ELC a se Taem STON by ae postujuel cL —-_ r y ; wl aa raBIOVRT prirodne tehnike kako odriati vrt bujnim postujuci prirodu Eva SIMONI a Me ¥ COMMERCESADRZA] POHVALA PRIRODE 5 PRETHODNICI PRIRODNOG VRTA 6 REVOLUCIONARNIVRTLAR 7 + SLIKARICA UVRTU 8 PREDNOSTI PRIRODNOG VRTA 10 UEPOTA TYEKOM CIJELE GODINE 11 * MANJE ODRZAVANJA 12 ODLUCNO “NE” OTROVIMA 14 ZEMUISTE 17 SASTAV 17 + PH, POKAZATEL] STUPNJA KISELOSTI 19 ZRNATOST I STRUKTURA 20 NA ZDRAVOM TERENU, ZDRAVE BILJKE 23 KAKO DOBITI KOMPOST 24 TRI GRESKE KOJE SE MOGU LAKO IZBJECI 25 STAVLJANJE POKROVA 26 + ZADATAK KORIJENJA 29 MIKROELEMENTI 29 + ROTACIJA KULTURA 30 PRAVILNO ZALIJEVANJE 30 OSMISLJAVANJE | IZVEDBA 33 KAKO OSMISLITI PRIRODAN VRT 34 OGRADE | ZIVICE 34+ PUTELJCI I STAZICE 37 + LIVADA 39 PADINE 40+ PRISUTNOSTVODE 41 BOJE | MIRISI PRIRODNOG VRTA 42 GOMOL! | IZDANCI 42 + NAJPRIKLADNIJEVISEGODISNJETRAVE 44 NAJPRIKLADNIJEVISEGODISNIE BILIKE ZA PRIRODANVRT 46 TAPPEZZANTI 50 + GRMLUJE I NJEGOVI PLODOVI 51 PREDNOSTI PENJACICA 53+ MALAIVELIKA STABLA 54 STO POSADITI ISPOD VELIKIH STABALA 56 VRT 1 SUMA 57 OBLICI | BOJE LISCA 58 + SARE KORE 58 VRIJESAK | PAPRAT 59+ CVIJECE KOJEVOLE PCELE | LEPTIRI 61 BILJKE KOJEVOLE PTICE 62 MALI SISAVCI UVRTU 63POHVALA PRIRODE Ro je, za svako ljudsko biée koje se u bilo kojoj mjeri bavi nredna uciteljica i izdasan izvor radosti, ali se ta relarstvom, izv Cinjenica, nazalost, esto zaboravlja Nakon sto smo Uuvjerenje da je sv 0 je razjasniti da ostvariti prirodan vrt ne znaéi poyjeriti razili apsolutno postovanje prema prirodi i évesto 0 Zivo biée, ¢ak i najmanje, njen vrijedan sastavni dio, v prirodi zadatak da se pobrine za teren i biljke koje su na njemu zasader S taj nagin djelovanja poseban: Zeli se postiéi suradnja s prirodom, postujuci je i pomazuéi joj, ne obuzdavajuci je i ne protivedi joj se U prirodnom vrtu otpalo lise moze ostati na zemlji (samo ne na tradicionalnom travnjaku, kojeg bi ugrozilo}, a kad se jednom skupi stavlja se na hrpu komposta (mjesavine gnojiva), grmovi Zivice se ne oblikuju u pravilne oblike, veé se pustaju da se Sire u svom prirodnom obliku; cvijeée je razasuto po travnjaku, ima insekata i mnogo ptica Povrh svega, ne koriste se kemijska sredstva za unistavanje stetnih biljaka i pesticidi jer takvi i sliéni proizvodi u pravilu ne djeluju na selektivan nacin i pogadaju, osim onoga sto se smatra korovom, takoder i okolne oblike Zivota, uzrokujuci osiromasenje Citavog sistema. Osim toga, uslijed stvaranja otpora prema takvim sredstvima, na ideja vrta podrazumijeva liudsko djelovanje. U prirodnom je vrtu odi, bez deSava se da se moraju primijeniti sve jadi i sve otrovniji pre svijesti o njihovu dugoroénom udinku6 Za formalne vrtove mote se reéi da evijece u njemu nema Mlastci tivo | ne cijeni se waka pojedina vrsta zbog svojih karakteristika, ved samo to Sto zajedno ine tijep dekorativni element PRETHODNICI PRIRODNOGVRTA iki curopski vrtovi su, jo$ od 19. stoljeéa, bili vrtovi stila, ekstremno formalni, projektirani i realizirani na nacin da, prije Ha, potaknu Cudenje i divljenje bez daha, ali rijetko kad izazivaju osjeéaje. U njima je cvijece ista, to su vrtovi koji ostavijaju grupirano prema visini i boji i zasadeno je u redovima, kao vojnici spremni za smotru, stvarajuéi geometrijske motive. Tijekom 19. stoljeca tipigno rusti¢no cvijece nase hemisfere bilo je, malo-pomalo, potpuno istisnuto iz vrtova, a zamijenile su ga biljke koje divno cyjetaju, ali vrlo kratko, tijekom samo jednog ljcta. Takav vrt je romnu koli¢inu rada. Cvijeée odabrano za neizbjezno zahtijevao og! takvu vrstu vrtlarenja bilo je uglavnom godisnje: radi se o suptropskim biljkama koje su, zasadene u nasim geografskim Sirinama u bogatu zemlju, u toplom dijelu godine, bogato cvjetale sve do prvih hladnoéa a zatim bi uvele i morale bi se obnoviti iduée godine Naprotiv, prirodan vrt, jedr odgovara ambijentu i klimi, traje u vremenu i dobro reagira na pravilne m dobro zasaden, tj. ispunjen biljem koje REE Se Za eke Je Vre prowuzeuax RULE, InyUNLU IM KORN THUgU prowesU sake aKUYMOSU | UeZOTEENOST: rad u vrtu ne predstavija veliku muku, vee stalnu razmjenu darova s prirodom. Drugi. naprotiy, Zele vet u kojem ée uivati zbog njegove ljepote, a zahtjeva minimalno odrfavanje: prirodan vrt je idealno rjesenje - vizualno je vrlo lijep, ako ne zahtijeva svakodnevnu njegu postupke brige za drZavajuci oduvanjem, z svoju ljepotu tijekom cijele godine REVOLUCIONARNI YRTLAR Irskom vetlaru, Williamu Robinsonu, koji je djelovao oko 1870. dugujemo pravu vegetacijsku revoluciju zahvaljujuci kojoj je evijece dobilo Sanna WIWAHO moguénost da bude to Sto jeste, da izrazi vlastite specificne karakteristike, bez strogih okvira, Sto znadi i uSumama ina najskrovitijim mjestima vrta. Upravo su tada u vrtove ponoyne uvedeni Kjiljani, zvonéici, crvene pustikare, perunike, sumarice, kandilke, [...] ljubidice, skrobut, kozja krv ni,a Steti mu suba. ju, odgovara im vapnenast teren, plodan i svjeZ, smjeiten u polus Zrontice je takoder moguée uzgajati u posudama za cvijece u stanu.oe . Ljepora prirodno urgajanog cvijea jos vie dolazi do izrazaja na podiozizelenila iz Kojeg se i2didu njihove stabljke & ra oblicima stabala pozadine, Kad se cyijece osu, stablike cvijeca urgajanog u prirodnom vrtu, ponovno se “pia” u pejzaé ine éine se neugedrima, to se esto defava stablikamna cvijeca u liehama tradicionalnog wrta, ako se odmmah ne uklone Roden 1838., William Robinson je 2 imao 32 godine izdao je knjigu pod naslovom The Wild Garden («Prtirodni vit») u kojoj je, koristedi se preciznim crtezima koje je vio skoro cijelo stoljece, kad je Alfred Parsons prenio direktno iz prirode, prikazao kako ukljuciti u vrtove, tada jako formalne, brojne vrste biljaka, koje su se dotada smatrale neprikladnima Termin «prirodan» po Robinsonu moze biti objasnjen primjerima crascyjctanih kukurijeka pod skupinom ogoljelih stabala u veljadi mnostvom zvonéiéa na obalama Temze; planinskih sumarica koje u plavo boje englesko siblie» sbinson Zeli stvoriti «caroban» ambijent i predlaze da se u vlastitom vrtu «naturaliziraju» takoder i biljke prikupljene tijekom putovanja, ali vodeéi raéuna o tome da teren i polozaj budu prikladni, to jest, da se postuju potrebe odredene vrste. Njegovo pa nema dakle nista zajednickog s idejom vrta u kojem rastu samo spontane podvrste, bez Covjekova diclovanja. anje prirodnog vrta SLIKARICA UVRTU Suvremenica Williama Robinsona, osoba koja zavrjeduje das njim podijeli zasluge za revolucioniranje metode obveznog uzgoja cvijeca u lijehama i koja je utjecala na napustanje pretjerane vrtlarenju, jo$ je jedna lignost koja je usla u legendu: Gertrude Jekill nalizma uw for (1843-1932), koja je takoder doZivjcla skoro devedeset godina (moze se slobodno re¢i da je vetlarenje dobro za zdravlje! Jekill je nakon studija slikarstva suradivala s arhitektom Luytensom na projektiranju viktorijanske vile, ali prije svega se osobno pobrinula iako uz tudu pomoc da se Zena (pogotovo plemenita porijckla) posvecuje slignom, teskom a vet vile, u vremenima kad nije bilo uobicajeno poslu. Njena je realizacija nenadmasnog mixed border (fantastiénog okvira napravijenog od cvijeca razligite visine i boja), otad imitiran ili barem reinterpretiran, u mnogim engleskim cottage garden U. svojoj knjizi nastovljenoj Suma i ort Jekill wedi da se posebaa paznja mora posvetiti mjestu na kojem se dodiruju Suma i vet, ili bi se barem trebali prirodno stapati. Da bi se Lilium giganteum (jedna od biljaka koju je Jckill najvise voljela) mogao uzgajati na rubu Sume, trebale su se iskopati jame dublje od metra, promjera preko tri metra, koje je zatim trebalo ispuniti posebnom zemljom, to nam daje predodzbu o tome koliko je truda ulozeno u fantastiéan prirodni vet naizgled malo formalan, ali u biti paz Malo je onih koji posjeduju tako sirok teren da se njihoy vrt stapa sa Sumom, ali je ideja prirodnog vrta evoluirala, obuhvativsi koncept eci od sporice Jekill jivo promislien i velo njegovan 3qOUIYd YIVAHOg obradivanja izvrsenog uz potpuno postivanje prirode, pola: skrbi za ocuvanje terena a Da bi bilke bile zdrave, potrebno ih je uzgajati na zdravom teren, a plodan i zdrav teren se mode dobiti bez pribjegavanja primjeni kemijskih supstanci.PREDNOSTI PRIRODNOGVRTA BG vision vrtu mora biti uditak i ne smije se pretvoriti w ficenje, samo tako se mogu dobiti uvijek