You are on page 1of 7

1. Prikazati grafiki najee zarazne bolesti.

vrsta bolesti broj sluajeva


morbili 4377
dizenterija 3762
hepatitis 2770
ostale 1841

2. Prikazati grafiki duinu leenja.

duina leenja
broj sluajeva
(dani)
5-9 10
10-14 15
15-19 12
20-24 50
25-29 33
30-34 20

3. Prikazati grafiki uspeh uenika pri jednom lab. eksperimentu.

broj bodova broj uenika


30-32 2
27-29 4
18-26 27
15-17 11
12-14 8

4. Prikazati grafiki kretanje broja obolelih od gripa u Temerinu.

mesec broj sluajeva


I 500
II 400
III 320
IV 100
V 100
VI 50
VII 50
VIII 10
IX 10
X 110
XI 310
XII 410

5. Kod 210 studenata 2. godine 140 su ene, a 70 su mukarci. Meu enama je


50 puaa, a meu mukarcima je 40 puaa. Prikazati:
a) tabelarno i grafiki horizontalnu strukturu
b) tabelarno i grafiki vertikalnu strukturu

6. U okviru istraivanja o zdravlju anketirano je u prvoj grupi 156 od 200 lanova,


u drugoj grupi 120 od 150 lanova, a u treoj grupi 114 od 140 lanova. Koliko
procenata je anketirano ukupno i posebno?

7. Prema popisu iz 2002. godine u JB okrugu bilo je 593666 stanovnika, 1847


lekara i 280 stomatologa. Izraunati broj stanovnika na jednog
lekara/stomatologa i broj stomatologa/lekara na 1000 stanovnika.

8. Prikazati dinamiku kretanja mortaliteta od malignih oboljenja u Rumi u period


2000-2006. godine. Prokomentarisati broj obolelih 2006. u odnosu na 2005.
godinu.

godina broj obolelih


2000 526
2001 507
2002 650
2003 750
2004 734
2005 754
2006 513

9. Odredi proseno trajanje leenja kod sledeih pacijenata: 5, 5, 5, 7, 20, 102, 10.

10.Za sledei niz izraunati aritmetiku sredinu, mod i medijanu.

godine
broj osoba
ivota
20-29 4
30-39 10
40-49 20
50-59 12
60-69 4

11.Izraunati prosenu ocenu za sva etiri ispitna roka.

ispitni rok broj studenata prosena ocena


I 30 7,2
II 80 8,4
III 75 8,7
IV 50 6,8
12.Na osnovu distribucije frrekvencija ocean 49 studenata odrediti aritmetiku
sredinu, mod i medianu.

ocena broj studenata


6 13
7 21
8 7
9 5
10 3

13.Sa 5% greke proceniti u kom interval se kree vrednost holesterola u krvi kod
svih ispitanika.

ispitanici holesterol
1 4,5
2 4,1
3 5,3
4 4,4
5 4,7
6 4,0
7 5,5
8 5,1
9 6,0
10 6,4

14. Date su vrednosti apgar skora kod 22 novoroeneta. Oceniti da li je grupa


homogena.

broj
apgar skor
novoroenadi
6 3
7 4
8 8
9 5
10 2

15.Izmerena je telesna masa kod dece 7-10 godina i odraslih 20-30 godina. Koja
grupa je homogenija?

deca: x=34kg SD=1,36kg

odrasli: x=80kg SD=2,4kg

16.Na uzorku od 95 uesnika izmerena je telesna masa. Sa 5% greke odrediti


interval u kome se kree vrednost TM u uzorku.
broj
TM (kg)
uenika
30-34 10
35-39 28
40-44 20
45-49 17
50-54 10

17.Ako je aritmetika sredina kod 144 od 1440 aka neke kole 104.6 a SD=12, u
kojim granicama, sa grekom od 95% se nalazi aritmetika sredina koeficijenta
interval svih uenika.

