicama vjebalita te vijugavim tranjem po duim stranicama vjebalita, izmeu posta-
vljenih lopti odnosno unjeva, itd. Na dogovoreni znak uenici tranje zamjenjuju hodanjem
potujui naine kretanja koje su izvodili i za vrijeme tranja (pravocrtno i krivudavo).
2. UMNOAVANJE PAROVA
Igru zapoinje dvoje uenika koji se dre za ruke i imaju zadatak hvatati ostale uenike slo-
bodno rasporeene po vjebalitu. Dok ne uhvate jo dvojicu uenika, lovci tre zajedno po
vjebalitu drei se za ruke. Kada uhvate etvrtoga uenika, etvorka lovaca dijeli se na dva
para od po dvoje lovaca i tada svaki par za sebe hvata ostale uenike. Postupak umnoavanja
ponavlja se prilikom stvaranja svake nove etvorke.
44
3. LEDENA KRALJICA
Uenici se nalaze slobodno rasporeeni po vjebalitu. Jedan uenik, kojega odredi uiteljica/
uitelj, predstavlja ledenu kraljicu i ima zadatak zalediti ostale uenike dodirom. Uenici
se od zaleivanja spaavaju tranjem po vjebalitu i izbjegavanjem ledene kraljice. Ako
ih ledena kraljica dodirne, oni zauzimaju stav raskorani s rukama u odruenju i ekaju da
ih odledi netko od slobodnih uenika tako da mu se provue ispod nogu, a da pri tom le-
dena kraljica ne zaledi i njega. Igra se nastavlja sve dok ledena kraljica ne zamrzne sve
uenike ili dok se ledena kraljica, prema miljenju uiteljice/uitelja i objektivnim znakovima,
ne umori, te se zamjenjuje drugom ledenom kraljicom.
4. VUKOVI I OVCE
Na jednoj strani vjebalita nalaze se dva do tri uenika koji predstavljaju vukove, dok su na
drugoj strani vjebalita svi ostali uenici (ovce). Na postavljeno pitanje: Tko se boji vuka?,
uenici odgovaraju: Nitko i zapoinje igra. Ovce imaju zadatak pretrati na stranu gdje su
bili vukovi, a da pri tom ne budu uhvaene. Vukovi imaju zadatak, pretravanjem na stranu
gdje su bile ovce, uhvatiti jednu od njih koja ga potom zamjenjuje u njegovoj ulozi.
Uenici su podijeljeni u trojke. U svakoj skupini odredi se uenik koji zapoinje igru, odnosno
on ima zadatak hvatati preostalu dvojicu koji imaju pravo slobodno se kretati po vjebalitu.
Kada lovac dodirom uhvati jednoga uenika, tada uhvaeni postaje lovac, a ostala dvojica
lovina. Igra se nastavlja i ponavlja.
45
PRIPREMNI DIO SATA PRIMJERI
1. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI
1. Kruenje rukama u predruenju: Stav spetni, predruiti. Izvodi se kruenje objema oprue-
nim rukama prema unutra (prema sredini tijela), a zatim i prema van(van od sredine
tijela).
2. Predrui uzrui: Stav spetni, predruiti. Izvodi se podizanje ruku do uzruenja i sputanje
natrag do predruenja.
3. Pogled za rukom i zasuk tijelom u lijevu i desnu stranu: Stav raskorani, predruiti.
Istovremeno se izvodi zamah rukama do zaruenja i zasuk tijelom u stranu zaruenih ruku.
Ista se vjeba zatim izvodi i u drugu stranu.
46
4. Mali most: Stav leei na leima, koljena su pogrena, ruke priruene, dlanovima se
dri zglob stopala. Izvodi se podizanje kukova i trupa prema gore. Poloaj maloga mosta
zadrava se nekoliko sekunda, a zatim se vraa u poetni poloaj.
6. Brodi na trbuhu: Stav leei na trbuhu, uzruiti. Izvodi se gibanje tijelom tako da se
naizmjenino podiu ruke u zaruenje, a zatim noge u zanoenje.
47
7. Kruenje koljenima: Stav spetni, poluuanj, dlanovi su na koljenima. Potpomaui se
dlanovima, izvodi se kruenje koljenima u jednu pa u drugu stranu.
48
2. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI
1. Kruenje glavom ukrug: Stav spetni, dlanovi su na struku. Izvodi se kruenje glavom u
lijevu, a zatim i u desnu stranu.
