Professional Documents
Culture Documents
Tepperwein - Visoka Skola Hipnoze PDF
Tepperwein - Visoka Skola Hipnoze PDF
2. UVOD
ta je hipnoza?........................................................................................26
Primer hipnoze - Definicija hipnoze - Heterohipnoza,
autohipnoza - Zakon takastog refleksa - Munjevita hipnoza
-Dejstvo hipnoze - Negativno zavaravanje ula - Pozitivno
zavaravanje ula - Suena svest - Razlika hipnoze i sna
-injenica o hipnozi
ta je sugestija?......................................................................................31
Definicija sugestije - Heterosugestija, autosugestija - Realizacija
u podsvesti - Sugestibilni ljudi - Svesne i nesvesne sugestije
-Sugerie se samo ono to moe da se predstavi - Slika predstave
-Nauiti kako da postignemo uspeh - Kako pojaavamo dejstvo
sugestije - Direktne i indirektne sugestije - Uslovljena sugestija
-Sumnja, najvei neprijatelj - Vera u samog sebe - Nekoliko
ogleda sa sugestijom - Sutina sugestije
Da li je hipnoza opasna?..........................................................................36
Nezgode kod starosne regresije - Blokada u autohipnozi
-Ukidanje blokade - Dajji primeri - Autoriteti im^ju re
7
Tehnike ispitivanja podsvesti....................................................................39
Karpenterov efekat i ideomotoriki zakon - Ogledi sa klatnom -Kako
se izvodi ogled sa klatnom - Prvi zakon - Drugi zakon -Trei zakon -
Odreivanje znaenja - Prvi, drugi i trei ogled sa klatnom - Podsvesni
pokreti prstiju - Preciziranje znaenja -Odgovor prstiju
Staje oputanje?.......................................................................................43
Jin i Jang - Pravilno oputanje - Naini oputanja
4. KARAKTERISTIKE HIPNOZE
Dubina hipnoze.........................................................................................68
Stepeni dubine - est stepena hipnoze po Libou - Trideset stepena
hipnoze po Dejvisu i Hazbendu - Sporno stanje hipnoze
8
est faza hipnoze.....................................................................................71
Pripremanje - Koncentracija - OpuStanje - Naredbe -
Produbljivanje hipnoze - Buenje iz hipnoze - Znaci koji mnogo govore
5. POSTUPAK U PRAKSI
Uvodni razgovor......................................................................................74
Poverenje i simpatija - Odnos - Pozitivni ili negativni uticaj
-Idealno stanje mirovanja - Pravilno oputanje - Tumaenje tri
zakona hipnoze - Pripremna veba meditacije
Metod fiksiranja......................................................................................78
Izbor odgovarajueg pomonog sredstva - Taka fiksiranja
-Udoban poloaj - Lini pokuaj - Pojaanje verbalnim
sugestijama - Sklapanje oiju
Metod fasciniranja...................................................................................79
Pravi poloaj - Pripremne sugestije - Napetost iekivanja
-Efekat onih kapaka" - Uvodna sugestija
Brza hipnoza...........................................................................................82
Najstariji brzi metod - Ameriki brzi metod - Metod brojanja
Indijska hipnoza.......................................................................................93
Fenomen ueta - Masovna sugestija - Vebanje imaginacije
-Prenos sopstvene imaginacije - Doivljaj koji zapanjuje
-Posthipnotiki nalog - Jedan indijski metod hipnoze - Metod
pritiska prstiju
9
6. POSEBNE VRSTE HIPNOZE
Hipnoza telefonom................................................................................97
Ugovorena re pokree hipnozu - Potrebno je prisustvo tree osobe
-Primer usaivanja okidaa" - Brojanje sa sve veim pauzama
-Sugestija nepokretnosti - Sugestija oputanja - Odreena re okida"
kao apsolutna prisila - Hipnoza telefonom - Prva hipnoza telefonom
Hipnoza pomou magnetofonske trake ili gramofonske ploe....................100
Hipnoza pomou magnetofonske trake kod posebno otpornih osoba -
Autohipnoza magnetofonskom trakom - Kako shvatamo uzroke
problema - Bolji uspeh u koli
Hipnoza pomou pisma..........................................................................101
Napisani okida - Mogunost greke - Neeljene uzgredne pojave -
Hipnoza pismom se ne preporuuje
Indirektna hipnoza.................................................................................102
Hipnotisanje ljudi otpornih na hipnozu - Refleksna hipnoza -
Prenos" bolesti - Jo jedan oblik indirektne hipnoze Daljinsko
dejstvo pomou pacijenta-medijuma.
Grupna hipnoza.....................................................................................104
Iskljuivanje smetnji - Idealna grupa - Duevna zaraza" u
grupi - Prednosti grupne hipnoze
Masovna hipnoza...................................................................................106
Od individue do kolektivne due - Masa istomiljenika
-Dejstvo snane" linosti
Hipnoza u budnom stanju.......................................................................106
Na nju reaguje oko 15 posto populacije - Hipnoza u budnom
stanju kao posledica posthipnotikog naloga
Daljinska hipnoza..................................................................................107
Ogled koji zapanjuje - Pripremna veba misli - Tehnika
imaginacije - Usmereno uticanje - Ogled uvenih magija
-Pomo pri koncentraciji - Ogledi na ulici - Nametnuta ili
slobodna volja - Ogled doktora Disara
10
Posthipnoza...........................................................................................112
Prividno se radi u budnom stanju - Klasian sluaj - Ogled sa tri
osobe - Nalog se izvrava u hipnozi - Ispitanikovo ponaanje -
Ispitanikova sigurnost - Jedan poseban ogled -Nadmo
hipnotikog uticaja
Hipnoza u snu........................................................................................116
Direktan put u podsvest - Uspostavljanje odnosa - elja da se
pomogne - Pozitivne sugestije - Primer hipnoze u snu - elje treba
ukloniti a ne potisnuti - Mravljenje hipnozom u snu
Hipnoza aputanjem...............................................................................119
Izotravanje panje - Ogled - Pogodnost za nervozne ljude
Lanana hipnoza....................................................................................119
Direktan kontakt - Zaraza" primerom - Sluaj lanane
hipnoze - Izjednaavanje snaga
Hipnoza magnetizmom...........................................................................120
ta je magnetizam? - Bez magnetizina nema tela Pozitivno i
negativno zraenje - Sabiranje sila - Uvoenje u hipnozu
magnetizmom - Izotravanje osetljivosti
Isprekidana hipnoza...............................................................................122
Prilagodavanje reakcijama Kontrolna pitanja - Druga
kontrola - Trea hipnoza - Stvaranje uslovnog refleksa
Duboka hipnoza......................................................................................126
Kada se primenjuje duboka hipnoza? - Starosna regresija
-Ogledi s budnoSu
Prazna hipnoza.......................................................................................128
Hipnoza mirovanja i nonog sna - Cilj: samoodreenje
11
7. HIPNOZA NESUOESTIBILNIH OSOBA
Hipnoza dece......................................................................................130
Sugestibilnost i hipnotibilnost dece - Iskljuiti svaku
nesigurnost i Prilagodavanje tehnike uvoenja - Primer
indirektne hipnoze - Bolji uspeh u koli - Stvaranje
uslovnog refleksa - Prekidanje hipnoze - Hipnoza posle
stvaranja uslovnog refleksa - Uvoenje u hipnozu bajkom
13
Blokada pamenja.........................................................................168
Sugestija blokade pamenja - Blokiranje Ili zamena reci
Blokada govora...................................................................................169
Sugestija blokade govora - Podsvest se ne moe nadmudriti
-Buenje iz hipnoze
11. AUTOHIPNOZA
Vitkost autohipnozom............................................................................177
Debljinu prate problemi - Sugestijom protiv prevelikog apetita
14
Ne bojimo se vie zubara.......................................................................190
Sugestije sa magnetofonske trake - Blokada svih provodnika bola
ZAKLJUAK
Zakoni hipnoze......................................................................................206
Prvi zakon hipnoze - Drugi zakon hipnoze - Trei zakon hipnoze
15
Potpuno zreo ovek u autohipnozi nalazi idealan put ka
samome sebi, ime svoje pozitivne osobine moe da pojaa, a
nepoeljne da ukloni. Pored toga, primenom heterohipnoze, on
moe da pomogne svojim savremenicima da upoznaju sop-
stvenu snagu i da je bolje iskoriste.
Prvi korak ka mudrosti je spoznaja linih mogunosti.
Objektivno ispitajte sami sebe; ma kakav bio rezultat te ana-
lize, smatrajte ga vanim stepenikom na putu prema savr-
enstvu, jer vae pravo Jaje apsolutno savreno.
Prof. dr. Helmut Jansen, dekan medicinskog
fakulteta, Rio de aneiro
17
1. Kratka istorija hipnoze
19
Od magnetizma do naune hipnoze
20
Na kraljev nalog, 1784. godine sastavljena je komisija od dlanova francuske
Akademije nauka koja je odbacila Mesmerovo uenje, a njegovu teoriju o
ivotinjsko-magnetskom fluidu" diskvalifikovala kao nenaunu. Komisija je
rezultate mesmerizma u oblasti leenja pripisala uobrazilji pacijenata.
Mesmerove pristalice su uzalud pro-testovale da komisija uopte nije ispitala
kako to da kriza ozdravljenja i kod ivotinja moe izazvati sline pojave kao i
kod ljudi. Francuskim lekarima je ne samo zabranjeno da se bave mesmeriz-
mom", ve im je, pod pretnjom ponitavanja diplome, zabranjeno ak i da
raspravljaju o toj temi.
Drugi vladari, kao bavarski i danski kralj i ruski car, dali su nalog lekarima
svojih zemalja da teoretski i praktino ispitaju Mesmerovu nauku. Tako je
Mesmer, mada je poao od pogrenih pretpostavki, ipak inicirao da se hipnoza
nauno ispita na meunarodnom nivou, i time postao pretea moderne
psihoterapije.
Dananju nauku o sugestiji podstakao je portugalski opat Faria (1755-
1819). Poreklom je bio iz portugalske kolonije Goa, a 1813. godine preselio se
u Pariz. U Indiji je prouavao hipnotike pojave, i doao do uverenja da
hipnotizeru nije potreban nikakav fluid za izazivanje hipnotikog sna, kako je
to verovao Mesmer, ve da sama sugestija izaziva hipnotiki san.
Njegovi javni nastupi izazvali su ogromnu senzaciju, kao i njegovo delo O
uzroka budnih snova u okviru prouavanja ovekove prirode, objavljeno 1819.
godine, gde je hipnotizera nazvao concentrateur", a hipnotisanog concentre",
dok je hipnotiki san nazvao concentra-tion" ili sommeil lucide", lucidni san.
Koristio se jednostavnim metodom hipnotisanja, tako to bi priao bolesniku,
otro ga pogledao i odjednom viknuo: Spavajte!" Gotovo pedeset posto
pacijenata odmah je tonulo u hipnozu. Ovde se radi o pretei hipnoze
zastraivanjem" kojom se kasnije sluio . M. arko.
Odlunim korakom u razvoju hipnoze krenuo je godine 1841. engleski
oni lekar Dems Brejd (1795-1860), na osnovu ogleda vajcarskog
magnetizera Lafontena. Kako su mu pokazane pojave izgledale neverovatne, i
sam je poeo da se njima bavi, u nameri da raskrinka Lafontena. Za svoja
istraivanja koristio je svoju suprugu, svog prijatelja Vokera i svog slugu.
Iznenadio se kada mu je uspelo da ih sve troje uvede u hipnotiki san. Uinio
je to tako to im je u
21
visini korena nosa pred oima drao sjajno dugme sa svoje kutije sa
instrumentima. Kao oni hirurg, znao je da trajno fiksiranje nekog sjajnog
predmeta pred oima izaziva umor. Ovaj vetaki sanje nazvao hipnoza",
prema grkoj reci hypnos9 ta znai san. Na osnovu sopstvene teorije razvio je
prilino jednostavan postupak za hipnoli-sanje ljudi i ivotinja. Na oko dvadeset
santimetara od osobe koju je eleo da hipnotie, u visini korena njenog nosa,
postavio bi neki sjajan predmet, na primer staklenu prizmu. Jednostavnim
fiksiranjem i bez ikakvog verbalnog uticaja, najee je ve posle nekoliko
minuta postizao poetak hipnoze. Godine 1842-43. objavio je svoje glavno delo
Neurobipnologija, ili princip ncrvnog sna u odnosu na ivotinjski magnetizam.
Meutim, i Brejd je od svojih kolega lekara dobio samo podsmeh i
izrugivanje.
Pariki lekar A. A. Libo je preispitao Brejdove oglede i utvrdio da su
ispravni. Ve 1866. godine objavio je knjigu Vetaki san i slina stanja. Ni ova
knjiga nije odmah privukla panju koliku je zasluila. Tek posle mnogo
godina, profesor univerziteta u Nansiju, Ipolit Bernhajm (1843-1917), shvatio
je znaenje Liboovog uenja, a onda i sam napisao pomenuto delo o sugestiji i
njenom znaenju, i taj nov metod leenja uveo na medicinsku kliniku u
Nansiju, a zajedno sa Liboom osnovao Nansijsku kolu". Time je poela
nauna primena hipnoze.
Jedan od uenika Nansijske kole bio je i Sigmund Frojd, osniva
psihoanalize. U isto vreme su na proavanju i korienju hipnoze radili i
uveni lekari kao August Forel, i prvi sledbenici Nansijske kole, Emil Kue i
. Boduin.
Emil Kue (1857-1926) razvio je nauku o autosugestiji. On je spoznao je
daje hipnoza, u sutini, uvek autohipnoza. Hipnotizer izaziva kod subjekta
samo manje ili vie snanu predstavu nameravanog delovanja, koju onda
ostvaruje autohipnozom. Od njega potie izreka: Nae dejstvo ne podstie
volja, ve sposobnost imaginacije."
Njegov zakljuak je da svako moe sam sebe da hipnotie, i pacijentima je
objasnio da autosugestijom mogu da izlee svoje bolesti. Doslovno je rekao:
Nauite da sami sebe izleite; vi to moete uiniti. Ja lino nisam jo nikoga
izleio. Mogunost izleenja lei u vama. Pozovite u po-
22
mo svoj lini duh da slui vaem telesnom i duhovnom zdravlju. Bie tu.
On e vas izleiti, i biete snani i sreni"
Kue je navodio pacijente da ujutro i uvee po dvadeset puta sugestivno
sebi kau:
Iz dana u dan mi je u svakom pogledu sve bolje i bolje/* an Martin arko
(1825-1894) bio je glavni lekar u parikoj duevnoj klinici La Salpetrijer"
i profesor patoloke anatomije. Bio je meunarodno priznati neurolog, autor
epohalnih radova o ivanim bolestima.
arko je bio velik protivnik Nansijske kole. Smer hipnoze koji je on
zastupao nazvan je Parika kola". Suprotnost ova dva miljenja mogla bi da
se svede na to daje Nansijska kola obavljala istraivanja sa normalnim
ljudima, dok su arkoovi pacijenti bili duevni bolesnici.
On je doao do uverenja da je hipnoza samo vetaki izazvana histerija.
Sluio se razliitim tehnikama, ali je za uvoenje u hipnozu uglavnom je
koristio tehniku zaprepaivanja. Tako je palio eksplozivni pamuk i sluio se
Dramondovom karbitnom svetlou" koju bi iznenada zapalio, ili bi odjednom
udarao u glasan gong. Preplaeni duevni bolesnici grupno su zapadali u
hipnotiko stanje. Njegova izreka je: Veraje ta koja leci."
Za istraivanje jednog drugog vida hipnoze zasluan je ruski istraiva I.
P. Pavlov (1849-1936). On je svoje oglede obavljao na ivotinjama. Svojim
uvenim ogledom na psu Pavlov je rasvetlio so-matsko-duevne procese i
dokazao da su hipnoza i sugestija sasvim normalna ivotna deavanja. Time je
hipnozu konano oslobodio vela tajanstvenosti.
Pavlov je izveo svoj eksperiment tako stoje psu dao veliki komad mesa i
ustanovio da ivotinja reaguje pojaanim izluivanjem pljuvake. Istovremeno
je udario o zvono, dobivi time sasvim odreen zvuk. To je ponavljao pri
svakom hranjenju. Posle nekog vremena, ve je sam zvuk zvona bio dovoljan
da kod ivotinje izazove poja ano luenje pljuvake, mada nigde nije bilo
nikakvog mesa.
Nakon itavog niza ogleda, Pavlov je sumirao svoja saznanja: Svaki trajni
podsticaj ili podsticaj koji se sistematski ponavlja i preko nervnih kanala dopre
do odreene take u modanoj kori, pm ili
23
kasnije dovodi do prinudne pospanosti, a zatim i do sna, odnosno hipnoze."
Pri tom je Pavlov otro razlikovao nasledene, neuslovne reflekse", od
uslovnih refleksa, steenih u toku ivota. Ova nauka o uslovnim refleksima
omoguila je da se eksperimentalno istrae neka podruja ljudske podsvesti, pre
svega automatizovani mehanizmi vieg i najvieg delovanja nerava.
Od savremenih istraivaa za nas je u prvom redu zanimljiv I. H. ulc, koji
je razvio poseban metod autohipnoze, takozvani autogeni trening". Re
autogen" potie iz grkog jezika, a znai onaj koji sam proizvodi". Primarni
cilj ovog treninga je oputanje uz pomo koncentracije i uticanja na samog
sebe.
Autogeni trening uglavnom deluje putem pojaane koncentracije,
oputanjem, vaspitavanjem samoga sebe i jasnim porastom radnog uinka. U
toku treninga subjektu dalje uspeva da u sve veoj meri utie na funkcionalne i
organske tegobe, poto brojne tegobe nastaju grenjima i unutranjim
nemirom. Profesor ulc je odredio est osnovnih vebi:
1. Leei;
2. poloaj koji telo zauzima u fotelji;
3. tzv. koijaki poloaj.
24
U nae vreme se za znatno proirenje hipnoze pobrinuo Legli M Le Kron.
Ovaj ameriki strunjak za hipnozu je pouio na hiljade le-kara i psihologa
tehnikama medicinske hipnoze. Svojim delima, pogotovu knjigama
Autohipnoza i Heterohipnoza, upoznao je stotine hiljada italaca sa
jednostavnim ali delotvomim metodima hipnoze, i time uveliko doprineo
smanjenju predrasuda protiv hipnoze.
25
2. Uvod
Staje hipnoza?
U Africi, drava Tanganjika, lekar belac ustanovio je kod jednog crnca
akutnu upalu slepog creva praenu temperaturom od ertdeset stepeni. Po
njegovom iskustvu, samo je hitna operacija mogla da pomogne. Pacijent je,
meutim, zaprepaeno odbio da se podvrgne operaciji. Pozvao je svog
plemenskog vraa da ga izlei. Vra je zdrobio nekoliko biljaka, mrmljajui pri
tom nerazumljive reci, a zatim je ove biljke kanapom privezao oko bolesnikovog
trupa. Bolesnik je zurio u vraa kao da je hipnotisan. Pri tom je vra poloio
desnu ruku na bolesnikov pupak i rekao: Tvoji bolovi sada nestaju, a s njima
i temperatura."
Sutradan je bolesnik bio potpuno zdrav. Hipnotiko sugestivno leenje na
afriki nainje uspelo. Staje ovde hipnoza, a ta sugestija? ^ ^^S
Moramo priznati da je teko dati tanu definiciju hipnoze, iako smo ve
dobro upoznali njene fenomene. Prava priroda hipnoze, u smislu punovane
teorije, i danas je nepoznata. Istraivai su, meutim, utvrdiili da izmeu
budnog stanja i spavanja postoji neka vrsta polovine svesti".
U tom stanju telesne funkcije su smanjene, dok su duhovne aktivne.
Britansko udruenje lekara (British Medical Association) ovako definie
hipnozu: Hipnoza je prolazno stanje smanjene panje kod pacijenta, stanje u
kome mogu da se pokau razliite pojave, same od sebe, ili kao reakcija na
verbalne i druge podsticaje. Te pojave obuh-vataju promenu svesti ili pamenja,
pojaanu osetljivost na sugestije, odgovore i misli koje pacijentu u obinom
duevnom stanju nisu bliske. Izmeu ostalog, u hipnotinom stanju mogu biti
izazvane ili potisnute pojave kao to su anestezija, paraliza, ukoenost miia i
vazomotorne promene."
26
U procesu hipnoze koju obavlja drugo lice (heterohipnoza) na oveka se
prenosi predstava (sugestija) koja dolazi spolja, a on je prihvata. Bez prihvatanja
i bez odobravanja ove predstave, dejstvo je nemogue. Zbog toga je, kako to
brojni pisci (medu njima i L. M. Le Kron) naglaavaju, svaka hipnoza u osnovi
autohipnoza, odnosno autosugestija. Takva predstava moe estim
ponavljanjem postati us-lovni refleks i time deo sopstvene linosti. Da bi
autosugestija trajno delovala, vano je, dakle, da se ponavlja.
Po Pavlovljevom zakonu takastog refleksa" svaki intenzivan trajni
nadraaj, ili nadraaj koji se monotono ponavlja i preko nervnih kanala stie do
odreene take na kori mozga, pre ili kasnije dovodi do prinudne sanjivosti, uz
pretpostavku da njegovo dejstvo ne ometa neki drugi, snaniji nadraaj.
Zato bi hipnozu trebalo obavljati u malo zamraenoj, tihoj prostoriji, kako
bi ostali podsticaji bili to vie iskljueni. Ako se viestrukim ponavljanjem
neki hipnogeni podsticaj dovoljno uveba, njegovo kasnije dejstvo moe u
svako doba da se munjevito ponovi, i tada dolazi do takozvane munjevite
hipnoze". Kod nje, meutim, hipnotizer nije uzrok hipnoze, ve se hipnotisani
sam hipnotie, poto je hipnotizer u njemu izazvao predstavu o nastupu
hipnoze. Do hipnoze dolazi zato to hipnotisani to oekuje.
Ne samo da hipnoza moe da se obavi samo ako se ispitanik sa tim slae,
ve bi on trebalo da bude i duboko uveren da mu hipnotizer eli najbolje. To
subjektivno poverenje, uz oekivanje da hipnotizer radi za njegovo dobro,
odreuje delotvomost hipnoze. Pre nego to ponemo sa hipnozom, u
pripremnom razgovoru koji e stvoriti atmosferu razumevanja i simpatije,
trebalo bi da uspostavimo vezu s ispitanikom.
Hipnoza duboko deluje na itav organizam. Ona moe da se ubrza ili uspori
disanje i otkucaj pulsa. Pored toga u hipnozi je mogue uticati i na sledee
funkcije: luenje eludanog soka, znojenje, kalja-nje, povraanje, zevanje,
kajanje, polne funkcije, menstruaciju, raz-menu materija, irenje i skupljanje
enica, izluivanje mokrae ili stolice.
Pored toga, hipnozom moe da se izazove negativno ili pozitivno
zavaravanje ula.
27
Na primer, kod negativnog zavaravanja ula moe se postii da subjekt,
ako je dobio takvu sugestiju, ne primeuje neke predmete koji u stvarnosti
postoje.
Ako nekom sugeriemo da se nalazi u potpuno praznoj sobi i naredimo
mu da prede s jednog kraja sobe na drugi, on nee primeti-ti sto koji stoji nasred
sobe, jer taj sto za njega ne postoji, pa e udariti u njega.
Tako sam jednom nekoj eni sugerisao da je sama u sobi, mada smo u
istoj prostoriji bili i moj prijatelj i ja. Neko vreme bili smo sasvim mirni.
Meutim, kada smo poeli da bacamo jastuke po sobi, ena se toliko uznemirila
da smo odmah morali da prekinemo eksperiment.
Poto se malo smirila, ispriala nam je da se silno prepala kada su
odjednom, bez vidljivog razloga, po sobi poeli da lete jastuci, a u sobi nije
bilo nikoga ko bi mogao da ih baca.
Prof. dr Kraft-Ebing opisao je slian eksperiment. Nekoj osobi je sugerisao
da je odreeni dr H. otputovao na nekoliko dana. Kada je taj dr H. nekoliko
minuta kasnije s upaljenom cigaretom proetao po sobi, ispitanik se skroz
zaprepaeno zagledao u ar cigarete koja se zajedno s oblaiem dima sama
kretala po sobi. Verovao je da se radi o nekom maioniarskom triku.
Na ovaj nain moemo da sugeriemo i potpuno slepilo dajui otprilike
ovakvu sugestiju:
Sve oko vas postepeno postaje tamnije, sve tamnije. Sve se gubi u
neprozirnoj magli. Teko da neto moete da vidite. Postaje sve tamnije, sve
tamnije. Sada je postalo sasvim tamno - vi stojite u potpunom mraku i nita
ne moete da vidite."
Ispitanik se ponaa ba kao slepac. Lako moemo proveriti da se ne radi ni
o kakvom simuliranju, ako slepcu" na put postavimo neki predmet u koji mora
bolno da se udari. Da se ispitanik ne bi prepao, treba mu pre ogleda sugerisati
da e to stanje potrajati svega nekoliko trenutaka.
Naravno, sa istim uspehom moe da se sugerie i pozitivno zavaravanje ula.
Poznat je eksperiment sa igranjem karata. Sugeriemo li oveku u hipnozi daje
odreena karta oznaena velikom crnom ta-
28
kom na poleini, on e po pravilu uvek prepoznavati tu kartu i sigurno je
izvui iz niza ostalih, mada ta karta uopte nije oznaena.
Govorimo li o hipnozi, onda pri tom uglavnom mislimo na stanje spavanja,
na takozvani hipnotiki san. Uostalom, hipnotiko stanje spolja uglavnom i
lii na laki san, ali tu ipak ima velikih razlika. Hipnoza je stanje suene svesti,
ali unutar te ogranienosti mogu da se pojave sve nijanse izmeu dremanja i
preterane budnosti
Po Pavlovu, redovno su sueni, odnosno blokirani, samo pojedini delovi
mozga, a nikada svi. Posredstvom kapilarnog sistema krvnih sudova smanjena
je funkcija viih centara mozga, tako da preovla-duju dublji slojevi ljudskog
bia. Izmeu snienog praga svesti i sna postoji, dodue, izvesna srodnost, ali
nikad i potpuna analogija, osim ako hipnoza ne prede u san. Unutranja koenja,
san i hipnoza zasnivaju se na istom fiziolokom procesu, jer i za vreme sna ni
jedno podruje modane kore ne spava potpuno. Stanje spavanja razlikuje se
od hipnotikog sna po sledeim kriterijumima:
U hipnozi:
1. panja je pojaana i usmerena na sugestiju;
2. pacijent uje svaku re i svaki zvuk;
3. neznatno je kritian;
4. svest mu je suena, ali budna;
5. postoji vremenska i prostorna orijentacija;
6. zadrana je sposobnost pamenja, ako nije izriito sugerisano da se
ukine;
7. hipnotisanom oveku moemo da se obratimo govorom.
U snu, naprotiv:
1. panje uopte nema;
2. prihvatanje nadraaja je praktino onemogueno;
3. ne postoji kritiki stav;
4. svest je blokirana;
5. ne postoji orijentacija;
6. pamenje je blokirano;
7. oveku ne moemo da se obratimo govorom.
29
U hipnozi je svest uglavnom usmerena ka hipnotizeru. Taj kontakt nazivamo
odnosom". Dok se podsticaji okoline povlae, ono to hipnotizer govori
dopire u prednji plan svesti, pa hipnotisani to posebno snano prihvata.
Kritika sposobnost hipnotisanog je znatno smanjena, ali ipak postoji.
To se jasno pokazuje ako oveku damo sugestiju koja se kosi sa strukturom
njegove linosti - da se, recimo, obnai ili da u nekoga puca. U tom sluaju
hipnoza se odmah prekida i ovek se budi.
Ponovimo, dakle, jo jednom:
30
Staje sugestija?
Sutina sugestije je da se u samom sebi ili u nekom drugom izazove
odreena predstava u podsvesti. Tako se vrti uticaj na oseaje, rasuivanje i
voljne odluke.
Sto je predstava jasnija i snanija, lake e kod drugih ljudi moi da se
probije i due e delovati.
Kad se neto sugerie drugome, govorimo o heterosugestiji. Izazivamo li tu
predstavu u sebi, govorimo o autosugestiji.
Da bi heterosugestija mogla da deluje, drugo lice mora daje prihvati kao
svoju predstavu i tako je pretvori u autosugestiju. Svaka sugestija, pa i
heterosugestija koja dolazi spolja, u stvari je autosugestija.
Da nam bude jasno: sugestija se nikada ne odvija u svesti. Ona deluje
samo ako je pomou autosugestije pretvorimo u vizuelnu predstavu. Sve pojave
hipnoze su posledica sugestije, odnosno autosugestije.
Jedan naunik je sugerisao nekolicini osoba da su popili litar te-nosti. Iako
nisu popili ni jednu jedinu kap, ti ljudi su posle toga izbacili skoro jedan litar
mokrae vie nego inae. Ovaj ogled dokazuje koliko duboko sugestija data u
hipnozi moe da utie na ovekove telesne procese.
Misao je poetak svega. Iz nje zatim nastaje vizuelna predstava. Tek onda
moe da se sprovede sugestija. Sva delovanja sugestije, od hipnoze do sugestije
u budnom stanju, autosugestije ili heterosugesti-je, samo su manifestacije nae
sopstvene vere.
To vai i za hipnozu, gde se isto tako primaju ili odbijaju sugestije, svoje ili
tue - ovek im veruje ili ne veruje. Tu je uglavnom re o stavu hipnotisanog,
odnosno o hipnotizerovoj ubedljivosti. Hipno-tizer mora prvo da u sebi uvrsti
uverenje, mora da veruje da e se ostvariti ono to sugerie. On mora tano da
zna ta hoe i da tu volju to slikovitije predstavi.
Ima ljudi koji deluju vrlo sugestivno, pa lako mogu da uvere druge. To su
osobe koje su sigurne u svoju sposobnost. ovek koji ne veruje u sebe, ne
moe oekivati da mu drugi veruju.
31
Sugestija je podsvesno ostvarenje jedne ideje", kae prof. . Bo-don.
Po recima poznatog psihologa Frica Lambera: Sve to duevno utie na
nas je sugestija, jer u trenutku kada podlegnemo duevnom uticaju, rada se
vera koja tom uticaju odgovara."
itav na ivot odreen je svesnim i nesvesnim sugestijama. Da nije tako,
svaka propaganda bila bi suvina. Meutim, ne samo to spolja neprekidno
utiu na nas, ve i mi sami stalno na sebe utiemo. Ta autosugestija ili uticanje
na samog sebe neobino je vana za na ivot, jer svakom svojom milju
oblikujemo svoju linost, a time odreujemo i svoju sudbinu.
Zato ne bismo nikada_smeli da razvijamo neku negativnu misao, a
pogotovu ne bismo smeli neto negativno da izgovaramo. Svaku negativnu
misao koja se u nas uvue moramo odmah da zameoimo pozitivnom milju, pre
nego to negativna uspe da nam nanese neku tetu.
Dokle god ne kontroliemo svoje misli i nismo svesni njihove neizmeme
snage, mi im se nemono preputamo. Kada nauimo da misli usmeravamo po
slobodnoj volji, tu snagu moemo da iskoristimo premajivojim eljama. Ova
spoznaja moe da bude posebno vaP na za na ivot^Sprovoenje svesne
sugestije znai prevaspitavanje samoga sebe i verovanje u ostvarenje onoga
to ovek eli da postigne.
Razborit ovek nee ni pokuati da poveruje u neto to je potpuno
nemogue.
Ko poznaje zakone sugestije i ovlada njima, ne samo to se moe sauvati
od neuspeha, ve i svesno postie uspehe.
Vano je da pri formulisanju sugestije uvek poemo od sposobnosti
uobrazilje osobe na koju nameravamo da utiemo. Jer, sugestija moe delovati
samo ako je pretvorimo u razumljiv vizuelni utisak.
Naa podsvest ne govori recima, ve slikama. Intenzitet ove predstave
odreuje emocija koja je prati. Deluje samo ono to sami sebi moemo da
predstavimo.
Na primer, pri disanju vizuelno predstavimo sebi kako sa svakim dubokim
udisajem primamo u sebe svezu snagu. Predstavimo sebi, dalje, da se ta snaga
rasporeuje po itavom telu i da nas sasvim
32
ispunjava. Pri izdisanju, predstavimo sebi da izbacujemo sve to je loe,
istroeno i nekorisno. Ve posle deset dubokih udisaja prime-tiemo kako
data sugestija poinje da deluje.
Meutim, ne zaboravimo da sugestija moe da bude nezavisna od logike.
Postoje brojne sugestije koje su izuzetno delotvorne, a sasvim nelogine. Uspeh
ne donosi loginost neke sugestije, ve savrenstvo vizuelne predstave. S
obzirom da svaki ovek moe da veruje, svi ljudi su sugestibilni.
Najsigurnije sredstvo da se pojaa dejstvo neke sugestije je njeno
ponavljanje. Svaka sugestija mora da bude jasno formulisana. Ne srne da se
dopusti mogunost pogrenog razumevanja, jer ogledna osoba obino
ispunjava sugestiju prilino doslovno. Ne treba odabrati vie od tri sugestije pri
svakom sugerisanju, ali ih zato treba ponoviti nekoliko puta.
Postizanje uspeha moe da se naui. Vizuelnom predstavom uspeha, on
ve poinje. I neuspesi su reakcije koje mogu da se naue. Ko se poistoveuje sa
svojim neuspesima i kae: ,Ja to ne mogu da uinim, ja sam takav, to mi ne
lei", taj ne samo daje zaista takav, ve e takav i ostati.
Kod hipnotisanog oveka, sugestijom emocionalno naglaenih doivljaja
moemo da izazovemo jako ubrzan puls, povien krvni pritisak, pojaano
znojenje i pla, a samo sekund kasnije, glasan smeh i vedro raspoloenje.
Sugestijom moemo da utiemo i na pokrete koji ne podleu naoj volji i
time postignemo dublje disanje, redovniju stolicu, bezbolan poroaj i
uklanjanje nesanice.
Dejstvo sugestije zavisi od nekoliko inilaca.
1. Individualan metod osobe koja daje sugestiju:
Linost onoga ko sugerie vri snaan uticaj na ispitanika. Ovaj uticaj se ne
stvara samo izgovorenom reju, mada je veoma vano ta se kae i kako se
kae. Sugestiju moe da pojaa ili oslabi dranje onoga koji sugerie, njegova
odea, pokreti, a pre svega njegova unutranja sigurnost.
2. Linost osobe s kojom se vri ogled:
Sugestija mora uvek da se formulie polazei od sposobnosti
uobrazilje osobe na koju elimo da utiemo. Ono to na nekoga
33
deluje izrazito sugestivno, na dragoga, pod odreenim okolnostima, uopte ne
utie.
3. Sadraj sugestije:
Ako je sadraj sugestije u suprotnosti sa linou osobe na koju se utie,
realizacija se odbija. Zato se oblik sugestije, a pre svega njen sadraj, moraju
uskladiti sa biem ispitanika .
Sugestije mogu biti direktne i indirektne. Svest esto odbija direktnu
sugestiju. Indirektna sugestija lake izbegava cenzuru razuma sklonog kritici,
pa se zato lake prihvata i slua.
Pri indirektnom obliku sugestije subjekt ne zna da mu se neto sugerie.
Tako majka moe dati nemirnom detetu sredstvo za spavanje" koje je u stvari
samo bezazlena bombona. Dete veruje da e bombona delovati. Ako ovek,
posle napornog dana, proba da sam sebi sugerie: Kad izbrojim do tri biu
odmah potpuno odmoran", takva sugestija se verovatno nikad nee ostvariti,
jer svest umornog oveka ne eli da poveruje u to.
Meutim, ako u istom poloaju sam sebi kaem: Idem pod tu. Posle
tuiranja u ponovo biti sve i odmoran", mogue je pretpostaviti da e u
ovom obliku sugestija da se ostvari.
Dokle dopire dejstvo uslovljene sugestije vidimo u knjizi dr Ervi-na Lika
uda medicine.
Dr Lik o sebi kae: U uzrastu od devet ili deset godina izbile su mi po
akama brojne bradavice. Kada sam jednom prilikom kolski raspust proveo na
selu, neka devojka je na meni sprovela kum za uklanjanje bradavica tako to je
uzela konac i nad svakom bradavicom vezala vor. Konac je zatim zakopala na
mestu gde se voda s krova slivala kroz oluk. Kada konac istrune", rekla je
devojka, nestae i bradavice." Posle est nedelja, bez ikakvog daljeg zahvata,
sve bradavice su nestale.
Ta ako-onda-sugestija" je izvanredno delotvorna. Naalost, uglavnom je
koristimo u negativnom obliku. (Na primer: Ako veeras odem u pozorite,
ne gine mi uobiajena migrena!") Meutim, moemo da postignemo i
pozitivan efekat, ako, recimo, sami sebi kaemo: Ukoliko budem redovno
uzimao lekove koji su mi prepisani, ubrzo u da ozdravim!"
34
Najvei neprijatelj svake uspene sugestije je sumnja. Voleli bi-smo da
moemo da verujemo, ali ne napredujemo, jer nas u tome spreavaju
bojazan i sumnja.
Dokle god se kolebamo izmeu pozitivne i negativne misli, ne moemo
napredovati. Setimo se samo Edisona koji je izveo tri hiljade eksperimenata
pre nego ta je konstruisao upotrebljivu elektrinu sijalicu. Tri hiljade
neuspeha, tri hiljade razoaranja, ali je, uprkos tome, kod njega uvek iznova
pobedivala pozitivna misao: Ipak u uspeti". I uspeo je.
Od onoga ko nije nauio da veruje u sebe, odbijaju se i najsnanije sugestije.
One jednostavno ne dopiru do sutine njegovog bia. Ali im ovek poveruje u
sebe, sve jasnije poinje da osea silnu snagu sugestije, tako da vie ne moe da
sumnja. Ako verujemo u lou sreu i neuspehe, stvarno emo ih i doiveti.
Meutim, ako spoznamo snagu u sebi, i ako se njome sluimo ne koei
njeno dejstvo sumnjom, to e nam potpuno izmeniti ivot.
Koliko brzo moe da se ostvari sugestija, pokazuju nam ogledi o kojima
govori dr Franc Velgjesi u svojim knjigama Hipnoza kod ljudi i ivotinja, i
Dua je sve.
Radi pregleda ira na elucu, nekolicini pacijenata je u eludac spustio
sondu. Kada je pregled zavren, hipnotisao je pacijente, ne vadei pri tom
sondu. Zatim im je sugerisao da su progutali razliitu hranu i u laboratoriji
ispitao luenja njihovog eluca. Pokazalo se da se luenje eludanih sokova
munjevito promenilo, i kvalitativno i kvantitativno, onako kako je to
odgovaralo hrani koja im je suge-risana. Na osnovu sugestije da je progutao
kaiku ulja, kod jednog pacijenta je odmah ustanovljena veliko luenje ui i
pankreasa. Kada je pacijentu sugerisano da jede svoje omiljeno jelo, lekar je
imao pune ruke posla da pokupi eludani sok koji je neprekidno navirao iz
sonde, pa je u ali dobacio: Kako bi bilo lepo da sada jedete svoje najomiljenije
jelo!" Tada je luenje eludanog soka naglo prestalo. Pacijentov eludac kao
da se uvredio zbog obmanjivanja. Meutim, kada su mu sugerisane jo neke
poslastice, odmah je posluno nastavio da radi.
Nekad vrlo poznati hipnotizer R. Vinteri pie da je brojne dobrovoljne
medijume ubadao u kou, pa ak i u dlan, a da oni uopte nisu
35
reagovali. Jednom je sugerisao nekom medijumu da mu je oko potpuno
neosetljivo. Prisutni lekar gaje zatim ubo iglom duboko u vrlo osetljivu
onu spojnicu, a pacijent nije ni trepnuo.
L. Benedek je nekoj eni u hipnozi sugerisao da joj je ruka uronjena u
vruu vodu, posle ega joj je toplota koe odmah porasla za tri stepena.
Sugestija obuhvata dve stvari:
1. Predstavu kod medijuma da doivljava neku telesnu ili duevnu
promenu, ili da e do takve promene da doe.
2. Ogranienje predstave na posebni sadraj svesti, slabljenjem ili
ukidanjem suprotne predstave.
