06 Djerdja

D. ERA, Komunalne djelatnosti i pravo vlasnitva na graevinskim objektima...
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 27, br. 1, 211-239 (2006)
211
KOMUNALNE DJELATNOSTI I PRAVO VLASNITVA

NA GRAEVINSKIM OBJEKTIMA KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE
Dr. sc. Dario era, vii asistent UDK: 711.8

Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci 351.824.11:347.235
Ur.: 14. studenog 2005.
Pr.: 5. prosinca 2005.
Izvorni znanstveni lanak
Cilj rada je, uz analizu naina obavljanja komunalnih djelatnosti, dati

pregled vlasnikog reima nad graevinskim objektima i ureajima
komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj te ukazati na otvorena
pitanja koja se javljaju u ovom pravnom podruju. U tu su svrhu
najprije odreene komunalne djelatnosti te to sve ini komunalnu
infrastrukturu. Zatim su prikazani modeli obavljanja komunalnih
poslova. Slijedi analiza vlasnikog statusa nad objektima i ureajima
komunalne infrastrukture. Konano, nekoliko rijei posveeno je i
gradnji komunalnih objekata na zemljitu u vlasnitvu treih osoba,
odnosno na opem i javnom dobru.
Kljune rijei: komunalne djelatnosti, komunalna infrastruktura, vla-
snitvo.
1. Uvod
Iako se javlja kao praktino pitanje od iznimne vanosti, problematici

vlasnitva nad komunalnom infrastrukturom u hrvatskoj pravnoj literaturi do
sada nije posveena posebna pozornost. Pitanje vlasnitva nad objektima i
ureajima komunalne infrastrukture u Hrvatskoj aktualno je ve 15-ak godina.
Jo je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi novoustrojenim opinama i

Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, Narodne novine, br. 90/92., 94/93., 117/93., 5/97.,
17/99., 128/99., 51/00. i 105/00. Ovaj Zakon nije na snazi od stupanja na snagu Zakona o
lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, br. 33/01., dana 11. travnja
2001. godine.
212 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 27, br. 1, 211-239 (2006)
gradovima podijelio nadlenost u vezi s ureenjem naselja, komunalnih

objekata i obavljanja komunalnih djelatnosti. Njime je propisano i prijelazno
razdoblje u kojem se trebalo izvriti diobu imovine izmeu novonastalih
opina na odreenom podruju, a pitanje odluivanja o imovini povuklo
je i pitanje odluivanja o komunalnoj infrastrukturi, imovini fondova u
komunalnom gospodarstvu, imovini komunalnih poduzea i dr. Meutim,
unato prisutnosti ovoga problema, u Hrvatskoj do sada pitanju vlasnitva
nad komunalnom infrastrukturom nitko nije posvetio posebnu pozornost,
to potvruje i vrlo oskudan broj radova koji se bavi ovom tematikom.
Kako je izgradnja objekata i ureaja komunalne infrastrukture od
interesa za Republiku Hrvatsku, o njoj brigu treba voditi javna vlast.
Tako prema lanku 30. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju Programa
mjera za unaprjeenje stanja u prostoru i potrebe ureenja zemljita u
skladu s postavkama dokumenata prostornog ureenja, kao i u skladu s
Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa,
donosi Program gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za
svaku kalendarsku godinu. Ovaj Program obvezatno sadri opis poslova s
procjenom trokova za gradnju objekata i ureaja te za nabavu opreme, kao i
iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom
izvora financiranja djelatnosti. Meutim, iako o izgradnji objekata i ureaja
komunalne infrastrukture brigu vodi jedinica lokalne samouprave, to ne
znai i da je ona vlasnik navedenih objekata i ureaja. tovie, u praksi
su mnogo ei sluajevi da su vlasnici objekata i ureaja komunalne
infrastrukture trgovaka drutva koja obavljaju odreene komunalne
djelatnosti, a postoje i stajalita da su odreeni objekti i ureaji komunalne
infrastrukture javno dobro. Bitno je istaknuti da koliko je pitanje vlasnitva
nad komunalnom infrastrukturom pitanje graanskog, tj. stvarnog prava,
ono se jednako toliko bitno treba sagledati i s aspekta upravnog prava, jer
osiguranje nesmetanog uivanja komunalnih usluga svakako je jedna od
najznaajnijih zadaa jedinica lokalne samouprave.
Cilj je ovoga rada de lege lata proanalizirati naine obavljanja
komunalnih poslova u Republici Hrvatskoj te mogunosti vlasnikog

lanak 29. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, br. 36/95., 70/97.,
128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 110/04. i 178/04.

Slini primjeri mogu se nai i u usporednom pravu. Tako se financiranje i graenje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture u Njemakoj obavlja takoer na nivou jedinica
lokalne samouprave, a ureeno je Zakonom o opinama, Gemeindeordnung, Bundesgesetzblatt,
1996., Teil I, S. 320, i Zakonom o komunalnim davanjima, Kommunalabgabengesetz, Bundes-
gesetzblatt, 1993., Teil I, S. 1658, koji obuhvaa lokalne poreze, pristojbe i doprinose. Prema
lanku 123. stavak 1. njemakog Zakona o graenju, Baugesetz, Bundesgesetzblatt I, S. 2414,
izgradnja objekata i ureaja komunalne infrastrukture zadaa je jedinice lokalne samouprave.
Samo se u iznimnim sluajevima odreenim drugim zakonskim propisima ili javnopravnim
ugovorima pravo izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture moe prenijeti na neku
drugu osobu.
213
reima nad objektima i ureajima komunalne infrastrukture. U tu su svrhu

u obzir uzeti zakonski tekstovi koji ureuju ovu materiju, ali i opi i
pojedinani pravni akti jedinica lokalne samouprave. Prikazana su i neka
usporednopravna rjeenja koja bi se u buduem doraivanju zakonskih
tekstova mogla uzeti u obzir. Kako je pitanje vlasnitva nad objektima
komunalne infrastrukture usko vezano uz oblike kroz koje se uope mogu
obavljati komunalne djelatnosti, izuzetno je bitno proanalizirati na koje
se sve naine mogu vriti komunalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U
nedostatku zakonskih odredbi koje bi izriito ukazale na vlasniki reim
nekih objekata i ureaja komunalne infrastrukture do zakljuaka se dolazilo
analizom financiranja izgradnje ovih objekata. Kao bitno pitanje, na kraju je
spomenuta i mogunost graenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture
na zemljitu u tuem vlasnitvu, odnosno na javnom i opem dobru.
2. Komunalne djelatnosti
Definirati komunalne djelatnosti nije jednostavno. ak i lanci koji se

bave pitanjima opeg drutvenog interesa stanovnika gradova i opina,
pitanjima komunalnog gospodarstva, komunalnih poslova i sl. rijetko
sadre definiciju pojma komunalnih djelatnosti. Na problem nedostatka ove
definicije ukazao je i Anti navodei kako ba zbog svoje oiglednosti te
zbog pretpostavke da svi vrlo dobro znaju to su to komunalne djelatnosti,
definicije tih djelatnosti u literaturi su izuzetno rijetke, ak i kod autora,
posebice domaih, koji se bave raznim aspektima tih djelatnosti.
U hrvatskoj pravnoj literaturi, komunalne djelatnosti odreuju se kao
one djelatnosti koje su po svom sadraju i znaenju nezamjenjivi uvjet
ivota i rada ljudi te organizacija i zajednica u naselju..., ili kao propisom
posebno ureene djelatnosti, preteno uslunog karaktera, koje obavljaju
ovlateni subjekti, a kojima se kontinuirano zadovoljavaju potrebe od
ivotnog znaenja za stanovnitvo odreenog podruja. Ove je djelatnosti
u Republici Hrvatskoj pokuao odrediti i zakonodavac propisujui da se
pod obavljanjem komunalnih djelatnosti razumijeva naroito pruanje
komunalnih usluga od interesa za fizike i pravne osobe, te financiranje
graenja i odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture kao

Anti, Teodor, Upravnopravni aspekti komunalnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
magistarski rad, Zagreb, 2000., str. 5.

Gatari, uro, Djelatnosti od posebnog drutvenog interesa i javna ovlatenja, Narodne
novine, Zagreb, 1986., str. 26. Slina definicija komunalnih djelatnosti nalazi se u Pravnoj
enciklopediji gdje stoji da su komunalne djelatnosti uslune ili proizvodne djelatnosti, koje
se obavljaju radi zadovoljavanja odreenih potreba ljudi, vezanih uz njihov svakodnevni ivot
u mjestu u kojem stalno ive i rade ili gdje obavljaju svoje poslovne djelatnosti. Pravna
enciklopedija, sv. 1., Savremena administracija, Beograd, 1985., str. 640.

Anti, op. cit., str. 7.
cjelovitog sustava na podruju opina, gradova i Grada Zagreba kao i

upanija kada je to odreeno ovim Zakonom.
Spektar komunalnih djelatnosti vrlo je irok te se razlikuje od drave
do drave. Meutim, u pravnoj se teoriji uzima da komunalne djelatnosti
u pravilu obuhvaaju opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, opskrbu
plinom, elektrinom te toplinskom energijom, sakupljanje i zbrinjavanje
kunog otpada, izgradnju i odravanje cestovne mree u jedinicama lokalne
samouprave, ureivanje i odravanje javnih garaa i prostora za parkiranje,
ureivanje i odravanje groblja, pogrebnih slubi i krematorija, odravanje
istoe javnih povrina, ureivanje i odravanje zelenih povrina, ja-
vnu rasvjetu, dimnjaarsku djelatnost, prijevoz putnika u lokalnom ja-
vnom prijevozu, rad trnica na veliko i malo, rad konzumnih mljekara,
javnih pekara, komunalnih klaonica te druge sline djelatnosti kojima se
zadovoljavaju potrebe lokalnog karaktera.
U vedskoj se, primjerice, komunalnim djelatnostima smatra izgradnja
i odravanje lokalnih cesta, protupoarna zatita, opskrba stanovnitva
vodom, odvodnja i zbrinjavanje otpadnih voda, opskrba plinom, elektrinom
i toplinskom energijom, sakupljanje, odlaganje i zbrinjavanje otpada, te rad
lokalnih klaonica i hladnjaa. Pored ovdje navedenih djelatnosti, u Italiji
se komunalnim djelatnostima smatra i javni lokalni prijevoz te oglaavanje
na javnim povrinama. I Njemaka ima irok spektar komunalnih
djelatnosti, koje obuhvaaju opskrbu stanovnitva pitkom vodom, odvodnju
i proiavanje otpadnih voda, opskrbu elektrinom i toplinskom energijom
te plinom, provoenje urbane komasacije, graenje objekata i ureaja
komunalne infrastrukture, izgradnju i odravanje gradskih i opinskih ulica,
ienje ulica unutar granica mjesta ukljuivi i ulice odnosno ceste vieg
ranga koje se nalaze unutar granica mjesta, ienje ulica od snijega i leda
u svrhu osiguravanja odvijanja prometa, skupljanje i odlaganje komunalnog
otpada, gospodarenje vlastitim umama, ureenje i odravanje groblja te
ulinu rasvjetu.10 U Njemakoj je k tome otvorena mogunost da se lista
komunalnih poslova proiri zemaljskim zakonima te odlukom lokalnih
vlasti. Tako se uz gore navedene djelatnosti u gradu Dsseldorfu kao
gradske, odnosno komunalne, djelatnosti obavljaju i javni prijevoz putnika
(tramvajski prijevoz, prijevoz prigradskom eljeznicom, autobusni prijevoz

lanak 1. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Hggroth, Sren, Swedish Local Government, The Swedish Institute, Stockholm, 1999.,
str. 67-70.