novi poticaji i ocuvati V8 Zelja da se otkrije ono & poklanja: sjemenje, koje donosi vjetar ili ptice, proklija kad padne zemlja, kad se dobro odréava, uvijek plodno tlo. Zakutci u sjeni mogu biti rascvjetani koliko i mjesta izlozena suncu, ako se odaberu prave vrste, Miris cvijeéa usred zime moze donijeti san i obeéanje proljeca Svaka vrsta zemljista, takoder i onog manje povoljnog, smjester sjeni izmedu kuca ili pak izloZenog vietrovima ili jakom suncu, m biti pretvorena u bujan vrt, koji je u stanju prugiti zadovoljstvo. Kad se radi o vrlo nepovoljnim uyjetima, potrebno vige rada, ali uz dobar ukus, zalaganje i vodu za navodnjavanje, strastveni vrtlar uvijek moze postici je, naravno, ulo; vrijedne rezultate U prirodnom je vrtu vazno da su zasadene raznolike biljke kako bi vrt izgledao lijepo tijekom cijele godine, a i zbog toga Sto je ckosistem tim stabilniji sto je kompleksniji evo jedan izvrstan razlog za zadrzavanje veé postojecih biljaka umjesto uvodenja novih Mac smatramo tipicnima za nase ¢ vrste koje danas krajeve, dolaze zapravo izdaleka, ali su prilagodene do te mjere da djeluju samonikle one ée naci mjesto u vrtu, gdje zimske zastite cine iznimku, a ne pravilo, tu ée dugo trajati, i ti klimi | karakceristikama terena, neophodna je premisa za one koji namjeravaju stvoriti vrt koji ée se prilagoditi Velo pailjiv izbor biljaka za sadnju, koje moraju najbolje odgo prirodi bez prisiljavanja i ponuditi veliko zadovoljscvo. gusto zasadene ( ali uvijek postujudi preporugeni razmak izmedu k zraka), uzajamno ¢e se pod mova, tako da osigurava prolaz vati upravo onako kako se degava u p Za obogacivanje terena koristi se, prije svega, kompost (mjesavina gnojiva), koji se dijelom sastoji i od SCupanih Stetnih biljaka, koristan a ne predvida korigtenje je i pokrov od trulog lisa; borba protiv pars kemijskih proizvoda, veé samo prirodnih metoda Velike biljke ée se slobodno Siriti, a ako se budu morale obrezati postovat ée se_njihov prirodan oblik. Najprikladnije su «mijeSane Zivice, to jest one sastavljene od vise vrsta, a posto nece biti euznemiravane» konstantnim rezanjem, moti Ge augostiti» gnijezda. LJEPOTA TIJEKOM SVIH GODISN|IH DOBA enreremees ornman Da bi vrt ostao atraktivan tijekom svih godisnjih doba, zasaduje se porito, odabiruci biljke koje mogu izvuci prednosti iz lokalnih atmosferskih uyjeta, a ne one kojima Stete. Nita ne deprimira vise od «umotanog» vrta nekoliko mjeseci godisnje (od prvih dana studenog sve do polovine oZujka ili biljaka koje jedva prezivljavaju prilagodavajuéi se klimi koja im ne odgovara. Izlozenost nekog terena sunéevim zrakama je nepromjenjiva: ako je teren sjenovit zbog visokih gradevina {a situacija se ne moze promijeniti i ostat Ge nepogodna, stoga €e se morati odabrati biljke kojima godi sjena; naprotiv, tamo gdje je velika izloZenost suncu, mogu se postaviti lagane nadstresnice od pruéa za zastitu sve do trenutka kad bilje bude dovoljno snazno. Ako je izloZenost vrta suncu nepromjenjiva, karakteristike tla nisu i mogu se poboljéati i to u znatnoj mjeri. Bez velikih troskova, teren se moze ueiniti sipkijim ako mu se doda pijesak, Bole je imati u vrtu jednu zdravu bilfku, ja Ijepota proizlal iz krepkog (bujnog izgleda) koja daje osjecaj snage i zdravlja, nego uzgajati neki rijetki primjerak oli raste s teSko¢om | Gini se posadenim na krivom mjestu (van svog prirodnog okolifa)12 U prirodnom vrtu, otpalo se lie mode ostaviti na zemiji,5t0. koristi terenu i korijenju u njemu: to ne coduzima nigta Hepoti mjesta, Stovile,u nekoj mjeri je @ak i povedava ili bogatiji, mijesanjem s tresetom ili ke gomilanjem mnogih otpadaka iz kuhinje ili vrta: kore banane agruma, krumpira, ostaci povréa, talog kave, listiCi caja, juske jaja pepeo iz peci, papir, koza, ostaci od obr se to razgraduje i pretvara u korisnu, mekanu i tamnu tvar npostom. Kompost se dobiva vanja, pokogena trava; sve MANJE ODRZAVANJA Ekoloski, prirodan vet, pun je Zivota i sugestiva prednosti, na primjer zahtjeva manje br odnosu na f ali ima i druge Ljivo odrzavanje u malni vet: bit Ge ustvari skoro posve odsutne biljke koje godignje cvjetaju, osim po ekog primjerka koji ini ugodnu mrlju boje na zelenoj podlozi Smanjenjem broja profesionalnih vetlara koji se brinu o vrtovima i porastom vlasnika koji se osobno brinu o njima (asim profesionalnih intervencija prilikom obrezivanja i drugih ji, kad je potrebno), neophodno je smanjiti zahtjeve u odrZavanju vrta, to jest, da imamo vrt «niskog odrzavanja» specijalisti¢kih rad Zbog toga je vaina jedna radnja, teska ali ugodna, koja se mora planiranja, a sastoji se u procjeni zvrsitiu fazi nebrojenih vesta bilia, koje katalozima predlazu viasnici rasadnika kako bi se odabrale one najprikladnije terenu kojim raspolazete. To je vazan izbor, koji ako se pametno provede, daje trajne rezultate, pruzajuci Zivost vertu koji zahtjeva manje odrzavanja. Dobro promisljen vrt é trebati obrezivanje Djeca i vrtovi Vrtlarenjem dolazimo u kontakt sa svijetom koji nas okruzuje i s njegovom neizmjernom ljepotom: eto zasto je potrebno pribliziti vetlarenje deci, koja éesto pokazuju veliki interes kad im netko od odraslih povjeri zadatak da se pobrinu za neke biljke i odmah su spremni pomoti, Zadatak odraslih je da poveéaju taj njihov interes i dobru volju, dajuci im da obavijaju male, jednostayne i ugodne zadatke kao 3to je, na primjer, zalijevanje. Djeca su o€arana dok gledaju kako iz gomolja izbija divan cvijet, privlage ih mala diva stvorenja koja nastanjuju vrt, miris koji raznolikost cvijeéa i lis¢a. Naugimo ih da ispustaju biljke, oblici, boje i osluskuju tisinu vrta kao i razlidite zvukove koji tamo dopiru: ljubav prema prirodi, jednom usvojena, pratit ée ih cijeli Zivot treba obr slomljene ili suhe grane, a takoder i one koje cine kroSnju pregustom i spriecavaju dovolino strujanje zraka pogodujudi tako bolestima. Vano je znati predvidjeti buduci rast i ne saditi biljke éiji bi razvoj tjckom godina bio pr na raspolozivi prostor. Dakle, u mali vrt idu mala stabla, au minijaturni vrt samo jedno stablo primjerenih dimenzija, a ne ati tjeran, s obzirom stablo Cija krognja premasuje 20 m visine i koja je srazmjerno Sirokat Kad se poka%e potreba za obrezivanjem ono uvijek mora postovati Prirodan oblik biljke: dobro je obrezano ono stablo na kojem s mjecuje da je bilo izvr3eno obrerivanje sacunsa wiwaMoe14 ODLUCNO “NE” OTROVIMA Barem bi u vrtu trebali biti zastieni od otrova: zrak koji udigemo je zagaden prasinom i Stetnim tvarima, voda takoder, i bila bi zaista ludost unijeti ga u jedini prostor koji moze, bar djclomice, biti osloboden otrovnih tvari koje, ako s jedne strane donose korisne udinke, s druge strane sete. Jedno uobi¢ajeno sredstvo protiv gamadi ne istrebljuje samo stetne insekte, veé ubija, ili u najboljem slucaju tedko odtecuje, takoder i one korisne. [ ne samo to. Takvi proi unigtavajuéi neke vrste nametnika, uzrokuju razmnozavanje novih i puno opasnijih parazita protiv kojih se, $to je jo8 gore, trebaju primijeniti sve jace kemijske supst vodi, nce Ne smije se zaboraviti da su insekti izvrsitelji oprasivanja biljaka. Kad se uzgaja neka biljka, uzgajaju se i njeni paraziti, ali oni, gotovo svi imaju u prirodi nekog protivnika. Tko se bavi vrtlarenjem pokusava naravno odr ati ravnotezu izmedu nametnika koji ostecuju biljke i njihovih napadaéa i ustrajava na tom ckoloskom putu, iako rezultati nisu odmah vidljivi.Bubamara se, na primjer, uspijeva uvuci svugdie éak i u pupoljke cvijeéa, ona istrazuje donju strant liséa, koju najeesce napadaju nametnici, i tu u proljege ostavlja svoja jajasca, Zuto- - Mnogi su insekti zaStitnici koji dete pod kontrolom vrtr jametnike, jer se hrane enika. Najpoznacija medu njima encima, Stitastim usima, grinjama i litinkama drug je upka, all | profdrijva, pjegava bubamara U vreu bi trebali biti zasadeni_ mali grmovi kadifice izmedu lijeha, jer su tekugina njena orijena i njen miris otrovni za crve i uence, a posebno je koristan za krumpir i rajéice Najefikasnija podvrsta je Tageces minima. aqOUId VIVAHOd naranéaste boje, koja se niposto ne smiju unistavati, veé ih treba éuvati lvanjske krijesnice vrse korisnu funkciju u vrtu: hrane se vetnim i Vinogradskim puzevima, posebno opasnima jer osobito vole mladic Zabe i baburace su pravi pometati, kao uostalom i kosovi, drozdovi i Sismisi. Dobar vrtlar bi