Sugestija je sutina svakog hipnotikog delovanja i moramo joj
posvetiti najveu panju. Ako sugeriemo paljivo i sa uivljavan-jem,
moi emo da u samom poetku zatremo bolesti koje su poele da se
razvijaju i da ih na prirodan nain izleimo. Moda tako moemo pomoi
tamo gde su se druge metode leenja pokazale kao be-zuspene.
36
cinirana, jer televizija jo nije postojala kad je ona bila dete. Neprekidno je
ukljuivala i iskljuivala aparat, menjala programe, sve dok nisam odluio da
prekinem eksperiment.
Tada sam otkrio da vie ne reaguje na moje reci - veza je bila prekinuta.
Predugo sam je ostavio u tom uzrastu. Uivela se u svoju ulogu.
Neprekidno sam pokuavao da novim nainima uspostavim kontakt, ali uzalud.
Onda sam se setio onoga to sam nauio kao neophodno u ovakvim
sluajevima: sauvati mir i jo vie produbiti hipnozu.
Kako nije reagovala na moje reci, sklopio sam joj oi na nekoliko sekundi i
dao joj odgovarajue sugestije za produbljivanje hipnoze. Kada sam sklonio
ruku sa njenih oiju, one su ostale zatvorene. Su-gerisao sam joj da elim da
prekinem hipnozu. Godinu za godinom, lagano sam je vodio do sadanjeg
uzrasta i zavrio recima: ... Sada u izbrojati do tri, a vi ete otvoriti oi i
oseaete se sasvim svee i dobro. Bie vam dvadeset tri godine i sve e biti isto
kao i pre ogleda. Kad izbrojim do tri, otvoriete oi i oseaete se dobro: Jedan
- dva - tri/* Samo to sam izgovorio tri, otvorila je oi. Sve je bilo u redu.
Jednom sam nekom pacijentu sugerisao da u mom prisustvu moe da se i sam
hipnotie, ali samo jednom. Rekao sam da e sve to tada sam sebi bude rekao
biti delotvorno ba kao da sam to ja kazao, tj. on e da poslua samog sebe. Poto
sam bio prisutan, i poto me on nekoliko puta za to zamolio, smatrao sam daje
eksperiment bezazlen.
Rekao sam mu da svojoj podsvesti moe dati bilo kakav nalog, ali da mi
prethodno kae koji nalog daje. Meutim, on je sebi odmah sugerisao
sledee: Sada u da izbrojim do tri i zaspau. Nita ne moe da me
probudi/*
Pre nego to sam mogao bilo ta da kaem, sve je bilo gotovo. Postoje bio
neupuen, pogreio je. Poslednjim delom svoje sugestije oduzeo je sebi, ali i
meni, mogunost da prekinem hipnozu.
Ja sam, meutim, pojaao sugestiju spavanja da bih ga zatim iz ffije izveo
ovim recima: Spavate duboko i vrsto - sasvim duboko i vrsto i nita ne moe
da vas probudi. Sada oseate da ste dovoljno spavali i primeujete da se
postepeno budite. Budite se sami od sebe. Sada ste potpuno budni i otvarate
oi!" Samo Sto sam to izgovorio, on je otvorio oi.
37
Objasnio sam mu u emu je pogreio. Time Sto sam dopustio da
njegova sopstvena sugestija deluje i samo ga uverio da e sam od sebe
odmah da se probudi, njegova podsvest je mogla da izvri moj nalog koji
se ne sukobljava s njegovom sugestijom. Pitao me je da li bi mogao da
ponovo izvede ogled, a da pri tom ne ponovi istu greku. Nisam mu
odobrio, jer sam njegovoj podsvesti prethodno dao sugestiju da samo
jednom moe da se sam hipnotie, tako da drugi pokuaj ne moe uspeti.
Nije mi poverovao. Neprekidno je pokuavao, ali se nita nije dogodilo,
ba kao to sam mu i rekao, jer je njegova podsvest tano sledila moju
sugestiju.
Kao to vidite, i takve su nezgode sasvim bezopasne, samo ako
pravilno postupamo. Ipak ne bismo smeli da dajemo sugestije koje su
suprotne ranije datim sugestijama. Bolje je nastaviti datu sugestiju, pa je
ak sugestivno pojaati da bi se smanjio unutranji otpor, a zatim oveka
postepeno izvesti iz hipnoze.
Dr Franc Vegjesi opisao je slinu nezgodu, koja se dogodila kada gaje
posetila jedna majka sa erkom koja je imala problema sa men-
struacijom. Hipnotisao ju je i sugerisao joj da dobije menstruaciju
odreenog dana tano u podne. Majka je zahtevala da prisustvuje
hipnozi. Onog dana koji je lekar odredio erka je tano u podne dobila
menstruaciju, ali se to isto dogodilo i kod majke. Hipnotika zapo-vest
delovala je i na nju, iako je ona bila samo svedok leenja.
Ako o opasnosti uopte moe da se govori, onda bih mogao daje
primetim samo u nedovoljnosti ili nepotpunom ukidanju datih sugestija.
Omiljen je eksperiment u kome se subjektu daje da popije au vode, a da
mu se pri tom sugerie da je popio konjak. Subjekt e reagovati kao daje
popio au konjaka, tj. bie pijan. Dovoljno jaka protivsugestija ponitie
tu reakciju. Meutim, ako protivsugestija ne bude struno sprovedena,
moe se dogoditi da se subjekt i ubudue osea pijanim kad god popije
au vode.
uveni hipnoterapeuti smatraju daje u primeni hipnoze iskljuena
svaka opasnost.
Dr Libo iz Nansija, otac hipnoze kao terapije, pie: ,,S obzirom da sam
godinama primenjivao hipnotiku sugestiju, mogu da tvrdim da ona, ako
moemo daje koristimo, daleko nadmauje medicinsku te
38
rapiju. Suprotno od leenja madikamentima, hipnoza je bezopasna, a deluje
brzo i prijatno."
Dr Mol dodaje: Najvanije pitanje treba da bude:,J)a li kod na-menski
izvedene hipnotike sugestije uopte moe da postoji opasnost po zdravlje. Na
to pitanje moramo odgovoriti apsolutnim *Ne*".
Dr olc iz Bremena kae: Nikada nisam mogao da se poalim na tetne
posledice. One se u praksi uopte ne pojavljuju, njih teoretski konstruiu
protivnici hipnoze."
Dr Oto Vetertrand zakljuuje: ,,Hipnotizmu proriem veliku budunost i
mogu potpuno da se prikljuim recima koje je profesor Bernhajm naveo u
svom epohalnom delu o sugestiji - da je sugestivna terapija jedna od
najvrednijih tekovina savremene medicine."
Ja mogu da dodamm samo to da bi jedina mogua opasnost mogla da lei u
neznanju lekara, odnosno hipnotizera.
39
prstena. Tada postavimo klatno tano iznad preseka krsta koji smo nacrtali. Pri
tom ruku ne oslanjamo ni na ta, ali moemo da podu-premo lakat. Moramo
nastojati da nam ruka ostane potpuno mirna i da klatnom ne izvedemo ni jedan
svestan pokret. Sada se koncen-triemo na vizuelnu predstavu i zamislimo da se
klatno pomera s leva na desno. Pri tom ne smemo da gledamo u klatno. Ako se
sasvim prepustimo vizuelnoj predstavi, uskoro e se klatno zaista zaljuljati u
zamiljenom smeru.
Zaustavimo klatno i vizuelno predstavimo sebi da se klatno njie prema
nama i od nas. I opet nee dugo potrajati do ostvarenja nae zamisli. Klatno
moe da se pokree nalevo ili nadesno u krugu sa istim uspehom, i uvek e
voljno slediti zamiljenu predstavu. Ovim se dokazuje vana injenica:
Svaka vizuelna predstava koja nas ispunjava pokazuje tendenciju da se
ostvari.
Meutim, ona moe da se ostvari samo ako joj se ne suprotstavlja nikakva
druga vizuelna predstava, i ako se oba delovanja uzajamno ne ponitavaju. Ako
disciplinovano usmeravamo misli u jednom pravcu, sasvim je sigurno da e se
svaka naa zamisao ostvariti. Naravno, moramo da budemo vrsto uvereni da
e svaka naa vizuelna zamisao ostvariti, i ostvarenje ne smemo da koimo
sumnjom. Tada emo uvideti jo jednu injenicu:
Ako se volja i vera jedna prema drugoj odnose neprijateljski, uvek i bez
izuzetka podlee volja. To sasvim jasno vidimo kod klatna; ruku elimo da
drimo sasvim mimo, ali poto verujemo da e klatno izvesti zamiljeni
pokret, ono ga stvarno i izvodi.
Isto se odnosi i na na ivot. Naim ivotom ne upravlja naa volja ve nae
vizuelne predstave, a u mislima sebi moemo da predstavimo ta god i kako god
hoemo. Time dobijamo dokaz za injenicu da svoj ivot i sudbinu moemo da
oblikujemo po sopstvenoj elji, stvaranjem i intenzivnim bavljenjem
vizuelnim predstavama.
Ako uviamo domet ove injenice, nismo vie robovi svoje sudbine ve
njeni gospodari. Mnogi medu nama ve su pokuavali da I svom svojom
voljom dosegnu odreeni cilj, ali im to ipak nije uspe valo. Drugi opet ostvaruju
svoje ciljeve naizgled bez velikog napora, jer znaju tajnu - u sebi stvaraju
odgovarajue vizuelne predstave i
40
intenzivno se njima bave sve dok u svesti vie ne moe da im se pojavi
suprotna predstava. Ovde nam se namee trea spoznaja, a to je zakon o
naporima koji izazivaju suprotnost.
Svaki voljom izazvani napor bez vizuelne predstave ne samo to je
uzaludan, nego esto dovodi i do suprotnosti od onoga to elimo da
postignemo. Prema tome, nipoto nije svejedno ta mislimo. Nae misli su
presudne za nau sudbinu. Zato bi jedan od najvanijih ciljeva u ivotu bio da
nauimo da kontroliemo svoje misli, kako bismo njima mogli da upravljamo i
tako sami odreujemo svoju sudbinu.
Za oglede sa klatnom treba nam jo jedna pretpostavka. Moramo da
odredimo koji pokret klatna znai da", a koji ne". Trei pokret mogao bi da
znaci ne znam".
Razumljivo je da sami moete da odredite znaenje pojedinih pokreta
klatna. Bolje je, meutim, da tu odluku prepustimo podsvesti kako se ne bismo
ve na poetku ogreili o neku nesvesnu predstavu. Time emo istovremeno
dobiti dokaz za injenicu daje naa podsvest sposobna da donese ispravnu
odluku.
Drite klatno nepomino i upitajte se u mislima koji bi pokret oznaavao
da". Pri tom posmatrajte klatno. Nee dugo potrajati dok klatno ne pone da se
ljulja u jednom smeru. Ako se to ne dogodi odmah, predstava vam nije bila
dovoljno snana. Zato jo nekoliko puta intenzivno zamislite re da", ali pri
tom nipoto nemojte na-merno da zaljuljate klatno.
im je podsvest donela odluku, na isti nain ustanovite i smer pokreta za
ne", kao i za ne znam". Tada moete zapoeti ogled.
Sedite za sto i sasvim labavo drite klatno u desnoj ruci. Prvo ga zaustavite,
pridravajui ga levom rukom. Zatim sebi intenzivno vi-zuelno predstavite
kako se klatno kree kruno udesno, u smeru kazaljke na satu. Pri tom i dalje
drite klatno levom rukom, da se ne bi zaljuljalo. im ste potpuno proeti
vizuelnom predstavom da se klatno kree nadesno u krugu, pustite ga i naglas
kaite:, JClatno se vrti nalevo - klatno se vrti nalevo." Zbog ovoga e, naravno,
doi do suprotstavljanja vaih misli vaoj vizuelnoj predstavi. Rezultat e biti
pobeda vizuelne predstave: klatno e se vrteti nadesno. To dokazuje
delotvornost drugog zakona i snagu vae vizuelne predstave.
41
Za izvoenje drugog ogleda trebae vam jo jedna ili vie osoba.
Prvo im pokaite kako klatno u vaoj ruci lako reaguje na svaku predstavu,
a onda ga dajte nekom od prisutnih, govorei mu otprilike ovo: Drite klatno
sasvim mirno iznad sredita nacrtanog krsta. Ako vam odmah ne uspe da ga
drite mirno, posluite se levom rukom da ga zaustavite. Pustite zatim klatno, i
nemojte vie da se obazirete na svoju ruku. Potpuno se koncentriite na moje
reci. Sada sasvim jasno oseate kako klatno eli da se pokrene sleva nadesno. Taj
oseaj biva sve jai i sada klatno poinje da se pomera. Njegovo kretanje posta-
je sve snanije, sve snanije. Sada jasno vidite kako se klatno ljulja sleva
nadesno. Sada se klatno ve snano zaljuljalo, vrlo snano, sleva nadesno,
sleva nadesno."
Svoje reci prilagodite ispitanikovim reakcijama i po potrebi ponovite
odreene sugestije. Videete kako se vaa vizuelna predstava prenosi na
ispitanika i kako se klatno zaljuljalo. Ako pred sobom imate nekoliko
ispitanika, lako ete odabrati one koji su posebno su-gestibilni. Moete
istovremeno pojaati sugestibilnost nekog ispitanika tako to ete mu, kada
uspeno zavri ogled, sugerisati: ,,I sami vidite da se sve moje reci ostvaruju u
vaoj podsvesti. Vrlo ste suges-tibilni. Sve to vam kaem, tano ete da
izvrite."
Pri treem ogledu, ispitaemo podsvest. Tu je pre svega re o pravilnoj
formulaciji. Svako pitanje mora biti precizno formulisano, tako da na njega
moe da se odgovori sa da" ili sa ne".
Uzmite klatno i drite ga sasvim mimo iznad preseka linija u krstu.
Upitajte se, na primer:,JMogu li da budem hipnotizer?"
Ako vam podsvest putem klatna odgovori da", pitanje moete da
precizirate: Da li sam posebno nadaren za hipnotizera?" Moda vas zanima i
odgovor na pitanje:Da li sam posebno pogodan za to da me hipnotiu?"
Otkrijte gotovo neograniene mogunosti koje vam prua tehnika ispitivanja
podsvesti. Tako ete bolje upoznati sebe.
Uostalom, ovako moete da dobijete odgovore i na pitanja koja se odnose na
vas. Ako ste dovoljno senzibilni (to se moe vebati), moi ete da
postavljate svojoj podsvesti pitala koja se odnose na druge osobe, bez obzira
na to da li su prisutne ili su vrlo udaljene.
42
Druga zanimljiva mogunost korienja Karpenterovog efekta je istraivanje
podsvesti bez pomoi klatna, ve drugom jednostavnom tehnikom.
Kao kao kod ogleda sa klatnom, moemo unapred odluiti da nam nesvesni
pokret kaiprsta znai da", a pokret srednjeg prsta ne". I tu je bolje ako
odluku o tome prepustimo podsvesti. Mnogi eksperi-mentatori koji imaju
tekoa sa klatnom, mnogo lake rade s pokretima prstiju ili obrnuto.
Jedna je ruka esto osetljivija od druge. Kako na sva pitanja moete
odgovoriti jednom rukom, trebalo bi da otkrijete koja je to ruka. Da biste
izazvali nesvesne pokrete prstiju, poloite ruku sasvim lako u krilo ili na sto.
Neka su prsti pri tom isprueni sasvim oputeno.
Pre nego to prst odgovori, vrlo je verovatno da ete u njemu osetiti lako
bockanje, a ponekad i trzanje. Na kraju e prst manje ili vie da se ispravi.
I ovde treba izbegavati svaki svestan napor. Ne oekujte odreeni odgovor,
jer bi vae oekivanje moglo da utie na rezultat ogleda.
Iskoristite ove dve zanimljive mogunosti za ispitivanje svoje podsvesti u
sluajevima kada morate da donesete neku odluku. Utvrdio sam da su odgovori
koje daje podsvest gotovo uvek ispravni.
Staje oputanje?
itav svemir temelji se na ravnotei dve suprotne sile, napetosti i oputanju,
na kineskom Jangu i Jinu. Taj svemirski sklad istovremeno je i idealno stanje
oveka kao dela tog sklada. Bez njega ovek ne moe da bude ni srean ni
zdrav. Ako je ravnotea ove dve suprotne sile u oveku poremeena, on je
pokoleban. Tu nauku je objavio Lao Ce ve pre 2500 godina.
Kako bismo svi hteli da budemo zdravi i sreni, treba nam dovoljno
istinskog oputanja da bismo se oslobodili grenja i suvine napetosti. Pravo
oputanje smanjuje negativno dejstvo napetosti i svodi je na individualno
razliitu, ali zdravu meru. Posledica tog smanjivanja napetosti je ravnotea
napetosti.
ovek koji je u skladu sa samim sobom i s kosmikim zakonima je u
savrenom telesnom i duevnom stanju, i potpuno je zdrav, jer
43
bolest znai disharmoniju, poremeaj sklada i ravnotee u ljudskom biu. Ako
se disharmonija ukine uravnoteenjem napetosti, nastaje harmonija.
Istovremeno nestaje i bolest koja je samo spoljanji znak postojee
disharmonije.
Mnogi putevi vode ka oputanju: autogeni trening, meditacija, a svakako i
molitva. Jedan od najdelotvornijih puteva je, meutim, hipnoza koju obavlja
drugo lice - heterohipnoza, a pored nje i auto-hipnoza koju obavljamo sami, bez
iije pomoi. Tu potpuno dolazi do izraaja efekat rei u skladu sa sopstvenom
situacijom, kao odelo iveno po meri.
U ovoj knjizi sam sebi postavio zadatak da vam protumaim oba puta,
kako biste sami mogli da reavate svoje probleme.
44
3. Pretpostavke za hipnozu i tehnike hipnoze
45
se oduevljavamo, osvaja nas i lako u nama gui sve suprotne predstave.
Kada bi televizija i novine neprekidno o vama govorile kao o najveem
hipnotizeru svih vremena koji za nekoliko sekundi moe svakoga da hipnotie
i koji jo nikada nije doiveo neuspeh, veina bi sigurno, im biste pokuali da
ih hipnotiete, odmah stvarno pala u hipnozu, samo zato to bi to i
oekivali.
Ovde je vidljivo sugestivno dejstvo masovnih medija koji neprekidnim
ponavljanjem stvaraju opte miljenje. U suprotnom, ako pred ljude istupite
bojaljivo i suzdrano, i tiho im kaete da jo nikada niste uspeli nikoga da
hipnotiete, kao i da su svi vai dosadanji pokuaji bezuspeni, ali da biste
voleli da pokuate jo jednom, sa sigurnou moemo rei da hipnoza teko da
e uspeti, jer ljudi una-pred oekuju neuspeh pa se tako i ponaaju.
Ovde lei prva tajna uspenog hipnotizera: Va sagovornik mora da
oekuje da ete uspeti - tada ete uspeh i ostvariti. Ponovo e delovati princip
vizuelne predstave koji uvek pobija svaku volju koja mu se suprotstavlja.
Bezuslovna pretpostavka svake hipnoze jeste ispitanikovo pove-renje, i zato
emo u sebi spremno oekivati da ispitanik dozvoli da se na njega utie.
Poverenje pomae pozitivnom iekivanju koje zajedno s nadom stvara veru, a
time i vizuelnu predstavu postizanja eljenog rezultata.
U ordinaciju mi dolaze brojni pacijenti, donosei unapred stvoreni program
koji skoro da onemoguuje svako moje dejstvo, pa neprekidno priaju kako su
mnogo puta pokuavali da nau pomo, ali je sve bilo uzalud. U njihovim se
recima prepoznaje klonulost i rezignacija, kao na primer: Bio sam ve u tri
klinike i kod bezbroj leka-ra, a i sam sam ve mnogo toga pokuao. Uvek bih se
ponovo razoarao. Oajan sam. Ne verujem da bilo ko moe da mi pomogne!"
Bilo bi potpuno besmisleno kada bih u takvom sluaju poeo leenje
hipnozom, a da pre toga takvim ljudima ne povratim veru u sebe.
Kakvim, dakle, svojstvima mora da raspolae hipnotizer da bi uspeo i u
tekim sluajevima?
46
- izrazitom linou,
- dobrom sposobnou zapaanja,
- sposobnou uspostavljanja kontakta,
- prisutnou duha,
- apsolutnom sigurnou,
- zvonkim glasom,
- negovanom spoljanjou i
- strpljenjem.
47
dubokoj hipnozi mogu da se daju delotvorne sugestije. To bi miljenje trebalo
ispraviti, i oveka uveriti da dubina hipnoze uopte ne utie na delotvornost date
sugestije. Ako ispitanik sa sigurnou neto oekuje, to ni u kom sluaju ne
smemo da mu odbijemo. Ba kod prve hipnoze posebno je vano da ispitanik
bude prikladno raspoloen i da ga nita ne ometa.
Pustite ispitanika da se pre prve hipnoze neko vreme odmara u zamraenoj
prostoriji. Sasvim tiha muzika moe jo vie da produbi njegov mir. Na
ispitanika moe da utie i boja prostorije, pri emu su najpodesnije zelena i
plava.
Ne koristite li muziku, kucanje zidnog sata ili metronoma, ako je inae sve
tiho, moe svojom monotonijom da uspava ispitanika. Po mom iskustvu, jo
vee smirenje prua um mora. Zato sam snimio um morskih talasa na veoma
dugu kasetu koju putam u vreme mirovanja pre prave hipnoze.
Post je takode dobra priprema za pravu hipnozu. Poto bi danas gotovo
svako hteo da bude vitkiji, daete svom ispitaniku, pod izves-nim uslovima i ako
eli da se leci hipnozom, dobrodoao povod za mravljenje.
Time smo naveli sve najvanije uslove za prvu hipnozu. Ako je ispitanik
vrsto odluio da se prepusti hipnozi, mora izjaviti da je spreman da prihvati
odreenu metodu. Time se iskljuuje svaki otpor. Hipnoza e sigurno uspeti.
48
ko moete da se opustite. Molim vas, pustite da vam ruke slobodno vise."
Onda uzmite jednu ispitanikovu ruku, malo je podignite i pustite je da
padne. Zatim ispitajte popuStanje napetosti u drugoj ruci. Osobu koju
hipnotigete, kratko nazvanu ispitanik", morate svakako da pohvalite i kaete
joj daje sve vrlo dobro poelo.
Zamolite je zatim da die mimo i jednolino, i da pri tom sklopi oi kako
panja ne bi skretala na neto drugo, pa ponite da uvodite u hipnozu.
Ispitanik e biti potpuno oputen i bez napetosti.
49
Tehnika 3 - Prvi metod levitacije
Ovde se radi o takozvanoj metodi levitacije. Ona se sastoji u tome da se kao
znak poetka hipnoze sami od sebe" javljaju odreeni pokreti prstiju. Ispitanika
treba upozoriti da neprekidno posmatra svoju ruku.
Pri pasivnom dranju, dok ispitanik posmatra samog sebe, nastaje jako
napeto iekivanje, neka vrsta prisilnog punjenja, tako da e nagoveteni
pokret ubrzo biti izveden. Recite, na primer: Kaiprst vae desne ruke poinje
postepeno da se die. Postaje sve laki i laki
- die se sve vie i vie."
im se prst makar samo i jednom trgne, pojaajte taj pokret sugestijom:
Kako vidite, kaiprst se ve pomera. Pokree se sve jae -sve jae. Ne morate
ba nita da radite - va prst se sam od sebe die
- sve snanije - sve vie."
im kaiprst pone da se pomera kako je hipnotizer nagovestio, to moe
da se iskoristi kao povod za sledeu sugestiju: Kao to vidite, hipnoza ve
deluje. Utonite jo dublje u prijatan oseaj umora i teine. Postajete umorni -
sve umorniji. Nita vie ne moe da vam smeta - tonete sve dublje i dublje -
sve dublje, a oseate se vrlo dobro."
Vano je da ispitaniku neprestano sugeriete da se osea vrlo dobro i da
mu nita ne smeta.
50
Ruka vam lebdi sve vie i sad vam dotie elo. Ruka vam dotie elo. Hipnoza je
duboka i vrsta. Sad se nalazite vrlo duboko i vrsto u hipnozi, ali ujete sve
to vam govorim i sve ete tano posluati. Tano ete posluati sve ono to
vam sada govorim. Drugo ne moete i neete, pa ete odmah uiniti sve ta
vam ja kaem."
51
oseate kako udesna oputenost proima elo vae telo. itavo telo vam je
prijatno oputeno. Svi miii su oputeni - a hipnoza vam je duboka i vrsta.
Nalazite se u vrlo vrstoj hipnozi pa ete sve naloge tano izvravati."
Sad sugeriite ispitaniku ono to elite. Spremno e vas posluati.
52
minuta dovesti do toga da ga oi zapeku i zasuze, i sve e ee morati da
trepe.
To ete opet iskoristiti za sledeu sugestiju: Oseate da vam se oi
sklapaju. Kapci vam postaju sve tei - sve tei. Jedva drite oi otvorene.
Uskoro e se sklopiti. Sada su vam kapci tako teki da vie ne moete da
ih podignete. Kapci su vam sasvim sputeni. Oi su vam vrsto
zatvorene. Telo vam zahvata prijatan oseaj oputenosti i potpuno se
preputate tom oputanju. Nita ne moe da vam smeta. Oseate kako se
sve vie i vie oputate. Nita vie nije vano. Samo putate da vas vreme
nosi - putate neka se dogaa ta god hoe -putate da neko drugi deluje
umesto vas. Prijatan je to oseaj, biti tako oputen i bez napetosti. Ne
doputate da vam bilo ta smeta. Sada sluate samo moj glas. Sve to
vam govorim, prodire duboko u vau podsvest. Sve ete tano posluati.
Sada sluate samo moj glas P nita drugo nije vano. Kako vam kaem,
tako ete uiniti."
53
kineska tehnika deluje umirujue, pa moete daje iskoristite kao dobar
uvod u neku drugu tehniku. Svejedno je s koje strane poinjete.
Prvo poloite ruke na ispitanikovu glavu, obuhvatite rukama jednu
njenu stranu pa polako preite preko ramena i ruku, pri emu ete potpuno
obuhvatiti gornji deo ruke, a zatim preko noge do stopala.
Stegno, list i stopalo morate takoe skoro sasvim da obuhvatite
rukama. Pokrete rukama nastavite jo tridesetak santimetara iza tabana.
Ponite zatim s druge strane glave, ali onda rukama morate da opiete
veliki luk, obilazei oko tela. Sada ete na isti nain da gladite i drugu
stranu od glave do pete. Ne smete pri tom da pritiskate. Dovoljno je da
deluje samo teina vaih ruku. Ova tehnika toliko smanjuje napetost da
e ispitanik esto zaspati.
Ako zaspi, lagano izgovorenim recima prebaciete san u hipnozu,
otprilike ovako: Duboko i vrsto mirujete - sasvim duboko i vrsto, ali
moete da me ujete. Sasvim jasno ujete ta vam govorim. Svaka moja
re duboko prodire u vau podsvest. Posluaete me u svemu.
Sada sasvim polako podignite desnu ruku - podignite ruku!"
Podigne li subjekt ruku, veza je uspostavljena. Moete da nastavite
sa eljenim sugestijama.
Klada ispitanik tako duboko utone u san da vie ne reaguje na vae reci,
dunite mu u lice i ponavljajte sugestije dok ih ne izvri.
54
etiri - pet - est - kapci su vam ve teki kao olovo i jedva da jo
moete da ih otvorite. Od broja do broja postaju vam kapci sve tei i
tei, sve dok vie uopte ne moete da ih podignete. Sedam -osam -
devet - deset."
Ako ispitanik kod broja deset ipak moe da otvori oi, morate sve
ponoviti, i ponavljate sve dok mu oi ne ostanu sklopljene i kad nastavite
da brojite.
Zatim hipnozu morate produbiti ovom sugestijom: Oi su vam sada
vrsto sklopljene i ostaju zatvorene. Vie ne moete da ih otvorite, ali to
uopte i ne elite. Potpuno se preputate prijatno oseaju umora i teine.
Postajete sve umorniji. Sve ste umorniji - sve umorniji. Izvriete sve to
vam sada kaem."
55
Ispoetka brojte malo bre, ali ne tako brzo da bi ispitanik morao da se
napree i brzo podie i ponovo sklapa kapke. Zatim brojte sve sporije i pri tom
ispitaniku sugeriite da su mu kapci sa svakim brojem sve tei.
Brzinu brojanja podesite tako da su subjektove oi samo krako otvorene,
a sve due ostaju zatvorene. Nemojte, dakle, da brojite rav-nomerno, ve malo
zastanite kod parnih brojeva. Neka te pauze budu sve due i due. im opazite
da ispitanik tee otvara oi, pojaajte to stanje sledeom sugestijom: Oni
kapci postaju vam sve tei i tei. Ubrzo neete vie moi da otvorite oi, mada
u ja i dalje brojati. Oi su vam se sklopile i ostaju zatvorene. Vie ne moete
da ih otvorite. Mirujete potpuno duboko i vrsto."
56
Poto ovo moete da uoite po pokretima grkljana, sugestijom odmah
pojaajte dejstvo: Hipnoza je ve poela da deluje. Svaki put kad gutate,
hipnoza se sve vie produbljuje. Oseate prijatno dejstvo hipnoze koja
postaje sve snanija, pa putate da tonete sve dublje i dublje. Nita ne
moe da vam smeta. Sve dublje i dublje tonete u prijatan oseaj umora i
teine. Sve ste umorniji - sve umorniji..."
57
s odgovarajuim sugestijama, ispitanik e ubrzo osetiti umor i teinu koji
lako mogu da uvedu u hipnozu. Ovu tehniku moemo, takoe, dobro
kombinovati sa drugim tehnikama.
58
dlanu. Sve je vreliji - sve vreliji. Sada vie ne moete da ga drite na dlanu.
Morate da ga ispustite, jer ete se inae opeci. Morate brzo da ga ispustite -
toliko je vreo da vas je opekao. Ispustite ga!"
Nastavite s odgovarajuim sugestijama sve dok ispitanik ne ispusti novi.
Ako neki ogled ne uspe odmah, ne smete odustati. Uvek se pokazalo kao
uspeno kada hipnotizer kae sledee: Videli ste koliko se jo opirete
oputanju. Molim vas, pokuajte jo jednom."
Zatim jo jednom ponovite ceo ogled, s tim to ete ga ispitaniku objasniti
jo opirnije nego prvi put. Videete da viestrukim ponavljanjem uspeno
moe da se obavi oko osamdeset posto prethodno neuspelih ogleda.
59
e postepeno sve tie izgovarati brojeve, pa e na kraju da isputa pojedine
brojeve ili itave nizove brojeva a da se to i ne primeti.
Po tome ete prepoznati stepen delovanja sugestije, pa ete moi da
prenesete svoju sugestiju. Uspene sugestije uvek morate iznova ponavljati.
Uvoenje u hipnozu zakljuite ovim recima:
Sve vam je tee i tee da brojite - neizrecivo ste umorni i hteli biste dobro
da se odmorite. Jedva da jo moete da govorite i putate da sve dublje i dublje
tonete u prijatan oseaj umora i teine. Sada vie uopte ne moete da
govorite, a hipnoza vam je vrlo duboka i vrsta.
Nita ne moe da vas ometa. Vaa hipnoza je sada duboka i vrsta. Nita vie
nije vano -jednostavno putate da vas vreme nosi - svejedno vam je ta se
zbiva - i ta utie na vas. Sada samo sluate moje reci. Sve ono ta vam
govorim, nesmetano prodire duboko u vau podsvest i neizbrisivo se usauje u
nju. Postupiete tano onako kako vam kaem. Sve ta vam sada kaem, odmah
ete izvriti."
60
Tehnika 24 - Tehnika uperaka kose i obrva
Da bismo primenili ovu tehniku, smestiemo ispitanika da sedi,
leima okrenut prema nama. Zamolite ga da zatvori oi i da se potpuno
usredsredi na ulo dodira. Zatim krunim pokretima ponite da gladite
ono mesto na ispitanikovom temenu, gde kosa raste u krug. Gladite ga
neprekidno u smeru u kome raste kosa, i pojaavajte mehaniki efekat
odgovarajuim sugestijama mirovanja.
Kosu moramo da je gladimo mirno i ravnomerno, jer se dejstvo
postie samo ravnomernim lakim nadraajem koe na glavi, na tom
posebno osetljivom mestu.
Druga varijanta iste tehnike je glaenje ispitanikovih obrva, pri
emu on dri oi zatvorene. Istovremeno sugeriemo da mu oni kapci
postaju sve tei i tei i da vie ne moe da otvori oi.
Ako nastavimo ovo glaenje, nakon pet minuta ispitanik zaista vie
nee moi da otvori oi. U sugestiji moete da navedete daje to poetak
hipnotikog delovanja, a zatim daljim nalozima produbite zapoetu
hipnozu.
61
nja na naslon, ve mora da sedi nagnut napred, vodoravno ispruivi
gornji deo ruku. Podlaktice se pod pravim uglom uzdiu uspravno, a
ake su vodoravno i oputeno pruene napred. Neka su oi pri tom
sklopljene.
Uhvatite ispitanika za ruke i recite mu da osea veliki umor kome ne
moe da se odupre. Pri tom ga sasvim polako pritisnite rukama na naslon
stolice. Nemojte da se iznenadite ako se u tom trenutku vaa sugestija
ostvarila u meri u kojoj to ni sami niste oekivali. Svaki ispitanik e vam
potvrditi da gaje obuzeo nesavladivi oseaj umora, praen lakom
vrtoglavicom.
Tehnika je prikladna i za autohipnozu, jer u njoj vrlo uspenu ulogu
igra takozvano dejstvo frizerske stolice".
62
Tehnika 29 - Posebna tehnika itanja
Dajte ispitaniku knjigu ili novine, i zamolite ga da ita polako i poluglasno,
pri emu neka za svaku re utroi tri sekunde. Zatim sledi pauza, takoe od tri
sekunde, a zatim neka proita sledeu re.
Svest teko podnosi primoravanje na takvu sporost, pa se brzo umori. Ve
posle nekoliko minuta podsvest je spremna da primi svaku sugestiju. I ovde
ispitaniku moete sugerisati da e posle deset ili dvadeset rei nastupiti hipnoza, i
do toga uglavnom i dolazi. Ako prvi pokuaj ne uspe, sve emo ponoviti, i
sigurno emo uspeti.
63
jale, ali oni nimalo nisu uticali na dejstvo ruku. Ova tehnika je posebno jaka i
pouzdana.
64
recite pacijentu da noge, ako vie ne moe da ih dri uvis, pusti da sasvim
oputeno padnu.
Ruke e mu klonuti za oko pet minuta, ali ve posle tri minuta recite mu
da ih takode potpuno oputeno pusti da klonu, pa neka i ruke i noge pusti da
lee sasvim opuSteno.
Pacijenta ostavite da opuSteno lei oko jedam minut, i pri tom mirno i
jednolino diSe. Onda ga zamolite da pri svakom udisaju malo podigne gornji
deo tela i noge, te da otvori oi, a da pri izdisaju sklopi oi i spusti gornji deo
tela i noge.
Veba je vrlo efikasno, i izaziva snaan oseaj teine i duboko opuStanje
koje se produbljuje odgovarajuim verbalnim sugestijama: Ruke i noge su vam
sada vrlo teSke, teke su vam kao olovo i postaju sve tee i tee - sve tee. I ruke
i noge su vam oteale. NiSta nije vano - potpuno se predajete oseaju umora i
teine pa dopuState da tonete sve dublje. Tonete sve dublje i dublje. Samo se
prepustite tom prijatnom oseaju umora i teine - pustite da vas neSto odnosi -
da neSto deluje na vas. Oseate se vrlo dobro, pa ste duboko u srcu radosni.
Sreni ste i oputeni. Podsvest vam je irom otvorena - irom otvorena. Sve to
vam sad govorim, lako i duboko prodire u vau podsvest i tu se neizbrisivo
urezuje. elite sve da posluate, to ete i uiniti. Izvriete sve ono ta vam
sada govorim."
Ova tehnika je uvek delovala.
65
Jednostavni hipnoskop je klatno zidnog sata ili jednolino tik-tak
metronoma. up je crnom tkaninom pokrivao oko jedan kvadratni metar zida,
i u sredinu te crne povrine privrstio bi srebrnu ploicu. Zatim bi zamraio
sobu i rekao ispitaniku da netremice gleda u srebrnu ploicu osvetljenu
reflektorom, sve dok ne nastupi hipnoza.
Neki istraivai koriste obojene sijalice ili zamrene geometrijske figure, u
koje ispitanici moraju da gledaju sve dok im se oni miii ne umore i dok ne
sklope oi. Tada je za potpunu hipnozu dovoljna jednostavna sugestija.
Iako je stroboskop vrlo delotvorno pomono sredstvo za davanje prve
hipnoze, ipak moe stvoriti probleme. Re se o snanom izvoru svetlosti pred
kojim se nalazi pokretna izbuena ploa kroz koju se svetlost razaznaje u
jednolinom ritmu. Ova svetlost koja se ritmiki pokazuje, putem onih nerava
deluje neposredno na rad mozga. Hipnoza najee nastupa vrlo brzo.
Zanimljivo je sedeti ispred stro-boskopa i pustiti da deluju are koje stvara
oko sebe. One se neprekidno menjaju, a njihova glavna boja zavisi od brzine
kojom se pro-buena ploa vrti i pri tom proputa svetlost. Ako svetlost
zasvetli deset do dvanaest puta u sekundi, izgleda da se ara uglavnom sastoji
od crvene i narandaste boje. Prodre li svetlost kroz rupice u ploi trinaest do
etrnaest puta u sekundi, are su uglavnom zelene. Kod petnaest do esnaest
okreta ploe u sekundi, are svetle prekrasnom plavom bojom. Ako svetlost
zasvetli osamnaest ili vie puta u sekundi, pojavljuju se are sivobele boje.
Ljudi koji boluju od latentne epilepsije, mogu da dobiju napad, ak i ako
nikada ranije nisu dobili takav napad. Opasnost nije posebno velika (oko jedan
posto), ali ipak postoji.
Droge koje menjaju svest takoe su prikladne za ubrzanje poetka hipnoze,
pogotovo ako hipnotizer istovremeno daje verbalne sugestije. O opasnostima
koje se kriju u uzimanju droga ne moramo, vero-vatno, posebno da govorimo,
poto daje to danas poznato, a mnogim ljudima, posebno mlaim, i iz linog
iskustva.
Hipnoza izazvana indijskom konopljom (hai) igrala je prilino mranu
ulogu. U Egiptu, Siriji i Iranu, vode verskih sekti obeavali su svojim
sledbenicima da e im pokazati raj. Zatim bi ih snano omamljivali haiem i
odvodili u raskone vrtove gde su ih zavodile prelepe ene. Kada su se
sledbenici budili iz opijenosti, verovali su
66
da su bili u raju i da e tamo iveti i nakon smrti ako budu neprikosnoveno
sluali svog vou. Od trenutka takvog posveenja", bio je dovoljan voin
mig da se svi vernici bace na neprijatelja, ak i u smrt, neprekidno imajui pred
oima raj koji ih oekuje.
Istraivai hipnoze su rano uvideli daje dovoljna laka narkoza da bi kod
ispitanika izazvala prvu hipnozu. Tako Vetertrand i Kraft-Ebing izvetavaju
o dobrim iskustvima pomou lakog narkotizovan-ja hloroformom, dok Mol
daje prednost hloralhidratu. up je koristio brometil. Uostalom, ak su i prividne
narkoze pogodne za izazivanje hipnoze, o emu opirno izvetava Halauer.
Vrlo vredna iskustva zahvaljujemo Fridlenderu, koji u svojoj knjizi Hipnoza
i Hipno-narkoza (1920) govori o jakom pomonom delovanju paraldehdda i
nekih barbiturata. Kod uvoenja u prvu hipnozu vrlo je koristan i hloretil. Ali
prvu hipnozu uz pomo medikamenata smemo da radimo samo na zahtev
lekara.
Vrlo delotvorna, a pri tom potpuno neotrovna pomo u hipnozi je udisanje
ugljendioksida, i to meavine od tri dela ugljene kiseline i sedam delova
kiseonika. Ta meavina izaziva odreene duevne pro-mene, u prvom redu
izrazito poveanje ispitanikove sposobnosti da zatvorenih oiju prima
vizionarske utiske. Verovatno je da poveana koncentracija ugljene kiseline u
krvi slabi rad mozga. to vie poputa dejstvo modanih filtera, to jasnije
stiu signali spolja".