Norton, Alan, International Handbook of Local and Regional Government, Elgar,
Aldershot, 1994., str. 218.
10
Vidi npr. l. 127. Baugesetzbuch, vom 23. September 2004., Bundesgesetzblatt I, S.
2414, Bundesseuchengesetz, vom 27. Juni 2002, Bundesgesetzblatt I, S. 968, l. 47. i 49.
Landesstraengesetz vom 15. Januar 1960, Bundesgesetzblatt I, S. 17, Abfallgesetz, vom
27. August 1986, Bundesgesetzblatt I, S. 1410., l. 4. Waldgesetz, vom 1. September 1969,
Bundesgesetzblatt I, S. 1543, i sl.
215
i prijevoz na vodi), gradska luka (ukljuujui rad skladita i industrijskog

kolosijeka), gradska klaonica te trnica.11
U Hrvatskoj lanak 3. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu
enumerativno odreuje komunalne djelatnosti. Tako se komunalnim djela-
tnostima kod nas smatraju opskrba pitkom vodom,12 odvodnja i proiavanje
otpadnih voda,13 prijevoz putnika u javnom prometu,14 odravanje istoe,15
odlaganje komunalnog otpada,16 odravanje javnih povrina,17 odravanje
nerazvrstanih cesta,18 trnice na malo,19 odravanje groblja i krematorija i
prijevoz pokojnika,20 obavljanje dimnjaarskih poslova21 i javna rasvjeta.22
Sve do 2004. godine pod komunalnim poslovima smatrali su se i opskrba
graana plinom te opskrba toplinskom energijom, meutim, Zakonom
o izmjenama i dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu23 ove se
djelatnosti vie ne obavljaju kao komunalni poslovi.
11
Krtali, Vladimir, Cijena istoga i umivenoga grada, SKG, god. 1., br. 2., 1995., str. 59.
12
Pod opskrbom pitkom vodom razumijevaju se poslovi zahvaanja, proiavanja i
isporuke vode za pie.
13
Pod odvodnjom i proiavanjem otpadnih voda razumijeva se odvodnja i proiavanje
otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz
septikih, sabirnih i crnih jama.
14
Pod prijevozom putnika u javnom prometu razumijeva se prijevoz putnika na linijama
unutar zona koje utvruju jedinice lokalne samouprave, za ija podruja se prijevoz odvija,
osim prijevoza eljeznicom koji se ureuje posebnim propisima.
15
Pod odravanjem istoe razumijeva se ienje javnih povrina te skupljanje i odvoz
komunalnog otpada na ureena odlagalita utvrena prema posebnim propisima.
16
Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obraivanje i trajno odlaganje
komunalnog otpada na odlagalita komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagalita, na
temelju posebnih propisa.
17
Pod odravanjem javnih povrina naroito se razumijeva odravanje javnih zelenih
povrina, pjeakih staza, pjeakih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, djejih
igralita i javnih prometnih povrina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti
dijelovi ne odravaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.
18
Pod odravanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se odravanje povrina koje se koriste za
promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupane veem broju korisnika, a koje nisu razvrstane
ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljitem uz nerazvrstane ceste.
19
Pod trnicom na malo razumijeva se upravljanje i odravanje prostora i zgrada izgraenih
na zemljitu u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa trnim redom
pruaju usluge obavljanja prometa ivenim namirnicama i drugim proizvodima.
20
Pod odravanjem groblja i krematorija razumijeva se odravanje prostora i zgrada za
obavljanje ispraaja i sahrane pokojnika te ukop i kremiranje pokojnika, a pod prijevozom
pokojnika razumijeva se preuzimanje i prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do mrtvanice na
groblju ili krematoriju.
21
Pod obavljanjem dimnjaarskih poslova razumijeva se obveza ienja i kontrole
dimovodnih objekata i ureaja za loenje.
22
Pod pojmom javna rasvjeta razumijeva se upravljanje, odravanje objekata i ureaja
javne rasvjete, ukljuivo podmirivanje trokova elektrine energije, za rasvjetljavanje javnih
povrina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.
23
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine,
br. 82/04.
Meutim, kao primjerice i u Njemakoj, ova lista komunalnih poslova

u Hrvatskoj nije zatvorena te se moe proiriti prema potrebama svake
jedinice lokalne samouprave. lanak 3. stavak 13. Zakona o komunalnom
gospodarstvu ovlauje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave da
moe odlukom odrediti i neke druge djelatnosti od lokalnog znaenja koje
e se smatrati komunalnim djelatnostima. Tako su neki gradovi i opine
komunalnim djelatnostima proglasili i neke druge djelatnosti, kao npr.
odravanje gradskih kupalita, odravanje javnih satova, odravanje javnih
fontana, odravanje javnih sanitarnih vorova i sl.
Komunalni poslovi u pravilu ulaze u nadlenost jedinica lokalne sa-
mouprave. Tako i lanak 19. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)
samoupravi propisuje da jedinice lokalne samouprave u svom samo-
upravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se ne-
posredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom
dodijeljeni dravnim tijelima, u koje poslove ulazi i obavljanje komunalnih
djelatnosti.24 U tu svrhu predstavniko tijelo jedinice lokalne odnosno
podrune (regionalne) samouprave ovlateno je osnivati javne ustanove i
druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih
i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno podrune
(regionalne) samouprave.25 Tako je primjerice lankom 25. Statuta Grada
Rijeke propisano da u okviru poslova, prava i obveza koje obavlja,
ostvaruje i osigurava u samoupravnom djelokrugu te u okviru poslova od
podrunog (regionalnog) znaaja koje moe obavljati, Grad Rijeka izmeu
ostalog osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti na naelima odrivog
razvoja, vodi brigu o ureenju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnih
objekata, obavljanju komunalnih i drugih uslunih djelatnosti i komunalne
infrastrukture te osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih,
drutvenih, komunalnih i drugih interesa i potreba stanovnitva.26
3. Nositelji komunalnih poslova
Kako se komunalne djelatnosti usko vezuju uz grad ili opinu, njihovo

je obavljanje u pravilu organizirano na teritorijalnom naelu. tovie, moe
se ustvrditi kako bi danas bez komunalnih djelatnosti ivot u gradovima
i opinama bio potpuno nezamisliv. Lako je zakljuiti da su navedene
djelatnosti izuzetno znaajne za openito funkcioniranje grada i opine.
Drugim rijeima, komunalne djelatnosti su djelatnosti od opeg drutvenog
24
Isto propisuje npr. i lanak 22. Statuta Grada Rijeke, Slubene novine Primorsko-goranske
upanije, br. 23/01.
25
lanak 35. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.
26
U tu svrhu u skladu s lankom 49. Statuta Grada Rijeke djeluje Odbor za komunalno
gospodarstvo kao stalni odbor Gradskog vijea.
217
interesa. Upravo zbog opeg drutvenog znaaja ovih djelatnosti, osobama

koje ih obavljaju ne moe se prepustiti na volju arbitrarno odluivanje o
izvravanju povjerenih poslova, niti se korisnicima moe u svim sluajevima
prepustiti da arbitrarno odluuju o moguem koritenju nekih od ovih
usluga. Stoga drava odnosno jedinica lokalne samouprave vodei brigu o
opem javnom interesu propisuje osnovna prava i dunosti za pruanje
i koritenje komunalnih djelatnosti, kao i osnovna pravila meusobnog
odnosa pruatelja i korisnika usluga. Zato i jest bitna znaajka komunalnih
djelatnosti njihovo vrenje u reimu javnih slubi.27
Obavljanje komunalnih djelatnosti u reimu javne slube znai da se one
moraju odvijati u skladu s odreenim naelima javnoga prava. U pravnoj
teoriji postavljaju se etiri temeljna naela na kojima poiva voenje javnih
slubi. To su naelo kontinuiteta, naelo prilagodljivosti, naelo primata te
naelo nemerkantilnosti.28 K tome, lanak 2. stavak 2. Zakona o komunalnom
gospodarstvu jo propisuje kako su jedinice lokalne samouprave te pravne
i fizike osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne na temelju
ovoga Zakona i posebnih propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje
komunalnih djelatnosti, osigurati odravanje komunalnih objekata i
ureaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih
djelatnosti na naelima odrivog razvoja te osigurati javnost rada.29 tovie,
na subjekte koji obavljaju javne djelatnosti u tu se svrhu mogu prenijeti i
odreene javne ovlasti.30
Meutim, vlade mnogih zemalja svjesne su injenice da javni sektor ne
moe zadovoljiti rastuu potranju za kvalitetom i kvantitetom pruanja
usluga te infrastrukturom potrebnom za obavljanje ovih djelatnosti, pa
stoga nastoje stvoriti uvjete za ulazak privatnog sektora u poljima gdje se
javni sektor pokazuje neuspjenim. Tako Pusi istie kako se na temelju
istraivanja i analiza razvitka dravne uprave posljednjih nekoliko desetljea
27
Ovo je propisano i lankom 2. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu. lanak
71. Statuta Grada Rijeke primjerice pripisuje da u okviru samoupravnog djelokruga Grad
Rijeka osigurava obavljanje javnih slubi koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe graana na
podruju komunalnih, gospodarskih i drutvenih djelatnosti te drugih djelatnosti, u skladu sa
zakonom, dok lanak 72. odreuje kako se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna sluba.
28
O ovome vie u Borkovi, Ivo, Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002., str. 16.
29
Slijedom ovoga lanak 72. Statuta Grada Rijeke odreuje da su Grad Rijeka te pravne
i fizike osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne osigurati trajno i kvalitetno
obavljanje tih djelatnosti i odravanje komunalnih objekata i ureaja u stanju funkcionalne
sposobnosti.
30
Tako primjerice lanak 6. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisuje:
Odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave, za komunalne djelatnosti iz lanka
3. stavka 1. toke 1., 2., 5., 6., 7. i 9. u dijelu koji se odnosi na odravanje groblja i krematorija,
moe se pravnim osobama iz lanka 4. ovoga Zakona povjeriti da u sklopu djelatnosti radi
koje su osnovane opim aktima ureuju odreene odnose, rjeavaju u pojedinanim upravnim
stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizikih i pravnih osoba te obavljaju druge javne
ovlasti..
u velikom broju europskih i drugih zemalja utvrdilo da u svim tim dravama

smanjuje i stagnira dravna uprava kao tijelo koje ima politiku, tj. upravnu
vlast, a da poslove koje su prije neposredno provodila tijela dravne uprave
sada, kao javne slube, obavljaju osobe privatnog prava.31
Osnovna zapreka privatnom sektoru u pruanju komunalnih usluga
svakako je veliina potrebnog ulaganja koje se amortizira tek u dugom
vremenskom razdoblju te nedostatak jamstva da e rezultirati veim
povratom sredstava od drugih vidova ulaganja. tovie, veina komunalne
infrastrukture jo se uvijek smatra prirodnim monopolima, pa konkurencija,
kao najznaajniji pokreta produktivnosti, ostaje ograniena. Ovdje se
svakako postavlja i pitanje vlasnitva nad objektima i ureajima koji se
izgrade u svrhu obavljanja komunalnih djelatnosti, odnosno nad objektima
komunalne infrastrukture. Upravo e mogunost vremenski neuvjetovanog
samostalnog raspolaganja objektima i ureajima komunalne infrastrukture
esto motivirati privatnog poduzetnika da li se upustiti u pruanje neke
komunalne usluge graanima.
Komunalne djelatnosti danas se openito obavljaju kroz jedan od tri
sljedea organizacijska oblika: vrenje komunalne slube pod neposrednim
nadzorom lokalne uprave, osnivanje posebne pravne osobe za vrenje
komunalne slube te vrenje komunalne slube od strane tree osobe.32 Tako
primjerice slovenski Zakon o gospodarskim javnim slubama propisuje da se
komunalne djelatnosti u Sloveniji mogu obavljati u vlastitoj reiji jedinice
lokalne samouprave, od strane javne ustanove, od strane javnog poduzea
ili putem koncesija.33 I Hrvatski Zakon o komunalnom gospodarstvu
prihvaa sve naprijed navedene naine organiziranja vrenja komunalnih
djelatnosti. lanak 4. stavak 1. propisuje da komunalne djelatnosti u
skladu s odredbama ovoga Zakona mogu obavljati: trgovako drutvo koje
osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica
lokalne samouprave, sluba vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne
samouprave, pravna i fizika osoba na temelju ugovora o koncesiji te pravna
i fizika osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.
Slino i lanak 74. Statuta Grada Rijeke propisuje da Grad Rijeka osigurava
obavljanje komunalnih, gospodarskih i drutvenih djelatnosti osnivanjem
trgovakih drutava, javnih ustanova i vlastitih pogona, ali i da obavljanje
odreenih javnih djelatnosti Grad Rijeka moe povjeriti na temelju ugovora
o koncesiji i drugim pravnim i fizikim osobama.
31
O tome vie vidi u Pusi, Upravni sistemi, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1985., str.
380-454.
32
Pavi, eljko, Upravnopravni aspekti urbanizacije, doktorska disertacija, Pravni fakultet
u Zagrebu, Zagreb, 1988., str. 249.
33
lanci 17. do 53. Zakona o gospodarskih javnih slubah, Uradni list Republike Slovenije,
t. 32/1993.
219
Najizravniji nain obavljanja komunalne djelatnosti jest izravno oba-