trebao produbiti svoje znanje o insektima tako da ih ne ¢ prepoznati i saznati cime se hrane i jesu li stoga korisni ili Stetni Prikladna metoda borbe protiv nezeljenih posjetitelja sastoji se u prostornom odvajanju biljaka od onih koje ispustaju njima odbojan miris. U tu svrhu kadifica (Tagetes spp) mora uvijek biti prisutna u prirodnom vrtu jer se pokazala iznimno korisnom Naprotiv, za uklanjanje ugenaca s ruza dovoljno je utaknuti_ uw zemlju, u blizini svake biljke, €eSanj Geénjaka, koji ée upiti u korijen Tuge supstancu koja ée ih odbiti, ili se pak izmedu yrmova ruza moz zasaditi vlasac (erba cippolina) Vrtlaru takoder moze biti od pomoéi kopriva, neopravdano prezrena, koja Cini biljke koje rastu oko nje otpornijima na parazite, drai podalje puzeve, pojacava miris aromaticnog bilja, hrani licinke leptira, a skupljena na hrpu, ubrzava sazrijevanje komposta Pugevi, opasni prozdrljivei izdanaka, mogu se unistiti ako oko grmova koje Zelimo zastititi, naspemo mali nasip od pepela visinSirine od nekoliko centimetara ili tako da u 10 U teren staklene ne posudice dopola pune piva u koje ¢e oni upasti neodoljivo privuceni mirisom Na kraju treba podsjetiti da nametnici u prirodi imaju funkeiju pospjesivanie unistavanja bolesnih i slabih biljaka, dakle onaj tko aja zdrave i jake biljke ée svakako imati manje stete od nametnika, A da bi biljke bile zdrave potrebno ih je uzgajati na uz; zdravoj zemlji Jedna od najrasirenijih bolesti medu onima koje pogadaju bilike, rijetko smrtonosna, ali w stanju da izazove velike Stete je pepelina ( ili bijela bolest, ili magla), koju izazivaju gliivice toénije mace koje pokrivaju elene dijelove biljke bijelim prahom. Pepelina se razvija u suhim razdobljima, ali vrtoglavo se Siri kad je povecana vlaga; bolest se moze zbjeci redovitom (jednom tiedno) primjenom sumpora koja se treba izvesiti kad je temperatura tznad 20°C, na niZoj temperaturi sumpor ne djcluje, ani od 30°C mi biljke Treba izbjegavati preveliku gustocu bilja; umjesto toga temperaturi veéoj upravo oStetiti osigurajte protok zraka, sto koristi prevenciji p ove gliiviéne bolesti tiv raz ZEMLJISTE SASTAV Svako zemljiste je sacinjeno od razlicitih elemenata, B Mincralne éestice, koje potjecu od erozije stijena zemljine kore na osnovu pretedite prisutnosti jednog odredenog tipa éestice zemlja se definira kao «pjeskovita glinastam, «kamenitan itd B® Humus, to jest organski materijal kao sto su razgradeni biljni ili Zivotinjski ostaci. Humus se javlja u jednolikoj smedoj boji i djeluje mekan i vlazan, ali ne mokar; mikroskopske éestice koje od kojih se sastoji su mljistu i poboljgavaju ga atinaste, nakupliaju se u 2 & Mikroorganizmi, to jest bakterije koje ga mijenjaju, Ginedi biljkama tvari iz tla dostupnima Osim navedena tri elementa, za Zivot biljaka su takoder neophodni zrak i voda x v Q z 5 z = 3 ° 9 m Buduci da se plodni slo} zomijéta nalazi na povrsi jasno je da je duboko kopanje, nekoe nagiroko preporutivano, Stetna praksa, jer na povesinu premjesta neplodnu zemlju. zakopava aprotiv onu koja je plodnaNijedna od komponenti zemljista, ako se uzmu same za sebe, nema apsolutnu vaZnost, vee svaka dobiva vrijednost tek u sudjelovanju s ostalima. Cista supstanca, bez mikroorganizama, na primjer, nije prikladna za rast bilja kao Sto ni bilo kakva tvar nema vrijednost bez zraka Zemljista prisutna na nasoj polutci dijele se na tri tipa glinasta, pjeskovita i blatna Glinasta zemlja, iako bogata hranjivim tvarima, tesko se obraduje, jer se grumeni lose usitnjavaju, zato Sto se sastoji od malih ali kompaktnih €estica, medu ke voda, koji s teskoéom uspijevaju cirkulirati. Kad je zemljiste glinasto i v priljubljeni z postotkom a su zrak i no, grumeni se hy ju i ostaju »rude, a kad je susa, tlo s visokim postaje tvrdo kao cement Pjeskovito se zemljiste éesto sastoji od velikih cestica zbog ¢eya se Cini velo propusnim, ne zbija se niti kad se uzme u Saku, svijetlo je i Zuckasto, ima dobru drenazu i lako je za obradu tijekom svih godisnjih doba, ali je siromagno hranjivim clementima koji se gube s otjecanjem vode. Izmedu glinastog i pjeskovitog zemljista se nalazi ono blatno, koje sadrai i glinu i pijesak Dobra crnica se sastoji od trecine gline, trecine pijeska i trecine blata. Da bi shvatili s kakvim tipom zemljista imate posla, to jest, koji je odnos njegovih komponenti, postoje barem dvije metode: analizirati primjerak u laboratoriju, ili ga pazlji 0 prouciti i osvrnuti se uokolo, jer bilje koje na njemu uspijeva mnogo govori o prirodi tla |jiSta me se promijeniti Cak i na ogranicenim a: u vrtu od tisucu metara kvadratnih gdje je prisutno plodno tla, nerijetko postoji i pjescani dio, dakle, tko namjerava dati na analizu vlastito zemljiste treba uzeti nekoliko uzoraka sa povrsine, na razligitim mjestima vrta Ako to Zelite sami obaviti, dobro promotrite boju zemlje, pratite izgled zemlje kad se obradi, kompaktnost gruda karakteristike koje proizlaze iz veli¢ine Gestica koje sadinjavaju zemljiste Za utvedivanje kiselosti ili ludnacosti z vlastitog vrta, éesto je dovolino promotriti susjedne rtove: ako tamo Uspijevaju kamelije, divlji Simsir i vrijesak, a hortenzije daju plave nije ako se naprotiv uzgajaju karanfili, boZuri, Seboji jorgovani (a cvijece hortenzije je ruziéasto), zemijiste je vapnenasto. PH, POKAZATEL| STUPNJA KISELOSTI Ako su mineralne €estice, koje su jedna od wvnih komponenti [ji5ta, nastale erozijom vapnenastih stijena, zemljiste ukojem se nalaze bit éc vapnenasto; ako naprotiv potjece od raspadanja pjescanika, tlo ée biti kiselo. Razina kisclosti ili luznatosti zemljista se temelji na broju iona hidrogena koje ono sadr3i i izrazava se simbolom pH. Skala pH ide od 0-14, ali vrijednost 0 predstavlja stupanj kiselosti skoro jednak onome klorovodiéne kiseline, a vrijednost 14 stupanj luznatosti skoro jednak mjista uglavnom imaju pH koji se onome natrijevog hidroksida. kreée izmedu 4,5 i 9. Neutralno zemljiste ima pH 7, ali se smatraju ncutralnima takoder i ona koja imaju pH izmedu 6,5 i 7, i ta zemljista se smatraju idealnima jer na njima uspijevaju i biljke kojima odgovaraju kisela tla i one kojima pase vapnenac Luznato ili vapnenasto tlo, to jest, ono bogato vapnom, vrlo ragireno u Europi, prikladno je za obradivanje, ako je na njegovoj povrsini prisutan debeli sloj humusa, to jest veé razgradene organske tvari; u Protivnom se obogacuje mijesanjem s zrclim kompostom, gnojem ili tresetom Mnoge biljne vrste, medu najcjenjenijima kamelije, azaleje, sim Vrijesak i kalmija, ne toleriraju vapno i za njihov uzgoj je potrebno ri kiselo zemljiste u koje ne treba dodavati tresct niti zalijevati Zeljeznim sulfatom, u protivnom ée biljka propasti u kratkom roku, jer korijen neée moéi upiti mineralne soli prisutne u tlu cyjetove, zemijiste zone je kiselo; BQOUId VIVAHOdOsvrnite se padlivo oko sebe i sastavite popis samonikiih bijaka i njthova “ukusa na taj agin éet dobiti predodibu o zemlju u vrtu: vrijesak na primjer, pokazuje da je tio kiseo: preslica da je vapnenasto, glinasto; kandlika (na fotografi), da je vapnenasto. 3GOUINd VIVAHOg zadréava se, veé s lakocom otjece, ostavljajuci vrlo brzo zemljiste subim Najbolje zemljiste je ono koje se sastoji od mjesavine pijeska, gline i blata, mjesavina koja dopusta protok vode, izbjegavajuci veoma ZRNATOST | STRUKTURA Glavne fizi¢ke karakteristike zemljista su dvije: zrnatost i struktura. Zemljistima sitnog zrna smatraju se ona (kao glina ili blato) sastavijena od malih Gestica, évrsto nih, medusobno povez koje ostavljaju prostora za protok zraka U pijesku, koji je u pravilu sastavljen od velikih Cestica, voda, iako u njega prodire,ne Zernista sa str », wrto kompaktna,sastoje se od priliéno mal éestica évrsto Povezanih medusobno, koje zbog toga ostavljaju. malo prostora za protazak zraka.Ako u vre elite ukijuditi dive billke, naviknute na Zivot na Sumskoj ernici, trebat cete pomnijesati u tho kompost od liSéa i djelom crnice skupljene u Sumi, Koja je propusna i lagana, buduéi da je rezultat razgradnje lisa tijekom godine. NA ZDRAVOM TERENU, ZDRAVE BILJKE Alia se uvijek moze poboljgati dodavanjem humusa, pod uvjetom ‘ dda ima dobru drenazu. Za poboljsanje drenaze posebno vlaznih AAljista, mogu se posaditi zimzeleni koji upijaju mnogo vode, kao aste éak i s korijenom uronjenim a lostachys nijista moze se poboljéati distribucijom