18.Kod 300 osoba na odeljenju jedne bolnice odreivan je broj eritrocita, kod njih
30 su dobijeni rezultati.
a) Proceniti u kojim granicama se nalazi prosean broj eritrocita kod svih 300
osoba.
b) Sa 95% verovatnoe proceniti u kojim granicama se kree broj eritrocita u
uzorku.

broj broj
eritrocita pacijenata
4,2 5
4,6 5
4,8 5
5,0 10
5,2 5

19.Iz osnovnog skupa od 7500 jedinica odabrati 140 jedinica za uzorak u 3 sloja.
Pomou tablice sluajnih brojeva odabrati jedinice za trei stratum.
I stratum: 3000
II stratum:2500
III stratum: 2000

20.Iz osnovnog skupa od 5400 jedinica odabrati 300 osoba putem sistematskog
uzorka.

21.Odabrati 12% uzorak iz osnovnog skupa od 125 jedinica pomou tablice


sluajnih brojeva.

22.Dati su podaci o uestalosti sluajeva obolelih od malignih bolesti. Prognozirati


broj sluajeva u naredne 2 godine i prikazati grafiki.

godina broj sluajeva


2000 25
2001 27
2002 28
2003 30
2004 33
2005 35
2006 ?
2007 ?

23.U bolnicama jednog okruga je tokom 9 godina registrovan broj intrahospitalnih


infekcija. Za 2003. godinu nedostaju podaci. Izraunati nedostajui podatak i
prikazati grafiki.

godina broj sluajeva


2000 25
2001 26
2002 29
2003 -
2004 30
2005 33
2006 30
2007 29
2008 32

24.Utvrditi povezanost izmeu vitalnog kapaciteta plua i broja eritrocita u krvi.

redni broj kapacitet plua broj eritrocita


1 80 4,3
2 78 4,7
3 76 4,5
4 74 4,4
5 72 5,0
6 71 4,5
7 70 4,8
8 69 5,6
9 68 4,6
10 66 5,5

25.Utvrditi da li postoji statistiki znaajna povezanost u uzrocima radne


nesposobnosti kod mukaraca i ena.

uzrok mukarci ene


1 2579 1219
2 26 83
3 3972 2547
4 564 804
5 1272 741
6 578 852
26.Vreme inkubacije kod bolesti iznosi proseno 5,6 dana. Ako smo ispitali 5
sluajeva gde je vreme inkubacije xe(6,7,5,6,5) dana, da li ovi sluajevi prema
obeleju duine inkubacije se mogu poistovetiti sa oboljenjem poznate duine
inkubacije?

27.Ispitati da li postoje znaajne razlike u prosenim duinama muke i enske


novoroenadi i da li je nastala razlika rezultat sistematskih faktora ili je ona
sluajnog karaktera i moe se zanemariti?

aritmetika
pol broj SD
sredina
muki 4171 50,79 1,5
enski 3502 50,51 1,6

28.Nove tablete za gubitak teine isprobane su na 10 ljudi. Da li postoji statistiki


znaajna razlika u telesnoj masi pre i posle uzimanja pilula?

broj uzorka TM pre TM posle


1 59,4 56,7
2 58,6 57,1
3 53,6 52,5
4 70,4 69,3
5 81,7 80,2
6 91,3 90,7
7 88,1 87,5
8 83,0 81,6
9 81,6 77,6
10 82,6 81,6

29.Prilikom leenja jednog oboljenja kombinovanom terapijom uoili smo da je


ishod leenja kod najveeg broja pacijenata bio izleenje. Utvrditi ispravnost
postavljene hipoteze.

ishod broj pacijenata


izleen 26
znatno poboljanje 15
malo pobolanje 18
bez poboljanja 21

30.Posmatran je rezultat operacije ulkusa eluca. Kod urgentno izvrenih operacija


99 je imalo povoljan rezultat a 8 nepovoljan. Kod programskih operacija bio je
81 sa povoljnim i 5 sa nepovoljnim ishodom. Da li postoji statistiki znalajna
razlika u ishodu operacija koje su izvrene urgentno u odnosu na programski
izvrene operacije?
31.Anketirani su uenici osnovne i srednje kole o fizikoj aktivnosti. Kod 300
anketiranih uenika s 50 uenika se ne bavi fizikom aktivnou, 100 se bavi
2-3 puta nedeljno, a 150 se bavi jednom nedeljno. Kod 320 uenika o, 20 njih
se ne bavi fizikom aktivnou, 200 se bavi 2-3 puta nedeljno, a 100 jednom
nedeljno. Da li postoji statistiki znaajna razlika u bavljenju fizikom
aktivnou izmeu uenika osnovne i srednje kole?

You might also like