Sa sigurnou moemo rei daje ovaj primer najbolje i najprirodnije
pomono sredstvo hipnotisanja, dakle posmatranje dobro obavljene i uspene
hipnoze. Brojni istraivai hipnoze iskoristili su ovu okolnost da kandidatima
prvo pokau obavljanje hipnoze na nekoj posebno sugestibilnoj osobi. Poto bi
pri tom nastupali vrlo sigurno, uvereni da e doi do hipnoze, produbljivali su
poverenje kandidata u njihove sposobnosti, zbog ega je hipnoza nastupala
mnogo bre, i bila je dublja.
67
4. Osobine hipnoze
Dubina hipnoze
Veina ljudi povezuje pojam dubokog transa sa hipnozom, tj.
vrstu nesvestice pri kojoj postaju dokuivi dublji slojevi linosti.
Ovakva dubina hipnoze postie se, meutim, samo kod dvadesetak
posto hipnotisanih osoba.
Veina hipnotisanih dosegne samo srednju dubinu hipnoze, ali i to
je sasvim dovoljno da se uspostavi veza sa podsveu i usvoje de-
lotvorne sugestije. Uglavnom razlikujemo tri stepena hipnoze:
1. Laka hipnoza: U njoj postoji lak stepen oputanja, pri emu je
svest jo potpuno aktivna. Ispitanik, meutim, prihvata jednostavne
sugestije i obavlja ih (budna sugestija).
2. Srednja hipnoza: Oputanje raste. Svest jedva da je aktivna.
Ispitanik izvrava sve to ne protivrei strukturi njegove linosti
(mogui su i posthipnotiki nalozi).
3. Duboka hipnoza: Pri apsolutnom oputanju svest je potpuno
iskljuena. Ispitanik izvrava i nelogine naloge. Kad hipnoza pre-
stane, niega se ne sea.
Podela na tri stepena prema dubini hipnoze poznata je jo od
davnina, pa je i danas u veini sluajeva dovoljna, pogotovo to ta
stanja stalno prelaze jedno u drugo i meusobno ne mogu otro da se
odvoje. Po mojim iskustvima, dvadeset osam posto ispitanika zapa-
da u laku hipnozu, pedest dva posto u srednju, sedamnaest posto u
duboku hipnozu, a tri posto ispitanika uopte nije mogue hipnotisati.
A. Libo, osniva Nansijske kole", razlikuje est stepena hipnoze:
1.Somnolencija: Teina u onim kapcima, veinom nesposobnost
da se oi otvore. Svest je potpuno aktivna. Oseaj umora. Ovo stanje
lako se postie kod svakog, pogotovu kod ena.
2. Podignuta ruka ostaje nekoliko sekundi u zadanom poloaju a
zatim polako klone. Prsti, meutim, ne zadravaju zadati poloaj.
68
Oni kapci su sputeni, ruke i noge oputene. Svest i seanje jo uvek
postoje.
3. Kruni pokreti ruku automatski se nastavljaju, ako hipnotisanog
uverimo da ne moe da prestane s tim pokretima. Smanjena oset-
ljivost. Svi znaci kao kod drugog stepena. Svest i seanje jo postoje.
Kada prekinemo hipnozu u prva tri stepena, veina ispitanika
uverava nas da uopte nisu bili u hipnozi, a sugestije su prihvatali
samo da bi posluali hipnotizera.
4. Hipnotisanije zavisan samo jo od hipnotizera i neosetljiv je na
uticaj drugih osoba, osim ako hipnotizer svoj uticaj ne prenese na
nekog drugog. Ostalo je kao kod treeg stepena.
5. Laki somnambulizam: Osetljivost je znatno smanjena ili je
sasvim nestala. Sugerisane halucinacije su u veini sluajeva mogu
e. Svest je pomuena. Seanje je nejasno i nepotpuno. Ostalo kao
kod etvrtog stepena.
6. Duboki somnambulizam: Svi simptomi treeg stepena su jo jae
izraeni. Svest je potpuno iskljuena. Po prestanku hipnoze, seanje
ne postoji.
Dejvis i Hasbend sproveli su jo detaljniju klasifikaciju po dubini
hipnoze. Na osnovu hipnotikih simptoma, oni razlikuju trideset ste-
pena hipnoze.
Simptomi
Dubina
Hipnoidnost 1Stepen Pripreme za oputanje
2 Oputanje
3 Titranje onih kapaka
4 Sklapanje oiju
5 Potpuno telesno oputanje
Laki trans 6 Katalepsija onih kapaka
7 Katalepsija udova
8 Pojaanje delovanja
9 Pojaanje delovanja
10 Kataleptika ukoenost
11 Anestezija
69
Dubin Stepe Simptom
a n i
Srednji trans 12 Pojaanje
13 Parcijalna amnezija
14 1 Pojaanje
15 Posthipnotika anestezija
16 Pojaanje
Promena linosti
17
18 Jednostavne posthipnotike
sugestije
19 Pojaanje
20 Kinestetike iluzije
totalna amnezija
Duboki trans 21 Sposobnost otvaranja oiju a da
se trans pri tom ne menja
22 Pojaanje
23 Nelogine posthipnotike sugestije
24 Pojaanje
25 Potpuni somnambulizam
26 Pozitivne posthipnotike
optike varke ula
27 Pozitivne posthipnotike
akustike varke ula
28 Sistematizovane posthipnotike
amnezije
29 Negativne akustike varke ula
30 Negativne optike varke ula
- hiperestezija
Uostalom, vrlo je teko tano odrediti stepen dubine hipnoze, ali to nije ni
potrebno da bi hipnoza delovala. Naime, ispitanik esto ve kod lake hipnoze
izvrava sve zadate naloge, mada hipnotiko stanje" uopte ne postoji. To je
u zanimljivom ogledu pokazao jedan
70
ameriki strunjak za hipnozu. Na univerzitetu Pensilvanija hipnoti-zer je pred
grupu studenata izveo hipnotisanu enu ija je desna ruka bila nepomina.
Objasnio je studentima da je ta blokada tipina za stanje hipnoze.
I Pred drugu grupu studenata izveo je hipnotisane ispitanike ije ruke nisu
bile ukoene. Ovoj grupi studenata objasnio je daje upravo takvo stanje
tipino za hipnozu.
Zatim su obe grupe studenata i same hipnotisane. Hipnozu je izveo
ovek koji nije znao koji su studenti videli jednu, a koji drugu demonstraciju.
Kao ta se i oekivalo, lanovi prve grupe studenata nisu mogli da pokrenu
desnu ruku, dok su je svi lanovi druge grupe slobodno pomerali.
To pokazuje da ovek u hipnozi zapada u ono stanje koje odgovara
njegovom poimanju hipnoze. Iz toga vidimo neizmernu vanost priprema
putem uvodnog razgovora. Tu se krije uspeh kasnije hipnoze.
71
se dogoditi. Navedite ga da vam gleda u oi ili u odreenu taku i da pazi samo
na vae reci.
72
i vi ete da otvorite oi i biete potpuno budni i eljni akcije: jedan -dva - tri."
Poto ste ponitili hipnozu, jo nekoliko minuta razgovarajte sa
ispitanikom; upitajte ga da li mu je neto smetalo, da biste, ukoliko se hipnoza
ponovi, izbegli sve budue nepotrebne smetnje.
Na kraju jo jedan savet: Ve kod prvog pozdravljanja sa ispitanikom
dobiete pri rukovanju informaciju o njegovoj sugestibil-nosti. Zapazio sam da
psihiki aktivni ljudi imaju suve ruke. Takve osobe moemo hipnotisati samo
polako i uz izvesne tekoe. Naprotiv, osobe ije su ruke malo vlane, psihiki
su pasivne, pa se veinom mogu lako i brzo hipnotisati. Naravno, i od ovog
pravila postoje izuzeci.
73
5. Postupak u praksi
Uvodni razgovor
Pre nego to ponemo sa hipnozom, trebalo bi da u pripremnom razgovoru s
ispitanikom uspostavimo kontakt koji e stvoriti atmosferu poverenja i
simpatije. Ispitanik mora biti duboko uveren u to da mu elimo samo najbolje.
Ispitanikovo poverenje u hipnotizera najvanija je pretpostavka za uspeh, jer
ono odreuje delotvornost hipnoze. U takvoj atmosferi poverenja lako
moemo da uklonimo sve pogrene predstave o hipnozi i pobrinemo se da se
bojazan uopte i ne pojavi. Recite ispitaniku da hipnoza nema nikakve veze s
magijom, ve je sasvim prirodan proces.
U hipnozi je svest uglavnom usmerena prema hipnotizeru. Taj kontakt
nazivamo odnos". Pri tom je, dodue, ispitanikova kritika sposobnost vidljivo
smanjena, ali ipak postoji, jer im mu zapovedite da izvri neto ta je izvan
strukture njegove linosti, hipnoza e odmah da se prekine. Niko, dakle, ne
treba da se boji da bi u hipnozi mogao da uini neto to inae ne bi eleo.
Saoptite ispitaniku i to da je u toku ivota ve vie puta bio hipnotisan, mada
toga nije bio svestan. Ujutro, neposredno posle buenja, gotovo smo uvek
kratko vreme u hipnoidnom stanju. Pa i danju, kada ponekad zamiljeno
gledamo kroz prozor, zapravo smo u stanju lake hipnoze. Nema, znai, razloga
za uzbuenje, jer se ne dogaa nita novo, samo se sves-no uvodi ve
poznato stanje.
Upitajte ispitanika staje oekivao kada je doao kod vas i da lije ve bio
hipnotisan. Vano je da se to njegovo oekivanje ispuni. Ako je ve jednom bio
hipnotisan, onda je ta hipnoza utisnula u njega odreeni peat - pozitivan ili
negativan. Ako je seanje na raniju hipnozu prijatno, hipnozu bi trebalo obaviti
na isti nain i istom tehnikom. Ukoliko je, meutim, utisak prve hipnoze
negativan, ako je uspomena na nju neprijatna, onda u razgovoru tano razjasnite
ta se tom prilikom dogodilo i ne koristite taj nain hipnoze.
74
Neki ljudi veruju daje hipnoza neka vrsta narkoze, pri kojoj ovek prvo
zapada u dubok san, posle koga sledi potpuna besvesnost Recite ispitaniku
da je ta predstava sasvim pogrena i da hipnotisani ovek sve dobro uje.
Kontakt sa hipnotizerom ustvari je najvaniji deo hipnoze. Bez njega se u
hipnozi ni na koga ne bi moglo da utie.
Hipnoza je prijatno stanje mirovanja u kome ovek nipoto nee odati
nikakvu tajnu. Razumljivo je da ni hipnotizer nee u hipnozi postavljati
pitanja o kojima se nije ve unapred dogovorio sa svojim ispitanikom,
tako da on ne mora da se boji da bi mogao da oda neke grehove
mladosti".
Skoro svi ispitanici postavljaju pitanje: Da lije sigurno da u se
probuditi?" Na to pitanje treba jasno i nedvosmisleno odgovoriti:
Hoete!" ak i kada bi hipnotizer za vreme hipnoze doiveo, recimo,
srani udar i izgubio svest, hipnoza bi sama od sebe prela u prirodan
san, a ispitanik bi se probudio im se naspava. Neizostavno treba naglasiti
da struno sprovedena hipnoza ne ostavlja apsolutno nikakve posledice
po zdravlje ispitanika.
Meutim, da biste izbegli razoaranja, uvek bi trebalo unapred
utvrditi ne oekuje li ispitanik od hipnoze previe. Jedno jedino leenje
hipnozom nee biti dovoljno da se ukloni neki ispitanikov nedostatak ili
da od potitenog, depresivnog oveka uini uzornog optimistu prepunog
ivotne radosti. Treba unapred paljivo ispitati moe li hipnoza u svakom
pojedinanom sluaju zaista da pomogne. Nesporno je da je ovu vrstu
leenja treba da obavlja samo iskusan i struan terapeut. Laik ne bi smeo
ni da pokuava da na ispitaniku sprovodi promene koje zadiru duboko u
njegovu linost, pa ak ni kada ispitanik to izriito eli. Pre nego to
ponete sa hipnozom, pro-verite i da li ispitanik eli da pri terapiji bude
prisutan svedok. Nekim pacijentima je jednostavno potrebna blizina
nekoga sa kim su prisni, jer se inae ukrute pa i nesvesno pruaju otpor.
Ispitaniku treba objasniti daje pravilno i dovoljno dugo oputanje
osnovni preduslov za uspeh hipnoze, jer napetost i preterana ukoenost u
hipnozi negativno deluju. im je napetost svedena na pravu meru, ovek
raspolae punom fizikom i duevnom snagom, i u skladu je sa samim
sobom. Tek tada hipnoza moe da pokae pravi dejstvo i uini da ponovo
postanemo sreni i zadovoljni.
75
Da bi pacijenti bolje razumeli itav problem, u uvodnom razgovoru
redovno objasnim tri zakona koji deluju u hipnozi i koje sam opisao
ve na poetku ove knjige.
76
meuvremenu umro. elite li da za vreme terapije bude neko prisutan? Ionako
emo sve snimiti na magnetofonsku traku koju kasnije moete poneti.
Vaa inteligencija i snaga vae volje nisu smetnja hipnozi - naprotiv.
Pokazalo se daje manje inteligentne ljude i ljude slabe volje tee hipnotisati.
Nee, dakle, doi ni do kakvog dvoboja volje", u kome pobeduje jaa volja,
ve se snaga pacijentove i terapeutove volje ujednauju da bi zajedno postigle
isti cilj. Hipnoza zahteva sposobnost koncentracije i snagu imaginacije. Zato je
potrebna inteligencija i snana volja.
Sigurno e vas umiriti ako vam kaem da je struno sprovedena hipnoza
apsolutno bezopasna. Ne treba se plaiti nikakvih sporednih dejstvoa. Vano je
da potpuno pasivno dozvolite da moje reci deluju na vas, da njihov sadraj
vizuelno sebi predstavite - kao film. Slika je govor podsvesti. Naa podsvest
govori u slikama. to preciznije sebi predstavite eljeni cilj, hipnoza e bre
delovati. Pri tom biste, ipak, morali da budete potpuno pasivni i da ne
napreete um, jer svako svesno razmiljanje blokira put ka podsvesti, dok
svaka vi-zuelna predstava koja vas ispunjava tei da se ostvari. Vano je izbei
svaki napor, jer emo inae izazvati suprotno dejstvo.
Hteo bih da vam ukratko opiem pojedine faze hipnoze. Sada smo u prvoj
fazi, fazi pripreme. Tu se uspostavlja to bolji kontakt sa pacijentom i
uklanjaju se pogrene predstave. Nadam se da e mi to uspeti. U drugoj fazi, fazi
koncentracije, zamoliu vas da svu panju usmerite na moje reci i ne dozvolite
da vas bilo ta od toga odvrati. U treoj fazi, fazi oputanja, treba samo da se
opustite - da se svega oslobodite - prepustite se struji zbivanja. Neka moje reci
deluju na vas. U etvrtoj fazi dau vam dogovorene naloge koje ete pasivno
pretvoriti u vizuelne utiske. Sledi peta faza, u kojoj u da produbim sve
prethodno date sugestije i pojaam dejstvo, ponavljajui sugestije nekoliko puta.
U estoj fazi, fazi okonanja hipnoze, vratiu vas odgovarajuim naredbama u
stanje budnosti. Imate li jo neko pitanje?
Sada moemo poeti sa pripremnim vebama. Udobno se smestite i zatvorite
oi. Koncentriite se na neki prijatan doivljaj iz mladosti, pa ga predstavite to
slikovitije i u svim detaljima. Ponovo se prenesite u prijatno raspoloenje tog
vremena. Posle nekoliko minuta po-eemo pripreme za uvoenje u
hipnozu."
Metod fiksiranja
To je, verovatno, najstariji metod hipnoze. Jo su drevni egipatski
svetenici-lekari pred oima bolesnika drali sjajne metalne ploe ili su im
nareivali da netremice gledaju u glinene posudice ukraene neobinim
znakovima, da bi im se oi umorile i nastupio hipnotiki san.
Metod fiksiranja obavlja se u naelu tako to ispitanik uporno gleda
u sjajni vrh hemijske olovke, u staklenu kuglu, zubarsko ogledalo ili neki
drugi prikladan predmet, sve dok mu se oi ne umore i same od sebe
sklope. Kao to smo ve rekli, u tu svrhu moemo upotrebiti i
hipnoskop, stroboskop ili neko drugo pomono sredstvo. Dejstvo se
pojaava ako iza ispitanika postavimo svetiljku tako da osvetljava
predmet odreen za postizanje koncentracije i da se svet-lost od njega
odbija.
Taka fiksiranja trebalo bi da se nalazi oko dvadeset santimetara od
ispitanikovih oiju, malo iznad njih, tako da mora da gleda ukoso prema
gore, usled ega mu se oi bre umaraju. Imao sam dobrih iskustava sa
plavom sijalicom kao takom fiksiranja, na koju ispitanik u tamnoj ili
bar delimino zamraenoj prostoriji usredsreduje svu panju. Plavo
svetio slui daljem smirivanju.
Metod fiksiranja moemo primeniti dok ispitanik stoji, sedi ih lei,
ali prednost se uglavnom daje poloaju udobnog sedenja ili leanja, jer
hipnotizer obino pojaava zamaranje oiju verbalnom sugestijom koja
deluje na itavo telo.
Sklapanje oiju se ubrzava ako hipnotizer polako pomera nanie taku
fiksiranja, i taj pokret prati odgovarajuim recima. Ispitanik pogledom
prati taku i neprimetno sve vie sklapa oi, dok se one sasvim ne
zatvore. Posle nekoliko sugestija koje pojaavaju dejstvo, uglavnom niko
ne moe da otvori oi. Moete i sami na sebi da utvrdite koliko je ovo
dejstvo jako. Sednite u udobnu stolicu i sklopite oi. Zatvorenih onih
kapaka okrenite enice prema gore i minut-dva zadrite ovaj poloaj. Kod
veine ljudi ubrzo nastupa laka blokada oiju". Poelite li da naglo
otvorite oi, osetiete na trenutak da su vam oni kapci slepljeni".
Ovo dejstvo podraemo i pojaati sledeim verbalnim sugestijama:
Sada se potpuno koncentriite na taku fiksiranja i po mogu-
78
nosti nemojte treptati. Ne dozvolite da vam bilo ta drugo zaokupi panju. Sve
ostalo nije vano. Vi gledate samo u tu taku i ne doputate da vam bilo Sta
skrene panju. Oseate kako vam oi postaju sve umornije. Jo jedva moete da
ih drite otvorene. Oi su vam sve umornije - sve umornije - sve umornije. Oni
kapci vam se sve vie sputaju i hteli biste da zatvorite oi. Oni kapci vam
postaju sve tei i tei, i sve se bre sputaju. Za trenutak oi vie neete moi da
drite otvorene - kapci vam se sve vie sputaju - sklapaju vam se - sklopili su
se i ostaju zatvoreni. Sada su vam oi vrsto sklopljene i tako ostaju. Vie ne
moete da ih otvorite. ak i kada biste hteli, ne biste mogli da ih otvorite.
Pokuajte - neete uspeti. Ne moete vie da otvorite oi. To i ne pokuavate,
ve tonete sve dublje u prijatan ose-aj mira i oputenosti. Tonete sve dublje i
dublje - sve dublje i dublje."
Ako ispitanik nije izrazito duhovno aktivan, onda je u ovoj fazi hipnoza
gotovo uvek nastupila. Mada je metod fiksiranja veoma star, jo se i danas sa
uspehom koristi kao jedna od brojnih tehnika uvoenja u hipnozu.
Metod fasciniranja
I ovo je klasian" postupak uvoenja u hipnozu. Veina ljudi oekuje da
e ih hipnotizer netremice gledati u oi da bi time poeo hipnozu. Zato ovaj
metod odgovara najeoj zamisli o hipnozi. Pored toga, gledanje u oi pomae
ostvarenju kontakta hipnotizera i ispitanika, kao i njihovo meusobno duevno
povezivanje. Ispitanik jo i osea da ga hipnotizer posmatra pa primorava sebe
na posebnu koncentraciju.
Metod fasciniranja moemo da primenimo sedei, pri emu ispitanik i
hipnotizer sedaju jedan naspram drugog, tako da se ispi-tanikova kolena
nalaze izmeu hipnotizerovih. Hipnotizerove ruke poloene su na
ispitanikova kolena ili ramena.
Meutim, bolji uspeh postiemo ako ispitanik lei. Pri tom hipnotizer sedi
pored njega i tumai mu ta e ubrzo da se dogodi. To ini otprilike ovim
recima: Seu do vaeg uzglavlja, a vi ete netremice da me gledate u jedno
oko. Svejedno je koje oko odaberete, samo
79
morate neprekidno da gledate u isto oko. im hipnoza pone da de-luje, moje
oko ete naizmenino videti, as otro, as mutno. Oi e poeti da vas peku i
umorie se. Pokuavaete da zadrite oi otvorene, ali to se vie budete trudili,
kapci e vam biti sve tei. Na kraju uopte neete moi da gledate, oi e vam se
sklopiti same od sebe. Utonuete u prijatno stanje mira i oputenosti. Samo ete
se prepustiti da sve dublje tonete."
Veoma je vano da se sugestivno nagovesti stanje koje treba da usledi, jer
to stvara napeto iekivanje koje se stiava im takvo stanje nastupi, i tako se
bre uvodi u hipnozu.
Hipnotizer sedi uz ispitanikovo uzglavlje, dok ovaj udobno i opru-eno lei
na kauu. Hipnotizer se naginje, tako da mu oi budu dvadeset do trideset
santimetara iznad ispitanikovih oiju, koji mora da podigne pogled ka elu
hipnotizera, kako bi mogao da mu se zagleda u oi. Zatim mirnim i vrstim
glasom nastavite: Leite sasvim udobno i diete mirno i ravnomerno. Molim
vas, sada me netremice gledajte ujedno oko, i pri tom sluajte samo moj glas. Ne
smete dozvoliti da vam bilo ta odvrati panju, pazite samo na moj glas. Nita
nije vano - nita ne srne da vas ometa. Pazite samo na moj glas."
Pri tom hipnotizer dri ruke pored ispitanikove glave, kao da eli da mu
zatiti oi od svetla koje dopire sa strane. Taj efekat onih titnika" spreava
skretanje panje, a pored toga prua hipnotizeru mogunost da svoje paleve
poloi na ispitanikove one kapke im se sklope. Time se uklanja treperenje
kapaka, stvara se oseaj sigurnosti i ubrzava hipnoza.
Morate paljivo posmatrati ispitanikove enice i svoju sugestiju prilagoditi
njihovoj reakciji. Ako je enica normalna, ispitanik vidi otro. Ako su se enice
zbog umora proirile, ispitanik vidi nejasno. To odmah treba iskoristiti za
sledeu sugestiju: Sada me vidite samo nejasno - hipnoza ve poinje da
deluje. Sve vam je tee i tee da drite otvorene oi. Oi su vam sve umornije
- kapci sve tei - sve tei."
im se ispitanikove oi na trenutak zatvore, kaite mu: Oi su vam sada
zatvorene i ostaju zatvorene." Istovremeno poloite paleve na ispitanikove
kapke. Kao i kod ostalih postupaka, poetnu hipnozu pojaajte
odgovarajuim sugestijama.
80
Metod kontrastnih boja
Ovaj metod koji koristi kontrastna dejstva ute i plave boje pripisuju Levi-
Silu. Ne samo da se postie efekat umora, ve se kod svakoga uoava
primetna promena. Najvea prednost ovog metoda je u tome to varka ula
nastupa ve za nekoliko minuta, i to kod svakoga, pa i kod psihiki veoma
aktivnih ljudi. Tu nije re o hipnotikom efektu, ve o normalnoj biolokoj
pojavi.
U tu svrhu koristimo karton na kome se, jedan pored drugog, nalaze uti i
plavi kvadrat, odvojeni trakom irokom dva milimetra. Ako takav karton
posmatramo nekoliko minuta, s one strane utog kvadrata blie plavom
kvadratu pojavie se svetlouta pruga, dok e se na strani plavog kvadrata blie
utom pojaviti tamnije plava pruga. Levi-Sil, Stokvis i drugi hipnoterapeuti
davali su svojim pacijentima takav karton u ruke i govorili im da netremice
gledaju u njega. im bi pacijent odgovorio da vidi promenu boja, sugerisali
bi mu da je hipnoza ve poela i produbili bi je odgovarajuim nalozima.
Poznati hipnoterapeut H. ari unapredio je ovaj metod u kontra-stni metod
niza boja (Moderne tehnike hipnoze). Pri tom se kombi-nuje metod fiksiranja sa
metodom kontrastnih boja. H. ari u tu svrhu koristi pravougaoni beli karton
veliine 15 x 22 santimetra. U sredini gornje polovine kartona nalepi se crveni
kvadrat od mutnog arenog papira bez sjaja veliine 4 x 6 santimetara. U
sredini obojene ploe nalazi se crna taka, a druga crna taka nacrta se na
belom kartonu devet santimetara nie. Hipnotizer poloi pacijenta na kau i kae
mu da obojenu ploicu dri u desnoj ruci i pri tom fiksira gornju crnu taku
na crvenoj povrini. Uz to ga i upuuje: Uskoro ete oko povrine sa crvenom
bojom ugledati divnu svetlozelenu ivicu. Po tome ete shvatiti da prelazite u
hipnoidno stanje. Kada vam to kaem, spustite pogled, ne trepui, do donje
crne take na belom kartonu, gde ete opaziti sjajni svetlozeleni kvadrat. To
vam pokazuje da se stanje hipnoze sve vie produbljava. Sada ponovo ne
trepui pogledajte gornju crnu taku. Oseate kako vam se oi umaraju.
Oseate snanu potrebu da ih sklopite. Tome se ne opirete ve jednostavno
putate da vam se oi sklope. Zatvaraju se, a ruka s kartonom polako se sputa."
81
ari zatim polako prelazi dlanom s pacijentovog ela preko njegovih oiju i
tu zadrava ruku jo jedan minut, da bi produbio sklapanje oiju. Zatim slede
sugestije produbljivanja hipnoze, otprilike ovog sadraja: Oi su vam vrsto
zatvorene - potpuno ste mirni. Sve dublje i dublje tonete u prijatno hipnotiko
stanje mira. Sluate moj glas - sve ostalo je nevano i vi ne doputate da vas
bilo ta ometa."
ari sada oseaj teine prebacuje iz oiju prvo na glavu, a kasnije i na
itavo telo. Oseate kako vam glava pod mojom rukom postaje teka i umorna.
Potpuno se preputate tom oseaju umora i teine. Sasvim jasno oseate kako
vam je glava sve tea i umornija." Pri tom se znatno pojaava pritisak ruke na
elu, to jo vie poveava oseaj teine u glavi. Zatim slede opte sugestije za
produbljivanje zapoete hipnoze.
Brza hipnoza
82
Oi e se skoro uvek sklopiti, jer pored sugestije deluje i mehanizam
zatitnog refleksa. Ako bude potrebno, na kraju dodajte: Sada sklopite oi." im
se kapci sklope, lako poloite ruku na ispitaniko-vo elo iznad oiju. Zatim
dajte uoptene naloge za produbljivanje zapoete hipnoze.
Najvie uspeha imao sam sa metodom brojanja. Ispitanik stoji nasred
prostorije i ja mu govorim: Sada u da brojim od jedan do deset, a vi ete
osetiti kako vam od broja do broja kapci postaju sve tei. Sa svakim brojem
kapci su vam sve tei i tei. Oi e vam se sklopiti najkasnije kod broja deset.
Vie ne moete da ih drite otvorene. im izbrojim do deset, oi e vam biti
vrsto zatvorene. Poinjem da brojim: jedan - oni kapci postaju vam vrlo
teki, dva -kapci vam bivaju sve tei i tei, tri - oni kapci su vam ve teki kao
olovo, etiri -jedva moete da drite otvorene oi, pet - oseate da oi hoe da
vam se sklope. Oi vam se sklapaju, vie ne moete da ih drite otvorene.
Sedam - kapci su vam sada tako teki da ne moete da gledate, osam - oi vam
se sklapaju, devet - oi su vam se sklopile i ostaju sklopljene. Vie ne moete da
ih otvorite, ali to i ne elite. Putate da utonete duboko i sve dublje u prijatan
oseaj umora i teine koji vam zahvata itavo telo. Sve to vam govorim
duboko prodire u vau podsvest, pa ete sve tano da posluate. Moje rei
prodiru sve dublje i dublje u vau podsvest, i tu ostaju neizbrisivo urezane, i
vi ete sve tano da posluate." Zatim slede eljeni nalozi.
Za sprovodenje hipnoze ovom metodom potrebno mi je samo dvadeset do
trideset sekundi. Ona uspeva u vie od pedeset posto sluajeva.
84
ogled ne bi uspeo od prve, jo jednom bi ga u potpunosti ponovio. Pri tom
bi od ispitanika zahtevao da sklopi oi im za to oseti potrebu.
Brejd je bio prvenstveno oni hirurg. Hipnozu je uglavnom koristio da
bi hirurke zahvate na oima mogao da izvodi bezbolno. Jer, u ono vreme,
narkoza je bila jo sasvim nepoznata.
Jedan od osnivaa Nansijske kole, Ogist Ambroz Libo, bio je seoski
lekar. Rano je otkrio velike mogunosti hipnoze i koristio ih je pri leenju.
Poto su mu pacijenti bili jednostavni seljaci koji nisu ba uvek prihvatali
ovaj metod leenja, govorio bi im: Ako budem morao da vas leim
lekovima, moraete da ih platite. Ako pristanete da vas leim hipnozom,
uiniu to besplatno." Bila je to ponuda kojoj je malo ko odoleo. Primenu
svog metoda Libo ovako opisuje: Poto sam pacijenta naveo da se
smesti u udobnu stolicu, rekao sam mu da se intenzivno zagleda u moje
oi. Da bih stekao njegovo poverenje, naglasio bih mu da temeljno
poznajem hipnozu. Zatim bih mu zapo-vedio da se oslobodi bilo kakvih
misli. Dok je njegova panja us-merena na to da me posmatra, pa mu
zbog toga sva ula postepeno otupljuju, a on postaje nesposoban da iz
okoline prima bilo kakve utiske, poeo bih da mu pominjem predhodnike
sna: umor, teke ruke i noge, a posebno teke one kapke. Zatim bih mu
rekao: Vai oni kapci postaju teki - ubrzo e se sklopiti. Vidite mutno i
nejasno. Ruke i noge postaju vam sve tee i tee. U njima gubite svaki
oseaj. Moj glas ujete kao da dolazi iz velike daljine. Postajete sve
umorniji. Sada vie ne moete da drite oi otvorene. (Pacijent po
pravilu tada i zatvara oi. Ako to ne uini, jo jednom ponavljam sugestiju,
a zatim mu sam zatvaram oi.) Sada duboko i vrsto spavate."
Kod novog pacijenta obino se pokazuju znaci hipnoidnog stanja u
roku od dva minuta poto spomenem san. Posle toga prelazim na pravo
sugerisanje. Posebno mi je iskustvo daje kod jednostavnih
zemljoradnika, dece i vojnika dovoljan nalog Spavajte!" da ih skoro
odmah hipnotie, zato to su navikli da budu posluni."
U vreme kada se Libo ve proslavio u Nansiju, i profesor Ipolit
Bernhajm poeo je da se interesuje za Liboovo uenje. Bernhajm je bio
docent univerziteta u Nansiju. Godinama se intenzivno bavio hipnozom,
pa je ovaj novi metod leenja uveo na kliniku u Nansiju. Zajedno sa
Liboom osnovao je Nansijsku kolu, ime je poela nauna primena
hipnoze.
85
Doktor Kenon ovako opisuje itfegov metod:
86
navijati. Posle niza praktinih vebi moemo odluiti da li se rizik
isplati.
15. Pogreno je pustiti pacijenta da dugo gleda u jedan predmet. Po
pravilu je dovoljan jedan minut.
16. U kasnijim prilikama dovoljno je gledati pacijenta samo jednu ili dve
sekunde i istovremeno mu sugerisati da spava. Jednostavno mu
kaem: Sada spavajte!", prevuem mu ruku preko oiju i on je za
tren oka hipnotisan.
87
3. Odreene asocijacije: Neprekidnim ponavljanjem pacijent se privikava
da na odreene podsticaje ili podsticajne reci, i uzvraa uvek istim
reakcijama. Time se postie da terapeut u svako doba moe
odgovarajuim podsticajima izazvati odreenu reakciju pacijenta, i
time iskljui faktor nesigurnosti u pacijentovom ponaanju.
4. Prava hipnoza: Njen cilj je postizanje i produbljivanje posebnog stanja
spavanja koje nazivamo hipnozom, kao i utiskivanje odreene
sugestije u pacijentovu podsvest.
Kremer je pri tom radio s prizorima iz pacijentovog sveta zamisli i
doivljaja koji su vizuelno plastino prikazani. Prvo se pojavljuju
slike iz pacijentove mladosti da bi se postiglo prikladno osnovno
raspoloenje, a zatim se postepeno prelazi na slike eljenog cilja. Pri
tom profesor zahteva da pacijent aktivno sarauje.
5. Podrka: Mnogi ljudi se plae promene, ak i ako je ne znam kako
poeljna, kao Sto se konj preplai pred preprekom. Zato im hipno-
tizer pomae" u obliku signala ili kratkih naloga - izreenih u
otrom i odreenom obliku, pa ih ovekova podsvest obavlja go
tovo refleksno, i pri tom uglavnom zaobilazi kontrolu koju svest
sprovodi putem logike.
88
Za svakoga je imao lepu re. Poto bi pozdravio svakog pojedinca, seo bi
usred svojih posetilaca i rekao im otprilike ovo:
Dame i gospodo! Ja nisam ni lekar ni vidar, a pogotovu nisam
arobnjak. Samo bih hteo da samo prikazem moju nauku o autosugestiji i
njenu praktinu primenu. Molim vas, nipoto nemojte vero-vati da moj
metod ini lekarsku terapiju suvinom. Ne elim i ne mogu da zamenim
lekara, ali bih njemu i vama hteo da u ruke predam vano sredstvo leenja.
Hteo bih takoe da vam pokaem i kako o-vek moe uspeno da se bori
protiv svojih raspoloenja i strasti, i postane pravi majstor u vaspitavanju
samoga sebe i svoje dece. Nemojte da potcenjujete snagu mate. ovek
koga mui nesanica zamilja da ne moe da spava. On eli da spava, ali je
njegova uobrazilja jaa od umora. Astmatiar bi hteo da moe lako da die i
po magli, mucavac bi hteo da teno govori ali i ovde je uobrazilja
monija. Volja kae hou", ali snaga uobrazilje odgovara ne mogu". A
snaga uobrazilje uvek pobeduje.
Sada u vam na malom eksperimentu pokazati opasnosti koje
uobrazilja krije u sebi. Stisnite aku to vre moete, jo vre -jo
vre, sve dok ne pone da drhti. Zatim pomislite: hteo bih opet da
otvorim aku, ali ne mogu, ne mogu! Nastavite i dalje: ne mogu da otvorim
aku. Pokuajte! Videete da ne moete. Neete moi da je otvorite sve
dok mislite: Ne mogu. Zatim promenite misao u: Mogu! i odmah ete
uspeti da otvorite aku."
Ako bi sastanku prisustvovali pacijenti koji su oseali bolove, Kue
bi rukama preao preko bolnih mesta (ih bi to uinio neko trei) i pri tom
rekao to je bre mogao:,,Prolazi - ve prolazi." Mahom bi ve posle
kratkog vremena bolovi prestajali, ili bi se bar ublaili. Ne-retko se
deavalo da su bolovi zauvek nestajali.
Skup kod Kuea trajao bi oko dva sata i svakoga dana protekao bi na
isti nain, samo su se posetioci menjali. Mada se Kue kasnije bavio
iskljuivo autohipnozom, eleo bih da vam prikazem metod koji je
primjenjivao za postizanje duboke hipnoze. Opirno gaje protumaio u
svom delu Hipnotiki san i njegova veza sa sugestijom:
Pustimo da se pred pacijentovim oima njie neki sjajni predmet i
zamolimo ga da taj predmet prati pogledom, ne pokreui pri tom glavu.
Uz to mu sugeriimo: 'Odluno mislite na to da elite da spa-
89
vate. Dok oima pratite pokrete sjajnog predmeta, oseate da elite da zaspite.
Ruke, noge i itavo telo postaju vam tei, sve tei i tei, oni kapci vam postaju
sve tei, teki kao olovo, pa sve tee moete da ih podignete. Pogled vam se
zamrauje, a iz oiju vam teku suze. Sve maglovitije vidite fiksirani predmet.
Sve snanije vas obuzima san. Sada u polako brojati do dvadeset. Dok brojim,
sve vam se vie spava. Pre nego to izbrojim do dvadeset, oi e vam se sklopiti i
vrsto ete zaspati.'"
Pacijent e uglavnom sklopiti oi pre nego to izbrojite do dvadeset. Ako ne
bude tako, zapovednim tonom recite: Zatvorite oi, spavajte!" Da biste jo vie
produbili san, dodajte: Sada vrsto spavate i proima vas oseaj da vrsto
spavate i da vam san postaje sve dublji i dublji, dublji nego ikada..."
uveni uenik Nansijske kole bio je vedski lekar Oto Vetertrand, koji
je imao ordinaciju u tokholmu. On je otkrio princip duevne zaraze" kao
sastavnog dela terapije hipnozom. Polazei od injenice da zdrav ovek koji
neko vreme posmatra bolesnika obole-log od grenja lica, odjednom i sam oseti
neodoljivu potrebu da zgri lice, Vetertrand je poeo hipnozom da leci ljude u
grupama.
Svako popodne primao je u svom stanu (gde je bila i ordinacija),
etrdesetak osoba koje bi raspodelio u tri meusobno povezane sobe. Tu je bio
dovoljan broj leaja, stolica i fotelja, tako da su svi mogli udobno da se
smeste. Hipnozu bi poinjao s pacijentima koje je ve nekoliko puta uspeno
hipnotisao, i to metodom fasciniranja. Sa tih pacijenata, koji bi se tako brzo i
sigurno uspavali, zaraza bi prelazila na ostale.
Teko moemo sebi predstaviti veliki sugestivni uticaj koji na pridolicu
vre brojni usnuli ljudi, osim ako to nismo i sami doiveli. I pacijenti koje je
inae teko hipnotisati ubrzo podleu hipnozi ukoliko se ogled izvodi u
prisustvu nekolicine ve hipnotisanih pacijenata.
Dr Vetertrand bi zatim odlazio od jednog pacijenta do drugog, pa bijednom
sugerisao da prestaje da ga boli eludac, drugome da moe dobro da spava itd.
Tako je od starih pacijenata postepeno prelazio na nove, dok ne bi kod svih
izazvao hipnotiko oputanje. Mada se kod svih pacijenata sluio istom
tehnikom, a sigurno se i podjednako tru-
90
dio, pacijenti su razliito reagovali na njegova nastojanja. Dok bi jedni vrlo
brzo dostizali duboki stepen hipnoze, drugima je trebalo vie vremena da se
bar malo opuste. Vetertrand je, meutim, otkrio da stepen hipnoze nipoto ne
odluuje o uspehu hipnoze, te da i oni pacijenti koji utonu samo u lako stanje
oputenosti, esto podjednako brzo i dobro reaguju na njegove sugestije.
Ponekad je to bilo upravo zapanjujue. Tako je otkrio daje hipnoza sama po
sebi samo terapija lakog stepena. Svoje pravo znaenje ona dobija tek poto
pacijent putem nje postane posebno osetljiv na terapijske sugestije.
Vetertrand se posebno ivo interesovao za duboku hipnozu, koju je
nastojao da postigne svim sredstvima, pa se u tu svrhu sluio i lekovima koji
izazivaju san, kao i narkoticima. U odvojenoj zgradi leio je narkomane i
alkoholiare koje je drao u hipnozi danima, pa ak i nedeljama. Svakodnevno
ih je podvrgavao sugestivnoj terapiji, ne budei ih iz hipnotikog sna. Imao je
toliko uspeha da su lekari iz itavog sveta dolazili u tokholm da proue
njegove metode.
Grosmanov metod obiluje delotvornim detaljima i uspenim trikovima.