Picea ( posebno Picea sitchensis k vodu) ili bambusi, prije svc Drenaza povesine glinastih humusa s ciljem da prolazak zraka i k zemljista sasta mljiste bude mekse i laganije, ime se pospjesuje » poslie Ijena su od vrlo a ako se po povrsini doda humus bogat obimnim i vlaknastim tvarima toga, drenaza. Rijetka pjedcana ih cestica i zbog toga imaju losu adOUId VIVAHOd drenazu; postat ce plodr Svako zemljiste se uvijck mora obogatiti distribucijom komposta po njegovoj povrsini opasno zadrzavanie vode oko korijenja, ali viaznosti zahvaljujuci kojoj bilike mogu upiti mineralne soli prisutne u zemlji U veéini slucajeva, tlo samo treba biti obogaceno adrzava malo organskom tvari koja moze biti biljnog podrijetla, to jest potjecati od razgradnje trupaca i grana, ili podrijetla, to jest gnojivo: bogato zemljiste ti do 50% moze sadrza' organske tvari24 Dobro mjesto 12 skuplianje bilinog materijala za dobivanje komposta trebalo bi dva odjeljka, svaki dimenzija od jednog kubignog, Nagomilani material mora podupirati obiéna meralna rmvreza il drvene daske; blind orpaci se moraju slagati na tho, ali da bi se pospietilo strujanje zraka prvi sloj materijala trebalo bi sadinjavati granje. KAKO DOBITI KOMPOST Pravijenje komposta ukljucuje sakupljanje otpadnog materijala iz vrta i organskih otpadaka iz kuhinje (ili opéenito iz kuce) grade, ki: ansformiraju, kompost se rasporeduje se po povrsini zembjista ili id se tvari stavljanje na hrpu gdje se ostavljaju da se raz t se u njega umijesa. To je djelotvorna metoda vraéanja tlu onoga Sto nam ono nudi u obliku trave, cvijeéa ili povréa. Primjena komposta je osim toga posve ekoloska metoda ograniéenja koliZine dobivenih otpadaka, sto je samo po sebi izvesna stvar Za pravijenje komposta najbolije je odrediti pomalo zabaceni, ali lako dostupan dio vrta, ili ga mozete pohraniti uw kontejnere iza nekc gomila ne ispudta ncugodne y grma, u svakom slucaju dobro pripravijena, prozraéena Na hrpi komposta moze se gomilati suho lisée, pokos ostaci od obrezivanja, otpalo voce, kore voca (posebno banana i agruma), otpaci povréa, ljuske jaja, kokosji gnoj, pepe koza, papir ili karton isjeckan na komadiée. Kore od krumpira mogu biti stavljene na hrpu, ali o iz pedi buduci da su organski materij njihovoj upotrebi postoje oprecna misljenja: netko je primijetio da, ako su pomijesane s drugim supstancama, korama krumpira treba puno vremena da se razgrade, dok, ako se ostave da istrunu na suncu i ako imaju dosta vlage, puStaju tekucinu koja je izvrsno gnojivo. Cak se i korov, ka obogati, ali prije no sto se s 1 je dobro razgraden, moze vratiti u zemlju da je i na hrpu treba provjeriti da sistem komposta savréeno funkcionira. Ostaci od obrezivanja, uglavaom kom (najbolje je strojem za sjeckanje, koji ne izvodi Cisti rez didi drveta se trebaju isjeckati prije no sto se dodaju hrpi jer imu protivnom za razgradnju treba puno vise vremena nego meksim materijalima. Sto je materijal usitnjeniji brza é¢ biti njegova Zahvaljujudi kompostu, bez velikih troskova i reciklirajudi mnoge kuéne | vrtne otpatke, mogu se znatno poboljfati karakteristike zemijista, éinedi ga rastresitim i boga n u 3dOUuld VIVAHOd transformacija; opCenito uzevsi, u roku od sest mjeseci kompost iako ne posve zreo, spreman je za rasipanje po zemljistu kao podloga biljkama. Obiéno se distribuira na proljece ili u jesen, kad Gini djelotvorny zastitu protiv zimske oStrine, a takoder je i izvor hranjenja TRI GRESKE KOJE JE LAKO IZBJECI B Najéeséa je greska prilikom pripreme komposta nagomilavanje u fazi pripravljanja hrpe, pretjerane koligine istovrsnog materijala na primjer, stvaranje sirokog sloja same pokosene trave ili samog lisa. Takvi materijali postaju kompaktni i tako spriecavaju prolaz zraka, Kao prva posliedica proces truljenja postaje smrdijiv, a osim toga se veoma produzuje vrijeme potrebno da se postigne potpuna transformacija skuplienog materijala U dobro pripravlicnoj gomili, naprotiv, izmjenjuju se dvadesetak centimetara (ne vise) visok sloj trave ili liséa i sloj zemlje, pepela, treseta ili ynojiva, visok 5 cm. Na vrhu hrpe se naspe jedan sloj zemlje, koji drzi sve na okupu BH Drugi znagajni uzrok izostanka sazrijevanja komposta lezi u Einjenici da je nakuplieni materijal do te mjere presusio, da bakterije zaduzene za fermentaciju ugibaju. Kako bi se pospjesilo26 propadanje, hrpa se mora uvijek odrZavati vlaznom, ali ne smije biti natopljena vodom. | pretjerana voda usporava proces fermentacije; stoga je tamo gdje mnogo kisi potrebno prostrti po nakupljenom materijalu zastitno nepromocivo platno. Na hrpi koja se nikad ne premece, materijali se transformiraju, vanje brze razgradnje hrpa se treba redovito mijesati i moraju se dodati takozvani aktivatori, proizvodi koji ubrzavaju transformaciju nakuplienih materijala u humus Najbolji prirodni aktivatori su gnojivo (izvrsno je stajsko ili kokogje) i urin razrijeden u vodi; dobra je takoder i osusena krv ali vrlo sporo. Za pospie’ Zreli kompost je prepoznatljiv: tamnosmede je boje (boje kave), lagan, mekan i ne ispusta neugodne mirisc, stovise, fino mirise PREKRIVANJETLA U prirodi se na zemlji gomila otpalo lisée, latice cvijeéa, vod grancice koje je otkinuo vjetar: sve to smanjuje evaporaciju tla i onemoguéava njegovo pretjerano zbijanje; osim toga sprjecava klijanje korova i Cini idealno staniste za insekte koji nalaze hranu u zemlji Prekrivanjem tla imitira se ono Sto se desava u prirodi, to jest, po goloj zemlji se distribuira debeo slo) organskog materijala s ciljem ocuvanja vlaznosti, onemogudéavanja rasta korova (spriccavanjem svjctlosti da prodre i omoguci klijanje sjemenja) i obogacivanja ta sporom razgradnjom samog materijala U pravilu se za prekrivanje koriste dijelovi kore primorskog bora, koje se prodaju na vrece, u dvije razlidite veliéine (vege imaju malo manje od 5 cm), srednja debljina jednog pokrivaca mora biti oko 8 cm, da bi potpuno ostvario svoju funkciju. Kao prekrivaé se takoder mogu koristiti debeli slojevi lis¢a, évrsto priljubljeni uz zemlju, ali dobar je takoder i ne posve zreo vetni kompost ( idealan prije svega u jesen, kad hladnoéa spriecava sjemenje, eventualno prisutno u njemu, da proklija, dok Ge u 0). Prekrivaé moze postati kontraproduktivan na velo vlaznim mjestima, jer je izvesno skloniste puzevima. Za pokrivaé se takoder moze koristiti treset ili proljece dozrijevanje biti dovrse Komadiéi kore, lagani i estetskiljepi, obiéno se koriste kao prekrivac, ali takoder mogu biti rasporedene po stazicama umjesto Sljunka, u podrugjima s mnogo kige. zreli ynoj; u odredenim podruéjima (npr. u kamenitim vetovima) zemljiste se $titi samo kamenjem. To je dobro tamo gdje rastu biljke kojima treba siromasno tlo, ali u svim drugim slucajevima se odluéno preferira sloj organskog materijala aGOUId VIVAHOd8 U trenutku presadivanja ZADACI KORIJENJA Kad se presaduje neka biljka dobro je provjeriti zdravstveno stanje ajena korijena. Ako je korijen zdrav dobro su vidijivi tanki (i upijajuci) mali bijeli Dok se na povrsini odvija fotosinteza i to korjenéidi; ako su velo rijetki, smede boje, mekani i raspadaju se na dodir zahvaljujuci svjetlosti sunca, bilika se moze nahraniti otkrivajuci unutarnja bijela viakna, to je znak da pate. Da bi se ogranitila Steta transformirajuci anorganske mineralne soli, koje upija treba se postupiti na sljedeci nagin rijenje, u slozene organske tvari, koje joj omogucavaja rast. Pod zemljom korijenje obavlja, uz pomo¢ vode, bitan posao: apsorbira mineralne soli neophodne za Zivot biljke. V zembjista za Zivot bilja je izvan diskusije: samo ¢e zdravo zemljiste - otkinuti bolesne dijelove korijena; nlost zamijeniti posudu novom (i oprati staru sredstvom za bijeljenje da se dezinficira prije nove upotrebe); dozvoliti biljkama da upiju potrebnu hranu i da budu snazne promijeniti cijelu zemiju. é e emi s kori m javija la et SR eo Spear a a SN HD CASI NE Biljke imaju dva tipa korijenja: jedan vedi, smede boje sluzi povrh zbog zadr2avanja vode; dakle, dobra drenaZa ini izvrsnu prevenciju. ees dicdaeraubls dbbio ubotllene'c cemlki aries, raanle ‘Oko 80% akog sustava korijenia se wzvija na pola metra povrdinskog koje se mote djelovati prikladnim redstvina za pobolianje zemijista organskim tvarima koje poboljavaju akceristike tla, n jest njegove strukture i kolidine hhranjivity clemenata prisuenih