Sadraj

Predgovor 9
Biljeka autora 13

1. Uvod 17

1.1. Ayurveda 17
1.2. Stvaranje 18
1.3. Materijalna energija 24
1.4 Stvaranje pet grubih elemenata 24
1.5. ovjek i gigantski svemirski oblik virat-purua 25
1.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode 27

2. K o n s t i t u c i j a o v j e k a - p r a k r i t i 29

2.7. Tko smo mi ? 29

2.1.1. Duhovno tijelo 29

2.1.2. Fino (suptilno ) materijalno tijelo 30
2.1.3- Grubo materijalno tijelo 32

2.2. Kako odrati zdravo materijalno tijelo? 33

2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela 33

2.2.1.1. Tri-doshe 33
2.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grede 44
2.2.1.3- Strukturni elementi grubog tijela 56

3. Bolesti 67

3.1. Uvod 67
3.2. Uzroci nastajanja i podjela bolesti 68
3.3. Sklonosti ka odreenim bolestima 69
3.4. Vanost uravnoteenosti urina i znoja 70
3.5. Klju zdravlja i bolesti jc agni 71
3.6. Potisnute emocije 73
3.7. Bolesti uzrokovane poremeajem dosha 74 Predgovor
4. D i j a g n o z a - p r a e n j e zbivanja u tijelu 79

4.1. Uvod 79
4.2. Dijagnoza pomou pulsa 79
4.3. Dijagnoza na osnovi izgleda lica 85 Knjiga Stjepana Zagara "AYURVEDA - Vedska medicina", kao to
4.4. Dijagnoza na osnovi izgleda usta 86 podnaslov kae, donosi praktina znanja za samoozdravljenje. Ayur
4.5. Dijagnoza pregledom jezika 87 veda je znanost koja se zasniva na staroj indijskoj filozofiji. Moe se
4.6. Dijagnoza pregledom noktiju 90 prevesti kao "znanost ivljenja". Kako je u biti znanost lijeenja, ona
4.7. Dijagnoza po oima 92 se koncentrira na o n o to je potrebno za voenje zdravog normalnog
4.8. Dijagnoza pregledom urina 93 ivota. Kao to kae autor nae nove knjige, njena je namjena pobolj
anje zdravlja i ljepe ivljenje. Ayurveda je savrena znanost kae au
4.9. Dijagnoza pregledom stolice 93
tor, jer p o t j e e iz savrenog izvora. Ona je razotkriveno znanje; potje
e od Apsolutne Istine, a prenosila se lancem uenikog nasljea s
5. P r e v e n t i v a i l i j e e n j e 95
uitelja na uenika kroz generacije, kao i sva vedska znanost. Za razli
ku od Zapadne medicine koja je preteno kurativna, vedska medici
5.1 Preventiva 95
na je preteno preventivna. Ayurveda sadri detaljne upute o osob
noj higijeni i prehrani koje omoguuju zdravlje i dugovjenost. Va
5.1.1. Uvod 95
no je svakodnevno itanje ive knjige; tijela. S obzirom da je preven
5.1.2. Svakodnevna higijena i navike 95
cija mnogo humanija i jeftinija od lijeenja, ova knjiga doprinosi zbli
5.1.2.1. Odmor i spavanje 96
avanju drevne mudrosti i modernog znanja. Efikasnost i filozofija su
5.1.2.2. Odmah nakon buenja i ustajanja 97
ve prihvaene u modernim medicinskim krugovima. One donose
5.1.2.3. Ostale navike i higijena 104
holistiki pogled na zdravlje. Naglaavaju vanost uravnoteene dije
5.1.3. Trudnoa i njega djece 106
te, fizike aktivnosti, zdrav nain ivota, higijenu i brigu o tijelu za
5.2. Prehrana 112
dug i zdrav ivot. Za razliku od moderne medicine, ayurveda tretira
osobu a ne bolest. Kae se da su iva bia su ovom materijalnom svi
5.2.1. Kratak pregled 112
jetu spoj duhovne i materijalne energije. ivo b i e ili duhovna dua
5.2.2. Vitamini 115
(duhovna energija) mora djelovati u skladu s tijelom (materijalnom
5.2.3. Znanstveni nain uzimanja hrane 115
energijom) koje je dobilo. ovjek je mikrosvemir; oitovanje kozmi
5.2.4. Primjeri obroka i prijedlozi 120
ke energije i u harmoniji je s makrosvemirom, pa je stoga sklon sa-
5.2.5. Priprema hrane i lijekova u kuhinji 128
moizljeenju. Ayurveda eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh
5.2.6. Zaini za spreavanje neeljenog djelovanja hrane 154
u savrenu harmoniju s Vrhovnom svijeu.

Rjenik 157 U prirodi postoji beskonana koliina inteligencije. Tako i tijelo

Koritena literatura 161 moemo vidjeti kao "tiki - tak" inteligencije koje je s p o s o b n o da se
Biljeka o piscu 162 oporavi, izlijei i ude u svoju prirodnu ravnoteu. Treba mu samo po
Bhaktivedanta UZR 163 moi kako bi si moglo samo pomoi. Ayurveda kae kako se to moe
 postii poznavanjem i pravilnim odravanjem tri fina energetska
principa; tridoshe: vata, pitta i kapka. Doshe su za svaku osobu
nepromjenjive, genetski odreene (individualni pristup) i temelj su
psihosomatske egzistencije ovjeka. Doshe odravaju tijelo u funkci
onalnom stanju u nazonosti duhovne due. Ravnotea dosha znai
zdravlje i dug ivot, neravnotea znai bolest. Uravnoteenje dosha
(unutarnjih sila) provodi se pravilnom prehranom i navikama. U knji
zi e m o nai test p o m o u kojeg moemo priblino otkriti svoj osobni
tip: vata, pitta, kapha. Naime, svaka osoba je kombinacija ove tri do
she. J e d n a ili dvije doshe mogu prevladavati u tijelu. Poznavanje
meusobnih odnosa (u postocima) tri doshe u tijelu je klju pravil
nog odnosa (pravilne prehrane, pravilnog lijeenja, itd.) prema tije
lu odreene osobe.
Doshe, iako nepoznate Zapadnoj medicini, postoje svuda u prirodi.
Podlone su promjenama s obzirom na mjesto (more, planine, nizi
ne), vrijeme (u godinim dobima), ivotnu dob, poloaj planeta, itd.
Ljudsko tijelo je u stanju njihovog neprekidnog utjecaja. Ono je uvi
jek u stanju dinamike ravnotee. U knjizi se navode dugovjenost i
pomlaivanje. Kae se da oni ovise o tri jo finije esencije: prani,
ojasu i tejasu. Prana je slina vati, tejas pitti, a ojas kaphi. Prana,
ojas i tejas takoer moraju biti u ravnotei. To se postie jednostavno
prehranom, yogi vjebama, nainom ivota, duhovnim vjebama i
celibatom. Prana je ivotna energija ili energija daha koja opskrblju
je tijelo kisikom i odrava cirkulaciju. Tejas je sutina vrlo suptilne
vatre koja podeava metabolizam p o m o u sustava enzima. Kae se da
je klju zdravlja vatra probave koja se u grubljem obliku zove agni.
Ojas je bit svih sedam dhatua ili tjelesnih tkiva. Hrana koju j e d e m o
stvara strukturne elemente grubog tijela, tj. dhatue. Najvaniji i
najfiniji je sjeme (piryd), kje se smatra sutinom, proima itavo tije
lo i ini auru (isijava svjetlost). Zbog toga je naglaena vanost uva
nja sjemena ili celibat.
Dotaknuta je takoer i ayurvedska farmakologija koja se temelji na
rasi ili okusu hrane na jeziku, viryi (potencijalu) ili okusu hrane u
tijelu ( u i n c i : toplo, hladno, teko, itd.) i vipaku ili okusu nakon to
je hrana metabolizirana. Svaka osoba, ovisno o tome koji je tip: vata,
pilta, kapha, trebala bi birati odgovarajuu hranu za s e b e vodei ra
una o spomenutim okusima. Postoji est rasa ili okusa hrane na
jeziku (slatko, kiselo, slano, ljuto, gorko i trpko). Npr. ako osoba
uzima previe hrane neke od est rasa, naruit e ravnoteu tri
doshe i nastati e bolest. Osim hrane, na ravnoteu u tijelu utjeu i
druge tvari (biljke) koje jedemo. Zatim, metali, kristali, boje, glazba,
osjeanja, itd. Ayurveda bolest definira kao nered u tijelu, a zdravlje
kao red i opu ravnoteu. Dalje se kae da je bolest neugoda i patnja
u tijelu koje imamo zbog toga to se procesi u tijelu vie pravilno ne
odvijaju. Definicija zdravlja i bolesti u Zapadnoj medicini prema
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) ne razlikuje se u osnovi
od definicije iz Sushruta-samhite. Charaka i Sushruta-samhita su
dvije drevne rasprave o kirurgiji i o p o j medicini na kojima se bazi
ra Ayurveda. Sushruta kae: "Osoba koja ima normalnu ravnoteu tri
doshe, sedam tjelesnih tkiva i otpadnih produkata tijela (izmet, urin
i znoj), kao i normalni apetit, i tko je blaen u tijelu, umu i duhu je
stvarno zdrav, ostale osobe nazivaju se bolesnima". Definicija zdrav
lja prema SZO kae: "Zdravlje je o p e fiziko, psihiko i socijalno
blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti".
Zapaamo da je u Ayurvedi uz grubu i suptilnu materiju nazona i
duhovna dimenzija, koja je u Zapadnoj medicini zanemarena. Tzv.
psihosomatske ili psihofizike bolesti se takoer tretiraju u zapadnoj
i istonoj medicini. Uzrokovane su neuravnoteenou tijela i uma.
Kako je neuravnoteenost sjeme bolesti, neuravnoteenost uma mo
e dovesti do bolesti grubog tijela i obrnuto. Kae se da postoji izrav
na povezanost izmeu dijete, navika, okoline i osjeajnih poremea
ja. Uz ostale uzroke, prejedanje i osjeajni poremeaji su danas glavni
uzroci neravnotee tri doshe. Poremeaji ili neravnotea uzrok su
p o r e m e e n o g agnija koji ne moe probaviti svu hranu pa se stvara
ju toksini ili ama koji krue po tijelu i nakupljaju se u slabim podru
jima. Toksini se stvaraju i zbog osjeajnih poremeaja. Zato se kae
da je klju zdravlja i bolesti agni ili vatra probave (metabolizam). Ta
koer se navodi vanost uravnotenog izbacivanja tri male: stolice
urina i znoja. Dijagnostika u u ovoj knjizi, p r e p o r u e n a za o b i n o g
ovjeka, temelji se na stalnom praenju meusobnog djelovanja zdra
vlja i bolesti. Lijeenje je ponovno uspostavljanje ravnotee. Naglaa
va se vanost ranog otkrivanja simptoma neravnotee ili preventivno
djelovanje. Stoga se svakoj osobi preporua e e promatranje pulsa,
jezika, oiju, noktiju, usana, lica, mokrae i stolice, da bi mogla
uoiti promjene, otkriti uzroke i preventivno djelovati. Kada nastupi
bolest, osim ovih, lijenici koriste i druge metode dijagnoze. Lijeni-
ka dijagnostiku i terapija su sloeni i znanstven posao i zahtijevaju
ayurvedskog strunjaka.
U knjizi je naveden i poseban dio s ayurvedskim savjetima o poro
diljstvu i pedijatriji: prehrani majke i djeteta, njega djeteta, specifi
nosti zdravlja i bolesti kod male djece. to se tie lijeenja, ova knji
ga informira itatelje o ayurvedskom nainu lijeenja bolesti. Prema
Ayurvedi, prvo treba odstraniti toksine iz tijela pa tek onda primje-
niti neki oblik lijeenja. Vano je uravnoteiti tri doshe, izluivanje
otpadnih tvari, um i tijelo. Ako se to ne uini, simptomi e se moda
povui u unutranjost (povrno lijeenje esto u zapadnoj medicini),
i pojaviti na drugom mjestu ili u drugom obliku. Za otklanjanje toksi
na preporuuju se dva procesa: eliminacijom i neutralizacijom. Naj
poznatiji je nain eliminacije "panchakarma" ili pet postupaka. Za
tim se pristupa lijeenju. Lijeenje se sastoji od lijekova (uglavnom
pripravci od biljaka), kiropraktike, masae, alopatije i dr. Ayurvedski
pripravci su sigurni, efikasni, dostupni i nisu tetni a pomau tijelu u
njegovom prirodnom tijeku stvaranja ravnotee i m e se pomae
izlijeenje. Svrha Ayurvede je da nam kae kako moemo utjecati na
na ivot, mijenjati ga, produiti, uiniti ga kvalitetnijim. Ovaj sustav
medicine baziran je na filozofiji da duh najdublje utjee na tijelo, a
ivot bez bolesti ovisi o stanju nae svijesti, koja je uzrok ravnotee
ili neravnotee tijela i uma. To stanje svijesti, vie od bilo koje vrste
imuniteta; stvara vie stanje zdravlja. Kao to kae autor, ova knjiga
je kratki uvod; uvoenje u znanost o ivotu na saet i informativan
nain, dajui mali dio bogatstva ayurvedske mudrosti. Ako elimo
savreno zdravlje p o t r e b n o je pobrinuti se i o dui. Trebamo je uini
ti blaenom. Ako se poveemo s Vrhovnom svijeu ili s Vrhovnom
istinom koja je puna vjenosti, znanja i blaenstva, dua e postati ta
koer puna vjenosti, znanja i blaenstva.
dr. Mirjana Kue
BILJEKA AUTORA
Vodei malo vie brige o svom zdravlju u odnosu na veinu ljudi, a
takoer i zbog moje prirodne privuenosti ayurvedskim znanjem,
mogao sam vidjeti koliko mnogo i bespotrebno ljudi pate od razno
raznih bolesti koje nam n a m e e suvremeno doba. Odluio sam stoga
napisati ovu knjigu kako bi svakome pomogla u izlijeenju tjelesnih i
psihikih poremeaja. Do sada sam odrao nekoliko seminara i pre
davanja iz Ayurvede. Zato sam privuen upravo vedskim i ayurved
skim znanjem? Zato ga elim i drugima podariti? Sjeam se, prije
dvadeset i pet godina bio sam teko bolestan. Kad sam j e d n o m skoro
pao u nesvijest, zapitao sam se to ja to radim i za koga, e m u tolika
trka u ivotu. Nalazi su pokazali kronini katar eluca zbog nervoze.
Uestali su noni bolovi i nesanica, te sam pribjegao uzimanju apau-
rina. Nakon etrnaest dana oni vie nisu djelovali smirujue, a bolest
eluca se zbog njih poveala. U to vrijeme sam radio u koli, za
vravao fakultet i imao enu i djecu. Nije teko pogoditi da su to bili
uzroci bolesti (preoptereenost, a zatom nervoza i tjeskoba). Nisam
znao to uiniti? Jednog dana sam naao u potanskom sanduiu
dopisnicu koju je poslao psiholog Slavinski nudei svoju prvu knjigu
"Psihiki trening yogija". Slavinski je tvrdio da pomae i u mojem
sluaju. Kupio sam knjigu i prema naputku prakticirao "pranayamu"-
potpuno vogiko disanje. Udubio sam se u studiranje njegove filo
zofije o zdravom nainu ivljenja. Nakon dva mjeseca nervoza je
uistinu nestala. Bolest se smirila. Tada sam nabavio jo nekoliko knji
ga o yogi. Z a p o e o sam s prakticiranjem hatha-yoge, vegetarijanstva,
makrobiotike i s vremenom bolest je posve nestala. Prije osam godi
na doao sam do izvorne vedske literature koju je na Zapad prenio
Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada. Tada sam potpuno
utvrdio svoju vjeru u vedsku znanost. Shvatio sam da to znanje dolazi
s vie razine, te je uvijek relevantmo i nepromjenjljivo. Danas imam
dugogodinje o s o b n o iskustvo kako pravo vedsko znanje uistinu po
mae. Upravo stoga elim ga podariti i drugima. Znanje u ovoj knjizi
nije plod moje vlastite pekulacije ili tzv. osobnog dugogodinjeg uspio prevesti niti objasniti sve ayurvedske (sanskrtske) nazive bilja
iskustva. Imajui vjeru U njega, ja sam ga samo prikupio i prema ka, hrane i lijekova na naem jeziku. Ta neujednaenost je naroito
mojim sposobnostima napisao u to vjernijem obliku. Znanje u ovoj nazona u poglavljima: "Odlike i koritenje hrane", "Vedski dopunji-
knjizi temelji se preteno na odranim predavanjima iz Ayurvede vai hrane" i "Anupana". Ayurvedski nazivi lijekova koji su bez
koju je dao Sri Srimad A.C. Bhaktivedana Swami Prabhupada, a saku objanjenja ne bi nas trebali smetati. Dovoljno je da znamo za koju su
pio i napisao 1 9 7 8 . godine Navayauvana dasa Adhikari. Sri Srimad A. bolest namijenjeni, a to sam napomenuo u knjizi. Svugdje u svijetu
C. Baktivedanta Swami Prabhupada je rekao: "Sve to sam dao je ori kad kupimo lijek, dobijemo uz njega naputak i objanjenje. Povoljno
ginal iz Ayurvede. Moja predavanja nisu namijenjena lijenicima, v e je to to prema ayurvedskim ili indijskim nazivima moete u Indiji
bhaktama i drugim ljudima radi poboljanja njihovog zdravlja i lje kupiti odreene lijekove kojih kod nas nema, a u Indiji nisu skupi i
peg ivljenja". Ista je namjena i ove knjige. U ovoj knjizi su samo vrlo su dobri. Nadam se da u ove nedostatke uspjeti ispraviti za
djelii ogromnog i detaljnog ayurvedskog znanja. itatelju predlaem sljedee izdanje ove knjige.
da prvi puta proita cijelu knjigu bez preskakivanja kako bi dobio
uvid u sadraj koji mu se nudi. Nakon prvog itanja neka ispuni pred Zahvale:
loeni test u ovoj knjizi kako bi saznao koji je tip: vata, pitta, kapha
ili neka od kombinacija tri doshe. Ovo je vano za dalje detaljno studi 1. Mom duhovnom uitelju Srila Harikesa Swamiju za nepresta
ranje pojedinih dijelova ove knjige u cilju poboljanja osobnog zdra no poticanje slijeenja ayurvedske mudrosti i prakse.
vlja i sree. Ako elite pomoi sami sebi i drugima, a cilj ove knjige 2. Sri Srimad A. C. Bhaktivedauta Swami Prabhupada, koji je u
(ayurvedskog znanja) je upravo taj, tada trebate pratiti zbivanja u svojih trinaest predavanja dao osnove Ayurvede, zastupajui izvo
vaem tijelu i paralelno studirati ovu knjigu ije znanje e vam rnost znanja. Navayauvana dasa Adhikari koji je sakupio i napi
pomoi da otkrijete, tj. saznate ili spoznate uzroke zato vas r e c i m o sao Prabhupadina predavanja.
boli glava, eludac, ili zato imate zatvor, itd. I ne samo to, uz p o m o 3- Prijateljima, Sinii Steinbergeru i Nikoli Hapau za pomo pri
znanja u ovoj knjizi nai e t e lijek za otklanjanje ne samo bolesti, ve pisanju teksta, Nikoli urdeviu, za tehniko ureenje knjige,
i uzroka bolesti. I vie od ovoga, moi e t e osjetiti i vidjeli simptome Krunoslavu urdeviu za vrlo korisne savjete, prof. Vesni krlin
bolesti prije nego to se ona i pojavi. Takoer e t e biti sposobni za lekturu teksta, dr. Mirjani Kue i tur. sci. Dragi Pleku za stru
shvatiti uzroke svojih problema, pronai lijek i otkloniti bolest prije nu recenziju knjige, dipl. ing. Tomislavu Kardau na umnoava
nego to se ona pojavi. A upravo to znai ivjeti ugodno i sretno u nju teksta.
tijelu bez patnji. Ayurveda kae kako bolest predstavlja neugodu i Zahvaljujem se i svima ostalima koji su na razne naine pomo
patnju u tijelu koje imamo iz razloga to se u njemu procesi vie ne gli kako bi ovu knjigu uinili uspjenom.
odvijaju pravilno. Oni su narueni raznim izvanjskim utjecajima i
nainima nepravilnog ivljenja i prehrane. Za velik dio bolesti ili pa Autor
tnji sami snosimo krivnju zbog nepravilnog naina ivljenja i pre
hrane. U ovoj knjizi pronai e t e znanje p o m o u kojeg e t e saznati
kako zdravo i sretno, tj. prirodno ivjeti i hraniti se. P o m o u ove
knjige, ako je budete paljivo studirali, otkrit e t e vau istinsku priro
du, a ona upravo predstavlja zdravlje, sklad i sreu. Zbog obimnosti
sadraja, knjiga izlazi u dva dijela. U drugom dijelu vie govorim o
samom lijeenju. Ispriavam se itateljima to e naii na izvjesno
arenilo u nazivima pojedinih biljaka, hrane i lijekova. J o nisam
 POGLAVLJE I
1. Uvod

1.1. Ayurveda

Znanje sadrano u ovoj knjizi je od trajne vrijednosti. Ayurvedska

se znanost ne temelji na promjenljivim podacima, ve na vjenoj mu
drosti riija - mudraca - svetih osoba koji su svojim meditacijama i
manirama dobili milost Gospodina i tako bili prosvjetljeni u srcu
ovim znanjem. Stoga je Ayurveda razotkriveno znanje. O n o nije pod
lono nesavrenstvima i netonostima empirijske (zapadne) medicin
ske znanosti. Ayurveda je znanje koje nije ogranieno n e k i m vremen
skim razdobljem i objanjenja koja se ovdje navode posluit e i
taocu tijekom cijelog ivota. Ayurveda je cjeloviti sustav lijeenja.
Ayu znai "ivot" a veda "znanje". Stoga Ayurveda znai "Znanost o
ivotu." Ayurveda je zabiljeena sanskrtom u Vedama prije 5 . 0 0 0
godina. Sanskrt je najdrevniji jezik Indije i ovog planeta.
Ayurveda sadri osam osnovnih grana medicine: pedijatriju, gine
kologiju, primaljstvo, oftalmologiju, gerijatriju, otorino-laringologiju,
opu medicinu i kirurgiju. Svaka od tih lijenikih specijalnosti obja
njena je u skladu s teorijama o pet ivotnih elemenata (eter, zrak, va
tra, voda, zemlja), o doshama ili tjelesnim sokovima, o sedam dhat
ua ili tjelesnih tkiva, o tri male (mokraa, stolica i znoj) te o ivot
nom trojstvu - tijelu, umu i duhovnoj svijesti (dui). U ovoj knjizi su
samo djelii ogromnog i detaljnog avurveskog znanja. Ayurveda ne
obuhvaa samo znanost ve i religiju (yogu) i filozofiju. Religija ili
yoga oznaava put do Apsolutne Istine. Ayurveda smatra da je itav
ivotni put posveen. Rije filozofija odnosi se na ljubav prema Apso
lutnoj Istini. Ayurveda je znanje o tome kako s e Istina izraava u i
votu.
itava ayurvedska literatura se temelji na sankhya filozofiji.
Sankhya znai "analitika studija materijalne prirode." Korijen rijei
sankhya su dvije rijei sanskrta: sat - istina, khya - znati. Za razumi
jevanje Ayurvede potrebno je poznavati i prihvatiti sankhya filozofi-
ju koju je dao rii, Gospodin Kapila, sin Devahuli a opisana je u Tre
e m pjevanju prvog dijela "Srima Bhagavalama" (dalje S.B.).
Osnovni stav Ayurvede
Osnovni stav Ayurvede je sposobnost pojedinca za samoizljeenje.
Pogoranja i bolesti osoba moe znatno smanjiti uravnoteenjem svih
energija u tijelu. "Ayurveda ui da je ovjek mikrokozmos, tj. svemir
unutar svemira... Postojanje pojedinca neodvojivo je od sveukupnog
kozmikog oitovanja. Ayurveda promatra zdravlje i bolest u cjelini,
uzevi tijesnu povezanost osobnog i kozmikog duha, osobne i koz
mike svijesti, energije i tvari... Svatko moe nauiti praktina znan
ja samoozdravljenja koja su navedena u Ayurvedi. (Ayurveda, dr. Vas-
ant Lad, str. 5 )
1.2. Stvaranje
Mudrac Maitreya je rekao: "Prije stvaranja postojao je samo Svevi
nji Gospodin, gospodar svih ivih bia. Samo Njegovom vrhovnom
voljom o m o g u e n o je stvaranje i na kraju sve se stapa s Njim."
(S.B., 3-5.23.)
Prije stvaranja nije bilo Purusa inkarnacija ni ivih bia, niti je po
stojala materijalna energija kojom je stvoren materijalni svijet. Sve je
bilo stopljeno u Njemu Samom. Gospodinovom voljom stvoren je du
hovni i materijalni svijet. Materijalni svijet je stvoren kasnije kad je
jedan dio ivih bia poelio da ivi i slui Gospodina odvojeno od
Njega, izvan duhovnog svijeta. Ova odvojena iva bia su zapravo po
bunjenici. Materijalni svijet djeluje kao popravilite. Ova mateijalna
(izvanjska) energija poznata je kao rnaya ili iluzija i samo uz p o m o
nje dolazi do cjelokupne materijalne kreacije. Gospodin ima tri vrste
energija: unutranju (duhovni svijet), graninu (to smo mi siuna
iva b i a ) i izvanjsku (materijalnu). S obzirom da su iva bia grani
na energija, tj. duhovna energija Gospodina, po kvaliteti jednaka su
Gospodinu vjena, puna znanja i blaenstva kao i Gospodin. Ali su
vrlo siuna - veliine duhovnog atoma, dok je Gospodin ogroman -
sve emanira iz Njega, sve je nastalo iz Njegovih energija. Jedan dio i-
vih bia, zbog svog graninog poloaja (nalaze se izmeu unutranje
i izvanjske energije), svoje siunosti, siune samostalnosti (imaju
slobodnu volju ili elju) i duhovne prirode (vjeni su sluge Gospodi
na a ne kontrolori - gospodari), sklon je odabrati ivot u materijalnom
svijetu. Gospodin zbog svoje milostive prirode elio je stvoriti
svemirsku materijalnu kreaciju da bi pruio priliku, sada odvojenim
i uvjetovanim ivim biima uspavanim u zaboravu, da se vrate kui
natrag Bogu. Naime, odvojena i uvjetovana (uvjetovana zakonima
materijalne prirode) iva bia s vremenom zaboravljaju svoj izvorni
poloaj koji su imali u duhovnom svijetu da su sluge Gospodina puni
vjenosti, znanja i blaenstva. Ovo je glavna svrha stvaranja materi
jalne k r e a c i j e Kad je Gospodin vidio potrebu za stvaranjem materi
jalnog svijeta, svojom voljom inkarnirao se u svoju 1. Purusa inkar
naciju - Maha-Visnua. Purusa inkarnacije su zaduene za materijalni
svijet. Od znoja Maha-Visnua nastao je Uzroni ocean. Maha-Visnu
lei na Uzronom oceanu i stvara materijalnu prirodu i materijalne
svemire za vrijeme svog svemirskog sna. U snu, dok izdie, iz pora
njegove koe emaniraju svi materijalni svemiri koji su nalik mjehuri
ma od pjene i svi se sakupljaju kao grozdovi na jednoj strani obale
Uzronog oceana. Na drugoj strani je duhovni svijet. Tako se na du
hovnom neogranienom nebu vrhovnom voljom Visnua pojavio
oblak u kojem je sve mrano. To je materijalna energija zvana pm-
d/uiua gdje jo nisu oitovane ili pokrenute gune - sile ili kvalitete
materijalne prirode. One se u pradlumi nalaze u ravnotei. Zatim
Gospodin svojim pogledom oplouje pradhanu s vjenim vreme
nom i ivim biima (duhovnom energijom). Vrijeme p o k r e e tri gu
ne. Tada meu njima nastupa uzajamno djelovanje koje zainje evolu
ciju prvotne materije. Ovakva manifestacija materijalne energije zove
se mahat-tattva ili svemirski intelekt. Vrhovna je i svukupna. Dok
Maha-Visnu izdie, traje materijalni svijet. Kad udie, sve ponovno
ulazi u Njega. (Pogledati Shemu stvaranja /.)
Zatim je Gospodin kao 1. Purusa pogledao unutranjost pojedinih
svemira i vidio kako je unutra sve tamno i prazno. Stoga Gospodin
ulazi u svaki pojedini svemir u obliku 2. Purusc (ili drugog Visnua),
koji isto tako lei na Uzronom oceanu svog svemira i nastavlja dalj
nje stvaranje. Sa s o b o m donosi sve materijalne energije. Polovina sve
mira je ispunjen vodom oceana a u drugoj se nastavlja stvaranje.
Ovaj 2. Purusa je izvor i neunitivo sjeme svih ivih bia i inkarnaci-
 UVOD - STVARANJE 21

ja u svemiru.
tila, uma i inteligencije) lani ja uz p o m o tri gune ili sile materijalne
Mahat-tattva se sastoji od dvadeset i tri elementa: sveukupna mate
prirode. Lani ja nastaje spajanjem materije i duha, tj. materijalnog
rijalna energija, lani ja, zvuk, dodir, oblik, okus, miris, zemlja, voda.
tijela i due. Predstavljen je u tri gune: vrlini, strasti i neznanju. Ta
vatra, zrak, n e b o ( e t e r ili prostor), oko, uho, nos, jezik, koa, ruka,
energija nas prisiljava i omoguuje da se poistovjetimo s tijelom koje
noga, organ za izbacivanje izmeta, spolni organi, govor i um. Svi se
smo dobili, kako bi mogli s dobivenim tijelom izvravati svoju misiju
spajaju utjecajem vremena i ponovno raspadaju tijekom vremena.
u ovom materijalnom svijetu (Vidjeti "Shemu stvaranja 3 " )
Vrijeme je Gospodinova energija i djeluje prema Njegovoj volji. Ova
energija se zove kala i predstavlja je boica Kali. Tada sve biva pokre
nuto utjecajem vjenog vremena i ivih bia te nastaju razni oblici. SHEMA STVARANJA 1.
2. Purusa se dalje ekspandira u 3. Purusu, koji proima itav svemir.
S t v a r a n j e u sjaju b r a h m a j y o t i j a
Ovaj 3. Purusa kao Nad-ua svih ivih bia ulazi u srce svakog ivog
bia i prati ga tj. vodi kroz ivot. Gospodin kao Nad-ua s vjenim
vremenom ulazi ak u svaki atom i tako proima duhovnom energi
jom cijeli svemir tj. ulazi u dvadeset i tri elementa. Tada se zapravo
iva bia bude i poinju djelovali, i ovi elementi bivaju oblikovani i
pokrenuti. Nakon ovog pokretanja nastao je gigantski svemirski
oblik ili virat-purusa - tijelo Gospodina. U ovom gigantskom obliku
sve poiva: svi planetarni sustavi i sve pokretno i nepokretno. Mi smo
kopija ovog giganskog oblika. On je tijelo, um i osjetila, dinamika si
la sveg kretanja p o m o u deset vrsta ivotnih energija. On je j e d n o
srce iz kojg p o t j e e ivotna energija (Vidjeti Shemu stvaranja 2 . ) . Iz
pupka 2. Puruse, u kojem je jezero stvaranja, izrastao je lotosov cvi
jet na ijem vrhu se rodio Brahma, prvo ivo bie svemira. Gospodin
prenosi u srce Brahme svo vesko znanje. Svaki svemir ima svog
Brahmu - predsjedavajue boanstvo koji je zaduen za dalje stvara
nje. Brahma je, nakon to je 3- Purusa proeo cjeli svemir i stvorio
uvjete za daljnje stvaranje, p o e o stvarati. Tako je svakom ivom biu
dodijelio odgovarajue tijelo ili yantru (stroj), ovisno o djelima koje
je uinilo u prolosti i elji. To dodjeljivanje tijela mi nazivamo raa
njem. ivo b i e (duhovna dua, djeli Gospodina, veliine duhovnog
atoma) biva prenesena, ovisno o djelima koje je uinila u prolosti i
elji, u spermu t o n o odreenog oca koji oplouje maternicu majke.
Zahvaljujui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue
materijalno tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci.
Tako su iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i ma
terijalne energije. Brahma je prema uputi Gospodina stvorio 8 . 4 0 0 .
0 0 0 vrsta materijalnih tijela za iva bia. ivo bie mora djelovati u
skladu s tijelom koje je dobilo. Na to ga prisiljavaju (veu preko osje-
 1.3 Materijalna energija
U Bhagavad-giti, stih 7.4., Gospodin kae: "Zemlja, voda, vatra,
zrak, eter, um, inteligencija i lani ego Moje su odvojene materijalne
energije".
Iz ove tvrdnje vidimo da se materijalna energija sastoji iz osam glav
nih oitovanja. Prvih pet: zemlja, voda, vatra, zrak i eter nazivaju se
golemim ili grubim elementima i obuhvaaju pet predmeta osjetila.
Svi su oni oitovanje fizikog zvuka, dodira, oblika, okusa i mirisa.
Um inteligencija i lani ja su fini materijalni elementi. Lani ja ("ja
sam" ili "ovo je m o j e " ) predstavlja temeljno naelo materijalnog po
stojanja. Obuhvaa deset osjetilnih organa za vrenje materijalnih
djelatnosti. Inteligencija se odnosi na cjelokupnu materijalnu kreaci
ju zvanu mahat-tattva. Tako se od Gospodinovih osam odvojenih
energija oituju dvadeset i tri elementa materijalnog svijeta. Oni su
izvorno ogranci Gospodinovih energija i odvojeni su od njega. Dva
deset i etvrti element je ivo b i e ili duhovna dua.
1.4. Stvaranje pet grubih elemenata
Mudrac Kapila je rekao (S. B., T r e e pjevanje, trei dio, 2 6 . 3 2 ) :
"Kada energija Gospodina pokrene egoizam u neznanju, oituje se
suptilni element zvuk. Od zvuka nastaju etersko n e b o i osjetilo slu
ha."
Mudrac Maitreva r e e (S.B., T r e e pjevanje, prvi dio, 5.31 do 3 6 ) :
"Nebo je proizvod zvuka, ..."
N e b o je simboliki predstavnik Vrhovne Due. Zatim je Gospodin
preao pogledom po nebu djelomino pomjeanim s vjenim vreme
nom i izvanjskom energijom i tako se razvilo osjetilo dodira, a iz nje
ga je stvoren zrak u nebu. Zatim je iznimno moan zrak u dodiru s
nebom proizveo oblik osjetilnog opaanja, a opaanje oblika se pre
obrazilo u elektricitet uslijed trenja, te u svjetlost potrebnu da bi se
vidio svijet. Kad je elektricitet proeo zrak i kad ga je Svevinji pogle
dao, tada, mijeanjem proetog zraka, vjenog vemena i izvanjske
energije dolazi do stvaranja okusa i vode.
Zatim je Gospodin pogledao vodu stvorenu od zraka i elektriciteta
pomijeanu s vjenim vremenom i vanjskom energijom. Tako se
voda preobrazila u miris i zemlju, ija je glavna odlika miris. Ukra
tko: zvuk se razvio u nebo, dodir u zrak, oblik u vatru, okus u vo
du, miris u zemlju."
Na ovaj nain eter se oituje u etiri elementa: zrak, vatru, vodu
i zemlju. Iz zemlje su stvorena sva organska iva bia ukljuujui i
one iz carstva biljaka, ivotinja, te na kraju i ovjeka. Zemlja tako
er sadri neorganske tvari koje tvore carstvo minerala. Tako je iz
maternice ovih pet elemenata roena sva materija ije je stvaranje
pokrenuo Maha-Visnu, Svevinji.
Temeljnih pet elemenata postoje u cijeloj materiji. Voda nam
daje klasian primjer. U krutom obliku tvori led koji je oitovanje
principa zemlje. Uspavana, latentna vatra u ledu topi ga i javlja se
princip vode, a tada se eventualno isparavanjem pretvori u princip
zraka. Para nestaje u eteru i tako moemo vidjeti da je temeljnih
pet elemenata eter, zrak, vatra, voda i zemlja, nazono u jednoj
supstanci. Svi ti elementi potjeu iz energije Kozmike Svijesti, tj
iz zvuka kojeg emanira Kozmika Svijest, i svih pet je prisutno u
svoj materiji u svemiru.
7.5. ovjek i gigantski svemirski
oblik virat-purua
R e e n o je da u gigantskom svemirskom obliku sve poiva, sva 24
elementa. Mi smo kopija tog gigantskog oblika i stoga i u nama to
sve postoji. Virat-purua je gigantski svemirski oblik a mi smo mali
svemirski oblik ili mikrosvemir
Dakle,"ovjek je mikrosvemir". Stoga pet temeljnih elemenata
takoer postoji u svakoj ivoj jedinki. U ljudskom tijelu postoji pro
stor koji je oitovanje etera, npr. prostor u ustima, nosu, probav-
nom sustavu, sustavu za disanje, kapilarama, stanicama. Prostor,
zapravo eter koji se kree, zove se zrak. On je pokretni element. U
ljudskom tijelu zrak se oituje kao pokreti miia, otkucaji srca,
irenje i skupljanje plua itd. Ukupno kretanje itavog ivanog su
stava vodeno je tjelesnim zrakovima. T r e i element je vatra. Izvor
vatre i svjetlosti u Sunevom sustavu je Sunce. U ljudskom tijelu
izvor vatre je metabolizam. Vatra se pojavljuje u probavnom sustavu. J e z i k je usko povezan s funkcijama genitalija. Element zemlje je
U sivim modanim stanicama materije, vatra se oituje kao inteligen povezan s osjetom mirisa. Nos, osjetilni organ mirisa, povezan je s
cija. Vatra takoer omoguava da vidimo svjetlost. Tako su tjelesna te funkcijama anusa. Osoba koja pati od opstipacije, ima lo zadah iz
mperatura, probava, miljenje i osjet vida sve funkcije tjelesne vatre. ustiju, a njegovo osjetilo mirisa biva tupo. Drevni rishiji-muraci su
Cijeli metabolizam i sustav enzima su kontrolirani tim elementom. otkrili da svi ovi elementi emaniraju iz iste Vrhovne Osobe koja se
Voda je etvrti vaan element tijela. Oituje se kao sekret probavnih u svom izmijenjenom obliku oituje kao Apsolutna Istina. Ayurveda
sokova u membrani, plazmi i citoplazmi. Voda je apsolutno neopho eli da svaka osoba dovede svoje tijelo i duh u savreni harmonini
dna za funkcioniranje organa i najrazliitijih tjelesnih sustava. Budui odnos s Vrhovnom Svijeu.
da je ovaj element tako vaan, voda se e s t o zove i "voda ivota". Ze
mlja je peti i posljednji element svemira nazoan u mikrosvemiru. Tablica pokazuje kojim su se redoslijedom, poev od zvuka,
ivot je mogu jer zemlja dri sva iva bia i neive supstanec za razvili elementi (pet elemenata: prostor zrak, vatra, voda i zeml
svoju krutu povrinu. U tijelu krute strukture kao to su kosti, nokti,
ja), osjetila, osjetilni organi i njihovo djelovanje. Redoslijed od
miii, koa i kosa potjeu od zemlje.
zvuka na dalje treba itati i promatrati vodoravno i vertikalno.
Pet elemenata se oituje i u funkciji pet osjetilnih organa u ovje
ku. Tako su pet elemenata izravno povezani s ovjekovom sposo
bnou da percipira vanjsku okolinu u kojoj ivi. Temeljni elementi
su povezani sa sluanjem, dodirivanjem, vidom, okusom i mirisom.
Eter je medij kojim se prenosi zvuk. Taj element je stoga povezan sa
sluanjem. Uho, organ sluha se izraava i oituje kroz organ govora
koji kreira razumljiv ljudski govor - zvuk. Zrak je povezan osjetom
dodira, a osjetilni organ dodira je koa. Organ kroz koji se oituje
dodir je prije svega ruka. Ruka je odgovorna za hvatanje, davanje i
primanje. Vatra, koja oituje svjetlost, toplinu i boju, povezana je
vidom. Oko, organ vida, prati hodanje te je tako povezan sa stopa
lima. O i daju smjer hodanju. Voda je povezana s osjeajem okusa.
Bez vode jezik ne bi mogao kuati.