Njegovu primenu autor opisuje sledeim recima: Pacijente koje elim da
hipnotiem prvo uverim da su osetljivi na budue sugestije. Zatim ih smestim na
kau u napola leeem stavu i zatraim od njih da me nekoliko sekundi
netremice fiksiraju. Onda im sugeriem da im kroz ruke i noge struji toplina, i
da im ruke poloene na kole-nima postaju teke kao olovo. Hvatam pacijenta za
rune zglobove, koje prvo malo podignem, a zatim uz laki trzaj ispustim.
Ispitaniku ruke padaju na kolena kao da su teke poput olova. Pacijent redovno
potvruje daje izrazito umoran. Ako mu se u oima jo ne pokazuje onaj malo
ukoeni pogled iz kog zakljuujem da pacijenta hvata san, sledi glavni trik.
Navodim pacijenta da sklopi oi ili mu ih sam brzo zatvorim, hvatam ga za
zglobove ruku i okreem mu podlaktice pod pravim uglom prema gore, pa mu
sugeriem da postaje tako umoran da vie ne moe da se dri u uspravnom
poloaju, ve pada unazad. Zatim ga lakim pritiskom pomerim nanie, sve dok
mu glava ne dodirne naslon kaua i zapovedim mu da spava (ako je to uopte
potrebno).
Skoro svi pacijenti uveravaju me da oseaju nesavladiv umor koji, izgleda,
izaziva vrtoglavica to se u lakom stepenu pojavljuje kod svakoga kada ga iz
sedeeg stava zatvorenih oiju polako ispruim
91
poleuke. Ceo zahvat mora da se obavi u roku od est do deset sekundi i
zahteva izvesnu vebu, ali gotovo uvek uspeva.
Ako pokuaj ne uspe odmah, veinom je dovoljno da ga jednostavno
ponovimo, sugeriui pacijentu da ne srne da se protivi nalogu. eljeno dejstvo
moe da se pojaa Vetertrandovim postupkom. Pri tom neka pacijent u
udobnom poloaju zatvori oi, a zatim mu dlanom uz sasvim laki pritisak
nekoliko puta polako preemo od ela do podruja eluca, pri emu ritam
pokreta postepeno usporavamo.
Moemo da upotrebimo i Rifatov trik". Nakapamo nekoliko kapi
hloroforma ili hloretila na masku koju stavimo pacijentu ispred lica, sugeriui
mu da e pasti u laku narkozu. Ako je potrebno, dodamo jo kap ili dve
narkotika, i to propratimo odgovarajuom sugestijom. esto je dovoljno da
pacijenta samo pozovemo da sklopi oi i da mu jednostavno stavimo ruku pod
nos, sugeriui mu da osea neki odreeni miris. Pri tom mu govorimo da miris
postaje sve jai i da e na kraju potpuno da ga omami.
Ako se radi o posebno svojeglavom ili nepoverljivom oveku, zadati
nalog za spavanje moemo da potpomognemo prelazei mu rukom preko
oiju, ili ako ve datu sugestiju teine pojaamo lakim pritiskom o dotini deo
tela. Ako odmah ne uspemo, gotovo uvek je dovoljno da sve jo jednom
ponovimo.
Od godine 1929. do 1945. lekar Alfired Brole bio je direktor nekoliko velikih
bolnica. Za to vreme je odrao vie od hiljadu hipnotikih demonstracija, kojima
je svaki put prisustvovalo i do pet stotina ljudi. Svoja nauna zapaanja izneo je
u brojnim delima.
O svojim rezultatima pie u knjizi Hipnoza i Autosugestija, tut-gart, 1961:
Ne poznajem ni jedan nain leenja due koji bi mogao tako brzo da pomogne
tolikim ljudima. Uostalom, masovna demonstracija u kojoj istovremeno
uestvuje pet stotina ljudi, ne samo to treba da ih leci, ve i da ih obui, tako
da mogu sami da primene duevnu pomo koja ponekad deluje upravo udesno.
Trajno povezivanje telesne terapije s duevnom izvanredno pomae
bolesnicima. Treba spomenuti i to da su svi uesnici na mojim
demonstracijama bili telesno pregledani i leeni.
Tako su ljudi najzad shvatili koje znaenje ima dua u nastanku i leenju
bolesti. Materijalizam, koji kao daje pre trideset godina bio
92
siguran pobednik, danas je ve dobrim delom skinut sa trona. Previe smo
doiveli i propatili a da ne bismo jasno uvideli kakvo znaenje lei u
duevnoj snazi."
I Evo jednog od brojnih primera iz prakse: Jedna dvadeset jednogodinja
pacijentkinja bila je dve godine paralizovana. Nije mogla da se uspravi u
postelji, pa ak ni da pokrene glavu ili podigne ruku. Lekari su nagaali da se
radi o tumoru mozga. Operisana je, ali nita nije pronaeno. Kada ju je preuzeo
profesor Brole, drugi lekari su je ve potpuno napustili. Njemu je uspelo daje
intenzivnom duevnom terapijom potpuno izlei u roku od sedam nedelja. Iz
toga se moe zakljuiti da ak i najtee bolesti mogu imati duevne uzroke i
mogu se izleiti hipnozom.
Indijska hipnoza
Mnogi putnici priali su o natprirodnoj moi indijskih jogija. Krotitelj
zmija postao je gotovo simbol te moi. Putnike, meutim, redovno najvie
interesuje uveni fenomen sa uzetom." Pri tom se gledaoci okupljaju oko
fakira koji sedi na zemlji, dok uz njega ui deak od dvanaestak godina. Kada
se okupi dovoljno gledalaca koji napeto oekuju demonstraciju, fakir uzima
uvijeno ue i baca ga uvis. Ue ostaje uspravno u vazduhu, a deak skae na noge
i uspinje se uz ue dok ga gledaoci ne izgube iz vida. Posle nekog vremena
fakir poziva deaka da se vrati, ali ovaj ne dolazi. Poto ga nekoliko puta
uzalud poziva, fakir se sam ljutito penje uz ue, drei u zubima veliki no.
Penje se sve dok i on ne iezne gledaocima iz vida. Odjednom se vazduhom
prolomi prodoran krik, i malo kasnije na zemlju pada odrubljena deakova
glava, a zatim i drugi delovi tela: ruke, noge, i na kraju trup. Zaprepaeni
gledaoci vide fakira kako se sav obliven krvlju sputa niz ue. Delove
deakovog tela stavlja u vreu, baca je preko ramena i odlazi. Posle nekoliko
trenutaka sadiaj vree oivljava i fakir je stavlja na zemlju. Samo stoje otvori,
iz nje izlazi deak, iv i zdrav, i bei odatle.
Kada bi neko snimio ceo prizor, pokazalo bi se da su fakir i deak sve vreme
bili na zemlji. Fakir u stvari baca ue na zemlju a deak puzi po njemu kao da
se penje. Ceo trik moe da se rastumai time
93
to fakir raspolae tolikom sposobnou imaginacije da sam sebi moe
da predstavi itavo zbivanje onako kao to ga doivljavaju gledaoci. Pored
toga, fakir raspolae i sposobnou da svoju imaginaciju u odreenoj
oblasti moe preneti na druge. Tu sposobnost, naravno nerazvijenu, ima
gotovo svaki ovek.
Ako elite da aktivirate ovu sposobnost, morate prethodno da
vebate sposobnost stvaranja vizuelnih predstava. Ponite sa jednos-
tavnom vebom. Predstavite sebi odreeni predmet sve dok ga sasvim
jasno i plastino ne ugledate pred svojim duhovnim oima. Ako vam ne
uspe od prve (sva deca to jo uvek mogu), uzmite neki jednostavan
predmet i posmatrajte ga dok ne uspete da ga jasno vidite zatvorenih
oiju. Stalno se kontroliite, otvarajui oi i uporeujui dotini predmet
sa zamiljenim. Moete biti zadovoljni tek ako oba predmeta sasvim
odgovaraju jedan drugom, i ako pred svojim duevnim oima taj predmet
moete da vidite u svim detaljima i u izvornoj boji.
im postignete da eljene predmete zadrite u duhovnom oku
onoliko dugo koliko elite, i to potpuno jasno (jer to je najvanije),
ponite s prenosom zamiljenog predmeta (tj. slike). Pozovite neku
osetljivu osobu da sedne ispred vas, da zatvori oi i ne misli ni na ta
posebno. Zatim se koncentriite na neki jednostavan predmet i zadrite
tu predstavu nekoliko minuta. To moe da bude kvadrat ili trougao,
jabuka ili banana.
Zatvorite oi i odluno poelite da i ispitanik ugleda tu sliku. U
mislima je iznesite pred njegove oi i recite mu da opie predmet koji se
pojavio u njegovoj predstavi. On ne srne da se napree da neto vidi, jer
svaki napor vodi u promaaj. Ispitanik mora da bude potpuno pasivan, dok
vi morate sve jae da se koncentriete na prenos predmeta koji jasno
vidite. Vano je da sami jasno vidite predmet i da ga dovoljno dugo
zadrite u duhu, kako bi se ispitanik mogao da uklopi u to. Kada jednom
sigurno ovladate ovim metodom, moete da preete i na komplikovanije
slike.
Nemojte da se razoarate ako vam za ovladavanje ovom disciplinom
bude trebalo nekoliko godina. Fakirima su takoe bile potrebne godine i
godine da bi razvili svoje sposobnosti. im jednom time ovladate, moete
da umesto slika gledate i prenosite itavu radnju kao na filmu. Poslednji
korak u tom smeru jeste da svoje sposob-
94
nosti prenoenja misli toliko proirite da one obuhvate itave gomile ljudi i
njima zavladaju. Nemojte da se razoarate i odustanete ako vam eksperimenti
odmah ne uspeju. Raspolaete li vrstom voljom stalnim ponavljanjem istog
eksperimenta konano ete postii cilj.
Kada jednom steknete ovo znanje, sledei doivljaj nee vas iznenaditi. Neki
skeptini turista stajao je s nekim domorodakim vraem na obali jezera punog
aba kreketua. Razgovarali su o vraevim sposobnostima. Vra je tvrdio da
jednom reju moe da uutka sve abe - i zaista, za tren oka sve se utialo. Vra
je jo dodao: Nee se ponovo oglasiti pre jutra." I zaista, ovek nije uo ni glasa
sve dok se ujutru nije probudio. Idue veeri zamolio je Indusa da jo jednom
ponovi ogled. abe su na njegovu zapovest opet uutale. ovek je, meutim,
pored obale jezera sakrio magnetofon na baterije. Kada je sutradan presluao
traku, prvo je uo vraevo zaklinjanje i zapovest izdatu abama da ute do
sledeeg jutra. Istovremeno je uo kreke-tanje aba, kojima ni na pamet nije
padalo da prestanu. I ovde je, dakle, dclovala hipnoza. Radilo se u stvari o
posthipnotikom nalogu kojim je ovcku sugerisano da do jutra nee uti abe.
Jednostavno je ogluveo za kreketanje.
Uostalom, nemojte verovati da Indusi raspolau nekim izuzetnim
hipnotikim sposobnostima. Svaki Evropljanin moe da postigne iste
sposobnosti ako ima dovoljno strpljenja. Iskustvom sam se uverio da se svaki
ovek moe hipnotisati, a da isto tako svako moe da naui da hipnotie, osim
stoje neko vie nadaren, a neko manje. Svog naj-svojeglavyeg pacijenta sam
dvadeset i sedam puta bezuspeno pokuavao da hipnotiem, da bih tek u
dvadeset i osmom pokuaju postigao ak vrlo duboku hipnozu. Kod njega je
postojala posebno vrsta brana koja se strpljenjem na kraju ipak sruila. (Ako
kaem da svi ljudi mogu da se hipnotiu, onda time, naravno, mislim samo na
normalne ljude.)
Naredni indijski metod hipnotisanja redovno dovodi do uspeha, ali moe
da bude vrlo naporan za hipnotizera. Osoba koju treba hipnotisati lei ispruena.
Deo na kome lei glava moe da bude malo uzdignut. Hipnotizer se nagne nad
ispitanika, tako da mu u potpunosti ispuni vidno polje i navede ga da hipnotizeru
neprekidno gleda u oi (kao kod metode fascinirala). Ni hipnotizer ni ispitanik
ne smeju da govore. Nikakav um u okolini ne srne da odvraa panju.
95
Hipnotizer se postepeno sve vie i vie naginje nad osobom koju eli da
hipnotie, sve dok im lica nisu udaljena najvie dvanaest do petnaest
santimetara. U tom stavu hipnotizer ostaje, ako je potrebno, sat do dva. Pri tom se
postepeno koncentrie na misao da hipnotisanu osobu hvata san, pa sebi vizuelno
predstavlja kako se ispitanikove oi sklapaju. Najkasnije za pola sata ispitanikovi
kapci poinju da trepere i odaju kako bi da se sklope.
U tom trenutku hipnotizer prekida tiinu kratkom zapoveu: Otvorite oi!"
Zatim se i dalje koncentrie da bi sebi predstavio kako hipnotisana osoba spava.
Ispitanik se sve jae napree, dok se toliko ne umori da vie ne moe da odoli
hipnotizeru, ve vrsto sklapa oi. Tada uvebani hipnotizer ne daje suprotnu
zapovest, ve u mislima izdaje utvrene naloge ispitaniku.
Ako misaona koncentracija nije dovoljna, hipnotizer moe odgovarajuim
sugestijama pojaati zapovesti izdate u mislima. Metod je potpuno pouzdan, ali
zahteva vrlo veliku koncentraciju koja moe potrajati i nekoliko sati.
Drugi metod, koji takoe potie iz Indije, mnogo je manje naporan, ali je
podjednako uspean. U ovom sluaju hipnotizer sedi iza ispitanika i polae
ruke na njegova obnaena ramena, tako da kaiprstima dodiruje obe strane
vrata, dok mu se palevi dodiruju na potiljku. Zatim smiruje pacijenta, govorei
mu da die mirno i ravno-merno. Istovremeno sve vie pojaava pritisak prstiju.
Za nekoliko minuta pacijent pada u dubok san, a hipnotizer uklanja ruke s nje-
govog vrata i zapoetu hipnozu produbljuje mirnim ali sigurnim sugestijama.
Prvi trenutak je presudan. Siguran znak daje pacijent pao pod hipnotiki uticaj je
oputanje ramenih miia. Pokazalo se daje ovaj metod uspean i kod ljudi koje
na drugi nain nije mogue hip-notisati.
96
97
potrebno je da se prilikom direktnog susreta unapred ugovori odreena re,
takozvani okida", koji e pokrenuti hipnozu. Tu re duboko usaujemo u
pacijentovu podsvest. To moe da se sprovede u delo na sledei nain:
Smestite se to udobnije. Zatvorite oi i ne otvarajte ih tokom razgovora.
Potpuno se opustite i neka vam ruke i noge sasvim oputeno vise. Telom vam
se iri prijatan oseaj mira. Miii su vam oputeni, a nervi smireni. Oseate
kako postajete sve mirniji - sve mirniji. Oseate kako vam se telom iri
prijatan umor. Sve dublje tonete u prijatan oseaj umora i teine. Sve ste
umorniji - sve umorniji. Telo vam je sve tee, a glava i oni kapci teki su vam
kao olovo. Umor vam sklapa kapke. Neto ih snano vue nanie: teki su kao
olovo. Jedva moete da otvorite oi, a to i ne elite. Potpuno se preputate
prijatnom oseaju umora i teine. Glava i kapci su vam sve tei - sve tei.
Odmah u poeti da brojim. Posle svakog broja pokuajte da otvorite oi, ali
ih odmah opet zatvorite - sasvim mimo -sasvim mirno. Jedva da moete da
otvorite oi. Sa svakim brojem kapci su vam sve tei, dok na kraju uopte ne
moete da ih otvorite. Sa svakim brojem kapci su vam sve tei - sve tei.
Poinjem da brojim. Jedan - jedva moete da otvorite oi. Dva - kapci vam
postaju sve tei. Tri, etiri, pet - kapci vam postaju sve tei i uskoro vie
uopte neete moi da otvorite oi. est, sedam - (Nastavlja se sa brojanjem, i
ubacuje se sve vea pauza izmeu brojeva, dok pacijentove oi ne ostanu
sklopljene.).
Oi su vam sada vrsto sklopljene. Ne moete da ih otvorite. To vie i ne
elite. Potpuno se predajete prijatnosti umora i teine. Telo vam postaje sve
tee i tee. Svaki pojedini prst teak vam je kao olovo. Sada su vam ruke tako
teke da vie ne moete da ih pomerite. Ruke i noge su vam teke kao da su od
olova. Oseate kao da su o njih okaeni tegovi. ini se da vam ruke vie ne
pripadaju telu. One su vam sve tee i sve vas jae vuku nanie. Sada su vam
ruke tako teke da vie ne moete da ih podignete. Ruke su vam sada tako teke
i tako vas snano vuku nanie da vie ne moete da ih podignete. Obe ruke su
vam kao od olova i potpuno nepokretne, tako da vie ne moete da ih
podignete. Pokuavate da ih podignete, ali vam to ne uspeva. (Ako pacijent
ipak moe da podigne ruke, ponavlja se itava sugestija sve dok ruke ne
ostanu nepokretne.)
98
Potpuno ste mirni i oputeni i vie ne pokuavate da podignete ruke.
Putate da jo dublje utonete u prijatan oseaj umora i teine. itavo telo teko
vam je kao olovo. Sve dublje tonete u udesni oseaj umora i teine. Sve ste
umorniji, sve umorniji.
Sve to vam govorim prodire duboko u vau podsvest. Sve ete doslovno
izvriti. Va mir je sada dubok i nepokolebljiv. Sve to vam govorim, prodire vam
duboko u podsvest i tu se neizbrisivo utiskuje. Sve ete doslovno izvriti. Svaki
put kada vam kaem KI-AI, oi vam se sklapaju i odmah se oputate i tonete u
prijatan mir. im izgovorim re KI-AI, osetiete neodoljivu potrebu da sklopite
oi. Odmah ete ponovo da zaspite u prijatnom stanju mira i oputenosti. To je
neopoziva naredba prema kojoj ete uvek postupiti. Dovoljno je da izgovorim
KI-AI, da biste ponovo utonuli u udesan mir. To je apsolutni imperativ i
postupaete u skladu sa njim. (Ovde se ubaci pauza od nekoliko minuta da bi
sugestija mogla da se uvrsti u ispitanikovoj podsvesti. Ako se to ne uini, dalje
sugestije e biti slabije.)
Kada izbrojim do tri, vaa koncentracija poputa i oseate se dobro i
odmorno. Ipak, sve to sam vam rekao, duboko je i vrsto usaeno u vau
podsvest i uvek ete shodno tome postupiti. im vam kaem re KI-AI, oi e
vam se zatvoriti. To je apsolutni imperativ. Uvek ete postupiti u skladu sa
njim. Brojau do tri, a vi ete da otvorite oi i biete svezi i odmorni, ali sve to
sam vam rekao ostae duboko i postojano u vaoj podsvesti i uvek ete
postupati u skladu sa tim.
Jedan - dva - tri: otvorite oi! Oseate se dobro i odmorno. Ruke i noge su
vam lake i pokretljive. Svezi ste i dobro se oseate."
Time je re KI-AI urezana u ispitanikovu podsvest kao okida koji
omoguuje sledeu hipnozu. Bie dovoljno da se ova re nekoliko puta
izgovori da bi ispitanik sklopio oi i utonuo u hipnozu.
Za hipnozu telefonom koristim sledee reci:
Smestite se udobno. Diite mirno i jednolino. Potpuno se opustite.
Odmah u da izgovorim dogovorenu re. Ona e trenutno da vam sklopi oi,
pa ete odmah da ih opustite i utonete u prijatan mk im izgovorim ovu re,
osetiete neodoljivu potrebu da sklopite oi i utonuete u duboku hipnozu.
Sada vam govorim tu re: KI-AI, KI-AI, KI-AI."
99
Zbog vee sigurnosti, i da bi se hipnoza produbila, re ponavljam tri
puta. Oi su vam sada vrlo vrsto zatvorene. Mir vam je dubok.
Nepokolebljivo mirujete. Sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje
u hipnozu. Hipnoza vam sa svakim udisajem postaje sve dublja i dublja,
duboka kao nikada do sada. Sve to govorim, prodire vam duboko u
podsvest, i sve ete od reci do reci izvriti." Zatim slede eljene
sugestije.
Ko ima iskustva i veliku mo koncentracije, moe telefonom da
izvede i prvu hipnozu, pa ak i ako osobu koju eli da hipnotie nikada u
ivotu nije video. U tom sluaju, naspram sebe postavljam stolicu i
predstavljam sebi da na njoj sedi ispitanik. Zatim zamiljenoj osobi
kaem sve uvodne sugestije. Sve to, naravno, govorim preko telefona.
Ako imam sliku osobe koju elim da hipnotiem, ona mi koristi da se
lake koncentriem. Uspeh ovakve hipnoze jedva da je neto manji od
one kada je ispitanik prisutan.
100
Magnetofonska traka je vrlo dragocena i za autohipnozu, jer je mnogim
ljudima teko da se opuste i da sebi u mislima neto suge-riu. Zato eljene
sugestije diktiraju na magnetofonsku traku, a onda se potpuno pasivno
prepuste delovanju sopstvenog glasa.
esto se desi da pacijent poeli da otkrije izvor svojih problema. Tada u
njegovom prisustvu diktiram normalno uvoenje u hipnozu na magnetofonsku
traku. Na kraju kaem: Sada u nekoliko minuta da utim. Za to vreme u duhu
ete sasvim jasno videti uzroke svojih problema. Podsvest e vam se otvoriti, i
jasno ete videti uzroke svojih problema. Slike postaju sve bistrije, sve jasnije.
Sada potpuno jasno moete da vidite uzroke svojih problema."
Naravno da podsvest esto ne reaguje odmah na primljenu zapo-vest. Da
bih utedeo skupu i dugotrajnu terapiju, magnetofonskoj traci preputam
ponavljanje zapovesti. Dodue, simboli koji se pri tom pojavljuju ponekad ne
mogu da se shvate. Ako sve ponovimo jo jednom, pojavie se drugi,
razumljiviji simboli. 1 Hipnoza pomou magnetofonske trake pokazala se
posebno efikasnom u postizanju boljeg uspeha u koli. Ovde je esto dovoljna
samo jedna hipnoza koju treba snimiti na magnetofonsku traku i redovno
ponavljati. Uspeh e se zauujue popraviti. Istovremeno e se u velikoj meri
poveati i ispitanikova volja za uenjem.
Indirektna hipnoza
Ovaj oblik hipnoze posebno je prikladan za uticanje na osobe
otporne na hipnozu. To mogu da budu duevno obolele osobe - koje
ustvari ne bismo ni smeli da hipnotiemo - ili ljudi koji su toliko obuzeti
sami sobom da se slabo obaziru na hipnotizerove reci, ili se na njih
uopte ne obaziru.
Pod naslovom Tajne hipnoze ora de Dibora, objavljena je knjiga o
engleskom lekaru, doktoru Forbsu, koji je svoje pacijente leio
indirektnom hipnozom. Dr Forbs je bio ef bolnice za duevne obolele u
Londonu. Tu bolnicu je sam osnovao, pa je tokom godina leio svojim
metodom oko 80.000 pacijenata. Uspesi su bili izvanredni i nadmaivali su
sva oekivanja. Leio je ne samo duevne bolesti, ve i sve oblike
neuralgija i neuroza. Na jednom meunarodnom kongresu Forbs je
ovako opisao svoj metod:
102
Pre nekoliko godina pozvali su me u Milano da bih leio neku otmenu
Engleskinju. Poto sam u to vreme boravio u blizini Torina iskoristio sam
priliku da o tom sluaju porazgovaram sa Lombrozom. On mi je preporuio da
primenim hipnozu, ali me je upozorio da se bolest od koje Engleskinja boluje
samo u retkim sluajevim moe uspeno leiti direktnom hipnozom. Panja
takvih bolesnika usme-rena je iskljuivo na sopstvenu osobu, pa zato nisu
prijemivi za direktnu hipnozu. Lombrozo mi je preporuio indirektnu ili
takozvanu refleksnu hipnozu", metod kojim se bolesnik u budnom stanju
dovodi u direktan kontakt sa nekom hipnotisanom osobom. Pri tom se ovako
postupa:
1. Pacijent sedne naspram osobe koja je u dubokoj hipnozi. On dri njene ruke
unakrst (desnom rukom dri desnu ruku hipnotisane osobe, a svojom
levom njenu levu ruku).
2. Hipnotizer nita ne sugerie pacijentu, ve sugestije usmerava iskljuivo na
hipnotisanu osobu.
3. Pacijent je tokom itave terapije potpuno svestan, a oi su mu otvorene.
4. Hipnotisanoj osobi sugerie se da osea sve pacijentove simptome.
Hipnotizer ga poziva da ih detaljno opie.
5. Pacijent sve vreme posmatra hipnotisanu osobu i vidi kako se simptomi
njegove bolesti prenose na nju. Hipnotisana osoba postaje glasom, nainom
izraavanja i ponaanjem sve slinija pacijentu.
6. Kada je pacijentova bolest potpuno preneta na osobu u hipnozi, hipnotizer
joj sugerie da ozdravi i tada se preneti simptomi gube.
7. Hipnotisana osoba se budi, uz zakljunu sugestiju da ne osea nikakve
bolove i daje zdrava. Na kraju hipnotizer proverava da U su svi simptomi
nestali.
Grupna hipnoza
Tehnika grupne hipnoze ne razlikuje se bitno od tehnika individualne
hipnoze. Kod grupe treba, meutim, paljivije pripaziti na to da se pre
poetka uklone sve smetnje. I kod grupne hipnoze prostorija u kojoj se
hipnoza odrava treba daje zamraena i tiha. Jednolini ulini zvui iz
daljine manje smetaju od iznenadnih zvukova u neposrednoj blizini, kao
to je na primer lupanje vrata, zvonjava telefona ili lajanje psa.
Suprotno onome to se dogaa u pojedinanoj hipnozi, gde hipnotizer
moe da se prilagodi reakcijama onog koga eli da hipnotie, kod grupne
hipnoze to moe samo delimino da se sprovede. Na primer, lan grupe
koji reaguje posebno usporeno ili vrlo estoko, moe da ometa itavu
grupu. Kod grupne hipnoze treba pripaziti na sastav grupe. Sve pojedince
koji odskau od proeka, treba hipnoti-sati odvojeno.
104
Za izvoenje grupne hipnoze moemo da upotrebimo nekoliko tehnika.
Posebno je prikladan metod fiksiranja. Hipnotizer poziva uesnike ogleda da
vrsto i ne trepui gledaju u plavu elektrinu sijalicu koja moe da bude na
tavanici ili na stolu. Pri tom hipnotizer moe kod svakog uesnika da
kontrolie da li su mu se oi sklopile, i da nastavi sa hipnozom tek kada su svi
uesnici sklopili oi.
Idealnu grupu ini tri do dvanaest lanova. Takvu grupu hipnotizer moe
lako da nadzire i njome da upravlja. Ovaj broj osoba moe lako da bude
hipnotisan ako svi uesnici ogleda lee. Obuhvata li grupa petanest do pedeset
osoba, hipnoza e, zbog ogranienosti prostora, morati da se obavlja dok
uesnici sede. Poreda se nekoliko redova stolica i uesnici sednu, ali tako da
prvi red ostane prazan. Hipnotizer zatim govori uesnicima da se obema
rukama to oputenije prihvate za naslon stolice ispred sebe i da glavu poloe
na ruke. Grupe vee od pedeset ljudi nisu ni podesne za grupnu hipnozu. Tu
deluju posebni zakoni obraeni u poglavlju Masovna hipnoza".
U grupi, dejstvo hipnoze posebno je pojaano duevnom zarazom i
afektivnim prilagoavanjem ponaanja. Sugestivna hipnoidnost je u grupnoj
hipnozi bitno poveana. Uzajamnim imitiranjem i duevnim nivelisanjem
pojaavaju se oseaji, zbog ega se sugestija lake ostvaruje. Nastaje takozvani
grupni duh", pa sugestija na svakog pojedinog uesnika deluje jae od zbira
ukupne hipnotike snage.
Grupe treba da su, meutim, tako sastavljene da se svim uesnicima mogu
dati iste sugestije. Kad pojedincima smeta ako sve uesnike hipnotiemo
odjednom, onda moramo da idemo od jednog do drugog i svakome dajemo
posebne sugestije. Takvim postupkom ponitavaju se sve prednosti grupne
hipnoze.
Pored prednosti poviene sugestibilnosti pojedinca u grupi, hipnotizer moe
mnogo efikasnije da iskoristi svoje vreme, i da uz manje napora radi sa vie
pacijenata. Jedina slaba strana grupne hipnoze lei u tome da jedan uesnik
moe da ometa tok itavog procesa i tako ugrozi njegov uspeh. Praksa,
meutim, pokazuje daje to mogue iz-bei pravilnim izborom uesnika.
105
Masovna hipnoza
Masa" je neto vie od skupa duevnih svojstava osoba od kojih je
sastavljena. Masa se pojavljuje kao potpuno novo bie i pokazuje
karakteristike koje pojedinci ne poseduju. Samosvest pojedinaca vie ne
dolazi do izraaja. Stvara se kolektivni duh", pri emu su volja,
predstava i oseaji pojedinaca potisnuti u odreenom, zajednikom
smeru. Uzrok okupljanja pri tom ne igra vie nikakvu ulogu, a postaju
beznaajni i profesija, pol i drutveni poloaj pojedinaca.
U masi postoji tendencija da se odmah ostvare tek nastale zamisli.
Izgleda da zbog brojane nadmoi mase pojedinac u njoj stie oseaj
nesavladive snage, koja ga navodi da bez razmiljanja sledi svoje
oseaje i nagone. Pojedinac u masi moe daleko da nadmai samog sebe
- kako u dobru tako i u zlu.
U masi jedna podsticajna sugestija moe da pree u eksplozivnu
akciju, a da pojedinac pre toga ne razmisli o posledicama. Budi se
divljatvo i agresivnost, ali istovremeno i velika sposobnost oduev-
ljavanja. Tu se u nama budi i deluje primitivno praiskonsko jezgro koja
ne podlee logici. To se posebno dobro vidi kada se okupe religiozni ili
politiki istomiljenici ili ljudi istih ubeenja, jer ista ube-enja samo
pojaavaju dejstvo mase. Danas je to najoiglednije na sportskim
terenima.
Za masovnu hipnozu potrebna je linost uverena u sopstvenu snagu,
linost koja svoje miljenje ume uverljivo da saopti, i da ga jednostavnim
recima uini slikovitim, plastinim. im iskra oduevljenja pree na
masu, miljenje jake linosti postaje zajedniko dobro. Zajedniko
oduevljenje povlai za sobom i one koji oklevaju, pa e i oni prihvatiti
iznetu zamisao.
106
Da biste u grupi ljudi pronali one koji su prikladni za hipnozu u budnom
stanju, pruite po jednu ruku dvema osobama koje sede jedna do druge i
zamolite ih da vrsto uhvate va kaiprst i srednji prst. Zatim im sugeriite:
vrsto drite moje prste - diite ih jo vre. Ne moete vie da ih ispustite ni
kad ruke polako povlaim. Ne moete vie da ispustite moje ruke. Morate da
poete sa mnom."
Dok to govorite, sasvim polako poinjete da povlaite ruke, kako biste osetili
da li poputa stisak ruke vaeg ispitanika. im to osetite, odmah kaite: Sada
moete da ispustite moju ruku - ispustite je!" Osetite li, naprotiv, da ispitanik
ne isputa vau ruku, povucite ga za sobom uz dalje sugestije za produbljivanje
hipnoze. Pri tom govorite: Ne moete da ispustite moju ruku - ak i ako
pokuate, nee vam uspeti. to se vie trudite, to me vre drite za ruku. Ne
moete da ispustite moju ruku. vrsto je drite, vrlo vrsto."
Hipnoza u budnom stanju moe da se ugovori i kao posthipnotiki nalog.
im ste nekog hipnotisali, sugeriite mu: Sve moje naloge odmah ete
izvriti i u budnom stanju. Ne moete i ne elite da uinite drukije. Sve to
vam govorim odmah ete da uradite i u budnom stanju. Nita vas nee odvratiti
da i u budnom stanju uinite sve dobro. im izgovorim nalog i izbrojim do
tri, osetiete da vas neto neodoljivo tera da odmah izvrite dobijeni nalog.
Drugo ne moete i ne elite da uinite. Uvek ete uiniti ono to od vas
traim. Poto sam vam naredio ta da uradite, dovoljno je da izbrojim do tri.
Tada ete odmah izvriti nalog. Nita nee moi da vas sprei u tome."
Posle ove pripreme dovoljno je da date nalog i izbrojite do tri, pa da
ispitanik taj nalog i izvri. Gledaoci koji prisustvuju hipnozi, silno e se
iznenaditi.
Daljinska hipnoza
Hteo bih da vam opiem jedan ogled s daljinskom hipnozom koji uvek
iznova privlai i udi svedoke ogleda.
Pred nekom grupom ljudi recite da ete se iz susedne sobe usred-srediti na
nekog od prisutnih i da ete snagom misli uiniti da u roku od jednog minuta
zaspi dubokim snom. Odabraete jednog lana
107
grupe i kazaete mu: Sada u da odem u drugu sobu i usredsredim svoje misli
na vas. Zato ete osetiti sve jau potrebu za snom. Moete da se tome opirete
koliko god hoete, ali vam to nita nee koristili. to se vie budete branili, to
ete bre zaspati. Kada se posle dva minuta vratim, spavaete dubokim i
vrstim snom."
Zatim ete izai iz sobe, i u roku od jednog minuta ovek e zaista zaspati. Da
biste to izveli, u grupi mora da bude neko s kim ste ve ranije radili i u iju ste
podsvest usadili nalog da e i u budnom stanju odmah izvriti svaku vau
zapovest (vidi poglavlje Hipnoza u budnom stanju".) U tom sluaju, dovoljno
je da ga o tome obavestite (kao to je gore navedeno) i on e reagovati onako
kako oekujete. Da biste iskljuili svaku pomisao prevare, ponudite grupi da
daljinskom hipnozom prenesete na dotinu osobu svaki izvodljiv nalog.
Naravno, ovde nije re o stvarnoj daljinskoj hipnozi, ve o skrivenom obliku
hipnoze u budnom stanju.
Uostalom, stvarna hipnoza na svaku udaljenost takoe je mogua, ali za nju
je potrebna temeljna priprema u obliku vebe misli. Tibetanske lame i indijski
gurui pokazali su da u mislima mogu da se spo-razumevaju i na velike daljine, i
da svojim pristalicam daju naloge, ak i ako ih nikada nisu videli. I ovde
postoji osnovna pretpostavka da hipnotizer sigurno vlada imaginacijom.
Potrebno je, dakle, da moemo sebi vizuelno predstaviti svaki predmet ili
zbivanje i da tu sliku moemo zadrati" koliko god elimo. Ako nam to uvek
bes-prekorno uspeva, moemo da preemo na narednu vebu.
Dok sedimo u autobusu ili vozu sa jo nekoliko osoba koje uopte ne
poznajemo, izaberimo jednu od njih i usmerimo svoje misli na nju. Intenzivno
mislimo kako taj ovek postaje umoran i kako mu se oi sklapaju. Moramo to
jasno da vidimo u duhu i da tu sliku zadrimo nekoliko minuta. Za poetak
nemojte da odaberete dete koje se nestano igra, ve nekog ko mirno sedi na
svom mestu. im odabrani ovek sklopi oi, odmah mu u mislima sugeriite
suprotno, tj. da ih ponovo otvori i da bude potpuno sve. Prilikom
koncentracije nije potrebno da piljite u odabranu osobu, ve gledajte bilo gde ili
zatvorite oi.
Kada vam takav ogled uspe, proirite delokrug i ponovite isti ogled s
nekoliko osoba istovremeno. Kontrole radi, iz ogleda iskljuite u mislima
jednu osobu, i uverite se da zaista moete usmereno da uti-
108
ete na pojedine osobe. Nemojte da slabite dejstvo ogleda time Sto sumnjate da
e odabrani ljudi izvriti vae zapovesti. Morate da pretpostavite kako e oni
zaista izvriti sve to im naredite.
Suprotan ogled je takoe veoma zanimljiv. Hipnotiite neku osobu, pa
stanite nekoliko metara daleko od nje i koncentrisano se zagledajte u nju. Pri
tom neprekidno mislite: Odmah ete da ustanete i da mi priete. Oseate veliki
nemir i ne moete drukije da postupite. Sad ustajete i prilazite mi. Oi su vam
zatvorene, ali vi ustajete i prilazite mi. Ustajete i prilazite mi sklopljenih oiju."
Zatim snano i kratko zapovedite: Sada ustanite i priite mi!" i Ako je
va duevni kontakt dovoljno jak, ovek e nesigurno da ustane i mirei
krenuti ka vama. Tada mu u mislima neujno zapovedite: Stoj!" i on e da
stane. Radi kontrole stanite iza ispitanika i zapovedite mu: Vi padate na leda!
Oseate kako vas neka neodoljiva sila vue u nazad i vi padate. Ja stojim iza vas
i sigurno u da vas prihvatim." Ispitanik e ponovo da izvri va nalog izreen
u mislima.
Kada ste dotle stigli, uspee vam i sledei ogled koji svetski poznati magovi
izvode pred zapanjenim gledaocima.
Postavite oveka koji je u dubokoj hipnozi leima okrenutog publici, da ne bi
mogao da vidi ta ete da uinite. Naravno da su mu oi sklopljene i da bez
vaeg naloga ne bi njima ni trepnuo. Da bi se i publika uverila da nije posredi
nikakav trik, ispitanik okree gledaocima lea. Od nekog gledaoca uzimate bilo
kakav predmet i stavljate ga u dep drugog gledaoca. Zatim se vratite svom
ispitaniku, okrenete ga ka publici i zapovedite mu da otvori oi, ali da i dalje
ostane u dubokoj hipnozi. Recite mu: Stavio sam odreeni predmet nekome u
dep. Idite do tog oveka i izvadite taj predmet iz njegovog depa." U mislima
mu, meutim, zapovedate da ode kod gospodina u smeem odelu sa utom
kravatom i da posegne u levi dep njegovog sakoa. Nemojte da odande
uzmete kljueve od automobila, ve runi sat. Budite sasvim sigurni, pratim vas
u mislima." Tako svojina mislima dovodite ispitanika do konkretnog predmeta.
Ovaj ogled uspeva gotovo uvek ako ispitanika pratite u mislima sve do
sakrivenog predmeta. Naravno, tu nema ni govora o prevari
109
gledalaca, jer se ne primenjuje nikakav trik, ve ispitaniku u mislima
dodatno dajete samo jo nekoliko naloga.
U daljinskoj hipnozi hipnotizer bi uvek trebalo da koristi neko
pomono sredstvo koje e da poslui pri koncentraciji. Najjednostavnija
pomo je slika osobe koju elite da hipnotiete. Ako nemate njenu sliku,
dovoljno je da sebi predstavite kako ta osoba sedi ispred vas i vi joj se
obraate kao daje stvarno prisutna. Druga vrlo efikasna pomo je da
subjektu napiete pismo koje sadri sve sugestivne naloge. Pri tom sebi
detaljno predstavite kako on prima pismo, kako ga otvara i ita. Zadrite
tu sliku u duhu koliko god moete i pratite svoju predstavu, sreni to vam
je ogled uspeo. U tom sluaju, dakle, unapred predviate uspeh, pa vam
radost zbog uspelog ogleda uopte ne doputa da posumnjate. Pismo,
naravno, niste ni poslali.
Na ulici takoe mogu da se izvedu zanimljivi eksperimenti. I sami
znate ta se dogaa kad idete ulicom nekoliko koraka iza nekoga i
netremice mu gledate u potiljak, sugeriui mu da se okrene. Ako ste se
dovoljno jako usredsredili i nadjaali druge utiske, va eksperiment
svakako uspeva. Na ovaj nain hipnotizer moe da upravlja nekom osobom
po svojoj volji. Nije potrebno da prvo navedete odabranog oveka da se
okrene. Usredsreeno ga gledajte u potiljak i sebi predstavite kuda elite
da poe. Tako u mislima moete da mu zapo-vedite da se zaustavi pred
nekim izlogom ili da skrene u sporednu ulicu. Moete ga navesti i da
kupi sladoled ili odreene novine. Nemojte previe da se iznenadite ako
vam to esto uspeva, ali nemojte ni da se obeshrabrite ako ne uspevate
onako kao ta ste oekivali. Vano je da nesmetano moete nastaviti da
vebate i dalje razvijate svoje sposobnosti.