2. Kruenje rukama u odruenju: Stav spetni, odruiti. Izvodi se kruenje opruenim ruka-
ma prema naprijed, a zatim prema natrag.
3. Opruanje ruku u zglobu lakta u odruenju: Stav spetni, odruiti. Izvodi se naizmjenino
grenje i opruanje ruke u zglobu lakta.
49
4. Kruenje trupom: Stav raznoni, ruke su pogrene, dlanovi na struku. Izvodi se kruenje
trupom: otklon trupom u jednu stranu, pretklon tijelom u stavu raznonom, otklon tijelom u
dugu stranu, stav uspravni raznoni. Isto se ponavlja i u drugu stranu.
5. Maca se najeila: Stav kleei za rukama. Izvodi se podizanje i sputanje trupa gore
dolje.
6. Kruenje stopalom: Stav sjedei, jedna je noga opruena, druga je noga pogrena tako
da stopalo te noge pridrava jedan dlan dok se drugim dlanom izvodi kruenje stopalom u
jednu i drugu stranu. Ista se vjeba izvodi i drugom nogom.
50
7. Pljesak ispod noge: Stav spetni, odruiti. Jedna (opruena) noga podie se uvis i istovre-
meno se izvodi pljesak dlanovima ispod te prednoene noge. Vraa se u poetni poloaj i
ista se vjeba ponavlja drugom nogom.
51
3. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI
1. Pokreti glavom naprijed natrag lijevo desno: Stav spetni, priruiti. Izvodi se sputanje
glave naprijed u pretklon natrag u zaklon, a zatim sputanje u lijevu pa u desnu stranu.
2. Kruenje ramenima pogrenih ruku: Stav spetni, ruke su pogrene odruene, dlanovi
su na ramenima. Izvodi se kruenje rukama, sa strane tijela, prema naprijed, a zatim prema
natrag.
3. Predrui uzrui: Stav spetni, predruiti, dlanovi prema dolje zatvoreni. Izvodi se podi-
zanje ruku iz predruenja u uzruenje, otvaranje dlanova i natrag u predruenje.
52
4. Otkloni trupom u lijevu i desnu stranu rukom u uzruenju: Stav raskorani, jedna ruka
je uzruena, druga ruka je priruena. Izvodi se savijanje otklon trupom u stranu, a dlan
priruene ruke istovremeno se polae na struk. Mijenja se poloaj ruku te se ista vjeba
izvodi i u drugu stranu.
5. Zasuci trupom u pretklonu raznonom: Stav pretklon raznoni. Izvode se zasuci trupom
u lijevu i desnu stranu uz istovremeno uzruenje raznoimene ruke i dodirivanje dlanom
raznoimenoga stopala.
53
7. irenje i skupljanje nogu u sjedu prednonom: Stav sjedei prednoni, oslonac je na
rukama u zaruenju. Izvodi se irenje nogu do poloaja sjeda raznonoga, a zatim skup-
ljanje nogu do poetnoga poloaja (sjeda prednonoga).
54
4. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI
1. Kruimo ramenima naprijed natrag: Stav spetni, ruke u priruenju. Ramenima izvodimo
kruenje od naprijed prema natrag, a zatim od natrag prema naprijed.
2. Istezanje jedne ruke u predruenju uz pomo druge ruke: Stav spetni, jedna ruka
predruena, dlanom druge ruke dri se lakat predruene ruke. Izvodi se istezanje miia
predruene ruke tako da se ona povlai u raznoimenu stranu uz pomo druge ruke. Ista se
vjeba izvodi i drugom rukom.
3. Otkloni trupom naprijed natrag: Stav raskorani, dlanovi su na struku. Izvodi se savija-
nje (otklon) trupa prema natrag (u zaklon) i prema naprijed (u pretklon).
55
4. uanj na jednu nogu: Stav raznoni, uanj na jednoj nozi, druga noga je opruena
odnono, ramena su ispred tijela, dlanovi na tlu ispred tijela. Izvode se zibanja tijelom gore
dolje pokuavajui stranjicom dotaknuti tlo. Ista se vjeba izvodi i na drugoj nozi.
5. Zamasi zanoni u uporu kleeem: Stav kleei na rukama, jedna noga je zanoena i
opruena. Izvode se zamasi zanoni zanoenom nogom. Ista se vjeba izvodi i drugom
nogom.
6. Podizanje ruku iz leanja na trbuhu: Stav leei na trbuhu, ruke su u uzruenju. Izvodi se
podizanje ruku i gornjega dijela tijela do zaklona i vraanje u poetni poloaj.