1.6. Tri gune ili kvalitete materijalne prirode

Gospodin u svojoj Purusa inkarnaciji p o k r e e materijalnu prirodu

(Jjrakritf) i tri sile, gune ili kvalitete, zvane: salva - vrlina, raj OS - stra
st i tamas - neznanje, s vjenim vremenom. Ovakva manifestacija ma
terijalne energije zove se mahat-tattva. Vrhovna je i svukupna. Tri
 kvalitete, gune, materijalne prirode proimaju cijelu mahat-tattvu i
stoga su manifestacija Gospodinove izvanjske (materijalne) energije
ili moi. Zato se cjelokupna materijalna energija moe podijeliti na tri
gune ili kvalitete materijalne prirode. Ne postoji djeli koji nije pro
et s tim kvalitetama. Mijeanjem ovih odlika ili kvaliteta materijalne
prirode: satve, rajasa i ta masa, razvijaju se sve osobine materijalne
prirode. Sve to postoji proizvod je mijeanja tri odlike materijalne
prirode. To se moe jasno ilustrirati p o m o u tri osnovne boje: ute
(bijele), crvene i plave. Mijeanjem ovih triju boja u raznim kombina
cijama dobiju se sve druge boje - neogranieni broj. Vrlina (satva) se
moe obiljeiti utom bojom, strast - c r v e n o m i neznanje - plavom ili
crnom bojom. Sila vrline slui za odravanje svemira i njome uprav
lja Visnu, sila strasti (rajas) je za stvaranje i njome upravlja Brahma
- kreator ovog svemira, sila neznanja (tamas) je za unitenje ove
materijalne kreacije i njome upravlja Siva, jedan od najmonijih polu
bogova. Nema predjela u svemiru gdje su neke sile (u daljnjem tekstu
gune) u istom stanju. Nadmeu se - mijeaju; jedna uvijek domini
ra. Tako postoji labilna ravnotea izmeu tri gune. Dok jedna raste,
ostale padaju. Zbroj je npr. uvijek sto. Najbolji primjer za to je u fizici
Zakon o odranju energije. Neke odlike guna:
1. Vrlina je znanje, svjetlost, istoa, stabilnost, budnost i sutina
2. Strast je nemirno kretanje, jako nastojanje da se postignu rezul
tati u radu
3. Neznanje je statino, inertno, znanje kao proizvod pekulacije,
tame i ludila, lijenost i tvar. Tako u skladu s prolim djelima i eljama
ivog bia nastaje mijeanje tri gune materijalne prirode i ivo b i e
dobiva tijelo pogodno za ispunjenje svojih elja. Ovo tijelo u kojem
sada boravimo je ono to smo zaradili i eljeli. Bilo da je lijepo, ru
no, pametno ili bolesno.
POGLAVLJE II
2. Konstitucija ovjeka - prakriti
2.1. Tko smo mi?
Mi smo duhovne due - granina duhovna energija veliine duhov
nog atoma. Djelii smo Svevinje Boanske O s o b e i stoga smo kvali
tativno jednaki s Njim ali smo kvantitativno razliiti od Njega. Go
spodin je Vrhovna Osoba a mi smo njegovi podreeni, uvijek odvo
jeni djelii. Due su takoer o s o b e . Duhovna energija je via Gospo
dinova energija.
U uvodnom dijelu smo rekli kako ivo bie nastaje - kako se rada u
ovom materijalnom svijetu. ivo b i e - duhovna dua, djeli Gospo
dina veliine duhovnog atoma uz p o m o Gospodina (Nad-due), biva
preneseno u spermu o c a koji oplouje maternicu majke. Zahvalju
jui ivom biu, dui, u maternici majke raste odgovarajue materijal
no tijelo koje se kod ljudske vrste raa nakon devet mjeseci. Tako su
iva bia u ovom materijalnom svijetu spojevi duhovne i materijalne
energije.
Osam elemenata: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um inteligencija i
lani ja su nie ili materijalne Gospodinove energije. Pet grubih ele
menata su: zemlja, voda, vatra, zrak, eter, a tri fina materijalna ele
menta su: um inteligencija i lani ja. iva bia, koja koriste ovu niu
energiju su via Gospodinova energija.
Osam niih energija djeluju grubo i fino, dok via energija jiva ili
ivo bie djeluje kao pokretaka sila.
U ovom materijalnom svijetu ivo bie-duhovna dua ima tri tijela
ili tri osobna odijela: duhovno, fino ili suptilno i grubo.
2.1.1 Duhovno tijelo
Iste je kvalitete kao duhovna dua, ali je ono sada zakrljalo i treba
mo ga razviti ako elimo vjean ivot u duhovnom svijetu. U ovom
dobu Kali najpovoljnije ga je razvijati pjevanjem mantri ili Svetog
Imena Gospodina, sluenjem Gospodina, oboavanjem Gospodina i
davanjem Gospodinu sve to imamo.
U materijalnom svijetu dobivamo privremeno materijalno tijelo da
bi mogli djelovati i zbog kojeg se ponovno raamo i umiremo. U ma
terijalnom svijetu sve je privremeno, nae tijelo i cijeli materalni svi
jet. U materijalnom svijetu izloeni smo materijalnim bijedama iz tri
izvora:
- materijalne prirode (potresi, poplave, poari, itd.)
- drugih ivih bia (lava, tigra, vuka, komarca, ljudi, itd.)
- naeg tijela (raanja, razne bolesti i nesree, starosti, smrti, itd.).
Duhovnu duu i duhovno tijelo ne moemo vidjeti ni finim ni gru
bim materijalnim oima.

2.1.2. Fino (suptilno) materijalno tijelo

Sastoji se od uma, inteligencije i lanog ja. Sedam ehakri ili centara

i 7 2 . 0 0 0 nadii (suptilna tunela) kroz koje prolazi ivotni zrak pred
stavljaju astralno ili grublje suptilno tijelo. Suptilno tijelo nastaje kad
dua dobije od Gospodina u skladu sa svojim eljama i karmom, lani
ja. Tada se ista svjesnost i elja due prolazei kroz lani ja razlae
na sedam ehakri (centara). Zbog lanog ja stvara se i materijalni um,
a inteligencija biva prekrivena iluzijom. Spoj izmeu due i materije
osigurava Nad-dua preko lanog ja. Chakre su energetski centri - vrt-
lozi, nalaze se u eteru - eteralnom dijelu tijela i veza su izmeu suptil
nog i grubog materijalnog tijela. Nad-dua se nalazi u visini anahata
chakre (predjelu srca). Chakra znai kota, krug, ili presjek tri glav
na kanala prane.
Chakre su smjetene:
1. Midadhara u predjelu najnieg k i m e n o g prljena (neki kau u
predjelu genitalija) - lotos s etiri latice - negativni pol. Otvara se pre
ma dolje. Povezana je s bazinom ivotnom energijom i adrenalinom.
Kontrolira vane ivotne reakcije.
2. Svadisthana u ivanom centru u predjelu iznad spolnih orga
na (ili ispod pupka) - lotos sa est latica. Povezana je sa zadovoljstvom
i osjetilnim iskustvom.
3. Manipura u ivanom centru iznad pupka - plexsus Solaris -
lotos s deset latica. Kontrolira dotok energije u sve unutarnje organe
ispod dijafragme.
4. Anahata u sredini grudi u predjelu srca - lotos sa dvanaest lati-
ca. Povezana je sa srcem, grudima i pluima.
5. Vishuddha - grlena, u dnu vrata u blizini titnjae - lotos sa e
snaest latica. Povezana je s miljenjem kao i s komunikacijom i go
vorom.
6. Ajna u sredini ela izmeu obrva - t r e e oko - lotos s dvije latice.
Povezana je s glavom, oima i o p e n i t o s percepcijom. Na dubljoj ra
zini povezana je s naom unutranjou i fiziolokim razumijeva
njem.
7. Sahasrara na vrhu glave - sjedite pozitivnog pola - Visnua - lotos
sa tisuu latica. Otvara se prema gore. Ne djeluje samostalno v e ovi
si o ispravnom djelovanju drugih chakri kako bi u o p e dobila mogu
nost razvoja. Povezana je s duhovnim ivotom, samospoznajom, uni
verzalnim razmiljanjem te samilou, bez primjesa sentimentalno
sti. Bit e uznemirena ako ne prihvatimo svoj pravi poloaj i ne djelu
jemo odgovorno u naem ivotu. Postoji jo pet manjih centara, da
kle ukupno dvanaest. Chakre se okreu, vibriraju svaka svojom
vibracijom. Privlanost izmeu negativnog i pozitivnog pola je o n o
to zovemo ivot. Negativni pol je sjedite kundalini. Kundalini
energija je personificirana boginja prirode. Yogiji kau: "Visnuov sjaj
stalno privlai kundalini koja uvijena kao zmija eka na trenutak
kada e se m o i uzdii kroz kimeni stup i sjediniti sa svojim gospo-
darem Visnuom". Kundalini znai uvijena. Du k i m e n o g stupa su
tri glavna kanala, na sanskritu: nadia. Na lijevoj strani je negativni:
ida-nadi. Na desnoj je pozitivni:pingala-nadi. U sredini, u kimenoj
modini je sushumna-nadi. Srednji je put za kundalini.
Suptilno tijelo uz p o m o tri gune materijalne prirode upravlja gru
bim tijelom. Suptilno tijelo nije vidljivo o i m a ovog grubog tijela. Ri
jetke o s o b e mogu vidjeti obrise suptilnog tijela ili auru. Suptilno tije
lo je uzrok naeg prebivanja i patnji u materijalnom svijetu. U njemu
se stvara oblik budueg finog i grubog materijalnog tijela. U trenutku
smrti, tj. pri naputanju grubog materijalnog tijela nosi duu na
mjesto gdje e dobiti sljedee grubo materijalno tijelo.
2.1.3. Grubo materijalno tijelo
Chakre se okreu - vibriraju i oko njih se nakuplja gruba materija
sline vibracije i tako se stvara grubo tijelo. G r u b o tijelo je kopija fi
nog materijalnog tijela i sastoji se od pet grubih materijalnih eleme-
n a t a p a n c h a maha-bhutas: zemlje, vode, vatre, zraka i etera (prosto
ra). G r u b o tijelo je kao kaput, a fino kao odjea. Pokreti grubog tijela
potjeu od srca u predjelu kojeg se nalazi ivo b i e , a osjetila osnae
na s deset vrsta ivotnih zraka omoguuju sve djelatnosti tijela.
2.2. Kako odrati zdravo materijalno tijelo?
Tako da ga poznajemo i pravilno ga odravamo.
2.2.1. Poznavanje materijalnog tijela
2.2.7.7. Tri-doshe
Mijeanjem tri gune materijalne prirode i pet grubih elemenata (ze
mlje, vode, vatre, zraka i etera) nastaju fini energetski principi koje
Ayurveda naziva tri-dosha. Tri-dosha je odgovorna za prirodu (gra
u) grubog tijela svake osobe. Tri-dosha su tri principa ivota: vata,
pilta, kapha. Pomau u stvaranju i distribuciji ivotnog zraka, ui i
sluzi da bi odrali grubo tijelo zdravim. Iz etera i zraka oituje se kao
zrak, vata princip. Vatra i voda oituju se u tijelu kao vatra, princip
nazvan pitta. Zemlja i voda oituju se kao vodeni princip poznat kao
kapha. Ova tri elementa: vata, pitta i kapha upravljaju svim biolo
kim, psiholokim i fizikim funkcijama tijela, uma i svjesnosti. Oni
imaju konstitucionalnu i zatitnu funkciju u tijelu koje normalno fun
kcionira. No, ukoliko se desi da su ti elementi izvan ravnotee, oni
pridonose razvoju raznih bolesti. Ti elementi su odgovorni za bue
nje prirodnih nagona prema odreenoj vrsti hrane. Oni upravljaju
stvaranjem, odravanjem i unitavanjem tjelesnih tkiva, te odstranji
vanjem nepovoljnih produkata iz tijela. Odgovorni su i za psiholoki
funkcije to ukljuuje emocije poput straha, ljutnje, pohlepe, te vie
razine emocija poput razumijevanja, samilosti i ljubavi. Na taj nain,
ova tri elementa su zapravo temelj psihosomatske egzistencije ovje
ka. Temeljna konstitucija tih elemenata kod svake o s o b e dogaa se
ve u vrijeme zaea. O p e n i t o postoji deset osnovnih konstitucio-
nalnih tipova iju shemu prikazujemo na sljedeoj strani.
Izmeu ovih deset openitih tipova postoji nebrojeno mnogo sup-
tilnih varijacija koje ovise o postotku vata-pil ta-kapha elemenata.
Temeljna konstitucija pojedinca ostaje ista lijekom cijelog ivota jer
je genetski odreena. Kombinacija elemenata koji su nazoni u trenu
tku roenja, ostaje konstantno zapisana. Meutim, kombinacija ele-
menata, koji prate konstantne tjelesno-patoloke promjene u tijelu,
odgovara promjenama okoline. Tijekom ivota postoje brojne inter
akcije izmeu unutarnje i vanjske okoline. Vanjska okolina obuhvaa
kozmike sile (makrokozmos), dok su unutarnje sile (mikrokozmos)
voene principima vatapitta-kapha. Temeljni princip avurvedskog
lijeenja dri da osoba moe uravnoteiti unutarnje sile promjenom
prehrane i ivotnih navika i tako uspjeno odoljeti promjenama u
njenoj vanjskoj okolini (promjena vremena, godinjih doba, dolazak
bolesti, itd.).
Razumijevanje tri-dosha
U skladu s nauavanjem avurvedske medicine, prvi zahtjev u
samoizljeenju i lijeenju drugih jest pravilno razumijevanje ove tri-
closhe. Koncept vatapitta-kapha je temelj Ayurvede i sadri u sebi
potencijal s kojima je sposobna uiniti pravu revoluciju u tradi
cionalnom sustavu lijeenja na Zapadu. Ipak, ovaj koncept tri-doshe,
nama Zapadnjacima, teko je objasniti na lak i prihvatljiv nain. Zdra
vi smo kad su sve tri doshe u naem tijelu u ravnotei. Ako je neka
dosha poveana ili smanjena, mi s m o bolesni.
1. Vata je pokretaki princip; o n o to p o k r e e je vata. Ona je ivo
tna energija ili prana (ivotni zrak) koji p o k r e e . Smjetena je uglav
nom u debelom crijevu i upljinama zdjelice. Ako vata nije zrak ka
1
kav mi znamo, to je onda; Srimad-Bhagavatam naziva vatu "ivot
nom energijom" (S.B., 3.6.9). U objanjenju znaenja ovog stiha, re
e n o je da su ove ivotne energije u obliku deset vrsta ivotnih zraka
koji cirkuliraju tijelom.
Deset vrsta vata ili zraka se opisuju na sljedei nain: glavni pro
lazi kroz nos disanjem i naziva se prana. Onaj koji prolazi kroz crije
va, kao zrak koji izbacuje ili izluuje, naziva se apana. Zrak koji regu
lira hranu u elucu i ponekad se uje kao podrigivanje je samana.
Onaj koji prolazi kroz grlo i ije zaustavljanje izaziva guenje se nazi
va udana. Zrak koji krui itavim tijelom se naziva vyana zrak.
Takoer postoji i pet suptilniji od gore spomenuti pet zraka. Onaj ko
ji omoguava otvaranje oiju, usta, itd. naziva se naga zrak. Onaj koji
poveava apetit se naziva krkava, a onaj koji pomae grenje se nazi
va kuruna. Zrak koji pomae oputanjc kad irom otvorimo usta (pri
zijevunju) se naziva devadatta zrak, a onaj koji pomae odravanju do grla, od grla do grudi i natrag prema glavi.
se naziva dhananjayna zrak. Svi ovi zraci potiu iz centra srca. Ayur
veda opisuje svojstva vate, kao i nain na koji se oituje u tijelu. Kao Navest e m o funkcije prane.
to zrak u atmosferi moe biti primjeen samo kada stupi u odnos s
predmetom koji dodiruje (npr. vjetar, prolazei kroz drvo p o k r e e li A) fine (suptilne) funkcije:
stove), tako se i vata oituje u tijelu kao kretanje i bol. Stanina po
kretljivost (pokretanje individualnih stanica), impulsi na ivanim 1. uva ili obuhvaa buddhi (inteligenciju)
zavrecima, senzorne i motorne aktivnosti (osjetljivost osjetila i kre
2. uva ili obuhvaa manas ( u m )
tanje), respiracija i probava su rezultati vata principa. Bol i zadovo
3. upravlja radom (otkucajima) srca
ljstvo se osjeaju uslijed vate.
4. upravlja aktivnostima deset osjetila
5. strah
Svojstva vate su sljedea: 6. tjeskoba
7. praznina
1. najlaka je od sve tri doshe 8. nepostojanost
2. nevidljiva i bezbojna
3. suha, hladna i gruba B) grube funkcije:
4. najkrai val od sve tri doshe
5. nalazi se u prostoru ili vakumu (naunik Washore, stanini 1. disanje (udisanje)
biolog je dokazao da oko svake stanice postoji vakum, poznat kao 2. gutanje
stanina vakuola. Vata se nalazi u ovom prostoru oko stanice.) 3. eruktacija ili podrigivanje
6. osjea se u tijelu kao kretanje i bol. 4. kihanje
5. izbacivanje pljuvake i sluzi
Vata, ili ivotni zrak, proima itavo tijelo. Postoje i naroita mjes
ta u kojima je vata koncentrirana. Ova mjesta, kako je r e e n o u Ayur Udana je smjetena u grudima. Podruje njenog djelovanja je od
veda su sljedea (Vidi si. 1 na str. 43): nosa do grla, od grla do pupka i natrag.
Navest e m o funkcije udane.
1. Pakasahya - pankreas i uaoenum (ovo je glavno sredite vate
u tijelu) A) fine funkcije:
2. Kathi - karlini pojas
1. ouvanje memorije (kada je udana p o r e m e e n a dolazi do amne
3. Sakthi - svi zglobovi
zije)
4. Shotra - ui
5. Asthi - kosti
B ) grube funkcije:
6. Sparsha-indriya - koa
Postoje podjele ili vrste vate (ivotnog zraka) prema funkciji. Ove 1. disanje (izdisanje)
podjele i njihove funkcije ukratko su opisane u objanjenju znaenja 2. govor i vokalizacija
SrimadBhagavatama ( 2 . 3 . 9 ) . Pet glavnih ivotnih zraka se naziva
3. snaga za dranje predmeta (stisak, zahvat)
ju: praua. udana, vyana, sama na i apana.
4. sposobnost osjeanja jezikom
Prana je smjetena u glavi. Podruje njenog djelovanja je od glave 5. sjaj koe
 Vyana je smjetena u srcu. Putuje dijagonalno kroz tijelo (preko za vrijeme poroaja (pobaaj i carski rez su uzrokovani nepravil
pupka) prema potrebama tijela. nim djelovanjem apane).
Navest e m o funkcije vyane.
Ovo je pet glavnih dijeljena vate, tjelesnih ivotnih zraka.
A) fine funkcije:
Sljedei energetski princip koji nastaje je pitta.
1. omoguuje svjesnosti da se za vrijeme spavanja povue iz tijela
u oblast srca i da se pri buenju vrati u cijelo tijelo 2. Pitta je toplotna energija (sok koji stvara toplinu) izraena u
t e k u e m obliku.
B) grube funkcije
Njene odlike su sljedee:
1. regulira disanje i prilagoava tjelesne funkcije za vrijeme
vjebanja kako bi sprijeila premor 1. svjetla je
2. omoguuje savijanje (nagib) glave i trupa 2. topla ili vrua i prodirua
3. otvaranje i zatvaranje onih kapaka 3. ukasta po boji i uljnata
4. upravlja autonomnim ivanim sustavom 4. stvara otar, gorui osjeaj kiselog mirisa
5. po karakteru je vrela, viskozna (gusta) tvar, pokretna
Samana je smjetena u tankom crevu, putuje sustavom za probavu 6. daje boju koi i auri oko tijela
od eluca do duodenuma, te do crijeva i guterae. Ona regulira va 7. moe se vidjeti osjetilom vida
tru probave. 8. neprijatnog okusa
Navest e m o funkcije samane. 9. u tijelu se osjea kao toplina. Kao i ivotni zrakovi, i pitta putu
je kroz tijelo (ona je toplinska energija u svakoj stanici), ali ima
1. neprekidno odrava vatru probave (poznatu kao fataragni) i naruita sredita u kojima je smjetena.
2. regulira apetit
3. gura probavljenu hranu (rasa) u limfne kanale za dalju distribu Sredita pitte su sljedea (Vidi si, 1, str. 43):
ciju tijelom
4. izdvaja fekalni sadraj od rase 1. Nabhi - pupak
5. nareuje apana vayu da dalje odnese fekalni sadraj kako bi bio 2. Samashi - tanko crijevo i eludac
izbaen. 3. veda - znojne ljezde
4. Rudiram - krv
Apana vayu (dalje apana) smjetena je u rektumu ( d e b e l o m crije 5. Rasa - limfa
vu). Putuje do anusa, mara), mokranog mjehura i uretre (mokra 6. Srak - vid ( o i )
ovoda), te natrag do rektuma (zadnjeg crijeva). 7. Sparsha-indriya - koa
Navest e m o funkcije apane.
Postoji pet vrsta pitta prema funkciji. To su: pachak, ranjak,
1. regulira izbacivanje fekalnog sadraja sadak, alochak i brajak.
2. odrava fetus u materici 1. Pachak pitta je smjetena u guterai (prolazi od eluca do gu
3. regulira kontrakcije pri poroaju i gura bebu niz poroajni kanal t e r a e ) i u unim kanalima. Njena uloga je da pomae vatru pro-
bave.
2. Ranjak pitta je smjetena poglavito u unoj kesici i elucu. Boji
rasu (limfu) ukastom bojom. Stvara tjelesnu temperaturu. U viku,
stvara temperaturu viu od normalne. Izaziva glad i ed.
3. Sadak pitta ostaje samo u oblasti srca. Ima nekoliko vanih finih
uloga. Pomae inteligenciji u m o i rasuivanja, stvara snagu volje i
odlunost, daje snagu lanom ja, ali i istoj inteligenciji, ve prema
elji pojedinca. Izaziva srdbu, mrnju i zavist.
4. Alochakpitta je smjetena u oima. Omoguuje boju oiju i du
binu vidnog polja, te opaanje.
5. Brajakpitta se nalazi pod koom. Regulira temperaturu povri
ne tijela, upravlja znojnim lijezdama i pomae vati u osiguravanju
sjaja koe.
Trea i posljednja dosha to se stvara je kapha.
3. Kapha je vrst energetski princip. Moe se usporediti s amino-
kiselinama i bjelanevinama koje izgrauju grubo tijelo.
Kao kod vate i pit te, i kod kaphe postoji pet podjela:
l.Avalambak kapha se nalazi u grudima, akumulator je energije i
daje snagu, daje stabilnost i oblik grudnom zidu i vitalnim organima
(srcu, pluima i jednjaku) smjetenim u grudima. Takoer djeluje
kao nadzornik za cijelo tijelo i upuuje kaphu u podruja gdje je
potrebno. Upravlja privrenou, posesivnou i opratanjem.
2. Kladak kapha je smjetena u elucu. Kada hrana doe u elu
dac iz jednjaka u neprobavljenom obliku ova kapha preuzima hranu,
mjesi je u tjestastu masu i predaje dalje jataragni, vatri probave.
3. Bodha kapha je smjetena na jeziku. Daje m o razdvajanja na
hrane, na onu koja je ukusna i na o n u koju ne treba jesti. Mjesto je
pohlepe.
4. Tarpak kapha je smjetena u glavi gdje radi na podmazivanju
mainerije osjetilnih organa (uiju, oiju, nosa itd.).
5. Slashak kapha se nalazi u svim zglobovima tijela. Podmazuje
zglobove u obliku viskozne uljevite tekuine poznate kao sinovijalna
tekuina.

Osobine kaphe su sljedee: Ovo su mjesta na kojima su smjetene tri doshe, te njihove podjele
i funkcije kako su opisane u ayurvedi. Doshe odravaju tijelo u fun
1. najtea je i najsporija od sve tri doshe kcionalnom stanju u nazonosti duhovne due. Kada su jedna ili vie
2. vrsta je, uljana, sluzava
dosha van ravnotee, javlja se bolest. Prema tome, zdravlje i duina
3. meka je i hladna
ivota ovise o ravnotei tri doshe.
4. nosi pittu i vatu u sebi
5. opaa se kao svijetlea, bijela, viskozna tvar. Da bi se odrala ravnotea ayurveda naglaava pet faktora:

Kapha je smjetena u tijelu na sljedeim mjestima 1. odgovarajua dijeta, gladovanje, ajevi i izbor odgovarajue hra
(Vidi si. 1, str. 43):
ne
2. tjelesne vjebe: asane i pranayama Qiatha-yogd)
1. Uruhu - grudi (glavno sredite kaphe)
3. reguliranje (ili apstinencija) od spolnih odnosa, ivotna sadha-
2. Kantha - grlo
na
3. Sirah - glava
4. Klome - debelo crijevo i eludac 4. odgovarajua mentalna aktivnost: meditacija, mantre, koncentra

5. Avarana - sinovijalne m e m b r a n e (u velikim zglobovima) cija

6. Grahanam - nos 5. nezagaena okolina: zrak, voda, hrana.
l.Jihva jezik
Ravnotea izmeu tri-doshe je vrlo vana za nae zdravlje. Npr.
8. Medha - salo
princip zraka je potreban za tjelesnu vatru, ali voda je nuna da kon-
trolira vatru. Inae bi tjelesna vatra spalila tkivo. Vata p o k r e e ka
pha i pittu j e r su one nepokretne. Vata je glavna tzv. "kraljica"
dosha. Doshe imaju tri osnovne funkcije:

1. Vata kontrolira kretanje

2. Pitta kontrolira metabolizam
3. Kapha kontrolira strukturu tijela

One zajedno upravljaju svim metabolikim aktivnostima:

1. anabolike aktivnosti - kapha

2. katabolike aktivnosti - vata
3. metabolike aktivnosti - pitta
 Ukoliko se desi da je u naem organizmu naruena vata, to e rezul
tirati poveanjem katabolizma koji e utjecati na slom raznih funkci
ja u tijelu. Porast pitte naruava metabolizam, porast kaphe poveava
anabolizam, a porast vate dovodi do istroenosti i iscrpljenosti katab
olizma. U naem djetinjstvu, anabolizam i kapha element dominira
ju budui da je to vrijeme naglog fizikog rasta. U odraslih je domi
nantan pitta element jer je u to vrijeme tijelo zrelo i stabilno., U
starosti prevladava vata element i katabolizam jer tijelo p o i n j e
propadati. Svaka osoba u sebi posjeduje kombinaciju sva tri elemen
ta, ali uvijek jedan od njih prevladava u tijelu.
1. Anabolik - hrana koja potie anabolizam. Anabolizam su kon-
strukivni, stvaralaki procesi u tijelu .
2. Katabolik - hrana koja potie katabolizam. Katabolizam je vid
metabolizma koji razgrauje.
3. Metabolizam je ukupnost biofizikih i kemijskih procesa pri
pretvorbi hrane p o m o u kojih ivi organizam odrava ivot i djeluje.
Doshe imaju prirodan odnos ravnotee u odnosu
8:4:2, (vata:pitta:kapha).
2.2.1.2. Odreivanje osobne tjelesne grae
Uvod
Pruamo vam detaljan opis tri tipa konstitucije. Vano je zapamtiti
da su ovi opisi odraz i s t o g gledita svakog graevnog elementa, a ni
jedna osobna graa nije graena samo od jednog jedinog elementa.
Svaka osoba je kombinacija sva tri elementa, s jednim ili vie eleme
nata koji prevladavaju.
Ove karakteristike tipova konstitucije su prilagoene prema rasnim
tendencijama i kulturolokim sklonostima, j e r razliite rase i kulture
imaju prirodne sklonosti za odreenom konstitucijom tijela i karak
teristinom nainu ivota.
Na primjer, Afrikanci imaju tamnu kou, a Indijci jedu ljutu hranu.
Stoga upozoravamo itatelje da ne donose konane zakljuke o sebi
temeljene na ovim konstitucionalnim opisima. Odreivanje tipa kon
stitucije koritenjem tablice, trebalo bi sluiti samo za o p e n i t o pred
znanje koje e upotrijebiti u razliitim podrujima ivota, kao to je
npr. prehrana, u cilju odabiranja pravilnog naina ivljenja koje e
razvijati dobro zdravlje.
DOSHA PRAKRITI
Dosha prakriti je sanskrtski naziv glavnog shvaanja Ayurvede.
Prakrit i znai priroda odreenog tijela, priroda okoline, supstanca
ili bolest. Dosha, kao to smo ve objasnili, tri su energetska princi
pa nazvana vata, pitta i kapha. Iako ih zapadna medicina ne pozna
je i ne priznaje kao takve, ove doshe postoje svuda u materijalnoj pri
rodi kao transformacija tri oblika prirode.
Okolina i doshe
Doshe u tijelu su aktivne. Postoje doshe i u naoj okolini. Imajui
na umu da se vata princip odnosi na princip ivotnih zraka, pitta
dosha na princip toplotne energije, a kapha dosha na princip vrste
materije, moemo razumjeti da promjene u okolini takoer uzrokuju
i promjene u ravnotei dosha. Ayurveda kontrolira sve prema ovom
konceptu. Na primjer, planinski kraj ima prevladavajuu vata doshu
u zraku, morska obala ima prevladavajuu kapha doshu u zraku, dok
pustinja ima prevladavajuu pitta doshu u svom zraku. Ito tako
izvorska voda je kapha, kinica je vata, a rijena voda je vie pitta po
svojoj prirodi. " *
Vrijeme i doshe
Kada zapue hladan, suh vjetar, u vama reagira vata, j e r je ona ta
kve prirode. Svaka dosha prepoznaje odreenu vrst vremena koje je
potie, prema principu "slino govori slinom."
Kapha sezona pada u proljee - od sredine oujka do sredina lip
nja. Pitta sezona pada u ljeto i ranu jesen - od sredine lipnja do sredi
ne listopada. Vata sezona pada u kasnu j e s e n i zimu - od sredine listo
pada do sredine oujka. Kalendarsko godinje doba koje se apsorbira
jest jesen. Podijeljena je izmeu dviju dosha. J e s e n se smatrapittom
tako dugo dok pevladava toplo vrijeme, a vatom i m se pretvori u
hladno, suho i vjetrovto. Zato ovjek treba biti paljiv da bi usposta
vio cjelogodinju ravnoteu. Tri ayurvedske sezone samo su pribli-
 no odreene i moraju se prilagoditi lokalnim uvjetima. Nije kalen
dar nego je priroda ta koja nam govori kad dolazi do utjecaja na odre
enu doshu. Svaki vlaan, hladan, oblaan dan uzrokovat e porast
kaphe, b e z obzira dogaa li se to u jesen, zimi ili u proljee. Doshe
su vrlo osjetljive na vrijeme. Hladno, suho vrijeme zajedno s vjetrom
akumulira vatu. Toplo vrijeme akumulira pittu, naroito ako je vla
no. Hladno, vlano vrijeme ili snijeg akumulira kaphu. R i j e "aku
mulira" znai da se poveava u skladu s utjecajem iz okoline. Ako
previe poraste, akumulacija prerasta u pogoranje, ozbiljno stanje
neravnotee. Razlog zato dosha moe biti p o r e m e e n a i izvan njene
sezone je taj to postoji odgoda ili prelijevanje, kao npr. kada osje
ate prehladu u ljeti. Potrebno je neko vrijeme da se dosha akumuli
ra do t o k e kada poinje ometati tjelesno funkcioniranje. J o jedna
stvar koja utjee na doshe je vrijeme tijekom dana, shodno poloaju
Sunca u odnosu na Zemlju. Neposredno prije izlaska Sunca, sat i
trideset-est minuta, je brahma-muhurta vrijeme kada su sve doshe
jednako uravnoteene. Ayurveda kae da je to najbolje vrijeme za
yoga sadhanu, prakticiranje yoge ili pobonih (rtvenih) obreda.
Jutro, od izlaska sunca do 10 sati ili podneva, najbolje je vrijeme za
aktivnost. Tijekom ovog vremena moe se kontrolirati vata dosha.
Takoer je poveana kapha dosha. Od 10 sati ili podneva do pri
blino 16 sati poveava se aktivnost pitta doshe. Pitta, poto je to
plinska energija, ini da je vatra probave najjaa u ovo doba dana.
Tijekom ovog vremena pojaana je i e. Od 16 sati p o p o d n e do 19
pred v e e r (do zalaska sunca), poveava se kapha i vata dosha. Tije
kom ovog vremena ne treba spavati. Nakon 19 sati, tj. zalaska sunca
do sljedeeg jutra, poveava se vata dosha. Tada treba biti manje
aktivan, uzimati tople napitke ili vrlo lak obrok i odmarati se. Isto ta
ko od zalaska sunca pa do izlaska nije samo vrijeme vate. Npr. od za
laska sunca do 22 sata ponovno je i vrijem kaphe, hladan zrak, vrije
me inercije s malo energije. Od 22 uveer do 2 ujutro vrijeme je i pit-
te kada se hrana probavlja. Od 2 ujutro do izlaska sunca ponovno je
vrijeme vate. Vata regulira kretanje, i i m se ljudi probude izluuju
otpadne tvari. Najpovoljnije je da odmah i m ustanemo izluimo
otpade tvari. Lake e m o obavljati jutarnje dunosti. Stoga trebamo
tijelo naviknuti na to. Dakle, doshe se mijenjaju tijekom 24 sata, ali
se sve tri mijenjaju i tijekom 12 sati. Utjecajnije su promjene tijekom
svakih 12 sati i njih se treba pridravati. Dorukovati treba rano uju
tro imedu 7 i 8 sati (ljudi vata i pitta grade). Ljudi kapha grade ne
bi trebali dorukovati, jer jedenje u vrijeme kaphe poveava kaphu.
Najbolje doba dana za ruak je od 10 do 14 sati. D o b r o je jesti kada
je s u n c e visoko na nebu, j e r je s u n c e blizak prijatelj ovjeku, daje
vatru. Veerati bi trebalo do 18 sati, laganu hranu. Do 21 sat eludac
e biti prazan, a san zdrav. Jedenje kasno naveer naruit e doshe i
san e biti p o r e m e e n , probudt e t e se neodmorni.
Utjecaj sunca i mjeseca
Sunce jaa pittu i ljudi koji pate od bolesti povezanih s pittom
mogu imati vie problema ljeti. Mjesec je povezan s ljudskim umom.
Boica vode je ta koja vlada kaphom. O s o b i n e su: hladno, bijelo,
polagano i gusto. To su i osobine kaphe. Pun mjesec pojaava kaphu
u tijelu i izaziva plimu u moru, a poveano je prisustvo vode u svim
oblicima ivota. U to vrijeme poveat e se sve bolesti ljudi vezane za
kaphu.
Utjecaj razdoblja ljudskog ivota
Ayurveda ui da postoje tri vana razdoblja ivota: djetinjstvo, zrelo
doba i starost. Djetinjstvo je doba kaphe. Zato djeca mogu patiti od
mnogih bolesti kaphe: kongestija, prehlada, kaalj i izluivanje sluzi.
U to vrijeme hrana malog djeteta je majno ili kravlje mlijeko koje
moe poveati kaphu. Majino mlijeko, ako se majka pravilno-ayur-
vedski hrani, je izbalansirano i ne bi trebalo poveavati kaphu. Ovaj
vremenski period traje do 16 godina. Zrelo doba je od 16 do 50 godi
na. To je vrijeme pitte kada je ovjek aktivan i pun vitalnosti. U ovom
dobu e s t e su t e g o b e vezane uz poremeaj pitte. Starost je doba va
te. T e g o b e starosti mogu biti vata poremeaji: drhtanje, slabljenje,
gubitak daha, artritis, gubitak sjeanja i b o r e . Kako bi ovjek mogao
odrediti prakriti ili prirodu svoga tijela, ayurveda iznosi mnoge odli
ke razliitih vrsta tijela. Tablice u testu koja slijedi daju samo kratak
pregled ovih odlika. Naravno, ni j e d n o tijelo nije samo jedna od ovih
priroda: vata, pitta, kapha. Svako ima pomijeane prakriti, s tim da
jedna ili dvije prevladavaju.
 ispunjavanja testa pitanja ili tvrdnje trebate proitati paljivo. Najpri
OTKRIVANJE TJELESNOG TIPA ILI PRIRODE
je ponite s pitanjima koja se odnose na vata doshu.
Bodujte svako pitanje ili tvrdnju bodovima od 0 do 6.
Upute za koritenje tesla