Uostalom, nije nimalo lako utvrditi da li neko spolja vama mani-
pulie. ovekovo Ja smatra i spolja nametnut nain ponaanja kao
slobodne odluke sopstvene volje. Kada biste osobu kojom ste upravljali
upitali zato je ba u tom trenutku kupila sladoled, ona bi vam to sigurno
objasnila na neki prihvatljiv nain i odluno bi odbila nago-vetaj da to
nije uinila sopstvenom voljom. To je pouzdano potvreno ogledima u
kojima su pojedini delovi pacijentovog mozga niidraivani elektrinom
strujom, ime su ispitanici bili navedem na odreeno ponaanje. Iako pod
prinudom, oni su tvrdili da su postupili po sopstvenoj odluci. Isto tako
delujete i koncentracijom misli Ne-
110
opaeno na drugoga prenosite program ponaanja koji ste odabrali, a ispitanik je
sasvim siguran daje sam tako odluio.
U knjizi doktora Riarda Bervolda Intelektualni problemi, pisac ponavlja
izvetaj doktora Disara: ,JPacijentkinji sam svakog dana nalagao da sutradan
spava do odreenog sata. Jednom sam, odlazei, zaboravio da joj to kaem.
Postao sam svestan ovog propusta tek kad sam preao oko sedamsto metara.
Kako nisam mogao da se vratim, rekao sam samom sebi da e ona, uprkos
udaljenosti, moda uti moju zapovest, tim pre to sam joj u toku terapije neke
mentalne sugestije (to jest, naloge prenete mislima) dao sa udaljenosti od jednog
ili dva metra. I tako sam joj u mislima naloio da sutradan spava do osam.
Zatim sam nastavio svoj put. Kada sam sutradan u pola osam stigao kod
pacijentkinje, ona je spavala (pod hipnozom, ali tako daje mogla da odgovara na
moja pitanja). Upitao sam je: 'Kako to da jo spavate?' Odgovorila je: Ali,
gospodine doktore, pa ja radim samo ono to ste mi naredili!" Varate se! Jue
sam otiao od vas a da vam nita nisam naredio." Tako je", odgovorila je ona,
ali pet minuta posle vaeg odlaska sasvim jasno sam ula kako mi govorite da
spavam do osam sati. A sada jo nije osam."
U osam sati pacijentkinja se probudila ba kao to sam joj i naloio.
Moglo bi da se pomisli da joj je obiaj zavarao ula i da se sve to dogaalo
sluajno. Da bih zadovoljio svoju savest istraivaa i uklonio svaku sumnju,
zapovedio sam bolesnici da spava sve dok je ne probudim. Kada sam u toku
dana imao etvrt sata slobodnog vremena, odluio sam da ogled privedem
kraju. Izaao sam iz stana sedam kilometara udaljenog od njene kue i
istovremeno joj naredio da se probudi. Bilo je dva sata. Stigavi, zatekao sam
pacijentkinju budnu. Njeni roditelji su na moju molbu tano zapisali kada se
probudila. Dogodilo se to u trenutku kada sam joj poslao zapovest da se probudi.
Ogled sam nekoliko puta ponovio. Iako sam svaki put birao drugo mesto,
uspeh nikada nije izostao."
111
Hipnoza medikamentima
Kod hipnoze medikamentima se umesto uobiajenog uvoenja u hipnozu
primenjuje podesan narkotik koji se daje injekcijom u maloj dozi tako da ne
izaziva narkozu ve samo oputanje. Injekcija se daje polako da se ispitanik ne
bi onesvestio. Cilj je da mu se svest samo suzi. Ovim se postie stanje svesti
koje u velikoj meri odgovara hipnozi. Mogunosti sugestivnog delovanja
izrazito su pojaane, a prepreke koje postoje u svesti znatno smanjene.
Gotovo svaki terapeut koji se bavio hipnozom pomou medikamenata,
opisuje svoja posebna iskustva i preparate koje najradije koristi. Tako
Vetertrand i Kraft-Ebing govore o lakom narkotisanju pomou hloroforma,
dok Moli daje prednost hloralhidratu. up koristi brometil, a Holauer kae da
se i prividnim narkozama moe postii prava hipnoza. Uostalom, kratka
opojnost postignuta hlore-tilom koristi se kod uvoenja prve hipnoze. Kao
sedativ i hipnotik posebno je delotvoran i paraldehid. Njegova normalna doza
iznosi tri do pet grama, a maksimalna dnevna doza deset grama.
Ovi podaci namenjeni su iskljuivo lekarima, jer se samo po sebi
podrazumeva da samo oni smeju da primenjuju lekove.
Udisanje ugljen dioksida (meavina od tri dijela ugljene kiseline i sedam
delova kiseonika) takoe je delotovomo i sasvim nekodljivo. Udisanje ove
meavine kod oveka izaziva odreene duevne pro-mene koje pojaavaju
sugestibilnost.
Posthipnoza
Kod posthipnoze radi se o sugestiji koja se daje za vreme hipnoze, s tim da
se izvri tek kasnije, u unapred tano utvrenom trenutku. Posthipnotiki nalog
se izvrava, ili tako makar izgleda, u normalnom budnom stanju. Odreene ideje
usaene po hipnozom u poetku ne podstiu na akciju, ve se aktiviraju u
unapred odreenom trenutku. Najdui meni poznati vremenski rok posle koga
je delovao posthipnotiki nalog iznosio je dve godine. Nalog je tano izvren.
Ako hoemo da posthipnotiki nalozi deluju tek posle dueg vremena, treba
112
da ih nekoliko puta ponovimo. Ako nalog damo samo jednom, moemo da
raunamo da e biti izvren samo u sledea tri do etiri sata.
Evo klasinog sluaja posthipnoze o kome govori profesor Bern-hajm:
Ispitaniku, jednom isluenom vodniku, u hipnozi sam zapo-vedio: 'Sluajte
paljivo! Prvog etvrtka u oktobru otii ete kod doktora Liboa. Tu ete nai
predsednika republike. On e vam predati odlikovanje.' To je bilo u avgustu.
U meuvremenu sam pacijenta video jo nekoliko puta, ali ni on ni ja nismo
ni jednom po-menuli posthipnotiki nalog. Treeg oktobra, prvog etvrtka u
tom mesecu i ezdeset i tri dana poto sam dao posthipnotiki nalog, dobio
sam od dr Liboa ovo pismo:
,,S. je danas u jedan sat i deset minuta doao kod mene. Ne obazirui se ni
na ta, otiao je pravo u moju biblioteku. Tu se s puno potovanja naklonio i
uo sam kako izgovara re Ekscelencijo". Zatim je ispruio ruku i rekao:
Najlepe hvala, ekscelencijo!" Kada sam ga upitao s kim govori, mirno mi je
odvratio: ,,S predsednikom republike, naravno." Zatim se jo jednom naklonio i
otiao. Gospodin E, svedok toa neobinog prizora, upitao me koje taj luak.
Odgovorio sam mu daje S. normalan ba kao i ja."
Iz toga se vidi da hipnotisani ovek uopte ne zna da postupa na osnovu
primljene posthipnotike zapovesti. Naprotiv, veruje da sve ini po slobodnoj
volji. U njemu ak moe da se izbrie svako seanje daje uopte bio hipnotisan.
Ako ga to pitamo, poricae.
Iz prakse psihologa dr Hamerlaga iz Berna, koji vai za jednog od
najboljih strunjaka na podruju hipnoze, hteo bih da navedem jedan primer
njegovog istraivakog rada, sluaj posthipnoze koja je istovremeno sprovedena
na tri osobe. Dr Hamerlag ovako izvetava:
Hipnotisanom ispitaniku A dao sam sugestiju: 'Kad se probudite, uzeete
mastionicu sa radnog stola i staviete je na prozorsku dasku.'
Hipnotisanom ispitaniku B sugerisao sam: 'Kad se probudite, uzeete
stolicu koja stoji kraj prozora i staviete je na radni sto.'
Hipnotisanom ispitaniku C kazao sam: 'Kad se probudite, kod prve reci
koju vam uputim isplaziete mi jezik.'
Evo ta se dalje dogaalo:
Na datu zapovest A se probudio, seo pored mog radnog stola i s vremena
na vreme kriom gledao u mastionicu koja je stajala na stolu. Odjednom ju je
zgrabio i odneo na prozorsku dasku.
113
Kad se B probudio iz hipnoze hteo je kao i obino da sedne kraj mog
radnog stola, ali se predomislio i zastao k raj prozora. Upitao sam ga hoe li da
sedne, a on je rekao da e radije joS malo da stoji. Pri tom je kriom gledao u
sto, da bi se zatim ponovo zagledao kroz prozor. Onda je, prividno nenamerno,
stavio ruku na naslon stolice i pogledao me. im sam ustao sa stolice ispred
radnog stola i malo se pomerio u stranu, B je podigao stolicu i stavio je na sto.
Lice mu je odmah izgubilo napeti izraz. Kada sam ga zaueno upitao zato je
stolicu stavio na tako neobino mesto, B se nasmejao i odgovorio mi daje hteo
da se nadali.
Poto je hipnoza prekinuta, C je neko vreme sedeo naspram mene, ali je samo
utao. On mi je i bez pitanja priao kako se vrlo dobro osea i kako vie nije
nimalo umoran. Onda sam ga neto upitao, a on se sav ukoio i pogledao me
Sirom otvorenih oiju. Zatim je odmah nuo glavom kao da eli da otcra neku
misao. Kada sam ga upitao Sta mu je to palo na pamet, odgovorio je daje to bila
apsurdna pomisao da mora da mi isplazi jezik. Ni sam ne zna kako je mogao i
da pomisli na takvu besmislicu."
Iz ovoga vidimo da se zapovest koju je ispitanik dobio u hipnozi samo
prividno izvrava u budnom stanju. Prema svojim iskustvima mogu da kaem
upravo suprotno, tj. da ispitanik, neposredno pre izvrenja posthipnotikog
naloga, ponovo tone u hipnozu koja definitivno prestaje tek poto se nalog
izvri.
ak i to to je ispitanik C odbio da izvri posthipnotiki nalog, sasvim je
normalno. Tu je naueno ponaanje jae od naloga dobi jenog u hipnozi, tako
da ispitanik nije mogao da ga izvri. Iz navedenog primora jo jednom vidimo
da ljudi ne izvravaju zapovesti koje nisu u skladu sa strukturom njihove
linosti.
Kako se ponaa hipnotisani izmeu buenja iz hipnoze i trenutka kad
izvrava posthipnotiki nalog? Obino se ponaa normalno, pa se uopte i ne sea
da u odreeno vreme mora neto da uradi. Nalog nm se vraa u seanjc tek
neposredno pre nego to treba da ga izvri, ali tada prinuda postaje neumitna.
Ako struktura ispitanikovog ponaa nja ne prua otpor jai od zadatog naloga,
on 6e svakako biti izvren. Uz posthipnotiki nalog moemo da damo i ovu
sugestiju;
114
Oseaete da ono to uinite u odreenom trenutku, inite po sopstvenoj
slobodnoj volji. Neete se ni setiti da vam je iko ita sugerisao."
Posle takve sugestije ispitanikova podsvest e posluno da blokira seanje
na primljenu sugestiju. Seanje, meutim, ne moe da se izbrie. To ispitaniku
istovremeno prua odreenu sigurnost - hipno-tizer moe da poniti blokadu
seanja. Ako je, dakle, posthipnotiki nalog neka nekorektna sugestija,
hipnotizer mora da rauna da e se to otkriti, pa ma kako snano blokirao
seanje na sugestiju. Kasnije dobijen nalog za ponitenje blokade pamenja
uvek deluje, jer podsvest vrlo rado ponitava neprirodno stanje zaborava.
Uostalom, ak i ako ispitani zna da se radi o posthipnotikom nalogu, on e
da ga poslua, jer je nalog stigao do podruja ula. Ako se sukobe elja i oseaj,
uvek e, kao to smo uli, da pobedi oseaj. To najbolje pokazuje ovaj
primer:
Ameriki strunjak na podruju hipnoze, uveni psiholog G. H. Estabruks,
sugerisao je nekom ispitaniku da e, kad se probudi, na odreeni znak prii
prozoru i iz pila karata koji tu nae izvui piko-vog asa i predati ga
hipnotizeru. Ispitanik je bio student psihologije, i sam dobro upuen u hipnozu.
Evo ta se dogodilo: on je priao prozoru i podigao pil karata, ali onda je zastao i
okrenuo se. Znate ta", rekao je, verujem daje to posthipnotiki nalog."
A ta ete uiniti?" upitao je hipnotizer.
Hteo sam da u pilu karata potraim asa pik i da vam ga predam."
,,U pravu ste, to je postihipnotika sugestija. A ta ete sada uiniti?"
Neu da izvrim nalog."
Kladim se s vama da neete odoleti."
Prihvatam opkladu."
Rezultat je bio vrlo zanimljiv", pie Estabruks u svojoj knjizi Spiritizam.
Svi smo jo dva sata ostali u istoj prostoriji. S vremena na vreme, student bi
priao prozoru kao odsutan duhom, prestravljeno se trzao i iznova me uveravao
da nee da poslua nalog." Dva sata kasnije profesor je izjavio daje student
dobio opkladu. Ipak, popodne tog istoga dana dogodilo se neto neobino. Snaga
hipnotikog naloga bila je tako jaka da student nije mogao da se smiri. Nije
mogao da
115
se usredsredi ni na kakav drugi posao. Na kraju je prinuda postala tako jaka
daje ipak izvrio nalog. Samo onaj koje sam posmatrao takve sluajeve moe da
oceni neverovatan uticaj koji hipnoza, a putem nje naa podsvest, vri na
normalnog, zdravog oveka.
U medicini je posthipnotiki nalog najvaniji sastavni deo hipnoze, jer
bez njega ne bismo mogli da utiemo ni na bolest, niti da promenimo neki
nepoeljan oblik ponaanja.
Hipnoza u snu
Hipnoza u snu jedini je nain da nekog hipnotiemo protiv njegove volje.
Pri tom se direktnim putem obraamo podsvesti, pa nam nikakva kritika i
nikakve sumnje svesti ne mogu umanjiti uspeh. Vano je da se odabere pravi
momenat. U tu svrhu najprikladnija su prva dva sata poto ispitanik zaspi i sat
pre nego to se probudi.
Prethodno uspostavljamo takozvani odnos", dakle vezu sa spa-vaevom
podsvesti. To emo postii tako da ve na vratima ponemo neto tiho da mu
govorimo, da se ne preplai kada ga odjednom oslovimo izbliza. Nastavljajui
da tiho govorimo (apuemo), prilazimo na nepun metar do spavaa. Ne smemo
da mu govorimo u lice, ve prema stomaku. Nipoto ne smemo da ga nazovemo
pravim imenom, jer se veina ljudi od toga budi.
Ponite da apuete na vratima otprilike sledee: Ne dajte da vam neto
smeta. Mirno spavajte. San vam postaje sve dublji i dublji. Nita ne moe da vam
smeta. Oseate se dobro. San vam postaje sve dublji - sve dublji. Spavate
duboko i vrsto, ali me sasvim jasno ujete. Sluate me, a pri tom sve vre i
vre spavate."
Morate da izbegavate svaki napor volje. Vaom sugestijom mora da upravlja
snana elja da spavau pomognete. to vam se reci vie zasnivaju na
naklonosti, bolje ete uspeti. Sugerisanje uopte nee da vas nervno zamori.
Naprotiv, otkriete da se prijatne reci upuene spavau odraavaju i na vama
pa i vama donose radost i sklad.
Roditelji ne treba da se plae da e njihovom detetu nakoditi sugestije koje
mu dajemo u snu. ak i ako ste jednom dali sugestiju za koju se kasnije
pokazalo da ba i nije korisna, moete lako daje po-
116
nitite odreenom protivsugestijom. Svi roditelji bi zapravo trebalo da znaju
koliko je na ovaj nain lako pomoi deci da savladaju potekoe. Ako deca ne
vole da jedu, mokre u krevetu, grickaju nokte ili u koli dobijaju loe ocene,
hipnozom u snu to moe vrlo brzo da se promeni.
Naravno, i za hipnozu u snu vai da sve sugestije moraju da budu pozitivno
formulisane. Ne smemo da naredimo: 'Ne sme vie da mokri u krevet/ ve:
'Ubudue e svaki put kad oseti da mora da mokri, da se probudi i ode u
toalet. Dok lei, to ne moe da uradi. Kada se vrati iz toaleta, odmah moe
ponovo da zaspi.' Pogreno je rei: 'Vie te ne boli glava,' nego treba kazati:
'Glava ti je uvek bistra i osea se dobro.' Nemojte rei: 'Nedostatak apetita
e se izgubiti/ nego: 'Raduje se jelu i vrlo si gladan.'
Kod brojnih drugih smetnji takoe moemo pomoi hipnozom u snu. O
tome dr Alfred Brole u svojoj knjizi Hipnoza i Autosugestija, kae: Neki stariji
pacijent godinama je patio od periodinih sranih smetnji. Nijedan lekar nije
mogao da mu pomogne. Onda je supruga poela redovno nou da mu apue i
posle etiri nedelje napadi su potpuno prestali.
Jedno petogodinje dete neprekidno je sisalo palac. Od toga nisu mogle da
ga odvrate ni nagrade ni kazne. Ve posle jednokratnog nonog sugerisanja
koje je sproveo njegov otac, deak se odvikao od toga. Uspeno mogu da se
lece i deca koja mucaju, mokre u krevet kao i ona koja pate od drugih
nedostataka."
Fric Lamber u knjizi Autosugestijom protiv bolesti opisuje svoj uspeh:
Neka ena koja je pohaala moja predavanja ispriala mi je da je na svog
supruga primenila sugestiju u snu. On godinama nije podnosio neka jela. Posle
tri terapije nonom sugestijom sva jela koja pre nije mogao da jede ak su mu i
prijala. Bio je to brz uspeh, ako uzmemo u obzir da je nevolja koja je trajala
nekoliko godina uklonjena za jednu jedinu no."
Hipnoza u snu efikasno je sredstvo za skeptike koji ne mogu da potisnu
svoje sumnje. Da bismo spreili nepoeljno buenje, moramo prvo da odagnamo
misao da bi spava mogao da se probudi, jer se ono ega se bojimo lako
dogaa, ba zato Sto se tokom uspostavlja-
117
nja veze prenosi i naa strepnja. Zato budite uvereni da se spava nee
probuditi i da e vaa sugestija postii eljeni uspeh.
Vano je jo i to da nije dovoljno odgovarajuim sugestijama potisnuti
nepoeljno ponaanje, ve treba ukloniti i elju za takvim ponaanjem. Nije,
dakle, dovoljno sugerisati: Od danas nee vie puiti," nego pre: Puenje te
vie ne zanima. Sasvim si ravnoduan prema cigareti - puenje te nimalo ne
zanima." Kad bismo loe navike samo potisnuli, ipak bi ostala elja za njima,
i ta elja bi se suprotstavljala blokadi. Zato bi se moglo dogoditi da se obe sile
meusobno ponite, pa bismo doiveli neuspeh. Pored toga, muno je ako
stalno neto elimo a ne moemo to sebi da ispunimo, jer nas u tome spreava
hipnotiki nalog.
Ako nam primena hipnoze u snu ne uspe odmah, to je najee zato to jo
nismo uspostavili vezu sa spavaem. Ne gubite zbog toga hrabrost, ve
pokuajte da razgovarate sa ispitanikom dok jo spava. Sugeriite mu da i dalje
duboko i vrsto spava, ali vas sasvim raz-govetno uje i moe da vam
odgovara, a da se pri tom ne probudi. Mirno ga upitajte: Spava li sada
duboko i vrsto? Moe li da me uje?" im odgovori, znaete da vas uje i
da va nalog dospeva u njegovu podsvest, pa e i da ga izvri.
Kad ovladate tom metodom hipnoze, u mnogim podrujima ete postii
zapanjujue uspehe. Tako je, na primer, jedna poznata manekenka u roku od tri
meseca pod dejstvom hipnoze u snu izgubila preko 15 kilograma. Jedan slavni
filmski glumac je u roku od deset dana tako dobro nauio najtei jezik sveta,
mandarinski kineski, daje nedugo zatim, na televiziji, mogao da razgovara sa
kineskim konzulom. Za uenje je koristio magnetofonske trake sa snimljenim
lekcijama. Putao ih je dok spava. Brojni ljudi namerno su smanjili svoju
telesnu teinu sluajui magnetofonske trake na koje su sami diktirali tekst. Drugi
su opet na isti nain uklonili nepoeljne navike ili u ne-verovatnoj meri
popravili uspeh u koli, na poslu ili u sportu.
118
Hipnoza aputanjem
Ako neko u naoj blizini apue, i nehotice na to obraamo panju. Taj
efekat moemo da iskoristimo za usmeravanje igpitanikove panje na ono to
mu govorimo. Uspeh moemo da proverimo jednostavnim ogledom.
Ponite da u razgovoru govorite sve tie. To morate da uinite tako da va
sagovornik ne primeti da ste to namerno uinili. Govorite sve tie i tie dok
najzad va glas ne prede u apat. Iznenadiete se kad i va sagovornik pone
sve tie i tie da govori, tako da ete najzad obojica da apuete. Tada obino
upitam svog sagovornika: Zato ustvari apuete?" Mada sam ja bio taj koji je
poeo da apue, on obino ne nalazi pravi odgovor. esto tek posle mog
pitanja postaje svestan da obojica u stvari apuemo.
Metod je posebno prikladan za nervozne ljude kojima se uvek negde uri
pa nisu dovoljno mirni da bi reagovali na hipnozu. U ovom ogledu neka ispitanik
udobno lei. U poetku moe da zadri otvorene oi. Ponite normalnim
glasom i uobiajenim recima koje slue za smirivanje. Posle nekoliko reenica
utiajte glas, a na kraju samo apuite. Najee e ispitanik posle nekoliko
minuta aputanja sam od sebe zatvoriti oi. Ako ih ne zatvori, jednostavno mu
kaite: Molim vas da zatvorite oi i opustite se. Sa svakim udisajem tonete u
prijatan oseaj mira i oputenosti."
Zatim apuite uobiajeni tekst sve dok ne nastupi hipnoza. Posle toga
moete postepeno da pojaavate glas do normalne jaine, ili da apatom
nastavite hipnozu.
Lanana hipnoza
Snage koje deluju u lananoj hipnozi sline su snagama u grupnoj hipnozi,
ali su zbog direktnog kontakta pojedinih uesnika znatno vee. U lananoj
hipnozi oko pet-est ljudi sedi u krugu, dre se za ruke i zatvorenih oiju
predstavljaju sebi mir koji postaje sve dublji. Odgovarajuim verbalnim
sugestijama hipnotizer moe da produbi taj oseaj mira.
119
Pokazalo se da je takozvana zaraza" pomou primera najdelo-tvornija u
lancu. Vrlo otpornog pacijenta uklapam u lanac pacijenata koji se lake
hipnotiu. Kad na odgovarajuu sugestiju oni jedan za dragim padnu u hipnozu,
malo ko moe da odoli njenom delovanju.
Jednom sam u lanac povezao pet vrlo otpornih osoba i samo jednu koja je
mogla lako da se hipnotie (to mi je vremenski odgovaralo). Iako sam ve
nameravao da otkaem terapiju jer su snage bile vrlo neujednaene, ipak sa
pristao da bar pokuam. Kada je ve posle nekoliko reenica onaj vrlo
hipnotibilan ovek pao u hipnozu, ostala petorica uesnika najpre su se
zaueno zagledali, posmatrali hipno-tisanog oveka, a zatim opet jedni druge,
ovog puta kriom. Posle osam minuta svi su bili u hipnozi. Kako rastumaiti
prenos jedne jedine hipnoze na preostalih pet pacijenata, koje dotad u nekoliko
pojedinanih pokuaja nisam uspeo da hipnotiem?
Re je o uzajamnoj igri pozitivnih i negativnih sila koje prelaze jedne u
drage, a uslovljene su elektromagnetskim procesima punjenja i pranjenja koji
se neprekidno odvijaju u svakoj eliji organizma.
Linim dodirom nekoliko ljudi dolazi do izjednaenja tih sila. Ako se one
kod jednog ili nekoliko uesnika pomere u pozitivnom ili negativnom smeru, to
deluje i na preostale uesnike koji to osete.
Uostalom, moemo da primetimo i suprotno. Nezainteresovani gledalac
moe da onemogui hipnozu pacijenta koji je inae lako mogao da se
hipnotie. Ovde verovatno deluje neki zasad nepoznat inilac.
Hipnoza magnetizmom
Magnetizam je zbir koncentracione energije materije. Pojam
magnetizam" nije ba prikladan, jer magnetizam o kome ovde govorimo nema
nikakve veze s magnetizmom gvozda. Magnetizam o kome ovde govorimo
poseduje svako, u veoj ili manjoj meri. Ova snaga moe znatno da se pojaa,
podvrgne volji, i po elji upotrebi. Magnetsko emitovanje posebno je snano
kod pokretnih bia. Ono je klju koji oveka slabijeg zraenja podvrgava
snanijem. im se nadu dva oveka, odmah je jedan od njih pod uticajem
drugog, jaeg.
120
Tftj magnetski uticaj moe da bude tako jak i tako izraen da se ovek zbuni
i prestane da vlada sobom, mada esto nije ni svestan toga.
Uostalom, ivotinje i biljke poseduju isti magnetizam. Primiete li se
polako, otvorenih ula, nekom lepom starom drvetu, na udaljenosti od tri
do etiri metra ui ete u sile drveta, gde i sami moete ponovo da se
napunite", ako je vaa sopstvena baterija" ispranjena.
Suprotno se dogaa ako sretnete nekog ko vas odbija, iako vam
nikada nimalo nije naudio. Njegovo i vae zraenje nisu u harmoniji i to
sasvim jasno oseate.
Kada se okupi vei broj ljudi, magnetizam pojedinaca se sabira u novu
silu, u kojoj pojedinac postepeno gubi svoju individualnost i podvrgava
se novim zakonima. Da bi se ovek oslobodio te nevidljive povezanosti, i
oslobodio se njenog delovanja, esto je potrebno i po nekoliko dana.
Moemo, dakle, poi od toga da svako telo raspolae biolokim
zraenjem. Kod nekog je to zraenje toliko razvijeno da njime mogu da se
konzerviu biljke i male ivotinje. Ipak, kod svakog oveka je ono
dovoljno da delotvorno potpomogne hipnozu.
U nekoj staroj knjizi naao sam ovako opisan postupak pri mag-
netizovanju".
Kod magnetske obrade kaemo pacijentu da sklopi oi i udobno se
smesti na stolicu. Neka mu noge miruju na podu, a ruke lee na
butinama. Magnetizer stoji ili sedi ispred pacijenta i svu snagu svoje volje
usmerava na ono to eli da postigne. Posle toga magnetizuje bolesnika
od glave do nogu, savijajui mu pri tom prste malo prema unutra. Kada
rukama pree od glave do nogu, protrese ake, pokazujui time da
odbacuje privuene elemente bolesti. Postupak se ponavlja nekoliko
puta. Pacijent se uglavnom osea prijatno. Magnetizer najee samo
polae ruke na bolesnika. Magnetska struja tee pri tom iz desne
magnetizerove ruke kroz bolesnikovo telo u levu mag-netizerovu ruku, pri
emu pacijentovo telo stvara takozvani otpornik struje. Magnetizer-
terapeut osetie to po lakom bockanju u rukama. Kod veine bolesti
magnetizer polae desnu ruku na pacijentov so-larni pleksus, mesto
iznad eluca, a levu ruku na njegova lea ili potiljak. Pozitivna, to jest
desna ruka, mora da lei na goloj koi
121
pleksusa. Tamo gde direktan dodir s koom nije prikladan, magneti-zer e
neto due zadrati ruke na bolesnikovoj odei. Preneta magnetska sila
moe se iz solarnog pleksusa rasporediti po itavom telu, sve do glave i
nogu. Dok kroz njega struji magnetski fluid, pacijent najee osea
hladnou ili toplinu. Isto osea i kad magnetizer, ne dodirujui ga, rukama
prelazi preko njegovog tela. Vrlo osetljivi ljudi pri tom ponekad zapadaju
u stanje somnambulizma (duboke hipnoze), u kome se njihove duevne
sposobnosti jae izraavaju."
Navedeni postupak poveava osetljivost, to olakava uvoenje u prvu
hipnozu. O davanju prve hipnoze neprekidno govorimo zato to je nekoga
kome je zadat posthipnotiki nalog (prilikom prve hipnoze) kasnije uvek
lako hipnotisati.
Isprekidana hipnoza
Negde poetkom XX veka O. Vogt izveo je postupak koji se
pokazao kao uspean kod svih otpornih pacijenata. U tom postupku
uvodimo u hipnozu na bilo koji nain, ali je redovno po nekoliko puta
prekidamo, da bismo pacijenta upitali kako se osea. Hipnotizer od
samog pacijenta dobija bitne podatke o tome ta mu je prijalo, a ta
smetalo. Ovaj metod omoguava hipnotizeru da se prilagodi indivi-
dualnim reakcijama pacijenta. To se najbolje moe pokazati na pri-meru.
Pretpostavimo da ste prvu hipnozu ovako davali:
Molim, smestite se to udobnije. Potpuno olabavite ruke i noge i
sasvim se opustite. Diete sasvim mirno i ravnomerno. Sa svakim
udisajem tonete sve dublje i dublje u prijatan oseaj mira i oputenosti.
Nita ne moe da vam smeta. Sada se koncentriete na svoje noge. Jasno
oseate kako vam noge postaju teke - sve tee - sve tee. Sada su vam
vrlo teke, teke kao olovo, zaista teke kao olovo. I ruke vam postaju
teke. Ruke vam oteavaju - postaju sve tee, sve tee. Sada su vam i ruke
teke kao olovo. I oni kapci su vam teki i postaju sve tei - sve tei i
tei. Oi su vam vrsto zatvorene. Vie ne moete da ih otvorite, a to i ne
elite. Tonete sve dublje i obuzima vas oseaj teine. Sve ste umorniji -
sve umorniji."
Ovde zastanite oko jedan minut, zatim nastavite: Ponovo oseate
prijatan mir. U tom stanju mirovanja svaka pojedina elija vaeg tela
122
se osveila i vi se oseate izrazito dobro. Kada izbrojim do tri, ruke i noge opet
e vam biti pokretljive. Otvoriete oi, oseaete se prijatno i biete svezi.
Brojim: jedan - dva - tri. Otvorite oi! Svezi ste i dobro se oseate!"
Upitajte ispitanika kako su delovali pojedini nalozi. Pretpostavimo da vam
on odgovori: Osetio sam upadljivo oputanje, pogotovo kada ste rekli da sa
svakim udisajem tonem sve dublje i dublje. I ruke su mi veoma oteale. Ni sad
ne mogu da ih podignem kako treba. Noge mi, naprotiv, uopSte nisu bile teke, a
i oi sam sasvim lako mogao da otvorim."
Ove podatke iskoristite pri drugom pokuaju tako da najdelotvor-nije naloge
pootrite i nekoliko puta ponovite, a one nedelotvorne jednostavno izostavite
(teina u nogama i sklapanje oiju).
Nastavak hipnoze mogao bi, dakle, da izgleda ovako: Smestite se to
udobnije. Potpuno olabavite ruke i noge i potpuno se opustite. Sada diete
sasvim mirno i ravnomerno. Sa svakim udisajem tonete sve dublje u prijatan
mir i sve se vie oputate. Diete mirno i ravnomerno - sasvim mimo i
ravnomerno. Potpuno ste oputeni. Potpuno ste oputeni i dobro se oseate.
Oseate se vrlo dobro i sa svakim ste udisajem sve tei i obuzima vas prijatan
umor. Doputate da sa svakim udisajem tonete sve dublje u taj prijatan oseaj, a
umor i teina obuzimaju vam telo. Oseate kako vam se taj prijatan oseaj iri
po itavom telu. A sad vas molim da se koncentriete na svoje ruke.
Jednostavno se koncentriite na ruke. Jasno oseate kako su vam sve tee. Ruke
vam postaju sve tee - sve tee. Sada su ve vrlo teke, teke kao olovo, zaista
teke kao olovo. Toliko su teke da vie ne moete da ih podignete. Ne moete
ni da ih pomerite. Imate oseaj da na njima vise teki tegovi. Obe ruke su vam
teke kao olovo i potpuno su nepokretne. Ne moete vie da ih pomerate. Oi su
vam zatvorene i ostaju zatvorene. Diete mirno i ravnomerno, i sa svakim
udisajem tonete sve dublje i dublje u prijatan mir i sve se vie oputate.
Doputate da vas sa svakim udisajem sve vie obuzme umor i savlada teina.
Sve ste umorniji - sve umorniji/'
Ovde opet zastanite oko jedan minut.
, Jo jednom doivite taj savreni mir. Svaka moja re se neizbri-iivo
utisnula u vau podsvest pa ete posluati ono to vam govorim.
123
Brojau do tri. Ruke i noge e vam opet biti lagane i lako pokretljive.
Otvoriete oi i oseaete se dobro i biti potpuno svezi. Ali kad opet to od
vas zatraim odmah ete da se opustite i bez potekoa utonu-ete u
dubok mir. Mirovaete duboko kao nikada dosad. Jedan - dva - tri!
Otvorite oi! Ruke i noge su vam lake i pokretljive. Svezi ste i dobro se
oseate."
Ponovo upitajte pacijenta kako se oseao i niste li, moda, postupili
prebrzo ili presporo. Ako je sve u redu, moete da preete na treu
hipnozu u kojoj kod ispitanika stvarate uslovni refleks. Stvaranjem
uslovnog refleksa usauje se u ispitanikovu podsvest kljuna re svih
daljih hipnoza. One mogu da se postignu bez velikih priprema. Nastavite
otprilike ovim recima: Smestite se to udobnije. Olabavite ruke i noge i
potpuno se opustite. Diite sasvim mirno i jednolino. Ve diete mirno i
jednolino, a sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje u prijatan mir i
sve ste oputeniji. Diete sasvim mirno i jednolino - mirno i jednolino.
Potpuno ste oputeni. Potpuno ste oputeni i dobro se oseate. Oseate se
vrlo dobro i sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje - sve dublje,
oseate sve vei mir i postajete sve tei. Putate da vas sa svakim udisajem
obuzme sve vei prijatan umor i da vam telo postane sve tee. Oseate
kako vam se telom iri prijatan oseaj mira. Prijatan oseaj mira iri vam
se po elom telu."
Tu saekajte oko tridesetak sekundi.
A sad se koncentriite na svoje ruke. Koncentriite se iskljuivo na
ruke. Sasvim jasno oseate kako su vam ruke sve tee. Ruke vam postaju
sve tee, sve tee i tee. Sada su vam ruke ve vrlo teke, teke kao
olovo. Toliko su teke da vie ne moete da ih podignete. Vie ne moete
ni da ih pomerite. Imate oseaj da na njima vise teki tegovi. Obe ruke su
vam teke kao olovo i vie uopte ne moete da ih pomerite. Oi su vam
zatvorene i ostaju zatvorene. Oi vam ostaju vrsto zatvorene. Diete
mirno i jednolino. Oputate se sa svakim udisajem i tonete sve dublje i
dublje u prijatan mir. Sa svakim udisajem sve vas vie obuzima umor i
oseaj teine. Sve ste umorniji, sve umorniji."
Tu opet zastanite jedan minut.
124
Nita vam ne smeta. ujete samo jo moj glas i jasno oseate kako
postepeno tonete sve dublje, sve dublje, u duboki, duboki prijatan mir.
U tom udesnom stanju mirovanja irom se otvaraju vrata vae
podsvesti. irom se otvaraju vrata vae podsvesti. Sve to vam govorim
lako prodire duboko u vau podsvest i tu se neizbrisivo urezuje.
Postupiete tano onako kako vam kaem. Svaki put kad izgovorim re
KI-AI, oi e vam se odmah sklopiti. Odmah ete se opustiti i utonuti u
duboki mir. im izgovorim KI-AI, osetiete neodoljivu potrebu da
zatvorite oi. Odmah ete se opustiti i utonuti u dubok i prijatan mir.
Va mir i vaa oputenost svaki put su sve dublji, svaki put sve dublji i
dublji. Dovoljno je da vam jednom kaem KI-AI, i odmah ete utonuti
u prijatan mir. To je apsolutna potreba kojoj uvek podleete. elite da
joj podlegnete, pa to i inite!"
Posle ovoga opet sledi pauza od jednog minuta.
Brojau do tri, a vi ete da otvorite oi i oseaete se dobro i
odmorno. Sve to sam vam rekao, duboko i nepokolebljivo je usaeno
u vau podsvest i uvek ete postupiti u skladu s tim. im vam budem
rekao re KI-AI, oi vam se vrsto sklapaju, odmah se oputate i tonete
u dubok, prijatan mir. To je apsolutna prinuda i uvek joj podleete.
Sada u da brojim do tri. Onda ete otvoriti oi i oseaete se svezi i
odmorni, ali sve ono to sam vam rekao duboko je i postojano u vaoj
podsvesti i shodno tome ete uvek postupati.
Jedan - dva - tri. Otvorite oi! Oseate se dobro i sasvim ste svezi.
Ruke i noge su vam oputene, lake i pokretljive. Puni ste snage i
energije, sasvim ste svezi i dobro se oseate."
Ovo je primer za hipnozu po meri", posle koje sledi stvaranje
uslovnog refleksa. Time se omoguava da za svaku dalju hipnozu treba
svega nekoliko sekundi.
125
mogao je da iskljui prijemnik da ne bi protiv svoje volje bio hipnotisan.
U odreeno vreme, hipnotizer je preko televizije izgovorio svoje
sugestije. Poto nije mogao da vidi gledaoce, posle nekoliko minuta dao je
sugestiju za prekid hipnoze. U stanici koja je emitovala program napeto
se iekivala reakcija gledalaca na taj neobian ogled.
U narednim danima stiglo je nekoliko hiljada pisama s izrazima
oduevljenja, ali i protesta. Posebno su bili ljuti oni gledaoci koji su
uestvovali samo zato to su vrsto verovali da ne mogu da podleg-nu
hipnozi, a ipak su podlegli. Nekolicina nije uopte ula sugestiju za
prekid hipnoze, pa su se lanovi njihove porodice zabrinuli kada se nisu
budili. Ipak, najkasnije narednog jutra svi su opet bili budni, zdravi i
veseli.
Ovaj ogled pokazuje da za hipnotisanje nije potreban nikakav
tajanstveni fluid niti neko magnetsko zraenje. Svaki je ovek latentno
spreman da bude hipnotisan. Kod nekoga se ta latentna spremnost lake
pokrene, kod nekog tee. Ako je hipnotizer uporan, verovatno da nema
oveka koga ne bi mogao da hipnotie.
Duboka hipnoza
126
Ovu hipnozu primenjujem praktino joS samo u ogledima kod kojih
vraam ispitanika u detinjstvo. Ako ispitaniku u dubokoj hipnozi sugeriem da
postaje sve mlai i da su mu sada tri godine, on e se ponaati ba onako kako se
ponaao kao trogodinjak. Govor i pokreti takode e odgovarati tom uzrastu.
Ispitanik e moi tano da se seti svega to se u to vreme dogodilo, ak i
najneznatnijih sitnica. Tako, na primer, moemo da ga pitamo:Kakvu je
haljinu imala na sebi tvoja majka kada ste slavili tvoj roendan?" Sigurno emo
dobiti taan odgovor, to moemo proveriti pomou fotografija, ili sve-
doenjem treih lica.
U dubokoj hipnozi mogu da se izvre i zanimljivi ogledi sa budunou.
Pre nekoliko godina sam jednu devojku u dubokoj hipnozi premestio u
budunost, govorei joj da postaje sve starija i da joj je sada dvadeset i pet
godina. U vreme kad sam obavljao ogled bilo joj je sedamnaest godina. Na
moje pitanje, kako su joj protekle godine izmeu sedamnaeste i dvadeset pete,
ispriala mi je da je u osamnaestoj upoznala svog budueg supruga, daje s
njim etiri godine u vezi, da se posle prve godine s njim posvaala i od njega
rastala. Ipak, uvidela je da je on pravi partner za nju, pa su se posle dve i po
godine verili, a posle etiri venali. Rekla mi je kako se njen suprug zove i
ispriala daje zavrio gimnaziju, daje inenjer i da radi u nekom poznatom
poduzeu u okolini. Pre godinu dana rodio joj se sin Johan. U susednom mestu
kupili su plac i poeli da grade kuu. Krajem godine su se uselili.