56
7. Trbunjaci karice: Stav sjedei, oslonac je na dlanovima u zaruenju, noge prednoene
opruene. Izvodi se naizmjenino podizanje sputanje jedne pa druge noge, na udalje-
nosti 30 cm od tla, ne sputajui pritom noge na tlo.
8. Skok uvis opruenih nogu: Stav spetni, ruke su u zaruenju. Izvodi se zamah rukama i
sunoni skok uvis opruenim nogama. Doskae se u poluuanj i vraa u poetni poloaj.
57
5. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI
1. Kraul i leno plivanje ramenima: Stav spetni, ruke su u priruenju. Izvodi se kruenje
jednim pa drugim ramenom prema naprijed (kao kraul tehnika plivanja), a zatim prema
natrag (kao lena tehnika plivanja).
2. Pogri, oprui: Stav spetni, ruke su u odruenju. Izvodi se grenje laktova i pribliavanje
podlaktica nadlakticama te opruanje do odruenja.
58
3. Niski zasuk tijelom: Stav raznoni, ruke su u priruenju. Izvodi se zasuk tijelom i rukama
tako da se objema rukama pokuava dotaknuti suprotni dio lea.
59
5. Brodi na trbuhu: Stav leei na trbuhu, uzruiti. Izvodi se gibanje tijelom tako da se
naizmjenino podiu ruke u zaruenje, a zatim noge u zanoenje.
6. Podigni se na prednji dio stopala: Stojimo uspravni, ruke pogrene, dlanovi na struku.
Podiemo se i zadravamo na prednjemu dijelu stopala nekoliko sekunda te se vraamo u
poetni poloaj.
7. uni na dvije noge: Stav uspravni, raskorani u irini ramena, ruke su nam pogrene,
dlanovi na struku. Izvodi se grenje nogu i sputanje stranjice to blie tlu (uz to usprav-
niji gornji dio tijela) te se vraamo u uspravni stav.
60
ZAVRNI DIO SATA PRIMJERI
1. VJEBE DISANJA
2. NAJBOLJI KIP
Uenici hodaju u postavi kolone oko vjebalita meusobno udaljeni 1 2 metra. Na dogo-
voreni povik s nazivom kojega predmeta (stolac, stol, krevet, televizor i sl.) uenici imaju za-
datak zauzeti poloaj tijelom koji po njihovom miljenju najbolje opisuje taj predmet. Uiteljica/
uitelj ima zadatak odrediti koji su uenici zauzeli najbolju poziciju.
Uenici su podijeljeni u nekoliko skupina (4 6) i nalaze se u postavi kolone. Ispred svake ko-
lone povuene su dvije paralelne crte meusobno udaljene do 0,5 metra, a duge 3 5 metara.
Ucrtane crte predstavljaju tunel. Svaki prvi uenik u koloni ima loptu. Zadatak je rukom otko-
trljati loptu kroz tunel. Svaki uenik ija lopta uspije prijei tunel, bez dodirivanja bonih
linija, osvaja bod za svoju ekipu. Pobjednik je skupina koja osvoji najvie bodova.
4. GLUHI TELEFON
Uenici sjede u postavi kruga. Jedan uenik zapoinje igru na nain da prvome ueniku
sa svoje lijeve/desne strane, priapnuvi mu na uho samo jednom, prenese jednu krau
(izmiljenu) reenicu. Izmiljena reenica prenosi se dalje od jednoga do drugoga uenika
sve do uenika koji sjedi prvi do uenika koji je poslao reenicu, ali na suprotnoj strani od one
na koju je krenulo prenoenje reenice. Taj uenik ima zadatak izrei naglas reenicu koja
je stigla do njega. Ako je reenica koju on izree istovjetna onoj koju je prvi uenik izmislio,
gluhi telefon je uspio! Igra se nastavlja, a novu reenicu izmilja uenik koji je bio na kraju
gluhoga telefona i koji je u prethodnoj igri naglas izrekao poslanu reenicu.
61
PRIMJER PRIPREME ZA SAT
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
STRUKTURA I TRAJANJE
63
UVODNI DIO SATA:
Ledena kraljica
Opis: Uenici se nalaze slobodno rasporeeni po vjebalitu. Jedan uenik, kojega odredi
uiteljica/uitelj, predstavlja ledenu kraljicu i ima zadatak zaleditiostale uenike dodirom.