Za otkrivanje vaeg tipa predloena su dva pomagala. Prvi je test
koji je sastavljen od tvrdnji koje su priroda samo vata, pitta i kapha
tipova, iako smo ranije rekli da prema Avurvedi im deset osnovnih ti
pova. Treba samo znati odabrati pravu kombinaciju. Test koji slijedi
upravo to omoguuje. Va izbor odreenih tvrdnji bit e upravo va
tip. Sve ovisi o vaem pravom izboru.
Drugo pomagalo je popis bolesti koji je naveden u poglavlju 3.7.
(str. 73). Kako se koristi ovo pomagalo, objanjeno je uz sam popis
bolesti.
Prakriti tvrdnje su prirodni ayurvedski opisi tipova: vata, pitta,
kapha; naravno, vrlo skraeno.
Naredni test podijeljen je u tri odjeljka: vata, pitta i kapha. U nje
mu su navedene tvrdnje grubih i suptilnih fizikih osobina i o s o b i n e
ponaanja, za svaki tip (vata, pitta i kapha). Te tvrdnje su priroda
(prakriti) za svaki tip. Izbor grubih fizikih osobina bit e oit ili la
gan. Tee e t e se opredjeljivati kod finih fizikih osobina, osjeaja,
miljenja itd. Najtee se opredjeljivati kod osobina ponaanja.
Znaenje:
0 uope se ne odnosi na mene
Od 1 do 2 = uglavnom ne odgovara (neto se malo odnosi na mene)
Od 3 do 4 = djelomino odgovara (moe se djelomino odnositi na mene)
Od 5 do 6 = najvie odgovara ili najvie se odnosi na mene, gotovo uvijek
Npr. ako prvom pitanju date 6 bodova, drugom 4 a t r e e m 2, va
zbroj do tog pitanja bio bi 6+4+2=12. Na isti nain zbrojite bodove
cijelog odjeljka i tako e t e dobiti zbroj vata bodova. Ne zaboravite da
to uinite dva puta: za zdravo i bolesno slanje. Zatim tako nastavite s
pitanjima za pittu i pitanjima za kapku. Kad zavrite imati e t e tri,
odnosno 6 razliitih zbrojeva. Za svaku doshu p o s e b n o (dva). To je
va osobni tjelesni tip. Jedan tip je u zdravom ili prirodnom stanju, a
drugi u bolesnom ili neprirodnom stanju. Ako elite moete i za svo
ju bebu napraviti test. Sada hrabro naprijed.

Moete odgovarati na dva naina:

TESTOVI
1. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6)
navedene tvrdnje za stanje kad ste zdravi, tijekom svog ivota ili ba Vata p r a k r i t i
rem zadnjih nekoliko godina.
1. Za b e b e
2. Da prema sjeanju identificirate i ocijenite (bodovima od 1 do 6)
navadene tvrdnje za vae stanje kad ste bolesni, zadnjih nekoliko go
Prakriti tvrdnje Ne odgovara Djelomino odgovara Najvie odgovara
dina. Dobit e t e dva rezultata jednog testa.

1. tjelesna teina pri roenju

Prikaz zdravog stanja je vaa priroda, prirodna konstitucija. Kon ispod 3 kg o 1 - 2 3 - 4 5 - 6

stitucija vaeg bolesnog stanja je narueno stanje koje treba popravi 2. mrave grae 1 - 2 3 - 4 5 - 6

3. nou loe sanja . 1 - 2 3 - 4 5 - 6

ti, tj. vratiti vas u vae prirodno stanje. Ona dosha koja ima vie bodo 3 - 4 S - 6
4. sklonost ka eluanim bolovima 1 - 2
va u naruenom ili bolesnom stanju je p o r e m e e n a i na nju treba dje 5. moraju se tjerati na sisanje , 1 - 2 3 - 4 5 - 6
lovati, tj. vratiti je u zdravo ili prirodno slanje. Tada e vae bolesti
nestali. Ako niste u mogunosti odgovoriti na dva naina, odgovorite
Ukupno vata bodova:
na jedan, va nain. I to e biti dobro, iako malo nepreciznije. Prije
2. Za odrasle Pitta p r a k r i t i
 Ako ste na kraju testiranja dobili ove bodove: vata=S0, pitta=75,
kapha=S5, tada ste trodani tip koji je vrlo rijedak. Stoga ponovite i
provjerite svoje odgovore. Moda ste dvodani tip koji je najei.
Ako niste sigurni, pitajte ayurvedskog lijenika.
U Ayurvedi su iznesene detaljno mnoge kombinacije ovih triju
osnovnih prakriti. Na je cilj da ovdje predstavimo ovaj osnovni kon
cept. Postoje i odlike koje ukazuju na viak ili manjak u svakoj od
ovih dosha. Neke od tih odlika su sljedee:
Previe vate moe da dovesti do groznice, drhtanja, napuhnutog
trbuha, insomnije (nemogunosti da se zaspi), slabosti, razgovorlji-
vosti, nedostatka samopouzdanja. Da bi se kontrolirao viak vate tre
ba uzimati lake ali e s t e obroke slatke, kisele i slane hrane, masau
cijelog tijela sezamovim uljem, cnemu toplom vodom i ricinusovim
uljem, snehan i svedan. Takoer loptice vate natopljene toplim uljem
utapkati po glavi.
Viak pitte moe dovesti do jake edi i gladi, osjeaja gorenja, po
r e m e e n o g ili isprekidanog sna, ukastog obojenja koe, oiju, mo
krae i stolice. Da bi se kontrolirao viak pitte, prehrana treba obu
hvatiti slatku, gorku, oporu i hladnu hranu, ruinu vodici, ghi i mlije
ko. Takoer pomae pasta od sandalo vine na elu, na rukama (aka
ma) i nogama (stopalima), noenje cvjetnog vijenca, vata natopljena
hladnim mlijekom i stavljena preko onih kapaka, hladna kupka, bla
gi laksativ i proista krvi (kao to je sok od draguca). Takoer se
preporuuje trljanje stopala ghijem i malo soli p o m o u predmeta od
nehrajueg elika.
Viak kaphe moe dovesti do nedostatka apetita, lijenosti, otea-
losti, tekog disanja, predugog spavanja, kalja, hladnih udova i blje-
oe koe. Da bi se kontrolirao viek kaphe, preporuuje se laka dije
ta ili gladovanja.Trebali bi prevladavati gorki, ljuti i opori (trpki)
okusi. Vrua juha sa zainima i proso su dobre namirnice. Treba uzi
mati vrlo malo ili nimalo sira, slatkia ili penice. Tjelovjeba treba
postati dio svakodnevne rutine; najbolje je brzo hodanje.

Doshe moga biti u tijelu i u nedostatku.

Nedostatak vate moe dovesti do premora, mentalnih poremea

ja, trnjenja udova, nesposobnosti osjetilnih organa.
Nedostatak pitte moe dovesti do gubitka sjaja, nedostatka apeti
ta i niske tjelesne temperature.
tav. Topla voda s dodatkom limuna i meda, ili s prahom dumbira,
Nedostatak kaphe moe dovesti do nesvjestice, slabosti u zglobo
kontrolira viak vate, raspruje kapha i otklanjapittu stvarajui znoj
vima i osjeaja praznine u glavi.
i mokrau. Hladna voda kontrolira viak pitte, a poveava vatu i ka
pku. Ledeno hladna voda remeti vatu. Sva voda ukoliko se pretho
Takoer, doshe se mogu i poremetiti. Ovo je poznato kao kaupi-
dno prokuha bit e laka i p o m o i e uravnoteenju dosha. U Avur-
ta dosha.
vedi nisu samo analizirani tijelo i i n i o c i ovjekove sredine, ve su i
pojedini organi i pojedine patologije (oboljenja) objanjeni prema
Kada je vata poremeena, smjer ivotnih zraka je suprotan.
svojoj prakriti. I opet, na cilj ovdje nije da ulazimo u dubinu, naro
Kada je pitta poremeena dolazi do krvarenja.
ito zbog toga to, ukoliko se ovjek ne koluje za primjenu ovih
Kada je kapha poremeena dolazi do kome.
znanja, moe zloupotrijebiti svoje o g r a n i e n o znanje.
Ghi uvijek neutralizira pit tu. Hladan vjetri i hladna tekua voda Samo informacije radi, navodi se tablica glavnih organa i njihovih
stvaraju m i r u sve tri doshe. Fotografija gole ene uznemiruje sve tri prevladavajuih dosha (Vidi si. 1, str. 43 - Unutranji organi grubog
doshe. Kobrin otrov ulazi u vata doshu i iri se kroz cijeli ivani sus- tijela).
 Organi imaju svoje prevladavajue doshe, ali u bolesnom stanju bi
lo koja od dosha se moe poremetiti. Na primjer, una vreica je
pitta organ. Ali moe izazvati poremeaj vata doshe, koji izaziva
smetnju kao to je una kolika (bolni grevi crijeva). Ukoliko pitta
izazove poremeaj une vreice, moe doi tlo akutne utice. A uko
liko je kapha dosha poremeena, moe se razviti uno kamenje.
Vidimo da su dijagnoza i lijeenje sloen posao za onog tko je u i o
aynrvedsku medicinu, stoga ih treba ostaviti za onu nekolicinu koji
su kvalificirani. Umne spekulacije n e e zadovoljiti.
2.2.1.3- Strukturni elementi grubog tijela
1. DHATU
Nae tijelo se sastoji od sedam osnovnih i vitalnih tkiva zvanih dha-
tui. Sanskrtska rije dhatu znai "graevni element". T i h sedam
dhatua je odgovorno za cijelu strukturu tijela. Dhatui odravaju fun
kcije razliitih organa, sustava i vitalnih dijelova tijela. Igraju bitnu
ulogu u razvoju i hranjenju tijela. Dhatui su dio biolokog obrambe
nog mehanizma. Uz p o m o agnija odgovaraju za imunoloki meha
nizam. Kad je jedan dhatu oteen, on utjee na sljedei dhatu, \cv
svaki dhatu prima hranu od prethodnog dhatua. Dhatu stvara hra
na koju jedemo. Nakon probave, upotrebljiv dio hrane postaje rasa
(limfa), koja je prvi dhatu Od rase (limfe) stvara se drugi dhatu,
rakta (krv). Rakta i rasa u kombinaciji zajedno stvaraju trei dhatu.
mamsa ( m i i e ) . Ovim procesom se dalje stvaraju ostali dhatui. Oni
su, po redu:
1. Rasa (plazma) sadri hranjive tvari iz probavljene hrane i hrani
sva tkiva, organe i sustave, posebno odrava normalnu funkciju
m j e s e n i c e u maternici i izluivanje mlijeka
2. Rakta ( k r v ) upravlja dovodom kisika u sva tkiva i vitalne organe
i odrava ivot, krvne ile i miina tkiva
3. Mamsa ( m i i ) prekriva osjetljive vitalne organe, odrava glatke
miie i kou, p o k r e e zglobove i odrava fiziku snagu tijela
4. Meda ( m a s n o a ) odrava potkonu mast, nauljenost i pod-
mazanost svih tkiva i znojenje
5. Asthi (kost) nosei je dio tjelesne strukture; odrava zube, nokte
i kosu
6. Madhya (ivci i kotana modina) ispunjava kosti i prenosi mo-
toroke i senzorike impulse, te odrava djelovanje suznih lijezda
7. Shukra i arthav ili virya, sjeme (reproduktivna tkiva), sadre
sastojke svih tkiva i odgovorni su za reprodukciju; odrava djelovanje
spolnih organa.
Shukra, poznata i kao virya, ivotna je sutina, bit. Virya ne osta
je samo u spolnim organima, ve obuhvaa itavo tijelo i isijava svje
tlost kao tjelesni sjaj, ili auru. Sauvana virya daje snagu, hrabrost i
odlunost. Izgubljena uludo ili potroena, virya izaziva slabost, kuka
viluk, nekoncetriranu inteligenciju. Ayurveda naglaava da muka
rac treba uvati svoje sjeme. Stoga ayurveda upozorava da sjeme ne
bi trebalo gubiti bez svrhe. Svrhu seksa Bhagavad-gita definira kao
harmu, ili religiozni princip seksualnog ivota radi potomstva koje
bi bilo spaeno od drugog roenja u materijalnom svijetu.
Sedam dhatua trebamo shvatiti kao prirodni, bioloki, postupni
red izraavanja. Nakon probave hrane, "hranjiva plazma", ahara ra
sa sadri hranjivost za sve dhatue. Ta "hranjiva plazma" se trans
formira i oplemenjuje uz p o m o topline nazvane dhatu-agni, tj.
agnijem svakog dhatua prije nego to je dotini dhatu koristi. Kao
to je ve spomenuto rasa se pretvara u raktu, koja se dalje oituje
u mamsu, medu itd. To pretvaranje se dogaa uz tri osnovne radnje:
1. Navodnjavanje ili hranidba hranjive tvari se prenose do
sedam dhatua kroz krvne ile.
2. Izbor - svaki dhatu izdvaja hranjive tvari koje su mu p o t r e b n e
da bi se njegove fizioloke funkcije odvijale.
3. Izravno pretvaranje - kako hranjive tvari prolaze kroz svaki
dlHitu, stvara se hrana za gradnju narednog dhatua.
Ta tri procesa (navodnjavanje, izbor i pretvaranje) istodobno se
odvijaju u tvorbi sedam dhatua. Dhatui se hrane i preobraavaju da
bi odrali normalne fizioloke funkcije razliitih tkiva, organa i sus
tava. Kada postoji poremeaj u ravnotei vata-pitta-kaphe, dhatui
su izravno zahvaeni. Uznemirene doshe (vata, pitta ili kapha) i
oteeni dhatui su uvijek izravno ukljueni u procesu bolesti.
Zdravlje dhatua se moe odrali poduzimajui korake za odranje
vata-pitta-kaphe u ravnotei kroz pravilnu dijetu, vjebu i program
pomlaenja.
 2. AGNI
Agni je sedam vrsta agnis ili toplinskih energija u tijelu. Od ovih
sedam, Jataragni, ili vatra probave je najvanija. U Bhagavad-^Ui
(dalje B G . ) , se kae kako je Gospodin sam Jataragni: aham vais*
vanavo bhutva, "Ja sam vatra probave u svakom ivom tijelu." ( B G .
1 5 . 1 4 ) . Svaki dhatu, ili element, ima vlastitu vatru prisutnu u sebi.
Svaka od sedam agnis pomae tom dhatuu u preobraavanju u na
rednu dhatu (limfa u krv, krv u miie itd.). Vatra krajnjeg elemen
ta, shukra ili virya, transformira toplinsku energriju u svjetlo, te i
vo tijelo stvara sjaj (auru). Agni je bioloka vatra koja upravlja meta
bolizmom. Slina je u svojoj funkciji pitti i moe se smatrati sastav
nim dijelomp/Yta sustava u tijelu, koja funkcionira kao katalitika si
la u probavi i metabolizmu. Pitta sadri energiju zagrijavanja koja
pomae probavi. Ta energija zagrijavanja je agni. Pitta i agni su, u
biti, isto s jednom suptilnom razlikom: pitta je ono to sadri, a
agni je sadraj. Pitta se oituje u elucu kao eluana vatra, agni.
Agni je kiselost u prirodi i njegovo djelovanje razgrauje hranu i po
tie probavu. On je takoer suptilno povezan s pokretima vate j e r
tjelesni zrak uzrokuje plamen tjelesne vatre. U svakom tkivu i stanici
je nazoan agni i potreban je za odravanje prehrane tkiva i odra
nje autoimunolokog mehanizma. Agni unitava mikroorganizme,
strane bakterije i toksine u elucu i crijevima. Na taj nain titi floru
u tim organima. Dug ivot ovisi o agniju. Inteligencija, shvaanje,
percepcija i razumijevanje su takoer funkcije agnija. Boja koe se
odrava p o m o u agnija, a sustav enzima i metabolizma p o t p u n o
ovisi o njemu. Sve dok agnipravilno funkcionira, procesi razgradnje
hrane, apsorbiranje i asimilacija te hrane u tijelo e se odvijati glatko.
3. EST RASA
Za vrijeme t r u d n o e u majinoj maternici, utelovljena dua razvija
svih sedam dhatua. U poetku su oni posueni od majke, ali nakon
etvrtog mjeseca tijelo poinje stvarati svoje vlastite. Pri kraju fetal
nog ivota, nakon to je formirano svih sedam dhatua, formiraju se
osjetilne kvrice na jeziku. Da bi odrao dhatue van maternice, jezik
mora biti u mogunosti da razlikuje rase ili okuse, te tako primi hra*
nu koja e prehranjivati njegovo tijelo. Osnova okusa je p o e l o vode.
Jezik mora biti vlaan da bi se njime moglo kuati. Pokuajte osuiti
jezik i tada stavite na nj mali komadi e e r a ili malo papra. N e e t e
moi osjetiti okus. Mokar jezik je neophodan za osjeanje okusa.
Postoji est okusa: kiselo, slatko, slano, ljuto, gorko i trpko.
Tih je est osnovnih okusa izvedeno iz pet elemenata:
1. Slatki okus sadri zemlju i vodu
2. Kiseli zemlju i vatru
3. Slani vodu i vatru
4. Ljuti okus vatru i zrak
5. Gorki zrak i eter
6. Trpki zrak i zemlju.
Osobe s vata konstitucijom trebaju izbjegavati pretjerano
uzimanje gorkog, ljutog i trpkog, zbog toga to te tvari pojaavaju
vatu a to dovodi do stvaranja plinova. Tvari koje sadre slatko, kise
lo i slano, dobre su za osobe vata grae.
Osobe s pitta konstitucijom trebaju izbjegavati kiselo, slano
i ljuto. Te tvari pojaavaju tjelesnu vatru. Slatko, gorko i trpko blago
tvorno je za pitta konstituciju.
Osobe s kapha konstitucijom trebaju izbjegavati hranu sla
tkog, kiselog i slanog okusa, jer ona poveava tjelesnu tekuinu.
Neka uzimaju hranu ljutog, gorkog i trpkog okusa. Ovaj termin "ra
sa" nije isti kao i termin opisan u prethodnom poglavlju kao dhatu
zvana limfa. Termin "okus" ne odnosi se samo na osjeanje okusa
kvricama smjetenim na jeziku, ve i na krajnju reakciju hrane u
kiseloj sredini eluca. Stoga se okus u ustima naziva svau, dok se
okus u elucu naziva paka. Na primjer, ayurveda svrstava capati
(vrsta peciva od punog peninog brana, vode i soli) u madhura
rasu ili slatkog okusa, premda okus u ustima nije sladak na nain na
koji mi prepoznajemo slatko. Ipak, njegova reakcija u elucu ga ini
slatkim.
Avurvedska farmakologija temelji se na pojmovima: rasa, virya i
vipak. Ti se pojmovi odnose na okus te na tople i hladne uinke hra
ne. Organske i anorganske tvari izazivaju razliite okuse i toplinske
osjete pri svom prolazu kroz usta, eludac, tanko i debelo crijevo.
Kada tvar stavimo na jezik, prvo kuanje okusa zove se rasa, a kada
se hrana proguta i ue u eludac, osjet vrueg ili hladnog odmah ili
malo poslije toga naziva se virya. Stoga, virya su osjeti povezani sa
svojstvima tvari da griju ili hlade.
 Hrana ima i postprobavno djelovanje koje se naziva vipak. Tako
hrana koja sadri najvie kroba (itarice i krumpir) nakon vakanja i
probave postaje slatka, te je njeno postprobavno djelovanje (vipak)
slatko. Tako se est rasa razlae tijekom probave na tri postprobavna
efekta: slatko, kiselo i ljuto, zvano vipak (Vidi tablicu ispod).
Iako je avurvedska farmakologija zasnovana na shvaanju tvari suk
ladno djelovanjima zvanim rasa, virya i vipak, u svakodnevnom iv
otu nalazimo brojne tvari koje imaju specifino, neobjanjeno dje
lovanje na tijelo. Tu je iznimku od pravila ili specifinu akciju koja
oznaava odstupanje od rase, virye i vipaka, gospodin Charak, dre
vni ayurvedski lijenik, nazvao prabhav (iznimka). Pojmovi rasa, vi
rya i vipak ne primjenjuju se samo na hranu ili biljke ve i na sve
ostalo: kristale, metale, b o j e : glazbu (zvukove); ak na duh i emocije.
Prem Ayiirvedi slijedi tabela koja daje opa pravila za odrei
vanje meusobnih odnosa rase, virye i vipaka. Dat je primjer za pra
bhav ili izuzetak za svaki od est okusa kod neke vrste hrane.
Tako iz tabele vidimo da tvari slatkog i slanog okusa imaju slatki
vipak, kiselog okusa kiseli vipak, a ljutog, gorkog i oporog ljuti vi
pak. Ta tri okusa (vipak) ne mogu biti prepoznata s osjetilom jezika.
Prema tome rasa i vipak u neposrednoj su vezi s okusom tvari, dok
je virya u svezi s njenim vruim i hladnim djelovanjem. To troje,
rasa, virya i vipak, neposredno utjee na tri-dosha, a isto tako utje-
e na prehranu i transformaciju tjelesnog tkiva (dhatua).
Rase trebaju biti izbalansirane u prehrani radi optimuma hran-
ljivosti i zdravlja. Znanost o prehrani je osnovala Ayurveda. Ova zna
nost se zasniva na balansiranju est okusa. U bolesnim stanjima, okus
(to znai vie od osjeaja jezika) biljnih lijekova i dijeta su takoer
lerapeutski faktori. Na primjer kada je ovjek zaraen, prvi lijek koji
aleopateski lijenik daje o b i n o je penicilin. Kakav je okus tog lije
ka? Vrlo je gorak - tikta rasa. U istom bi sluaju ayurvedski lijenik
prepisao trave i dijetu koji imaju gorak okus kako bi se infekcija stavi
la pod kontrolu.
Pri oboljenju naroito treba voditi rauna da se uzima hrana koja
sadri rase koje e p o m o i stanju pacijenta, a izbjegava ona hrana
iji ga ukusi razdrauju. Stoga je oigledno da lijenici ili drugi koji
prepisuju jednu " univerzalnu" dijetu za sve svoje pacijente zapravo
ne poznaju nauku o prehrani. Za o p e zdravstveno stanje i radi
spreavanja bolesti moe se dati jedna o p a dijeta za svakoga. Ova
dijeta, koja e u glavnim crtama biti prikazana u sljedeem poglavlju,
treba sadravati preteno madhura rasu (slatko), j e r je to rasa koja
izgrauje tijelo.
Ostale rase trebaju biti zastupljene u manjim omjerima. U kui
uglednog indijskog gospodina gostu se nudi thali (tanjur) koji sadri
prasadam sastavljen od svih est rasa.
Da bi nam pomogla u prepoznavanju rasa, ayurveda daje neposre
dne reakcije koje svaka od rasa stvara na jeziku:
1. Madhura rasa (slatko):
o. daje prijatan osjeaj osjetilima
b. ako padne na pod, mravi se skupljaju oko nje
2. Amla rasa (kiselo):
a. dovodi do reakcije u ustima
b. uzrokuje podizanje obrva
c. moe otetiti zube
3. Lavana rasa (slano):
o. stvara apetit
b. izaziva luenje sline i pljuvake
 4. Katu rasa (ljuto): i vrue. Poboljava apetit i probavu, djeluje protiv greva i kao la-
a. uzrokuje suenje oiju ksaliv, potie luenje sline. Pomae u izgradnji elija i odstranjuje
b. uzrokuje osjeaj gorenja u ustima i na vrhu jezika zaepljenja U tjelesnim kanalima. Ponitava djelovanje svih ostalih
okusa. Viak izaziva kona oboljenja kao to su leukoderma (albini-
5.Tikta rasa (gorko):
zam) i guba, osjeaj svraba, peckanja, gubitaka koe i pojavu bora.
a. nije prijatno na jeziku
Takoer moe uiniti osobu osjetljivu na otrove, moe izazvati otok
b. mala koliina moe podstaknuti apetit
(zadravanje vode) i uzrokovati jako krvarenje iz maternice. Remeti
c. ukus na jeziku ostaje due nego kod drugih rasa.
krv i uzrokuje slabost i vruinu tijela. Uzrokuje upale, visok krvni
6. Kashaya rasa (oporo): pritisak, ir, osip i krvna oboljenja
o. izaziva suhou jezika
b. dovodi do promjene u disanju 4. Katu rasa (ljuto - grije):
Katabolik, smanjuje kaphu a poveava vatu i pittu. Lagano je vru
e i uljasto. Smanjuja otok i pomae u odstranjivanju sala. Prekida
Unutar tijela rase imaju sljedee efekte:
svrab i pomae kod konih oboljenja. Poboljava apetit i proiava
1. Madhura rasa (slatko - liladi): usnu upljinu i itavo tijelo. Ubija gliste, pomae u izljeenju konih
Izgrauje svih sedam dhatua, daje tijelu snagu podmazuje i zado ireva, potpomae zgrliavanju krvi i odstranjivanje ugruaka. Viak
voljava osjetila. Naroito je potrebna trudnicama i majkama koje do unitava kaphu u zglobovima (sinovijalnim membranama) , maji
je. Poveava koliinu mlijeka u grudima i neophodna je za djecu i sta nom mlijeku, sjemenu i salu. Moe izazvati ivanu bolest, vrtoglavi
re ljude. Poveava rase, vodu i ojas, stvara toplinu, smiruje tijelo, cu i nesvjesticu, bolove u predjelu karlice; iscrpljuje tijelo. Poveava
hladno je. Anabolik, stvara kapha doshu, a razara vatu i pittu. temperaturu, znojenje i slabost, izaziva p e e n j e u grlu, elucu i srcu.
Viak madhura rase stvara preobilnu kaphu koja je uzrok mnogih Moe uzrokovati ir u elucu.
degenerativnih oboljenja, ukljuujui i eernu bolest, upalu zglobo
va, oboljenja srca i tumore, kao i gubu (gljivice) na koi, glavobojljc, 5. Tikta rasa (gorko - hladi):
oboljenja mokranih organa itd. Kod djece moe doi do pojave gli Katabolik, unitava pitta i kapha dos/ie, pojaava vatu. Lagano i
sta. Poveava debljinu, teinu, uzrokuje pospanost, letargiju, kaalj, hladno. Poboljava ostale okuse. Smanjuje kapha otekline (zadrava
e i pretjerani rast miia. nje vode) i koristi se kao tonik za onemoalu jetru. Ubija parazite (gli
ste) i unitava otrove. Pomae u odstranjivanju svraba i peenja. Obu
2. Arnla rasa (kiselo - grije): zdava muku i povraanje. Proiava majino mlijeko i treba je dati
Anabolik, poboljava okus i apetit, pomae u izbacivanju izmeta i majkama koje doje iz ovog razloga, te da bi se balansirala madhura
uzrokuje slinjenje. Djeluje kao srani tonik (pomae sranoj regu rasa b e b i n e prehrane. Koristi i kod poviene temperature, kao i kod
laciji) i potpaljuje Jataragni (vatru vrenja). Izotrava duh i osjetila. upale grla. Viak isuuje sve tjelesne tekuine, poveava mravljenje,
Lagano je v r u e i uljasto. Smanjuje vatu a poveava pittu i kaphu. umanjuje tjelesnu snagu i poveava grubost. Moe izazvati vata obo
Lagano je vrue i uljasto. Viak amla rase stvara takta pittu (krvne ljenja i unititi sedam dhatiisa. Smanjuje kotanu sr i sjeme, moe
n e i s t o e ) , svrab, gnoj, ireve, kiselinu, garavicu, temperaturu, ma- uzrokovati vrtoglavicu.
lokrvnost i o t o k (zadravanje vode). Poveava e, osjetljivost zubi,
zatvaranje oiju. 6. Kashaya rasa (oporo ili trpko-hladi):
f
3- tavana rasa (slanogrije): Katabolik, proiava krv i upravlja pitta i kapha doshama. Suho,
Anabolik, smanjuje vatu a poveava pittu i kapha. Teko je uljasto grubo i hladno. Pomae probavi, djeluje sealivno i koristan je u kon-
troli proljeva. Proiava otrove pod koom. Viak dovodi do stvara Sve rase su kombinacije pet grubih elemenata Gospodinove mate
nja plinova (irenja trbuha), uzrokuje stezanje krvnih ila, zgruava- rijalne energije. Svaka od rasa sadri u sebi svih pet elemenata, ali
nje krvi i bol u predjelu srca, zatvor, iscrpljenost, ed i impotentnost. dva prevladavaju. Ovo se naziva prakriti rasa. O n e su sljedee:
Poveava s u h o u u ustima, napuhavanje, govorne smetnje.
Madhura rasa (slatko) - zemlja i voda
Ovdje su neki primjeri uobiajene hrane, zaina i metala i Amla rasa (kiselo) zemlja i vatra
njihovih prevladavajuih rasa: Lavana rasa (slano) - voda i vatra
Tikta rasa (gorko) - zrak i eter-prostor
Katu rasa (ljuto) - zrak i vatra
Kashaya rasa (oporo) - zemlja i zrak

Madhura, amala i lavana rasa poveavaju kapha dosha, a kon

troliraju vata doshu.
Tikta, katu i kashaya rasa poveavaju vata doshu, a kontroliraju
kapha doshu.
Amla, lavana i katu rasa poveavaju pitta doshu.
Madhura, tikta i kashaya rasa kontroliraju pitta doshu.