Kad sam nekoliko godina kasnije imao priliku da ponovo s njom
porazgovoram, ispostavilo se da su se sva predvianja ostvarila do najsitnijih
detalja. ak i detalj da se posle neke prepirke prolazno odvojila od budueg
mua. U dubokoj hipnozi ova mlada ena nesumnjivo je bila vidovita.
To me je na mene ostavilo jak utisak i uverilo me da sam pronaao dobar
nain istraivanja budunosti. Ta mlada ena je pristala da uestvuje u daljim
ogledima. Tako sam je jo nekoliko puta prebacivao u budunost i pitao je o
svemu to me je zanimalo. Naalost, ubrzo se ispostavilo da se ni jedno od
njenih kasnijih predvianja nije obistinilo. Jednom prilikom sam sluajno, ni
danas ne znam kako, uspeo da podignem veo koji skriva budunost, ali samo na
trenutak.
127
Uvoenje u duboku hipnozu obavlja se isto kao i uvoenje normalne
hipnoze, samo to hipnotizer estim ponavljanjima i odgovarajuim nalozima
tei da produbi hipnozu. To se najlake postie isprekidanom hipnozom, o
kojoj smo ve opirno govorili.
Prazna hipnoza
Pod praznom hipnozom podrazumevamo oblik hipnoze kod koje se pored
sugestija za stvaranje hipnotikog stanja ne daju nikakve druge (terapeutske)
sugestije. Smatra se da takva hipnoza moe da izmeni tok nekih fiziolokih
procesa, pa se esto primenjuje pri vegetativnim smetnjama.
Tu spada produena hipnoza mirovanja", kod koje ispitanik ostaje u
stanju hipnoze od pola sata do nekoliko sati, kao i ,,hipnotiki noni san". U toj
hipnozi, poto se postigne hipnotiko stanje, daju se eljene terapeutske sugestije,
ali ispitanik posle toga ostaje i po nekoliko sati u tom stanju. Time se
produbljuje dejstvo datih sugestija.
U tu vrstu hipnoze spada i takozvana trajna hipnoza". Ovaj oblik moe da
se obavlja samo stacionarno, jer je pacijent trajno u hip-notikom snu, iz koga
se budi samo na kratko, u vreme obroka. Po-sledica svih oblika prazne hipnoze
jeste introspekcija. Poto su na neko vreme iskljueni spoljanji podsticaji,
ispitanik se zagleda sam u sebe. Sagledavanjem sebe samog, ispitanik
mentalno prerauje nakupljene neobraene doivljaje, to danas, kada smo
preplavljeni podsticajima, moe da bude vrlo korisno.
Hipnoza ivotinja
Kod ivotinja takoe moemo da vidimo pojave nalik na hipnozu. Koenje
zeeva ili srna zahvaenih snopom svetla automobilskih farova, ili refleks
pretvaranja mrtvim" (primjenjuju ga manje ivotinje kada ne mogu na vreme
da pobegnu pred veim) primeri su takve hipnoze.
Danas se smatra daje takozvana ivotinjska hipnoza instinktivno refleksno
stanje ukoenosti zbog straha, kojom ivotinje najee
128
reaguju na opasnost. Ogled koji to pokazuje lako moete i sami da izvedete.
Uzmite, na primer, kokoku, blago je poloite na leda i drite je tako nekoliko
sekundi da bi se smirila. Ako sad sasvim polako odmaknete ruke, kokoka e
ostati u poloaju u kojem ste je ostavili. Preplaeno e da skoi i pobegne tek
kada je uznemiri neki drugi podsticaj.
Kako kokoke reaguju znao sam jo kao deak, pa sam znanje koristio da
uplaim svoju tetku. Ona je ivela na selu i ponekad sam kod nje provodio
kolski raspust. Drala je nekoliko kokoaka koje su bile vrlo pitome, i koje je
veoma volela. Ponekad bih u ali pohvatao sve kokoke, paljivo ih poloio na
kune stepenice i drao ih sve dotle dok se ne bi sasvim umirile i nepomino
leale. Bio je to neobian prizor. Sedam ili osam kokoaka lealo je na
stepenicama kao da su uginule. Moete da zamislite kako se tetka
zaprepastila kada ih je videla. Naravno, dovoljno je bilo pljesnuti rukama da
sve kokoke istovremeno skoe i pobegnu kokodaui.
Ovakvi i slini ogledi mogu da se izvedu s raznim ivotinjama. Hipnozu
moemo da izazovemo tako to ivotinju uplaimo, ili joj netremice zurimo u
oi, ili je spreimo da se slobodno kree.
Ve je I. P. Pavlov izriito naglasio da kod hipnotisanja ivotinja i kod ogleda
s uslovnim refleksom", moramo da raunamo s razliitim individualnim
reakcijama ivotinja. Ne samo da ivotinje ne regauju na isti nain na istu
tehniku, ve reaguju razliito i kod razliitih eksperimentatora.
130
Tu se opet umeam i nastavim da govorim deaku: Tvoj meda je jo
mali i neposluan, pa ne moe da sklopi oi i mirno lei. Mislim da bi ti
morao da mu pokae kako se to radi. Pokai medi ono to u ti sada rei."
Deak spremno prihvata da pokae medi ta treba da radi. Lee i
sklapa oi. Sada mogu sasvim normalno da ga hipnotiem, ali se i dalje
s vremena na vreme obratim medi: Sada e medi da pokae kako se
mimo lei sklopljenih oiju. Meda to sad ui od tebe, ali to mora malo
due da mu pokazuje da bi dobro nauio. Tako, sad lepo sklopi oi i dri
ih sklopljene sve dok ti ne kaem da ih opet otvori.
Sada lei sasvim mirno i pokazae medi kako se ravnomerno die. I
ti die sasvim ravnomerno, i pri tom oputa ruke i noge. Sada su sasvim
oputene, a ti die ravnomerno, sasvim ravnomerno. Oi su ti zatvorene,
sve si mirniji, sve mirniji. I meda je ve sasvim miran jer si mu lepo
pokazao kako se to radi. Sada e mu pokazati kako oi dugo mogu da se
dre sklopljene i kako dugo vremena moe mirno da se lei. Ti si
potpuno miran, die sasvim mirno i ravnomerno. Ruke i noge su ti
oputene. Sanja neto veoma lepo, ali i dalje me sasvim jasno uje, pa
e me i posluati. Odmah e uiniti sve to ti budem rekao. To je vrlo
vano da bi tvoj meda opet bio zdrav. Zato e odmah da izvri sve to ti
kaem. Drugo i ne moe da uini. Sve to ti kaem, uinie uvek i
odmah. To e uraditi da bi tvoj meda brzo ozdravio."
U gotovo svim sluajevima time je sprovedena hipnoza. Sada
moemo da se direktno pozabavimo detetovim potekoama. Ako dete
treba da se navede da bolje ui, to eventualno moe da se postigne ovim
recima: Tvoj meda u koli uvek pazi kako bi postao vrlo pametan meda. I
ti e ubudue da pazi u koli i da slua samo ono to ti uitelj govori.
Nee dopustiti da ti bilo ta drugo zaokupi panju i savesno e da
uestvuje u nastavi. Svaki put kad bude znao odgovor, javie se da bi
uitelj video da si vredan i da sara-uje. Kod kue e paljivo da
uradi domae zadatke i nee dopustiti da bilo ta drugo zaokupi tvoju
panju. Odmah e i mnogo lepe da pie nego to si dosad pisao. Iz
dana u dan e nastojati da pie sve lepe. Ve ume vrlo lepo da pie, a
to e svakog dana biti sve lepe i lepe, itd..."
131
Poto ste dali eljene naloge, nemojte da zaboravite da kod dete-ta
stvorite uslovni refleks koji e vam pomoi davanju sledee hipnoze.
Recite: Dobro si upamtio sve to sam ti rekao i sve e saves-no da
izvriS. Od sada je dovoljno da te pogladim po kosi da bi ti se oi
sklopile. Onda e opet biti isto tako miran kao i sada. im te tri puta
pogladim po kosi, oi e ti se odmah sklopiti. Nee vie moi da ih dri
otvorene. Odmah e da se umiri i bie miran kao i sada. To si dobro
upamtio i toga e se uvek pridravati. im te sledei put pogladim po
kosi, oi e ti se odmah sklopiti. Dopustie da opet utone u prijatan mir
u kojem si sada. To si zaista tano upamtio, pa e to uvek i da uini.
Sada u da izbrojim do tri, i ti e da otvori oi. Ruke i noge e ti opet
postati pokretljive. Bie sve i oseae se dobro. Jedan - dva - tri.
Otvori oi! Potpuno si budan i sve i ose-a se dobro."
Ako ovako postupite, idui put e biti dovoljno da dete pogladite po
kosi. Oi e odmah da mu se sklope i hipnoza je sprovedena. Detetu
treba, meutim, uvek unapred rei ta nameravate, da se ne bi poljuljalo
uzajamno poverenje. To moete da uradite otprilike ovako: Drago mije to
si me opet posetio. Kada te pogladim po kosi oi e ti se zatvoriti.
Utonue u prijatno stanje mirovanja, ba kao i proli put. im te
pogladim po kosi, oi e ti se zatvoriti, a ruke i noge se opustiti, pa e i
ovog puta da utone u prijatan mir. Sada jo mnogo dublje nego proli
put, jo mnogo dublje."
Preporuuje se da kod sasvim male dece hipnozu obavimo kroz
bajku. Evo primera:
Danas u da ti ispriam jednu priu. To je pria o sasvim maloj
devojici tvojih godina, devojici koja nije htjela da ui. Lezi sasvim
mirno, sklopi oi i paljivo sluaj:
'ivela jednom devojica koja nije htela da ide u kolu i nije volela
da pie zadatke. Vie je volela da izlazi na ulicu i da se igra. Njeni
roditelji su bili vrlo alosni, jer su hteli da im dete bude obrazovano.
Jednog dana, devojica je srela mudrog starca. Ispriala mu je kako ne
eli da ide u kolu. Starac je odmahnuo glavom i rekao devojici: 'Ti,
dodue, to jo ne moe da uvidi, ali kad malo odra-ste, trebae ti sve
ono to sad ui u koli. Plakae to nisi sluala roditelje. Nee nai
posao, jer nisi nita nauila, i nee moi da zaradi novac. Nee moi da
kupi hranu i lepe igrake. Danas si jo
132
mala i jo mnogo toga moe da promeni. Ako bude marljivo uila i redovno
pisala zadatke, kasnije e da zaradi puno para i moi e sebi da priuti sve
lepe stvari koje poeli. Jednoga dana zavolee te neki lep i pametan mladi, i
oenie se tobom. Ponosie se tobom jer si obrazovana i vredna ena, i toliko e
te voleti da e te ak razmaziti. Da li sada vidi kako je vano da se redovno ide
u kolu i saves-no piu zadaci? Poto si to uvidela, od danas e rado odlaziti u
kolu, redovno e pisati domae zadatke i vredno e uiti.9
Devojica je mudrom starcu obeala da e vredno uiti i paljivo pisati
domae zadatke. Zahvalila mu je na mudrom savetu, rado ila u kolu i postala
obrazovana ena koja je mogla da zadovolji sve svoje elje. Tako e i ti rado
odlaziti u kolu, a domae zadatke e pisati pre nego to ode da se igra. Tvoji
roditelji e se veoma radovati tome. Tako e kasnije moi da zadovolji sve
svoje elje."
Retko ete kod hipnoze imati paljivije pomagae" od dece, naravno,
samo ako se prilagodite njihovom svetu predstava. Na taj nain uspeete u
svakom pojedinom sluaju.
133
kaite mu da dobro reaguje na naloge, u ta se uostalom i sam uve-rio. Zatim
ga hipnotiite na jedan od uobiajenih naina.
Evo jo jednog pouzdanog testa hipnotibilnosti. Ispitanik sedi na kauu,
ispruenih nogu. Najbolje je da prvo legne, pa da se zatim uspravi u sedei
stav. Teko je dugo izdrati u tom poloaju, posebno starijim ljudima. Zamolite
ga da sklopi oi. Zatim ga uhvatite za obe ruke i ponite da govorite:
Oseate kako vas neto snano vue prema nazad. Jedva moete da se
odrite u ovom stavu, jer vas to sve jae vue. Oseate kako polako padate
na leda."
Pri tom neopaeno malo gurnite ispitanikove ruke i time pojaajte prirodno
nastojanje da se iz sedeeg stava spusti na leda. Svako se tee orijentie kada su
mu oi zatvorene, pa e va ispitanik u roku od nekoliko minuta klonuti na leda.
Posle takvog uvoenja u hipnozu nastavljate s nekoliko osnovnih
sugestija:
Oseate kako vam se po itavom telu iri neki prijatan mir. itavo telo vam
je oputeno i obuzeto udesnim oseajem mira. Oseate se dobro i doputate da
sve dublje tonete u prijatan, dubok mir, sve ste oputeniji. Sasvim ste mirni i
umorni, sasvim mirni i umorni. Postajete sve umorniji.
Sad vam polaem ruku na stomak i oseate kako iz njega struji prijatna
toplina. Ona se sve vie iri. Obavijeni prijatnom toplinom miii vam se
oputaju, potpuno se oputaju. Oseate se vrlo dobro i zatieno.
Znate da vam elim samo dobro. elim da vam pomognem. Kod mene ste u
dobrim rukama, pa se preputate oseaju sigurnosti i za-tienosti. Vaa sigurnost
i vae samopouzdanje neprekidno rastu. Nita ne moe da vam smeta. Oseate se
sigurni i zatieni. Potpuno vas obuzima oseaj sigurnosti i zatienosti."
Ako budete smatrali daje potrebno, hipnozu moete da produbite
kruenjem ruke" iznad ispitanikove glave. Desnom rukom kruite nekoliko
santimetara iznad temena, ili direktno po ispitanikovoj kosi (otprilike kao da
perete glavu). Zapoeta hipnoza vidljivo se pojaava. Zatim odmah moete da
date eljene sugestije.
134
Hipnoza nesugestibilnih odraslih ljudi
Hipnotibilnost nekog oveka zavisi od njegove podlonosti sugestijama.
Sugestibilnost znatno zavisi od situacije. Veliku ulogu igra i starost, kao i stepen
telesnog umora i motivacije za hipnozu. Bolesnim ljudima motivacija je elja da
ozdrave, tako da ovde moemo da raunamo na znatno veu sugestibilnost.
Neke ljude je posebno teko hipnotisati. Kod njih moramo da delujemo
sasvim polako i korak po korak, ba kao i kod starijih ljudi. Ako neko ima u vas
poverenja i moe telesno i duevno da se opusti, hipnoza vam nee zadavati
nikakve potekoe. Najvei neprijatelj oputanja je strah. Dakle, prvo se
pobrinite da ispitanik prestane da se boji. U razgovoru punom razumevanja
pokuajte da otkrijete izvor straha i uklonite njegov uzrok. Nastojte da sa
ispitanikom uspostavite prijateljski odnos. Nesugestibilnim osobama nemojte
davati direktne naloge, ve ih podstaknite na saradnju. Recite, na primer:
Sada emo zajedniki pokuati da uspostavimo hipnotiki odnos. To nee
uspeti ako ne budete saradivali."
Kod vrlo otpornih ljudi dobro deluje takozvana tehnika dnevnog sna".
Pozovite ispitanika da oputeno legne ili sedne, da zatvori oi i jednostavno
sanjari, uz istovremeno opisivanje svojih utisaka i slika. Njegovo sanjarenje
moete da usmerite tako da ga zamolite da sebi predstavi odlazak na odmor,
etnju ili penjanje na neko brdo. Zatraite od njega da vam potanko opie svoje
utiske. Pri tom moete da ga pitate razne stvari. Tako e pacijent nauiti da
pazi na svoje vi -zuelne predstave i da veba sposobnost imaginacije.
Istovremeno vam se prua mogunost da izvrite malu psihoanalizu, jer na
osnovu vrste utisaka i forme opisivanja moete da izvuete vane zakljuke o
pacijentovim problemima.
Druga tehnika za uvoenje hipnoze kod nesugestibilnih osoba je takozvano
igranje uloge". Radi se o tome da pacijent jednostavno glumi da data
sugestija deluje. im mu, dakle, sugeriete: Oi su vam vrlo teke. Vie ne
moete da ih drite otvorene. Sklapaju vam se", pacijent polako sklapa oi kao
da zaista ne moe vie da ih dri otvorene. Na vau sugestiju: Ne moete vie
da otvorite oi, ak i ako pokuate. Jednostavno ne moete, sada vie ne moete
da otvorite oi", pacijent glumi da eli da otvori oi, mrti elo od toboe
135
velikog napora, ali oi ne otvara. Kada nekoliko puta uzastopce tako
odglumi da hipnoza deluje, utvrdiete da je ona zaista i poela da deluje.
U poslednjem ratu esto se dogaalo da vojnici simuliraju neku bolest
da bi bili otputeni iz vojske kao nesposobni. Ponekad bi im to i uspevalo.
Meutim, mnogi kasnije nisu nikako mogli da se oslobode simptoma koje
su nedeljama i nedeljama samo glumili. Igra je postala stvarnost.
Pri uvoenju hipnoze pomae i hiperventilacija", dakle veoma
ubrzano udisanje i izdisanje (soptanje). Pre nego ta primenimo ovu
tehniku, moramo temeljno da ispitamo da li pacijent nije sklon napadima
koje takvo disanje ponekad izaziva. Ubrzano disanje nastavljamo dok
pacijent ne oseti laku vrtoglavicu. Tada neka ponovo normalno die. Kada
vrtoglavica proe, postupak moemo eventualno jo jednom da
ponovimo i, kada se ona opet pojavi, da sprovedemo hipnozu. Ako je
potrebno, i sklapanje oiju moemo da vebamo u nekoliko stadijuma.
Sugeriite ispitaniku da su mu oni kapci sve tei i tei i da e ubrzo da se
sklope. im se to dogodi, sugeriite mu da e u iduem ogledu da ih jo
bre sklopi. Ako izvedete nekoliko takvih ogleda jedan za drugim, postii
ete da ispitanik: sklopi oi ve posle nekoliko sekundi.
U hipnozi nesugestibilnih ljudi, hipnotizeru mnogo pomae po-
kazivanje prave hipnoze. Ona kod gotovo svakog oveka stvara optimalnu
predispoziciju za prihvatanje hipnoze. Pri tom mogu da se uklone sva
strahovanja koje eventualno postoje. Meutim, hipnoza treba da se
sprovede onako kako emo kasnije da hipnotiemo ne-podlonog
oveka, jer se, pomou primera, unapred programirana hipnoza odvija
odreenim tokom. Vano je i da ispitanika opirno ispitamo o njegovim
subjektivnim utiscima za vreme hipnoze, na pri-mer, koliko su mu teke
bile ruke, a koliko noge, da li mu je to bilo neprijatno, da li vas je sve
vreme uo, i drugo.
Kao priprema za hipnozu moe dobro da deluje i elektrina obrada
Dormedovim aparatom preko elektrodnih naoara. Pored toga, pacijent
moe da slua laganu muziku preko slualica, i tako miruje oko pola sata.
To se pokazalo kao vrlo dobro kod ljudi koji zbog velikih napetosti i
napora na poslu dolaze kod terapeuta sasvim ne-pripremljeni za hipnozu.
136
Kao dalja podrka smirivanju moe da se koristi masaa refleksnih
zona na stopalima (prema Markvartu). Pri tom se krajnja taka solarnog
pleksusa masira pulsirajui sa smanjenim pritiskom i smanjenom
frekvencijom to u roku od nekoliko minuta prijatno smiraje. Uz duu
masau pacijent e uglavnom zaspati. Ova refleksna taka nalazi se oko
sredine tabana, ispod srednjeg prsta. Treba da istovremeno masiramo obe
noge, i to kruei palevima iznutra prema spo-lja, i neprekidno ostajui na
istoj taki. Polako neopaeno smanjujte pritisak i masirajte sve sporije, da
bi na kraju samo jo blago doticali obe take. Rezultat e vas iznenaditi.
Pored toga, ovde moe da se koristi i dejstvo frizerske stolice", koje
sam opirno opisao u poglavlju Tehnike hipnoze".
Hteo bih da vam opiem jo jedan izvanredno uspean metod -
tehniku naelektrisane ruke". U ovoj tehnici, pacijentu u ruke dajem jednu
elektrodu malog aparata za naelektrisanje, dok ja levom rukom uzimam
dragu elektrodu. Jaina struje iznosi dva miliampera, a napon pedeset
volti. im desnom rukom dodirnem ispitanika, zatvaram krug struje i
ispitanik osea kako mu po delu tela koji sam dodirnuo prolaze ugodni
marci. Posebno smiruje ako dodirnem ispi-tanikov vrat, elo ili potiljak.
Postupak je potpuno bezopasan i hip-notizeru ne moe da nakodi ni ako
ga esto primenjuje. U najboljem sluaju malo ga potstie. esto je
dovoljan samo dodir naelektri-sanom rukom da nestane sav pacijentov
bol. Uz odgovarajue naloge hipnotizer time moe da uini prava uda.
Poto se neki ljudi plae dodira s elektrinom strujom, ispitaniku esto
dajem u ruku regulator postavljen na nulu i zamolim ga da sam regule
jainu struje. S obzirom da u levoj raci drim elektrodu, mogu da
proveravam jainu struje i spreim da ona prede vrednost koja moe da
uznemiri pacijenta. Ako pacijent previe pojaa struju, zamoliu ga da
vie ne pomera regulator.
Posebno je efikasno ako kod pacijenta u ovom ogledu izvodimo
Mesmerovo gladenje i istovremeno mu sugeriemo da se dodirnuti delovi
tela potpuno oputaju. Tada je uglavnom dovoljno da nekoliko puta rukom
preemo iznad pacijentovog tela da bi se on potpuno opustio. Na ovaj
nain najee postiem uspeh ve u prvom pokuaju, ak i kod pacijenata
koje su dragi hipnotizeri uzalud pokuavali da hipnotiu. Lako
naelektrisanje pacijenti veinom doivljavaju kao
137
neto prgatno pa me, kad ga vie ne primenjujem, odmah pitaju zato ga
vie ne koristim. esto taj metod moram da primenjujem i kada to vie nije
potrebno.
Uvoenje u hipnozu kod otpornih osoba lake moe da se postigne i
upotrebom aparata za bioloku povratnu spregu (biofidbek). Pri tom se
pomou dve elektrode smetene na ispitanikove prste on prikljuuje na
psihogalvanometar. Po poloaju igle tog aparata moe da se oita kako je
delovao tek dati nalog. To nam omoguuje da izostavimo manje
efikasne sugestije, a da one koje snano deluju ponavljamo nekoliko
puta. Tako se svaka hipnoza pretvara u hipnozu po meri" za pacijenta
koga upravo leimo.
Dejstvo moemo i da pojaamo ako kaemo: Po poloaju igle na
aparatu jasno vidim da su vam ruke ve veoma teke. Jasno oseate da
vam ruke postaju sve tee." Za razliku od naelektrisane ruke", pacijent
uopte ne osea kako deluje biofidbek aparat. To biste svakom pacijentu
morali unapred da kaete, da se ne bi uplaili.
Poto se kod biofidbek aparata radi o nekoj vrsti detektora lai, moe
se u tu svrhu i koristiti tokom hipnoze. Prvo ispitajte kako pacijent reaguje
na pravilne i pogrene odgovore, postavljajui mu pitanja ije odgovore
znate. Zatraite od pacijenta da jednom izgovori neku la, i upamtite
kako je ureaj reagovao. Kada znate ta pokazuje ureaj (kod iste osobe)
pri istinitim i neistinitim odgovorima, skoro sigurno moete utvrditi da li
je dobijeni odgovor istinit ili laan, ak i onda kada sam ispitanik ne zna
daje pogreno odgovorio. Podsvest e pravilno da reaguje, a moi ete da
vidite tu reakciju na biofidbek ureaju.
S jednom od ovih tehnika moi ete da hipnotiete i vrlo otporne
osobe. Nemojte, meutim, ni u kom sluaju zaboraviti da sa ispitanikom,
kad se probudi, porazgovarate o njegovim subjektivnim oseajima za
vreme hipnoze. Iz toga ete dobiti vredne podatke za sledeu hipnozu.
138
Munjevita hipnoza otpornih osoba
139
Ako direktno ispitivanje ne uspe, pacijentu moemo da sugeri-emo
san koji e ga upozoriti na neto to je davno zaboravio, a u neposrednoj
je vezi s njegovim sadanjim problemima. Istovremeno mu kaemo da e
taj san trajati samo nekoliko minuta, i da e se iz njega probuditi osveen,
i svega e tano da se sea. Moe se dogoditi da takav san ne moemo da
protumaimo bez pacijentove pomoi jer podsvest ne koristi uvek
uobiajene simbole sna. Iako su ti simboli ponekad vrlo individualni,
ispitaniku je njihov smisao uglavnom odmah jasan.
Meutim, neki ljudi ne mogu da sanjaju po zapovesti, ili bar tvrde da ne
mogu, jer jednostavno tako misle. U tom sluaju pomae tehnika voene
imaginacije". Pri tom ispitanika prvo hipnotiemo to je mogue dublje.
Onda mu kaemo:
Sasvim ste mirni. Hipnoza vam je duboka i vrsta. Duboka je i
vrsta, ali moete da govorite. Ako vas sada neto budem pitao jasno ete
da mi odgovorite, a sa svakom reju hipnoza e se produbiti. Razgovor
sa mnom tei e bez potekoa. Odvijae se sasvim lako, sam od sebe, a
sa svakom reju biete sve oputeniji i sve dublje ete tonuti u prijatan
oseaj mira. Sa svakom reju vaa hipnoza postaje jo dublja, duboka
kao nikad dosad. U duhu jasno vidite tadanju situaciju. Kao da se sve
jo jednom dogaa. Sve proivljavate jo jednom i sve jasno vidite pred
sobom. Molim vas, tano mi opiite sve to vidite. Paljivo posmatrajte i
jo jednom sve doivite. Istovremeno mi opisujte sve to vidite i
doivljavate."
U toj fazi hipnotizer moe mirno da postavlja pitanja i da njima vodi
ispitanika sve blie dogaajima koje treba razjasniti. Hipnotizer moe da
daje i prividno nerealne sugestije. Na primer, ako hoe da otkrije uzrok
neke bolesti, mirne due moe da kae: Vae je telo potpuno prozirno.
Stojite pred ogledalom i gledate kroz svoju kou. Gledate kako vam kuca
srce i kako vam rade plua. Raspoznajete i svoju u. Pogledajte da li u
njoj ima kamenia." I tako dalje. Naravno da ovek ne moe da pogleda
u svoje telo, ali ovakvim sugestijama ponekad se oslobode informacije iz
podsvesti koje mogu besprekorno da odgovore na postavljeno pitanje.
Pacijentu moemo i sugerisati da u hipnozi pismeno opie traenu
situaciju, a da pri tom ne remeti hipnozu. Sa svakom reju koju pacijent
napie, hipnoza treba da postaje sve dublja i dublja. esto e, po
140
prekidu hipnoze, autoru izgledati potpuno stran sadraj rukupisa, kao da
gaje napisao neko drugi. Tek e njegov lini rukopis uveriti daje sve sam
napisao i da je, prema tome, to i znao.
Dodue, ponekad se prenoenjem vizuelne predstave u pismo gube
vani podaci. Zato dajem prednost nainu pri kom se na magnetofonsku
traku snima svaka moja i pacijentova re. Redosled pacijentovih misli bie
manje poremeen ako ono to vidi treba samo da kae.
Napravio sam poseban magnetofonski zapisnik da bih utvrdio od ega
boluje jedna mlada ena. Dve godine je patila od trigeminusne neuralgije
leve strane lica, na koju nije mogla da utie nijedna od dosadanjih
terapija lekovima. Pri tom je u donjoj vilici imala gotovo neizdrive
bolove koji su ve mnoge bolesnike oterali u samoubi-stvo. Kada je dola
kod mene u ordinaciju, bila je ve sasvim nervno rastrojena. Poto je skoro
bez prestanka trpela jak bol, prvo sam pomou hipnoze morao daje bar
privremeno oslobodim bola, kako bih mogao daje uvedem u duboku
hipnozu.
Na moje pitanje o uzroku tih uasnih bolova, ena mi je spontano
odgovorila da ju je pre tri godine mu prevario dok je bila na odmoru.
Radilo se o nekoj stranoj radnici koja je stanovala na istom spratu. Za to je
saznala tek pola godine kasnije. Htela je da se odmah razvede od mua, ali
nije smogla dovoljno snage, delimino i zato to ju je mu uveravao da se
neverstvo nee ponoviti, i da on zbog svog greha trpi vie od nje. Uprkos
tome, skoro da uopte nije mogla da jede i jako je smrala. Lekar joj je
prepisao lekove koji su joj postepeno vratili apetit. Meutim, apetit joj se
toliko poveao da se u meuvremenu ugojila dvadeset i jedan kilogram, a
i dalje je bivala sve deblja, jer je stalno morala da jede. Nekoliko meseci
poto je savladala nedostatak apetita, pojavili su joj se uasni bolovi u
donjoj vilici. Napadi su se prvo ponavljali u razmaku od nekoliko dana, da
bi postepeno postajali sve ei, dok se naposletku nisu pretvorili u trajan
bol.
Ubrzo sam uvideo da je bol prouzrokovala mrnja prema drugoj eni,
pa sam joj savetovao da tu enu pozove na kafu, i da zatim itavu stvar
zaboravi. Savet je odbila kao neprihvatljiv. Na to sam morao da joj
kaem da onda ne mogu da joj pomognem. Posle nekoliko dana ponovo
je dola u moju ordinaciju i bila je spremna da oprosti susetki, pa ak i
daje pozove na kafu, samo ako prihvatim da
141
je i dalje leim. Radosno sam pristao, a pomou hipnoze uspeo sam daje na
nekoliko dana oslobodim bola. Savetovao sam joj da pozove tu enu i da se sa
njom pomiri. Nedelju dana kasnije nazvala me je i rekla mi da je posluala moj
savet, i da od tog vremena vie ne osea bol. Od tada vie nisam uo za nju.
142
8. Mogunosti i granice hipnoze
Neobine pojave
Skrivene mogunosti ovekova nervnog sistema mnogo su vee nego
to se to obino misli. ovek u hipnozi moe znatno jae da napregne
miie nego dok je u budnom stanju. S druge strane, u hipnozi moe
mnogo vie da se opusti nego pri punoj svesti.
U hipnozi moe prolazno da se pojaa dejstvo ulnih organa, a brzina
pokreta moe prilino da se povea. I rad srca moe da se pojaa ili
prigui. Pored toga, moe da se utie na unutranje izluivanje, na
funkcije creva i koe.
Koliko u hipnozi mogu da se izotre ula, vidi se iz ovog ogleda:
Uzmite nov pil karata koje su na poleini potpuno iste. Odaberite jednu
kartu i zabeleitc njenu boju i vrednost. Ispitanika uvedite u duboku
hipnozu i recite mu da otvori oi. Pokaite mu poleinu odabrane karte i
sugeriite mu da e, kada mu je drugi put budete pokazali, na njoj ugledati
crni krst i po tome je odmah prepoznati. Vratite odabranu kartu nazad u
pil i dobro ga promeajte. Zatim ispitaniku pokaite sve karte redom, i to
njihove poleine, i zamolite ga da pronae kartu na kojoj je (navodno) crni
krst. Gotovo uvek ispitanik lako pronalazi odabranu kartu.
Iz ovog ogleda vidimo da ispitanik uopte ne slua pasivno hip
notizerova uputstva, nego i bez posebne sugestije razvija sposobnost
reavanja problema.
Hteo bih da navedem jo jedan ogled sa hipnozom jer ga je do
detalja pratila grupa lekara, a njegov rezultat zabeleen je u zapisniku.
Radi se o tome da se pod uticajem hipnoze na ispitaniku pojavila
opekotina. Ogled se izvodio ovako: Hipnotizer dodiruje ispi-tanikovu
kou hladnim metalnim predmetom (na primer metalnim novcem) i pri
tom mu sugerie daje novi uaren i da mu je opekao kou. Kada je dao
ovaj nalog, hipnotizer prekida hipnozu i budi ispi-
143
tanika. Dva do tri sata kasnije, tano na mestu koje je dodirnuo novi,
pokazuje se opekotina s mehuriem.
O tom ogledu izvetava Platonov u svojoj knjizi Rekao fizioloki i
terapijski inilac:
Ispitanika M. od 38 godina, koga je bilo lako hipnotisati, V. I. Fine
uveo je u hipnotiki san. Zatim mu je na unutranju stranu leve podlaktice
poloio bakarni novi i rekao mu: 'Na ruku su vam stavili uareni metalni
prsten: On e vas opeci, i to e vas boleti.' Ova sugestivna formula
ponovljena je nekoliko puta. Kada se ispitanik probudio, jedan od lekara
gaje i dalje posmatrao. Po zapisniku, dvadeset i pet minuta posle buenja
iz hipnotikog sna, na mestu opekotine" pojavilo se difiizno crvenilo
koe, posle pedeset i pet minuta zapaeno je oteknue, a posle dva i po
sata u sredini opekotine" pojavila se bela mrlja. Posle tri i po sata na
istom mestu stvorio se plik."
Koliko je teko objasniti tako krupne promene, vidi se i iz afe-rovog
tumaenja: Sasvim je drugog karaktera tumaenje sugestivno izazvane
'opekotine' spojene sa stvaranjem plika. Poto se opekotina pojavljuje bez
aktivnog uestvovanja ispitanika (npr. grebanja koe) mora da je
uslovljena nervnim impulsima. Ipak, dva su razloga zbog kojih nam je
teko da prihvatimo takvo objanjenje. Pre svega ne znamo kako nadraaj
nervusa simpatikusa, jedinog nerva koji vodi do koe, moe izazvati
stvaranje plika. Uvek smo bili uvereni da su takvi plikovi posledica
lokalnog razaranja elija i oteenja krvnih sudova usled delovanja
visokih temperatura. Meutim, ovde toga nema. S druge strane,
nerazumljivo je zato dejstvo simpatikusa ostaje lokalno ogranieno, jer
razgranati nervni sistem simpatikusa istovremeno biva uvek podjednako
intenzivno pobuen. Moda jo uopte nismo otkrili koji impulsi dovode
do takvog stvaranja plika." (Citirano prema V. Safanovu: Nauka i vera,
1967).
U hipnozi i transu moe da se postigne i suprotno dejstvo. Radi se o
hodanju po eravici" posmatranom kod brojnih naroda. B. Buen daje
pregled ovih pojava.
Po Buenovim podacima prve opise hodanja po eravici" dao je
istraiva Saporta koji je taj obiaj posmatrao u Polineziji, na ostrvu Raja-
Taja. Sam je video kako su svetenici, u molitvi, hodali po ua-
144
renom kamenju, a da se ni najmanje nisu povredili. Svetenici su tvrdili da bi
ceo svet nestao u plamenu kada bi se samo jedan uesnik obreda od straha
okrenuo.
Kelog izvetava o obiaju hodanja po uarenom kamenju na Ta-hitiju. Tu se
kamen zagrejava dva dana i dve noi, sve dok se potpuno ne uari. Zatim
domoroci bosi prelaze dvanaest metara dugake gomile uarenog kamenja.
Neki od njih prelaze i po tri puta.
Kelog je pokuao da se priblii uarenoj gomili, ali je zbog velike jare morao
da ustukne. Na kamenje je bacio staru cipelu koja je odmah izgorela. Na
nogama ljudi koji su preli preko uarenog kamenja nisu mogle a se otkriju ni
najmanje opekotine.
Vire je u Indiji posmatrao hodanje po eravici koje se tu odravalo u toku
verskih sveanosti. Hodoasnici su bosi hodali po uarenom uglju prema
kipovima bogova, da bi ih ukrasili cveem i vencima. Ni jedan od njih nije bio
ni najneznatnije povreden.
Donson je opisao hodanje po eravici na ostrvu Martinik. Tu se od
uarenog uglja priprema sedam metara dugaak put" iz kog izbija takva jara da
gledaoci udaljeni deset metara jedva mogu daje podnesu. S obe strane ara
postavljaju se likovi bogova kojima se prinose rtve, a zatim vrhovni svetenik
stupa na ar. U rukama nosi amajlije. Pogled mu je ukoeno uprt u kipove
bogova. Izgleda kao da uopte ne primeuje ar. Pri svakom koraku noga mu do
glenja upada u uareni ugalj. Ipak, on mirno i nesmetano ide dalje, mada mu
lice vidljivo gubi snagu to due hoda po uglju.
Naredni svetenik koji prelazi preko vatre, na glavi nosi cvee. Koraa
snano i sigurno. Meutim, nasred puta ga oigledno naputa snaga. Izgleda kao
da e da padne, ali se napree i ipak uspeva da pree.
Zatim dolaze tri mukarca i tri ene. ene prvi put uestvuju u tom obredu.
Izgledaju kao da su u groznici i odsutne duhom, usta su im otvorena, a oi
staklaste. Kada je jedna od ena na pola puta zastala i poela da vie, neki
svetenik ju je mokrim kanapom udario po glavi, Nastavaila je dalje, i jedva se
drei na nogama uspela da prede ceo put. Ni jedan uesnik nye bio
povreden.
U Japanu je hodanje po eravici tradicionalno. Engleski naunik Louel
opisuje jednom takav obred koji se po njegovim recima izvo
143
di u nekom malom hramu u Ontaki. Tu uareni ugalj pokriva put
dugaak oko etiri metra i irok jedan metar. S obe strane vise sveti
tekstovi. Vatru neprekidno raspiruju lepezama privrenim na dugake
motke. Grupa svetenika prvo obilazi ar, a zatim se izdvaja manja
grupa, na elu s vrhovnim svetenikom, i oni sigurno prelaze preko ara.
Godine 1935. lanovi Drutva za psihika istraivanja sproveli su s
indijskim fakirom Kuda Baksom strogo kontrolisani ogled i zabe-leili ga
u zapisniku (H. Prie, University of London, Council for Psyhological
Investigations). Ovde citiram odlomak iz tog zapisnika:
Pre nego ta je ogled izveden, fakirove noge pomno su pregledane i
oprane. Na njima nije bilo ni traga nekih priprema. Tabani su bili mekani i
suvi, a temperatura koe iznosila je dvadeset i sedam stepeni. Za ogled
su koriene dve pei, svaka duga tri i po metra, i metar i osamdeset
iroka. Napunjene su novinskim papirom, parafinom i ogrevnim drvetom.
Gorivni materijal je odozgo prekriven drvenim ugljem. Ogled je trebalo
da se odri u etiri popodne. U osam ujutro je zapaljena vatra. U etiri
popodne su obe pei bile temeljno uarene. itav ogled je fotografisan i
snimljen na film. Fakir je, bez urbe, u pet koraka preao preko pei i
vratio se. Zatim mu je izmerena temperatura koe. I dalje je iznosila
dvadeset i sedam stepeni. Dok se pripremao da prede i preko druge pei,
iznenada se sav uzbuen obratio lanovima kontrolne komisije: 'U meni je
neto po-vredeno. Zato sam izgubio veru u samog sebe i ne mogu da
ponovim ogled/
Jedan lan komisije koji je posmatrao sve to, i sam je pokuao da to
izvede. Meutim, tek to je preao nekoliko koraka, skoio je u stranu i
morao je da zatrai lekarsku pomo, jer su mu se na tabanima odmah
pokazale teke opekotine."
I sam sam doiveo neto to ne mogu da zaboravim. Da bih se na
sopstvene oi uverio ta se tu zbiva, pozvao sam u goste jednog indijskog
jogina. Nekoliko nedelja mogao sam da ga u miru prouavam i
fotografiem. Zavili smo ga u plastiku, hermetiki zatvorili i zakopali na
dva sata, ali mu to nije nakodilo. Zavezanih oiju gaao je lukom i
strelom sedam kanapa koji su lelujali, i o koje su okaeni tegovi, i sve
kanape istovremeno presekao.