w korijenje, sli€no tankim, bijelim vlaknima, vedi funkciju asimiliranja zemljiste kvalitetnije, fino, vlaknasto korijenie se bole uspijeva rasiriti, znatnije koristedi biljci hrane iz zemlje. Sto je AOUIYd VIVAHOd Malo, bijelo korijenie je krhko i pretjerana voda ili dulji period suée mogu za njega biti fatalni, a kad to najfinije korijenje ne obavljaju u potpunosti svoju zadacu, biljka postaje slaba i lako je napadaju nametnici ili gljivice: u takvim situacijama, prije no sto se pomisli tiv nametnika, preporuéljivo je provjeriti zdraystveno stanje zemljista primjenu sredstva pr Ako se bavite vrtlarstvom, trebate biti dobar promatraé: trebate poznavati ponasanje korijena neke biljke kako bi joj znali pravilno pristupiti: biljke koje imaju korijenje koje se t povrdinsko, dobro ce se slagati s biljkama éije korijenje raste u alo Siri i ostaje dubinu, jer njihovi sustavi korijenja neée konkurirati MIKROELEMENTI Dusik, kalij i fosfor nazivaju se mikroelementima, jer imaju temeljnu vaznost za Zivot bilja koje ih koriste u izobilju ® dusik ubrzava razvoj biljaka @ kalij ima odlucujuéu ulogu u evjetanju i razvoju ploda ® fosfor daje boju vouVazno je znati Cemu sluze pojedini elementi kako bi se izbjeglo dobivanje, na primje jedan evijet Sto se degava ako se pretjera s preteZno dusiénim gnojivom Osim dusika, kalija i fosfora, biljkama je potreban i kalcij clement u znatnoj mjeri prisutan u zemlji, osim ut kiselom the Biljkama je kalcij potreban za osnaZivanje trnja ili stjenka stanica Od prirodnih gnojiva bogatih ovom supstancam adliéno je kokogje 0 gnojivo, koje se ne koristi svieze jer bi sprzilo korijenje, veé se nekoliko godina ostavi da se susi, ili se pomijesano s kisnicom skuplia u spremnik i distribuira po zemljistu nakon otprilike godinu dana. , obilja liséa ROTACIJA KULTURA Sve bilike pokazuju Zivlji rast kad se kultura (iskljugene su, log zbog ocitih razloga) Praksa izmjene kultura, ragirena kod uzgoja biljka u povrtnjaku, pokazala se korisnom i za biljke i za zemljiste, ali rijetko se provodi u vrtu, Sto je Steta, jer bi cak i visegodisnje bilike i gomolji_ iz toga mogli izvudi znatnu korist. Ustvari, o€ito je da jedna odredena vrsta konzumira posebne elemente sadrZane u tlu, dok su drugoj vrsti potrebni drugi clementi Zatim, sami korijeni (posebno neki, kao na primjer oni koprive, koja je nepravedno podcijenjena) obogaéuju i Zine plodnijim zemljiste na kojem rastu. ‘gajaju slijedeci metodu izmjene no, one drvenaste na koje nije primjenjiva Kad se odvajaju videgodisnie biljke, a to je radnja koja bi se trebala vBiti otprilike svake €etiri godine, me a se climinirati najstariji dio korijena smjedten u sredini busena. Ono sto ostaje, to jest, mlado korijenje, dijeli se na vise dijelova, au trenutku ponovne sadnje a mijenja im se mjesto. PRAVILNO ZALIJEVANJE Biljkama je za Zivot apsolutno potrebna voda jer se klorofilna fotosint prisutnost vode Vrijedno pravilo kaze da je bolje zalijevati rjede, ali temeljito. Izbjegavajte dakle svakodnevno zalijevanje manjom kolicinom vode takva metoda vise Steti nego Sto koristi biljkama eza ostvaruje samo uw Kod zalijevanja je vazno izbjegavati namakanje podrugje izmedu korijena i «ovratnika» stabljike (smjestenog u ravnini zemlje, gdje se primarno korijenje spaja sa stabljikom), koji je vrlo osjetljiv na napade gljivica. U trenutku zasadivanja stabla, podrugje 10, jer je zadebljano i «ovratnika» lako je prepoznat)ji uvijek se dri iznad razine tla Sadnja biljaka na nacin da se grupiraju one koje imaju sliéne 31 potrebe za vodom (i izloZenoséu suncu), pokazalo se korisnim prije svega u prvo vrijeme nakon sadnje, kad je biljkama potrebno ucestalije zalijevanje. Treba napokon podsjetiti da biljka vrlo tesko moze uvenuti od zedi, jer daje jasne znakove patnje prije no Sto se posve osusi lige se savije prema tlu, opusteno je i izgubi boju, vjerojatnije je, naprotiv, da ée uvenuti zbog zadrZavanja pretjerane koligine vode. Prilikom zalijevanja potrebno je sporo lijevati vodu da ne otjedce, veé da prodire u zemlju; na to se treba uvijek paziti, a pogotovo prilikom zalijevanja biljaka zasadenih na padini. Na kraju, jedan vrijedan savjet prije svega za one koji uzgajaju bilike u posudi: pazite da ne zalijevate previse jer je prevelika kolidina vode najcesci uzrok AGOUId VIVAHOd smrti za biljke uzgajane w posudama Kad se biljke zalijevaju pretesto, ali koliinski nedovolino, korijenje umjesto da se probija dubinu, ilazi nia povrsinu u potrazi za vodemn; nasuprot tome, samo jedan korijen dobro razvijen u dubinu garantira otpor billke u suénim razdobliima,PLANIRANJE | REALIZACIJA rt se sastoji od zemlje, stabala, cvije¢a, kamenja i eventualno vode: jetlost koja utjece Ali, temeljna yrijednost vrta je vjetanie, dok njen nedostatak, to jest duboka sjena, onemoguéava Zivot brojnim biljnim vrstama Predstavliajuci u ovom dijelu najprikladnije cvijece za prirodan vet istaknuta je i najprikladnija izloZenost svake vrste syjetlu, naznacene su visegodisnje biljke kojima treba mnogo sunca i one koje se 10 Sto je sjena siblja, gdje zadovoljavaju sjenom s mnogo syjetlos' nikad ne pradiru sunceve zrake, ali ipak ima dosta svjetlosti, Odabir vrsta_prikladnih ambijentalnoj situaciji ome ‘ava lakSe postizanje z dravlje biljkama. moé priskau tappezzanti dovoljavajucih rezultata i osigurava z U zaista problemati¢nim dijelovima vrta vrstan je vrijesak 2a one koji imaju zemlju s kiselim pH), pravi saveznici vrtlara, ukoliko je rijeé o poliskom, otpornom vrijesku U stvaranju vrta odlucujuée su boje i one se pazljivo promisljaju amnije je skoro crne boje, a najnjeznije lisa tamnacrvene boje, a ima i dyobojnog, mnogo je zelenog lis 1B GLAVNA ZIMSKA CVJETANIA Zima je vrijeme odmora noge biljke, ali bez obzira na hladnodu evjeta kukurijek (Helleborus nigne i Helleborus viridis). Prvi ima crno korijenje i bijelo cvijece, a drugi ima cvijece rijetke ze takoder i zimska snjeZnica (Iberis senperflorens), koji tradi polozaj na suncu, a krajem zime cvjeta cvijece sumarice epatiche (Hepatica triloba), e boje. Tu je NSEGODIENIE BILKE NAJPRIKLADNIJE ZA PRIRODAN VRT Urnastavku Cete za svaku pojedinu bilinu vrstu naéi podatke o: potrebnoj izloZenosti sucuy najpozeljnijoj kvaliteti zemle, maksimalnoj visini biljke; razdoblju cvjetanja, boji cvije¢a; mirisu HAJDUCKA TRAVA (ACHILLEA FILIPENDULINA) Sunce; mrsava zemlja, dobro drenirana, v. preko { m; cyjetanje od VIL-IX mj, cvijece Zarko Zute boje; mirisna Sumske stiv kod redenih ca), ima gjnicu u obliku ineskog mpiona. Physalis ahtijeva 0 to, al du koja ‘tava pa idealno aditi na dinama. SUMSKA MJEHURICA (PHYSALIS ALKEKENGI) Sunce, blaga sjena; zemljiste po moguénosti vapnenasto, v. Im; cvjeta VI-IX mj.; cijenjena je zbog lagane opne, naranéaste boje, koja sadrai bobe sliéne tresnjama TROLISNJAK (AQUILEGIA VULGARIS) Polusjena, sjena, svjeze i pjeskovito zemljiste, v. od 40 cm do tm, cvjetanje VIL-VIIL mj. (otkinuti uvelo li8ée); visebojno cvijece ZVJEZDAN (ASTER SPP.) Polusjena, sunce (Aster ericoides), zemlja rahla i svjez preko 1 m, cvjeta u kasno ljeto, cvijece je bijelo, purpurno, boje lavande, modro. y. od 5 em do uto, ruzi€asto, ZIJEVALICA (ANTHIRRINUM SPP.) Sunce; vapnenasto tlo, rahlo i svjeze; v. od 20 cm do preko pola metra, evjetanje od UIL-IX. mj.; videbojno evijeée ZVONCICI (CAMPANULA SPP.) Sjena s puno svjetla, lagana, svjeza, luznata zemlja; v. od 10 em do 2m (C. pyramidalis), cvjeta od V-IX. mj, cvijece je modro, plavo-ljubiéasto, bijelo i ruzigasto, prikladno za uzgoj u posudi MODRI STRICAK (ERYNGIUM ALPINUM) Sunce; pjeskovita zemlja, dobro drenirana, visina od 30cm-1m, evjeta od VI- IX. mj.; evijeée je plavo-srebrnaste boje; biljka je prikladna za vrtove uz more MARIJINO SRCE (DICENTRA SPECTABILIS) Visegodisnja biljka s izdancima, polusjena, sjena; v. od 30-80 em, cvjeta od IV-V, mj; evijece je tamnocrvene i bijele boje ZAVORNJAK (DELPHINIUM SPP.) Polusjena; svjeza, bogata, blago kisela Visoke i el za poverivanje livade | stabala, vrea | Sume: uglavnom se prirodno razmnozavaju antne pustikare su apsolutno savrgene > N vhovzinvay | aINvYINYIgzemlja; v. od 40 cm do oko | m, cvjetanje od VI VILL mj,; cvijece je bijelo, ruzi¢asto, modro, plavo. PUSTIKARA (DIGITALIS PURPUREA) Polusjena, pjeskovito tlo, pH kiseo, v. od 60 cm do preko I m, cvjetanje V-VIIL. mj., evijeée je ruzigaste, purpurne, bijele