Uzete pojedinano, rase imaju sljedei utjecaj na doshe:

Madhura: poveava kaphu i kontrolira vatu i pittu

Lavana: poveava kaphu i pittu; kontrolira vatu
Amla: poveava kaphu i pittu
Tikta: poveava vatu; kontrolira kaphu i pit tu
Katu: povaava vatu i pittu; kontrolira kaphu
Kashaya: poveeva vatu; kontrolira kaphu i pit tu
 BOLESTI 67

POGLAVLJE III
3. Bolesti

3.1. Uvod
Rije bolest znai lienost svjeine, ugode i zdravlja i dolazak pa
tnje kao bolesti. Zato, prije nego to govorimo o bolesti, m o r a m o
razumjeti svjeinu, udobnost i zdravlje. "Zdravlje je red; bolest je
nered ", kae dr. Vasant Lad u svojoj Avurvedi. Unutar tijela postoji
stalna interakcija reda i nereda. Mudar ovjek ui biti p o t p u n o svje
stan nazonosti nereda u svom tijelu i tada ponovno eli uspostaviti
red. Unutarnja okolina tijela stalno reagira na vanjsku okolinu. Nered
se pojavljuje kada to dvoje nije u ravnotei. Za mijenjanje unutarnje
okoline u cilju dovoenja u ravnoteu s vanjskom okolinom, o s o b a
mora shvatiti kako se pojavljuje p r o c e s bolesti unutar psihosoma
tskog bia. Ayurveda daje znanje koje omoguuje povratak reda i
zdravlja iz nereda i tvrdi kako e u zdravom stanju:
- tijelo, um i svijest djelovati h a r m o n i n o kao jedno
- osjetila djelovati normalno,
- vatra probave (agni) djelovati u ravnotei,
- tjelesni sokovi (vata, pitta, kapha) biti u ravnotei,
- tri otpadna produkta probave (mokraa, izmet i znoj) izluivat e
se u normalnom stupnju i ravnotei.
S tim razumijevanjem i znanjem dovodimo spomenute doshe i
ostale funkcije u normalnu ravnoteu. Ravnotea spomenutih sokova
(vata, pitta i kapha) i drugih funkcija u tijelu odgovorni su za pri
rodnu zatitu i imunitet. Ako je ta ravnotea uspostavljena ak ni za
razne bolesti ne mogu utjecati na osobu koja je dobrog zdravlja. Tako
su neuravnoteenosti tijela i uma odgovorne za fiziku i psiholoku
bol i probleme.
 3 . 2 . Uzroci nastajanja i podjela bolesti
Nastajanje bolesti
Ayurveda kae da bolest nastaje kad u naem tijelu dode do nera
vnotee:
- na gruboj fizikoj razini
- na suptilnoj ili umnoj razini
- na razini svjesnosti.
to moe poremetiti nau ravnoteu?
1. Uzimanje hrane koja nija dobra za na tip tijela (vata, pitta, ka
pha). Prekomjerno ili preesto uzimanje hrane. Ako dobro ne sava-
e m o hranu. Ako nepotrebno predugo zadravamo otpadne produ
kte u tijelu (izmet, mokrau i znoj).
2. Uznemireni um i osjetila (osjeaji) remete rsvnoteu, kao to su:
ljutnja, gnjev, strah, tjeskoba, nervoza, ljubomora, posesivnost,
pohlepa, prevelika buka, previsoka ili preniska temperatura, itd.
Um i osjetila e biti uznemireni zbog patnji koje dolaze iz tri izvo
ra: r 2. Nestabilni um i osjeaji. Npr. kod emotivno nestabilnih osoba
- od naeg tijela (raanja, bolesti, starosti i smrti grubog tijela)
- od prirodnih nepogoda (poplava, potres, poar, sua, velika hla
dnoa i vruina)
- od drugih ivih bia (ratovi, nanoenje fizike boli, nepravda,
materijalni gubici...).
Stoga osoba treba nauiti tolerirati uznemirenja koja dolaze iz bilo
kojeg izvora ili razloga. Ala) uznemirenje dode trebamo ga se oslo
boditi, ne potiskivati u um ili podsvjest.
3. Pogrena svjesnost, tj. shvaanje da smo samo ovo grubo tijelo,
te strah i briga za njega. Moramo znati da nismo ovo grubo ili fino
materijalno tijelo ve duhovna dua koja samo privremeno boravi u
njemu. Materijalno tijelo fino ili grubo je privremeno i unitivo.
Podjela bolesti
Prema Ayurvedi bolest se moe podijeliti prema svom izvoru: psi
holokom ( u m ) , duhovnom ili fizikom. Bolest se takoer moe poi-
jeliti prema mjestu izvora: na srane, plune, itd. Simptomi bolesti
mogu se pojaviti na mjestu razliitom od mjesta izvora. Bolesti se
takoer dijele prema uzrocima nastajanja i tjelesnim doshama vata-
pittakapha.
3 3 - Sklonosti ka odreenim bolestima
1. Graa finog i grubog materijalnog tijela uzrokuje sklono
sti ka odreenim bolestima. Na primjer, ljudi kapha grade imaju
odreenu tenju kapha bolestima. Mogu iskusiti ponavljane napade
tonsilitisa, sinusitisa, bronhitisa i kongestije u pluima. Slino tome,
osobe pitta konstitucije su osjetljive na bolesti jetre, ui i unog
mjehura, gastritis, povienu kiselinu u orgnizmu, i r na elucu i upal
ne bolesti. Pitta tipovi takoer pate o bolesti koe kao to su svrbe
i osip koe. Vata ljudi su osjetljivi na plinove, bol u donjem dijelu le
a, artritis, iijas, paralize i neuralgije. Vata bolesti imaju svoj izvor u
velikom crijevu; pitta bolesti u malim crijevima; kapha bolesti u elu
c u . Neuravnoteene doshe e u tim podrujima stvoriti odreene
znakove i simptome.
koje su sklone ljutnji, strahu ili vezanosti, ako te svoje emocije (osje
aje) potisnu u dublju razinu u umu (podsvijest), tada e se one na
trag oitovati preko uma i grubog tijela.
Potisnuti strah e stvoriti poremeaj vate; bijes, prekomjernost
pitte; zavist, pohlepa i vezanost, pogoranje kaphe. Ove neuravno
teenosti tri doshe naruavaju prirodnu otpornost tijela (imunoloki
sustav - agnf) i tako tijelo postaje osjetljivo na bolesti.
Ponekad se neuravnoteenost, uzrokujui proces bolesti, moe
prvo pojaviti u tijelu i tada se oitovati u umu i svjesnosti.
3- Hrana, ivotne navike i okolina s osobinama slinim osobi
nama naglaene doshe u tijelu, e prekomjerno poveati tu doshu i
stoga e biti u suprotnosti s tjelesnim tkivima. Oni e stvoriti neu
ravnoteenost koja se u poetku oituje na fizikom planu, a kasnije
utjee na um kroz uznemirenost kod tri-dosha. Na primjer, uzne
mirena vata stvara strah, depresiju i ivanost; prekomjerna pitta u
tijelu e uzrokovati bijes, mrnju i ljubomoru; poveana kapha stva
ra posesivnost, pohlepu i vezanost. Tako postoji izravna povezanost
 izmeu hrane, navika, okoline i emocionalnih poremeaja. Zbog na bolest su primjeri bolesti koje su rezultat neuravnoteenog znoje
oslabljenih tjelesnih dosha, vatapitta-kapha, stvaraju se toksini nja i urina u tijelu. Preveliko znojenje sniava tjelesnu temperaturu i
(.am) koji krue po tijelu. Tijekom tog kruenja toksini se nakupljaju stvara dehidraciju. Na isti nain, pretjerano uriniranje takoer dovo
u slabim podrujima tijela. Ako je na primjer, zglob slabo podruje, di do dehidracije i uzrokuje hladnou aka i stopala. Tjelesne teku
bolest e se tamo oitovati. ine, kao to je rakta (krv) i rasa (limfa) slue iznoenju otpada Qua
le) iz tkiva koja ih proizvode. Mokrani sustav otklanja vodu (kleda),
sol i nitrogeni otpad (dhatu male). Mokrani sustav takoer pomae
3.4. Vanost uravnoteenosti urina i znoja odravanju normalne koncentracije vodenih elektrolita u tjelesnim
tekuinama. Pomae reguliranju volumena tjelesne tekuine i kon
troli proizvodnje crvenih krvnih stanica i krvnog tlaka. Na taj nain
Mokrani sustav otklanja vodu, sol i nitrogeni otpad tijela. Urin je urin pomae pri odranju ravnotee vata-pitta-kaphe.
oblikovan u debelom crijevu. Taj otpad pomae odravanje normalne
koncentracije vodenih elektrolita u tjelesnim tekuinama. Rad te ma
le ovisi o unosu vode, dijeti, temperaturi okolia, mentalnom stanju i
3.5. Klju zdravlja i bolesti je agni
fizikoj kondiciji pojedinca. Boja urina ovisi o dijeti i bolesti. Ako bo
lesnik ima groznicu, koja je poremeaj pitte, urin e postati tamno
Hrana iji okus jezik prihvaa se tada zvae, guta, lie ili pije uz
ut ili smei. utica, koja je takoer poremeaj pitte, uzrokuje ta-
p o m o prane. Kad dospije u eludac kladak kapha mjesi hranu u
mnouti urin. Pigmentacija ui moe dati urinu zelenkastu boju a
tjestastu masu koja se stavlja na Jataragni vatru probave. Jataragni
poveana pitta moe stvoriti visoku kiselost urina. Tvari koje potiu
kuha hranu u hranjivu tekuinu poznatu kao rasa ili limfa, prvi od
uriniranje, kao aj, kava i alkohol, takoer pojaavaju pittu. Ako tije
sedam tjelesnih elemenata. Dio hrane koji nema nikakve hranjive vri
lo zadrava vodu, urin e biti oskudan i ta e se voda sakupljati u tki
jednosti, nakon to ga je Jataragni prokuhao, naziva se mala ili
vima. To stanje e utjecati na krv i uzrokovati povieni tlak. Dakle,
izluevine. Ima tri vrste male: mutra ili mokraa, vishta ili izmet, i
uravnoteena proizvodnja urina je vana za odravanje krvnog tlaka
sweda ili znoj. Mala koja se izdvaja iz rase je vishta, izmet. Prema
i volumen krvi. Ayurvedski tekstovi govore da je ovjeji urin prirod
tome, Jataragni kuha hranu u upotrebljivu rasu i neupotrebljivu
ni rastvara koji neutralizira otrove u sustavu te pomae apsorpciji u
malu. Rasu i malu zatim preuzima ivotni zrak poznat kao samana,
debelom crijevu. Znojenje je sporedni produkt masnog tkiva. Zno-
koji odvaja rasu u limfne kanale u tankim crijevima. Ovim se kanali
jenje je p o t r e b n o za reguliranje tjelesne temperature. Znoj odrava
ma rasa alje po itavom tijelu. U meuvremenu, samana nareuje
kou mekom, odrava floru pora koe te elastinost i boju koe. Pre
drugom ivotnom zraku apana da odnese neiskoristiv izmet do ko
veliko znojenje je poremeaj koji moe stvoriti gljivine infekcije i
lona i rektuma iz kojeg biva izbaen. Rasa se kasnije preobraava u
smanjuje prirodnu otpornost koe. Nedovoljno znojenje e takoer
krv. Iz krvi se putem bubrega filtrira mala poznata kao mutra, mo
smanjiti otpornost koe i uzrokovati e otru i ljuskavu kou i prhut.
kraa i izbacuje p o m o u apana i iz mokranog mjehura. J o kasnije
Postoji p o s e b n a povezanost izmeu koe i bubrega p o t o je
u postupku pretvaranja iz miia i sala se izdvaja mala poznata kao
izluivanje tekueg otpada primarna funkcija ta dva organa. Tako je
sweda ili znoj i izbacuje kroz kou. Prema tome, doshe izbacuju
znojenje posredno povezano sa stvaranjem urina. Znojenje je kao i
izmet, mokrau i znoj iz tijela. Postoji jo jedan put koji doshe koriste
urin povezano spittom. U ljeti se ljudi puno znoje, no njihovo urini
u naroitim sluajevima za izbacivanje nekorisnih materija. Kroz su
ranje je smanjeno j e r se otpad odstranjuje kroz znoj. Zimi mnogi lju
zne kanale dolazi mala znana kao asru ili suze. U prilikama izuzetne
di vie uriniraju i manje se znoje. Pretjerano uriniranje moe pro
tuge ili radosti, smijeh ili pla proizvode suze. Ove suze sadre mno
uzroiti premalo znojenja i obratno. Zato je n e o p h o d n o da znojenje
ge otrovne materije koje se na taj nain odstranjuju.
i uriniranje budu u ravnotei. Diabetes, psorijaza, dermatitis i vode-
 Iako se smatraju tjelesnim otpadom, urin i izmet nisu u potpunosti
otpad. Oni su zapravo, na neki nain, bitni za fizioloki rad pojedinih
organa.
Na primjer, izmet snabdijeva probavu kroz crijevne resice te mnogi
hranjivi sastojci ostanu u izmetu nakon probave. Kasnije, nakon to
su apsorbirani, izmet se odstranjuje. Izmet takoer daje snagu debe
lom crijevu i odrava njegovo zdravlje. Kad osoba ne bi proizvodila
izmet, crijeva bi propala. Osoba koja boluje od zatvora ivi due nego
ona osoba koja boluje od proljeva. Ako se proljev nastavi i do pet
naest dana, smrt e uslijediti. Meutim, kod dueg zatvora osoba e
i dalje ivjeti, naravno uz probleme tjelesnog sustava. Zatvor stvara
neugodnost i napuhnutost, bolove u tijelu, glavobolju i lo zadah.
Sve dok agni pravilno djeluje, procesi rastvaranja hrane, apsorpci
je i asimilacije u tijelu teku bez smetnji. Kada agni postane o t e e n
zbog neuravnoteenosti tri doshe, to snano utjee na metabolizam.
Tjelesna otpornost i imunoloki sustav su oteeni. Sastojci hrane
ostaju neprobavljeni i neapsorbirani. Nakupljaju se u debelom crije
vu pretvarajui se u mijeanu, smrdljivu, ljepljivu tvar.
Taj materijal, koji se zove ama, preoptereuje crijeva i druge kana
le, kao kapilare i krvne ile. S vremenom proe kroz mnoge kemijske
promjene koje tvore toksine.
Ti toksini se apsorbiraju u krv i ulaze u glavnu cirkulaciju. S vre
menom se nakupe u slabijim dijelovima tijela, gdje uzrokuju stezan
je, smetnje, zastoj i slabost organa i smanjuju imunoloki mehanizam
zahvaenih organa, a to se oituje kao artritis, diabetes, bolesti srca i
tako dalje. Korijen svih bolesti je ama. Postoji mnogo uzroka za
razvoj ame.
Na primjer, kada god se unese neprikladna hrana, agni e biti
izravno uznemiren i kao rezultat nastat e toksini ili ame koji su
stvoreni iz te slabo probavljene hrane. Ako je jezik prekriven bijelim
slojem, taj simptom pokazuje da ama postoji u crijevima ili elucu,
ovisno o tome koji je dio jezika prekriven.
Ama se stvara kada je funkcija agnija usporena, no i preaktivan
agni je takoer tetan. Kada agni postane preaktivan, proces pro
bave spali prekomjernim izgaranjem normalne bioloke hranjive
tvari u hrani te dolazi do mravljenja. To stanje takoer oslabljuje tje
lesni imunitet.
3.6. Potisnute emocije
Toksini su takoer stvoreni emocionalnim faktorima. Potisnuta lju
tnja, na primjer, potpuno mijenja floru unog mjehura, unog ka
nala, tankog crijeva i pogorava stanje pitte, uzrokujui upaljene plo
he na sluzavim membranama eluca i tankog crijeva.
Na slian nain, strah i tjeskoba mijenjaju floru debelog crijeva.
Kao rezultat, trbuh postaje napuhnut od plina, koji se nakuplja u
"depovima" debelog crijeva uzrokujui bol. Ta bol se e s t o moe
zamijeniti s problemima srca ili jetre. Zbog loih efekata potiskivan
ja p r e p o r u e n o je da se ni emocije, niti bilo kakvi tjelesni porivi kao
kaalj, kihanje i putanje vjetrova ne smiju potiskivati. Potisnute
emocije stvaraju neravnoteu vate koja utjee na agni, tjelesni
autoimunoloki odgovor.
Kada je agni slab, normalna imunoloka reakcija moe izostati. To
moe uzrokovati alergije na neke tvari, kao to su pelud, praina i
mirisi cvijea. Alergije se ne mogu radikalno izlijeiti koritenjem
antihistamina zbog njihovog izvora u potisnutim emocijama. Drugi
uzrok alergije su crijevni paraziti.
Na primjer, ako su a m e b e prisutne u debelom crijevu, to moe
uzrokovati alergiju na pelud itarica. O s o b e koje su roene sa slabim
imunolokim reakcijama esto pate od alergija zato to su alergije u
bliskoj svezi s imunolokim odgovorima tijela.
Na primjer, osoba roena s pitta gradom bit e prirodno osjetljiva
na ljutu, zainjenu hranu koja pogorava pittu. Na isti nain, po
tisnute pitta emocije kao to su mrnja i bijes takoer mogu poveati
jaku osjetljivost na onu hranu koja pogorava pittu. Ljudi s kapha
gradom su vrlo osjetljivi na hranu koja pogorava kaphu. U takvim
osobama, kapha hrana kao mlijeni proizvodi stvaraju smetnje: ka
alj, prehladu, kongestiju i hripanje. O s o b e koje potiskuju kapha
emocije kao to su vezanost i pohlepa e imati alergijske reakcije na
kapha hranu.
Ayurveda preporua promatranje tih emocija s nevezanou a
potom dozvoljavanje njihovog oslobaanja. Kada su emocije potisnu
te, to e uzrokovati uznemirenja uma i s vremenom naruavanje
razliitih funkcija tijela.
 3.7. Bolesti uzrokovane A) Bolesti uzrokovane vatom:

poremeajima dosha 1. Lomljivi nokti

2. irevi na nogama
3. Bol u nogama
Ovaj popis bolesti moe nam pomoi za preciznije otkrivanje naeg
4. Lom kostiju nogu
tjelesnog tipa ili prirode i za odreivanje kojoj closhi pripada naa bo 5. Paraliza (uzetost) nogu
lest. 6. Obamrlost nogu
7. Bol u glenju
Uputa za koritenje: 8. Bol u tabanu
9. Iijas (upala ivca koji se nalazi kod kria, a ide zadnjom stranom
Ako ste bolesni, pogledajte u ovaj popis bolesti i otkrijte je li vaa noge)
bolest uzrokova vatom, pit tom ili kapkom. Kao to smo ve rekli, 10. Bol u kljenu
najprije ili najee doe do poremeaja one doshe koja prirodno do 11. Lom kostiju koljena
minira u naem tijelu. 12. Paraplegija (uzetost ruku ili nogu)
Npr. ako je veina naih bolesti ili tegoba s popisa pitta, to znai da 13. Hromost (epavost)
je dosha pitta najvie p o r e m e e n a i da je to moda i dominantna 14. Sklonost pritcvima i irevima
dosha u naem tijelu. 15. Prolaps rektuma i anusa (proirenje ili produenje debelog crijeva
Kao to raunamo u testu u postocima izraunajmo i ovdje koliko na izlazu)
posto bolesti pripada kojoj doski. Ovaj raun e pokazati dominan 16. Hemeroidi (uljevi ili poveanje vena u donjem dijelu rektuma ili
anusu)
tne doshe i va tip u bolesnom stanju koji se puno ne razlikuje od
17. Svrab kese (testisa)
vaeg pravog tipa ili prirode.
18. Zatvor
Drugo, ovo otkrie i ovaj raun pokazat e na koju dosha treba 19. Uvueno crijevo jedno u drugo
prvo djelovati kako bi je uravnoteili i tako otklonili nastale bolesti. 20. Bol u bedru
21. Paraliza (uzetost) stopala
Ponavljam: prirodno treba prvo uravnoteiti vatu (ona se najla 22. Patuljast rast ili zakrljalost
ke poremeti i glavna je dosha), zatim pittu, pa onda kapku. Oko 23- Bol u donjem dijelu kime
uravnoteenja najporemeenije doshe bit e najvie posla i najdue 24. Oteklina na slabini ili pod pazuhom
e trajati. 25. Bolovi u bedrima i bokovima (kukovima)
Ayurveda dijeli bolesti prema doshama. Tako je navedeno: osam 26. Plinovi u trbuhu
deset bolesti tipa vata, etrdeset bolesti tipapittha i dvadeset bolesti 27. Tahikardija (ubrzano lupanje srca)
tipa kapka. 28. Stezanje ili grenje u prsima
29. Bol u prsima
30. Suhoa ruku
3 1 . Ukoenost eljusti
32. Ukoenost vrata i tortikolis (zakrivljenost vrata usljed ukoenja)
33. Bol u ramenu ili pleki
34. Bol u usnicama
35. Bol u oima
36. Zubobolja
37. Klimavost zubu 75. Zaboravnost
38. Promuklost 76. Ispucale usne
39. Nosni glas (glas iz nosa) 77. Bol u rektumu (donjem dijelu debelig crijeva)
40. Nejasni glas 78. Henrija (kila ili bruh)
41. Nijemost 79. Savinuti penis
42. Trpki (steui) okus u ustima
80. Histerija (duevna neuravnoteenost: kolebljivost, prevrtljivost...)
43. Suhoa u ustima
4 4 . Upala uha
B) Bolesti uzrokovane pittom:
45. Nagluhost i gluhoa
46. Moemo da ujemo samo zvuk rijei
1. Osjeaj topline s bone strane
47. Zatvor puteva za ienje tijela
48. Stezanje i grenje puteva za ienje tijela 2. Mali gorui osjeaj u tijelu
49. Katarakta (mrena na oku) 3. Gorui osjeaj ak izvan tijela
50. Glavobolja 4. Peenje u oima
51. Paraliza facijalisa ( ukoenost lica zbog upale ivca f'acijalisa) 5. Smrdljivi zadah iz usta od eluanog plina
52. Monoplegia i poliplegija (uzetost jednog ili vie ekstremiteta) 6. Kiselo podrigivanje hrane
53. Hemiplegija (uzetost jedne strane tijela) 7. Poluprobava
54. Potpuna paraliza (uzetost cijelog tijela) 8. Osjeaj unutranjeg gorenja (peenja)
9. Peenje u odreenom dijelu tijela (prsima, ramenu, itd.)
55. Klonika i tonika konvulzija (grevito i ritmiko trzanje miia)
10. Previsoka temperatura u tijelu
56. Opi umor i iscrpljenost
11. Pretjerano znojenje
57. Astenija (tjelesna slabost)
12. Neugodni miris tijela
58. Nesvjestica i vrtoglavica
13- Ispucalost po tijelu (povrinsko)
59. Tremor (drhtanje i cvokotanje)
14. Prljave tvari u krvi
60. Zijevanje (pretjerano)
15. Prljave tvari u tkivu tijela
61. tucanje 16. Peenje koe
62. Mrzovolja 17. Ispucalost koe (dubinsko)
63. Delirij (bunilo, buncanje od vruice, silan zanos) 18. Urtikarija (svrbljivi koni osip; preosjetljivost na stanovita jela)
64. Osjeaj umora 19. Ispucani sloj koe
65. Grubost u ponaanju 20. Crveni irevi
66. Iskrivljeni ili deformirani udovi, kao npr.: Genu varum (ox noge ili 2 1 . Udubljenja na koi
koljena prema van) ili Genu valgum (x noge ili koljena prema unutra) 22. Unutarnje krvarenje; krvarenje iz utrobe s iskaljavanjem krvi
67. Pospanost 23- utica
68. Epilepsija (bolest koja se oituje u iznenadnim napadajim greva i 24. ukasta boja koe
gubitka svijesti). 25. Crveni pristii i bubuljice po koi
69. One bolesti, kao na primjer: tipajui bol u oku, sputenost one 26. Bolni irevi
jabuice, itd. 27. Klorna kiselost u tijelu
7 0 . Bolest obrva (sputenost i drugo) 28. Gorki okus u ustima
7 1 . Bol u elu 29. Okus krvi u ustima
72. Pucketanje ili lupanje u glavi 30. Smrdljivi okus
73. Bol u donjem dijelu ela 31. Pretjerana e
7 4 . Nepaljivost i bezobzirnost 32. Osjeaj stalne gladi
 33- Stomatitis (irevi u ustima)
34. Faringitis (irevi u drijelu)
35. irevi u oima
POGLAVLJE IV
36. ir na penisu (upala penisa)
37. ir u rektumu (Proktitis) 4. Dijagnoza - praenje zbivanja u tijelu
38. Krvarenje
39. Sumoran pogled
40. uti ili zelenkasti urin, oi i stolica 4.1. Uvod
C) Bolesti uzrokovane kaphom: Na Zapadu se rije dijagnoza o b i n o odnosi na odreivanje bolesti
nakon to se pojavila. U avurvedi se dijagnoza odnosi na stalno
1. Nejednolikost u jelu praenje meudjelovanja izmeu reda (zdravlja) i nereda (bolesti) u
2. Pospanost tijelu. Proces bolesti je reakcija izmeu dosha i tkiva. Simptomi bo
3. Prekomjerano spavanje lesti se uvijek odnose na poremeaj ravnotee tri-doshe. Kad j e d n o m
4. Omamljenost i tupost shvatimo prirodu neuravnoteenosti, ravnotea se ponovno moe
5. Teina u tijelu uspostaviti kroz lijeenje. Ayurveda pouava vrlo precizne metode za
6. Lijenost i tromost shvaanje procesa bolesti prije oitih znakova da se bolest pojavila.
7. Slinjenje Otkrivajui rane simptome neuravnoteenosti i reakcije na bolest
8. Slatki okus tijela osoba moe odrediti prirodu buduih tjelesnih reakcija. J e d a n
9. Iskaljavanje sluzi i gnoja od glavnih oblika o p e g ispitivanja (dijagnosticiranja) pacijenta u
10. Gubitak snage Avurvedi je osmerostruko ispitivanje (Asthavidha Parikshd). Ako
11. Slaba probava ovih osam ispitivanja radimo svakodnevno dok smo zdravi ili kad
12. Teina u tijelu osjetimo nepovoljne promjene, onda je to preventivno i najbolje.
13- Zapaljenost vena Ako ih radimo kad smo bolesni, onda je to kurativno i manje inteli
14. Pretilost (prekomjerno debljenje ili gojaznost) gentno, ali korisno. Svakodnevno ispitivanje ili promatranje pulsa, je
15. Hladnoa udova zika, lica, oiju, noktiju i usana osigurava suptilne pokazatelje tjele
16. Urtikarija
snog stanja. Zatim su tu mokraa i stolica. Kroz njih student ayur
17. Anoreksija nervoza (pomanjkanje apetita)
vede moe nauiti koji patoloki procesi se pojavljuju u tijelu, koji
18. Zatajivanje probavne moi
organi su oteeni i gdje su se nakupile doshe i toksini. Tako, prov
19. Guavost (poveanje titne lijezde; izaziva kaalj i guenje)
jeravajui tjelesne pokazatelje redovito, mogu se rano otkriti patolo
2 0 . Bljedoa i bijela boja mokrae, oiju i stolice.
ki simptomi i poduzeti preventivne mjere. Ayurveda pouava da je
nae tijelo iva knjiga i, da bi se shvatilo i odralo u fizikom i u m n o m
blagostanju, mora se svakodnevno "itati".

4.2. Dijagnoza pomou pulsa

Provjera radijalnog pulsa

Jutarnji sati su najbolji za ispitivanje pulsa. Ispitivati je dobro tri

puta za redom u razmaku od nekoliko minuta. Kod ispitivanja treba
 uoiti: broj otkucaja u min., karakter i kvalitet pulsa. Karakter se oi
tuje kao gibanje (geg ili stil gibanja) stanovitih ivotinja. Npr. za vata
puis dobar jc primjer gibanje zmije, za pitta puis - gibanje abe, a za
kapha puis - gibanje labuda. Kvalitet se oituje kao hladno, toplo,
mekano, tvrdo, lagano (rijetko), brzo (gusto), puno, prazno, kolapsi-
rajue i spiralno.
MJERENJE ILI PROVJERA PULSA POMOU TRI PRSTA
Lagano prihvatite ruku i blago savinite runi zglob. S tri prsta dodirnite ruku
nad palanom arterijom tako da osjetite kucanje pulsa. Polako poputajte priti
sak kako biste osjetili razlike u kucanju pulsa.
1) Poloaj kaiprsta oznaava puis vate. Kad prevladava taj puis, kaiprst jae
osjea kucanje.Takoer, puis se osjea poput pokreta zmije, brzo i sklisko.
2) Poloaj srednjeg prsta oznaava puis pitte. Kad prevladava taj puis, na sre
dnjem prstu je kucanje najjae. Aktivan je i skae poput kretanja abe.
3) Poloaj prstenjaka oznaava puis kaphe. Kad prevladava taj puis, najjae se
osjea na prstenjaku. Puis je polagan i slian plivanju labuda.
Kao to slika ruku pokazuje, radijalni puis se pipa s prva tri prsta:
kaiprstom, srednjim i prstenjakom. Da bi se napravio potpun pre
gled pulsa, lijenik gleda u pacijenta i provjerava puis na obje ruke.
Pokazatelji pulsa variraju od lijeve do desne strane, tako da je
najbolje provjeriti puis s obje strane tijela. Puis ne bi trebao biti uzi
man nakon masae, jela, kupanja, spolnog odnosa ili naprezanja.
Na puis takoer utjeu sjedenje blizu izvora topline i n a p o r n e
vjebe. Puis se moe provjeriti i na drugim tokama tijela (Vidi str.
82). Da biste izmjerili svoj puis, savinite malo svoju ruku i zglob.
Lagano stavite tri prsta na runi zglob ispod zglobne kosti i osjetite
otkucaje pulsa. Tada malo smanjite pritisak prstiju da biste osjetili
razliite pokrete pulsa. Poloaj kaiprsta oznaava mjesto vata do
she. Kada vata prevladava u grai tijela, kaiprst e j a e osjeati puis
koji e biti nereguliran i tanak, kreui se poput valova, poput zmije.
Zbog toga se taj puis zove "zmija" puis i oznaava povienu vatu u
tijelu. Poloaj srednjeg prsta oznaava puis pitta dos/ie. Kada pitta
prevladava u grai, puis e biti jai pod srednjim prstom. Osjeat e
se aktivan i uzbuen puis, koji skae poput abe. Zove se "aba"
puis. Taj puis oznaava povienu pittu. Kada prevladava kapha.
otkucaji pulsa se najvie primjeuju pod prstenjakom. Puis je snaan,
a njegovo kretanje podsjea na plivanje labuda. Stoga se on naziva
"labud" puis.
Kod bolesnog stanja puis se oituje na sljedei nain:
1. Kod poviene vate kree se poput zmije ili pijavice, neregular
n o , n e m i r n o , nikada toplo ili hladno.
2. Kod poviene pitte kree se poput abe, vrane, vrapca, drala ili
prepelice, topao je, brz, rijedak i mekan.
3. Kod poviene kaphe kree se poput labuda, goluba, pijetla,
pauna ili slona; stabilan je, hladan, gust, pun ili teak.
Ne samo graa, ve takoer i slanje tjelesnih organa se moe odre
diti provjerom povrnog i dubinskog pulsa. Otkucaji pulsa ne odgo
varaju samo otkucajima srca, ve otkrivaju i neto o vanim putevima
koji povezuju energetske tokove prune u tijelu. Te struje krue kroz
krv, prolaze vitalnim organima poput jetre, bubrega, srca i mozga.
Osjeajui povrni i dubinski puis, osjeajna osoba moe otkriti stan
je tih raznih organa. Svaki prst se nalazi na putu elementa koji je po
vezan s doshom log mjesta.
Na primjer, kaiprst se nalazi na vata doshi i otkriva tjelesni zrak;
srednji prst koji se nalazi na pitti otkriva vatru; a prstenjak koji se
nalazi na kapha pulsu otkriva vodu.
TOKE PULSA
2). na arteriji ili vratnoj ili kucavici (carotis e x t e r n a ) sa stra
ne vrata iznad kljune kosti
Puis se moe provjeravati (Vidi crte dolje): 3). na arteriji ulnaris s unutarnje strane ruke iznad lakta
4). na radijalnoj arteriji (palanoj), na r u n o m zglobu s unutranje
1). na sljepoonoj arteriji (temporalis superficialis), iznad slje strane ruke
p o o n i c e sa strane glave 5 ) . na bedrenoj arteriji femoralis ( b e d r e n o j ) s unutarnje prednjice
noge gdje se spaja sa zdjelicom
6). na arteriji tibialis posterior, iznad stopala, straga glenjevog
zgloba
7 ) . na arteriji dorsalis pedis na gornjem dijelu stopala

Kad kaiprst poiva na desnom r u n o m zglobu bolesnika, osjea se

aktivnost debelog crijeva s povrnim dodirom, a kada se stisne j a e ,
moe se osjetiti aktivnost plua (crte na str. 84). Ako je bilo snano
kad je kaiprst na desnoj strani povrno stavljen, tada je poveana
vata u debelom crijevu; ako je duboki puis snaan, postoji kongestija
plua (navale krvi u pluima). Srednji prst na desnom r u n o m zglo
bu moe otkriti stanje unog mjehura s povrnim dodirom, a s j a i m
pritiskom stanje jetre. Prstenjak s povrnim dodirom osjea vanjsku
ovojnicu srca (perikardija), a s jaim dodirom otkriva usklaenost
vatapitta-kaphe. Kaiprst poloen povrno na lijevom r u n o m zglo
bu bolesnika primjeuje aktivnost tankog crijeva, dok se srce prati
jaim pritiskom. S povrnim pritiskom srednjeg prsta se promatra
aktivnost eluca, a jai pritisak otkriva stanje slezene. Prstenjak, kada
se postavi povrno, otkriva stanje mjehura, a kada se pritisne j a e ,
stanje bubrega.
Potrebna je svakodnevna vjeba da bi se nauila tehnika provjere
pulsa. U razliita vremena dana se mogu osjetiti varijacije vaeg pul-
sa. Moete takoer biljeiti promjene pulsa nakon uriniranja, kada
ste gladni ili kada ste ljuti. Promatrajui takve promjene, p o e t e t e
uiti kako itati puis.

Pids se ne smije provjeravati:

1) dok smo gladni

2) nakon tekog fizikog posla
3) nakon sjedenja pored vatre
4) dok se kupamo
5) nakon masae
PULS I ORGANI Broj otkucaja prema dobi:

1). dijete u maternici - 160

2 ) . dijete nakon roenja 140
3 ) . od roenja do jedne godine - 1 3 0
4 ) . od jedne do dvije godine - 1 0 0
5 ) . tri do sedam godina - 95
6 ) . osam do etrnaest godina - 80
7 ) . srednja ivotna dob 72
8 ) . starost - 65
9 ) . bolest - 1 2 0
10). trenutak smrti - 160

4.3- Dijagnoza na osnovi izgleda lica

Lice je takoer ogledalo naeg tjelesnog i umnog stanja. Linije,
bore, boja koe i promjene na koi vaeg lica (zadebljanja i promje
na oblika) otkrivaju poremeaje i bolesti u vaem tijelu. Promatrajte
razne dijelove svog lica u zrcalu. Vodoravno boranje na elu govori
da imate duboke brige i nemire. Okomita linija izmeu obrva s desne
strane govori da su vae emocije uguene u jetri. Okomita linija
izmeu obrva s lijeve strane govori da vaa slezena zadrava emocije.
Kada su donji kapci puni i nabrekli, to govori da su bubrezi ozlije
eni. Bljeoa oblika leptira na nosu ili obrazima, odmah ispod
podruja bubrega (vidi sliku dolje lijevo), znai da tijelo ne apsorbira
eljezo ili kiselinu i da probavili metabolizam ne funkcionira pravil
no zbog slabog agnija (vatre).
Konstitucioni oblik lica

Osoba vata grade se ne moe udebljati.

Zbog toga njezini obrazi postanu ravni i uto-
nu.
Osoba iji je metabolizam spor (kapha
graa) zadrat e vodu, masnou i obrazi e
biti bucmasti. Oblik nosa moe ukazivati na
grau tijela. O p e n i t o iljat nos moe ozna
avati pitta, tupi nos kapka a svinuti nos
vata konstituciju.
 4.4. Dijagnoza na osnovi izgleda usta
Uvod
Usta takoer oituju zdravlje ili bolest razliitih tjelesnih organa.
Trebamo promatrati veliinu, oblik, povrinu, boju i obris usta. Ako
su suha i hrapava, to ukazuje na dehidraciju ili vata poremeaj. N e 7
rvozom i strahom vata poremeaj stvara suhou i drhtaje usni.
Suhoa i ispucalost ukazuje na dehidraciju. Kod anemije usta posta
ju blijeda. Kao razultat kroninog puenja usta postaju c r n o smea.
Ponavljano izbijanje upalnih priteva uz rubove usta ukazuje na pris
ustvo herpesa i kronini poremeaj pitte. Loa probava ili gliste u
debelom crijevu se mogu prepoznati po mnogobrojnim blijedim,
smeim tokicama na ustima. Kod dolaska oboljenje od utice usne
Napomena: Ovaj c i t e je prikaz usta u zrcalu i
tako ga treba gledati pri koritenju. Namijenjena je
za otkrivanje bolesti na pojedinim dijelovima tijela.
C r t e pokazuje gdje su smjeteni pojedini organi
tijela na usnama. Promjene pojedinog podruja
usta ukazuju na poremeaj u organu koji odgovara
t o m podruju. Stoga bi naa usta trebali promatrati
svaki dan kako bi na vrijeme uoili simptome po
jave bolesti.
poute. U poremeajima srca, usta postaju plava zbog nedostatka ki
sika. Mrlje raznih podruja usta ukazuju na poremeaj dotinog
organa.
P r i r o d n i oblik u s t a kod tipova vata, pitta, k a p h a
Vata usta su uska i suha, a usne tanke, pitta usta su crvena, a ka
pha usta su debela, meka i masna.
4.5. Dijagnoza pregledom jezika
Jezik je vitalni organ okusa i .govora. Pregledom ovog vanog orga
na otkrivamo sva zbivanja u tijelu. J a k o je vaan i pouzdan pri dija
gnosticiranju poremeaja u probavi. Moemo ustanoviti stanje dosha
(vata, pitta, kapha), plazme i krvi i vatru probave. Pogledajte svoj
jezik u zrcalu. Paljivo pogledajte veliinu, oblik, povrinu, rubove i
boju.
- Kad je vata naruena tada je jezik crnosmei, suh, grub i ispucan
(ima pukotine kao ispucana zemlja u vrijeme sua).
- Kad je pitta p o r e m e e n a jezik je crven ili utozelen, gorueg
osjeaja, ranjav ili irav.
- Kad je kapha p o r e m e e n a jezik je presvuen s bijelom sluzi.
Kod aneminosti ili nedostatka krvi u tijelu izgubi normalnu boju i
postane bijel i gladak. Suhi dehidriram jezik ukazuje na nedostatak u
plazmi. Kod vika ui u unoj kesici ili poremeaju jetre jezik je u
kast. Ako je boja jezika plava postoji mana na srcu.
Kao to se vidi na crteu, razliiti su dijelovi jezika u vezi s razli
itim organima. Kad dio jezika izgubi boju ili su pojedini dijelovi je
zika udubljeni ili izdignuti, onda su p o r e m e e n i organi na koje se ti
dijelovi odnose. Npr., ako su ispred i na rubovima jezika vidljivi otis
ci zubiju, znak je preslabe apsorpcije hrane u crijevima. Ako su otis
ci zubi samo sa strane znak je slabih plua. Kad je vatra probave
p o r e m e e n a jezik postaje presvuen s bijelim naslagama (amoni).
Te naslage ne mogu biti odstranjene pranjem jezika. To ukazuje na to
ksine u elucu, tankom ili debelom crijevu. Ako su naslage samo na
zadnjm dijelu, toksini su u debelom crijevu. Kad su naslage na sredi-
ni jezika, toksini su u elucu i tankome crijevu.
Ravni kanal po sredini jezika ukazuje da su emocije bile zdrane
(potisnute) du kraljenice. Ako je taj kanal krivudav, to moe biti
znak nepravilne kraljenice i bolova u kraljenici. Npr. krivudav ka
nal u korijenu jezika moe ukazivati na bolove u donjem dijelu leda
zbog nepravilne kraljenice. Kanal moe biti krivudav na sredini ili
vrhu jezika i ukazivati na bolove u sredini leda ili pri vratu zbog
nepravilne kraljenice na tom dijelu. Ako vam jezik podrhtava znak
je vata poremeaja, tj. duboke ukorjenjenosti straha ili tjeskobe.

Donji crte pokazuje razliite dijelove jezika u svezi s ra

zliitim organima.