146
Zatim sam pripremio ogled s hodanjem po vatri. Zapalio sam gomilu suve
bukovine koja je posle etiri sata isijavala vrelinu. Jogi Ram Prija Das je
jednom obiao oko vatre, u molitvi, a zatim je tri puta preao preko ara.
Skamenio sam se od straha, a zatim pritrao da mu pomognem. Meutim,
pomo mu nije bila potrebna, jer su mu noge bile nepovreene
Heterohipnoza i autohipnoza deluju u podrujima koja teko da moemo
da shvatimo. Ipak, posebno blagotvorno deluju ako je re o ublaavanju bola.
Brojne bolne operacije obavljene pod hipnotikom narkozom opirno su
opisane, tako da vie ne moe biti ni govora o tome da se moe posumnjati u
pouzdanost takvih opisa. Ti sluajevi pokazuju da hipnozom mogu da se
blokiraju i najjai podsticaji. Posebno kod takozvanog fantomskog bola", gde
je hipnoza izgleda jedini put koji moe da pomogne. Ona mnogo pomae i pri
uklanjanju glavobolje i migrene.
Objektivna ogranienja
147
9. Praksa u heterohipnozi i autohipnozi
Odnos
Ova tema je ukratko pomenuta ve u poglavlju Postupak u praksi".
Sada emo se blie pozabaviti njom. Pod pojmom odnosa"
podrazumevamo, kao to smo ve rekli, kontakt hipnotisanog i hip-
notizera. Svi ostali utisci iz okoline se povlae, i svest se potpuno
usredsreuje na hipnotizerov glas.
Pri tom esto dolazi do takozvanog izolovanog odnosa", pri kojem na
ispitanika moe da deluje samo hipnotizer. Ako to pokuaju druge osobe,
on nee izvriti njihove naloge, nee ih ak ni regi-strovati. Takav
izolovani odnos moe spontano nastupiti tokom hipnoze, ali ga uvek
moemo izazvati odgovarajuim sugestijama.
Moe se dogoditi i suprotno, naime, da se prekine veza izmeu
ispitanika i hipnotizera. To se posebno lako dogaa psihiki pasivnim
ljudima koji se autosugestivno zanesu u hipnotiko stanje pa se toliko
usmere na sebe da ne primeuju vie nita drugo, pa ne uju ni
hipnotizerov glas. Ipak, ovo nije esta pojava.
Ako prilikom hipnoze primetite daje ispitanik izmakao vaoj kontroli i
da vie ne reaguje na vae sugestije, vano je samo da sauvate mir. Ne
pokuavajte da brzo prekinete hipnozu, ve se odgovarajuim sugestijama
trudite daje jo vie produbite. Moete i da rukom preete preko
ispitanikovog ela i njegovog tela, ne bi li ga smirili. To e pomoi da se
veza ponovo uspostavi. Gladei ispitanikovo elo moete da kaete:
Potpuno ste mirni. Diete mirno i jednolino i doputate da sve dublje
tonete u prijatan mir. Tonete sve dublje i dublje. Sve ste oputeniji.
Oseate se dobro. Na trenutak ste se pozabavili samim sobom, ali moete
sasvim jasno da me ujete. Sada opet pratite moj glas da bismo zajedno
dovrili hipnozu. Ne doputate da vam bilo ta skrene panju i
koncentriete se samo na moj glas. Nita drugo nije vano. Sluate samo
moj glas. Oseate kako vam telom struji prijatna sve-
148
ina. Ruke i noge vam postaju opet sasvim oputene. Puni ste snage i
energije i dobro se oseate. Kada izbrojim do tri, otvoriete oi, dobro
ete se oseati i biete potpuno svezi.
Jedan - dva - tri. Otvorite oi! Potpuno ste budni, sasvim ste svezi i
odmorni/*
U toku dugogodinje prakse hipnotisao sam nekoliko hiljada puta,
ali samo sam u dva sluaja izgubio vezu s ispitanikom. U oba sluaja,
meutim, izgubljena veza je lako i sigurno ponovo uspostavljena, i to
prvo produbljivanjem hipnoze, a zatim njenim laganim prestankom.
Zanimljive mogunosti prua i promena odnosa". Pri tom hipno-
tizer prvo ispitanika hipnotie na uobiajeni nain, a onda mu kae
otprilike ovo:
Od ovog asa ete tano da izvravate sve to vam bude rekao
gospodin X, ba kao da sam vam ja kazao isto. Uiniete odmah sve
to vam kae gospodin X. Ne moete, a i ne elite da uradite nita
drugo nego sve ono to vam kae gospodin X, ba kao da sam vam ja
to rekao. To se sada duboko i neizbrisivo urezuje u vau podsvest.
Prema tome ete postupati, i tano ete da izvrite sve to vam kae
gospodin X."
Uz tu formulaciju ispitanik e ubudue i u budnom stanju da slua
naloge gospodina X, pa i ovde treba izbei da lozinka bude uobiajena
re, da ne bi svaka izjava gospodina X bila shvaena kao za-povest.
Odnos naravno moe da se prenese ne samo na mukarca, nego i na
enu.
Posebno je zanimljiv prenos na samog ispitanika, tako da sam sebi
moe davati hipnotike naloge. Ako neko, na primer, ima problema s
autohipnozom, pivo moe da dozvoli da bude hipnotizovan od strane
strunog lica, i da zatim pusti da se odnos prenese na njega samog,
tako da ubudue, kada izgovori odreenu re kao okida, bez prob-
lema moe da utone u hipnozu. Tako moe znatno da se pojednostavi
uenje autohipnoze.
149
Prilagoavanje ispitaniku
Da biste stekli sopstvena iskustva, morate da prouite najuobiajenije
tehnike hipnoze opisane u ovoj knjizi, i da ih nekoliko puta primenite.
Ubrzo ete utvrditi da vam neke posebno dobro uspevaju, dok vam druge
uspevaju u manjoj meri. To je vaan korak da biste u prvo vreme uvebali
dve ili tri standardne tehnike kojima morate pouzdano da vladate.
Uprkos tome, uvek ete iznova naii na nekoga ko ne reaguje na tehniku
koju primenjujete, ili slabo reaguje na nju. Da biste uspeli i u tom
sluaju, morate da se prilagodite ispi-tanikovom iekivanju.
Prvo ga upitajte ima li iskustva sa hipnozom. Ako je ve bio hip-
notisan, zamolite ga da vam opie tehniku koju je hipnotizer prime -nio.
Tu je, naime, ve prva hipnoza ostavila svoj peat, pa ispitanik ne moe
vie sebi da predstavi da ona moe i drukije da se sprovede. Na osnovu
svog iskustva smatrae sve drukije pokuaje pogrenim i na njih nee
reagovati.
Uostalom, ako ispitanik i nije bio ranije hipnotisan, on vam skoro uvek
dolazi s odreenim iekivanjem. Mnogi ljudi, na primer, oekuju da
padnu u neku vrstu nesvestice, pa se teko razoaraju kada se to ne dogodi.
ak i ako ste ih hipnotisali, oni e uporno tvrditi da to uopte nije istina.
Vano je i da renik prilagodite stepenu ispitanikovog obrazovanja.
Sugestija moe da deluje samo ako ispitanik moe daje prevede na jezik
podsvesti, odnosno u slike. Preduslov da do toga doe je razumevanje
sugestije. Dakle, sve sugestije morate da formuliete jednostavnim i
vizuelno jasnim recima, da bi ih ispitanik pravilno shvatio.
Kako se ispitanici ili pacijenti neprekidno menjaju, svaka hipnoza je
individualan proces koji od hipnotizera zahteva veliku sposobnost
uivljavanja, ako ne eli da postie samo prosene rezultate. Dobar
hipnotizer uvek e se truditi da se to bolje uivi u oveka koga na-
merava da hipnotie, da se uskladi s njegovim vibracijama". Naravno, to
od njega zahteva vrlo visoku koncentraciju, ali bez toga ne moe da se
prenese dejstvo sopstvene linosti.
Da bi hipnoza uspela, osim koncentracije je neophodno da hipnotizer
potpuno iskljui sopstvenu linost, zato da bi delovala samo
150
njena neutralna snaga, a ne i njene osobine. Samo tako e se stvoriti
atmosferu poverenja, u kojoj ovek moe da se podvrgne hipnotize-rovoj
volji.
Proi e, meutim, dosta vremena dok hipnotizer ne prikupi dovoljno
iskustva da za nekoliko minuta posmatranja i usredsredenog ulaenja u
strukturu linosti i njenu posebnu problematiku moe u potpunosti
upoznati linost drugog oveka. A kada to jednom postigne, ponekad e
mu biti dovoljno samo nekoliko sekundi da pogledom intuitivno snimi"
ispitanika, njegove brige i elje.
151
ujutru, svezi i odmorni. im se probudite, obuzee vas oseaj mira i
harmonije. Vedri ste, i u dubini due sreni i veseli.
Informacija: Danju sam nemiran i napet."
Sugestija: Potpuno ste mirni i dobro se oseate.
Informacija: Ponekad mi srce toliko podivlja da pomislim kako e
da iskoi."
Sugestija: Srce vam kuca mirno i ravnomemo, sasvim mirno i
ravnomerno. Krvotok vam je stabilan. U svakom poloaju oseate se
veoma dobro.
Informacija: Uopte vie nemam veru u sebe, tonem u depresije koje
ponekad traju i po nekoliko dana."
Sugestija: Vaa sigurnost i samopouzdanje iz dana u dan rastu.
Postajete sve sigurniji i samosvesniji. U sadanjoj poziciji se oseate vrlo
dobro.
Informacija: Nemam snage da ljudima pogledam u oi."
Sugestija: Volite da budete u drutvu i svakome otvoreno i ne-
sputano gledate u oi.
Informacija: ,,U liftu ili u nekoj maloj sobi u kojoj ima nekoliko ljudi,
naisto poludim, pa moram odmah da izaem."
Sugestija: Volite da budete u drutvu, i oseate se veoma dobro u
grupi ljudi! Nita ne moe da vam smeta.
152
Svako vee, kada poete na spavanje, nestae sve misli koje vam
smetaju. Odmah ete osetite prijatan mir. Trenutno ete zaspati. Spa-vaete
zdravim, prirodnim snom koji vas oporavlja. Svake noi spa-vaete
duboko i vrsto. Probudiete se ujutru, svezi i oporavljeni. im se
probudite, odmah e se javiti prijatan oseaj spokojstva. Tada ste vedri i
oputeni, a duboko u srcu radosni i sreni. Celog dana ste vedri i
raspoloeni, a iz dana u dan vam je u svakom pogledu sve bolje i bolje.
Postajete sve vedriji i radosniji, i iz dana u dan se oseate sve bolje i
bolje.
Volite drutvo. Vaa sigurnost i vae samopouzdanje iz dana u dan
rastu. Postajete sve sigurniji i samosvesniji. U kakvom god poloaju da se
naete, glava vam ostaje smirena i bistra. Srce vam kuca mirno i
ravnomerno. U dananjem poloaju se oseate veoma dobro. Oseate se
veoma dobro."
Kao to vidite, pojedine sugestije spojio sam odreenim formu-
lacijama u jednu zbirnu sugestiju. Neiskusnom hipnotizeru preporuujem
nekoliko standardnih formulacija u sluaju da mu za vreme hipnoze
zatreba stvaralaka pauza. Nipoto ne bi smelo da doe do due pauza
bez sugestije, jer bi mogao da se pomuti odnos izmeu hipnotizera i
ispitanika. Evo primera:
154
mucanjem i nesigurnim oklevanjem, hipnotizer pacijentu ponitava preko
potreban utisak potpune pouzdanosti. Morate uiniti sve da biste u pacijentu
uvrstili veru u njega samog i njegove sposobnosti.
155
Oseate kako su vam se moje reci duboko i neizbrisivo urezale u podsvest, pa
prema njima morate da postupite, Sto i inite. Moji nalozi su sada deo vae
linosti. Tano ete ih izvriti. Sada ujete kako okonavam hipnozu i kako
polako brojim do tri. Na tri otvarate oi i pruate ruke. Oseate se vrlo dobro i
prijatno, sasvim proeti tim udesnim oseajem.
Sada vas hipnotiSem drugi put. Jasno oseate kako vas gladim po elu i
rukama, i kako vam pri tom oi i ruke postaju teke kao olovo. Pokuavate da
otvorite oi, ali to vie ne moete. Vrlo ste umorni. Ruke i noge su vam teke
kao olovo. Ponovo diete sasvim mirno i jednolino, a sa svakim udisajem
tonete sve dublje i dublje. Obuzima vas prijatan oseaj umora i teine. Oseate
kako vas proima teak umor dok se istovremeno oseate dobro i zatieno.
Hipnoza vam je dublja nego ikad. Tonete sve dublje i dublje. Moje reci ujete iz
velike daljine, a ipak ih sasvim jasno razumete. Vie nita nije vano. Jedino
Sto elite je mir i potpuno preputanje prijatnom oseaju umora i teine. U
tom spokojnom stanju mirovanja ujete kako vam dajem eljene naloge.
Moje reci prodiru kroz vas i neizbrisivo se urezuju u vae pam-enje i
vau podsvest. Oseate da nikada neete moi da ih zaboravite. Uvek ete
prema njima da postupate, a to i elite. Opet vas ostavljam da nekoliko minuta
leite u neopisivom miru i pri tom s vama ne govorim. Zbog toga se moje reci
jo dublje urezuju u vas i znate da ete uvek da ih posluate. U duhu jasno
vidite sebe kako udobno leite na kauu. Istovremeno oseate da vam je hipnoza
dub-Jja nego ikad. Oseate kako opet prilazim vaem kauu i mirnim recima
prekidam hipnozu. ini vam se kao da ste doli iz nekog sasvim drugog sveta, i
oseate se neizrecivo prijatno." (Ako vam se ini da je potrebno, pacijenta
moete i trei put da hipnotifiete u hipnozi.)
Pacijent je joi U dubokoj hipnozi. Buenje je dozi veo samo u hip
nozi Prekidate hipnozu ovim nalogom: Brojau do tri, pa e vam ruke i noge
odmah biti sasvim lake i opufitene. Otvoriete oi i ose aete se svee i
dobro. Jedan - dva - - tri. Otvorite oit Opet ste sasvim svezi i oseate se
dobro. Ruke i noge su vam opet lake i pokretljive. Ispruite ih i ustanite. Puni ste
snage i energije, sasvim ste svezi i veoma se dobro oseate.91
156
Ako hoete jo da produbite datu sugestiju i pojaate njeno dej-
stvo, neka je ispitanik u hipnozi sam nekoliko puta ponovi. Prethodno
mu sugeriite da je hipnoza duboka i vrsta, ali da on pri tom ipak
moe da govori. Zatim recite da najvanije naloge ponovi deset do
dvadeset puta. Dejstvo e biti jo jae ako pacijent u hipnozi napie
nalog deset do dvadeset puta. I ovog puta morate prvo da mu suge-
riete da moe da otvori oi i da pie ne budei se iz hipnoze. Recite
mu: Sa svakom reci koju napiete hipnoza postaje sve dublja."
Najbolji put da se hipnoza produbi jeste da hipnotizer, dok hip-
notie drugoga, hipnotie i samog sebe. im ste i sami u dubokoj
hipnozi, vai nalozi deluju mnogo snanije. Pretpostavka za to je be-
sprekorno vladanje autohipnozom. Tu tehniku nazivamo hipnoza u
hipnozi".
Vremenska regresija
157
godine, i zamolio je da sa mnom side u prizemlje, ona me je, kao da se
to podrazumeva, uzela za ruku i sa mnom sila niz stepenice onako kao
to rade mala deca: na svaku sledeu stepenicu uvek je zakoraila istom
nogom, a zatim bi joj prikljuila drugu nogu.
Pored ovog oblika potpune vremenske regresije, postoji i oblik
delimine regresije" koji zahteva samo laku hipnozu. Pri tom ispitanik
detaljno proivljava sugerisano vreme, ali ostaje svestan poloaja u
kom se trenutno nalazi. Ovde, dakle, postoji neka vrsta dualizma.
Ispitanik moe da razgovara s hipnotizerom, ne gubei lini identitet i
uz jasno saznanje o svojini godinama, dok istovremeno proivljava
prolost i detaljno izvetava o svim moguim sada vanim doivljajima.
Imao sam jednog pacijenta koga sam izleio od mucanja. Bile su mu
dvadeset etiri godine, a poeo je da muca kada je u osmoj godini
doiveo saobraajnu nesreu u kojoj je samo on ostao nepovreden, dok
su oba roditelja bila teko povredena. Kada sam ga jednom prilikom
prebacio u doba pre leenja, opet je mucao, ba kao i tada. Nastavio
sam s vremenskom regresijom i gle: kada smo stigli do osme godine,
poeo je teno da govori. Kada sam ga vratio u njegov stvarni uzrast, i
dalje je govorio sasvim teno. Izleio sam ga tako to sam ga pustio da
u deliminoj regresiji iznova proivi nesreu sve dok je na kraju nije
duevno obradio".
U ovom sluaju ne preporuuje se potpuna regresija, jer straan
doivljaj ni danas ne moe toliko da oslabi da bi na nivou svesti izgubio
snagu. Posledica bi bila samo novi ok. Ovde pomae delimina
regresija, u kojoj pacijent, dodue, jo jednom proivljava dogaaj u
svim njegovim pojedinostima, ali je u neku ruku i posmatra, svestan
svog sadanjeg poloaja. Tako mogu da se savladaju doivljaji koji
optereuju pacijenta, a da mu pri tom ne nakode.
Zanimljiva varijanta vremenske regresije je dolazak do trenutka
roenja, pa ak i njegov prelazak. U nekoliko sluajeva uspelo mije da
ljude vratim ujedan od prethodnih ivota. Oni su mi potanko opisivali
ivote nekih drugih osoba koje su navodno ivele pre sto, dves-ta ili
trista godina i tvrdili su da su to bili oni sami. Ni tu nije potrebna neka
posebna tehnika. Pomou naloga, pacijenta polako vodimo natrag kroz
vreme.
158
Testirajte svoju hipnotibilnost
Svaki ovek je sugestibilan, ali nije i hipnotibilan, glasi jedno staro
pravilo. Na osnovu iskustva smatram da praktino svaki ovek moe da
se hipnotie, uz pretpostavku da sam to eli i daje duevno zdrav.
Meutim, za to je potrebno da se stvore povoljni uslovi.
Jedna od pretpostavki je i biranje najpovoljnijeg doba dana. Pre-
poruuje se da prvu hipnozu vremenski sprovedemo u jednoj od prirodnih
faza, jer to veoma snano utie na sugestiju umora i teine. Kod
ponovljene hipnoze doba dana ne igra tako vanu ulogu kao kod prve.
Uostalom, i drugi inioci utiu na hipnotibilnost. Vano je, na primer,
da li vladate i drugim tehnikama smirivanja, kao ta su joga, meditacija,
ili autogeni trening. U tom sluaju ,u svako doba moete sasvim da se
opustite i tako bitno olakate hipnotizerov rad.
Na pitanja u sledeem testu odgovorite spontano i bez dugog
razmiljanja sa da" ili sa ne". Za svako da" upiite jedan bod. Ako kod
nekog pitanja niste sigurni ta da odgovorite, bolje upiite ne". Kad
odgovorite na sva pitanja, saberite sakupljene bodove. Teko podleete
hipnozi samo ako ste sakupili manje od pet bodova. To, meutim, ne
znai daje sasvim nemogue da budete hipnotisani. Da bi kod vas uspeo,
hipnotizer mora da ima iskustvo i vetinu da na svim podrujima stvori
najpovoljnije uslove. Tu je najvaniji stepen asimilacije, odnosno
hipnotizerova sposobnost da se uivi u va poseban poloaj, da bi poeo s
najefikasnijim nalozima. Ako, naprotiv, imate vie od pet bodova, nije
posebno teko da budete hipnotisani.
UPITNIK ZA TESTIRANJE?
DA LI LAKO PODLEETE HIPNOZI?
159
3. Imate li posebnu tehniku koja vam
olakava da zaspite? Da Ne
4. ivite li ponekad u svetu snova koji
vas udaljava od stvarnosti? Da Ne
5. Moete li nekoga da sluate, a da vam
smisao onoga to vam govori uopte ne
dopre do svesti? Da Ne
6. Imate li bujnu matu?
7. Da li je kod vas dobro izraena sposobnost
stvaranja vizuelnih predstava? Da Ne
8. Da li vam prijatni doivljaji ili prijatne
Da Ne
predstave izazivaju snana oseanja?
9. Kada gledate film, pratite li intenzivno ono
Da Ne
ta se zbiva na platnu?
10. Da li su vaa oseanja potpuno spontana i da
Da Ne
li se brzo stiaju?
11. Postajete li brzo nemirni i nestrpljivi
Da Ne
kada morate da ekate?
12. Da li se lako dogodi da
Da Ne
nekontrolisano reagujete?
13. Da li se lako uplaite? Da Ne
14. Moe li neko snano da utie
na vae miljenje? Da Ne
15. Moe li neko da vas lako odvrati od posla? Da Ne
16. Drite li se pasivno kada se radi o
inicijativi ili vanim odlukama? Da Ne
17. Da li vam imponuje samosvestan
nastup drugih? Da Ne
18. Da li vam je potreban stalni kontakt
s drugim ljudima? Da Ne
19. Da li vam je teko da kaete Ne"? Da Ne
20. Postoje li ljudi kojima slepo verujete? Da Ne
Saberite sve odgovore sa da". Za svako da" raunajte jedan bod
0-4 boda: vrlo vas je teko hipnotisati;
5-11 bodova: vaa hipnotibilnost odgovara proeku;
12-20 bodova: vrlo vas je lako hipnotisati.
160
Pramena ovekove linosti hipnozom
Kada prvi put budete uspeli nekog da hipnotiete bie to za vas
nezaboravan doivljaj. injenica da vam je uspelo da na drugu osobu delujete
sugestivnim recima toliko e poveati vau sigurnost i samopouzdanje, da e
to primetiti i vaa okolina. Vie neete biti isti ovek. Otkrili ste novu
dimenziju. Da bi vam, dakle, prvi ogled uspeo i postao nezaboravan, prvo
morate podrobno da upoznate teoriju. Potom, za prvi pokuaj morate da
odaberete posebno pogodnu osobu. Danas jo ne moete da ocenite koliko e i
vama koristiti primena hipnoze. Razumljivo je da hipnozom neete da razvijate
samo sebe: u daleko veoj meri ete uticati na hipnotisanu osobu, i ak moete
da joj izmenite i strukturu linosti.
Zato pre svake hipnoze morate da preispitate sebe da li e ona ispitaniku
zaista da koristi. Ko primenjuje hipnozu da bi postigao neke sebine ciljeve, ili
eli samo da zadovolji tatinu, ubrzo e to skupo da plati. Sopstvena podsvest
nee mu to da dopustiti. Ona ima visoko razvijen oseaj pravednosti, pa vrlo
esto i sama neposredno intervenie da bi spreila zloupotrebe.
Treba razlikovati dve vrste promene linosti.
161
poznatu istorijsku linost, na primer u Napoleona. Neki uveni psiholog
jednom je priao kako je nekog studenta uveo u duboku hipnozu i zatim mu
sugerisao da je Napoleon. Student je preuzeo Na poleonovo dranje, a
zatim i njegov karakter.
Onda mu je psiholog naredio da na kolskoj tabli ispie dnevnu zapovest
U prvi mah student se tome odluno usprotivio, da bi na isto tako energian
hipnotizerov nalog, priao tabli i napisao sigurnim rukopisom: Vojnici! Ako
sada smeju caru da nareuju da neto napie na tabli, onda naputam taj poloaj.
Napoleon." Iz tog primera vidimo koliko u hipnozi moemo da se
identifikujemo s nekim drugim.
Hipnozom moemo da promenimo i pojedine ovekove osobine, pa ih ak
preokrenemo u njihovu suprotnost, kao to je esto potrebno u medicinskoj
hipnozi da bi se pacijent sauvao od sebe samog. ovek je, naime, ee sam
sebi neprijatelj nego to obino smatra.
Ni ovde nije potrebna posebna tehnika, ve se hipnoza sprovodi kao
obino, a za njom slede sugestije. Zamislimo da osobu elimo da prebacimo u
budunost. To se postie otprilike ovim recima:
Potpuno ste mirni. Diete mirno i ravnomerno, i oseate se dobro.
Mirujete duboko i vrsto, tako duboko kao nikad do sad. Nita ne moe da
vam smeta i nita nije vano. Dvadeset i pet vam je godina i postajete sve stariji:
26,27,28 godina. Postajete sve stariji. Sada vam je 29 godina, ali i dalje starite.
Sada vam je trideset godina. Sve je onako kao to e biti u vaoj tridesetoj
godini. Sasvim se jasno se-ate proteklih nekoliko godina. Sada vam je trideset
godina. Trideset vam je godina! Mirujete duboko i vrsto, ali moete da
govorite. Odgovarajte na moja pitanja. Moete da govorite, ali mir u vama i
dalje je dubok i vrst, sve dublji i dublji. Sasvim tano se seate svega to se
poslednjih godina dogodilo. Tano mi opiite sve to se dogodilo u poslednjih
pet godina. Govorite, molim vas!41
Sada slobodno moete da postavljale pitanja, ne delujui time na dubinu
hipnoze. Pretpostavlja se, meutim, daje ispitanik u dubokoj hipnozi koja retko
moe da se postigne u prvom pokuaju. Nije svako prikladan za to. Vremenom
ete i sami pronai mnoge hipnoidne oso be koje ete lako moi da prebacite u
prolost ili budunost
162
Automatsko pisanje
163
10. Provera hipnoze
Blokada oiju
im ste sproveli hipnozu, razliitim testovima moete da pro-verite
brzinu kojom ispitanik izvodi sugestije koje ste mu dali. Jedan od
najjednostavnijih testova kojim moete da proverite da li je hipnoza
nastupila, je test sklapanja oiju ili blokada oiju. U tu svrhu ispitaniku
recite sledee:
Oni kapci su vam vrlo teki i postaju sve tei, sve tei i tei. Oi su
vam vrsto zatvorene. Vie ne moete da ih otvorite, a to i ne elite.
Doputate da tonete sve dublje i dublje u prijatan oseaj umora i teine.
Vrlo ste umorni, a kapci su vam teki kao olovo i vrsto su slepljeni. Vie
ne moete da otvorite oi, ak i da elite. Pokuajte, ali to vam ne uspeva.
Vie ne moete da otvorite oi. vrsto su sklopljene. Jo jednom pokuajte
da ih otvorite. Sada to vie i ne pokuavate, ve doputate da tonete sve
dublje i da vas obuzme prijatan oseaj umora i teine. Postajete sve
umorniji."
Ako ispitanik i posle dva poziva ne otvori oi, znai da hipnoza ve
deluje. Proverite, meutim, pokrete onih miia da se uverite da li
ispitanik zaista pokuava da otvori oi.
Ukoliko ste kod ispitanika ve stvorili uslovni refleks u budnom
stanju, onda test moete da izvedete bez hipnoze. U tu svrhu kaite
otprilike ovo: Sada vas molim da vrsto sklopite oi. Brojau do tri, a
onda ete pokuati da otvorite oi. To vam, meutim, nee uspeti. im
izbrojim do tri, vie neete moi da otvorite oi. Jedan - dva -tri. Sada
vie ne moete da otvorite oi. Pokuajte - vidite da ne moete. to se vie
trudite, to vam manje uspeva. Vie ne moete da otvorite oi. Pokuajte
jo jednom: i sami vidite da ne moete. Vie ne moete da otvorite oi."
im primetite da se vaa sugestija ostvaruje, i da ispitanik uprkos
pokuavanju ne moe da otvori oi, ponitite sugestiju. To se radi ovako:
Opet u da brojim do tri. Kod tri moete sasvim lako da
164
otvorite oi, lako kao i pre testa. im izbrojim do tri, ponovo ete lako
otvoriti oi. Jedan - dva - tri. Otvorite oi! Oni kapci su vam opet
sasvim laki. Sve je opet kao i pre testa. Moete da otvorite oi." Svaka
data sugestija treba da se nekoliko puta ponovi, a i da se nekoliko puta
poniti.
Blokada ruke
Kod ovog testa sugeriite ispitaniku da su mu obe ruke teke i nepokretne.
Po njegovim reakcijama moete tano da vidite u kojoj meri je usvojio vau
sugestiju i kako je obavlja. Sugeriite mu otprilike ovo: Potpuno se predajete
umoru i prijatnom oseaju teine. Telo vam postaje sve tee i tee. Svaki
pojedini prst postaje vam teak kao olovo. Ruke su vam sada tako teke da vie
ne moete ni da ih pomerite. Ruke vam jo vie oteavaju. Ruke i noge su vam
teke kao olovo i ta olovna teina ih snano vue prema dole. Sad su vam ruke
ve tako teke da vie ne moete ni da ih podignete. Ne moete da ih pokrenete.
Pokuajte da ih podignete: ne moete. Ne moete vie da podignete ruke."
Tu treba da proverite da li ispitanik zaista pokuava da podigne ruke. To
ete prepoznati po napinjanju miica. Ako ispitanik ipak uspe da malo podigne
ake, a moda i podlaktice, tada je hipnoza ve poela da deluje, ali jo uvek nije
dovoljno duboka. U tom sluaju itav nalog moete da ponovite jo jednom, pa
i nekoliko puta. Ponavljajte ga sve dotle dok ne pone da deluje tako da ispitanik
uprkos svih nastojanja ne moe da pomeri ruke.
Ako kod ispitanika ve postoji uslovni refleks na hipnozu u budnom stanju,
za test je dovoljan ovaj nalog: ,3rojau do tri, a vi pokuajte da podignete
ruke. To vam nee uspeti. Kad izbrojim do tri, neete vie moi da podignete
ruke. Jedan - dva - tri. Sada vie ne moete da podignete ruke."
Po nainu kako ispitanik reaguje na va nalog znaete kako deluje
neuvedena hipnoza i tome ete da prilagodite dalje korake. im primetite da
su vae sugestije usvojene, ponitite ih ovim recima: Sada u opet da
izbrojim do tri. Kad izbrojim tri, moi ete da po merate ruke. im izbrojim do
tri, ruke e vam ponovo biti oputene, lake i pokretljive i sve e biti kao i pre
testa. Oseate se vrlo dobro.
165
Jedan - dva - tri. Ruke su vam sad opet potpuno oputene, lake i
pokretljive, i oseate se vrlo dobro!"
Kada zavrite test, upitajte ispitanika da li ponovo moe svojevoljno
da pomera ruke. Ako ne moe, ponovite nalog.
Test padanja
166
trudite, to vam manje uspeva. im izbrojim do tri, paete unazad na moje
ruke. Jedan - dva - tri. Padate unazad - padate. Padate!"
Kada uspeno zavrite test, povucite datu sugestiju:Kada izbrojim do
tri, opet ete sasvim sigurno stajati na nogama. Nita vas vie ne vue
unazad. Sve je isto kao i pre testa. Sada potpuno sigurno stojite na nogama.
Jedan - dva - tri. Opet potpuno sigurno stojite na nogama."
167
Kad izbrojim do tri, ruke e vam se sasvim lako odvojiti jedna od
druge. im izbrojim do tri, moi ete sasvim lako da odvojite ruke.
Jedan - dva - tri. Sada sasvim lako moete da odvojite jednu ruku od
druge. Sve je onako kako je bilo pre testa. Ruke su vam opet potpuno
oputene i pokretljive."
U hipnozi u budnom stanju test ispreplitanja prstiju moete da
kombinujete s nekim posthipnotikim nalogom. U tom sluaju dajte
ovakvu posthipnotiku sugestiju: JBrojau do tri. Kada posle toga
isprepletete prste na rukama, vie neete moi da ih razdvojite. Jedan - dva
- tri. Sada ste spojili ruke. Pokuajte da ih ponovo razdvojite. Pokuajte!
Vidite da ne moete. Ruke ete ponovo moi da razdvojite tek kad opet
izbrojim do tri. Kad izbrojim do tri, lako ete moi da odvojite ruke.
Ruke e vam onda opet biti potpuno oputene i pokretljive. Jedan - dva -
tri. Razdvojte ruke! Kao to vidite, to je sasvim lako. Ruke su vam
ponovo sasvim oputene i lako pokretljive."
Blokada pamenja
Za ovaj test je potrebna srednje duboka hipnoza. Ako rezultat testa bude
pozitivan, vrlo je verovatno, gotovo sigurno, da e ispitanik da prihvati i
izvede i ostale sugestije. Prenesite ispitanika u to dublju hipnozu pa mu
recite:
Sve to vam govorim, prodire duboko u vau podsvest. Sve ete
tano da izvrite. Zaboraviete broj 5. Tog broja vie ne moete da se
setite. Taj broj vie ne moete ni da izgovorite. Za vas postoje samo jo
brojevi 1-2-3-4-6-7-8-9-10. Onog jednog broja vie ne moete da se
setite. Ne moete vie ni da ga izgovorite. Ostajete u stanju mirovanja i
oputenosti, ali moete da govorite. Kada vas zamolim, brojite od 1 do
10. Onog jednog broja neete moi ni da se setite. Brojite sada od 1 do
10."
Ako ispitanik preskoi broj pet, ponitite nalog. Ne uspe li pokuaj
od prve, itavu sugestiju morate ponoviti.
im je po vaem miljenju test uspeo, dati nalog paljivo ponitite:
Sada ponovo moete da se setite broja pet. Svoje opet kao stoje bilo i
pre testa. Niz brojeva od 1 do 10 glasi: 1 - 2 - 3 - 4 - 5 - 6 -
168
- 8 - 9 - 10. Sada tano moete da se setite broja pet. Brojte jo jednom
od jedan do deset, ali pri tom upamtite i broj pet."
Posle toga ispitanik e se svakako da se seti broja pet. Veselo je
ako re petf * zamenimo nekom drugom reju, na primer reju ips".
Sada redosled brojeva glasi 1 - 2 - 3 - 4 - ips - 6 - 7 - 8 - 9 - 1 0 . Zatim
traite od ispitanika da izrauna koliko je ips puta ips? Odgovor e
glasiti Dvadeset ips".
Uz pretpostavku daje hipnoza dovoljno duboka, iz ispitanikovog
pamenja moemo da izbriemo svaku re, ili je zamenimo nekom
drugom. Moemo i prolazno da blokiramo itav sadraj njegove me-
morije. To je, meutim, tako stravian doivljaj da svaki ispitanik
gotovo odmah poinje da plae, pa sugestiju odmah moramo da po-
nitimo.
Zanimljivo je ispitaniku, kod koga smo stvorili uslovni refleks na
hipnozu u budnom stanju, sugerisati da vie ne moe da se seti kako se
zove. Kad izbrojimo do tri, ispitanik e uzalud pokuavati da se seti
svog imena. Ni sam nee verovati da vie ne zna kako se zove.
Posmatrai ponekad mogu da pomisle da ispitanik samo glumi, ali on
tada zaista ne moe da se seti sopstvenog imena, ma koliko neobino
to izgledalo.
Blokada govora
169
Iispitaniku moete da sugeriete i da uopte viSe ne moe da govori.
im pokua, ne moe da pusti ni glasa. Ipak, mnogo je zanimljivije
kako neko ne moe da izgovori samo onu re koju ste blokirali, dok
inae sasvim dobro govori. Neki ljudi u tom sluaju pokuavaju da
izgovore blokiranu re povezanu s drugim recima, na primer: Zovem
se...", ili Sasvim jasno mogu da se setim svog imena, ono glasi..."
Ali, i takvi pokuaji unapred su osueni na ne-uspeh.
Vrlo rafinirani ispitanici izgovaraju prvo imena svojih roditelja ili
brae, na primer: Moja majka se zove Hildegard Miler, moj brat se
zove Alfred Miler, a ja se zovem... | Ali podsvest nije mogue nad-
mudriti. Iako se radi o istoj reci, ovek ne moe da je izgovori (ako se
pri tom radi o njegovom blokiranom imenu).
U svakom sluaju morate imati na umu da pacijenta paljivo pro-
budite iz hipnoze, ak i ako je on posle nekog vremena sam uspeo da
izgovori sopstveno ime. ak i ako sugestija prividno nije delovala,
morate probuditi pacijenta iz hipnoze, jer i prividno nedelotvorna su-
gestija, ukoliko nije ponitena, kasnije moe da se realizuje.
Postoje jo bezbrojni drugi testovi. Ispitaniku moete da sugeriete
da ne moe da ustane, ili da e mu se prst zalepiti za nos im ga njime
dodirne. Uostalom, dobrom hipnotizeru takvi testovi ionako nee biti
potrebni, jer ispitanika tako sigurno vodi da i bez testa jasno osea dubinu
postignute hipnoze. Veza ispitanika i hipnotizera toliko je vrsta da
hipnotizer osea svaku promenu, i na nju reaguje kako je potrebno.
170
11. Autohipnoza
171
ju da postoje odreene pretpostavke. Jedna od najvanijih je intenzivna
elja, dovoljna motivacija za odreeni cilj. U tom sluaju nae misli mogu
da razviju ogromnu snagu. Zanimljiv primer za to nalazimo u knjizi A. J.
Efremova Na otrici noa, iz koje ovde donosim doslovan odlomak.
Ledeni vetar poput noa probi Dajarama... Odjednom je zastao,
ukoivi se od uenja - na stenovitom kopnenom jeziku pokrivenom
sveim snegom stajala su etiri potpuno naga mukarca. Pohvali su ih
mlazevi vode, zasipao sneg, a oni su i dalje nepomino stajali. Da se sa
njih nije podizala para njihovog daha koju je odnosio vetar, moglo bi se
pomisliti da su kipovi od ukastog kamena. Ali ne! Eto, jedan se od njih
sagnuo, umoio komad tkanine u vodu i njime pokrio leda izloena
ledenom vetru... Dajaram se seti daje video fotografije lama kako goli
stoje u snegu svete planine Kajla. Prema tibetanskoj mistici, takvi ljudi
mogu da iz svog semena oslobode energiju nazvanu tumo" koja se
nebrojenim kanalima iri njihovim telom i zagreva ga. Paljivo odabrani
poetnici pripremaju se polako, korak po korak, izvodei vebe disanja na
hladnoi, odeveni prvo u tanku pamunu odeu, a kasnije potpuno
neodeveni. Da bi dobili astan naslov respa", moraju da poloe posebne
ispite. U ledenoj vetrovi-toj noi s meseinom kandidati sedaju pored reke
ili jezera na zemlju i umotavaju telo mokrim aravima, koje moraju da
sue toplinom svog tela. Nekada su morali da osue najmanje tri takva
arava. Re-spe mogu da stoje na hladnoi od dvanaest do dvadeset i etiri
sata, i da odbijaju toplinu odee i vatre. Neke potpune askete provode
zimu u peinama snegom pokrivenih planina, a telo pokrivaju samo pa-
munom tkaninom. Respa sam sebi sugerie da osea kako ga greje vatra,
ili da se nalazi u vreloj dolini ije je stene uarilo sunce."
Kolika moe da bude snaga autohipnoze, jasno pokazuje i ovaj
primer. Najednom od Sven Hedinovih putovanja Tibetom, jedan od
njegovih saradnika posvaao se sa nekim tibetanskim pustinjakom. Ovaj
mu je na to predskazao da e tano za godinu dana umreti. Dr H., koji se
na putovanju nekoliko puta uverio u neobine sposobnosti tibetanskih
pustinjaka, vrsto je verovao u to proroanstvo.
Neto pre predskazanog dana vratio se u Berlin, i tu se oseao tako loe
daje morao da zatrai lekarsku pomo. Na kraju su ga prevezli u
bolnicu. Meutim, lekari su se nali pred zagonekom. Mogli su
172
samo da ustanove da se pacijent polako blii kraju. Kada je glavni
lekar saznao da se radi o predskazanju, bilo mu je jasno da se tu radi o
posebno izraenom sluaju autohipnoze koja e sigurno dovesti do
smrti, ako ne... Dva dana pre smrtnog dana" dr H. je liio na le.
Deurni lekar gaje uspavao hipnotikim snom i ostavio ga u tom sta-
nju etiri dana. Kada su ga posle toga probudili i rekli mu da je
zloslutni dan proao, i da ga je on preiveo, sugestija je prestala da
deluje i dr H. je uskoro opet bio potpuno zdrav.
Snaga sugestije u autohipnozi koja je u navedenom sluaju delo-
vala tako sudbinski, na raspolaganju vam je i za pozitivne ciljeve.