boje. MLJECIKA BADEM (EUPHORBIA AMYGDALOIDES) Sjena ili polusjena; sumska zemlja, ne kisela, v. od 30 cm do preko pola metra, cvjetanje IV-V. mj.; uto-zeleno cvijece KARANFIL (DIANTHUS SPP.) Sunce; vapnenasto tlo; v. od 10 cm do preko pola metra; cvjeta u kasno proljeée, ljeto, cvijece je raznih boja (bijelo, ruzi¢asto, Zuto, erveno); vrlo mirisan. FUNKIA (HOSTA SPP.) Polusjena, vlazna i duboko obradena zemlja; v. do oko pola metra cyjetanje VI-VIIL. mj.; cvijetovi su bijeli, boje sljeza, modri, boje lavande i plavo-ruzi¢asti; Hosta spp. su poliske i prilagodljive biljke KLASASTI SMRLJAK (LIATRIS SPICATA) Sunce i polusjena, ovisno o klimatskim zonama; zemlja moze biti i siromaéna, ali dobro drenirana, cvjeta ljeti, cvijece je ljubidaste boie, lako se otkida VUCAK (LUPINUS SPP.) Sunce; zemljiste pjeskovito-kremenasto ili tresetno, rahlo i svjeze; v oko 80 cm (Lupinus polypbyllus); evjetanje VI-VIL. mj.; evijece je od bijele do plave, preko Zutog, narandastog, ruzidastog i crvenog. SLJEZOVACA, ALCEA (ALTHAEA ROSEA) Mnogo sunca; dobro pognojena zemlja i dobro drenirana, v. od 1 i pol metra do 3 m, cvjetanje VI-IX. mj, evijece bijele boje. HAJDUCKA TRAVA (ACHILLEA MILLEFOLIUM) sunce, pjeskovito, suho, dobro drenirano, siromasno tlo, visina 20 cm 50 cm, cvjetanje od V-IX. mj., evijeée bijele boje. Zelenika je savrena billka za prirodan vrt, jer ivi u polusjeni, u podnodju stabala; na zemiji od lida pomijesanom sa Sumskom zemljom; lako se reproducira otkidanjem puzavih stabljika odmah iza évora gdje su pustile korijen. BOZUR (PAEONIA SPP.) Polusjena; prilicno teska, luznata zemlja, v. od 40-80 cm, cvjeta od IV-V ili V-VI. mj,; evijece je od bijelog do |jubicastog, preko Zulog, ruzigastog, crvenog, Zeljastim boZurima ne smeta hladnoéa i sade se na povrsini, na maksimalnoj dubini od 10 U protivnom vjerojatno nece cyjetati ZELENIKA (VINCA SPP.) Polusjena, crnica od liséa i Sumska, v. od 10-30 cm, evjeta od HELV. mj zelenika je modre boje, ali takoder i bijele i crvene. MIRISNI GRASAK (LATHYRUS SPP.) Polusjena, neutralna, svje#a zemlja, v. preko 2 m, cvjeta od V-VIIL mj., ovisno o vrsti; cvijeée je visebojno u njeznim nijansama. BOZICNA RUZA (HELLEBORUS NIGER) Siena; masna zemlja, bogata kalcijem i zrelim gnojem; v. od 10-30 cm; cvjeta od XIFIIL myj., evijece je bijele boje, s vremenom naginje ruzivastoj OSTROLISNI ZVJEZDAN (ASTER NOVAE BELGII) Polusjena; lagana zemlja, bogata i svjeza; v. od 20 cm do 2 m, evjeta od VIIL-X. mj.; cvijece je bijelo-krem boje, ruzi€asto, purpurno, svjetlo ili tamno modro, plavo. Botanicki vrtovi U mnogim talijanskim gradovima postoji botaniéki vrt, mjesto gdje se uzgajaju autohtone billke i one koje potjegu sa svih strana svijeta; prosetajte po njemu, dobro otvorenih oéijy; to je svakako korisnije od prougavanja billaka u knjigama. Za knjigama se poseze nakon toga, da bi se podrobnije upoznale biljke koje ste Vidjeli, li prvo je potrebno pailjivo se osvrnuti oko sebe i diviti se veliko} raznolikosti prirodnih oblika. > - vhovzrivau | SINVEINYTdOsim Sto rjefavaju tetke zone, cappezzanci se sluéaju Sumskih jagoda, da bi se sakupljali slasni plodovi. LJUBICA (VIOLA SPP.) Polusjena; glinasto, vapnenasto tlo; v. 10-2¢ ogu zasaditi i zbog njihove liepote,a u J em, evjetanje proljetno ili ljetno, ovisno o vrsti; cvijeée je ljubiéasto, bijelo ili prosarano bijelo, Zuto, purpurno,; mirisna irenija bilfka zante je briljan: sdava se svakomn iu, €ak j > sjeni i ‘oblema svugdye VIHOJLA (CHEIRANTHUS SPP.) Sunce; mréava zemlja, sta; v. 30-90 cm, evjetanje III-V. mj.; evijece vapne je Zuto, narancasto, boje rde, modro, Ijubiéasto, mirisna TAPPEZZANTI Biljke taps djelotvornu pomoé z Skil» mjesta usvakom vrtu: podrudja anti Cine rjeSavanie « smjcstena pod krosnjom velikog drveéa, gdje je anju iuske trake ma, u roku od a osiromasena i suha, padine sklone odror nljc smjestene u sjeni. U tim i sliénim situaci; nekoliko prikladan nagin, to jest, postujuci preporucene udaljenosti_ za pojedine veste prilikom sadnjc adina, tlo se prekriva biljkama tappezzantima, zasadenim na Od zimzelenih tapp otporna Pachisandra, + anti, prikladnih vapnenastom tlu, preporuga se daje male evjetove kre ima uspijeva vrijesak bijelog, ili ubidastog cvijeca, koji moze biti u evatu ak i tijekom zime zublienog liSéa, ko} boje u proljece; naprotiv, na kiselim tere plavo Tamo gdje je zemlja u blagoj sjeni od vrhova grana, mogu se posaditi ih boja z tappezzante i ncke godisnie biljke koje svojim cvjet ma uveseljavaju vrt GRMLJE | NJEGOVI PLODOVI Oéita je vadnost grmlja uw vrtu i zbog njihove funkcije povezivanja livade s drvecem i zbog estetske vrijednosti. Ali, g korisno: njegovo granje Cesto ugoscuje ti njihovim bobicama mlje, asim Sto je lijepo, « nijezda ptica, od kojih se mnoge 10 jei vole hi Od grmova koji cyjetaju u proljece, Zutu boju poput limuna imaju cyjetovi zimskog, jasmina (Jasminum nudiflorum), koji se otvaraju kad su grane jo’ bez Dobro osmiiijen prirodan vrt, imat ée tu prednost da nikad, ni tijekom zime, nece izgledati golo: tiekom hladnog razdoblja otivijavat ée ga bobice. wu ViovZITvau | SINVYINVIdBila bi deta ne posaditi u vre bogato cvijece koje prkosi hladnoti kako bi nam poklonilo nagovjestaj projeca: na slici je elegantan grm Edgeworthie lisa, intenzivne Zute boje je cvijece nezaobilazne Forsythie; bijeli i vrlo mirisni su oni lane na elpbus coronarius). Ali, kako ne spomenuti azaleje, kamelije, deuticije, glicinije, jorgovane, mirisni Osmanthus, divlj Siméir, Sibikovinu, weigeliju, sve sayrsene za sadnju u prirodnom vrtu’ Tijekom Ijeta je u punom cvatu mirisno cvijece lavande, lijepog srebrnastog lisca, aromaticne udike i raskoSne hortenzije, koje mijenjaju boju ovisno o karakteristikama tla, evjetaju sve do hladnog razdoblia i dugo traju ako se U jesenje doba crvenim se bobicama kite bozikovina, kozja jabucica, ke ruze, tisa. Rujevina (Rbus typbina aukuba, cotoneaster, fussagine nema plodove, veé lise koje dobiva divne boje i u jesen otpada. Plavo- crne bobice ima brsljan, smreka, kalina, mahonija (Mabonia aquifolium éije_tamno zeleno lisce zimi poprima crvenu boju, bazga, udika Mahonia ke je grm a cvjeta krajem zime i daje Zuto mirisavo cvijece, izvrstan inju na nezahvalnim mjestima gdje bi malo koji gem preiivio. Odblijevaju zimi bijele bobice biserka (Sympboricarpos soo, ), koje s obiéno zovu “Ijubavne jabucice", Zuckasto cvijece mirisnog Chimonanthus pracco: divan miris. imski calicanto, i svijetlo-Zuto cvijece Edgeworthie papryrifere Siri Gmlic se opéenito lako reproducira sjemenjem, ali ako bobice imaju tvrdu koru preporudljivo je, kako bi se pospicsilo klijanje, da provedu Rute pune izdanaka & trebati malo podupr zaboraviti na brigu oko njih i na obrezivanje jednu zimu na otvorenom, nakon sadnje u pijesak, u dobro dreniranoj posudi ODLIKE PENJACICA Veé spomenuti William Robinson, s tipignim jc engleskim humorom, napravio crte? (objavijen u njegovoj knjizi o prirodnom vrtu) kako bi pr nadin na koji se penjacice cijelog svijeta propinju u vrtovima vjeran crtez izgleda zimi». Tada uobi¢ajenom, iako diskutabilnom vezanja biljaka penjacica uza zid, Robinson je UU strog suprotstavio viziju penjacica u prirodi i_nacin na koji se one na slobodi penju prema krosnjama drveéa, s kojih padaju stvarajuéi izvanrednu Ijepotu. Mladice vinove loze Canada imaju u jesen lis¢e predivnih boja koje se isti¢e na nekoj zimzelenoj, tamnoj biljci kao Sto je tisa ili éempres Od biljaka penjacica najprikladnijih za ukrasavanje drveéa svojim mladicama ( posebno bozikovine i tise, drveéa tamnih i gustih kro’nji), Robinson navodi skrobut koji se moze protegnuti nekoliko metara i otvoriti se u stotine mirisnih cyjetova na nekom stablu; hmelj Humulus lupulus) jestivih mladica i ukrasnog cvata sliénog mekim zelenim Ceserima, kozju krv koja s nestankom svjetlosti ispusta intenzivan mitis, i gliciniju, s kojom tre velo snadna i moze zadaviti a biti oprez n jer je stablo na koje se uhvati Od penjagica jos treba spomenuti bignoniju, buganvilleju, skrobut velo mirisan jasmin, Kristov cvijet Romantiéna kozja krv (Lonicera caprifolium), koju takoder zovu madreselva, ovisno o vrsti cyjeta od proljeca nadalje, a krajem ljeta se prekrije crvenim bobicama. To je biljka posadene u sjeni, Sire grane na suncu, pate ako je nje ée potakn Siprazja, snaina i laka za uzgoj: uspije klima suha. Ako je gornji