Crtei na stranici br. 8 9 , koji opisuju stanja bolesti na pojedinim

primjerima, zrcalni su i koriste se pri promatranju jezika u ogledalu.
 4.6. Dijagnoza pregledom noktiju STANJE NOKTIJU KOD RAZNIH POREMEAJA

Uvod

Prema Avurvedi nokti su otpadni dio kostiju. Pogledajte veliinu,

povrinu, oblik, i obrise svojih noktiju. Takoer provjerite jesu li me
kani, savitljivi, i njeni, ili krti i lako lomljivi. Kad u tijelu prevladava izgrieni nokti stepeniasta uzdune linije

vata, nokti su krivi, suhi, grubi i lako se lome. Kad prevladava pitta, ukazuju na neu- povrina ukazuje na ukazuju na slabu

nokti su ruiasti, mekani, njeni, malo sjajni i lagano savijeni. Kad su roza kod vata slabu prehranu i apsorpciju kod

nokti snani, debeli, mekani i jako sjajni s jednakim obrisima, onda poremeaja poremeaj agnija vata poremeaja

prevladava kapha. Uzdune linije na noktima oznaavaju lou apsor

pciju u probavnom sustavu. Popreni utori na noktima otkrivaju lou
prehranu, kroninu groznicu ili dugotrajnu bolest. Ponekad nokti
postanu izboeni, konveksni i gomoljasti poput bubnjarskih tapia.
To stanje ukazuje na osjetljiva plua i srce.
Kad nokti imaju oblik lice i toliko su konkavni da se kap vode mo
vornati prst pri papigin kljun ukazuje p o p r e n o utori
e u njima zadrati, postoji nedostatak eljeza u tijelu. Blijedi nokti
ukazuju na anemiju. Pretjerano crvenilo je znak prekomjernog broja noktu ukazuje na na kroninu prehladu ukazuju na kroninu

crvenih krvnih stanica. uti nokti su znak osjetljive jetre, a takoer slabo srce. plua i i kapha poremeaj groznicu ili dugotrajnu

ukazuju da osoba boluje od utice. Plavi nokti ukazuju na slabo srce. pranu bolest

Svaki prst i palac se odnosi na jedan organ u tijelu. Nokat na palcu se

odnosi na mozak i lubanju, a kaiprst na plua. Srednji prst se odnosi
na tanko crijevo, a prstenjak na bubrege. Mali prst se odnosi na srce.
Bijela mrlja na prstenjaku je znak da se kalcij nataloio u bubrezima.
Ako je ta mrlja na srednjem prstu, to znai da u crijevima postoji
neapsorbirani kalcij. Ako se bijela mrlja nalazi na kaiprst, to ukazu
je na taloge kalcija u pluima. kvrga na vrhu nokta bijele mrlje ukazuju na

ukazuje na kroninu nedostatak kalcija

upalu plua i kapha ili cinka

poremeaj

Obojanost nokta moe otkriti odreeni poremeaj. Ako je nokat

blijed, rije je o anemiji. uti nokat je znak osjetljve jetre, dok je plavi
nokat simptomatian za osjetljiva plua i srce. Ako je mjesec (polum
j e s e c pri korijenu nokta) plavi, to ukazuje na poremeaj jetre^Crveni
polumjesec je znak srane slabosti.
 4.7. Dijagnoza po oima
Male suhe oi koje e s t o trepu ukazuju na vata gradu. Pretjerano
treptanje ukazuje na poremeaj vate i znak je duboko ukorijenjene
nervoze, tjeskobe ili straha. Objeeni gornji kapak takoer ukazuje
na porast vate i znak je osjeaja nesigurnosti, ili nedostatka povjere
nja. Sluzave, vlane, velike, lijepe i privlane oi znak su kapha gra
e. O i pitta grae su sjajne, plamtee i osjetljive na svjetlo, crven
kastih bjeloonica i naginju kratkovidnosti i konjuktivitisu (upali
o n e spojnice).
Ayurveda tumai da oi dobivaju energiju iz poela vatre. Energija
vatre u mrenici oka dovodi do osjetljivosti oka na svjetlo. Budui da
osobe pitta grae imaju obilje vatre, vrlo su esto osjetljive na svjet
lo.
Ako su oi previe istaknute, postoji, vjerojatnost da je p o r e m e e n a
funkcija titne lijezde. Bijela ona spojnica (konjuktiva) znak je ane
mije, a ako je uta onda je slaba jetra.
D o b r o je pregledati boju, oblik i veliinu arenice. Mala arenica
oznaava slabe zglobove i artritis. Ako se oko arenie vidi bijeli
prsten, osoba uzima prevelike koliine soli ili e e r a to uzrokuje
nedostatak kalcija, tekoe sa zglobovima i ovapnjenje ila. U sre
dnjoj starosnoj dobi to moe biti znak tjelesnih optereenja.
Ako je bijeli prsten vrlo izraen i vrlo bijeli (naroito za o s o b e u
srednjoj dobi) onda to oznaava bolest zglobova. Ako zglobovi puck
etaju i bole, znak je artritisa. Smedkasto-crne mrlje na arenici ukazu
ju na neapsorbirano (neiskoriteno) eljezo u crijevima.
Oi p r e m a d o s h a m a
1. Vata - o i su malene i nemirne, sputenih o n i h kapaka i suhih
rijetkih trepavica. Bjeloonica je mutna, arenica tamna, sivo-smeda
ili crna.
2. Pitta - oi su srednje veliine, otre, svijetle i osjetljive na svjet
lo. Trepavice su rijetke i masne, dok je arenica crvena i ukasta.
3. Kapha - o i su velike, lijepe i vlane, dugih, gustih i masnih tre
pavica.
Bjeloonica je izrazito bijela, dok je arenica svjetlo plave ili c r n e
boje.
4.8. Dijagnoza pregledom urina
Kliniko ispitivanje urina
Urin je vrlo vaan otpadni produkt tijela i njegovo ispitivanje moe
dati vane informacije za utvrivanje zdravlja i bolesti. Ranojutarnji
urin sakupiti u istu posudu (bolje steriliziranu) ili au. Pri urinira
nju ne sakupljati prvih nekoliko kapi. Promatrajte boju. Ako je
crnkastosmea, to pokazuje na vata poremeaj, ako je tamnouta, to
je pitta poremeaj. Takoer za vrijeme zatvora ili premalog uzimanja
vode, urin e biti tamnout. Ako je urin boje oblaka, to je p o r e m e a j
kaphe. Crvena boja u urinu pokazatelj je krvnog poremeaja. Malu
koliinu urina uzeti u pobudu i drati na stabilnom mjestu ( b e z
trenje), bez vjetra i drugih uznemirenosti. Kap sezamovog ulja sred
nje veliine spustiti sa tapiem na povrinu mirnog urina, s visine 5
do 7 c m . Treba paljivo promatrati irenje i druge oblike i uzorke
koje poprima ulje. Rezultate treba zapisati. Ako se kap odmah pro
iri, fiziki poremeaj je lako izlijeiti. Ako kap p o t o n e u sredinu
urina, to je pokazatelj bolesti koju je teko izlijeiti. Ako kap p o t o n e
na dno, bolest se moe vrlo teko izlijeiti. Ako se kap raspri na
povrini u valovitim pokretima, poput zmije po duljini, vata je povi
ena. Ako se kap raspri na povrini na male kapljice (poput mje
huria) u raznim bojama poput duge u obliku kiobrana ili kruga,
pitta je poviena. Ako se kap razbije u kapljice poput perli na
povrini urina u obliku sita, kapha je poviena. Normalan urin ima
tipini uremiki miris. No ako je urin odbojnog mirisa, u sustavu
postoje toksini. Kiseli miris koji stvara zapaljujui dojam pokazuje
prekomjernu pittu. Sladak miris urina ukazuje na m o g u e diabetiko
stanje. U tom sluaju pojedinac e se najeiti dajui urin. Pijesak u
urinu ukazuje na vjerojatnost kamenaca u mokraovodu.
4.9. Dijagnoza pregledom stolice
Ovo ispitivanje daje mnogo informacija o doshama, tkivima, pro
bavi hrane i openito o zdravlju i bolesti. Ako je probava i apsorpci
ja probavljene hrane normalna, stolica e biti dobro formirana kad se
spusti u vodu. To znai da nema ama u sustavu. Kad probava nije u
redu, prije putanja u vodu stolica je sluzava, u razliitim bojama i
ima lo miris, 'lb ukazuje na am u sustavu. POGLAVLJE V
Pitta poremeaj

Zelenkasta ili ukasta boja stolice.

5. Preventiva i lijeenje

Kapha poremeaj
5.1 Preventiva
Bijela boja stolice.

5.1.1. Uvod
Prema Avurvedi, navike u nainu ivota imaju vrlo vanu ulogu u
ouvanju zdravlja. Prirodni ivot je ivot u skladu s o s o b n o m konsti
tucijom. Najbolje je ustaliti svakodnevne aktivnosti, kao npr: vrijeme
ustajanja, vrijeme pranja i ienja tijela te vrijeme vjebi i meditaci
j e . Avurvedske poruke o higijeni sastoje se od postupaka za unutar
nje i vanjsko ienje tijela.
Ovo su aktivnosti za svakodnevno odravanje tijela koje se prim
jenjuju za sprjeavanje nastanka bolesti, kao i za detoksikaciju, koje
se uglavnom odnose na oslobaanje od bolesti. U ovom dijelu gov
ori se o odravanju tijela, u koje spadaju spavanje, kupanje, defekaci-
ja, vjebe, masaa, njega usta, grla, oiju, uiju i nosa.