vljanje od strane djelatnika zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Djela-
tnost se obavlja na nivou odjela ili sektora gradske odnosno opinske
uprave, pod nadzorom izvrnog tijela, uz izravnu odgovornost prema
predstavnikom ili izvrnom tijelu lokalne vlasti, a sredstva za rad
osiguravaju se u proraunu lokalne zajednice. S druge strane, obavljanje
djelatnosti moe se povjeriti organizaciji koja ima izvjesnu samostalnost
u upravljanju i financiranju. Ona ima svoj proraun i samostalno sklapa
pravne poslove u vezi s podmirenjem svojih potreba, ali ostaje u cijelosti
pod nadzorom predstavnikog ili njegovog izvrnog tijela.34 U Hrvatskoj
Zakon o komunalnom gospodarstvu lankom 8. propisuje da za obavljanje
komunalnih poslova jedinice lokalne samouprave mogu osnivati vlastite
pogone.35 Vlastiti pogon, naravno, nema svojstvo pravne osobe. On se
osniva odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave na
nain i u postupku propisanim Zakonom o komunalnom gospodarstvu i na
zakonu utemeljenim propisima.36 U praksi se osnivanje vlastitog pogona
najee koristi za komunalne djelatnosti manjeg opsega, kao to je npr.
ureenje javnih povrina, u manjim jedinicama lokalne samouprave.37
Lokalne vlasti mogu osnovati poduzee za obavljanje komunalnih
djelatnosti, koje posluje pod njihovim nadzorom. U mnogim zemljama
lokalne vlasti osnivaju trgovaka drutva, kako bi iskoristili njihovu
veu slobodu i prilagodljivost u vezi s financiranjem, zapoljavanjem,
upravljakom strukturom i drugim elementima djelovanja. Politiki nadzor
nad poslovanjem takvog drutva zadrava se imenovanjem izabranih lanova
jedinice lokalne samouprave i njezinih zaposlenika u upravu drutva.38 Kao
to je ve navedeno, ova mogunost zakonom je utvrena i u Hrvatskoj.
Meutim, u skladu s lankom 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu
jedinica lokalne samouprave u trgovakom drutvu koje osniva u svrhu
obavljanja komunalne slube mora drati veinski dio dionica, odnosno
udjela. Tako je, primjerice, Grad Rijeka osniva te u svojem veinskom
vlasnitvu ima poslovne udjele npr. u komunalnim poduzeima Autotrolej,39
34
35
Ista se odredba pronalazi i u lanku 78. Statuta Grada Rijeke, uz naznaku da vlastiti
pogoni nemaju svojstvo pravne osobe te da ih osniva Gradsko vijee posebnom odlukom na
nain i u postupku propisanom zakonom i na zakonu utemeljenim propisima.
36
37
Sarvan, Desanka, Komunalno gospodarstvo, Slobodno poduzetnitvo, br. 5., 2000., str.
92.
38
39
Komunalno drutvo Autotrolej d.o.o. za prijevoz putnika Rijeka djeluje na podruju 12
gradova i opina. To su gradovi Rijeka, Bakar, Kastav i Kraljevica, te opine avle, Jelenje,
Klana, Kostrena i Vikovo, kao vlasnici, te Grad Opatija, i opine Matulji i Lovran, kao
nevlasnici. Meu vlasnicima i osnivaima je Grad Rijeka s 83,4 % vlasnikog udjela.
Kozala,40 istoa,41 Vodovod i kanalizacija,42 Rijeka promet,43 Ekoplus44 itd.

S druge strane manje jedinice lokalne samouprave najee osnivaju jedno
komunalno drutvo koje ima zadau obavljati vie razliitih komunalnih
djelatnosti. Tako je, primjerice, Grad akovec osniva Gradskog komunalnog
poduzea akom d.o.o., koje je u njegovom 100%-tnom vlasnitvu. U
skladu s lankom 4. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu ako
se sustav komunalne infrastrukture protee na podruju vie jedinica
lokalne samouprave te ini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu,
osnivaju trgovako drutvo u svojem suvlasnitvu. Tako je npr. na otoku
Krku osnovano Trgovako drutvo Ponikve d.o.o., a iji su osnivai Grad
Krk, Opina Baka, Opina Dobrinj, Opina MalinskaDubanica, Opina
Omialj, Opina Punat i Opina Vrbnik, tj. sve jedinice lokalne samouprave
na otoku Krku te Hrvatske vode.45 Ovaj nain organiziranja obavljanja
komunalnih djelatnosti posljednjih desetljea sve vie dominira.
Obavljanje komunalnih djelatnosti moe se, meutim, povjeriti i subjektu
koji nije izravno vezan za lokalnu vlast. To se ini dodjelom koncesije za
obavljanje odreene djelatnosti. Subjekt kojem se dodjeljuje koncesija
moe biti fizika ili pravna osoba koja se ugovorom obvezuje obavljati
neku djelatnost pod propisanim uvjetima. Financijska sredstva za svoj rad
koncesionar stjee naplatom svojih usluga od korisnika, a cijene tih usluga
odreuje lokalna vlast te ih obino jednom godinje preispituje. Koncesija se
daje na odreeno vrijeme, obino na vei broj godina. Tako se, primjerice,
i u Hrvatskoj obavljanje komunalnih djelatnosti te izgradnja i koritenje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture u svrhu opskrbe pitkom vodom,
40
Komunalno drutvo Kozala d.o.o. za ureenje iodravanje groblja, pogrebne, grobarske i
klesarske usluge Rijeka.Drutvo je u 100 % vlasnitvu Grada Rijeke.
41
istoa d.o.o. je komunalno drutvo za odravanje istoe i gospodarenje otpadom,
koje se nalazi u vlasnitvu Grada Rijeke 81,23%. Djelatnost drutva je ienje javnih
povrina,skupljanje i odvoz te zbrinjavanje komunalnog otpada,a obuhvaa podruje Grada
Rijeke i opina i gradova suosnivaa.
42
Vodovod i kanalizacija d.o.o. je komunalno drutvo za vodoopskrbu i odvodnju, koje se
nalazi u vlasnitvu Grada Rijeke87,3 posto.Djelatnost drutva je opskrba pitkom vodom te
odvodnja i proiavanje otpadnih voda.
43
Trgovako drutvo Rijeka prometd.o.o. za promet u 100%-tnom je vlasnitvu Grada
Rijeke. Zadaa tvrtke je odravanje nerazvrstanih cesta i javno prometnih povrina u
nadlenosti jedinica lokalne samouprave, poboljanjerazine kvalitete ureenja prometa
na podruju Grada,uspostavljanje regulacije prometa primjerene europskim i svjetskim
standardima,unaprjeenje odravanja i upravljanja nad postojeim javnim parkiralitima
kao i poveanje kapaciteta izgradnjom novih parkiralita i garano-parkirnih objekata te
upravljanjekamionskim terminalom na Srdoima.
44
Ekoplus d.o.o. za gospodarenje otpadom osnovano je 2001. godine. Aktivnosti drutva
usmjerene su na uvoenje novog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj
upaniji. Osnivai su Drutvenim ugovorom o osnivanju prenijeli prava i obveze Ekoplusu na
nain da e tvrtka u njihovo ime i za njihov raun izvravati sve poslove na uvoenju novog
sustava gospodarenja otpadom na podruju Primorsko-goranske upanije.
45
lanak 2. Drutvenog ugovora Trgovakog drutva Ponikve d.o.o.
221
odvodnje i proiavanja otpadnih voda, crpenja, odvoza i zbrinjavanja

fekalija iz septikih, sabirnih i crnih jama, prijevoza putnika u javnom
prometu, skupljanja i odvoza komunalnog otpada, odlaganja komunalnog
otpada, trnica na malo, prijevoza pokojnika i obavljanja dimnjaarskih
poslova, moe vriti putem koncesije.46 Komunalne djelatnosti koje e se vriti
kao koncesionirana javna sluba te uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja
ponuda ili javnog natjeaja za davanje koncesije odreuje predstavniko
tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom.47 Koncesiju ujedno
i dodjeljuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili
fizikoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti, a ugovor o koncesiji
s odabranim podnositeljem ponude sklapa poglavarstvo jedinice lokalne
samouprave na temelju odluke o koncesiji.48 Koncesija se moe dodijeliti na
vrijeme do 30 godina, naknada za koncesiju uplauje se u korist prorauna
jedinice lokalne samouprave davatelja koncesije, a koristi se za graenje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture.49
Pored povjeravanja obavljanja komunalnih poslova putem koncesije,
ove se djelatnosti mogu vriti i putem povjeravanja obavljanja komunalnih
poslova privatnopravnim ugovorima. Tako se u Francuskoj iroko primje-
njuje tzv. affermage, koji predstavlja neku vrstu davanja u zakup prava
na obavljanje odreene djelatnosti. Obino se daje na manji broj godina.
Ovlatenik affermagea naplauje svoje usluge od korisnika, a naknada
za njegov rad moe biti unaprijed utvrena u fiksnom iznosu ili ovisna o
izvrenju poslova odnosno ostvarenom financijskom rezultatu. Visinu naknade
za obavljanje poslova utvruju lokalne vlasti.50 I hrvatski je zakonodavac
predvidio takvu mogunost sklapanja ugovora o povjeravanju komunalnih
poslova. Jedinica lokalne samouprave moe obavljanje komunalnih dje-
latnosti koje se financiraju iskljuivo iz njezina prorauna povjeriti fizikoj
ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora.51 Predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave samostalno odreuje komunalne djelatnosti koje e se
obavljati putem ugovora o povjeravanju komunalnih poslova te utvruje
uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natjeaja za
povjeravanje odreenih komunalnih poslova na temelju ugovora.52 Nakon
provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natjeaja, predstavniko tijelo
jedinice lokalne samouprave donosi odluku o izboru osobe kojoj e se
povjeriti obavljanje komunalnih poslova na temelju ugovora, a ugovor o
povjeravanju odreenih komunalnih poslova sklapa poglavarstvo jedinice
46
47
48
lanak 11. stavak 4. te lanak 13. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
49
lanak 11. stavci 5. i 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
50
51
52
lokalne samouprave.53 Ovaj se ugovor moe sklopiti najdulje na vrijeme od