dio suh, kako se ponekad desava, dobro obrez izbacivanje novih mladica na dau. vhowzrway | aINVYINYIgnove lore, stvaraju Medu prvim proljetnim cyjetanjima je ono drijena (Cornus florida) koja prije davanja a divne boje), pokazuje elegantne, blago obojane priperke Najratirenije, brajde svjetlu sjenu, koja dozvoljava éitanje i 4 listova (koje u jesen uveseljava svojim grozdovima. Retro-Carolija sjenica snazne iu roku od tri ili Getiri si godine se iznenadujuée razviju. Mnogi ludi medu uspomenama iz Ako ste, naprotiv, dobili a posjed veé zasadeno zembjiste, savjetujemo da ga cijelog_ponovno djetinjstva éuvaju sjenicu, pod kojom su traiili hlad i osvjezenje tijekom vrucih Ijetnih dana. Sjenice otistite, ali, baru od rufa ili glicinija su éarobne u potetku nista ne Cupajte iz korijena A éak i veé staro stablo vrijeme cyjetanja, dok su one vinove loze Canada najljepSe kad plamte bojama, u jesen moze biti korisno, jer se moze pretyoriti u savrSeni potporanj za penjatice, ili, ako se odreze do odredene visine, moze posluziti za sjedenjc, kao stalak za posude s cvijecem ili utodiste za insekte Klima, zemljiste, a ponajprije dimenzije vrta uvjetuju izbor drveéa enzijama stabla prilikom sadnje, veé se mora predvidjeti njegov razvoj. Ako ima ti malin di ako je prostor mali ne smije se zava whowziwau | aINVuINYIg mjesta samo za jedno veliko stablo, bolje je zasaditi samo jedno, a ne vise, jer ée se kasnije morati iSCupati, tako e ostati vise prostora i syjetla za rast grmlja, visegodisnjih biljaka i gomolja i Gusta vegetacija penjadica, od kojih mnoge imaju brz rast, najpogodnija je.nakon one fivica, za stvaranje idealnog staniSta. za ptice | Sumsku faurw.Tekoma (Campsis radicans) koja veta, ali moZe se barem navesti poneki primjerak koji ima posebno je bila vrio popularna u 19. — | danas privlaéno lisée. Spomenut éemo sa oliivijava vrt i Siti, svojim grozdovima sve €e djelovati proporcionalnije Nemoguce je savjetovati koje drvece treba zasaditi bez poznavanja no neke: cijenjeni su javor i arantastng Cota, Scare soci kde bozikovina, prvi zbog divnih jesenjih boja i clegantnog oblika lidéa, a drugi zato sto osigurava blistavu tamnozelenu podlogu slog (Crataegus monogyna) je idealan za formiranje Zivica kao uostalom i grab sive kore, cije gusto granje stiti od vjetra, stabla zeleniku (Clematis vitalba), bréljan i vinovu lozu vocki, predivna kad cvjetaju i onda kad su puna voéa, idealne su Sve su penjacice uzitak za vrtlara koji moze izvui korist od njihove biljke za prirodan vet prilagodljivosti u mnogim situacijama: ako treba prekriti nesto sto ne Tu su zatim ukrasne biljke: jela, akacija, breza, drijen, cempres, izgleda bas dobro, ublaziti zelenom bojom neki zid, formirati Zivicu bukva, magnolija, topola, hrast ... treba samo odabrati mekih linija koja ne zauzima previse prostora, povezati kucu i vrt + Treba podsjetiti da éetinari bacaju veliku sjenu, a njihove iglice stvaranje oaze sa sjenom koja Stiti od ljetnih vrucina. Cine tlo pod njihovim kroSnjama toliko kiselim, da na njemu ne uspijeva gotovo nista osim bréljana. U godinama neposredno nakon sadnje preporucljivo je zemljiste VELIKO | MALO DRVECE oko debla dobro oplijeviti i izbjegavati sadnju visegodi$njih biljaka s korijenom ili gomoljika ispod krosnje, jer bi mogle Drvece ini kostur vrta i vrsi vide funkcija: zasadeno u redovima ili mladom stablu oduzimati vodu i hranu Stita, Stiti od sunca i vjetra. Ako zeci od golog ze u grupicama, sluzi kao ograda i z potinjete saditi vrt pola sadnju mladih biljaka, dobivenih u obliku sjemena, koje su velo nljista, savjetujemo:ee :ispod \ nalazi olonija nuda u cada bi 10 Wee krajem rdoblia jetana venti avajuci omolju » hrani scjeiu So 10 ugodan ao sto o da su moljike idene u nekom denon ostoru. Rane gom a lea, koje ée, naprotiy, biti blagotvorna zaitit {ii vigegodiinje biljke) vee udu u fazu odin §TO ZASADITI - ISPOD VELIKOG DRVECA ike €e procyjetati prije pojavjiv od fjetne vrud kad gomolike Ispod veli¢anstvenih stabala (grupiranih ili izoliranih), cije druge grane se spustaju gotove dodirujuéi tlo, mogu biti posadene samo gomoljike i bilike koje rano cvjetaju, jer one uspijevaju zavrsiti s cyjetanjem prije no sto se razvije lide iznad njih, stvarajuci preveliku sjenu skurijck, dragocjenog Idealni su za takve uvjete ki mskog cvjetanja i otpornog liséa i, od gomoljika, srijemus, Sumarice, visibabe, ciklame afrani, kitnjaste presligice i narcisi razlidite vrste ali takoder i morski luk, trilliam i tulipani. Prema vrhovima 4 dje svjetlost dopire éak i kad ana lisce vee naraste, sade se podvrste kasnijeg cyjetanja, a i jesenji mrazovac i Zuta luzarka Ovisno o udinku koji se Ze kreirati istovrsne grupe . idite boje ili se posti¢i mogu se evijeéa raz mogu pomijesati biljke razlidite visine, U slucaju da se sade zimzclene biljke moz tamo gdje su vrhovi se saditi sa grana, a ne unutea, gdje je ca, a kida sk sjena ¢ ne dopire Ako namjeravate posaditi bilike s korijenom bai ispod stabla, potrebno je prethodno dodati novu zemiju | lagano poditi razinu terena oko debla izgradnjom malog suhorida koji akoder mote slutiti za sjedenje; na taj se nadin izbjegava oftecivanje povrsinskog korijenja stabla . VRT 1 SUMA KG imate srecu da vam se kuéa nalazi na granici sa Sumom koju 57 lite urediti, bez mijenjanja njenih karakteristika, neophodno je §Bzn0 diclovati. Mora se prvo smanjiti bro} napasnih vrsta, kako bi fn se sprijecilo pretjerano razmnozavanje, koje bi moglo uguaiti manje snazne biljke Na otvorenim livadama ili w podnozju stabala, na sjcnovitom mjestu, ali s dovoljno svjetla, mogu se staviti gomolji narcisa durdica, Safrana ili morskog luka, ali takoder su lijepe i aju krajem lieta i divno mirisu, kao i mrazovac koji cvjeta u jesen Vaino je rasporediti gomolje ». Od biljaka tappezzanli, ovdje savrseno ciklame koje cvje ina prirodan nad odgovara vrijesak Djeclovanje vrilara (osim radova CisGenja), mora u svakom slucaju biti precizno tamo gdje se dodiruju vrt i Suma: neke grupe grmlja, kao bozikovina, glog, divlji sismir utika kamelije, mahonije mogu vrsiti funkeiju povezivanja dvaju podrudja koja za viasnika predstavljaju jedan aju razlicitu svrhu, ali jedinstven razlog veselja i zadovoljstva Cesto Suma zahtijeva samo malo €itéenj, all u sudaju kad tame ima evijeda, mogu se posaditi neke gomolke na jednoj tstin! | Zekat! da se same rate. Potrebno je imati lk ru | sti se Sto fe naplaala oki... Vidjela sam dumoviea podrutjs,savrdena zabvaljujud! svojojjednostammoj éar.a zatim upropaitene nepromiienom sadnjom.paprati sen, kad otkine, note se ebitl (uz fate) za zaitinu leriivijity Haka od adno¢e. Divi Si8mir je posebno prikladan za oznagavanje granice izmedu vrea | Sume, jer mu odgovara lagana sjena i tress OBLICI | BOJE LISCA Boje i oblici lis¢a nude beskrajan kisela zemlja spektar moguénosti stvaranja Cito je sugestivnih kutaka: ra ligée, dobro ukomponirano, lijepo kao i evijece. Ondje gdje je prisutna dobra alternacija zimzelenih i listopadnih biljaka, dobit ée se nove boje i neotckivana magija u vetu koji obigno najbolje izgleda u praljece i Keto. Od biljaka s korijenjem koje se uzgajaju prije svega zbog ljepote lis¢a, vrijedi spomenuti latnog cvijeca, Hoste spp laganog ljubigast 4, ‘Anum spp., koji, osim sto ima clegantno mijeciku badem, bijelog i ruziastog cvijeé lig¢e u obliku strelice, u podvesti Arum ilalicum ima dekorativno naranéasto sjeme skupljeno u klasove, po boji velo sliéne onima Iris foeticlisine. Zrelo sjemenje, osim sto je vrlo dekorativno, bit ée i hrana pticama Koristenje biljaka srebmastog lisa, kao 8to su lavanda, komonika ili Cincrarie maritime, stvorit Ge u vrtu njeZnu notu, ponajprije ako se lisée istakne postavijanjem na tamnozelenu podlogu ili uz bijelo evijece U jeku zime, vit ée se joj jednom promijeniti: led ge utisnuti sugestivne slike na lidéu i suhim stabljikama, a priroda Ce opet biti Carobna na nov nacin SARE KORE Osjeéaj za detalje je ono sto razlikuje jednog promatraca od drugog: strastveni vrtlar ée znati primijetiti na deblin stabala beskrajne oblike i nijanse fantastiéno izmijesanih boja, ondje gdje rastresen prolaznik neée nidta primijetiti 4 Priroda nudi izvanreda repertoar znakova i b Sjajna kora breza, gije bjelina osvjetliava sume, éini lide zimzelenih biljakea jo8 tam mnogi grmovi i stabla imaju crvenkastu koru najpoznatiji medu njima su