5.1.2. Svakodnevna higijena i navike

Ayurvedski zdravstveni propisi

- Dnevni propisi

Za razumijevanje, pravilan izbor i prakticiranje dnevnih propisa

moramo dobro poznavati nau prirodu (tri doshe i osobni tip), utje
caj okoline, vremena, sunca, mjeseca i starosne dobi na tri doshe. To
znanje je u istoj knjizi od stranice 33 do 6 5 .
 5.1.2.1. Odmor i spavanje
Zdrav p o e t a k dnevnih aktivnosti poinje n o prije, lijekom spava
nja. Prije odlaska u krevet trebalo bi prakticirati meditaciju ili molit
vu i kritiki razmotritii nae o s o b n o vladanje i aktivmosti tijekom
dana, da li su bili dobri ili loi. Na ovaj nain moemo drugi dan
uiniti nae djelovanje efikasnije i humanije. O b i n o 6 do 7 sati spa
vanja daje dovoljno odmora za tijelo i um. Duina spavanja ovisi o
tipu o s o b e (pata, pitta, kapha) i starosnoj dobi. K r a e spava vata
tip a due kapha. to se tie starosne dobi postoji vodi koji se mije
nja svakih sedam godina. Npr. dijete od 1 do 7 godina treba 10 do 12
sati spavanja, od 7 do 14 godina treba 8 do 10 sati spavanja, od 14 do
21god. treba 6 do 8 sati spavanja, od 21 do 28 god. 5 do 6 sati, od 28
do 35god. 4 do 5 sati, od 35 do 42 god. 3 do 4 sata. Svatko iznad ove
dobi trebao bi vrlo malo spavati. Ovaj vodi za spavanje se odnosi na
savreno zdrave osobe.
Najbolje je otii na spavanje prije deset sati uveer. Ovakvim nai
nom ivota sljedimo prirodni tijek energije u tijelu i vanjskoj okolini.
Vano je uvijek biti svjestan tog tijeka da bi nam dnevna rutina bila
to svrsihodnija. Ovisno o osobnoj konstituciji mogu se dodati i drugi
postupci. Na primjer za ljude vata konstitucije preporuuju se vee
rnje masae uljem. Uveer, prije spavanja, treba u svako uho staviti
po dvije do tri kapi sezamovog ulja. Ovo podmazuje srednje uho, a
pomae balansiranju prane u glavi. Kao to je ve spomenuto, ovo
je naroito dobro za o s o b e koje imaju problema sa uspavljivanjem.
Odmaranje tijela je neophodno da bi se doshe dovele u normalnu
ravnoteu. Reguliran san pomae u spreavanju bolesti i u gubitku
teine. Omoguuje maksimalno stvaranje virye (sjemena), poslje
dnjeg elementa koji se stvara u tijelu i koji mu daje inteligenciju,
odlunost i tjelesni sjaj (auru). Nepravilan san remeti doshe, uzroku
je poremeaje u probavi i zijevanjc, ini da su udovi kao rasklimani
i odvojeni od tijela.
Spavanje tijekom dana poveava kapha doshu, a kontrolira vata
doshu. Pretjerano spavanje moe dovesti do mentalnih poremeaja,
dok spavanje u neodgovarajue vrijeme moe dovesti do smanjenog
apetita, groznice, upale sinusa i glavobolja. O p e n i t o spavanje tije
kom dana dozvoljava se samo u ljetnim mjesecima, kad su dani dugi.
Tada se moe odspavati tijekom podneva.
Osobi koja je uzela neki otrov ili ju je ugrizla otrovna zmija, kao i
osobi koja ima ozbiljno oboljenje grla, ne dozvoljava se da spava no
u.
Insomania, nemogunost da se zaspi u pravo vrijeme, rezultat je vi
ka vata doshe. Da bi se odstranilo ovo stanje, preporuuje se slje
dei postupak neposredno prije spavanja:
1. masirati glavu pozadi, vrat i stopala sezamovim uljem
2. staviti po dvije do tri kapi ulja u svako uho
3. okupati se toplom vodom
4. popiti alicu toplog mlijeka s pola liice ghia
Takoer se savjetuju odreene navike pri spavanju. S obzirom da
lijeva strana tijela sadri ensku ili mjeseevu energiju, a desna mu
ku ili sunevu energiju, poloaj u kojem netko spava i die ima zna
ajni utjecaj na konstituciju i ravnoteu energija u tijelu.
Ako netko uvijek spava na lijevoj strani, mjeseeva energija se po
tiskuje a suneva pojaava. Takvo pojaanje suneve energije moe
uzrokovati stvaranje pretjerane pitte u tijelu. Zato osoba pitta grae
treba spavati na desnoj strani, dok se za ljude vata i kapha grade prc-
porua spavanje na lijevoj strani.
5.1.2.2. Odmah nakon buenja i ustajanja
Odmah kad se probudimo prije ustajanja um treba usmjeriti na po
zitivno raspoloenje. To moemo postii ako odaberemo nama drag
i voljen objekt za svakodnevno oboavanje. Najbolje je da to bude na
duhovni uitelj ili sam Gospodin kojem e m o prije ustajanja odati
potovanje odgovarajuom molitvom. To e p o m o i da u k l o n i m o
tzv. sindrom "ustajanje na krivu stranu kreveta". Ako nam dan p o n e
s pozitivnom svjesnou uma ostatak dana e protei uspjeno i gla
tko.
Ustati 2 sata prije izlaska sunca, ili barem sat i 36 minuta ranije u
vrijeme Brahma-muhurte (vrijeme koje je najpovoljnije za praktici
ranje duhovnog ivota). Pri ustajanju iz kreveta, nakon spavanja, tre
ba se protegnuti. Ovo p o m i e doshe iz c e n t r a (podruja srca) gdje se
 nalaze za vrijeme spavanja i pomae tijelu da se aktivira.
Odmah nakon ustajanja uzeti au vode s o b n e temperatute s do
datkom soka od limuna. Kapha i vata konstitucija mogu uzeli oko
1/2 limuna, dok pitta smije uzeti nekoliko kapi (mora sam otkriti
koliko). Ovaj dnevni propis e p o m o i jutarnje ienje tijela u tri
naina:
- prvo, pijenje vode e stimuliratu probavni trakt na lake izbaci
vanje izmeta pokretanjem vate diljem tijela
- drugo, limun djeluje antiseptiki i antibakterijski i tako isti pro
bavni trakt, p o s e b n o trbuh gdje postoji sklonost za prekomjerno aku
muliranje sluzi i kaphe
- tree, voda pomae bubrezima i mjehuru ienje sustava od to
ksina. Takoer e voda s limunom p o m o i za lake izvoenje jutar
njih vjebi.
Nakon uzimanja vode s limunom preporua se jedna
korisna vjeba:
- u s t o j e e m stavu pognuti se malo naprijed savinuti malo noge u
koljenim i staviti ruke na bedra pdupirui tako gornji trup
- sada brzo izbaciti sav zrak iz plua i uvui abdomen (trbuh) do
kraja
- bez disanja (s praznim pluima) polako izbaciti trbuh i opet ga do
kraja polako uvui; uvlaenje i izbacivanje trbuha treba nalikovati
gibanju vodenog vala i izazvati zapljuskivanje popijene vode u trbuhu
- ponoviti ovaj postupak izbacivanja i uvlaenja trbuha najmanje 10
puta.
Ova vjeba e p o m o i ienju trbuha i crijeva te stimulirati malu
i velika crijeva na gibanje. Pospjeit e i pritjecanje krvi u taj prostor.
Treba pokuati obaviti veliku i malu nudu odmah po ustajanju. U
poetku e to moda biti teko, ali uanje od nekoliko minuta sti
mulirati e apanu. Ovaj ivotni zrak kontrolira izbacivanje stolice i
mokrae.
Moderni toaleti su potpuno neprirodni za odstranjivanje izmeta iz
tijela i n a j e e su uzrok pojave zatvora, hemeroida i drugih proble
ma u crijevnom traktu. Zatim meditirati 1/2 do 1 sat iz yoga vjebi
ukljuujui i p r a n a y a m u naglaavajui asane p r e p o r u e n e za odre
enu konstituciju.
Vjebe
Ayurveda preporuuje jutarnju vjebu kao dio svakodnevne zdrav
stvene rutine. Kae se da vjeba poveava ovjekovu energiju i elju
za radom, pomae u reguliranju vatre probave i poboljava metabo
lizam (pretvaranje jednog tjelesnog elementa u drugi). Prije vjeba
nja treba defecirati ukoliko se to jo nije obavilo tijekom dana. Prvog
dana treba ii do granice iscrpljenosti. Ovo omoguuje ovjeku da
uvidi kolike su mu trenutne sposobnosti. Narednog dana treba vje
bati do polovine te svoje sposobnosti. Od tada ovjek moe pomalo
poveavati dan za danom svoje vjebe. Za tijelo i duh preporuuju se
yoga vjebe i asane (stavovi), zajedno s hodanjem. Naporne etnje
treba izbjegavati za vrijeme toplih ljetnih mjeseci, te o s o b e sa po
vienom temperaturom ili oboljenjem ivanog sustava.
Regulirane lagane vjebe trebao bi svatko raditi. S vjebama tijelo
raste i postaje propocionalnog oblika. Miina snaga raste. Tijelo mo
vrlo
e podnositi napor, umor, vruinu i hladnou. Apetit je popravljen i
zdravlje je odrano. Vjebe su najdobrobitnije za ivot u zimi i ljeti.
Kad se znoj pojavi na elu i ispod pazuha i disanje postane brzo a
osoba je prisiljena da die otvorenih usta, to je znak da bi s vjebama
trebalo stati. Dok netko radi ikakve vjebe moe se smatrati da je
starost ili dob koju ima primjerena snazi, fizikoj kondiciji, vremenu,
godinjim dobima i prehrani. Ako osoba radi vjebe zanemarujui
spomenute faktore ili prakticira previe vjebi, tada se pogorava va
ta i krv, to uzrokuje mnogo bolesti. Slino, osoba koja pati od bole
sti ili je prestara, oslabila ili iscrpljena ne bi trebala raditi nikakve te
ke vjebe.
U normalnom tjelesnom stanju za dnevnu rutinu preporuuju se
slijedee vjebe:
1. Za tip vata: Padmasana (stav lotosa uz meditaciju), Vajrasana
(stav dijamanta ili munje), Siddhasana (je jednostavniji oblik Padma-
sane i o s o b e koje ne mogu zauzetu stav Padmasane upranjavaju Sid-
dhasanu - stav za meditaciju), sunana Pranayama (disanje naizmjeni
n o na desnu pa na lijevu nosnicu).
2. Za pittu: Halasana (plug), stajanje na ramenu ili svijea, Sitali
(disanje s jezikom u obliku cijevi), Pranayama (vjeba disanja).
3. Za kaphu: Pashchimotasana (za jaanje trbunih miia), Neti,
 Agnisara (disanje u posebnom poloaju tijela).
Opis i crtei za izvoenje ovih vjebi nalazi se u 2. dijelu knjige.
Nakon vjebi odmoriti se udobno leei na leima s ispruenim
rukama i nogama i disati iz donjeg dijela trbuha. Zatim slijedi masaa.
Masiranje miia nakon naprezanja ili prenaprezanja pomae u opo
ravku i umanjuje bol.
- Masae
Masaa se moe uiniti prstima, dlanom ruke ili ak stopalom.
Razliiti stupnjevi pritiska mogu biti primjenjeni u obliku gnjeenja
ili sa vibracionom tehnikom. Prava masaa p o k r e e masnoe, poja
ava miini ton, spojeve na zglobovima ini elastinijim, podie
vatu, poboljava cirkulaciju krvi u raznim organima i koi, elimina
ciju otpadnih tvari kroz kou, stimulira ivani sustav, preventiva je
protiv starosti i produuje ivot. Masaa poboljava ten, dobro djelu
je na tonus miia, krvnih ila, na krvotok, ima smirujue djelovanje
na kou i ivani sustav, popravlja vid, podstie san i usporava pro
c e s starenja. Masaa uljem pet do deset minuta prije kupanja je naj
bolji nain spreavanja konih bolesti. Masaa pomae uravnotee
nju dosha i poveava pokrenute energije unutar tijela. Takoer djelu
je stimulativno na limfnu cirkulaciju koja je sutina o b r a m b e n o g sus
tava n naem tijelu.
- M a s a a uljima
Nakon vjebe moe se poduzeti masaa. Masaa moe biti dnevna
ili dva do tri puta tjedno. Masaa se moe izvoditi u dva smjera: od
glave prema stopalima (od srca) i od stopala prema glavi ( p r e m a
srcu). Prvi n a i n (od srca) treba koristiti ovjek koji je mrav, umoran
ili za masau djeteta. Drugi nain treba koristiti osoba velike tjelesne
teine. Najbolje ulje za masau tokom ljetnih mjeseci je sezamovo
ulje, a za zimske m j e s e c e ulje od slaice (goruice). Brahmi ulje i ba-
demovo ulje su naroito dobra za masau glave. Ulje od mutarda
spada u bolje tipove ulja. Kod nekih osoba moe iritirati kou. Stoga
ga osoba treba prije o p e upotrebe isprobati na sebi.
Ne treba masirati osobu koja ima povienu temperaturu ili proljev.
Takoer je masaa kontraindikalivna kod otekline ili infekcije. Nika-
da ne treba vriti masau u predjelu srca. Nakon masae se treba oku
pati ili istuirati hladnom vodom, a zatim jesti madhura rasu (slatku
hranu).
Kada nemamo dovoljno vremena za cjelokupnu masau, primjenit
e m o brzu masau koja obuhvaa: glavu, vrat, kimu i stopala. Ovo
se moe uiniti za manje od pet minuta kao samomasaa.
Masaa uljima je poznata na sanskritu kao Abhvanga. Medicinskim
uljima trebalo bi masirati cijelo tijelo ukljuujui glavu i stopala. Stan
dardna ulja za masau pokreu prekomjernu masnou iz koe, ini
kou sjajnom, mekanom i pojaava je. To je takoer zatita koe od
bolesti.
Osoba vata grade trebala bi upotrijebiti medicinske uljne prepara
te iz biljnih sredstava za umirenje kao Asparagus racemosus (shatava-
ri), Withania somnifera (ashwagndha), ili Sida cordifolis (bala kao
Narayana ulje) dok su jo topli. Sezamovo ulje je jako dobro za vata
grau.
Osoba pittu grae trebala bi primjeniti medicinska ulja upotrebom
sandalovog drva, suncokreta ili Andropogon muricatus (vetivert kao
Chandabalalakshadi - ulje koje se uglavnom sastoji od sandalovog
drva i bala).
Osoba kapha konstitucije trebala bi primjeniti uljne preparate iz
supstanca kao mustard (Brassica alba), saffron (Crocus sativa), ulja
od itarica, korijena trske i agar u (morske alge). Masaa o s o b e tipa
kapha treba biti duboka. Kao rezultat uljnih zdravstvenih masaa je
zatita, preventiva od bolesti i poveanje imuniteta.
- O d r a v a n j e zubi
Kod preosjetljivih desni preporuuje se ispiranje i masaa sa seza-
movim uljem. Zatim treba oprati zube adstrigentnim prakom (koji
skuplja usta), ili vakanjem granice nekog gorkog ili adstrigantnog
rveta debljine polovine malog prsta. J e d a n kraj granice treba sava
kan do mekanosti i upotrijebiti umjesto e t k i c e istei zube, masira
jui desni i prostor izmeu zubi. Preporuuju se eucalyptus, nim i
babul drvo, ali svaka granica odgovarajueg okusa (hrast) moe se
koristiti. Slatke paste i e t k i c e koje imamo na zapadu svakako treba
odbaciti. Ako zube na ovaj nain odravamo svaki dan mogu se
ukloniti mnogi zubni problemi kao to je odumiranje zubnih desni
 to je glavni uzrog ispadanju zubi. Kako se proizvodi pravi ayurved
ski lijek-pasta za zube vidi recept u drugom dijelu knjige.
Odravanje jezika
Treba istrugati jezik, zlatnom, srebrenom ili bakrenom liicom
(fleksibilnom trakom).
Ovim se sa jezika odstranjuje nagomilana sluz, aktivira se limfni sis
tem tijela, stimulira itavi probavni trakt, poboljava vatra probave i
odstranjuje lo zadah iz usta.
Ne bi trebalo strugali preduboko, niti treba strugati sve do korije
na jezika. Nain na koji se ovo izvodi je isplaziti jezik i p o e t i sa stru
ganjem na onom mjestu gdje jezik naputa usnu upljinu. Dovoljno
je zagrebati dva ili tri puta.
Neienje jezika ujutro Ayurveda smatra jednakim neumivanju.
- Odravanje usta i grla
Grlo i usta takoer isprati hladnom voom. Za njegu grla se pre
poruuje ispiranje grla toplom vodom sa malo morske soli i ghia,
kako bi se sprijeile bolesti grla i laringitis (upala glasnih ica) i
popravio kvalitet glasa.
Ovo je naroito korisno za o s o b e koje koriste svoj glas po cijeli
dan. Vrlo se p r e p o r u a grgljanje sa nerazrijedenim sezamovim uljem.
To daje snagu zubima, poboljava glas i daje pravi okus hrani kad je
jedemo.
Kad je grlo bolesno, treba izbjegavati hladna pia i jogurt. Tada
pomae sisanje cijelih klinia.
- Odravanje lica
Svako jutro lice i oi prati hladnom vodom. Medicinsku pastu od
haritaki, prah sandalovog drva i mlijeka nanijeti na lice i drati 10
minuta a nakon toga je oprati s vodom.
Ta pasta je malo astrigentna, pomae nategnutosti koe i preven
tivno je protiv bora. Mogu se upotrijebiti i druga ulja za lice, kao Bra-
hmi.
Recepti za druge paste nalaze se u 2. dijelu knjige.
- O d r a v a n j e oiju
Svaki dan trebalo bi staviti na oi collyrium ili kajjal. To pomae
ienju prljavtine i praine i oslobaa viak vode ili vatre. Stalna
upotreba ove masti poveava sjaj oiju, snagu i sposobnost da se
odupru prevelikom sjaju svjetlosti. Collyrium treba uiniti od ljekovi
tog aja utike i slatkog korijena s dovoljno meda da se dobije pasta.
Ostali recepti se nalaze u 2. dijelu knjige.
- Odravanje n o s a
Medicinsko ulje trebalo bi stavljati svaki dan u o b e nosnice. To se
zove Pratimarsha nasya. Par kapi staviti na vrh malog prsta i njeno
namazati nosnice iznutra. Trebalo bi upotrijebiti ayurvedsko ulje
zvano Anu tail. Ako nema log ulja dobro je sezamovo, Brahmi i ghi.
Stalna upotreba nasye zatiuje oi nos i grlo protiv bolesti i pobolj
ava njihov rad. Postoji odgovarajui nain ienja nosnica koji se
moe izvoditi jednom tjedno. Prokuhati pola alice vode sa malo mor
ske soli. Nakon to se smlai, moe se koristiti za ispiranje nosa.
Glavu treba okrenutu na b o n u stranu tako da uho bude u vodor
avnom poloaju to je vie mogue i oko pola sadraja ove tekuine
polako uliti u nosnicu. Disanje obavljati preko usta. Isti postupak po
noviti s drugom nosnicom, glavom okrenutom na drugu stranu. Ovo
ienje pomae u spreavanju nastanka upale sinusa i tekoa s dis
anjem. Ovo nikada ne treba raditi sa hladnom vodom ili kad postoji
krvarenje iz nosa. Kod krvarenje iz nosa m o e se umrkavati ili kori
stiti kao kapi sljedei lijek: ghi prokuhan sa afranom ili sam ghi, pro
cijeen i ohlaen.
- Kupanje
U vedskoj literaturi je spomenuto sedam vrsta kupanja ukljuujui
kupanje uma sa mantrama ili molitvama, kupanje kiom i s u n c e m ,
itd. Mi e m o se zadrati na kupanje o b i n o m vodom.
Preporua se kupanje u jezeru, bolje u prirodnom. Rijeka je bolja
od jezera. Kupanje je na kraju svih jutarnjih aktivnosti nakon usta
janja.' Kupanje s toplom vodom za vata i kapha konstituciju trebalo bi
uzeli nakon masae s uljem i pravih vjebi. Za pranje tijela a naroito
 glave voda ne smije biti ni u kom sluaju pretopla. Oi i lice treba
manja hrane gasi vatru probave
poprskati hladnom vodom. Kupanje toplom vodom oslobaa
- pretjerano uzimanje vode moe prouzroiti gojaznost
masnoe, poveava snagu, isti tijelo, poboljava apetit i daje zado
spremite vodu u bakrenu posudu ili stavite komadi bakra u vodu;
voljstvo osjetilima u tijelu, u prvom redu umu. Osoba pitta konstitu
ta je voda dobra za jetru i slezenu
cije treba upotrijebili hladnu vodu za kupanje. Pranje hladnom vo
- da bi se poboljao vid dobro je n e t r e m i c e gledati u zrake sunca na
dom, barem na kraju kupanja, donosi veliku dobrobit jer stimulira
izlasku dnevno pet minuta.
cirkulaciju krvi i ivani sustav i praktino ini osobu vitalnijom i
- gledanje u stabilan plamen ujutro ili uveer u trajanju oko 10 mi
ivljom vie nego druge jednostavne vjebe. Stara ili bolesna o s o b a
treba se kupati s toplom vodom. Kupati bi se trebalo svako jutro, dok nuta poboljava vid.
je preporuka dva do tri puta dnevno. - ne spavati na elucu.
- itanje u krevetu oteuje vid.
Tijekom dana ne treba spreavati prirodne potrebe kihanja, plaka
nja, mokrenja i defeciranja itd. Ovim postupcima vata dosha ot osuili kosu nakon pranja i to odmah da bi sprijeili probleme sa
klanja malu (nagomilane tetne materije). Njihovim neprirodnim sinusima.
potiskivanjem dosha e se poremetiti, a mala ostati unutar tijela. S - prenasilno ispuhivanje nosa moe otetiti ui, oi i nos.
druge strane, ove prirodne p o t r e b e ne treba ni forsirati, upravo kao - dugi nokti mogu biti nehigijenski.
to ne treba stalno stavljati prste u nos ili oi kako bi se oistili. - pucketanjc zglobovima moe tetiti organizmu (moe se
poremetiti vata).
beskorisno i nebobrobitno govorenje rasipa energiju i pojaava
5.1.2.3- Ostale navike i higijena vatu.
strah uznemirenost i neuroza rasipaju energiju i pojaavaju vatu.
- ljutnja, mrnja i bijes stvaraju toksine u tijelu i pojaavaju pittu.
ne jesti prije izlaska sunca niti poslije zalaska
pohlepa,posesivnost, zavist i sputanost pojaavaju kaphu.
- ne dorukovati nakon osam sati ujutro
- brige slabe srce.
- prati ruke prije i poslije jela
- prati zube nakon jela Ayurveda daje dva prijedloga za pravilno punjenje eluca:
- petnaestak minuta nakon jela valja otii na kratku etnju
- osobama koje imaju slabiju probavu preporuuje se lai na lijevi 1. Napuniti 1/2 eluca hranom, 1/4 tekuinom i 1/4 zrakom
bok 15 do 2 0 min 2. Napuniti 1/3 eluca hranom, 1/3 tekuinom i 1/3 zrakom.
- jesti u tiini i biti svjestan hrane
- jesti polako i vakati krutu hranu oko 32 puta (dok se ne stvori u Kad nam se podrigue, trebalo bi prestati s uzimanjem hrane.
kau)
- postiti jedan dan u tjednu da se pomogne izluivanju toksina iz Za slabu probavu preporua se: anis, c r n i ili crveni papar i karda-
tijela mom. Najbolje je prije jela uzeti svjei dinder sa dodatkom soka od
- jedna ajna liica svjeeg umbira s prstohvatom soli otvara limuna. vakati svjei dinder prije jela.
apetit
Ovo bi trebalo bili dio svakodnevne njege. Odravajui na ovaj na
- ajna lica ghia s riom pomae probavi
in otvore osjetila proienim i doshe se takoer proiavaju. Va
- uzimanje previe hrane je nezdravo
njska higijena djeluje na unutranju ravnoteu i cjelokupno zdravlje
- pijenje, naroito hladne vode, neposredno prije ili poslije uzi-
tijela.
 5.1.3. Trudnoa i njega djece
Uvod
Ayurveda ima jedan poseban dio posveen opstelrici (znanost o
vjetini poraanja) i drugi dio o pedijatriji (znanost koja se bavi pita
njima i pojavama u svezi sa zdravom i bolesnom djecom). Da bi se
obradile ove teme potrebna je posebna knjiga. Na je cilj ovdje da
kaemo neto o ulozi prehrane majke i djece. Prvi dio daje prijedloge
za majku koje bi trebala slijediti za vrijeme i neposredno nakon tru
dnoe. Ovo e biti od koristi majkama koje SU zbunjene kontradi
ktornim savjetima takozvanih Strunjaka za prehranu. Drugo dio daje
prehranu b e b e i malog djeteta. U ovom dijelu je dalo i nekoliko ku
nih lijekova za neznatnije probleme beba. I u zdravlju i u bolesti ulo
ga majke se naglaava kao najvei i najznaajniji faktor u razvitku dje
teta. Majka mora rtvovati svoje osobne potrebe za potrebe djeteta,
kao to i krava, koja se u Vedama smatra naom drugom majkom,
rtvuje svoje mlijeko za ljudsko drutvo i njegov razvoj.
Trudnoa i poroaj
Tijekom prva tri mjeseca trudnoe najvanije je izbjei ozljedu ili
ozbiljniju bolest. Ako se u ovo vrijeme pojavi bijeli sekret iz vagine,
preporuuje se ispiranje vagine sa nekom astrigenlnom materijom
(kao to je sasuena, u prah smrvljena kora nara) kako bi se isuio
viak tekueg sekreta. S poetkom etvrtog mjeseca ene o b i n o do
biju elju za kiselom i/ili ljutom hranom. Ove elje ne treba zadovo
ljavati, ve treba jesti madhura rasa hranu (slatkog okusa). U ovo
spadaju mlijeko, zrelo voe, putar, sir, slatka ria i itarice. Trudnica
moe popiti dnevno od etiri do est aa mlijeka rasporeenih tije
kom dana. Trudnica ne treba jesti kiselu hranu ili nezrelo voe, zato
to je ta hrana po svojoj prirodi pitta. Viak pitta dosha dovodi do
krvnih neistoa i moe bili uzrok trovanja, jedno od najnepoeljni-
jih stanja u trudnoi. Takoer treba izostavili sol u vidu zaina, v e
uzimati hranu koja u sebi sadri sol kao npr. pinat, lie rotkvice i
celer, koji se mogu uzimali po volji. Juha od pinata, raguca i per
ina ili svijeeg korijandera osigurava prirodnu sol, istodobno djelu
jui i kao deuretik, smanjujui time zadravanje vode koja se moe
javiti tijekom trudnoe. Ona takoer pomae tijelu da uzme eljezo
koje mu je potrebno. Trudnica treba izbjegavati svau ili pla jer ove
aktivnosli remete vata i pitta doshe i djeluje negativno na dijete koje
se razvija u njenoj utrobi. Preporuuje se da nikada sama ne eta
uveer ili nou poto u to vrijeme izlaze bhutama ili duhovi, koje
fetus privlai. Spolni odnosi su zabranjeni tijekom t r u d n o e i doje
nja. Za vrijeme trudnoe mogu izazvali ozljedu vagine i povredu
bebe. Nakon poroaja slabi i smanjuje kvalitet mlijeka. I najzad,
Ayurveda nalae buduoj majci da se moli Bogu za dobar poroaj.
Neposredno nakon poroaja, prvi obrok treba biti hranjiv i lako
probavljiv. Ayurveda preporuuje kittri sa sjemenom fenugrika (vidi
u vedskoj vegetarijanskoj kuharici) ili aj od fenugrika s medom.
Fcnugrik pomae u skupljanju maternice nakon poroaja. Sljedeeg
jutra treba ponuditi jaku ha lavu od punog peninog brana, ghia,
badema i gura. Penino brano treba ispriti na tavici sa ghijem. U
posebnoj posudi treba do kljuanja prokuhati u vodi badem i gur
(utu, ne mrku melasu). Kad je brano ispreno doda mu se ova voda,
i tako se dobije balava. Ovo jelo majka treba uzimati svakodnevno za
doruak sljedeih mjesec dana. Ona osigurava snagu i daje majci no
vu krv, dvije stvari koje je pri poroaju izgubila. Za proizvodnju
majinog mlijeka potrebna je kapha hrana. 'Tijekom prva tri mjese
ca mlada majka treba voditi rauna da se ne prejee i da uvee ne je
de kiselu hranu, zato to ovo moe uzrokovati stvaranje o tek line slje
deeg dana. Prehrana mlade majke lijekom prvih mjeseci trebala bi
biti slina prehrani za vrijeme trudnoe. Treba izostaviti svu hranu
koja moe uzrokovati zatvor, a jesti hranu koja stvara mlijeko.
Preporuka odline hrane za mladu majku:
- kravlje mlijeko
- slatka ria
- ria dugog zrna sa mlijekom i e e r o m
- sjeme suncokreta, bundeve i sezama
- paroge, tikvice
- zeleni kokosov orah
 Za snagu i kontrolu stvaranja plinova (napuhavanja) kako za vri
jeme trudnoe i nakon, preporuuje se juha od cijelog zelenog mung
graha sa sjemenom nara. Uz gore spomenutu dijetu, mlada majka
treba uzimati i naroiti [adu tijekom prvih 39 do 40 dana nakon
poroaja. Ovaj lau se priprema od smole bagrema koje se moe
kupiti u skoro svim indijskim prodavaonicama pod nazivom "gug-
gul". Ova smola ima sposobnost popunjavanja prostora u majinoj
kartici koji su nastali tijekom poroaja. Lau se priprema tako da se
smola bagrema pri na ghiju sve dok ne postane krta i uplja, a zatim
se u taj pripravak doda malo praha umbira, puno penino brano
koje se kuha sa ghijem i gurom. Takoer bi trebalo uzimati i opu-
njiva hrane, Chayavanprash, tri puta dnevno s mlijekom.
Njega djeteta
Tijekom prvih 6 do 12 sati nakon roenja, novoroenetu treba
dati malo meda i vode na vrhu majinog prsta kako bi mu se razvio
refleks sisanja. Mlijeko koje majka stvara tijekom prvih jedan do e
tiri dana je gusto i vrlo bogato bjelanevinama. Ono se naziva "piush"
i djeluje tako to aktivira tijelo b e b e da p o n e stvarati svoje vlastite
hatuse. Nakon etvrtog dana mlijeko se razrjeuje. Kvalitet mlijeka
odreuje prehrana i zdravlje majke ili dojilje. Stoga uvijek treba imati
na umu navike u prehrani i druge aktivnosti. Ukoliko je ona bolesna
ili uznemirena, to e se odraziti na njeno mlijeko i moe lako dovesti
do poremeaja djeteta. Majino mlijeko se naziva "hatu-vataka" jer
izgrauje sve bebine tjelesne elemente. Ukoliko je san b e b e norma
lan, i apetit e joj biti normalan. Ako joj je san p o r e m e e n , onda tre
ba pronai razlog. U meuvremenu se moe dati malo mea po-
mjeanog s brahrni (avurvcski dopunjiva) na jezik kako bi se
uspavala ili mu se glava moe izmasirati brahmi uljem. Dobro j e be
bu svakodnevno izmasirati ricinusovim uljem i sezamovim uljem
nakon drugog mjeseca starosti. U najmanju ruku u glavu treba sva
kodnevno Mrljati ova ulja. Za trbune bolove pomae masaa trbuha
ricinusovim uljem. Kupka treba biti toplija za tijelo, a hladna za gla
vu. Bebina prehrana prvih est mjeseci sastoji se od majinog mlije
ka i razblaenih vonih sokova, juhe od povra i vode s medom. Ayur
veda preporuuje da se nade dojilja, za koju je sigurno da ima duga
ak spisak potrebnih kvalifikacija. Ako se dojilja ne moe naci, onda
se preporuuje bolje mlijeko, ili kravlje mlijeko prokuhano i razbla-
eno sa vodom. Takoer, sva voa koja se daje bebi treba biti pre
thodno prokuhana i ohlaena kako bi se uinila lakom. Voda, sok ili
mlijeko treba dati djetetu u zlatnoj ili srebrenoj alici. Metal ubrzava
rast djeteta. Majino mlijeko balansira sve bebine doshe. Vata dosha
(ivotni zrak) moe se lako poremetiti kod b e b e i malog djeteta. Ova
dosha je uzrok straha i bola. Sam i n dojenja (sisanje i gutanje maji
nog mlijeka) sprjeava strah i daje bebi hrabrost i mir. Naroitu pa
nju treba obratiti na to da beba ne udari ili ozlijedi svoju glavu. S da
vanjem vrste hrane treba poeti izmeu estog i devetog mjeseca
kada djetetu izbija prvi zub. Ukoliko dijele ima slabu probavu (to se
vidi po preobilnoj stolici koja se stvara od majinog mlijeka), treba
saekati i due. Prva hrana koju mu treba dati je zgnjeena kaica od
mung graha ili rie s medom i malo ghia i morske soli. Koliinu treba
postupno poveavali. Kad se kod djeteta p o n e razvijati osjeaj ei
nakon uzimanja vrste hrane, moe mu se dati hladna, prethodno
prokuhana voda. Mravim bebama vodu treba dati nakon, a punijim
prije obroka.
Prehrana se treba sastojati od iste hrane koju jede i majka, nikako
od novih jela. Od devetog mjeseca se preporuuje prirodni nadop-
unjiva kalcija radi razvoja kostiju. On se naziva "Vamsha lochan",
ekstrakt kalcija iz bambusove stabljike. Zapadnjaki proizvodi kalcija
kao to su "Dolomite" ne treba koristiti u ovu svrhu, jer se vrlo leko
asimilira. "Vamsha lochan" se uzima s medom. Takoer se pre
poruuje i mljeveni koralj "kapharu". Prema Avurvedi bebu nikad ne
treba ostavljali samu. Njen ivani sustav je jo u razvitku i njezini
ivotni zraci se mogu lako poremetiti. Ayurveda priznaje postojanje
duhova i kae da ova bia, koja se sastoje od fine energije, remete
fine zrake beba i male djece kad im se za lo ukae prilika. Prirodno,
ovo kod djece izaziva veliki strah. Kada se dijete nae u histerinom
stanju nakon to je ostavljeno samo, ovo moe biti jedan od razloga.
Da bi se smirilo, majka ga treba podojiti. Ako ovo nije m o g u e , onda
treba jednom rukom uhvatiti zadnji dio glave djeteta, a drugu ruku
poloiti na pupak i blago ga ljuljukat! Ovo uravnoteuje doshe.
Princip lijeenja bolesti kod djeteta vrlo se razlikuje od lijeenja
odraslih. "Prana-raksha" je glavno shvaanje djejih bolesti dalo u
Avurvedi. Pmna-rakSha znai zatitili prana, zrak ivota, b e z obzi
ra na koji nain. Tijelo djeteta, naroito bebe, ima vrlo slabe spo-
 sobnosti za stvaranje imuniteta, a takoer o n o nema ni snage stoga se
bolest od prvog trena pojavljivanja smatra vrlo ozbiljnom.
Bolesno dijele treba slaviti u mirnu, sigurnu sobu. Soba ne smije
biti ni suvie hladna, a ni topla. Majka treba nuditi svoje mlijeko za
prehranu. Dijete nikada ne smije gladovati. Majino mlijeko ili razbla-
eno kravlje mlijeko treba davati e e nego o b i n o . Ovo je suprot ga se preporuuje supozitorij sa ricinusovim uljem. Ukoliko se ne
no od lijeenja odraslih kojima se preporuuju rijedi obroci ili glado
vanje. vrstu hranu (svaku hranu koja se teko probavlja) ireba izbje
gavati.
Ukoliko se daje kravlje mlijeko, o n o treba biti razblaeno vodom i
prokuhano s malo umbira, zatim ohlaeno i u ohlaeno dodati med.
Bit e slalko (te e ga dijele rado uzeti) i lako je za probavu. Za vri
jeme bolesti, ukoliko majka jo doji bebu, ona mu moe p o m o i da
se odbrani od bolesti uzimanjem tikta rasa (gorkog okusa) hrane ili
ljekovitih trava. Gorka rasa je djelotvorni prirodni "antibiotik". Ona
dezinficira i kontrolira bolesti kojima je uzrok viak kapha doshe,
koja su uobiajena za djeje doba. Kako je skoro sva hrana djeteta
madhura rasa (slatkog okusa), p o t r e b n o mu je neto gorkog okusa
radi ravnotee. Ovo se moe osigurati kroz majino mlijeko, a da
djetetu ne smeta. Naroito se preporuuje za vrijeme prehlada, tem
perature, infekcije ili protiv glista bilo koje vrste. Kada je jetc odra
slo treba mu svakodnevno davati neku gorku travu. Ovo djeluje opo
ravljaj u e pri bolesti, a preventivno pri zdravlju.
Kada dijete neprestano povraa, ima proljev, visoku temperaturu
ili uticu, treba odmah otii lijeniku. Tada nije vrijeme da budete
svoj ljekar. Pravilnom prehranom i pravilnom higijenom imate pri
liku da djelujete na zdravo dijele. Kada se usprkos tim naporima
jetc ipak razboli, onda treba otii lijeniku. Ovdje e m o , ipak, dati
neke prijedloge za rjeavanje uobiajenih problema.
Kod eluanih bolova
1. Lijeenje izvana: lokalna aplikacija toplog (ne vrueg) ghija u
krugu oko pupka. Krug treba biti udaljen od pupka najmanje 1,5 c m ,
nikada ne preko samog pupka. Djelotvornije je ako se u ghi umijea
prah asafetide kako bi se dobila pasta i tom pastom premaze eludac
oko pupka.
2. Lijeenje izunutra: daje se uobiajen apotekarski lijek pod
imenom "Kraljiin zagrljaj" ( Q u e e n ' s Gripp). Ovaj se lijek priprema
od ekstrakta sjemena kopra razblaenog u vodi. Moe se pomijeati
s majinim mlijekom. Koliina koju treba dati treba biti napisana na
b o i c i ili je treba odrediti lijenik. Kod zatvora bebi ili malom djete
tu ne treba dati laksalive (sredstva za i e n j e ) ili enemu. Umjesto to
moe nai, onda majka moe staviti malo ricinusovig ulja na mali prst
i slaviti ga u bebin rektum. Ako dijete ima gliste, ukoliko h o e uzeti,
daje se tikta rasa (gorko). Uobiajen lijek protiv glista i eluanih
smetnji kao i kod drugih djejih poremeaja je avurveska preparaci-
ja "Bala Goli". Kod visoke temperature, ukoliko traje due od est do
dvanaest sati, treba odmah otii lijeniku. Ayurveda kae da dijete ne
moe podnijeti visoku temperaturu due od dvanaest sati. Dijete tre
ba biti pokriveno plahtom ili pokrivaem zbog groznice. Kou treba
vlaiti hladnom spuvom. Moe se dati aspirin za bebe. Od svih ale-
opatskih lijekova, aspirin je najmanje toksian. Supstanca iz koje se
dobiva aspirin koristi se u ayurvedskim lijekovima. "Ativisha" je avur
veska lijekovita trava koja se koristi za skidanje temperature kod
b e b e . Uzima je majka, a dijete je dobiva preko majinog mlijeka. U
drugom dijelu Ayurvede (5-4.4. "Anapana") dati su jo neki kuni
lijekovi.
Opa pravila koja treba slijediti kad je dijete bolesno su
sljedea:
1. Ne upotrebljavati naine etoksikacijc organizma kao to su
gladovanje, izazvano povraanje, jaki purgativi (proiivai) i si.
2. Ne davati ljutu ili teku hranu
3. Tijelo djeteta treba biti prekriveno, ali da se hladi
4. Uvijek treba biti s djetetom ili blizu njega, da bi bilo smireno i
oputeno.
Da bi se izbjegla bolest to je vie mogue, najvanija je stvar hran
jiva i jaka prehrana. U periodu od prve do pete godine starosti treba
u prehranu b e b e ukljuiti i kravlje mlijeko, putar i ghi. Treba izbje
gavati ljutu, kiselu i masnu hranu (ghi se me smatra ni uljem ni
mau). Treba izbjegavati i jogurt i kiselo mlijeko. Zamijeniti rafini
rani eet gurom.
Gur ili jaggry je odlina i vrlo vana hrana za dijete (Vidi str. 135).
 Bogat je fosfatima i eljezom za izgradnju kostiju i nove krvi. Kolae
moe zamijeniti pasta od gura i ghia namazana na pola ehapatija. Vrlo
e brzo postati rasa (limfa) i dati djetetu snagu.
5.2. Prehrana
5.2.1. Kratak pregled
Govorei o prehrani govorimo o hranjivim vrijednostima hrane.
Navikli smo sluati o kalorijama, vitaminima, mineralima, ugljiko-
vim hidratima, proteinima itd., koje odreena hrana sadri. Ayur
veda zasniva svoju znanost o prehrani na razliitom sustavu od kojih
j e najvaniji efekal koji proizvodi est rasa. Iako postoji samo est
raa, njihove kombinacije su mnogostruke.
Takoer, svaka hrana sadri odreenu vrstu guna ili odlika (gnua
vrline, gutto strasti i gnua neznanja), koje se dalje oituju u 20 odli
ka. Neka hrana je guru (teka), dok je druga laghu (laka). Neka hra
na je shita virya (stvara hlaenje u tijelu nakon uzimanja), dok je
druga ushna virya (stvara toplinu kao krajnji rezultat).
Dakle, svaka hrana se sastoji od pet grubih elemenata i dvadeset
odlika pored svoje rase, koje odreuju njeno djelovanje na tijelo.
Svrha razumijevanja ovih podjela je da nam pokae koju hranu tre
bamo uzimati kad smo bolesni, a koju kad srnu zdravi. U najnovije vri
jeme se razvila moderna nutricijska terapija (terapija p r e h r a n o m )
koja preporuuje velike doze vitamina i minerala sintetiziranih iz
prirode. Ayurveda ve nebrojene tisue godina pouava vanu zna
nost bez p o t r e b e za skupim laboralorijama koje bi proizvodile lijeko
ve. Na nesreu, ayurvedska znanost je dosta o t e e n a Kali-yugom
(dobom u kojem se trenutno nalazimo), i mali je broj ljudi koji je
mogu pravilno primjenjivati. Ayurveda ui da svaki pojedinac ima
snage lijeiti samoga sebe. Ta znanost o ivotu svakome prua mogu
nost da razumijevanjem tijela i njegovih potreba povrati narueno
zdravlje.
Temelj sposobnosti pojedinca da zdravlje odri lei, prema Ayur-
vedi, u zdravoj prehrani i zdravim, ustaljenim navikama. Takoer je
vana primjena tradicionalnih postupaka poput voge i vjebi disanja,
kao i razumijevanje duhovnih vjebi koje stvaraju sklad i sreu.
Hranu trebamo odabrati prema naoj konstituciji. Ako znamo kon
stituciju i njen odnos prema kvalitetama raznolike hrane, onda moe
mo odabrati prikladnu prehranu..
Kod izbora hrane, treba uzeti u obzir i godinje doba. Tabela koja
slijedi daje popis namirnica koje pomau ili tete odreenom tje
lesnom ustrojstvu.
Primjeri:
Vata sok pojaavaju: jabuke, suho voe, krumpir, lubenice, plavi
patlian, rajice, sladoled, zelena salata i graak. I osoba vata tje
lesne grade ne treba ih uzimati u veim koliinama. Suprotno tome,
slatko voe, kokosov orah, avokado, smea ria, crveni kupus, bana
ne, grejp, narane i trenje povoljne su za ljude vata grade.
Pitta doshu e poveati maslac od kikirikija, jako zainjena hrana,
kiselo voe, papaja, banane, rajice i bijeli luk. Pittu umiruju: naran
e , mango, kruke, prokulica, ljive, zelena salata, sjemenke sunco
kreta, gljive i paroga.
Kapha sok poveavaju: dinje, banane, kokosov orah, papaja, datu
lje, ananas i mlijeni proizvodi. Suho voe, brusnice, nar, basmati ri
a i izdanci, povoljni su za ljude kapha grade.
U ljetno doba, kada su temperature poviene, d o m i n i r a / ; / . Tada
nije dobro jesti vruu, zainjenu i ljutu hranu, jer ona pojaava/?/////.
Tijekom jeseni, kad je vjetar snaan, ponekad hladan i suh, u atmosfe
ri je prisutno vie vate. U to vrijeme treba izbjegavati: visoko protei
nsku hranu, suho voe, i ostalu hranu koja pojaava vatu. Zima je vri
j e m e kaphe jer donosi hladnou i snijeg. Tijekom ovog razdoblja tre
ba izbjegavati: sladoled, hladna pia, jogurt i sir, jer poveavaju
kaphu.
Kvaliteta i svjeina hrane vani su inioci. Takoer postoje namirni
ce koje se meusobno ne slau kada se pojedu zajedno. Veinu plo
dova iz porodice lubenica treba jesti same. U kombinaciji s drugom
hranom o n e uzrokuju gruanjc i mogu sprijeili apsorpciju u pro-
bavnome traktu. Ovo moe uzrokovati neravnoteu triju dosha. Ako
hranu koja se meusobno ne slae uzimamo zajedno, stvaraju se to
ksini u tijelu.
 Uzimanje hrane treba uskladiti sa stanjem agnija, probavnog ognja
u tijelu. Ne jedite ako niste gladni i ne pijte ako niste edni. Ne jedite
kad ste edni i ne pijte kad ste gladni. Osjeaj gladi znai da je vaa
probavna vatra rasplamsana. Tada trebate uzetu hranu. Ako pijete u
to vrijeme, tekuina ce razrijeiti probavne enzime i oslabiti agni.
Vano je kako jedete, j e r se hranom hrani ne samo tijelo, ve i um
i svijest. Tijekom jela treba sjediti uspravno, ne citati, voditi ozbiljan
razgovor ili gledati televizijski program. Misli treba usmjeriti na hra
nu i biti svjestan njezina okusa. Ako s ljubavlju i osjeajem vaemo
jasno e t e iskusiti okus.
Okus ne izvire iz hrane, nego iz doivljaja onoga koji jede. Ako je
agni oteen, n e e m o pravilno doivjeti okus hrane. Zaini pomau
rasplamsavanju agnija, iste tijelo i hrani poboljavaju okus. Prcpo-
rua se svaki zalogaj provakati najmanje trideset i dva puta prije gu-
tanja. T i m e omoguujemo probavnim enzimima u ustima da Izvre
svoj zadatak, a elucu dajemo vremena da se pripremi za probavlja
nje provakane hrane. Zato je vano je jesti umjerenom brzinom.
Koliina hrane za jedan obrok treba odgovarati koliini koja stane
u dvije pune ake. Ako previe jedemo, eludac e se proiriti j zahti
jevati dodatnu hranu. Prekomjerno uzimanje hrane stvara dodatne
toksine u probavnom traktu. Ta hrana postaje otrov, koji organizam
mora s naporom odstraniti. Jesti i piti treba disciplinirano i pravilno.
Hrana uzeta na taj nain hrani i jaa tijelo, um i svijest i doprinosi
dugovjenosti.
Za odravanje ravnotee u tijelu vana je voda. Voda se moe uzi
mati i u obliku vonih sokova. Vone sokove ne treba uzimati uz
obrok, ali voda je uz jelo poeljna. Tijekom jela treba ju uzimati toplu
u malim gutljajima. Voda koja se uzima uz jelo postaje nektar koji
pomae probavi. Ako veu koliinu vode pijemo nakon jela, razri
jeiti e m o probavni sok i probava e biti ometena. Klimatski uvjeti
odreuju koliinu vode koja je organizmu potrebna. Dnevno bi tre
balo uzetu 1,5 do 2,5 1 vode u hrani ili posebno. Takoer, pretjerana
koliina vode moe izazvati zadravanje mokrae i dodatnu tjelesnu
teinu.
U sluaju loe probave gladovali 1 dan uz toplu vodu. Time se po
mae ienju tijela i jaanju agnija. Za normalno zdrave o s o b e
gladovanje uz toplu vodu (1,5 do 2,5 litre dnevno) preporua se naj-
manje jedan dan u tjednu. Takvom navikom omoguujemo odmor
probavnom sustavu. Hladna voda slabi agni. Ledena je voda poput
otrova, a topla djeluje kao nektar.
5.2.2. Vitamini
Kod nas na na Zapadu je obiaj estog uzimanja vitamina za
ouvanje zdravlja. Lijenici i zdravstveni radnici jednostavno su
navikli da propisuju vitamine. Tako uobiajeno uzimanje velikih
doza C-vitamina za spreavanje prehlade. Ako se ne uzima u obzir
konstitucija bolesnika, takve doze vitamina mogu stvoriti neravno
teu dosha. Ljudsko tijelo ima sposobnost da samo proizvodi potre
bne vitamine. Uzimanje gotovih, ne pazei na konstituciju i stanje
agnija, moe prouzroiti njihov suviak (hipervitaminosvs), tj. uiniti
vie tete nego koristi.
Danas ljudi koji redovito uzimaju vitamine i minerale kako bi po
pravili prehranu i dalje pate od istih nedostataka zbog kojih te tvari i
uzimaju, j e r se ti vitamini teko probavljaju i asimiliraju.
5.2.3- Znanstveni nain uzimanja hrane
Ravnotea dosha i dobro zdravlje koje je posljedica ove ravnotee
zasniva se na umjerenosti u prehrani i spavanju. Kada su prehrana i
spavanje pretjerani, nedovoljni ili izvedeni u neodgovarajue vrijeme
ili na neodgovarajui nain, postoji dobra mogunost da e se doshe
promijeniti. Pretjerano jedenje i spavanje se naziva athiyoga, i svi
smo donekle upoznali sa njihovim alosnim posljedicama. Nedovo
ljno jedenje i spavanje se naziva hena-yoga. Kada ovjek umjetno
smanji koliinu uzete hrane ili duinu odmora uzrokuje poremeaj
dosha koji e dovesti do bolesti. Neodgovarajue djelovanje u odno
su na tjelesne p o t r e b e naziva se mitha-yoga. Uzimanjem hrane u
pogreno vrijeme ili na neodgovarajuem mjestu primjeri su za ovo.
Ayurveda preporuuje sama-yogu tj. izii ususret tjelesnim potreba
ma na reguliran i odgovarajui nain. Ovo e poglavlje opisati neke
 od osnovnih pravila za sprovodenje samayoge u prehrani.
materija koja se elinimira izmetom ili mokraom. To je nabubrena,
Pravilno uzimanje hrane treba stvoriti zadovoljan um i osjeaj ra
fermentirana materija koja postaje otrovnija to due tu ostaje. Am je
vnotee u tijelu. Ukoliko nakon uzimanja hrane um postane uzne
jedan od osnovnih agenasa koji remeti doshe. Kako se sve doshe na
miren ili umrtvljen, ili ukoliko tijelo postane teko i umorno, onda je
laze u elucu, ili u njegovoj okolini, kad se am nalazi u elucu moe
takvo jedenje nepravilno.
poremetiti bilo koju od njih. Poremeena dosha moe napustiti svoje
Za pravilno uzimanje hrane treba voditi rauna o est stva sjedite i uzrokovati bolest u bilo kojem dijelu tijela. Tijelo je jedna
ri: o mjestu, vremenu (u okviru dana), duini proteklog vremena sveta cjelina sa elucem u svom centru. Stoga je znanstveni nain uzi
od posljednjeg obroka, vrsti hrane koja e se jesti, redoslijedu uzi manja hrane, kakav je dat u Avurvedi, od najvee vanosti za sprea
manja hrane i stanju svijesti onoga koji jede. vanje bolesti.
Mjesto ili atmosfera u kojoj se ovjek hrani trebala bi biti mirna i ti
Ayurveda kae da ne treba jesti nita est sati nakon obroka. Odu
ha. Ne treba razgovarati o poslu ili svjetovnim temama. Treba vidjeli
zimajui od dvadeset i etiri sata est sati za spavanje, ostaje osamna
hranu kao prasadam, milost Gospodina, sjeajui se ili sluajui o
est sati. Drugim rijeima, Ayurveda govori da ne treba jesti e e od
Njemu pri uzimanju hrane. Vaisvanara, potpuni predstavnik Boga
tri puta dnevno. Nakon est sati ovjek moe jesti ponovno ukoliko
kao vatra probave u elucu e prokuhati hranu.
se osjea dovoljno lakim (ukoliko se nije prejeo u posljednjem obro
Vano je i vrijeme lijekom dana kada se hrana uzima. Kao to su ku). Izuzetak je kad se slijedi naroito laka dijeta. Pri lakoj dijeti moe
odreeni sati propisani za odreena djelovanja, postoji i najbolje vri se ponovno jesti nakon tri i pol sala.
jeme za objedovanje. Jataragni (Vaisvanara), vatra probave, najjai
je kad je S u n c e najvie, tj. u podne. Stoga glavni obrok treba uzeli
Redoslijed uzimanja hrane je zasnovan na Sustavu est. Prvo treba
oko podneva. U to vrijeme dvije treine eluca moe biti ispunjeno
uzeti svu madhura rasa hranu (slatkog ukusa), kojom treba napuni
hranom i potpuno probavljeno. to je dalje od podneva, to je
ti jednu treinu volumena eluca. U ovu hranu spadaju itarice (eha-
Jataragni slabiji.
pali, kruh), veina mahunarki i veina slatkia. Ova hrana je prete
Ujutro i uveer treba uzimati manje koliine hrane. Za doruak i
no vrsta ili poluvrsta. Naziva se kapha. Ona osigurava materije
veeru treba uzimati laku hranu (uglavnom voe, mlijeko, kitri,
koje izgrauju tijelo (bjelanevine, aminokiseline). Madhura rasa
nadignula ria - puffed rice) i si. (potpuna lista lake hrane je data u
hranu treba uvijek uzimati prvu i u veim koliinama nego ostale ra
drugoj dijelu Ayurvede u poglavlju 5.4.3.1. 'Dijete za proien je
se, osim kod poremeaja kaphe kao to su gojaznost ili e e r n a bo
" odjeljku "laka dijeta") ili se moe uzimati teka hrana, punei sa
lest.
mo jednu treinu volumena eluca. Na primjer, ukoliko ovjek eli
Nakon uzimanja madhura rasa hrane treba uzeti amala rasu i la
pojesti obilan obrok uvee, prvo treba odrediti to e napunili nje
vana rasu (kiselu i slanu) hranu. Ona se sasloji sonog kuhanog
gov trbuh, a tada uzeti samo jednu treinu od te koliine. U supro
povra, tekueg dala (juha od mahunarki i svjeeg jogurta ili kiselog
tnom e doi do trenutnog poremeaja sve tri doshe. Antidot tj. pro-
tivsredstvo za prehranjenost prilikom jednog obroka je preskoiti sli mlijeka). Ona su sva toplog karaktera i pitta: poveavaju aktivnost
jedei obrok, dajui Jataragni vie vremena da probavi viak hrane. pitta doshe i vatru probave. Ova hrana takoer traba ispuniti treinu
volumena eluca. Poto je tekua i manje koncentrirana nego ma
dhura rasa hrana, trebalo bi uzeti oko dvostruko vie amala i lava
Ukoliko ovjek jede prije nego to je njegov posljednji obrok po
na rasa kako bi se popunila treina eluca.
tpuno probavljen, ne moe oekivati da e hrana koju jede biti pro-
Nakon pitta kategorije uzima se ria. Mada je ria madhura rasa,
bavljena i preobraena u prvi tjelesni element. Umjesto toga j e Vjero
uzima se na kraju obroka u maloj koliini kako bi se dao, pruio osje
jatno da e ostati kao am, ili neprobavljena hrana u elucu i vana-
aj zadovoljstva i zaokruenosti obroka.
estercu (uodenumu). Am nije ni rasa (limfa), ni mala odbaena
Ukoliko u okviru obroka ima neke katutikta-kashaya (gorke, Iju-
 te, o p o r e ) hrane, ona se moe uzeli na samom poetku obroka radi
podsticanja apetita, ili u sredini obroka. O b r o c i bi trebali poeti i za
vriti s madhura rasa.
Prema ovom sustavu slatki (desert) treba uzeti na poetku obroka.
Dakako, moe biti uzet i na kraju obroka, ali u umjerenoj koliini.
Treba znati da je veina slatkia po svojoj prirodi veoma teka i da se
teko probavlja. U poetnom dijelu obroka lui se vie klorovodine
kiseline u elucu, stoga je teku hranu najbolje jesti na p o e t k u obro
ka.
Salate, kada su posluene uz obrok, treba uzeti sa lavanaamla
hranom. Uvijek treba imati preljev od jogurta ili soka od limuna i soli
kako bi se uinile lake za probavu i da bi im se uklonila sklonost k
poveanju vata doshe (koja uzrokoje napuhavanje trbuha, stvaranje
plinova i zatvor). Salate ne treba jesti na poetku obroka (kao to
mnogi i n e ) iz istog razloga
S obilnim obrokom ne treba uzimati voe. Voe treba uzimati
samo, ili s mlijekom za poseban obrok.
Na kraju obroka kad je 2/3 eluca napunjeno do vrha, preostalu
treinu treba ostaviti za zrak. Prva treina je ispunjena vrstim ma
terijalima koje stvaraju kaphu. Druga treina je ispunjena tekuinom
koja stvara pittu. Posljednju treinu treba ostaviti za zrak koji stvara
vatu. Tako su doshe uravnoteene i probava se neometano nastavlja.
Postoji i naroita hrana koju Ayurveda daje za zavretak obroka: svje
e putar-mlijeko (buttermilk). Osobine i nain spravljanja ovog proi
zvoda opisani su na str. 125 ("Priprema hrane i lijekova u kuhinji").
Prednosti uzimanja oko 1,2 dl ili pola alice putarmlijeka
nakon glavnog obroka su sljedee:
1. pomae stimuliranju enzima za probavu
2. spreava stvaranje plinova nakon obilnog obroka
3. naseljava crijeva zdravom florom (bakterija aciofilu)
4. pomae odravanju odgovarajue kiselo-bazne ravnotee u crije
vima
Kupovno putar-mlijeko isuvise je kiselo i ustajalo za upotrebu. Ako
se ipak koristi, treba ga prvo razrijediti sa najmanje istom koliinom
vode. Djeci mladoj od pet godina ne treba davati putar-mlijeko.
Nakon glavnog obroka ne treba odmah poeti s napornim radom.
Moe se lei na lijevi bok oko pet do petnaest minuta. Ovo pomae
da se doshe usredotouju na njihov posao probave. Nakon petnaest
minuta treba ustali i vratiti se poslu.
Sat vremena od obilnog obroka ne treba u o p e piti vodu kako bi se
dozvolilo vatri probave da se rasplamsa. Nakon sat vremena treba
uzeti au vode i ponavljati po au vode svaki sat do sat vremena
pred veernji obrok. Ovo umjereno uzimanje vode pomae u gura
nju hrane od glavnog obroka kroz eludac i duodenum i tako spre
ava zatvor. Ono takoer zadovoljava prirodnu ed koja se javlja ti
jekom poponeva (najjai period pitte. toplinske energije, tijekom je
popodneva).
Osoba sklona gojenju moe sat nakon obroka uzimati au voe u
kojoj je rastvoreno dvije lice meda.
Ukoliko se uzme prena hrana, kao to su pakora i samosa, sat vre
mena nakon obroka treba popiti au tople vode. Pakora i samosa su
teka hrana i treba je umjereno uzimati, ili jesti same za poseban
obrok. Chatni od lamarinda djeluje kao p o m o u probavi kada se uzi
ma p u n o prene hrane. Da se utai e koju ova hrana stvara, a da
se ne uznemiri Jataragni, moe se piti aa jednakih koliina voe i
mlijeka, zagrijanih zajedno sa prahom umbira.
Osoba koja uzima lijekove, osoba koja je bolesna, osoba koja se
upravo vratila s dugog puta, dijete i starija osoba trebaju piti mlijeko
sa obrokom. Mlijeko ne treba sluiti uz obrok u kome su ponueni
grah, bob, rotkvice ili kiselo voa ( n a r a n e , limuni, nezrele banane i
si.).
Uveer se preporuuje lagan o b r o k ili v r u e mlijeko. Ne bi ga tre
balo uzeti suvie kasno, a nakon jela se treba malo proetati. Ako se
uvee osjeti jaka glad, treba je zadovoljiti, ali sljedee jutro saekati
dok se ta hrana ne probavi, prije nego to se ponovno objeduje.
Ayurveda preporuuje da se sva kapha hrana (itarice, ria, slatki
i) vae 32 puta prije gutanja. Ovo ima nekoliko prednosti. J e z i k
proizvodi enzime za probavu te lako hrana biva pripremljena za pro-
 bavu u elucu jo u ustima. Vilica se osnauje a zubi bivaju vre
usaeni u desni. I napokon, ovo podrobno vakanje hrane predstav
lja prirodnu granicu za koliinu uzete kapha hrane.
Nakon 10 do 15 zalogaja dolazi do zamora od vakanja te se prelazi
na pitta grupu (tekui dal i povre). Nakon pitta hrane (koja puni
eludac do 2 / 3 ) doi e do podrigivanja. Ovo je prirodni znak (koji
daje prana) da j e uzeto dovoljno hrane i da treba prestati. Ovo j e ina
e znanstveni sustav koji daje vrlo dobre rezultate ukoliko se pravil
no izvodi.
5.2.4. Primjeri obroka i prijedlozi
Radi boljeg razumijevanja uzeti vedsku vegetarijansku kuharicu.
Prijedlog za doruak
Ovo su tradicionalna jela koja se slue za doruak. Mogu se uzimati
samostalno ili u kombinaciji.
1. aa vrueg mlijeka sa 1 do 2 lice smljevenog oraastog voa, 1
liica maslaca i eera. Mogu se koristiti bademi, indijski orah (ca
shew), pistacija i afran smljeveni u sitni prah i uvan u zatvorenoj
tegli. Prah od dumbira se moe dodati mlijeku kod prehlade, kalja
i oboljenja grla.
2. Sukhadi - chapati od punog brana ispren u posudi s maslacom.
Preko njega doda se gur.
3. Kakkri - chapati bez maslaca laki je za probavu. Pritiska se
krpom na posudu dok ne postane re.
4. Biljni aj i voe. Neko voe (naroito grejpfrut) moe se staviti u
toplu vodu prije uzimanja kako bi se uklonila kiselost.
5. Kikiriki i gur (jaggrv). Jesti jedan po jedan kikiriki. vakati za
jedno sa komadom gura.
Koliina ovisi od vrste rada koju ovjek obavlja (ljudi u Indiji koji
oru zemlju uz p o m o volova uzimaju ovo za svoj doruak - oko 1/4
kg kikirikija sa l/4kg gura). Ova kombinacija je veoma bogata kali
jem, dobra je za miie i srce.
Podmazuje zglobove i daje snagu kostima i ligamentima. Oni koji
rade fizike poslove mogu uzimati ovaj obrok svakodnevno. Uz ovaj
doruak ne treba piti mlijeko niti bilo koje drugo pie.
Prijedlozi za ruak
a) Hrana koja stvara kapha (ne vie od dvije vrste po j e d n o m
obroku)
1. Rotha: debeli preuveliani chapati (jedna rotha jednaka je 4 eha-
patija).
2. Puri: jedan puri jednak je 2 ehapatija. Puri su veoma teki za bo
lesnu osobu.
3. Chapati.
4. Gusta juha od dahla ili leguminoza (mahunarki: grah, b o b ,
mung, sueni graak) koje se kuhaju u vrlo malo vode kako bi se dobi
la gusta pasta. Koliina koja se pojedinano kuha je 2-3 velike june
lice.
5. Ria sa panirom (vrsta svjeeg suhog sira ), grakom ili oraastim
voem.
b) Hrana koja stvara pittu
1. S o n o povre (ne smije biti suho).
2. Tekui dahl (bilo koja vrsta leguminoza kuhana u vodi sa doda
tkom zaina).
3. Salata sa preljevom od jogurta ili kiselog mlijeka ili limunovog
soka.
c) Ria bez dodatka; dovoljna je koliini koja bi stala u aku
d) Svjee putar-mlijeko; oko pola ae, pijuckati na kraju obroka
Napomena: Slova i brojevi oznaavaju i redoslijed uzimanja hrane.
 Dodaci
1. Slatkii se mogu uzimati na p o e t k u i ili na kraju obroka.
2. Chatni (vrsta sporednog jela koje se priprema uglavnom od voa,
jako je ljuto i slatko; slui se uz riu, povre, kruh). Moe se uzeti kao
hrana koja izaziva apetit sa chapatijem na p o e t k u obroka, ili za vri
j e m e obroka. Dobri su kod tekog obroka poto pomau probavi.
3- Kari (preljev napravljen s putar-mlijekom ili jogurton uz doda
tak odreenih zaina), moe se uzeti pri tekom obroku umjesto pu-
tar-mlijeka.
4. Popersi se mogu uzimati na kraju obroka. Popersi od brana
slanutka jako se teko probavljaju, dok se popersi od brana munga
ili ute l e e lako probavljaju.
5. J o g u r t ili kiselo mlijeko se moe uzimati uz pitta hranu. Nikada
ga ne treba uzimati samog kao obrok ili svakodnevno. Onih dana ka
da se pije jogurt treba izostaviti putarmlijeko.
6. Na kraju obroka se moe uzeli neko suho voe.
Prijedlozi za veeru
Moe se uzeti jedno ili vie:
1. Vrue mlijeko.
2. Nadignuta ria: zagrije se sa liicom maslaca. Radi ukusa doda
ju se sol i papar.
3. Kitri: priprema se od munga i rie uz malo toplog masla.
4. S o n o povre. Uveer ne treba uzimati suho povre kao na pri
mjer krumpir. O n o poveava vata doshu.
5. J u h a od povra.
Razliiti prijedlozi
1. Kuhanu hranu ne treba jesti hladnu, suvie je teka
2. Ria koja je ostala moe se podgrijati ukoliko se to izvede na
odgovarajui nain. U riu treba dodati malo vode i posudu s riom
smjestiti u veu posudu. Zagrijati vodu u veoj posudi do kljuanja i
ria e postati topla a ne da postane suha.
3. Chapati koji su prenoili mogu se iskoristiti ukoliko se izmrve u
prah. Prah treba sipati u au toplog mlijeka i dodati med ili eer.
Ostaviti desetak minula i jesti za doruak
4. Chapati stari 24 sata takoer mogu biti smrvljeveni u prah.
Umjesto dodavanja praha mlijeku moe se napraviti lau dodavanjem
maslaca i gura ( e e r a ) . Uzeti uz glavni obrok kao hranu koja proizvo
di kaphu
5. Med, maslac, ulje i vodu nikada ne treba mjeati (sve zajedno ili
u pojedinanim parovima) u jednakim koliinama. Da bi se sprijeilo
trovanje koje moe nastati na ovaj nain, treba uzeti nejednake dijelo
ve
6. Hrana gorkog okusa (tikta rasa) je antidot suviku slatke hrane.
Gorka hrana je od velike p o m o i za svakog kod oboljenja s poreme
ajem kaphe, kao to su eerna bolest, zapaljenje zglobova, gnojni
irevi itd.
7. Ria i mlijeko uzeti zajedno i n e laku hranu, ali kada se zajedno
kuhaju, postaju teki
8. J o g u r t , grah, leu i rotkvice ne treba jesti svakodnevno
9. Kao p o m o probavi treba uzeti, nakon jela, 1-2 liice sjemena
anisa (ili komoraa) isprenog do ukaste boje u posudi s malo limu
novog soka i turmerika (turmerik, curcuma longa, je biljka iz istone
Azije iz porodice umbira, iji se korijen u obliku praha koristi kao
uta boja ili zain, kao i u medicini)
10. Kod slabog apetita treba uzeti prije jela komadi svjeeg umbi
ra, prethodno potopljenog u posoljenom soku od limuna
11. Sendvi koji se moe ponijeti: Bakri sendvi. Bakri se priprema
mijeanjem maslaca u punom peninom branu, i n e i oblike de
blje od' chapatija i kuhajui ih u plitkoj posudi od lijevanog eljeza.
Prije jela, izmeu dva bakrija, staviti nejednake koliine meda i masla
ca kao filu, ili fila moe biti sainjena od zelene salate, izdanaka i ma
lo ulja
12. Vrlo hranjivo ekadashi pie (samo po sebi o b r o k ) : Panchamrita.
Pravi se od mlijeka (jedna aa od 2,5 dl), jogurta ( 1 , 4 a e ) , meda (2
lice) ili eera, maslaca (1 liica) i masla (2 liice)
13. Slatkii i slatka hrana (madhura rasa), ukljuujui i penicu,
riu i si., treba uzeti s malo masla kako bi se pomoglo probavljanje i
iskoritavanje. Maslo moe biti kuhano u hrani ili dodato prije uzi
manja
14. Stare itarice (ria, penica i druge) su hranjivije nego svjee
 (ovogodinje) itarice
15. Morsku sol treba dodavati kiseloj hrani kako bi se kontroliralo
poveanje pitta doshe.
16. Primjer tipinog jelovnika za ruak (brojevi oznaavaju redo
slijed uzimanja hrane):

1) chapati (madhura),
2) sono povre (lavana-amki),
3) pasta od munga ili suenog graka (lavana-madhiini),
4) salata sa limunovim sokom i soli (lavana-amld),
5) ria (madhura),
6) putar-mlijeko (anda-kashuya).