Uenici se od zaleivanja spaavaju tranjem po vjebalitu i izbjegavanjem ledene
kraljice. Ako ih ledena kraljica dodirne, zauzimaju stav raskorani s rukama u odruenju
i ekaju da ih odledi netko od slobodnih uenika tako da mu se provue ispod nogu, a
da pri tom ledena kraljica ne zaledi i njega. Igra se nastavlja sve dok ledena kraljica
ne zamrzne sve uenike ili dok se ledena kraljica, prema miljenju uiteljice/uitelja i
objektivnim znakovima, ne umori, te se zamjenjuje drugom ledenom kraljicom.
1. Kruenje glavom: Stav spetni, dlanovi su na struku. Izvodi se kruenje glavom u lijevu,
a zatim i u desnu stranu.
64
3. Opruanje ruku u zglobu lakta u odruenju: Stav spetni, odruiti. Izvodi se naizmjenino
grenje i opruanje ruke u zglobu lakta.
4. Kruenje trupom: Stav raznoni, ruke su pogrene, dlanovi na struku. Izvodi se kruenje
trupom: otklon trupom u jednu stranu, preklon tijelom u stavu raznonom, otklon tijelom
u dugu stranu, stav uspravni raznoni. Isto se ponavlja i u drugu stranu.
65
6. Kruenje stopalom: Stav sjedei, jedna noga je opruena, druga noga je pogrena tako
da stopalo te noge pridrava jedan dlan dok drugim se dlanom izvodi kruenje stopalom
u jednu i drugu stranu. Ista vjeba izvodi se i s drugom nogom.
7. Pljesak ispod noge: Stav spetni, odruiti. Jedna (opruena) noga podie se uvis i
istovremeno se izvodi pljesak dlanovima ispod te prednoene noge. Vraa se u poetni
poloaj i ista se vjeba ponavlja drugom nogom.
66
Penjanje po vedskim ljestvama, silaenje po kosini i suprotno
Opis:
Zadatak 1.: Uenici su postavljeni u kolone ispred kojih se nalaze klupe iji je jedan kraj
zakaen, na visini od jednog metra, na vedskim ljestvama. Na dogovoreni znak prvi uenici
iz kolona penju se po klupi (slobodno, u uspravnom stavu, etveronoke, uporom za rukama
i koljenima, povlaenjem i sl.) te kada dou do ljestava, silaze po njima slobodnim nainom
i odlaze na zaelje kolone.
Zadatak 2.: Uenici su postavljeni u kolone ispred kojih se nalaze klupe iji je jedan kraj
zakaen, na visini od jednog metra, na vedskim ljestvama. Na dogovoreni znak prvi
uenici iz kolona penju se slobodnim nainom po ljestvama i kada dou do visine kose
klupe prelaze na nju i silaze niz navedenu kosinu (slobodno, etveronoke prema naprijed
i natrag) te odlaze na zaelje kolone.
67
PLAN VJEBALITA:
ZAPAANJA:
Uiteljica/uitelj:
..............................................
68
PRIMJER PRIPREME ZA SAT
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
STRUKTURA I TRAJANJE
CILJ: usavravanje motorikih znanja koluta natrag niz kosinu i gaanja lopticom u cilj uz
poseban poticaj razvoja koordinacije, preciznosti i orijentacije u prostoru.
69
UVODNI DIO SATA:
Umnoavanje parova
Opis: Igru zapoinje dvoje uenika koji se dre za ruke i imaju zadatak hvatati ostale uenike
slobodno rasporeene po vjebalitu. Dok ne uhvate jo dva uenika, lovci tre zajedno
po vjebalitu drei se za ruke. Kada uhvate etvrtoga uenika, etvorka lovaca dijeli se
na dva para od po dvoje lovaca i tada svaki par za sebe hvata ostale uenike. Postupak
umnoavanja ponavlja se prilikom stvaranja svake nove etvorke.
70
3. Pogled za rukom i zasuk tijelom u lijevu i desnu stranu: Stav raskorani, predruiti.
Istovremeno se izvodi zamah rukama do zaruenja i zasuk tijelom u stranu zaruenih
ruku. Ista se vjeba zatim izvodi i u drugu stranu.
4. Mali most: Stav leei na leima, koljena su pogrena, ruke priruene, dlanovima
se dri zglob stopala. Izvodi se podizanje kukova i trupa prema gore. Poloaj maloga
mosta zadrava se nekoliko sekunda, a zatim se vraa u poetni poloaj.