bijeli drijen (Cornus alba), bijela vrba (Salix alba) Prunus serrula sjajne kore U vrtu velikih dimenzija moze naci mjesto kesten ili stablo tulipana (Liriodendro tulipifera) nazvano tako jer se u proljece nje ove e kite zeleno-Zutim xe cvjetovimna, s naranéastim usredini, po obliku nima. Osim sliénim tulip Sto je predivno stablo. clegantnog izgleda i neobiéna oblika liséa Liriodendron ima koru fino prosaranu, u sivim i be? tonovima, kao i kod kore kestena, ali rasporedenim na pravilan nadin VRIJESAK | PAPRAT Vrijesak, koji u vecini slueajeva sporo raste i formira grmove niske i guste vegetacije, bogatog tonaliteta boja i meka izgleda, idealan je za prekrivanje terena na padinama Niegovo je cvjetanje dugotrajno, cvijece moze biti bijele, ruzigaste ili ubicaste boje, sa srebrnastim nijansama. Vrijesak nije biljka iskljucivo namijenjena maglovitim krajevima sjevera; mnoge vrste potjecu iz juzne Amerike i odgovara im blaga klima, dobro drenirana zemlja i redovito zalijevanje, barem prve dvije godine nakon sadnje Najrasireniji vrijesak na nasim ledinama je Calluna vulgaris, prikladna za kisele terene, siromaine dusikom, njegovi mali, ruzi¢asto-Ijubicasti cvjetovi javljaju se u Ijeto i pécle ih jako vole. Da bi vrijesak uspio, opéenito zahtijeva da bude gusto zasaden na tresetno-kiscloj podlozi, dok nimalo ne voli vapnenacke terene, koji mogu dovesti do njegova susenja. U tom slucaju nece biti dovoljno staviti treseta u jamu gdje je zasaden; trebat Ce ga redovito zalijevati Zeljeznim sulfatom kako listov: Ako namjeravate uzgi ne bi pozutjeli ati vrijesak na vapnenastom tlu, odaberite Ericu camneu ili Ericu mediterranea, dvije veste koje preferiraju ne-kisele terene nedu prosinca i ozujka Erica carnea, obiéno zvana «metlica», evjeta vwhovzitvay | ainv¥INvIdUz vrijesak, na otvorenim padinama ideaino staniste nalaze brnistre, predivne kad cvjetaju, koje bez problema podnose ‘pa strmim terenima, (kad se uokolo okupliaju péele u potr hranom), voli izlozenost suncu, a reproducira se putem mladica Na vrlo vlaznim zemljistima koja prvom zadr2avaju vodu, ne preporu yajanje vrijeska. Ako na padinama punim sunca ili na medu stabala Gistinama caruje vrijesak, na sjenovitim mjestima, okrenutim prema sjeveru na vlaznim mjestima kakvih ima u svakom vetu. ili ispod drveca, mogu se ugodno smjestiti paprati biljke iznimne ljepote, koje su jedna od najstarijih biljnih vrsta na zemlji. Lisée paprati ima lagane, cudnovate oblike i are, koje u jesen krase divne boje: ono postaje zlatno-bronéano, ute nijanse, crvenkaste i smede, ali hladnoéa im éesto javljaju se osusi vehove od uzgoja paprati, kao i kod mnogih drugih vrsta, dobro je posaditi mlade biljke, jer imaju vecu mogucénost da se prime. Papratt nosti, ali Dryopteris villarsi opéenito vole izvjestan stupanj vl uspijeva takoder iu suhim predjelima s puno sunca Cak i neki stari zid moze primiti paprati: jako je prikladna za tu svrhu Polypodium vulgare, paprat s izdancima koja ne voli blizinu paprati drugih vrsta, veé Zeli kolonizirati podrugje na kojem Zivi Nien izdanak se zasadi, évrsto, ali samo napola - ne treba ga posve pokriti. U toj velikoj i iznimnoj porodict (koja sadrzi oko tisuéu vrsta) svaki zaljubljenik mora odabrati omiljene biljke: tedko se mode izostaviti lijepa, lagana vilina kosa (Adriantum capillus Veneris) jelenjak (Phyllitis scolopendrium) otpornih grancica ili veliganstveni Osmunda regalis Leptir koji podiva na Zivandici pokazuje krila, koja, kad su rastvorena, prufaju sliku izvanrednih Sara i prelijevajucih boja (esto razligith kod muskih i Zenskih i uvijek formiranih od milijuna mikroskopskih ljuskica), a zatvorena pokazuju povrsine bez sjaja | s malo boje, s ciljem kamuflianja pred napadadima. CVIJECE KOJE VOLE PCELE | LEPTIRI Postoji na stotine biljaka koje posjecuju péele, a neke imaju na cvijecu pruge ili mrlje koje péeli pokazuju put kojim trebaju idi da bi stigle do mednice. Péelama omiljene biljke su: glog, kozja krv, kesten, lipa, jabuka, kruska i sljiva, suncokreti, lavanda, majéina dusica, vrijesak i diviji simsir Leptiri su lepidopteri, koji, kad odrastu (prvo izgledaju kao liginke ili gusjenice), imaju éetiri krila: dva prednja i dva straznja. Cv raspolaganje mednice, opskrbljuju leptire i péele hranom, a ece, stavljajuci na ovi opet, svojim kontinu oprasivanje. Leptiri nisu Stetni za biljke, ali liginke ga o8teéuju jer se hrane liséem. Od biljaka koje najvige privlage leptire spomenut éemo: koniku (diviji pelin), zvijezde, vrbu (Luthrum salicaria), budleju, striéak (Cirsium vulgare), mentu, vihojlu (Syringa pulgaris), vrbu, zlatne Stapice (Solidago spp.) i Ijubicice, sve biljke intenzivna mirisa. anim premjestanjem, pospjesuju Upravo péele imaju dominantnu ulogu u pospjesivanju ‘oprasivanja,a time i donosenju plodova koje slijedi. a whow7rvan | aineMINYT A ‘Vrba koja rano vjeta, privudi €e potetkom prokeca insekte koji su pretivjeli dugo 2imsko fazdobile.Bijelo-ruzicasto cvijece lopotike je vrlo dekorativno i ostaje na granama cijelu zimu. BILJKE KOJEVOLE PTICE Vrt koji je dobro osmislien i zasaden, to jest s ciljem da se prikladan ambijent za mnostve ptice (od Gije prisutnosti vrtlar ima koristi, jer, osim sto moze U kasnojesenskim na i tijekom zime pticama se mogu ostavijati male koligine hrane, dok ée se tijekom toplog razdoblja za to pobrinuti priroda, Kljun za hranjenje Tko voli vrtove, éesto ufiva u promatranju ptica koje dolaze u potrazi za hranom, Secuci po tu ili preturajudi po liSéu, Promatrajuéi oblik kljuna mogu se dobiti informacije o nj hovim prehrambenim navikama: tanak i zaiiljen kljun (kao onaj crvendaéa, cariéa i sjenica) sugerira da oni izvlaée insekte i litinke iz zemlje; konidni i kratak kijun (onaj vrabaca i zeba) govori o hranjenju sjemenkama, do kojih se ponekad tesko probiti. Ima zatim ptica koje se hrane i insektima i sjemenjem, kao Sto su kos i gavran - njihoy je kljun vel ali zasiljen. zligitih Zivih bia, privuci ée i uZivati u njihovoj izvanrednoj ljepoti, one se hrane li¢inkama i nepozeljnim insektima), koje ée tu lako nadi hranu i skloniste i nijezda dolazit €e u velikom broju. Idealne su za ugosdivanje cutike (Berberis spp.) burnum spp.), jer imaju gusto i Zivice gloga (Crataegus oxya - Canth licSnjaka (¢ isprepleteno ylus spp.) ili udike (4 ranje, prikladno za pruzanje utodista Osim jarebike (Serbus aucuparia), Cije narancasto-crvene bobice ptice narogito vole, odligni su opskrbljivai hranom glog, ladonja (Celtis australis), planika (Arbutus unedo), kozja krv (Loxicere spp.) bréljan (Hedera belix), neke ruze, kao divlja ruza i arvensis, bazga Sambucus nigra) i tisa (Taxus baccata) Pticama je, osim hrane, bitno da u vrtu imaju i vode, ne samo za pice, veé i za kupanje. Dovoljno je staviti neku posudu s vodom u zemlju ili iznad nje; vodu treba redovito mijenjati, posebno u sugnim razdobljima, ili zimi kada se ledi MALI SISAVC| UVRTU Najkorisniji je medu njima, takoder i vrlo rasiren, barem u ic kukcoZder tijela prekrivenog bodljama: je2. Ta divna i korisna Zivotinja, no¢ni tip, srameZljiv, ali pripitomljiy, hrani se insektima, crvima i reptilima n, vocem ili izmrvljenim keksima movitim podrugjima, lako pripitomljiy, sisav: ali voli i obogatiti ishranu mes mlijekom, slagom i jogurtom Manje je ugodna krtica, koja pospjesuje prozracivanje zemlje kopajuci svoje podzemne rovove, ali moze ostetiti korijenj¢ biljaka. Moze ih se pokusati d zemlju prikladne ultrazvucne aparate koji bi ih trebali navesti da se udalje ati na distanci postavljajuéi u whovwzirvau | aINVEINYI”gNeven (Calendula officinalis) je rasirena godiénja poliska bila koja se prilagodava éak i siromasnom thy, ali najboke cvjeta na plodnoj zemkj koja je dobro izlozena suncu. Cvjeta e godine i lako se razmnotava. Vieverica su divne, ali rijetke. Zive na visokim stablima, hraneéi se uglavnom plodovima, mladicama i insektima. Da bi ih se pripitomilo moze im se pokuSati dati pinjole ili neslani kikiriki avaju. koji obo: U blizini Suma ili na tavanicama starih seoskih kuéa glodavac, pub, koji ima njuskicu sliénu onoj maloga misa i gusti riGinom, ali je manji; krzno mu je svjetlosive boje Onima koji, umjesto da ih prihvate, Zele dr2ati podalje male ajaju tagete, luk i nevene 1 osjetljivi njuh mnogih Zivotinja ivi jos jedan rep sligan vjev sisavce, moze se savjetovati da u vrtu u Giji_ se miris pokazao odbojnim 2