etiri godine.54 U praksi se esto ukazuje i potreba da se pojedini poslovi
vezani za komunalne djelatnosti, posebice poslovi povremenog ili sezon-
skog karaktera, povjere ugovorom treoj fizikoj ili pravnoj osobi. Razlog
tome je to se za takve poslove nema potrebe osnivati trgovako drutvo,
ustanovu, vlastiti pogon ili ih davati u koncesiju. Tako je grad ibenik
upravo ugovorima o povjeravanju komunalnih poslova osigurao vrenje
komunalnih djelatnosti javne rasvjete,55 odravanja nerazvrstanih cesta56 te
odravanja javnih povrina.57 Anti istie kako se primjena obveznopravnih
ugovora za povjeravanje vrenja komunalnih djelatnosti obino opravdava
razlozima uinkovitosti, ali se esto i osporava, naroito u sluajevima
kada se ugovori zakljuuju na due vremensko razdoblje zbog potrebe da
izvritelj naknadi uloena sredstva.58
Komunalne djelatnosti, dakle, obavljaju ili tijela jedinica lokalne
samouprave ili druge pravne osobe. Lokalna vlast i u Italiji komunalne
usluge prua ili izravno putem svojih slubi ili poduzea koje sama osniva
(npr. poduzea za opskrbu vodom, elektrinom energijom ili za zbrinjavanje
otpada) ili pak posredno putem mjeovitih poduzea, dodjelom koncesija
i sklapanjem ugovora o pruanju usluga. I u Njemakoj se komunalne
djelatnosti obavljaju ili izravno od strane zaposlenika u gradskim i
opinskim upravnim slubama ili pak posredno putem mjeovitih i privatnih
trgovakih drutava. Opskrba energijom i vodom te javni prijevoz uglavnom
se obavljaju putem zajednikih dionikih drutava koje osnivaju jedinice
lokalne samouprave i privatne osobe. Brigu o ienju ulica, parkiralitima,
odvodnji otpadnih voda i klaonicama gradske vlasti vode izravno putem
svojih slubi ili putem vlastitih poduzea (njem. Stadtwerke). Sustav
koncesija je osobito rairen na podruju zbrinjavanja otpadnih voda, a
sustav podugovaranja na podruju vodoopskrbe. U Velikoj Britaniji lokalne
vlasti tradicionalno radije izravno same obavljaju komunalne djelatnosti
53
lanak 15. stavci 4. i 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
54
55
Grad ibenik, Zakljuak o zakljuenju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova
komunalne djelatnosti javne rasvjete, od 31. oujka 2005. Klasa: UpI-363-02/05-01/33, Ur.
broj: 2182/01-03/1-05-5. te Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova komunalne djelatnosti
javne rasvjete sklopljen izmeu Grada ibenika te Pectus d.o.o. Perkovi.
56
Grad ibenik, Zakljuak o zakljuenju ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne
djelatnosti odravanja nerazvrstanih cesta na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih
poslova, od 31. oujka 2005., Klasa: UpI-363-02/05-01/50, Ur. broj: 2182/01-03/1-05-5 te
Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova komunalne djelatnosti odravanja javnih povrina
sklopljen izmeu Grada ibenika te Dva Marka d.o.o. ibenik.
57
Grad ibenik, Zakljuak o zakljuenju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova
komunalne djelatnosti odravanja javnih povrina, od 31. oujka 2005., Klasa: UpI-363-02/05-
01/49, Ur. broj: 2182/01-03/1-05-5 te Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova komunalne
djelatnosti odravanja javnih povrina sklopljen izmeu Grada ibenika te Dva Marka d.o.o.
ibenik.
58
223
negoli ih povjeravaju privatnim subjektima. No, ipak se moe rei da je

Velika Britanija od europskih zemalja otila najdalje u privatiziranju urbane
infrastrukture. Osobito se to odnosi na segmente gradskog autobusnog
prijevoza te vodoopskrbnog sustava, u svrhu obavljanja kojih je osnovano
niz novih privatnih kompanija.59
Najiri i najrazvijeniji sustav posrednog obavljanja komunalnih djelatnosti
putem subjekata izvan sustava same uprave, tj. putem razliitih oblika
privatnih i mjeovitih trgovakih drutava, danas ima Francuska. Oko 70%
vodovodne mree izvan parikog bazena dano je na upravljanje privatnim
kompanijama. Najei oblici povjeravanja poslova ovim subjektima jesu
davanje u koncesiju na vrijeme 12 do 24 godine ili u affermage na vrijeme
3 do 6 godina. I u vedskoj se sve komunalne djelatnosti obavljaju najee
putem posebnih komunalnih poduzea koja su u cijelosti ili djelomino u
vlasnitvu i pod izravnim nadzorom gradske uprave. Za razliku od europskih
drava, vei dio komunalnih slubi u Sjedinjenim Dravama nalazi se u
rukama privatnih kompanija.60
Jedinice lokalne samouprave najee same odluuju koje e komunalne
djelatnosti vriti putem kojih organizacijskih oblika. Tako je npr. Grad
Dsseldorf za obavljanje komunalnih djelatnosti ustrojio tvrtke s razliitim
oblicima pravne osobnosti: nesamostalne ustanove, vlastite pogone i drutva
kapitala. ienje ulica i drugih javnih povrina, zimska sluba, skupljanje,
odvoz i odlaganje komunalnog otpada i djelatnost gradske klaonice vri
se putem nesamostalnih ustanova. Upravljanje i gospodarenje rijenom
lukom grad ostvaruje putem vlastitog pogona, dok djelatnosti opskrbe
vodom, elektrinom i toplinskom energijom te plinom, kao i javni prijevoz
putnika u gradskom i prigradskom prometu putem drutva kapitala.61 U
veim Hrvatskim gradovima najee se osnivaju trgovaka drutva za
obavljanje posebnih komunalnih djelatnosti. Tako je Grad Rijeka osniva
komunalnog drutva Autotrolej za prijevoz putnika u javnom gradskom
prijevozu, komunalnog drutva Kozala za ureenje iodravanje groblja,
pogrebne, grobarske i klesarske usluge, komunalnog drutva istoa za
odravanje istoe i gospodarenje otpadom, komunalnog drutva Vodovod i
59
Vie vidi u ibid., str. 54-56.
60
Ibid., str. 54-57.
61
Npr. dioniko drutvo Stadtwerke Dseldorf AG vri sljedee komunalne poslove:
opskrba graana pitkom vodom te opskrba industrije vodom (ukljuivi vodozahvat crpne
stanice, pripremu pitke vode te kemijska i bakterioloka ispitivanja, vodospremnik, vodovodnu
mreu, izgradnju i odravanje cjevovoda, objekata i ureaja u stanju funkcionalne ispravnosti),
opskrba plinom (preuzimanje plina, spremanje u plinskom spremnicima, opskrba potroaa,
izgradnja i odravanje mree cjevovoda), opskrba elektrinom energijom (proizvodnja elektri-
ne energije u termoelektranama, visokonaponska i niskonaponska mrea, trafostanice, ulina
rasvjeta), opskrba toplinskom energijom (proizvodnja toplinske energije u termoelektrani
Flingern, izgradnja i odravanje mree, objekata i ureaja), otvoreni i zatvoreni gradski bazeni
(planiranje, voenje izgradnje i odravanja bazena). Stadtwerke Dseldorf ovdje navedene
djelatnosti vri temeljem koncesije dobivene 1972. godine. Krtali, op. cit., str. 62.
kanalizacija za opskrbu pitkom vodom te odvodnju i proiavanje otpadnih

voda, komunalnog drutva Rijeka promet za odravanje nerazvrstanih cesta
i javno prometnih povrina u nadlenosti jedinica lokalne samouprave,
poboljanjerazine kvalitete ureenja prometa na podruju Grada i upravljanje
javnim parkiralitima, te Ekoplus za gospodarenje otpadom. S druge strane, u
manjim jedinicama lokalne samouprave najee se osniva jedno komunalno
trgovako drutvo sa zadaom obavljanja vie komunalnih djelatnosti. Tako
je, primjerice, u Gradu akovcu osnovano Gradsko komunalno poduzee
akom d.o.o. u svrhu obavljanja sljedeih komunalnih poslova: opskrba
toplinskom energijom, odvodnja i proiavanje otpadnih voda, odravanje
istoe, odlaganje komunalnog otpada, trnice na malo, odravanje groblja
i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova, odravanje javnih zelenih
povrina, organiziranje i odravanje sajmova i izlobi, ureenje i odravanje
cesta i prometnica, zelenih povrina i prometne signalizacije, pauk-slube,
prometa u mirovanju, te ureenje, odravanje i naplata parkiralita te drugih
poslova. Na otoku Krku trgovako drutvo Ponikve d.o.o. za komunalne
djelatnosti osnovano je za skupljanje, proiavanje i distribuciju vode,
uklanjanje otpadnih voda, odvoz smea i sline djelatnosti, zatim odlaganje
komunalnog otpada, odravanje istoe, odravanje groblja i krematorija te
obavljanje pogrebnih poslova, odravanje javnih povrina i plaa, izradu
i montau gradskih i mjesnih cjevovoda i prikljuaka, trnice na malo,
ureenje i odravanje javnih izljeva, cisterni i bunara, badaranje i popravak
vodomjera, geodetsko premjeravanje, premjeravanje terena te industrijsko i
graevinsko premjeravanje.62
Iz svega se, dakle, moe zakljuiti kako svaka jedinica lokalne samo-
uprave svojim specifinim potrebama prilagoava organizaciju komunalnih
djelatnosti u vlastitoj reiji putem za to osnovanih pravnih osoba ili ih
dodjeljujui na obavljanje treim osobama. Svaka jedinica lokalne samo-
uprave takoer e prema svojim potrebama osnovati za obavljanje svake
komunalne djelatnosti jednu tvrtku ili e osnovati samo jedno poduzee
koje e vriti vie ili sve komunalne djelatnosti na njezinom podruju,
odnosno osnovat e poduzee za obavljanje komunalnih djelatnosti zajedno
s jo jednom ili vie jedinica lokalne samouprave.
4. Objekti komunalne infrastrukture
Komunalna infrastruktura, odnosno potpunije reeno objekti i ureaji

komunalne infrastrukture mogu se odrediti kao objekti i ureaji kojima se
obavljaju komunalne djelatnosti ili objekti i ureaji koji se koriste prilikom
obavljanja ovih djelatnosti. U skladu s lankom 3. stavak 1. Zakona o
komunalnom gospodarstvu moe se ustvrditi da se objektima komunalne
62
lanak 4. Drutvenog ugovora Trgovakog drutva Ponikve d.o.o.
225
infrastrukture u Hrvatskoj danas smatraju objekti i ureaji za opskrbu

pitkom vodom, objekti i ureaji za odvodnju i proiavanje otpadnih
voda, objekti i ureaji za prijevoz putnika u javnom prometu, objekti i
ureaji za odravanje istoe, objekti i ureaji za odlaganje komunalnog
otpada, objekti i ureaji za odravanje javnih povrina, objekti i ureaji za
odravanje nerazvrstanih cesta, trnice na malo, groblja te objekti i ureaji
javne rasvjete. Kako Zakon o komunalnom gospodarstvu glede statusa
vlasnitva objekata i ureaja komunalne infrastrukture ne sadri posebne
odredbe, a jasan odgovor na to pitanje ne moe se pronai ni u Zakonu o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima,63 u Hrvatskoj se pojavljuje zakonska
praznina ureenja ovoga, kako za jedinice lokalne samouprave tako i za
pravne osobe koje se bave obavljanjem komunalnih djelatnosti, izuzetno
bitnog pravnog pitanja.
Obavljanje komunalnih djelatnosti povezano je s vrlo visokim inicijalnim
trokovima koji se esto javljaju kao pretpostavka za izgradnju novih
objekata i ureaja komunalne infrastrukture. Tako privatne osobe koje se
prema nekoj pravnoj osnovi spremaju zapoeti obavljati neku komunalnu
djelatnost trebaju dobro izraunati isplati li se s ekonomskog aspekta
zapoeti s izgradnjom objekata te nabavkom ureaja za ove djelatnosti, te
koliko stoji odravanje ovih objekata i ureaja. Konano, postavlja se pitanje
da li je u predvienom vremenu na koje je dodijeljena koncesija ili je dano
obavljanje odreene djelatnosti u zakup, mogue povratiti uloena sredstva
te jo ostvariti i odreenu dobit. Ovo pitanje znaajno je i za jedinice lokalne
samouprave koje se brinu o zadovoljavanju potreba od opeg drutvenog
interesa, a u koje, naravno, ulaze i sve komunalne djelatnosti. To znai da
e konano, ukoliko netko drugi ne preuzme pruanje ovih usluga, to morati
uiniti jedinica lokalne samouprave. Slijedom toga u svojem e proraunu
trebati isplanirati sredstva za realizaciju objekata i ureaja komunalne
infrastrukture.
Meutim, veliko je pitanje kako e ovaj problem rijeiti male i siromane
opine. Blaevi istie kako su mnoge opine u Hrvatskoj formirane bez
obzira na kriterij ekonomsko-financijskog kapaciteta. Tako, primjerice, ak
161 opina u Hrvatskoj troi vie nego to zaradi, a 17 opina vlastitim
prihodima ne moe financirati niti plae svojih upravnih slubenika.
tovie, problem poslovanja moe se susresti i kod gradova kao jedinica
lokalne samouprave, jer ak 33 hrvatska grada takoer troe vie nego to
zarauju.64
63
Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 73/00.,
129/00. i 114/01.
64
Prosjena hrvatska opina s 10 naselja, 3.600 stanovnika i 86 km2 povrine pripada
kategoriji malih lokalnih jedinica u europskim razmjerima. ak 35 opina (8%) obuhvaaju samo
jedno naselje, dok na drugom ekstremu ima 9 opina koje obuhvaaju vie od 40 naselja. to
se stanovnitva tie, na jednom ekstremu je 15 vrlo malih opina s manje od 1.000 stanovnika,
a na drugom je 10 opina s preko 10.000 stanovnika. O tome vie u Blaevi, Robert, Upravna
znanost kompendij, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2004., str. 329-330.
Zbog navedenih razloga vrlo se ini vanim pitanje u ijem su vlasnitvu