17. Hrana koja je kuhana prije vie od 6 sati postaje teka za pro
bavu. Treba uzeti manje koliine takve hrane
18. Med nikada ne treba kuhati. Kada se zagrijava, med dobiva to
ksini efekat. Treba koristiti samo sirov, nekuhani med. Ne treba ga
koristiti ni za p e e n j e
19. Recepat za svjei ehatni (bez kuhanja):

Zdrobiti malo svjeeg lia korijandera s komadiem korijena dumbira i 1/4

zelenog feferona. Radi ukusa moe se dodati i nekoliko (2-3) zdrobljenih kikiri
kija. Ovaj ehatni se slui radi poboljanja apetita uz prvi chapati ili neku drugu
madhura rasa hranu. Pomae stvaranju klorovodine kiseline koja ima glavnu
ulogu u probavi. Takoer, kontrolira doshe i smanjuje pojavu plinova.

2 0 . Banane, mango, papaja i sueno v o e su jedina hrana koju bi

trebalo uzeti sa ehapatijem ili drugom tekom hranom. Ostalo v o e
treba uzeti samo, ili kao dio lagane dijete.

Prijedlozi za odabir hrane pri kupnji i prije kuhanja

Treba uzeti preporuenu hranu prema dominantnoj doshi ili do-

shama (ako su dvije ili ak tri) u naem tijelu. Ako nema odgovara
j u e p r e p o r u e n e hrane uzeti o n o najbolje to ima i upotrijebiti
odgovarajue zaine prema tabelama (sirana br. 154-156). Preporu
ena hrana prema doshama sloena je u sljedee tabele prema pri
jedlozima avurvedskih lijenika u skladu s avurvedskim propisima.

5.2.5. Priprema hrane i lijekova u kuhinji
U kuhinji se svakodnevno priprema hrana. Hrana koju ste pripre
mili moe za vas biti dobra ili loa, ovisno o tome znate li pripremati
zdrave obroke. Dakle, trebate imati znanje. Ako imate znanje, upra
vo kuhinja moe postati i vase k u n o ljeilite. Kuhinju i sredstva u
njoj moete koristiti, osim za kuhanje zdrave hrane, i za izradu biljnih
lijekova koji e pomoi vama i vaoj obitelji. Bilje je hrana, lijek i
otrov, ovisno o tome znate li ga pravilno odabrati i pripremiti. Izme
u opisa ostale hrane, slijedi opis nekih lako pristupanih prirodnih
trava ili biljaka i uputa pomou koje lako moete pripremati zdrave
obroke i p o t r e b n e lijekove.
Mlijeni proizvodi
Kravlje mlijeko
Madhura rasa, shita virya (slatko, lako). Moe poveati svaki dha
tu koji je u nedostatku. Formira kaphu i izgrauje tijelo. Kontrolira
vatu i pittu. Smatra se amritom jer, uzeto samo, odmah prelazi u ra
su (limf'u).Treba ga kuhali kako bi se uinilo lakim i bez klica, osim
ako se ne popije neposredno poslije munje. Stajanjem u boci ili ne
kom drugom sudu postaje tee za probavu. Stoga je najbolje da se
pije vrue. Vrlo je dobro za srana oboljenja i za otklanjanje otrova.
Sva djeca u dobi od tri do etrnaest godina trebala bi piti mlijeko tri
puta dnevno. Trudna ena bi trebala svakodnevno piti dovoljno mlije
ka za dvoje ljudi. ena koja doji moe popiti i do 1,5 1 (est alica) mli
jeka dnevno.
Kiselo voe (narane, grejp i limun ne idu dobro s mlijekom).
Kozje mlijeko
Kashaya i lavana rasa ( o p o r o i slano). Mnogo je lake od kravljeg
mlijeka. Ima manje kapha doshe zato to koza pije manje vode nego
to pije krava. Hranjiva vrijednost mu je mnogo manja, ali je zato vrlo
korisno za djecu koja ne mogu probaviti kravlje mlijeko. Sadri anti
tijela za nekoliko bolesti. Treba ga upotrebljavali pri povienoj tem
peraturi, astmi, visokom krvnom tlaku, tuberkulozi, proljevu, kao i
kod osoba kojima kravlje mlijeko ne odgovara.
Majino mlijeko
Vrlo je lako i kod b e b e stvara svih sedam dhatua, ako je dato s
ljubavlju. Takoer je vrlo korisno kod oboljenja oiju. Nekoliko kapi
mlijeka mogu se iskoristiti kao efikasno sredstvo za ispiranje kod svili
oboljenja oiju. Majka koja doji ne treba uzimati vruu, kiselu, slanu
ili ukiseljenu hranu, kako njeno mlijeko, koje nastaje od njezine rasa
dhatu (liml'c), ne bi tetno djelovalo na bebu. Ako iz bilo kojeg razlo
ga majka nema dovoljno mlijeka, onda je dobro prokuhano kozje mli
jeko najbolje.
Jogurt i kiselo mlijeko
Amla rasa, ushua virya (kiselo, ugrijava). Poboljava apetit uko
liko se uzme na poetku obroka. Treba dosta vremena da se probavi.
Pomae u stvaranju krvi, masti i sjemena. Daje snagu Jataragni. Po
veava kaphu i pittu, kontrolira vatu. Ukoliko se uzme s drugom
hranom, onda ne remeli doshe, ali uzet sam za s e b e dovodi do po
remeaja. Moe se mijeali sa maslom, medom ili dahlom od munga.
Popularan recept preporuuje mijeanje jogurta sa bananom i isku
canim sjemenom goruice. Jogurt pomae kod kroninih problema
sa sinusima i kod upale mokranih kanala. Obrani jogurt pomae kod - iarea (proljev)
poremeaja probave i kod upale pankreasa (guterae). Jogurt se mo - cistitis (upala mokranih kanala)
ra popiti svje u okviru 24 sata od pripreme. - anemija (malokrvnost)
- za otklanjanje otrova iz organizma
J o g u r t ne treba jesti svakodnevno, ili u o p e , za vrijeme hladnih ili - za kontrolu i smanjenje holesterola (vano za mnoga srana obo
kiovitih godinjih doba, zatim naveer, sam, ili ukoliko je podgrijan. ljenja)
Uzimanje velike koliine jogurta moe dovesti ko oteklina, preobil - za otklanjanje vika sala.
nog krvarenje za vrijeme menstruacije, oboljenja koe, anemije, viso
kog krvnog tlaka, nesvijesti ili poviene temperature. Putar-mlijeko ima efekte suprotne jogurtu. Treba ga uzimati svako
dnevno nakon glavnog obroka u podne. Velika je p o m o u pravilnom
Recept za lasi: radu organa za probavu. Jogurt i putar-mlijeko ne treba uzimati u
istom obroku. Putar-mlijeko ne treba davati djeci mladoj od 5 godina.
Z a g r i j t e 1/4 l i t r e m l i j e k a do k l j u a n j a . P u s t i t e n e k a p o l a g a n o vrije i n a k a p a j t e
u n j e g a m a l o l i m u n o v o g s o k a . Tada d o d a j t e j e d n u v e l i k u l i c u k u l t u r e j o g u r t a . Putar (maslac)
Pokrijte mlijeko i drite ga na toplom, t a m n o m mjestu p r e k o noi. Ujutro e to
biti svjei j o g u r t . P o m i j e a j t e m i k s e r o m j e d n a k u k o l i i n u j o g u r t a i v o d e . K a o Kashaya rasu, shita virya (opor, hladi). Putar daje snagu i teinu
zasladiva m o e s e d o d a t i s m e i e e r o d t r s k e . tijelu. Stvara salo. Treba biti sladak, a ne slan. Kontrolira vatu, pittu
i raktu (krv)
Putar-mlijeko
Ako se uzima umjereno, pomae u sljedeim sluajevima:
Amla i kashaya rasa (kiselo i o p o r o ) . Svjee putar-mlijeko je
najvie cijenjena hrana u Avurvedi. Mora se svakodnevno pripremati - krvne neistoe (uziman se e e r o m )
svjee, od jednakih dijelova svjeeg jogurta i vode, koji se bukaju do - hemeroidi
pojave tankog sloja mlijene masti na povrini. Mast treba odvojiti. - tuberkuloza
Ono to ostaje je putar-mlijeko. Ukoliko je ponovno postalo gusto, - bolovi u zglobovima
onda treba dodati jo 2 5 % vode kako bi se razrijedilo. Takoer, uko - oboljenje oiju
liko je jogurt koji se upotrebljava kiseli, treba dodati jo vode. Putar- - poremeaji u crijevima
mlijeko je najbolja hrana za probavu. O n o potpaljuje Jataragni (va - otekline
tru probave) i poveava luenje enzima za probavu. Kontrolira ka
pha i vata doshe. Maslo (ghi) ili proieni maslac

Pidar-mlijeko pomae u sljedeim stanjima: Madhura rasa, shita virya (slatko, hladi). Kontrolira sve doshe.
Maslo napravljeno od kravljeg mlijeka produuje ivotnost, poveava
za odstranjivanje oteklina (edema) memoriju, m o rasuivanja i inteligenciju.
- kod oboljenja trbuha (srobolja, grevi u elucu), kolitisi (upala Daje snagu i odlae proces starenja tjelesnih tkiva. Poveava oplod-
kolona, debelog crijeva), irevi, inigeslije (nedovoljna ili nu sposobnost, sjeme i testise. Poboljava glas i grlo. Vrlo je dobar za
p o r e m e e n a probava), eluane smetnje itd. djecu i starije osobe. Stvara svih sedam dhatua i osigurava to god
- hemeroidi nedostaje.
 Kontrolira vatu i pittu; i najbolji je za otklanjanje i kontrolu
poveane koliine pitte.
Koristan je u sljedeim sluajevima:
trovanja
- osipi, gnojni irevi, posjekotine, opekotine, herpes i boginje
- irevi
- poviena temperatura
pluna oboljenja
mahnitost (shizoirenia)
Maslo postaje jo korisnije kada se koristi kao nosa odgovarajuih
trava. Trave se p o t o p e u maslac, zagrije se do kljuanja, i onda se ta
kvo maslo uzima po jednu licu dnevno. Maslo ima naroitu sposo
bnost polpaljivanja vatre probave. Kao to se kod obreda prinoenja
rtve, prolije po vatri lica masla kako bi se plamen rasplamsao, na
isti nain djeluje maslo i unutar tijela. Ima sposobnost da pronae
nedostatak kod Jataragni (ukoliko ga ima) i da ga uravnotei. Tako
er, sadri hranjivu vrijednost mlijeka od koga je napravljen.
Potrebno je oko 2,5 litre mlijeka da bi se dobilo oko 60 grama
masla. To maslo sadri vrijednost mlijeka, a da ne djeluje negativno
na vatru probave. Ukoliko bi se uzelo 2,5 litre mlijeka, proces pro
bave bi bio potpuno poremeen. Ali jedna ili dvije lice masla potpa
ljuje i pomae p r o c e s probave koji je najvaniji inilac kod spre
avanja bolesti.
Maslo rasplamsava agni i obogauje okus hrane, a to olakava pro
bavu potiui luenje probavnih sokova. Izvrsni je pospjeitelj apeti
ta. Maslo poveava m o shvaanja, pamenja i jaa ojas. Ako se uzi
ma s ugrijanim mlijekom lijei opslipaciju. Upotrebljen s biljkama,
maslo prenosi njihova ljekovita svojstva do tkiva. U kombinaciji sa
slaiem, korijenom idirota ili gotu kolom koristi se povrinski kao
ajurveski lijek.
Maslo rjeava probleme anemije i poremeaja u krvi, lijei kroni
nu groznicu i oslobaa otrove iz organizma. Ne povisuje holesterol
kao mnoga druga ulja i ima takva svojstva koja umiruju i vatu, i pittu
i kaphu. Upravo zato pomae odranju ravnotee tri doshe.
Maslo ubrzava lijeenje ozljeda, ira probavnih organa i kolitisa.
O p e n i t o je dobro za oi, nos. i kou.
Maslo staro deset ili vie godina postaje jak otrov koji se koristi kao
lijek. Koristi se kod gojaznosti, epilepsije, nesvjestice, poremeaja
vida i sluha. Daje se pomijean sa vodom u malim kapima. Kae se da
je staro maslo toliko m o n o da moe ovjeka povratiti iz kome.
Proizvodnja masla (ghia):
Maslo (ghi) se proizvodi iz nesoljenog maslaca. Od lkg maslaca dobije se 800
g gliija. U osueni lonac stavili maslac i grijati ga na umjerenoj vatri. Kad se
maslac rastopi grijte jo dok ne zavrije. Kad maslac zavrije, smanjite vatru tako
da se vrenje jedva primijeti, tada pjena koja se stvorila nee pokipjeti. U poe
tku moete malo i promijeati. Ne uklanjajte pjenu, jer sadri ljekovite tvari, ko
je e se otopiti ti ghi.
Kaci primijetite ispod pjene da se maslac poeo bistrili tada moete poeli
sakupljati pjenu sa licom u posebnu posudu. Ova pjena se moe koristiti
umjesto ghija ili maslaca za pripremu nekih jela (halave, tijesta, itd). Na dno e
se taloiti krute tvari. Tvari na dnu ne smiju zagorjeti. Kad dobiju
utosmedkastu boju ghi hi trebao biti gotov, ist, zlatnoute boje s mirisom na
kokice, ako ste pjenu stalno briljivo sakupljali.
Kada se u maslo kapnu jedna ili dvije kapi vode pa se uje pueketanjc, to je
isto znak da je maslo gotovo. Pustite da se malo ohladi te ga procijedite, ako
elite, kroz fino platno pazei pri tome da se talog na zamuti.
Maslo je visokokvalitetna namirnica potrebna naem tijelu. Maslo ne morate
drati u hladnjaku, nee se pokvariti.
Moe stajali na sobnoj lemperaiuri mjesecima i koju godinu.
Recepti od masla
Maslo s korijenom idirota:
Najprije pripremite uvarak korijena idirota, tako da na osam dijelova vode
uzmete jedan dio praha korijena idirota.
Kuhajte tu smjesu sve dok ne ostane samo etvrtina vode. Uzmite jedan dio
tog uvarka i dodajte mu jednaki dio masla (ghija). Zatim na jednaki dio te
mjeavine dodajte istu koliinu vode i kuhajte dok voda ne ispari.
Ono to ostane je maslo s korijenom idirota.
 Maslo (ghi) sa sladiem:
Pripremite uvarak slaelica (slatkog korijena) tako da uzmete jedan
dio praha od sladica na osam dijelova vode. Kuhajte dok ne ostane sa
mo etvrtina vode. Zatim uzmete jedan dio te mjeavine i tome doda
jte jednaki dio masla, te jednaki dio vode i kuhajte dok voda ne ispari.
To to ostane je maslo sa sladiem.
eeri
Proieni e e r se ne spominje u Avurvedi iz jednostavnog razlo
ga to je bio pronaen ve puno kasnije. U Indiju je bio donesen za
vrijeme Moghul perioda. Moj uitelj Ayurvede kae da je donekle
toksian.
Prirodni eeri kao to su sok od e e r n e trske, melasa, jaggrv
(gur), r o c k e e r i med upotrebljavani su svi i o njima se govori u
Avurvedi. Razmotrit e m o ih pojedinano. O p e n i t o govorei, eeri
su vrlo dobra hrana za izgraivanje tijela. Ne bi ili trebalo uzimati kod
bolesti p o r e m e e n e kaphe.
Sok od eerne trske
Madhura rasa. Treba ga uzeti na prazan eludac. Kontrolira vatu
i poveava kaphu, osim ako se uzima nakon obroka, u tom sluaju
poveava vatu. Trsku treba vakati kako bi se iz nje izvukao sok.
Viak dosha nakupljaju se u vakanim vlaknima i tako se odstranjuju
iz tijela. Stvara veliku koliinu mokrae. uta trska je bolja od crvene.
Kada voda ispari iz soka, dobije se melasa.
Crna melasa
Remeti sve doshe i teko se probavlja. Moe uzrokovati gliste.
Djeluje kao blagi laksativ (sredstvo za i e n j e ) : koristi se kod pore
meaja rada bubrega, za proiavanje mokrae.
Kad se melasa proiava na suncu, odvajaju se crni djelii i tako se
dobiva jaggrv (gur).
Jaggry (gur-mrka ili uta melasa)
Gur-jaggrv (ITindu-jaggri, sanskritski - surkara e e r ) je vrsta ta
mnog sirovog e e r a dobovenog iz sri pojedinih vrsta e e r n e trske.
Pomae pri odstranjivanju zatvora. Stvara kaphu i dhatuse. Ukoliko
se uzima u prevelikoj koliini, umanjuje vatru probave. Svako preve
liko unoenje eera remeti Jataragni.
Star deset godina, postaje odlian srani tonik.
Granulirana melasa (Turbinado eer)
Pomae u kontroli krvnih neistoa (rakta pitta). Kontrolira vatu.
Dobra je za e, nesvjesticu i muku.
Rock sugar, candy ili kanelit
Dobar je za krvne neistoe, protiv ei i osjeaja visoke tempera
ture u akama i stopalima, kao i za refleks povraanja. Pomae u ola
kanju nesvjestice.
e e r spravljen od n e e g drugog osim od eerne trske, kao na-
primjer od e e r n e repe, kukuruznog sirupa, javorovog sirupa i dr.
ne preporuuju se za upotrebu. Ovakvi eeri poveavaju plinove i
dovode do poremeaja pri probavi.
Med
Med stvara toplinu u tijelu i zbog loga smanjuje vatu i kaphu.
Okusa je slatkog i trpkog. Djelotvoran je pri lijeenju vanjskih i
unutarnjih ireva. Poput ghija i med prenosi ljekovita svojstva biljaka
k tjelesnim tkivima. Zbog toga se koristi kao medij u kombinaciji s
mnogim travama. Med je izvrstan za proiavanje krvi, a koristan je
i za oi i zube. Olakava tegobe kod prehlada, kalja i kongestije. Ka
da se medom premaze vanjska ozljeda, p o m o i e brem izljeenju.
Med i voda zajedno daju snagu tijelu i pomau ispiranju bubrega. Ako
se uzima umjereno smanjuje debljinu. Med se ne smije kuhati jer se
kuhanjem njegova svojstva mijenjaju i postaju takva da vie ne odgo
varaju tijelu. Pregrijani med moe opteretiti probavu i stvoriti to
ksine.
 Prema Ayurvedi, ovo je najbolji prirodni zasladiva. Madhura i
kashaya rasa (sladak i Opor). Koristi se kod onih oboljenja (stavlja se
na unutarnju siranu donjeg kapka), zatim kod krvnih neistoa,
astme, izenterije, konih oboljenja, glista, kalja. Ayurveda kae da
se med moe upotrebljavati i kod e e r n e bolesli.
Takoer, pomae u zarastanju kostiju poslije loma, kao i izluivanju
gnoja iz ireva. Lako se probavlja i najbolja je hrana za kontrolu
kaphe.
Med je kontrainikativan, ima svojstvo suprotnog djelovanja tj. te
tan je, ukoliko se zagrijava. Ne smije se nikad kuhati i upotrebljavati
u kuhanju. Kada se zagrijava do visoke temperature, med postaje to
ksian. Takoer ne treba ga uzimati osoba pod temperaturom ili na
nekom vruem mjestu (kao to je pustinja). Ne smije se staviti u vodu
koja vrije, ali se moe dodati u topli napitak.
Naroita upotreba meda je kao emetik (za izbacivanje, povraanje),
za edemu (klislir, uglavnom voda s dodatkom meda i limunovog so
ka), kao i nosa ljekovitih trava.
Ulja
Ayurveda preporuuje upotrebu ulja kako za unoenje u tijelo tako
i za vanjsku masau.
Ulje o d s j e m e n a s e / a m a
Kontrolira vatu ( 8 0 % od svih oboljenja su po svojoj prirodi pore
meaji vate). Daje snagu zglobovima, unitava gliste (jedna lica na
pola alice tj. oko 1,2 dl tople vode dnevno), pomae u formiranju
vrste stolice (kod proljeva) i pomae u ouvanju sala u tijelu (za vi
tke o s o b e ) .
Viak moe stvoriti preobilnu kaphu, izazvali kona oboljenja, te
titi oima. U tijelu izaziva osjeaj topline.
R i c i n u s o v o ulje
Gorko je, Ljuto i slatko. Kontrolira vatu i kaphu. U tijelu izaziva
osjeaj topline, a takoer ima sposobnost prodiranja, penetracije.
Sprjeava pojavu herenije (kile), irenje eluca i vode u testisima.
Takoer se upotrebljava za kontrolu kronine poviene tempera
ture (jedna lica na pola alice tj. 1,2 dl vrueg mlijeka).
To je Iaksaliv dovoljno siguran da se moe koristili i u lijeenju male
djece. Za lijeenje dojeneta neka majka umoi mali prst u ulje i dade
djetelu da posie.
Kod kronine konslipacije jednu veliku licu ulja treba uzeti sa ali
c o m aja od dumbira. Taj tonik e neutralizirati toksine, osloboditi
plinove i zatvorenost.
Ricinusovo ulje je takoer i protureumatska biljka, jer je prirodni
ublaiva boli i Iaksaliv.
aj od ricinusovog korijena koristi se u lijeenju mnogih vata po
remeaja, kao to su artritis, iijas, kronini bolovi u leima i grenje
miia. aj je takoer i sredstvo protiv kongestije, te tvar protuartriti-
nih i protuupalnih svojstava. Djelotvoran je i pri lijeenju kostobo-
lje (gihta, uloga).
Ulje o d s l a i c e ( g o r u i c e )
Vrlo je ushna virya (osjeaj topline). Ne treba se koristiti za uno
enje u tijelo s hranom. Ne smije se davati djeci. Moe unititi vatu i
kaphu; uzrokuje krvne neistoe. Uzeto u malim koliinama (jedna
liica sa zainom haradc), moe unititi gliste, pomae kod konih
Oboljenja i kod unutarnjih ireva.
Koristi se kao ulje za masau, a pomae i u ouvanju tjelesne
topline. Stoga se koristi uglavnom za vrijeme hladnih mjeseci kao ulje
za masau.
Ulje e n j a k a
Zgnjeiti dvije glavice enjaka i staviti jednu veliku licu se-
zamovog ulja i to skuhati. enjak ostavite u ulju. Prije upotrebe valja
podgrijali.
Ulje k l i n i a
Skuhajte pet cijelih klinia u jednoj velikoj lici sezamovog ulja i
ostavite klinie- u njemu.
Pri upotrebi ulje treba bili toplo.
 Leguminoze (mahunarke) Jeam

Mung grah (Phaseolus radiatus ili P. aureus) Suh je, lagan i kontrolira kaphu. Koristan je kod oboljenja bubrega.

Madhura rasa i shita virya (slatko i hladi). Kontrolira sve doshe i Ria
Ayurveda ga vrlo preporuuje.
Madhura rasa i shita virya (slatko, hladi). Dobar za sve tri doshe.
Obini grah (Phaseolus vulgaris, kidney bean) Lako se probavlja, odstranjuje umor i neraspoloenje.
Koristi se za osposobljavanje o s o b e nakon bolesti (u obliku tekue
Poveava vatu i malu (izmet) i teko se probavlja. Da bi se odstra kae) i kod poviene temperature.
nio ovaj lo efekat, moe se popraviti sa putar-mlijekom.
Proso
Lima grah (Phaseolus limensis, Lima bean)
Stvara vatu. Koristan kod oboljenja kaphe. Lako se probavlja.
Podrijetlom iz tropske june Amerike. Poveava vatu i pittu, krv,
majino mlijeko, sjeme i mokrau. Pomae odstranjivanju otrova i Povre
otoka, smanjuje kapha. Dobar je i za vid. Ne treba ga jesti e e od
jednom tjedno. Plavi mali patlidan (japanska sorta)

Lea (Lens culinaris) Madhura rasa (sladak). Poveava vatu i pitu, a smanjuje kaphu.
Koristi se kod kalja. Treba ga jesti bez koe, jer inae moe stvoriti
Poznato je kao vegetarijansko meso. Poveava kapha i pittu i ko gliste.
ntrolira vatu. Ushna virya (toplo), stvara sjeme i malu (izmet) te
moe dovesti do prijevremene ejakulacije (izbacivanje sjemena). Veliki plavi patlidan