71
6. Brodi na trbuhu: Stav leei na trbuhu, uzruiti. Izvodi se gibanje tijelom tako da se
naizmjenino podiu ruke u zaruenje, a zatim noge u zanoenje.
72
GLAVNI A DIO SATA:
73
ZAVRNI DIO SATA:
Najbolji kip
Opis: Uenici hodaju u postavi kolone oko vjebalita meusobno udaljeni 1 2 metra.
Na dogovoreni povik s nazivom kojeg predmeta (stolac, stol, krevet, televizor i sl.), uenici
imaju zadatak zauzeti poloaj tijelom koji po njihovom miljenju najbolje karakterizira taj
predmet. Uiteljica/uitelj ima zadatak odrediti koji su uenici zauzeli najbolju poziciju.
PLAN VJEBALITA:
ZAPAANJA:
Uiteljica/uitelj:
..............................................
74
PRIMJER PRIPREME ZA SAT
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
STRUKTURA I TRAJANJE
75
UVODNI DIO SATA:
Umnoavanje parova
Opis: Igru zapoinje dvoje uenika koji se dre za ruke i imaju zadatak hvatati ostale uenike
slobodno rasporeene po vjebalitu. Dok ne uhvate jo dva uenika, lovci tre zajedno
po vjebalitu drei se za ruke. Kada uhvate etvrtoga uenika, etvorka lovaca dijeli se
na dva para od po dvoje lovaca i tada svaki par za sebe hvata ostale uenike. Postupak
umnoavanja ponavlja se prilikom stvaranja svake nove etvorke.
1. Pokreti glavom naprijed natrag lijevo desno: Stav spetni, priruiti. Izvodi se
sputanje glave naprijed u pretklon natrag u zaklon, a zatim sputanje u lijevu desnu
stranu.
76
3. Predrui uzrui: Stav spetni, predruiti, dlanovi prema dolje zatvoreni. Izvodi se
podizanje ruku iz predruenja u uzruenje, otvaranje dlanova i natrag u predruenje.
4. Otkloni trupom u lijevu i desnu stranu s rukom u uzruenju: Stav raskorani, jedna
ruka je uzruena, druga ruka je priruena. Izvodi se savijanje otklon trupom u stranu,a
dlan priruene ruke istovremeno se polae na struk. Mijenja se poloaj ruku te se ista
vjeba izvodi i u drugu stranu.
5. Zasuci trupom u pretklonu raznonom: Stav pretklon raznoni. Izvode se zasuci trupom
u lijevu i desnu stranu uz istovremeno uzruenje raznoimene ruke i dodirivanje dlanom
raznoimenoga stopala.
77
6. Brodi: Stav sjedei, noge pogrene i stopalima spojene u prednoenju, dlanovima se
dre stopala. Izvodi se naizmjenino sputanje do stava leeega na leima i podizanje
(vraanje) u poetni stav (sjed prednoni pogrenih nogu).
78
GLAVNI A DIO SATA:
Opis: Uenici su podijeljeni u kolone ispred vedskih ljestava koje su zatiene strunjaama.
Prvi uenici iz kolona zauzimaju uspravan poloaj okrenuti leima prema ljestvama. Na
dogovoreni znak uenici se sputaju u pretklon do tla, izvode upor na rukama nakon ega
penju nogu po nogu na ljestve od najnie prema najvioj. Kada uenici, penjui se, dou
do poloaja stoja na rukama, na isti se nain vraaju u poetni poloaj i odlaze na zaelje
svoje kolone.
Opis: Uenici u dvojkama stoje na udaljenosti do 3 metra. Prvi uenik dodaje loptu unu-
tarnjom stranom stopala drugomu, drugi ju zaustavlja amortizacijom povlaei nogu unatrag
usklaeno s brzinom nadolazae lopte. Nakon toga povratno dodaje loptu unutarnjom
stranom stopala prvome ueniku.
Brzinu izvedbe odigravanja lopte unutarnjom stranom stopala odreuje uiteljica/uitelj.
79
GLAVNI B DIO SATA:
tafetna igra bez pomagala
Opis: Uenici su podijeljeni u vie kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci
na udaljenosti od 20 m. Na dogovoreni znak uenik po uenik iz pojedine kolone tri do
stalka, optrava ga i vraa se na zaelje svoje kolone. Pobjeuje kolona iji uenici prvi
izvre zadatak.