objekti i ureaji komunalne infrastrukture? Da li jedinica lokalne samouprave
ili trgovakih drutava koja obavljaju komunalnu djelatnost? to se dogaa
s vlasnitvom nad ovim objektima po isteku ugovora o koncesiji ili ugovora
o povjeravanju komunalnih poslova? Postaje li vlasnik objekata i ureaja
komunalne infrastrukture jedinica lokalne samouprave ili oni ostaju u
vlasnitvu trgovakog drutva? i sl.
ini se da su u Hrvatskoj mogua tri rjeenja vezana uz pravni status
komunalnih objekata i ureaja. Prema jednom komunalni objekti i ureaji
vlasnitvo su jedinica lokalne samouprave. Prema drugom, komunalni
objekti i ureaji vlasnitvo su trgovakih drutava koja obavljaju komunalnu
djelatnost. Konano, prema treem komunalni objekti su javno dobro. Iako
se ova stajalita ine opravdanim, postavlja se pitanje koji su objekti i
ureaji komunalne infrastrukture u ijem vlasnitvu te to ukoliko se ovi
objekti i ureaji nalaze na zemljitu u tuem vlasnitvu.
Hrvatski zakonodavac izriito je rijeio samo pitanje vlasnitva nad
grobljima kao objektima komunalne infrastrukture te nad objektima i
ureajima javne rasvjete. Tako se moe ustvrditi da su groblja65 u vlasnitvu
jedinica lokalne samouprave. Ovo izriito navodi lanak 2. Zakona o
grobljima koji propisuje da su groblja komunalni objekti u vlasnitvu
jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba na ijem podruju
se nalaze. Stoga je potrebu izgradnje groblja radi ukopa umrlih sa svoga
podruja, ako ukop nije osiguran na podruju druge jedinice lokalne
samouprave, svojom odlukom duno utvrditi predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave.66 Naravno ovo predstavniko tijelo treba uzeti u obzir
i mogunost izgradnje te odravanja takvoga groblja s financijskog aspekta.
Kako je graenje i rekonstrukcija groblja u interesu Republike Hrvatske, a
groblja su objekti od opeg drutvenog interesa,67 u svrhu izgradnje groblja
mogue je provesti i izvlatenje. I postupak za izvlatenje zemljita u ovu
svrhu pokree sama jedinica lokalne samouprave,68 to ponovo ukazuje na
vlasniki interes jedinice lokalne samouprave nad grobljima.
Nadalje je jasno i da su objekti i ureaji koji se koriste iskljuivo za
javnu rasvjetu takoer u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave. Na ovo
gledite izravno nas upuuje lanak 11. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 1997. godine.69 Njime je odreeno
da je Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb obvezna bez naknade do 31.
65
lanak 1. stavak 2. Zakona o grobljima, Narodne novine, br. 19/98., propisuje: Groblje
je ograeni prostor zemljita na kojem se nalaze grobna mjesta, pratee graevine i komunalna
infrastruktura..
66
lanak 3. Zakona o grobljima.
67
Vidi lanak 4. stavak 1. Zakona o grobljima.
68
lanak 4. stavak 2. Zakona o grobljima.
69
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine,
br. 70/97.
227
prosinca 1997. u stanju funkcionalne sposobnosti prenijeti u vlasnitvo

jedinica lokalne samouprave objekte i ureaje u svom vlasnitvu, a koji se
koriste iskljuivo za javnu rasvjetu. Time su objekti i ureaji javne rasvjete
preli iz privatnog vlasnitva trgovakog drutva u vlasnitvo jedinice
lokalne samouprave. Meutim, objekti i ureaji koji se koriste za obavljanje
djelatnosti Hrvatske elektroprivrede, a istovremeno se koriste i za javnu
rasvjetu, ostaju u vlasnitvu Hrvatske elektroprivrede, dok jedinice lokalne
samouprave na njima stjeu pravo slunosti za potrebe javne rasvjete.
U ova je dva sluaja, dakle, pitanje vlasnitva nad objektima i
ureajima komunalne infrastrukture jasno. Vlasnik je jedinica lokalne
samouprave. Meutim, pitanja koja se postavljaju u svezi s vlasnitvom
nad drugim objektima i ureajima komunalne infrastrukture oito treba
rjeavati primjenjujui pravila tumaenja pravnih propisa. Relativno se
jasnim ini sluaj kada jedinica lokalne samouprave obavlja odreenu
komunalnu djelatnost u vlastitoj reiji. Tada bi objekte i ureaje komunalne
infrastrukture ona trebala izgraditi, odravati te bi slijedom toga morali biti
u njezinom vlasnitvu. Meutim, esto je nejasno pitanje vlasnitva nad
objektima i ureajima komunalne infrastrukture kada komunalne djelatnosti
obavljaju trgovako drutvo ili javna ustanova koje osniva jedinica lokalne
samouprave.
Kada jedinice lokalne samouprave u skladu s lankom 4. stavak 1.
toka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu osnuju trgovako drutvo ili
ustanovu za obavljanje komunalnih djelatnosti, u pogledu objekata i ureaja
komunalne infrastrukture kojih su one vlasnici, mogua su dva pravna
rjeenja. Drutvenim ugovorom o osnivaju trgovakih drutava za obavljanje
komunalnih djelatnosti jedinice lokalne samouprave mogu odrediti da one
ostaju vlasnici izgraenih komunalnih objekata i ureaja te ih trgovakom
drutvu ustupaju na upravljanje radi obavljanja komunalne djelatnosti ili
jedinice lokalne samouprave mogu novoosnovanom trgovakom drutvu
prenijeti vlasnitvo nad izgraenim ureajima i objektima komunalne
infrastrukture.70 Iako je danas praksa glede ovog pitanja vrlo razliita,
prevladavaju sluajevi da se objekti i ureaji komunalne infrastrukture
nalaze u vlasnitvu trgovakih drutava koja ih grade i odravaju.
Meutim, prilikom izgradnje novih objekata i ureaja komunalne
infrastrukture u obzir treba uzeti dva kljuna elementa. Pozornost, dakle,
treba usmjeriti prema investitoru te izvoru sredstava za graenje objekata
i ureaja komunalne infrastrukture. lanak 30. stavak 1. Zakona o
komunalnom gospodarstvu primjerice propisuje da se graenje objekata
i ureaja komunalne infrastrukture za javne povrine i nerazvrstane ceste
financira iz komunalnog doprinosa, prorauna jedinice lokalne samouprave,
naknade za koncesiju te drugih izvora utvrenih posebnim zakonom. Sve su
70
O tome vidi u Sarvan, Desanka, Pravni status komunalnih objekata i ureaja, Informator,
br. 4753., 1999., str. 8.
ovo, naravno, prihodi jedinica lokalne samouprave pa se moe ustvrditi da

e objekt ili ureaj koji gradi jedinica lokalne samouprave svojim sredstvima
biti i vlasnitvo te jedinice lokalne samouprave. Naravno, pod uvjetom da
se takav objekt ili ureaj ne nalazi na dobru koje je izuzeto iz vlasnikog
reima, pa prirastanjem postane sastavni dio tog dobra, ako ga ne razdvaja
na zakonu osnovana koncesija. I lanak 22. stavak 1. Zakona o komunalnom
gospodarstvu utvruje da su sredstva komunalne naknade, koja je inae
prihod prorauna jedinice lokalne samouprave, namijenjena financiranju
obavljanja komunalnih djelatnosti odvodnje atmosferskih voda, odravanja
istoe u dijelu koji se odnosi na ienje javnih povrina, odravanja javnih
povrina, odravanja nerazvrstanih cesta, odravanja groblja i krematorija te
javne rasvjete. To bi znailo da upravo jedinica lokalne samouprave svojim
sredstvima izmeu ostalog odrava objekte i ureaje koji slue navedenim
komunalnim djelatnostima.
Upravo se jedinica lokalne samouprave ovdje javlja kao investitor jer
ona s izvoaem radova sklopa ugovor o izvoenju javnih radova u svezi
s izgradnjom objekta komunalne infrastrukture.71 Meutim, kako izgradnju
cijeloga objekta financira iskljuivo jedinica lokalne samouprave, izgraeni
objekt nalazi se u njezinom vlasnitvu. Jedinica lokalne samouprave bila
bi korisnik izvlatenja ili djelominog izvlatenja u sluaju da se objekt
treba graditi na zemljitu u privatnom vlasnitvu, a s vlasnikom se ne uspije
sklopiti nagodba. Ovdje, znai, ugovor sklapa jedinica lokalne samouprave
u ulozi ulagatelja, s privatnom osobom, fizikom ili pravnom, koja na sebe
preuzima obvezu izvoenja ugovorenih radova. Dakle, sav financijski rizik
u ovom sluaju snosi jedinica lokalne samouprave, koja ujedno i osigurava
sva potrebna sredstva. Povrat svih trokova koje je imao izvoa radova
osiguran je od strane naruitelja.
Od ovoga sluaja treba razlikovati situaciju u kojoj jedinica lokalne
samouprave koncesijom daje drugoj osobi pravo izgradnje, ali i financiranja
izgradnje objekta i ureaja komunalne infrastrukture. Ovdje sav financijski
rizik izgradnje lei na koncesionaru. tovie, ovdje tek nakon proteka
koncesijskog razdoblja objekt i ureaj izgraen u reimu koncesije prelazi u
vlasnitvo koncedenta.
Financiranje izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture
jedinica lokalne samouprave moe se ugovorno prenijeti na treu osobu
i u Njemakoj.72 U tom sluaju poduzetnik na kojeg se prenosi pravo i
obveza izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture izvodi radove
u vlastito ime i za vlastiti raun. Jedinica lokalne samouprave u takvom
ugovoru ipak mora i sama snositi udio u trokovima izgradnje objekata i
ureaja komunalne infrastrukture. Ovaj udio ona sama odreuje svojom
71
U skladu s lankom 4. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi prema ovom Zakonu su izmeu
ostalog obvezne postupati i jedinice lokalne samouprave.
72
124. st. 1. njemakog Zakona o graenju.
229
odlukom, a treba odgovarati dijelu koji je prikupljen ubiranjem doprinosa.