itarice Tikta i kashaya rasa (gorak i o p o r ) , ushna virya (grije). Poveava

pittu, a kontrolira vatu i kaphu.
Sjeme sezama
Gorka dinja
Madhura i tikta rasa (slatko i ljuto). Poveava pittu i jataragni.
Dobro za kou i kosu. Starije sjeme se lake probavlja. Katu rasa (ljuto). Naroito se preporuuje za oboljenja kaphe (kao
to je e e r n a bolest).
Penica
Draguac (grbac - Nasturtium officinale)
Madhura rasa i shita virya (slatko, hladi). Kontrolira vatu i pittu,
a poveava kaphu. Izgrauje dhatuse, daje snagu i teinu tijelu. Po Unitava pittu i salo. Preiava krv, ima iste osobine kao i pinat
dmazuje, a naroito koristi u izgradnji kotanog tkiva. (Vidjeti pod pinat).
 pinat
Kontrolira pittu, pravi novu krv i poveava mokrenje. Pomae u
poremeajima mokranih kanala.
Teko se probavlja, ali oslobaa od zatvora.
Krastavac
Poveava pittu i mokrau. Dodat jogurtu u raiti (vrsta salate - vidjeti
u vedskoj kuharici), postaje vrlo teak za probavu.
Ljetna tikva - bundeva (Dumlek-Cucurbita Pepo L)
Ayurveda je preporuuje kao najbolje povre za bolesne o s o b e .
Treba je zainiti maslom i kimom.
S maslom kontroliramo vatu i pittu i oboljenja vate i pitte. Kad je
prezrela, moe poveati pittu.
Tikva
Kontrolira vatu i pittu. afrodizijak. Preporuuje se kod oboljenja
bubrega, mokranih kanala i prostate.
Krumpir
Lak j e i suh. Viak poveava Vatu. Kada se sirovi krumpir izree i
izgnjei, dobiva se sok koji unitava salo i koristi se kod pretjerane
teine.
Asparagus
Dobar je za sve doshe.
Rotkvice
Poveavaju pittu, a smanjuju kaphu i vatu. Njeni zeleni listovi se
koriste kao diuretik (izaziva mokrenje).
Repa
Ukoliko se jede sirova, remeti sve doshe. Kada se kuha sa sezamo-
vim uljem, kontrolira vatu i dobra je za astmu, sinuse, glas i kaalj.
Mrkva
Madhura i tikta rasa (slatka i gorka). Poveava pittu, remeti jetru
i izaziva zatvor.
Gljiva
Prema Ayurvedi, ovo je jedno od nepoeljnih povra. Remeti ravno
teu svih dosha.
Zelena salata
Odstranjuje otrove iz krvi i kontrolira pittu. Sok od svjee salate
djeluje kao analgetik (protiv bolova); moe u sebe upiti bol od ugriza
pele, svrab, osip ili ugriz korpiona, ukoliko se trlja na tom mjestu.
Unijeta u tijelo dobra je kod ireva, gastritisa (upale eluca) i koliti-
sa (upale debelog crijeva). Uzima se 30 do 60 g svjeeg soka dnevno
tijekom tri tjedna. Dobra je za sva pitta stanja.
Karjiol i zelje
Kontroliraju vatu i pittu, a poveavaju kaphu. Kako bi se sprijeilo
stvaranje plinova nakon jela, treba ih prokuhali u maslu. Takoer ovo
povre iz islog razloga ne treba jesti uveer.
Okra
Ovo povre, koje u Indiji zovu damini prsti, jako je hranjivo. Pove
ava sve dhatuse. Mlada, manja vrsta je najbolja. Korijen okre, kad
se kuha u vodi do guste paste, zatim procijedi i sok popije, jako je
koristan kod eerne bolesti i cistilisa (zapaljenjc mokranog mjehu
ra i uretre). Vrhovi okre se mogu isjei i trljati do pojave guste teku
i n e koja se koristi za ovu terapiju.
 Koriandar (Conundrum sativum)
Postoje dva oblika koriandra. Jedan je svjea zelena biljke, a zove se
cilantro. Drugi je suho sjeme koriandera. To je aromatska i stimulativ
na tvar koja potie probavu.
Lie korijandera
Svje korijaner je madhura i tikta rasa te shita virya (sladak i
gorak, hladi). J a k o je koristan u odstranjivanju vika pitte. Svjei je
sok koriandera koristan kod osipa i dermatitisa, j e r ima protu-pilla
svojstva. Moe se slavili na kou u obliku kaaste mase da bi se uklo
nile kone upale. Takoer isti krv. Diuretik je i odstranjuje osjeaj
gorenja. Kada se svjei listovi izmrve i od njih napravi ehatni, dobija
se najbolje jelo za poboljanje apelila.
Sjeni e k o rij a ud era
Otklanja plinove, kolike i pittu. Ima i svojstvo da hladi. Koriandar
je prirodni diuretik i moe se uzeti pri osjeanju peenja pri mokre
nju. U tu svrhu pripremile aj tako da sjemenke stavite na cjedilo i
prelijete ih vruom vodom. Taj aj ini mokrau Iunatijom. uljem enjaka. Svjei se enjak moe koristiti za kuhanje. ini hra
Koristan je i za pospjeenjc vjetrenja kod slabe probave, zatim kod
munine, morske bolesti i kod povraanja.
Ljuta paprika (Fructus capsici)
Ta ljuta i paprena domaa biljka esto se koristi pri kuhanju. Razbu
ktava oganj probave i potie apetit. Pojaava cirkulaciju i potie zno
jenje. Pomae u pranjenju crijeva i unitava gliste i parazite. Koristi
se kod prehlade, kalja i kongestije.
Ta mirodija proiava debelo crijevo i znojne lijezde. Moe se uzi nje nosa i oiju. Ako se netko osjea klonulim ili smetenim, luk e
mati i u kapsulama. Dvije kapsule dva ili tri puta dnevno pomau rast
varanju krvnih ugruaka.
Korisna je kod rata i kapha poremeaja, ali ne i kod pitta pore
meaja. Ljuta paprika pomae smanjenju teine hrane, ini ju lakom,
ukusnom i omoguuje lako apsorbiranje. Treba ju koristiti s leom i
sirom. Slino djelovanje ima chili i feferon.
fit
Bijeli luk - enjak (Anium sativum L.)
Tikta rasa i Ushna virya (gorak i grije). Poveava pitu, a kontroli
ra vatu i kapha. Ova biljka sadri ulje, aromatina je, ljuta, gorka i
otra. Koristi se kao lijek kod hemeroia, glista, e e r n e bolesti, zapa-
ljenja sinusa i lomova kostiju. Stimulira rad srca i olakava plinove.
Dobar je za probavu i apsorpciju; korisna je biljka i za pomlaivanje.
Mnogi ljudi koji slijede neki put duhovnoga razvoja kau da je
enjak radastian (koi duhovni rast) i da ga ne trebaju uzimati oni
koji vjebaju duhovne tehnike. enjak potie spolnu energiju i ne
savjetuje se onima koji ive u celibatu. No bez obzira na duhovne
kontrainikacije, enjak je vrlo djelotvoran kod vata poremeaja.
Budui da zagrijava, od p o m o i je lijekom kinog perioda i zimi.
Takoer ublaava boli u zglobovima. Meutim, enjak nije dobar za
IjUdepitta konstitucije, jer je ljut i trpak. Ova je biljka protureuma-
tina, a moe se koristiti i kod suhog kalja ili kod kongestije. Vrlo je
djelotvorna kod glavobolje uzrokovane boleu sinusa, te boli ili zuja
nja u uima. U lijeenju tekoa s uima, kapne se tri do etiri kapi
enjakova ulja u uho ili se uho napuni tim uljem preko noi i zaepi
vatom. Do jutra e bol prestati. enjak ublauje i zubobolju. Osje
tljivi zubi ili zubno meso koje se povlai sa zuba mogu se masirati
nu ukusnom i lake probavljivom jer razbuktava agni, Svjei enjak
je protuvata ili protukapha djelovanja. Moe se koristiti kao vru
oblog na hemeroide ili bilo koju drugu oblast u kojoj treba kontroli
rati kaphu ili valu. Ne treba se koristiti lijekom trudnoe.
Crveni luk (Anium epa)
Crveni je luk snano sredstvo koje nadrauje osjetila. Ljut je i aro
matian. Pare luka sadre amonijak koji nadrauje oi i izaziva suze-
mu, izmrvljen u komadie i inhaliran. pruiti olakanje. Luk pomae
probavi i potie spolnu energiju. To je raaslina hrana i ne savjetu
je se onima koji se pridravaju celibata kao duhovne discipline. Ku
hani je luk sladak i manje ljut. Ako se primjeni kao topli oblog na i r
na koi, ir e [niknuli. Visoka groznica i grenje koje je prati, mogu
se ublaiti lako da se naribani sirovi luk, zamotan u tkaninu, stavi na
elo ili abdomen. Luk e ublaiti akutni napad epilepsije, ako se inha-
lira kroz nos ili se upotrijebi kao kapi za oi. Takoer pomae u sma
njenju holesterola i dobar je kao osvjeiva za srce. Djelovanje je luka
takvo da smanjuje lupanje srca. Pola alice svjeega soka od luka s
dvije lice (male ajne) meda ublait e astmu, kaalj, greve, muni osip.
nu i povraanje. Unitit e i crijevne gliste. Naribani luk s pola ajne
liice kurkume i pola liice karija, ublait e boli u zglobovima ako
se primjeni kao pasta, te namaze na oboljeli zglob.
Zaini
Kim (kumin) (Caru/n carvi L.)
To je aromatina biljka blago gorka i trpka okusa. K i m je tikta rasa
i ushna virya (gorak i ugrijava). Poveava pittu, a kontrolira vatu i
kaphu. Stimulans je i proiiva krvi. Smanjuje otekline i unitava
gliste. Dobar je diuretik i naroito je dobar poslije poroaja jer sma
njuje otok maternice i poveava majino mlijeko. Smanjuje otok kod
laktacije, pomae kod proljeva i plinova. Potie probavu i poboljava
okus hrani. Takoer pospjeuje luenje probavnih sokova. P r e p e e n i
mljeveni kim s uspjehom se koristi kod crijevnih smetnji kao to su
proljev ili dizenterija. Za takva oboljenja uzme se prah od nekoliko
samljevenih zrnaca kima sa svjee pripremljenom stepkom (putar-
mlijekom). K i m ublaava i greve u trbunoj upljini. Vrlo je djelotvo
ran kod pitta i kapha poremeaja.
Papar crni (Piper nigrum) Crni biber
Tikta rasa (gorak i ugrijava). Poveava pittu, a kontrolira vatu i pit
tu. Stimulans je i ekspektorans (pomae izbacivanje sluzi kaljanjem).
Koristi se kod zatvora i prehlada nastalih usljed vrlo slabe vatre pro
bave. Poboljava probavu i djeluje negativno na stvaranje ama (ne-
probavljena hrane koja vri i postaje otrovna). Ovaj zain je ljut i otar
stimulans koji pomae rasplamsati agni. Pojaava luenje probavnih
sokova i poboljava okus hrani. Koristi se kod opstipacije, kod suhih
hemoroida, vjetrova i gubitka apetita. I ovaj se zain moe uzeti s ma
lo meda za suzbijanje glista u debelom crijevu. Treba koristiti samo
svjei papar u zrnu. Crni papar pomae kod oteklina. Kao sredstvo
protiv osipa koristi se prstohvat mljevenog papra pomijeanog s ma
slom i primijenjuje se povrinski. Crni papar je otar i ljut, no pomi
jean s ghijem ublauje pitta poremeaje, kao to su dermatitis i
Morska sol
Morska sol ukoliko se troi umjereno, kontrolira sve tri doshe.
Viak soli, moe se infiltrirati u sve djelove, poveati kaphu i pittu,
a unititi vatu. Moe se koristiti kao topli melem za otvaranje apsce-
sa ili ireva. Mnogi ljudi koriste morsku sol da poboljaju okus hrani,
meutim ona ima i ljekovita svojstva. Morska sol sadri vodu i uspu
tni je produkt mora. Ona pobuuje i pojaava pittu i kapha, jer sa
dri vodu i vatru. Pri kuhanju treba koristiti samo male koliine. Mor
ska sol oslobaa vjetrove i nadutost abdomena (trbuha), isti usta,
potie luenje u probavnim kanalima i pomae probavu. Morska se
sol moe koristiti i za ublaenje vanjskih oteklina. Treba ju zagrijati
u tavi i staviti u platnenu vreicu. Tada se moe primijeniti izvana
kao oblog. Morska je sol i prirodni ublaiva boli i moe se koristiti
povrinski za lokalnu primjenu na b o l n o m e mjestu. Takoer pomae
izluivanju vode. Stavite nekoliko kapi koncentrirane otopine morske
soli u nos da biste proistili kapha dosha i oslobodili se zaepljeno-
sti nosa.
Soda hikarbona
Ako se kuha slanutak ili crni grah (ili neka druga vrsta mahunarke)
sa sodom bikarbonom, uinit e ih lakim za probavu i skratiti vrije
me kuhanja. Da bi se otklonili suviak kiseline, plinovi i probavne te
koe dobro je popiti au tople vode sa sokom od pola limuna i
prstohvatom sode bikarbone. Pola ae sode u vodi za kupanje po
mae cirkulaciji i ini kou mekom. Soda otklanja upale na koi, osip
i odrava zdravlje i istou koe.
Sjeme slaiceI goruice
Poveava pittu i moe izazvati rakta pitta (krvne neistoe uslijed
vika pitte u krvi). Kontrolira vatu i kaphu. Koristi se kod glista i kod
 oboljenja grla. Crna goruica (Brassica nigra L.). Crna je goruica vrlo
ljuta, paprena, otra, prodornog okusa i uljasta. Sjeme se koristi kao
domaa mirodija. Rasplamsava agni i neutralizira toksine. Meutim,
treba je paljivo uzimali jer pojaava pittu. Goruica djeluje kao ubla-
iva boli i smanjuje bol miia. To je lijek za smirivanje vjetrova i
ublaenje kongestije. Prah goruice izmijean s vodom moe se kori
stiti kao oblog. Ne smije se staviti direktno na kou, jer se mogu po
javiti mjehurii. Za ublaivanje bolova u zglobovima i kod boli u gru
dima smjesa se namaze na tkaninu koja se onda stavi na kou. Goru
ica se moe koristiti za parenje da bi se smirilo grenje miica. Za
motajte sjeme goruice u platnenu vreicu i stavit sve zajedno u vru
u vodu. Zatim umoite ruke i stopala u vodu kako biste se oslobodi
li bolova u zglobovima ili boli u miiima. Sjemenke goruice pomije
ane s vodom oputaju miie. Goruica se moe koristiti pri kuha
nju ili peenju. Zagrijte sezamovo ulje u tavi. Kada je vrue dodajte
sjeme goruice (otprilike dva prstohvata) i prite s lukom, enjakom
i povrem, koje tada postane vrlo lagano i lako probavljivo. Goruica
se moe koristiti i kod loe probave, naimanja abdomena i nelagode
izazvane neurednom probavom.
umbir/Djumbir/Djindjer, (Zingiber officinalis)
Tikta i madhura rasa (gorak i sladak). Kontrolira kaphu i vatu.
Ova se biljka moe koristiti svjea ili osuena. Oba su oblika aromati
na i ljuta (otra). umbir je stimulans i karminativ. Svjei dumbir sa
dri vie vode i blai je. Osuen i samljeven u prah jai je i otriji,
snanijeg i prodornijeg djelovanja. aj od svjeeg dumbira dobar je
za ljude vata i pitta grade. Suhi je dumbir snaan i odgovara ljudima
kapha grade jer je velike koncentracije. umbir izaziva znojenje, ra
splamsava agni, neutralizira toksine i pomae probavu, apsorpciju i
asimilaciju hrane. umbir pomae pri upali grla, kod o b i n e prehla
de, kongestije i kod problema sa sinusima. umbirov prah pomijean
s toplom vodom moe se uzimati s medom. Naribani, svjei umbir
s malo enjaka moe se jesti za uravnoteenje slabog agnija. Ova e
mjeavina rasplamsati agni i apetit e se vratiti. Prstohvat soli u pola
ajne lice naribanog svjeeg dumbira takoer djeluje kao sredstvo
za otvaranje apetita. umbir je najbolji domai lijek za kapha sme-
tnje kao to su prehlada, mrcanje, kongestija, a napose kongestija
grla. Za odstranjivanje glavobolje pripremite smjesu od pola ajne li
ce umbirovog praha pomijeanog s voom. To ugrijte i utrljajte na
elo. Ova e smjesa izazvati blagi osjeaj topline i otklonit e glavo
bolju.
umbir se moe koristiti i kao zain kod kuhanja. Osobito je pri
kladan za hladna vremena. Zainjena umbirom, hrana postaje laka
i jednostavnija za probavljanje. umbir e p o m o i u proiavanju
crijeva i potaknut e zdravo gibanje utrobe.
Moemo ga primijeniti i povrinski na bolne zglobove i miie. On
potie cirkulaciju i otklanja bolove time to p o k r e e blokiranu
energiju. Kod bolova u tijelu preporuuje se umbirova kupka.
Naribani se umbir stavi u komad tkanine i privrsti za slavinu tako
da kroz njega t e e vrua voda. Ova "umbir-voda" oslobaa boli i
ima osvjeavajue djelovanje. Prah se moe utrljati u stopala da se
ugriju i povratiti cirkulacija. Svje korijen pomae kod pretjerane
debljine, astme i kalja.
Recept za yogi aj od dumbira
Pomijeajte dvije ajne liice svjee naribanog dumbira, etiri sjemenke kar-
damoma, osam cijelih klinia, cijeli pruti cimeta i osam alica vode. Kuhajte
dok ne preostane polovica vode. Kada se mjeavina ohladi, dodajte tri decilitra
kravljeg mlijeka i popijte.
Fenegrik
Kontrolira vatu, pittu i visok krvni tlak. Naroito se preporuuje
mladim majkama nakon poroaja kako bi se smanjila o t e n o s t mater
n i c e i smanjili plinovi.
Kao melem smanjuje otok i upalu, koristi se kod proljeva, kolika i
plinova.
Sjeme fenela ili komoraa (Foeniculum Vulgare Min.)
Regulira menstrualni ciklus; otklanja napuhavanje trbuha i crijev
ne greve. Vie o komorau u poglavlju "Ljekovite trave".
 Harade (hindu naziv)
Kashaya i madhura rasa, ushua virya ( o p o r i sladak, grije).
Kontrolira kaphu i vatu, i koristi se kod grudnih bolesti, glavobolja,
starih groznica, konih oboljenja i prejakog znojenja.
Asafoetida (Ferula asafoetida)
Ova aromatina tvar, smola, dobivena iz drveta osvjeavajuih je
svojstava. Poveava pittu i kontrolira vatu i kaphu. Pomae u stvara
nju izmeta i smanjuje sve vrste trbunih oboljenja. Kod beba se ko
risti protiv bolova u trbuhu u vidu vanjskog lokalnog nanoenja (Vi
djeti 5.1.7. "Trudnoa i njega djece"). Upotrebljcn u hrani kao za
in, pomae probavi. Ljepilo se pri u ghiu i od njega se prave table
te. Koristi se kod kolika, astme, kalja, zatvora i crijevnih greva. Do
bro je sredstvo za iskaljavanje i prirodni je laksativ. Prstohvat asafoe-
tide kuhan s l e o m pomae probavi. Razbuktava agni, uklanja toksi
ne i oslobaa od boli. Takoer oslobaa vjetrove iz debeloga crijeva.
Ako se pojavi bol u uhu, moe se u nj staviti malo asafoetide umotane
u komadi vate. Njeno e vas ishlapljivanje osloboditi boli.
Kurkuma, turmenk (Curcuma longa)
Istono indijska biljka iz porodice umbira iji se korijen u obliku
praha koristi kao uta boja ili kao zain, kao i u medicini. 'Tikta rasa,
ushna virya (gorak, ugrijava). Kontrolira sve tri doshe, naroito ka
phu. Vrlo je dobra za maternicu, a proiava i majino tijelo.
Izvana: dobra za osipe, svrab, ekcem.
Iznutra: za inhaliranjc, rastvara sluz.
Kao hrana, proiuje krv. Ova aromatina biljka je stimulans i ima
mnogo korisnih funkcija. Gorka je, malo ljuta i dobro proiava krv,
a djeluje i kao tonik (osvjeavajue sredstvo), koje pomae probavu i
oslobaa od kongestije. Umirujue djeluje na dina oboljenja, kaalj
i astmu. Ublauje artritis i prirodno je sredstvo protiv bakterija. Kur
kuma se moe dodati visoko proteinskoj hrani kako bi pomogla pro
bavi i sprijeila stvaranje plinova. Korisna je za odravanje flore de
belog crijeva. Za ublaenje upale mandula i kongestije u grlu kurku
ma se moe grgljati. U tu svrhu pomijeajte dva prstohvata kurkume
i dva prstohvata soli u ai tople vode. Kurkuma ima i protuupalna
svojstva. Kod raznih oteklina, prignjeenja, kod ozljeda koe, primje
njuje se pasta kurkume. U pola ajne liice kurkume dodajte prsto
hvat soli i stavite na bolno mjesto. Bol, otekline i upale brzo e nesta
ti. Kurkuma je korisna i za lijeenje dijabetesa. Ako se nakon svakoga
jela uzimaju 4-5 kapsula, koliina e se e e r a u krvi vratiti na norma-
lu.
Tamarind
Amala rasa, ushna virya (kiselo, grij ). Zreli tamarind, poveava
pittu i kontrolira kaphu i vatu. Diuretik je (izaziva mokrenje) stimu
lira jetru i dobar je za srce.
Nana/Metvica (Mentha Piperita (L.) Huds.)
Madhura rasa (slatka). Prokuhana voda od metvice (aj od metvi
c e ) koristi se kod trbunih bolova i problema sa elucem.
afran (Crocus Sativus L.)
Tikta rasa (gorak), poboljava ten, a dobar je i za bolesti oiju.
Proiava krv, pomae pri prehladi kod djece. Dobar za p o r e m e a j e
jetre, bolnu ili neredovitu menstruaciju, bjelo pranje. Utrljava se na
grudi kod upale plua.
Kardamom sjeme (Elettaria cardamomum)
Kontrolira sve tri doshe. Tonik za srce, ublauje gorui osjeaj,
koristi se kod povraanja i vaan je sastojak ayurvedskih lijekova pro
tiv kalja astme i bronhitisa.
Deuretik, kada se uzima sa medom. Kardamom je aromatian, sti
mulativan i osvjeavajui. Takoer potpiruje oganj probave. Osvjea
va um i potie srce. Blago je opor, sladak i pomalo ljut.
Smije se koristiti samo u malim koliinama, posipan u aj ili na po
vre.
Kardamom jaa srce i plua, oslobaa plinove i boli, otri um, otva
ra dine puteve i osvjeava dah.
 Klini (Caryophymis aromaticus).
K l i n i je jo jedna aromatina biljna tvar, ljutog okusa, uljasta i
otra. U suviku moe pojaati pittu. Pomlaiva, kontrolira sve tri
doshe. Koristi se u bekovima protiv kalja, astme, tucanja, trbunih
bolova i kod krvnih neistoa.
K l i n i je prirodni olakiva boli. Zato se koristi kao lokalni analge
tik kod zubobolje. U tu svrhu mali komadi vate n a m o i m o u ulje i
potom stavimo u zubnu upljinu. K l i n i e p o m o i uravnoteiti va
tu i kaphu.
Moe se koristiti kao prah s povrem i voem. Prah klinia moe
se uzimati za aj. Ako se aju od dumbira doda i prstohvat praha od
klinia, uklonit e se poremeaj vate i kaphe. K l i n i e olakati
kaalj, kongesliju, prehladu i probleme sa sinusima. Nekoliko kapi
ulja od klinia mogu se dodati vreloj vodi, to e , ako se inhalira,
pomoi kod zaepljenja nosa i kongestije.
Kod suhog kalja preporuuje se vakati komadi klinia sa utim
e e r o m u kristalima. uti se e e r preporuuje da se pitta ne bi
poremetila, a i zato to je klini ljut i stvara osjeaj gorenja jezika.
Cimet (Cinnamomum ceylonicum).
Poveava pittu, a kontrolira kaphu. Ova aromatina biljka pospje-
itelj je protuseptikih i osvjeavajuih svojstava.
Hlago je ljutoga i trpkoga okusa. Djelovanje na tijelo je toplo.
Cimet je dobra biljka za ctoksifikaciju. Stvara svjeinu te snagu i
okrepljuje tkiva. Djeluje i kao ublaiva boli. On pomae kod vata i
kapha poremeaja, a moe pomoi i kod pitta oboljenja ako se uzi
ma u malim koliinama. Meutim ako se uzima previe, poremetit e
pittu.
Cimet razbuktava oganj, pomae probavi i ima prirodna proi-
avajua svojstva. Uz to potie i znojenje.
Koristan je kod prehlade, kongestije i kalja. Proiava usta i grlo,
koristi se kod oboljenja grla, laringitisa. (upala glasnih ica), kod
kalja, sinusitisa, itd.
Cimet, karamom, dumbir i klini uzimaju se zajedno kao aj pro
tiv kalja, kongestije i za poboljanje probave. Treba ih uzimati u ma
lim koliinama, po jedan prslohvat od svakoga.
Voe
Banana
Madhura rasa i shita virya (slatka i hladi). Poveava kaphu i sje
me, kontrolira pittu. Kontrolira preveliku kiselost.
Vrlo je korisna kod krvnih neistoa i pomae kod unutarnjih
ireva. Dijebetiarima se ne preporuuje jesti banane.
Urine
Nezrele urme poveavaju pittu, dok je zrela urma kontrolira i pro
iava krv, ukoliko se jede sa malo masla. I urme poveavaju kapha
i sjeme.
Ne treba ih jesti svakodnevno, osim za vrijeme hladnih zimskih
mjeseci.
Crne groice
Poboljavaju kvalitetu krvi i kontroliraju pittu u krvi. D o b r e su za
oi, za odstranjivanje trovanja, zadaha iz usta, a pomau i kod zatvo
ra.
Takoer se koriste kod tekog disanja, astme i kod tuberkuloze. Pri
je uzimanja ih treba namoiti u vodu da nabubre.
Smokve
Svijee smokve su dobre kod krvnih neistoa, kalja i problema u
grudima. Kontroliraju vatu i pittu.
Suhe smokve treba potopiti u vodi ili prokuhati u mlijeku, time se
dobiva vrlo ukusan i hranjiv napitak za djecu.
Bademi
Kontroliraju vatu i pittu, a poveavaju kaphu. Naroito su dobri za
mozak.
Moe se uzeti 8 do 10 badema dnevno, prethodno preko noi poto
pljenih u voi, a koica se skida prije jela.
 Recept za bademov napitak nja i koristan je za usta i grlo. Kisela sorta je takoer vrlo dobra, ali
treba se uzeti sa solju. Dobar je kod dizenterije.
Ostaviti deset badema u vodi preko noi. Ujutro skinite ljuske. Stavite bademe
s aom toploga mlijeka u mikser. Dodajte po prstohvat praha kardamoma i Mango
svjee samljevenog crnog papra i jednu ajnu licu meda. Mijeajte pet minuta
velikom brzinom i popijte. Ovaj napitak pojaava energiju i ojas. Nezreli mango poveava vatu i pittu a zreli kontrolira vatu i ka
phu. Slatko zrelo v o e manga se smatra glavnim medu svim v o e m .
Orasi Tonik je, stvara rasu (limfu), krv i sjeme. Moe se jesti sa itaricama
ili mlijekom. Ukoliko dovodi do pojave plinova, treba ga poprskati s
Svje orah je o p o r i poveava vatu, dok je stari orah sladak, kontr malo praha dumbira i masla.
olira vatu i stvara rasu (limfu).
Groe
Orai (Muskatni orai, Myristica fragrans)
Slatke sorte poveavaju rasu (limfu) i krv. Kisele sorte su dobre za
To je oraasti plod malajskog drveta. Aromatini je stimulans. Kori
podsticanje apetita i pomau u probavi.
sti se da bi se poboljao okus ajevima i mlijeku. Pridodan mlijeku
koristan je kao osvjeavajui napitak za srce i mozak. Koristi se i kod
Lubenica
spolne n e m o i . Orai je djelotvoran i u lijeenju nedostatka ko
ntrole nad mokrenjem, o p e slabosti, proljeva, vjetrenja i tupe boli u
Kontrolira pittu i kaphu, a remeti vatu. S medom ili e e r o m moe
abdomenu kao i kod gubitka apetita i poremeaja jetre i slezene. Ora
kontrolirati vatu. Kontrolira pittu i ed, a poveava mokrau. Ogu
i je sredstvo za oputanje, i omoguuje prirodni san, te se stoga i
ljene sjemenke se mogu jesti sirove ili kuhane sa solju kao dobar di
koristi kod nesanice. Treba ga uzimati umjereno i smiju ga koristiti
uretik za odstranjivanje pitte.
samo odrasli, zbog vrlo snanog djelovanja i to samo prstohvat odje
dnom. Vrlo je koristan za ljude vata i kapha konstitucije, ali ga ljudi
Kantalupa (vrsta dinje)
pitta konstitucije moraju uzimati oprezno, samo u vrlo malim koli
inama.
Kontrolira pittu i kaphu, a remeti vatu. S medom ili e e r o m mo
Napomena: svo gorko oraasto voe je vrlo otrovno i ne bi ga tre
e kontrolirati vatu.
balo jesti.

Kokosov orah Marelica

Svjea marelica smiruje pitta i vata poremeaje i odstranjuje otro

Tonik, proiiva mokranih kanala, poboljava kvalitetu krvi. Ko
kosovo mlijeko je hranjivo, hladi i poveava sjeme. ve. Suene takoer kontroliraju pittu i kaphu, ali remete vatu.

Nar/Mogranj/Sipak Jabuka

Slatka sorta je laka, opora i kontrolira sve tri doshe. Svje je sok Madhura i kashaya rasa (slatka i o p o r a ) . Kontrolira/;/// i vatu,
tonik za srce, grlo i eludac, dobar za probavu, uklanja osjeaj gore- ali u suviku remeti vatu. Koristi se pri proljevu, dizenteriji jer poma-
e formiranju stolice. Takoer je korisna koci anemije. Moe izazvati
blagi zatvor.

Lajm

Kada se kao svje sok uzme s toplom vodom, kontrolira vatu i pit-
tu; ali kada se uzme sa hladnom vodom, poveava vatu. Proiava
grlo, poboljava glas, poveava apetit i dobro dijeluje na srce. Kod de-
bljanja, preporuuje se uzimanje svjeeg soka u toploj vodi s medom,
kako bi se smanjila kapha.

5.2.6. Zaini koji mogu sprijeiti neeljeno

djelovanje neke hrane
Kada na trnici ili u trgovini nema one hrane koja odgovara naem
tijelu, tada m o e m o kupiti ono to ima i upotrijebiti odgovarajue
zaine koji mogu sprijeiti neeljeno djelovanje kupljene hrane na
nae tijelo. T r e b a m o samo paziti na koliinu preporuenih zaina.
Prema Avurvedi slijedi tabela.
 RJENIK

Akne: Upala koe na vratu, licu, ramenima i gornjem dijelu leda.

Alergija: To je bolest metabolizma ( p o r e m e e n a vatra probave

agni), to ozrokuje smanjeni umunitet i ini tijelo osjetlivo na odre
enu hranu i druge tvari u okolini (praina, pelud...).

Alopatska medicina: Zapadnjaki sustav lijeenja lijenikim

sredstvima i kirurkim postupcima koji djeluju protivno od posto
jeih znakova bolesti.

Analgetik: Tvar koja ublauje bol.

Anemia: Slabokrvnost il smanjeni broj crvenih krvnih tjeleca.

Antacid: 1>ar koja smanjuje povienu kiselinu u elucu. Daje se za

lijeenje gastritisa, ira na elucu i dr.

Artritis: Bolest upale zglobova praena bolovima i oteklinom.

Astma: Bolest koja se oituje u napadu tekog i kratkog disanja,

gubitka daha, hripanja i kaljanja (suhog ili s izbacivanjem sluzi).

Atrofija: Bolest krljanja cijelog tijela ili pojedinih dijelova.

Basmati ria: Najkvalitetnija vrsta rie s istoka, koristi se neglazi-

rana. Ne naruava doshe, vrlo je lagana, finog okusa i mirisa.

Brahmi: Sanskritski naziv za biljku Gotu-Kola (Hvdrocotvle asia-

tica).

Zaine treba koristiti za vrijeme pripremanja ili tijekom uzimanja Bronhitis: Upala sluznice u bronhijima. Bronhije su ogranci du-
hrane.
nika od hrskavinih prstenova.
 Bursitis (Burzitis): Upala vezivnog tkiva oko zglobova. Flora: Medicinski se odnosi na vrlo vane zdrave bakterije koje su
prisutne u razliitim dijelovima tijela, naroito u probavnom traktu.
Cervicitis: Upala grlia maternice.
Gastrointestinalni trakt: Svi probavni organi p o e v od organa
Cistitis: Katar (upala) mokranog mjehura. za vakanje, gutanje, probavu, apsorpciju i eliminaciju.

Charak: Veliki ajurvedski lijenik koji je napisao klasino djelo Giht: Bolest metabolizma praena upalom zglobova, hrskavice
Ayurvede - Caraka samhitu. usne upline i bubrega zbog kristalinog taloga mokrane kiseline.

Defekacija: Pranjenje crijeva ili "stolica". Pravljenje velike "nu Hemostatik: Tvar koja zaustavlja krvarenje.
de".
Hiperemija: Preobilje krvi u sudovima nekog dijela tijela (navala
krvi).
Dehirdacija: Gubitak vode iz tijela.

Hipertenzija: Povieni krvi pritisak.

Dekokt: Uvarak ili ljekoviti napitak od kuhanih trava.

Hipoglikemija: Pomanjkanje eera u krvi.

Dermatitis: Upala koe praena crvenilom, boli i svrbeom.

Holesterol: tetna masna supstanca u kristaliziranom obliku.

Diabetes: Bolest koja se oituje u povienoj razini eera u krvi,
pojaanom luenju urina i drugo. Uzrok je p o r e m e e n metabolizam Kali-yuga: Vedski naziv za ovo doba. Za doba mrnje i licemjer-
i stoga smanjeni imunitet tijela. stva; eljezno doba.

Diuretik: Tvar koja potie luenje mokrae. Karma: Sanskritska rije a znai svako djelovanje.

Dizenterija: Teka zarazna bolest koja se oituje upalom debelog Karminativ: Tvar koja oslobaa plinove.
crijeva i krvavim proljevom.
Kolika: Bolni gr crijeva; naglo oboljenje razliitih trbunih
Edema: Bolest oticanja pojedinih dijelova tijela zbog zadravanja organa; jak i iznenadan proljev.
prevelike koliine tekuine u tijelu.
Kolitis: Kronina bolest pretjeranog luenja sluzi u debelom crije
Ego: J a , jastvo ili osobnost. vu p r a e n a konstipacijom ili proljevom.

Emetik: Tvar koja izaziva povraanje. Kongestija: Nagomilavanje ili navala krvi u odreenim dijelovima
tijela, putem krvnih ila.
Endokrine lijezde: lijezde s unutarnjim luenjem odreenih
hormona. Leukoderma: Lokalno gubljenje pigmenata koe.

Ezetna: Akutna ili kronina upala koe. Nitrogeni: Duikova sol.

 Nux vomica: Blaga tinktura opijuma. Daje se za smirenje.
KORITENA LITERATURA
Patogeneza: Prvotni razvoj bolesti.

Peristaltika: Ritmika nesvjesna kontrakcija glatkih miica koja

p o k r e e hranu kroz probavni sustav.

Psorijaza: Genetski uzrokovana bolest koe zbog poremeaja

pitte.

Reumatizam: Upale zglobova, ligamenata ili miica, praena bo

lovima ili o g r a n i e n o m sposobnou kretanja.

Sinus: upljina u e o n o j kosti.

Spondiloza: Bolest kimenoga stupa; nepokretnost i ukoenost

kraljenjaka.

Tantrizam: Tantre dolaze od gospodina Shive. Danas su to uglav

nom tibetanska budistika uenja koja tee neposrednom iskustvu Neobjavljena i neaidoriziranapredavanja A.C. Bhaktivedante
prosvjetljenog jastva p o m o u simbola, vizualnih slika, ponavljanja Swami Prabhupada, 1978.
mantri-tantri zvukova, propisanih pokreta, konrola disanja i drugih Bhagavadgita kakva jest, A.C. Bhaktivedante Swami Pra
obreda. bhupada, Zagreb, 1 9 9 5 .
Srimad-Bhagavatam (Pjevanja od 1 do 1 2 ) , A.C. Bhaktivedanta
Tenditis: Upala tetiva. Swami Prabhupada, Samobor, 1 9 8 8 .
Ayurveda The Science of Self-Healing, dr. Vasant Land, Lotus
Pres, New M e x i c o , 1 9 8 4 .
Perfect Health The Complete Mind/Body Guide, dr. Deepak
Chopra, 1 9 9 0 .
Iscjeljivanje kristalima, uro Despot, Rijeka 1 9 9 7 .
Kristalima do zdravlja, Osman Hasanpai, Zagreb, 1 9 9 2 .
Ljekovito bilje i njegova upotreba, Richard Willfort, Mladost
Zagreb, 1 9 7 4 .
Vegetarijanska prehrana, Jak W. Lucas, Zagreb, 1985.
Natural Healing Through Ayurveda, prof.dr. Subhash Rande,
Delhi, 1 9 9 6 .
- Daily Health in the Indian Ayurvedic System, dr. Aja Thomas,
Portland, Oregon.
- Lijenik u kui, Stvarnost-Zagreb, 1971.
 BILJEKA 0 PISCU
Stjepan agar - prosvjetni radnik, filozof, znanstvenik i pisac. Na
Fakultetu industrijske pedagogije u Rijeci 1 9 6 8 . godine zavrava
viu kolu gdje stjee zvanje nastavnika. Od 1967. godine radi u sred
njim strunim kolama kao nastavnik. Fakultet industrijske peda
gogije u Rijeci zavrava 1 9 7 4 . godine, gdje je stekao zvanje profeso
ra. Tri godine je obavljao i dunost ravnatelja kole, a zatim 1 9 8 9 .
odlazi za savjetnika u bivi Zavod za kolstvo. U novoj hrvatskoj
dravi radi u Ministarstvu prosvjete i porta u svojstvu savjetnika. U
svoje slobodno vrijeme uvijek je tragao da bi spoznao istinu. Ve od
1 9 7 3 . prouava razne knjige za bolje zdravlje i ivot. Tri godine se
aktivno bavio hatha-yogom, a zatim je tri godine prouavao makro
biotiku. Od 1 9 8 7 . dolazi u kontakt s izvornim vedskim spisima. Od
tada postaje ljubitelj vedske mudrosti. Posebno je ljubitelj ayurved
ske znanosti ili vedske medicine. Odlazi u Indiju na daljnju izobra
zbu. Odrao je niz javnih predavanja iz vedske mudrosti i Ayurvede.
Godine 1 9 9 7 . stjee titulu brahmane, vjerodostojnog predavaa ve
dske filozofije i teologije. Pisac je kolskih programa, znanstvenih
lanaka i eseja. Tajnik je Udruge za znanost i religiju "Hhaktivedan-
ta" u Zagrebu. ivi i radi u Zagrebu.
BHAKTIVEDANTA
UDRUGA ZA ZNANOST I RELIGIJU
"Bhaktivedanta" Udruge za znanost i religiju osnovana je
1994. godine u Zagrebu, ali djeluje u cijeloj Hrvatskoj. Osnovali su
je lanovi i simpatizeri vedske knjievnosti i filozofije. lanovi
udruge su uvaene linosti iz oblasti znanosti, filozofije, religije i
kulture u naoj zemlji (doktori, magistri, profesori i drugi). God.
1996. Udruga je pokrenula i svoj asopis "Karma" koji se prodaje
na kioscima u Hrvatskoj.
Kako je generalna metodologija znanstvenog prouavanja reducira
nje svega na atome i molekule i njihove meusobne veze, ekstrapola-
cijom iz tih studija kemije, biologije, fizike, moderni znanstvenici po
kuavaju objasniti itav spektar ivota - njegovo podrijetlo, djelatnos
ti, osjeanja, moralna naela, itd. samo u okviru mehanikih priro
dnih zakona. Taj se koncept dalje proiruje na filozofiju, sociologiju
i politiku. Ali kada se moderna znanost suoi s tekim moralnim pita
njima, ne moe dati zadovoljavajua rjeenja, jer nije u mogunosti
generirati svjesnost iz kemijskih meudjelovanja. Ona se bavi samo
prouavanjem bezosjeajne energije (atomi i molekule). Studija unu
tarnjeg jastva, prvobitne svijesti, ivota same osjctilne energije, osta
je tako neistraena. To nije iznenaujue poto je takva studija iznad
konvencionalne empirijske znanosti. Da bi moderna znanost doista
bila potpuna znanost, mora pripojiti tu ideju - mora postati teobiolo-
gijom.
Teobiologija se primarno bavi znanou o svijesti s gledita da sve
osjetilno ili ne, dolazi od "prvobitne svijesti". Teobiologija nije poku
aj isticanja religiozne dogme. Prije je pokuaj generiranja otvorenog
i zdravog dijaloga meu znanstvenicima, uenjacima i velikim mislio
cima svijeta po pitanju znanja o podrijetlu i prirodi ivota i svijesti
kao suprotnost isto materijalistikoj znanosti.
Teobilogija predstavlja opsean i shvatljiv opis ivota, materije i nji
hovih djela, stoga prua istinski prihvatljiva rjeenja za dileme i pro
bleme s kojima se svijet danas suoava. Stoga "Bhaktivedanta udru
ga za znanost i religiju" ima vrlo vanu poruku za sve slobodoumne
164

ljude, mislioce, filozofe, znanstvenike, studente. Ona pokuava pri

bliiti j e d n o znanstveno, moderno i duhovno razumijevanje koje se
moe izraziti u svim podrujima ljudskog razmiljanja i djelovanja.
Takvo univerzalno duhovno razumijevanje nije samo izraz jedne
odreene filozofije, religije ili kulture, ve naprotiv, transcendira i
nadilazi granice koje nastaju u njihovim imenima. Udruga stoga po
lazi od vedske tradicije u kojoj se temeljno duhovno znanje iskazuje
u svim razliitim vidovima ljudskog ivota. To ipak ne znai da su
drugi pristupi iskljueni i mi ni u kom sluaju ne elimo ustvrditi pra
vo kako smo izabrali jedini put k toj temi. Ovim nainom elimo ui
niti na izbor plauzibilnim i obrazloiti ga. Na toj osnovi m o e m o fo
rmulirati nae sljedee ciljeve:

- predstaviti vedska kulturu i njezine razliite vidove

predoiti itatelju razliite pristupe u razumijevanju vedskoga
znanja
- potvrditi vedske izjave ruku pod ruku sa suvremenim
znanstvenim spoznajama
formulirati vedsko znanje razliitim jezicima: jezikom priro
doslovca, filozofa, teologa, itd.
iz vedskoga znanja dati impulse za razvoj i usavravanje
razliitih alternativnih i znanstvenih podruja
praktino primijeniti vedsko znanje u rjeavanju razliitih
problema o spomenutim temama
omoguiti dijalog koji premouje granice kulture, religije i
svjetonazora, i tako omoguiti dostizanje sfere jednog univer
zalnog duhovnog razumijevanja

Svatko od nas posjeduje tu spremnost i tenju za nauavanjem no

vog i korisnog, jer na taj nain postajemo sposobni otkloniti vlastite
nedostatke, predrasude i nesporazume. Nae je oitovanje da prava
razmjena u svezi tih tema i njihova praktina primjena pronae plo
dno tlo, ne samo na papiru nego i izravno meu ljudima.

Kontakt:
"Bhaktivedanta" UZR - prof Stjepan agar
Frana Bubano vi a 8, 10360 Sesvete
Tel: 0 1 / 2 0 2 4 - 1 7 9 , 66-00-060