ZAVRNI DIO SATA:
Igra: Kotrljanje lopte kroz tunel
Opis: Uenici su podijeljeni u nekoliko skupina (4 6) i nalaze se u postavi kolone. Ispred
svake kolone povuene su dvije paralelne crte meusobno udaljene do 0,5 metra, a duge 3
5 metara. Ucrtane crte predstavljaju tunel. Svaki prvi uenik u koloni ima loptu. Zadatak
je rukom otkotrljati loptu kroz tunel. Svaki uenik ija lopta uspije prijei tunel, bez
dodirivanja bonih linija, osvaja bod za svoju ekipu. Pobjednik je skupina koja osvoji najvie
bodova.
PLAN VJEBALITA:
ZAPAANJA:
Uiteljica/uitelj:
..............................................
80
PRIMJER PRIPREME ZA SAT
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
STRUKTURA I TRAJANJE
1. Uvodni dio sata: Pravocrtno i vijugavo tranje i hodanje izmeu niskih prepreka 5 min
3. Glavni A dio sata: Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)
Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) 18 min
Glavni B dio sata: Elementarna igra bez pomagala (Hvatanje etveronoke) 9 min
81
UVODNI DIO SATA:
Opis: Na jednoj od duih stranica vjebalita postavljen je niz lopti, a na drugoj duoj
stranici unjevi. Lopte, odnosno unjevi, meusobno su udaljeni od 2 do 3 metra.
Uenici se nalaze u postavi kolone i na dogovoreni znak zapoinju pravocrtno trati po
kraim stranicama vjebalita te vijugavo trati po duim stranicama vjebalita, izmeu
postavljenih lopti odnosno unjeva, itd. Na dogovoreni znak uenici tranje zamjenjuju
hodanjem, potujui naine kretanja koje su izvodili i za vrijeme tranja (pravocrtno i
krivudavo).
1. Kraul i leno plivanje ramenima: Stav spetni, ruke su u priruenju. Izvodi se kruenje
jednim pa drugim ramenom prema naprijed (kao kraul tehnika plivanje), a zatim prema
natrag (kao lena tehnika plivanja).
2. Zasuk tijelom: Stav raznoni, ruke su u predruenju. Izvodi se zasuk tijelom i rukama
tako da se objema rukama pokuava dotaknuti suprotni dio lea.
82
3. Pogri, oprui: Stav spetni, ruke su u odruenju. Izvodi se grenje laktova i pribliavanje
podlaktica nadlakticama, opruanje do odruenja, iz odruenja podizanje podlaktica u
uzruenje te vraanje u odruenje.
4. Preponski sjed: Stav sjedei raskorani, jedna je noga opruena, druga pogrena,
trup uspravan, jednom rukom uzruiti. Izvodi se pretklon trupom na ispruenu nogu i
vraanje u poetni poloaj. Ista se vjeba izvodi i na drugoj nozi.
5. Brodi na trbuhu: Stav leei na trbuhu, uzruiti. Izvodi se gibanje tijelom tako da se
naizmjenino podiu ruke u zaruenje, a zatim noge u zanoenje.
83
6. Podigni se na prednji dio stopala: Stojimo uspravni, spojeni, ruke pogrene, dlanovi
na struku. Podiemo se i zadravamo na prednjem dijelu stopala nekoliko sekunda te se
vraamo u poetni poloaj.
7. uni na dvije noge: Stav uspravni, raskorani u irini ramena, ruke su nam pogrene,
dlanovi na struku. Izvodi se grenje nogu i sputanje stranjice to blie tlu (uz to
uspravniji gornji dio tijela) te se vraamo u uspravni stav.
84
Lopta se cijelo vrijeme neprestano vodi bez obzira na mijenjanje poloaja tijela. Nakon
izvrenoga zadatka, prvi uenici iz kolona odlaze na zaelje.
2. zadatak: Uenici vode loptu u osnovnom rukometnom stavu te na dogovoreni znak,
bacaju loptu uvis, okreu se za 180 stupnjeva i nastavljaju voditi loptu (pet ponavljanja u
desnu i pet ponavljanja u lijevu stranu).
3. zadatak: Uenici vode loptu u mjestu u rukometnom stavu, na dogovoreni znak, bacaju
loptu uvis i hvataju istu sa rukama na leima. Uestalost ili broj ponavljanja vjebe je deset
pokuaja.
85
GLAVNI B DIO SATA:
86
PLAN VJEBALITA:
ZAPAANJA:
Uiteljica/uitelj:
..............................................
87
View publication stats