U tom sluaju daljnje ubiranje doprinosa za financiranje izgradnje objekata
i ureaja komunalne infrastrukture jedinici lokalne samouprave vie nije
doputeno.73
U Njemakoj je zakonom precizno utvreno to sve ulazi u trokove
izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture. Tako lanak 128.
stavak 1. njemakog Zakona o graenju propisuje da troak izgradnje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture obuhvaa trokove za stjecanje
u vlasnitvo povrina na kojima e se izgraditi objekti i ureaji komunalne
infrastrukture, njihovo krenje i raiavanje, izgradnju objekata i ureaja
komunalne infrastrukture ukljuujui i izgradnju ureaja za odvodnju
otpadnih voda i rasvjetu te preuzimanje ve izgraenih objekata i ureaja
komunalne infrastrukture u vlasnitvo opine. Ne bi bilo loe ovakvu
odredbu unijeti i u Zakon o komunalnom gospodarstvu, dio koji se odnosi
na financiranje izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture, jer
bi se time znatno olakalo odreivanje vlasnikih udjela nad objektima i
ureajima koji e se ubudue graditi.
Svakako bi bilo vie nego poeljno da jedinica lokalne samouprave
sama izgradi i odrava objekte i ureaje komunalne infrastrukture nune
za djelatnosti koje obavlja putem vlastitog pogona. Argument koji govori
u prilog intenciji da objekti i ureaji komunalne infrastrukture budu u
vlasnitvu jedinica lokalne samouprave istie Sarvan navodei da komunalne
djelatnosti kao javne slube ine osnovu urbanog ivljenja te ne trpe
uskratu usluge radi znaajnih posljedica koje bi takva uskrata usluga mogla
uzrokovati.74 Stoga su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizike osobe
koje obavljaju komunalne djelatnosti dune osigurati trajno i kvalitetno
obavljanje komunalnih djelatnosti te osiguravati odravanje objekata i
ureaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti.
S druge strane postoje sluajevi u kojima se objekti i ureaji komunalne
infrastrukture grade iz sredstava trgovakog drutva koje obavlja komunalnu
djelatnost. Tako, primjerice, komunalno drutvo Vodovod i kanalizacija
d.o.o. iz Rijeke, u skladu s Planom razvoja za 2005. godinu, ulae u nastavak
izgradnje vodoopskrbe otoka Krka te podizanja kvalitete vodoopskrbnog
sustava putem zamjene pojedinih dionica vodovodne mree. Komunalno
drutvo ujedno iri kanalizacijsku mreu, kako dovravanjem investicija
zapoetih u ranijem razdoblju tako i gradnjom novih.75
73
U skladu s lankom 127. stavak 1. i lankom 128. stavak njemakog Zakona o graenju
jedinica lokane samouprave moe ubirati doprinos za financiranje izgradnje objekata komunalne
infrastrukture samo u onoj mjeri u kojoj je doprinos potreban za pokrie trokova izgradnje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture koji se prvi puta grade, a koji trokovi nisu
pokriveni na drugi nain.
74
Sarvan, Pravni, op. cit., str. 8.
75
Izvjee o poslovanju za I-VI 2005.godine KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka.
Prema lanku 30. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu objekti

i ureaji komunalne infrastrukture, nabava opreme za opskrbu pitkom
vodom te za odvodnju i proiavanje otpadnih voda financira se iz cijene
komunalne usluge, naknade za prikljuenje, prorauna jedinice lokalne
samouprave, naknade za koncesije te drugih izvora utvrenih posebnim
zakonom, dok stavak 3. istog lanka odreuje kako se graenje objekata
i ureaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za prijevoz putnika,
odravanje istoe, odlaganje komunalnog otpada i trnice na malo financira
iz cijene komunalne usluge, prorauna jedinice lokalne samouprave,
naknade za koncesije te drugih izvora utvrenih posebnim zakonom.
Cijenu komunalne usluge plaaju vlasnici nekretnina isporuitelju uslu-
ge (naknada korisnika za primljenu uslugu). Iz cijene komunalne usluge
osiguravaju se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti opskrbe
pitkom vodom, odvodnje i proiavanja otpadnih voda, osim odvodnje
atmosferskih voda, prijevoza putnika u javnom prometu, odravanja istoe
u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje
komunalnog otpada, trnice na malo, prijevoz pokojnika i obavljanje
dimnjaarskih poslova.76 Ovdje se, dakle, radi upravo o djelatnostima koje
se mogu dodijeliti u koncesiju. Kako koncesionar obavlja koncesioniranu
djelatnost na svoj rizik, oito je da trokove vrenja koncesionirane
djelatnosti pokriva iz vlastitih sredstava. Visinu cijene, nain obrauna
i nain plaanja komunalnih usluga odreuje isporuitelj usluge, a cijena
komunalne usluge moe sadravati i iznos za odravanje i financiranje
gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture na podruju ili za
potrebe jedinice lokalne samouprave na kojemu se isporuuje komunalna
usluga, u skladu s Programom gradnje objekata i ureaja komunalne
infrastrukture. Ta se sredstva iskazuju posebno te se doznauju u proraun
jedinice lokalne samouprave prema postupku koji e propisati ministar
financija, a mogu se upotrebljavati iskljuivo za namjene izgradnje objekata
i ureaja komunalne infrastrukture. Naknada za prikljuenje prihod je
prorauna jedinice lokalne samouprave namijenjena za financiranje graenja
objekata i ureaja komunalne infrastrukture u skladu s Programom graenja
objekata i ureaja komunalne infrastrukture.77
Kako je cijena komunalne usluge prihod trgovakog drutva koje prua
komunalnu uslugu, a naknada za prikljuenje i naknada za koncesiju
prihodi su prorauna jedinice lokalne samouprave, dalo bi se zakljuiti da
ove objekte zajednikim sredstvima grade jedinice lokalne samouprave te
trgovaka drutva koja vre komunalnu djelatnost. Primjenom prethodnog
tumaenja takvi bi objekti i ureaji bili u suvlasnitvu ovih subjekata.
Meutim, to ne mora biti tako. Razlog tome nalazi se u injenici da
jedinica lokalne samouprave vrlo esto financijski potpomae javne slube
76
77
231
koje posluju neprofitabilno. Time jedinica lokalne samouprave pridonosi

zadovoljavanju potreba od opeg drutvenog interesa svojih stanovnika,
jer niti jedno privatno trgovako drutvo zasigurno nee pruati usluge u
neprofitabilnom sektoru. Tada bi sama jedinica lokalne samouprave trebala
preuzeti vrenje ovih djelatnosti u vlastitoj reiji te iskljuivo ona financirati
ovu djelatnost. Stoga se vid financijske pomoi trgovakom drutvu koje
vri neprofitabilnu komunalnu djelatnost ne ini loim rjeenjem.
Konano, obavljanje neke komunalne djelatnosti moe se dati i u kon-
cesiju. Tako je lankom 11. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu
propisano da se koncesijom moe stei pravo obavljanja komunalnih
djelatnosti te izgradnja i koritenje objekata i ureaja komunalne infra-
strukture u svrhu opskrbe pitkom vodom, odvodnje i proiavanja otpadnih
voda, crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septikih, sabirnih i crpnih
jama, prijevoza putnika u javnom prometu, skupljanja komunalnog otpada,
trnica na malo, prijevoza pokojnika i obavljanja dimnjaarskih poslova.
S obzirom da odluku o davanju koncesije na osnovi lanka 12. stavka 1.
Zakona o komunalnom gospodarstvu donosi predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave, tj. opinsko ili gradsko vijee, Sarvan posredno
zakljuuje kako su objekti i ureaji komunalne infrastrukture na kojima
se moe odobriti obavljanje djelatnosti na osnovi koncesije, u vlasnitvu
koncedenta, tj. jedinice lokalne samouprave.78 Meutim, nije uvijek tona
tvrdnja da je koncedent ujedno i vlasnik dobra koje se daje u koncesiju.
Kao koncedent u Republici Hrvatskoj moe se pojaviti drava ili jedinice
lokalne samouprave.79 Meutim, koncedent je rijetko ujedno i vlasnik dobra
koje se daje u koncesiju.80 Razlog tome je to je velik dio dobara koja se
daju u koncesiju ope dobro ili javno dobro u opoj upotrebi.
Tako je, primjerice, lankom 3. te lankom 5. stavak 2. Zakonom o
pomorskom dobru i morskim lukama pomorsko dobro proglaeno opim
dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku te je propisano da se na
pomorskom dobru ne moe stjecati pravo vlasnitva ni druga stvarna prava
po bilo kojoj osnovi. Isto propisuje i lanak 2. Zakona o javnim cestama
u kojem stoji: Javne ceste su ope dobro i na njima se ne moe stjecati
pravo vlasnitva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.81 I lanak
3. Zakona o vodama propisuje kako su vode ope dobro koje zbog svojih
prirodnih svojstava ne mogu biti ni u ijem vlasnitvu te da vode kao
78
Sarvan, Pravni, op. cit., str. 8.
79
U Hrvatskoj postoji i izuzetak od ovoga pravila te se kao koncedent moe javiti i neprofitna
pravna osoba, tj. ustanova. Tako koncesije za dodjeljivanje prava obavljanja lukih djelatnosti
u morskim lukama i lukama unutranjih voda dodjeljuju luke uprave. lanak 66. Zakona o
pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine, br. 158/03., te lanci 20. i 21. Zakona o
lukama unutarnjih voda, Narodne novine, br. 142/98.
80
Npr. u skladu s lancima 43. do 50. Zakona o poljoprivrednom zemljitu, Narodne novine,
br. 66/01. i 87/02., poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe se dati u koncesiju.
81
Zakon o javnim cestama, Narodne novine, br. 180/04.
ope dobro imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.82 Kao to je razvidno

ovdje koncedent nije vlasnik dobra koje dodjeljuje u koncesiju, ve
samo upravlja tim dobrom kao opim dobrom ili javnim dobrom u opoj
upotrebi. Tako primjerice lanak 3. stavak 3. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima propisuje: O opim dobrima vodi brigu, njima upravlja
i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukije
odreeno.. Stoga se ne moe smatrati tonom tvrdnja da su jedinice
lokalne samouprave koje daju objekte i ureaje komunalne infrastrukture u
koncesiju ujedno i vlasnici navedenih objekata.
injenica jest da koncesija moe razdvojiti zgradu ili drugu graevinu
od zemljita na kojem se nalazi, te se takav objekt moe nalaziti u
vlasnitvu koncesionara. Ovo proizlazi iz odredbe lanka 3. stavak 4.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima koja propisuje kako
pravno nisu dijelovi opega dobra one zgrade i druge graevine koje su
na njemu izgraene na temelju koncesije, pa one tvore zasebnu nekretninu
dok koncesija traje.83 Stoga se moe zakljuiti da koncesionar moe biti
vlasnik objekta sagraenog na osnovi koncesije, meutim, postavlja se
pitanje sudbine takvog objekta nakon isteka koncesioniranog odnosa. Takvi
objekti i ureaji ne mogu prijei u vlasnitvo drugih zato to se ta graevina
ne moe smatrati odvojenom od javnog dobra. Stoga ona prirasta javnom
dobru te postaje integralni dio zemljita na kojem je izgraena. U Italiji npr.
takve zgrade postaju dijelom dravnog dobra, to ukljuuje njihovu potpunu
neotuivost, te se moe smatrati da odreena zgrada izgraena na osnovi
koncesije ne moe prijei u vlasnitvo drugih, jer se ne smatra tijelom
odvojenim od zemljita, ve dijelom javnog dobra.84 Dakle, koncesionar jest
vlasnik objekta i ureaja izgraenog temeljem koncesije dokle koncesija
traje, a protekom roka na koji je koncesija dodijeljena, ukoliko ugovorom o
koncesiji nije drugaije odreeno, taj objekt i ureaj prelaze ili u vlasnitvo
koncedenta ili prirastaju javnom dobru te su izvan vlasnikopravnog reima, a
koncedent njima samo upravlja. Razlog vie nepridavanju previe pozornosti
pitanju vlasnitva objekata i ureaja izgraenih na osnovi koncesije jest i
svrha izgradnje takvih objekata i ureaja s ciljem vrenja koncesionirane
djelatnosti. Dakle, ovdje se teite stavlja na vrenje djelatnosti, pa objekti i
ureaji samo slue za ispunjenje cilja koncesionirane djelatnosti. Gubitkom
prava na koncesionirane djelatnosti, dotadanji koncesionar nema nikakvu
potrebu niti mogunost koritenja navedenih objekata. S druge strane, da bi
82
Zakon o vodama, Narodne novine, br. 107/95.
83
Tako Simonetti tvrdi kako je koncesionar vlasnik zgrade koju je sagradio na pomorskom
dobru kao dijelu javnog dobra, i to sve vrijeme dok koncesija traje. Vie o tome vidi u Simonetti,
Petar, Stvarna prava na pomorskom dobru i na zgradama koje su na njemu izgraene, Pomorsko
dobro: Drutveni aspekti upotrebe i koritenja, Rijeka, 1996., str. 138. i 144-145.
84
Vidi vie u Simoncelli, Domenico, Concessioni governative, Novo digesto Italiano, sv. 3.,
Unione tipografico-editrice torinese, Torino, 1937., str. 593.
233
ove objekte u svrhu obavljanja koncesionirane djelatnosti mogao koristiti,

koncedent mora vriti do tada koncesioniranu djelatnost u vlastitoj reiji ili
mora ponovo podijeliti koncesiju u istu svrhu.85
5. Pravni poloaj objekata i ureaja komunalne infrastrukture

na tuem zemljitu
Drugo pitanje koje se postavlja u svezi s problematikom komunalne

infrastrukture i vlasnitva jest pitanje vlasnitva nad objektima i ureajima
komunalne infrastrukture koji se nalaze na zemljitu u privatnom vlasnitvu
fizikih ili pravnih osoba, kao to su primjerice rezervoari, vodovodne i
kanalizacijske cijevi. Ovdje se esto postavljaju dva pitanja: da li se ove
stvari smatraju pokretninama ili nekretninama te u ijem se one nalaze
vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, trgovakog drutva ili vlasnika
zemljita na kojem se nalaze? Odgovor na ovo pitanje nije sporan.
Nekretnine su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da
im se pri tom ne uniti bit ili ne promijeni dosadanja struktura, a pojedinano
su odreene povrinom zemljine estice. Prema kriteriju prirodne kakvoe
nekretnine su u prvom redu zemljita, ali i sve ono to je sa zemljitem
trajno povezano bilo mehaniki, bilo organski, na povrini zemljita ili
ispod nje.86 Tako se prema lanku 9. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima nekretninama smatraju izmeu ostalog i zgrade i druge graevine
izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje, a namijenjene da tamo
trajno i ostanu, te sve to je u nekretninu ugraeno ili njoj dograeno ili
na njoj nadograeno ili na neki drugi nain s njom trajno spojeno, sve dok
se od nje ne odvoji, kao npr. razliite instalacije (elektrine, vodovodne,
plinske, telefonske i dr.), ureaji, strojevi, antene itd.
Meutim, to ukoliko se te naprave nalaze na zemljitu u vlasnitvu
druge osobe, a ne njihovih vlasnika ili ukoliko se nalaze na javnom dobru?
Kao to je ve navedeno, objekti i ureaji komunalne infrastrukture nalaze
se ili u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave ili trgovakog drutva koje
85
ak je jedan od prijedloga izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu sadravao
prijedlog da se komunalne graevine i ureaji proglase javnim dobrom u opoj uporabi,
meutim ova izmjena u Hrvatskom saboru nije usvojena. Razlog ovom prijedlogu ponajprije se
ogledao u injenici da su u velikoj veini trgovakih drutava objekti komunalne infrastrukture
upisani kao vlasnitvo tih drutava i uneseni u temeljni kapital. Odlazak u steaj ovih drutava
za sobom bi povukao i objekte i ureaje komunalne infrastrukture, to bi dovelo u pitanje
kontinuirano zadovoljavanje potreba od opeg drutvenog interesa za stanovnike odreene
drutvene zajednice. Kada bi se objekti i ureaji komunalne infrastrukture proglasili javnim
dobrima u opoj upotrebi, kao takvi ne bi mogli biti predmetom ovrhe, ve bi nad njima
postojalo izluno pravo u korist jedinice lokalne samouprave.
86
Gavella, Nikola, Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998., str. 65., Vedri, Martin, Klari,
Petar, Graansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2001., str. 74.
vri neku komunalnu djelatnost. Pravno odvajanje tih naprava od zemljita

na kojem postoji pravo vlasnitva mogue je na temelju prava slunosti.87
U Hrvatskoj se postavljanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture
na tuem zemljitu ini osnivanjem slunosti. Tako jedinica lokalne samo-
uprave ili trgovako drutvo koje se bavi djelatnou opskrbe stanovnika
pitkom vodom te odvodnjom otpadnih voda ima pravo slunosti postavljanja
i dranja cjevovoda i kanalizacijskih cijevi na tuem zemljitu. Osnova
toga nalazi se u odredbama lanka 196. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima u kojem stoji kako je vlasnik povlasne nekretnine kojega
njegovo pravo slunosti ovlauje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj
povrini, ispod nje ili u njezinu zranom prostoru ima dio svoje zgrade,
neku drugu izgraenu napravu ili kakav ureaj koji slui njegovoj zgradi,
duan to uzdravati o svome troku, a vlasniku poslune nekretnine plaati
naknadu za iskoritavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije
drukije odreeno ugovorom ili zakonom. tovie, stavak 2. ovoga lanka
propisuje kako se gore navedena odredba na odgovarajui nain primjenjuje
kad vlasnika povlasne nekretnine, njegovo pravo slunosti ovlauje da na
susjednoj nekretnini, na njezinoj povrini, ispod nje ili u njezinu zranom
prostoru ima vodove i druge ureaje (elektrine, kanalizacijske, plinovodne,
vodovodne, toplovodne, telekomunikacijske i dr.).
Slina rjeenja nalaze se i u usporednom pravu. Tako se, primjerice, u
Francuskoj esto susreu slunosti u svrhu provoenja elektrinih i tele-
fonskih vodova, vodovoda i plinovoda. Ove slunosti mogu se upisati i na
javnom dobru.88 Primjere slunosti u komunalnom gospodarstvu mogue je
nai i u Njemakoj. Tako u skladu s lankom 126. stavak 1. njemakog
Zakona o graenju vlasnik zemljita mora trpjeti postavljanje nosaa i
vodova rasvjetnih tijela uline rasvjete ukljuujui rasvjetna tijela i ureaje te
mora trpjeti oznake i natpise koji sadravaju upozorenja za objekte i ureaje
87
Pravo slunosti je stvarno pravo na tuoj stvari na temelju kojega se ovlateniku doputa
odreeno koritenje tuom stvari. Grbin, Ivo, Pravo slunosti, Zakonitost, br. 9-10/1990., str.
1093., Stvarne slunosti su stvarna prava svakidanjeg vlasnika jedne nekretnine (povlasna
nekretnina ili dobro) da se za potrebe te nekretnine slui na odreeni nain nekretninom drugog
vlasnika (posluna nekretnina ili dobro) ili da zahtijeva od svagdanjeg vlasnika poslune
nekretnine da se suzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae imao pravo obavljati na
svojoj nekretnini. Vedri, Klari, op. cit., str. 307-309. lanak 174. stavak 1. Zakona o vlasnitvu
i drugim stvarnim pravima propisuje: Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari
koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar) ma
ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto
proputati..
88
Auby, Jean-Marie, Bon, Pierre, Droit administratif des biens, Dalloz, Paris, 1995., str.
88. U Francuskoj je takoer zanimljivo spomenuti i slunosti koje ne nalau vlasniku zemljita
samo trpljenje instalacija na svom zemljitu ve ga dodatno obvezuju, kao to su npr. slunosti
u korist groblja, koje zabranjuju graenje spremnika za vodu ili kopanje bunara na udaljenosti
manjoj od 100 metara oko groblja te slunosti u korist cestovnih semafora te kopnenih oznaka
za brodove odnosno svjetionika u skladu s kojima je zabranjeno saditi bilje ili graditi objekte
kojima e se zakloniti pogled.
235
komunalne infrastrukture na svojoj zemljinoj estici. Grad Dseldorf npr.

osniva pravo slunosti na prometnim povrinama za voenje podzemnih i
nadzemnih vodova te pravo slunosti u svrhu graenja objekata potrebnih
za opskrbu vodom i energijom cijelog gradskog podruja.89
U skladu s lankom 218. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima pravo stvarne slunosti osniva se ili na osnovi pravnoga posla
vlasnika poslune nekretnine, ili na osnovi odluke suda ili druge vlasti, ili
temeljem samoga zakona. Idealni nain osnivanja slunosti bio bi upravo
pravnim poslom, tj. ugovorom. Tako je npr. Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 1997. godine lankom 11. stavak
2. naloio da e na objektima i ureajima koji se koriste za obavljanje
djelatnosti Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb, a istovremeno se koriste
za javnu rasvjetu, Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb, zadravajui
vlasnitvo, ugovorom s jedinicama lokalne samouprave osnovati pravo
slunosti pravo uporabe bez naknade za potrebe javne rasvjete u korist
jedinice lokalne samouprave i uprave.
Meutim, ukoliko ne doe do sklapanja ugovora izmeu vlasnika
povlasne i poslune nekretnine, odluku o osnivanju slunosti moe donijeti
i sud.90 Tako primjerice lanak 225. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima propisuje kako slunost vodova ili drugih ureaja
(elektrinih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, teleko-
munikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini kao poslunoj moe osnovati svojom
odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine ako do nje nema nikakve
ili nema prikladne veze s dobavljaem tvari, energija ili usluga koje se
dostavljaju tim vodovima i drugim ureajima i ako je korist od postavljanja
tih vodova odnosno ureaja za gospodarenje tom nekretninom vea od tete
na poslunoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist
osniva slunost vodova ili drugih ureaja da plati punu naknadu vlasniku
poslune nekretnine.91
Meutim, slunost se moe osnovati i temeljem dosjelosti. lanak 229.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima propisao je kako se stvarna
slunost osniva na temelju zakona dosjelou, ako ju je posjednik povlasne
nekretnine poteno posjedovao izvravajui njezin sadraj kroz dvadeset
godina, a vlasnik poslune nekretnine nije se tome protivio. No, ne moe
se dosjelou osnovati stvarna slunost ako se njezin sadraj izvravao
zloporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom,
potajno ili na zamolbu do opoziva.
Jo je bitno naglasiti da tko god stekne vlasnitvo povlasne nekretnine,
po bilo kojoj od navedenih osnova, stjee ujedno i pravo stvarne slunosti
89
Krtali, op. cit., str. 62.
90
lanak 223. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.
91
lanak 4. stavak 2. Zakona o izvlatenju, Narodne novine, br. 9/94., 35/94. i 114/01.,
propisuje kako se u svrhu ustanovljenja slunosti na zemljitu ili zgradi moe izvriti i
nepotpuno izvlatenje.
koje je njezin pripadak. Stjecanjem vlasnitva poslune stvari po bilo kojoj

osnovi, stekao je i stvarnu ili osobnu slunost kojom je optereena.92 To bi
znailo da u sluaju dodjele koncesija nad objektima i ureajima komunalne
infrastrukture slunost dranja ovih objekta po proteku koncesijskog
razdoblja prelazi na koncedenta.
Konano, komunalni objekti se ne grade samo na dobrima u privatnom
vlasnitvu ve i na opim i javnim dobrima. Tako primjerice lanak 17.
Zakona o javnim cestama odreuje da se prilikom graenja ili rekonstrukcije
javne ceste moe predvidjeti i graenje komunalnih, vodnogospodarskih,
energetskih ili drugih graevina unutar cestovnog zemljita, na povrini,
odnosno ispod ili iznad povrine ceste, iako su javne ceste ope dobro i
na njima se ne moe stjecati pravo vlasnitva niti druga stvarna prava
po bilo kojoj osnovi.93 O opim dobrima, u skladu s lankom 3. stavak
3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima vodi brigu, njima
upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska ako posebnim zakonom nije
drugaije odreeno. Meutim, lankom 17. stavak 3. Zakona o javnim
cestama uinjena je iznimka od ovog pravila te je propisano da se prava i
obveze investitora komunalnih, vodnogospodarskih, energetskih ili drugih
graevina koje se grade unutar cestovnog zemljita utvruju ugovorom s
Hrvatskim autocestama d.o.o., Hrvatskim cestama d.o.o., upanijskom
upravom za ceste, korisnikom koncesije odnosno Upravnim tijelom Grada
Zagreba koje upravlja javnom cestom, kao osobama na koje su prenijete
ovlasti upravljanja pojedinim javnim cestama.
to se tie gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture na javnim
dobrima u opoj upotrebi, pozornost treba usmjeriti na lanak 35. stavak 4.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima u svezi sa stavkom 8. istoga
lanka. Ovdje se propisuje kako svatko ima pravo stvarima u vlasnitvu
jedinica lokalne samouprave namijenjenim za uporabu svih (javna dobra u
opoj uporabi) sluiti se na nain koji je radi ostvarenja te namjene odredilo
tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadleno za
odreivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Drugim rijeima, o
postavljanju objekata i ureaja komunalne infrastrukture na javnom dobru
trebala bi odluivati osoba koja upravlja javnim dobrom. Tako je primjerice
lankom 47. Odluke o komunalnom redu Grada Rijeke propisano da je
unutar javne zelene povrine na temelju odobrenja Odjela gradske uprave
za komunalni sustav doputeno postavljanje elektrinih, telefonskih,
vodovodnih, kanalizacijskih i plinskih vodova, uz obvezu izvoaa radova
da uspostavi prvobitno stanje javne zelene povrine.94 Meutim, ova je
praksa sporna, jer se u skladu s lankom 35. stavak 4. Zakona o vlasnitvu i
92
Vedri, Klari, op. cit., str. 319.
93
lanak 2. Zakona o javnim cestama.
94
Odluka o komunalnom redu Grada Rijeke, Slubene novine Primorsko-goranske upanije,
br. 23/01., 4/02., 13/02. i 12/03.
237
drugim stvarnim pravima na javna dobra u opoj upotrebi, ako nije drugaije
propisano, na odgovarajui nain primjenjuju pravila koja vrijede za opa
dobra. Logino bi bilo da jedinica lokalne samouprave moe graditi objekte
i ureaje komunalne infrastrukture na javnome dobru u javnoj upotrebi
bez ikakve posebne dozvole, jer bi ove dozvole drugim osobama trebala
izdavati upravo ona. Ukoliko ove objekte gradi netko drugi, on to moe
initi samo na osnovi prava slunosti, koje se opet moe zasnovati samo
ako je to zakonom propisano, ili na osnovi koncesije. Meutim, ukoliko se
objekti i ureaji komunalne infrastrukture grade na javnom dobru u opoj
upotrebi, to se moe initi samo na osnovi koncesije. Pitanje postavljanja
objekata i ureaja komunalne infrastrukture nad opim i javnim dobrima
svakako bi trebalo zakonski precizno urediti.
6. Zakljuak
Cilj ovoga rada bio je, uz analizu naina obavljanja komunalnih djelatnosti,
dati pregled vlasnikog reima nad objektima i ureajima komunalne
infrastrukture u Republici Hrvatskoj te ukazati na otvorena pitanja koja
se javljaju u ovom vrlo bitnom pravnom podruju. Komunalne djelatnosti
u Hrvatskoj propisuje zakonodavac, ali jedinica lokalne samouprave ima
ovlast proglasiti komunalnim djelatnostima i druge poslove koje smatra
djelatnostima od opeg interesa za svoje stanovnike. Stoga se i definicija
objekata i ureaja komunalne infrastrukture moe razlikovati od jedne do
druge jedinice lokalne samouprave. Na vlasniki reim objekata i ureaja
komunalne infrastrukture neposredno ili posredno utjeu nositelji pojedinih
komunalnih djelatnosti. Tako se komunalne djelatnosti mogu obavljati ili
putem slube vlastitog pogona koju osniva jedinica lokalne samouprave,
ili putem trgovakog drutva odnosno javne ustanove koju osniva jedinica
lokalne samouprave ili na nain da se pravo i obveza obavljanja komunalne
djelatnosti koncesijom ili ugovorom o povjeravanju komunalnih poslova
prenese na treu osobu.
Trenutno se u Hrvatskoj neki objekti i ureaji komunalne infrastrukture
nalaze u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave, neki se nalaze u vlasnitvu
trgovakih drutava koja se bave pruanjem komunalnih usluga, dok su neki
prirasli javnom dobru na kojem su izgraeni. Stoga bi se pitanju vlasnitva
nad objektima i ureajima komunalne infrastrukture trebalo posvetiti znatno
vie pozornosti nego do sada te jasno rijeiti ovo pitanje na zakonodavnoj
razini. Postojanje zakonske definicije vlasnitva nad komunalnom infra-
strukturom bilo bi od velike koristi u praktinoj primjeni propisa koji se
odnose na objekte i ureaje komunalne infrastrukture.
Kao bitno praktino pitanje vezano uz vlasnitvo nad objektima komu-
nalne infrastrukture javlja se i mogunost graenja ovih objekata i ureaja
na zemljitu u vlasnitvu treih, privatnih ili pravnih osoba, odnosno na
zemljitu koje je javno ili ope dobro. Ovo posljednje posebno je aktualno
ako se u obzir uzme da se nad opim dobrima ne moe imati nikakva stvarna
prava pa tako niti pravo slunosti.
Pitanje vlasnitva nad komunalnom infrastrukturom ne utjee samo na
motiviranje privatnih osoba pri ulasku u vrenje poslova javnog sektora, to
je danas svakako tendencija u svijetu, ve rjeava i mnoga praktina pitanja
kao to je npr. mogunost provoenja ovrhe nad objektima i ureajima
komunalne infrastrukture.
Summary
MUNICIPAL SERVICES AND THE RIGHT OF OWNERSHIP

ON MUNICIPAL INFRASTRUCTURE
The purpose of this article is, apart from analyzing municipal services,
to present the regime of ownership on buildings and devices of municipal
infrastructure in the Republic of Croatia, and to identify certain open issues
related to this subject-matter. The author firstly defines municipal services
and identifies content of municipal infrastructure. Secondly, the model of
municipal services in Croatia is presented. Thirdly, an analysis of ownership
over buildings and devices of municipal infrastructure is given. Finally, the
author tackles issues related to building of municipal infrastructure on the
soil owned by third persons and soil pertaining to public domain.
Key words: municipal services, municipal infrastructure, ownership.
Zusammenfassung
KOMMUNALE TTIGKEITEN UND EIGENTUMRECHT AUF

BAUOBJEKTE DER KOMMUNALEN INFRASTRUKTUR
Ziel der Arbeit ist es, neben einer Analyse der Verrichtungsart kommunaler
Ttigkeiten, eine bersicht ber Eigentumsarten von Bauobjekten und
Einrichtungen der kommunalen Infrastruktur in der Republik Kroatien zu
geben sowie auf offene Fragen, die auf diesem Rechtsgebiet auftauchen,
hinzuweisen. Zu diesem Zweck werden zuerst kommunale Ttigkeiten
bestimmt sowie alles, was die kommunale Infratsruktur ausmacht. Darauf
werden Modelle der Verrichtung kommunaler Arbeiten gezeigt. Es folgt
die Analyse des Status der Eigentmer von Objekten und Einrichtungen
der kommunalen Infrastruktur. Schlielich werden einige Worte dem Bau
kommunaler Objekte auf Boden, der dritten Personen gehrt, gewidmet,
bzw. auf Boden, der Gemeingut oder ffentliches Eigentum ist.
Schlsselwrter: kommunale Ttigkeiten, kommunale Infrastruktur, Ei-
gentum.
239
Sommario
SERVIZI COMUNALI E DIRITTO DI PROPRIET

SULLE OPERE EDILI
DELLINFRASTRUTTURA COMUNALE
La scopo del lavoro , accanto allanalisi dei servizi comunali, di
presentare il regime della propriet sulle opere e le attrezzature edili
dellinfrastruttura comunale nella Repubblica di Croazia, e di identificare
alcune questioni aperte riguardanti questa materia. Innanzitutto sono definiti
i servizi comunali e individuato il contenuto dellinfrastruttura comunale.
Inoltre presentato il modello di esercizio delle attivit comunali.
Quindi fornita unanalisi della propriet sulle opere e le attrezzature
dellinfrastruttura comunale. Infine sono affrontate le questioni concernenti
la costruzione di opere comunali su terreno posseduto da terze persone e
terreno appartenente al pubblico demanio.
Parole chiave: servizi comunali, infrastruttura comunale, propriet.

06 Djerdja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

06 Djerdja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. ERA, Komunalne djelatnosti i pravo vlasnitva na graevinskim objektima...

KOMUNALNE DJELATNOSTI I PRAVO VLASNITVA

Dr. sc. Dario era, vii asistent UDK: 711.8

Cilj rada je, uz analizu naina obavljanja komunalnih djelatnosti, dati

Iako se javlja kao praktino pitanje od iznimne vanosti, problematici

gradovima podijelio nadlenost u vezi s ureenjem naselja, komunalnih

reima nad objektima i ureajima komunalne infrastrukture. U tu su svrhu

Definirati komunalne djelatnosti nije jednostavno. ak i lanci koji se

cjelovitog sustava na podruju opina, gradova i Grada Zagreba kao i

i prijevoz na vodi), gradska luka (ukljuujui rad skladita i industrijskog

Meutim, kao primjerice i u Njemakoj, ova lista komunalnih poslova

3. Nositelji komunalnih poslova

Kako se komunalne djelatnosti usko vezuju uz grad ili opinu, njihovo

interesa. Upravo zbog opeg drutvenog znaaja ovih djelatnosti, osobama

u velikom broju europskih i drugih zemalja utvrdilo da u svim tim dravama

Najizravniji nain obavljanja komunalne djelatnosti jest izravno oba-

Kozala,40 istoa,41 Vodovod i kanalizacija,42 Rijeka promet,43 Ekoplus44 itd.

odvodnje i proiavanja otpadnih voda, crpenja, odvoza i zbrinjavanja

lokalne samouprave.53 Ovaj se ugovor moe sklopiti najdulje na vrijeme od

negoli ih povjeravaju privatnim subjektima. No, ipak se moe rei da je

kanalizacija za opskrbu pitkom vodom te odvodnju i proiavanje otpadnih

4. Objekti komunalne infrastrukture

Komunalna infrastruktura, odnosno potpunije reeno objekti i ureaji

infrastrukture u Hrvatskoj danas smatraju objekti i ureaji za opskrbu

Zbog navedenih razloga vrlo se ini vanim pitanje u ijem su vlasnitvu

prosinca 1997. u stanju funkcionalne sposobnosti prenijeti u vlasnitvo

ovo, naravno, prihodi jedinica lokalne samouprave pa se moe ustvrditi da

odlukom, a treba odgovarati dijelu koji je prikupljen ubiranjem doprinosa.

Prema lanku 30. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu objekti

koje posluju neprofitabilno. Time jedinica lokalne samouprave pridonosi

ope dobro imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.82 Kao to je razvidno

ove objekte u svrhu obavljanja koncesionirane djelatnosti mogao koristiti,

5. Pravni poloaj objekata i ureaja komunalne infrastrukture

Drugo pitanje koje se postavlja u svezi s problematikom komunalne

vri neku komunalnu djelatnost. Pravno odvajanje tih naprava od zemljita

komunalne infrastrukture na svojoj zemljinoj estici. Grad Dseldorf npr.

koje je njezin pripadak. Stjecanjem vlasnitva poslune stvari po bilo kojoj

MUNICIPAL SERVICES AND THE RIGHT OF OWNERSHIP

KOMMUNALE TTIGKEITEN UND EIGENTUMRECHT AUF

SERVIZI COMUNALI E DIRITTO DI PROPRIET

You might also like