Moete daje iskoristite da ostvarite svoje elje. Ovde bih hteo da vas
upoznam sa dve potpuno pouzdane mogunosti.
Mnogi ljudi hteli bi da iskoriste mo autohipnoze, ali ne mogu da
smognu toliko uprnosti da vebaju sve dok ne dou do opipljivih
rezultata. Tu pomae heterohipnoza, u kojoj hipnotizer obre odnos, tj.
u neku ruku hipnotisanom daje komandu nad samim sobom. Hip-
notisani u hipnozi dobija samo nalog da kod dogovorenog okidaa"
utone u duboko hipnotiko stanje i da sve to tada u mislima sebi
zapovedi izvri tano kao da mu je to naredio hipnotizer. Time se
vreme vebanja skrauje na jednu jedinu heterohipnozu. Posle nje
odmah moe da se pone s autohipnozom.
Ovaj zasad jo malo poznat, ali vrlo efikasan metod, zasluuje da
bude opirno opisan. U vezi s tim hteo bih jo jednom da naglasim da
ni za heterohipnozu ni za autohipnozu nisu potrebne neke naroite
sposobnosti. Isto je tako pogreno miljenje da bolji rezultati mogu da
se postignu ako hipnoza due traje. ak i u lakoj hipnozi mogu da se
postignu izvrsni rezultati. Tehnikom imaginacije laku hipnozu moete
postepeno da produbljujete. Pri tom sami sebe jednostavno vidite"
kako sve dublje i dublje tonete u hipnozu. Istovremeno predstavljate
sebi kako proveravate dubinu sopstvene hipnoze. Na primer,
pokuavate da otvorite oi, ali vam to ne uspeva, ili uzalud teite da
podignete ruke, koje ostaju potpuno nepokretne. Kako vaza podsvest
ne razlikuje matu od stvarnosti, ona e preuzeti one naine ponaanja
koje je videla" i prema njima e da reaguje.
Pre nego ta ponemo s primerima autohipnoze, opisau jedan
jednostavan nain za njenu proveru. Takozvani test anestezije" uo-
ljivo nam pokazuje stepen delotvornosti sugestija koje smo sami sebi
173
dali. Sugeriite sebi u autohipnozi da, na primer, u levoj ruci vie ne
oseate bol i tu sugestiju ponovite nekoliko puta. Zatim snano uti -nite
levu ruku i proverite" da li oseate bol, odnosno u kom stepenu ga
oseate.
174
lai vreme. DiSem mirno i ravnomerno. Oseam se vrlo dobro. Telo
mi tone u prijatan mir/4
Ovde je potrebno da se zastane oko jedan minut.
Sada se koncentriem na noge. Mirno se koncentriem na noge i
oseam, sad sasvim jasno oseam kako mi noge oteavaju. Noge mi
postaju sve tee i tee. Sada su mi noge vrlo teke, teke su kao olovo,
zaista su teke kao olovo.
Sada mi i ruke oteavaju i snano me vuku nanie. Obuzima ih sve
vei umor, zbog toga postaju sve tee. I ruke su mi sada vrlo teke,
teke kao olovo.
I oni kapci su mi teki i postaju sve tei i tei. Oi su mi vrsto
sklopljene. Vie ne mogu da ih otvorim, ali to i neu. Doputam da
tonem sve dublje u prijatan oseaj umora i teine. Postajem sve
umorniji, sve umorniji/*
Ovde ponovo treba priekati jedan minut.
Nita ne moe da mi smeta. Sada sluam samo jo svoj glas i
oseam, sasvim jasno oseam, kako postepeno tonem sve dublje i
dublje u duboki, prijatan mir. Oseam se vrlo dobro i oputeno i
doputam da tonem sve dublje, sve dublje.
U tom prijatnom stanju mirovanja irom se otvaraju vrata u moju
podsvest. Sve to govorim, lako prodire duboko u moju podsvest, tu se
neizbrisivo usauje i po tome u i postupiti.
Potpuno sam miran. Prema puenju oseam snanu odbojnost i ta
odbojnost je sve vea. Ne oseam vie nikakvu potrebu za cigaretom,
puenje me vie ne zanima. Neprijatna mi je i sama pomisao na pu-
enje. im pomislim na puenje, odmah osetim veliku odvratnost.
Svaki put kad osetim dim cigarete, moja odvratnost prema puenju se
pojaava.
Od ovog trenutka neu vie da puim. Od te namere nita me nee
odvratiti. Radujem se i srean sam to mogu neto da uinim za svoje
zdravlje. To mi iz dana u dan sve bolje polazi za rukom. Neu vie da
puim.
Puenje mi je iz dana u dan sve odvratnije. Vie mi nimalo ne pry
a. Neprijatna mi je i sama pomisao na puenje koje u meni odmah
izaziva izrazito gaenje.
175
Svaki put kad osetim duvanski dim, raste i moja odvratnost prema
puenju. Jako sam radostan i srean to vie ne puim. Nita me nee
odvratiti od te odluke. Nikad vie neu da puim. Nikad vie neu da
puim!"
Ovde opet treba priekati jedan minut.
Ponovo u sebi oseam prijatan mir. U tom udesnom miru svaka moja
re neizbrisivo mi se urezuje u podsvest. Sluau te reci i nikad vie neu
da puim. Pri tom u dobro da se oseam. Iz dana u dan u svakom
pogledu sve mi je bolje i bolje.
Kad izbrojim to tri, ruke i noge e mi opet biti potpuno oputene, lake
i pokretljive. Otvoriu oi i dobro u se oseati i biu sasvim sve.
Jedan - dva - tri. Otvaram oi! Ruke i noge su mi opet sasvim lake i
pokretljive. Pun sam snage i energije i oseam se vrlo dobro. Izuzetno
sam sve i dobro se oseam."
G. Vagner mi je obeao da e kasetofonsku traku sluati bar jednom
dnevno. Iz ordinacije je iziao pun nade. Dugo nita nisam uo o njemu.
Nekoliko meseci kasnije u ordinaciju mi je dostavljen sanduk ampanjca
uz koji je bila priloena kartica. Na njoj je pisalo samo: Hvala!"
Na isti nain i vi moete ostaviti puenje. Hipnotisati sebe sasvim je
jednostavno. Dovoljno je da ovek na nekom mirnom i udobnom mestu
oputeno legne (ili sedne) i ukljui magnetofon s trakom na koju je pre
toga izdiktirao otprilike sledee:
Potpuno sam miran, leeran i oputen. Ruke i noge su mi sasvim
oputene. Diem mirno i ravnomerno, a oseam se vrlo dobro. Oseam
kako mi se telom iri prijatan mir. Ruke i noge postaju mi sve tee - sve
tee. Putam da me sasvim zahvati umor i da me teina povue na dno.
Tonem sve dublje i pri tom sam sve umorniji. Sve sam umorniji - sve
umorniji."
To ponavljajte sve dok vas potpuno ne ispuni prijatan oseaj mira i
dok ne ponete da odbijate svako skretanje misli.
Na taj nain ne samo da moete potpuno da se odviknete od puenja,
ve i da resite i brojne druge probleme.
176
Vitkost autohipnozom
177
gram. Otkako sluam ovu magnetofonsku traku, svake nedelje gubim po
jedan kilogram na teini. Oseam kako sam svakim danom sve zdravija,
a i probava mi savreno radi. Prema jelu sam potpuno ravnoduna.
Oseam se veoma dobro. Za glavne obroke pojedem neto malo i odmah
sam potpuno sita. Slatkie vie ne jedem. Iz dana u dan su mi sve
odvratniji. Svake nedelje gubim po kilogram i pri tom se dobro oseam.
Otkako sluam ovu traku, gubim svake nedelje po jedan kilogram teine.
im ujem traku, odmah se potpuno smirim i opustim, sasvim sam mirna
i oputena. Svaka re mi se duboko urezuje u podsvest. Svake nedelje
gubim po jedan kilogram teine. Pri tom se dobro ose&m. Iz dana u dan
mi je u svakom pogledu sve bolje i bolje."
Godinu dana kasnije sreo sam gospodu Berger na nekom prjemu.
Toliko je bila vitka da sam je jedva prepoznao. Ponovo se udala i
uporno je zahtevala da me upozna sa svojim suprugom. Tako sam
saznao i zavretak prie. Njen razvedeni mu redovno je poseivao
kerku, pa je mogao da prati kako mu se biva ena menja. Godinu dana
kasnije ponovo su se venali.
178
Ove saekajte otprilike jedan minut
Sada se koncentriSem na svoje noge. Mirno se koncentriem na noge i
sasvim jasno oseam kako mi one postaju sve tee. Noge mi postaju sve tee -
olovno teke - zaista olovno teke. Sada mi i ruke postaju teke i snano me
vuku nanie. Ruke mi postaju sve tee i tee. Ruke su mi sad teke, teke kao
olovo, zaista teke kao olovo. Sad mi i oni kapci postaju teki, sve tei i tei. Oi
su mi vrsto zatvorene. Ne mogu vie da ih otvorim, ali to i ne elim da uinim.
Putam da sve dublje tonem. Obuzima me prijatan oseaj umora i teine.
Postajem sve umorniji i umorniji."
Ovde opet saekamo jedan minut.
Sada u polako da brojim do deset. Sa svakim brojem tonem sve dublje u
prijatan oseaj mira i sigurnosti. Jedan - dva - tri: tonem sve dublje i dublje.
etiri - pet - est - sedam - osam - devet - deset. Sada mirujem vrlo duboko i
vrsto. Nita ne moe da mi smeta. Sluam jo samo svoj glas i jasno oseam
kako postepeno tonem sve dublje, u dubok, veoma dubok i prijatan mir. Oseam
se vrlo dobro i putam da tonem sve dublje i dublje.
U tom udesnom miru irom se otvaraju vrata koja vode u moju podsvest,
vrata moje podsvesti irom se otvaraju. Sve to govorim prodire lako i duboko
u moju podsvest, i tu se neizbrisivo usauje. Sve u to potpuno tano
izvriti.
U meni je dubok i vrst mir. Telom mi se iri prijatan oseaj mira i
harmonije. U dubini due sam radostan i srean. Svako vee kada polazim na
spavanje odmah ponovo osetim taj prijatan mir. Redovno odmah zaspim.
Spavam zdravim i prirodnim snom koji me odmara. Ujutru se budim sasvim
sve i odmoran. I ujutru me opet proima prijatan mir, pa sam vedar i oputen, a
u dubini srca radostan i srean. Iz dana u dan mi je sve bolje i bolje.
Svako vee kada poem na spavanje izgube se sve misli koje me smetaju i
odmah zaspim. itavu no spavam duboko i vrsto, a ujutru se budim potpuno
sve i oporavljen. im se probudim, oseam onaj prijatan mir, pa sam sasvim
vedar i oputen, a duboko u srcu srean i radostan. itav dan sam vedar i
raspoloen. Iz dana u dan mi je u svakom pogledu sve bolje i bolje. Sada
spavam duboko i vrsto; tek
179
ujutru se budim sve i oporavljen. Spavam duboko i vrsto - spavam
duboko i vrsto sasvim duboko i vrsto."
Tu magnetofonsku traku sluajte nekoliko nedelja, svake noi pre nego
to poete na spavanje. Iz dana u dan spavaete sve bolje, a posle nekog
vremena moi ete da spavate i bez sluanja trake. Va problem nesanice
bie reen.
Ako se potrudite da paljivo formuliete elje upuene vaoj pod-svesti,
a tu formulaciju zatim mimo i polako izdiktirate na magnetofonsku traku
i redovno je paljivo sluate, na isti nain moete resiti i mnoge druge
probleme.
180
nomerno. Sad ne sme vie nita da eli, mora da bude sasvim pasivan.
Jednostavno sluaj ta ti govorim i putaj da moj glas deluje na tebe.
Sada die mirno i ravnomerno - sasvim mirno i ravnomerao -potpuno si
oputen. Oi su ti vrsto zatvorene. Postaje sve umorniji i sasvim se preputa
tom oseaju umora. Nita vie ne moe da ti smeta. Slua samo jo moje reci
- slua ono ta ti govorim.
Potpuno si pasivan i oputen, die sasvim mirno i bez napetosti. Osea
kako ti ruke polako postaju tee - ruke ti postaju sve tee."
Ovde sam saekao oko jedan minut.
Osea prijatan mir i puta da sve dublje tone u taj prijatan oseaj
umora i teine. Sada samo oslukuje moj glas. Osea kako ti i noge postaju
tee. Noge ti postaju sve tee. Die mirno i ravnomerno i dobro se osea.
Osea se vrlo dobro. Puta da sve dublje tone u prijatan mir. Obuzima te
prijatan umor i teina. Postaje sve umorniji. Sve umorniji - sve umorniji."
Ovde sam opet saekao jedan minut. H U tom prijatnom miru
potpuno se otvaraju vrata u tvoju podsvest - vrata u tvoju podsvest irom se
otvaraju. Sve to sam ti rekao duboko se i vrsto usauje u tvoju podsvest, pa
e uvek tako i da postupi.
Ubudue e u koli svu panju usmeriti na ono to ti nastavnik govori.
Nee dozvoliti da te bilo ta odvrati od toga, a svaki put kad bude neto znao,
sam e da se javi. Uenje e da te raduje, pa e intenzivno da saraduje u
nastavi. kolske zadatke e kod kue raditi paljivo i s punom koncentracijom.
Nee dozvoliti da te neto od toga odvrati. Nee se baviti niim drugim pre
nego to paljivo ne uradi domae zadatke i temeljno se pripremi za sve
predmete. Ra dovae se kad iz kole pone da donosi sve bolje ocene i kad
uoi da sve bre napreduje. Tako e i ostati. Iz dana u dan sve vie e se
radovati tome to si se usmerio na jedan cilj, da bi to bolje uspeo u koli. Nee
dozvoliti da te ita odvrati od odluke da u koli to bolje prode.
Napredovae iz dana u dan."
Posle jednominutne pauze prekinuo sam hipnozu ovim recima:
Osea prijatan mir. U tom udesnom miru svaka moja re se duboko i
neizbrisivo urezala u tvoju podsvest, pa e uvek da je
181
poslua. Kad izbrojim do tri, ruke i noge e ti odmah biti potpuno
oputene, lake i pokretljive. Otvara oi, potpuno si sve i dobro se
osea. Jedan - dva - tri."
Manfred je otvorio oi. Predao sam mu magnetofonsku traku i
zamolio ga daje svakog dana bar jednom saslua, a po mogustvu i dva
do tri puta dnevno. Izgledalo mi je da ga hipnoza zabavlja, pa mi je obeao
da e redovno sluati traku.
Nekoliko nedelja kasnije napisao mi je da je uspeo da pree u
sledei razred.
I vi biste mogli da izdiktirate slian tekst na magnetofonsku traku i
time pomognete svojoj deci. Ako budete upotrebili ove isprobane
formulacije i govorite potpuno mirno, uspeete.
182
mesto da nabavi namirnice, jer tu gde su stanovali nije ni bilo pro-
davnice.
Suprug joj je kupio mali automobil kakav je ve dugo elela, a koji
joj je u novim okolnostima bio neophodan. Da bi joj ivot na selu bio
zanimljiviji, poklonio joj je za roendan jahaeg konja. Ipak, sve je to
teko moglo da smanji njenu sve veu usamljenost. Satima je sedela
kraj prozora, plakala, i postepeno postajala sve nesposobnija da vodi
domainstvo.
Jednoga dana nazvao me dr loser i zamolio me da pokuam da
izleim njegovu suprugu. Poznavao me jo iz vremena pre nego to se
preselio; pomou akupunkture sam ga oslobodio zavisnosti od du-
vana.
Poto zbog velike udaljenosti nisam mogao redovno da je leim
hipnozom, pokazao sam gi loser kako sama moe da se hipnotie.
Za njen sluaj sastavio sam zajedno s njom ovakvu sugestiju:
Potpuno sam mirna. Savreno sam mirna i oputena. Telom mi se
iri prijatan oseaj mira i sklada, pa sam u dubini srca radosna i sre-
na. Zadovoljna sam svojim sadanjim ivotom, pa mi je svakim danom
u svakom pogledu sve bolje i bolje. Svako vee kad poem na
spavanje, odmah me prome prijatan oseaj mira i sklada. Zatim ubrzo
zaspim. Spavam vrlo dobro i vrsto, i ujutru se budim potpuno sveza i
odmorna. Pri tom me odmah obuzima prijatan oseaj mira i sklada, pa
sam vedra i raspoloena, a u dubini due radosna i srena. Iz dana u
dan oseam se sve bolje i postajem sve vedrija i radosnija. ivot mi je
lak i prijatan, pa mi iz dana u dan u svakom pogledu biva sve bolje i
bolje. Moja sigurnost i samosvest rastu iz dana u dan. Postajem sve
vedrija i radosnija i odlino se oseam."
Poto je gda loser slabo verovala u sopstvene sposobnosti, pustio
sam je da odmah u ordinaciji izdiktira tekst na magnetofonsku trnku. U
prvi mah se zaudila to u sugestiji nisu uopte bile spomenute njene
depresije, pa sam morao da joj objasnim da u autohipnozi mogu da se
daju samo pozitivne sugestije. Na primer, ovek ne sme da kae: Ne
padam vie u depresije", jer se na taj nain depresija utvruje u
podsvesti. Treba, naprotiv, rei: Glava mije sasvim neoptereena i
bistra, dobro se oseam, vedra sam i oputena."
183
Ga loser otputovala je puna nade. Meutim, javila se ve posle etiri
dana i kazala mi da sugestija nije uopte delovala i daje oajna. Razjasnio
sam joj da svojoj podsvesti mora dati vremena. Zamolio sam je da
magnetofonsku traku slua najmanje trideset dana i da njeno dejstvo ne
pokuava da kontrolie svakog sata.
Nekoliko meseci nisam o njoj nita uo. Zato sam je jednog dana
nazvao daje upitam kako se osea. Javio se dr loser i rekao mi daje
njegova supruga u gradu, u koli plesa. Depresijama nije vie bilo ni
traga.
184
ve nakon etrnaest dana, pa je zakljuio da kure odvikavanja ne
mogu da mu pomognu.
Detaljno sam mu objasnio mogunosti autohipnoze. Da bih osigurao
bar malo anse za uspeh, trudio sam se da ga navedem na sa-radnju. Nije
mnogo znao o hipnozi, a nije ni verovao u njen uspeh. Razjasnio sam mu
da hipnoza neosporno deluje, ak i kada hipnoti-sani u nju ne veruje.
Ipak, ne srne sam sebe da koi sumnjom, ve mora dozvoliti da je to
mogue, mora da sarauje. To je sve to sam od njega traio. Bernhauzen
je bio teak pacijent, neprekidno je iznosio nove prigovore i razloge zato
je hipnoza u njegovom sluaju potpuno bezizgledna. Na kraju je ipak, po
mojim uputstvima, u magnetofonsku traku izgovorio ove reci:
Potpuno sam miran. Potpuno sam miran i oputen. Diem mirno i
ravnomerno. Sa svakim udisajem sve dublje tonem u prijatan oseaj umora
i teine. Oseam kako sa svakim udisajem tonem sve dublje -sve dublje i
dublje.
Nita ne moe da mi smeta. itavo telo mi obuzima prijatna teina.
Ruke i noge mi postaju olovno teke. Teke kao olovo. Oseam kao da mi
na rukama i nogama vise teki tegovi. Ruke i noge vie ne mogu da
podignem, ne mogu uopte da ih pokrenem. Ruke i noge su mi sada
sasvim nepokretne i ne mogu vie da ih podignem. To i ne elim da
uinim. Jednostavno putam da sa svakim udisajem sve dublje tonem.
Obuzima me udesan oseaj teine i obuzima me umor. Sve sam umorniji
- sve umorniji."
Ovde treba priekati oko jedan minut.
Umor mi je veliki, a telo mi je teko kao olovo. Diem sasvim
mirno i ravnomerno i dobro se oseam. Ne mue me vie nikakvi
problemi. Odlino se oseam. elim da resim svoje probleme, i resicu ih.
Od te namere nita ne moe da me odvrati. Nemam vie nikakvu potrebu
za alkoholom. Pie me ne privlai. Sasvim sam ravnoduan prema
alkoholu, nimalo me ne zanima.
Prema alkoholu u bilo kom obliku oseam snanu odvratnost koja se
sve vie pojaava. Neprijatna mi je i sama pomisao na alkohol. im na
njega pomislim, odmah osetim snanu odbojnost. Svaki put kad ugledam
alkohol, ta odbojnost se pojaava.
185
Od ovog trenutka neu vie da pijem. Nita me nee odvratiti od te
odluke, jer se radujem to konano inim neto za svoje zdravlje. Svaki
dan se oseam sve bolje i nikad vie neu da pijem alkoholna pia. Ne
elim vie da pijem i neu piti. Moja odbojnost prema alkoholu u bilo kom
obliku postaje iz dana u dan sve jaa. I sama pomisao na alkohol izaziva u
meni odvratnost.
Popijem li ubudue ma i jedan jedini gutljaj alkohola, odmah e
toliko da mi pozli da u morati da povraam. To je duboko i neizbrisivo
urezano u moju podsvest, pa u se toga strogo pridravati. im jo
jednom popijem gutljaj alkohola, toliko e mi pozliti da u morati da
povraam. Zato to neu ni da pokuavam. Ne elim nikad vie da pijem
alkohol, pa to neu ni da radim.
Radujem se i srean sam to vie ne pijem alkohol. Nita ne moe da
me odvrati od moje odluke. Ne elim vie da pijem alkohol. Nita ne moe
da me odvrati od moje odluke. Ne elim vie da pijem alkohol i to vie
nikada neu da radim. Nikada vie neu da pijem! Nikada vie neu da
pijem!
Svaki dan mi je sve bolje, i radujem se i srean sam to sam najzad
uspeo. Najzad sam slobodan!"
Nedelju dana kasnije nazvala me njegova oajna majka da mi saopti
da se njen sin opet opio. Zamolio sam je neka ga ohrabri da uprkos toga
nastavi s leenjem, i to bar tri meseca. Prolo je vie od godinu dana, i on
se odjednom pojavio pred mojim vratima da mi pokae novu vozaku
dozvolu. S uspehom je ponovo poloio ispit, a ve godinu dana ne pije.
186
Usledile su marihuana i LSD. Nekoliko meseci posle toga gotovo da je
sasvim izgubio kontakt sa stvarnou. Kada je doao kod mene bio je
slomljen i oajan, jer nije video kako da izae iz tog stranog poloaja.
Morao je da napusti katedru. Neznatnu uteevinu ubrzo je potroio,
tako daje pored svega iao i u susret nematini.
Kada smo porazgovarali o razliitim mogunostima terapije, jasno
mi je rekao: Ako sam sebi u ovom ivotu jo jednom elim otvoreno
da pogledam u oi, moram sam da se oslobodim ove nesree.
Pomozite mi da sam sebi pomognem." U tim okolnostima postojao je
samo jedan put koji vodi uspehu, a to je bila autohipnoza. Zajedno
smo sastavili ovu sugestiju:
Zatvaram oi i potpuno se oputam. Nita vie nije vano. Pot-
puno se preputam prijatnom miru i oseam kako napetost poputa.
Oseam kako se sve vie i vie udaljavam od svakidanjice. Oslobodio
sam se problema i misli koje su mi smetale. Nita nije vano. Potpuno
se preputam tom udesnom oseanju. Sve oko mene postaje jasnije,
razumljivije i lepe. Boje i muzika ine celinu, i ja je sluam. Potpuno
se preputam doivljaju zvuka i boje. Nita ne moe da mi smeta.
Potpuno sam ravnoduan prema spoljanjim zvucima i na njih se ne
osvrem. Oslukujem samo ono to se javlja u meni, i doivljavam
lepotu kakvu nikad nisam doiveo pomou droge. Znam da to mogu
ponovo da doivim kad god poelim. Osloboen sam svih briga i
problema, a pre svega svih neprijatnih uzgrednih delovanja. Ni jedna
droga ne moe da mi stvori ni priblino takav doivljaj. Vie mi ne
treba droga koja mi razara zdravlje. Pronaao sam bolji put u kome
nema sporednog delovanja. Oseam kako mi se zdravlje iz dana u dan
stabilizuje. S poverenjem gledam u budunost koju oblikujem prema
svojim eljama. Nita vie ne moe me navesti da ponovo uzmem
drogu - a i emu? Prema drogi sam ravnoduan, tavie, ona mi je
odvratna. Nikakva sila na svetu ne moe me navesti da jo jednom
posegnem za drogom i time razorim zdravlje. Kada poelim da vidim
svet u vedrijem i radosnijem svetlu, to mogu lako da postignem
meditativnim oputanjem u autohipnozi. Time istovremeno pomaem
svom organizmu da se bre izlei i regenerie. Svakim danom sve
snanije oseam to blagotvorno delovanje koje mi daje novu snagu i
hrabrost da radosnog srca gledam u budunost koju u oblikovati
prema svojim eljama i predstavama. Sada znam da sam odreujem
187
svoju sudbinu. Na mene vie ne deluje nikakva prinuda i nikakav
spoljanji uticaj, pa ivot dobija nov smisao. Imam zadatak koji elim
da ispunim. On me sasvim obuzima, pa se svim silama zalaem da ga
ispunim. U dubini due sam srean i radostan, i potpuno slobodan.
Potpuno sam slobodan."
Ovde treba priekati oko tri minuta.
Nerado se odvajam od udesne meditacije koju u ubudue da
praktikujem svaki dan. Usredsreujem se na zadatak. Pun sam snage i
energije. Radujem se to u moi potpuno da se posvetim svom zadatku.
Svakog dana u sve lake da reavam postavljene zadatke, a uinak tih
nastojanja neprestano e se poveavati.
Kad izbrojim do tri, otvoriu oi i biu sasvim budan i zdrav. Telo
e mi biti snano i puno energije.
Jedan - dva - tri. Otvaram oi! Sasvim sam budan, pun snage i
energije. Opet potpuno vladam rukama i nogama i lako ih pokreem.
Oseam se veoma dobro. Oseam se veoma dobro."
Obeao mi je da e taj nalog kod kue odmah da snimi na magne-
tofonsku traku koju e sluati vie puta u toku dana. Nekoliko nede-lja
nita o njemu nisam uo. Pisao sam mu, ali se pismo vratilo s oznakom
Adresirani otputovao - nepoznato gde." Prolo je nekoliko meseci.
Nisam vie ni mislio na njega, kad mi je jednog dana stiglo pismo. U
nekom drugom gradu poeo je ispoetka, i iznova je oblikovao svoj
ivot, po svojoj volji. Najvie me obradovalo to me je obavestio da
nikada vie nije posegnuo za drogom. Uspeo je!
188
kuje mirno i oputeno, iznenadite se iskusivi da poroaj ne samo da se
odvija brzo, ve jedva i da prouzrokuje neki bol.
Postoje brojne mogunosti da se smanje ili potpuno iskljue poroajni
bolovi. Jedan od najpouzdanijih metoda je hipnozay pogotovo
autohipnoza.
Njeno dejstvo se zasniva na tome da se grenje smanji ili potpuno
izbegne, a da se eventualni ostatak bola" suavanjem svesti uini
neosetljivim ili skoro neosetljivim.
Za poroaj uz pomo heterosugestije ili autosugestije, po mo gustvu
bi trebalo da se pripremamo ve na poetku trudnoe, da ne bismo,
nastojei da uspemo po svaku cenuf izazvali napetost, a time i gr.
Blagovremenom pripremom postii emo potrebnu oputenost. S
pripremnim vebama moramo da ponemo najkasnije u estom mesecu
trudnoe. Ponite sa vebama disanja, i pri tom mirnim glasom diktirajte
ovaj tekst na magnetofonsku traku:
Leim sasvim mirno i udobno. Potpuno sam oputena i bez napetosti.
Svi miii su mi oputeni. Oseam se dobro. Nita ne moe da ometa moj
mir. Sada svu panju usredsredujem na disanje, i oseam kako sve dublje
tonem u prijatan mir i sigurnost. Mir me oba vija kao ogrta koji me titi.
Oseam se jako dobro i sigurno. Svaki put kad izdahnem, tonem sve
dublje i dublje u prijatan oseaj mira i sigurnosti.46
Ovde zastanite oko jedan minut.
U meni je udesan mir i potpuno se otvaram sugestijama koje slede.
Otvaram se irom, a sugestije se duboko utiskuju u moju pod svest. Svaki
put kad legnem i pri tom se zagledam u svoju desnu ruku, odmah
utonem u prijatno stanje mira i sigurnost i. Dovoljno je da legnem i
pogledam svoju ruku. Odmah mi se oputaju svi miii. Nervi su mi
sasvim smireni i tonem u prijatnu sanjivost. Umorna sam i teka. U tom
prijatnom stanju ne oseam bol, i oseam se veomo dobro. Kada pri
poroaju nastupe trudovi, tonem JO dublje U prijatan mir i oseam se
dobro. Javljaju se i trudovi, ali oni u meni izazivaju prijatnost, Sa svakim
trudom prijatna sanjivost jo se vile produbi ju je i ja se dobro oseam.
Nita nije vano. Sve je negde daleko. Znam da sam u dobrim rukama.
Nita ml ne nedostaje.1*
Ovde opet zastanite na minut.
189
Oseam se neizrecivo dobro i radujem se poroaju. Jedva ga ekam.
Sve je dobro. Sve se neizbrisivo usadilo u moju podsvest im pogledam
desnu ruku, odmah tonem u prijatnu sanjivost. Oputena sam i uopte ne
oseam bolove. Dovoljno je da jednom pogledam svoju desnu ruku pa da
bol odmah nestane. Dobro se oseam. im podignem desnu ruku,
potpuno sam vedra i oputena, pa se dobro oseam."
Zatim opet zastanite oko jedan minut.
Ovaj prjjatan mir sve je dublji, sve dublji. Svaka re vrsto se
urezala u moju podsvest, pa u uvek da postupim prema njoj. Sada u da
brojim do tri. Tada u otvoriti oi i biu puna snage i energije, potpuno
sveza i odmorna. Jedan - dva - tri. Ruke i noge su mi opet lake i
pokretljive, a ja sam sveza i dobro mije. Potpuno sam sveza i dobro mi je!"
,
Sluate li ovu traku bar jednom dnevno sve do poroaja, pri poroaju
e biti dovoljno da pogledate desnu ruku. Odmah ete utonuti u prijatnu
sanjivost. Trudovi e samo jo produbiti ovo ugodno stanje.
190
ogrta. Oseam se sasvim sigurno i potpuno sam oputen, U meni nema
napetosti. Oseam se vrlo dobro. Diem mimo i ravnomerno. Potpuno sam
oputen i nenapet. Potpuno sam oputen i nenapet. Dobro se oseam i potpuno
se predajem tom prijatnom oseaju mira i sigurnosti. Nita ne moe da pomuti
taj oseaj. Nita ne moe da mi smeta. Dobro se oseam.
U tom udesnom miru irom se otvaraju vrata u moju podsvest. Sve to
sada govorim, lako i duboko prodire u moju podsvest, i tu se neizbrisivo
urezuje. Uvek u prema tome da postupim.
Svaki put kada noktom palca pritisnem unutranju stranu malog prsta, time
blokiram sve provodnike bola i oseam samo jo prijatan mir i sigurnost. Dok
noktom palca pritiskam unutranju stranu malog prsta, ne oseam nikakav bol i
dobro mi je. Nita ne moe da mi smeta, jer sam ispunjen samo prijatnim
mirom i divnim oseajem sigurnosti. im ubudue noktom palca pritisnem
unutranju stranu malog prsta, nestae svaki bol i nee se ponoviti dokle god
budem pritiskao mali prst. Ubudue je dovoljno da noktom palca pritisnem
unutranju stranu malog prsta pa da bol odmah potpuno iezne i da se osetim
dobro i sigurno. itavim telom prostrujae mi prijatan oseaj mira i sigurnosti.
To se sada vrsto usadilo u moju podsvest, i uvek u po tome da postupim.
Potpuno sam oputen, bez napetosti, i nimalo se ne bojim, jer im to poelim,
mogu potpuno da se oslobodim svih bolova i da se dobro oseam.**
Ako redovno budete sluali tu magnetofonsku traku, svojom rukom**
moete da blokirate bol kad god poelite. Bez ikakvog straha moete da
oekujete i najncprijatniji, uvek bolan zubarski zahvat, a da pri tom ostanete
potpuno oputeni.
191
Gda Bener imala je naviku koja samo to joj nije unitila ivot. Bila
je zanimljiva ena, lepa i duhovita, i zato je uvek bila u centru panje
svakog drutva. Nikad nije bila bolesna, ali ju je ponekad bolela glava, i
to neobino estoko. Sreom, ti napadi glavobolje bili su vrlo retki, pa je
na njih navikla. To se promenilo kada je upoznala profesora Benera i za
njega se udala. Njene prijateljice zavidele su joj na tako privlanom
oveku, koji ne samo stoje osvojio brojna prvenstva u tenisu, nego je kao
neurolog uivao i meunarodni ugled. Bio je duhoviti kozer privlane
spoljanjosti koje je voleo drutvo. Gde god bi iao, sa sobom bi vodio
svoju privlanu suprugu. Meutim, ba to to je njegova blistava linost
svuda bila u centru panje, postalo je seme napetosti. im bi neko
drutvo bilo raspoloeno, pri emu su svi prisutni sa interesovanjem
sluali prie profesora Benera, njegovu suprugu spopala bi estoka
glavobolja, tako da nije mogla da ostane u drutvu. Razumljivo je, da bije
mu uvek otpratio kui. Njena glavobolja bi tu najee brzo prestala.
Kada su ti dogaaji uestali i postali gotovo redovni, profesor Bener
je shvatio njihovu povezanost. Pre braka, njegova supruga je navikla da
bude u centru panje i da joj se svi dive. Njena lepota i inteligencija
godinama su joj omoguavali da gotovo bez napora postie taj cilj. Kada
joj je tu ulogu preoteo suprug, ona je glavoboljom pokuavala da vrati
svoju raniju poziciju: ostala je u centru panje, ali sada zbog glavobolje.
Meutim, glavobolja joj nije doputala da i dalje ostane u drutvu. Tako
sebi nije morala da prizna da nije vie u centru panje drutva, to bi
smatrala porazom. Probuena tatina nije joj doputala da prizna poraz.
Supruzi su poeli estoko da se svaaju, jer ona nije htela da prihvati
tu povezanost. Uvredeno se povukla, a profesor Bener je posle nekog
vremena primetio da je poela da pije. Posle takvih sukoba svaki put bi
posegnula za piem, da bi navodno nepravedne napade svog mua
zaboravila uz au. Naravno da se nije zaustavljala na jednoj. Pila je sve
vie, tako daje esto po itav dan bila pijana. Tada me profesor pozvao da
mu pomognem. Bili smo dugogodinji prijatelji, i vie puta smo
raspravljavljali o svojim razliitim shvatanji-ma. Zamolio me da utiem na
njegovu suprugu koja je odbijala svaki njegov predlog.
192
Dogovorili smo se da emo zajedno da veeramo, pri emu sam bteo da
pokuam da uverim gdu Bener da joj je potrebno leenje. Bila je uviavnija nego
Sto sam oekivao. Potajno je ve i sama traila put da savlada svoje probleme
To mi je priznala u prvoj fazi terapije. Dogovorili smo se da emo prvo resiti
osnovni problem, njenu tatinu, i to pomou hipnoze. Rado je prihvatila
saradnju, tako da je taj deo leenja trajao samo nekoliko nedelja. Da bismo
uklonili glavobolju i uspostavili njeno poljuljano samopouzdanje, predloio sam
da se posluimo autohipnozom. Zajedno smo sastavili nalog koji je gospoda
Bener u mojoj ordinaciji izdiktirala na magnetofonsku traku:
Potpuno sam mirna. Miii su mi oputeni, a nervi sasvim smireni i
nenapeti. Dobro se oseam. Diem mirno i ravnomerno a svakim udisajem
tonem u sve dublji i dublji mir, u prijatan oseaj umora i teine. Oseam kako
postajem sve umornija. Postajem sve umornija, sve umornija. Prijatan mir i
sigurnost obavijaju me kao zatitni omota. Potpuno im se preputam. Nita
nije vano. Putam da prolazi vreme. Svi problemi jednostavno nestaju i kao da
se rastvaraju. Slobodna sam, potpuno slobodna i oseam se izvanredno dobro,
oseam se izvanredno dobro. Lepo je putati da te vreme nosi. Sasvim jasno
oseam kako tonem sve dublje, sve dublje u dubok, prijatan mir. Sada sam
sasvim oputena i nenapeta pa sam potpuno otvorena za reci koje slede.
Sasvim sam mirna. Savreno sam mirna. Mojim te lom iri se prijatan oseaj
mira i harmonije, pa sam u dubini due radosna i srena.
Olava mi je u svakom poloaju slobodna i bistra. Srce mi kuca mirno i
ravnomerno. U svako doba mogu potpuno da se opustim. Glava mi je uvek
hladna i laka. Potiljak i ramena su mi prijatno mekani i nenapeti. Uvek se
iznova radujem tome to sam tako slobodna i nesputana. Srena sam to imam
zanimljivog i duhovitog mua. Ponovo itavim telom oseam prijatnu
oputenost. Od glave do pete proima me duboka radost zbog toga to se tako
dobro oseam. Iz dana u dan sve sam oputenija."
m Savetovao sam joj da tako indukovanu autohipnozu ne prekida nalozima,
ve da lei u prijatnom stanju mirovanja, sve dok se sama od sebe ne probudi.
Ve posle nekoliko nedelja gda Bener je izjavila da su glavobolje prestale.
193
U meuvremenu je prolo nekoliko godina. Ga Bener je i dalje divna
ena, a nema vie razloga da se ali na glavobolju. Po obiaju, svakih
nekoliko nedelja se sastajem s profesorom Benerom, ali taj problem
nismo nikad ni pomenuli. On vie ne postoji. Samo se ponekad sam u
sebi nasmeim kada profesor Bener u drutvu izjavi da ne bismo smeli da
potcenjujemo velike mogunosti hipnoze, pogotovo autohipnoze.
Danas svaki lekar dobro zna koliko je zatvor rairena nevolja. Mnogi
ljudi redovno koriste sredstva za ienje. Sva takva sredstva imaju neto
zajedniko: slabe creva i unose zbrku u metabolizam, a pogotovo u
apsorpciju kalijuma, koji je izuzetno vaan za svaku pojedinu eliju u
telu.
Bolje od leka je navikavanje creva na tanost. Ko se hrani zdravom
hranom retko e imati problema. Meutim, poto nije uvek lako tako se
hraniti, pogotovo ako esto jedemo na putu, taj problem moe da se resi
autohipnozom. Iznenadiete se kako ovaj problem moe da se temeljno i
brzo resi ako na magnetofonsku traku izdiktirate potrebne naloge i zatim
ih nekoliko nedelja svaki dan sluate:
,JPotpuno sam miran i nenapet. Oi su mi sklopljene, a ruke i noge
sasvim oputene. Diem mimo i ravnomemo, i sa svakim udisajem
tonem sve dublje i dublje u prijatno stanje umora i teine. Sve sam
umorniji i umorniji. Nita nije vano. Sada u da se prepustim prijatnom
miru i sigurnosti. Oseam se neizrecivo dobro i putam da sa svakim
udisajem tonem sve dublje i dublje. Postajem sve umorniji. Prijatan
oseaj umora i teine iri mi se po elom telu. Jo uvek tonem sve dublje
u dubok, dubok, prijatan mir. Sve to ujem, duboko se usauje u moju
podsvest pa u tako i da se ponaam.
Svakog jutra odmah posle doruka oseam potrebu da odem u toalet.
im dorukujem, moram odmah u toalet. I uvee, pre spavanja, redovno
odlazim u toalet. im tamo uem, napetost se gubi. Odmah sam potpuno
oputen, sasvim oputen. Moja stolica se odvaja sasvim lako i sama od
sebe. im ujutro posle doruka i uvee pre spavanja odem u toalet, stolica
mi se lako i bez napora odvaja. Sva je
194
napetost iezla i vie se ne pojavljuje. Probava mi je uredna. Nita ne
moe da joj smeta. U svakom poloaju probava mi je zaista uredna.
Pri tom se oseam vrlo dobro, pa sam radostan i srean to vie
nemam problema s probavom. Stolica mi je uredna. Oseam se vrlo
dobro."
Takva magnetofonska traka moe da se jednom dnevno saslua i
na putovanjima. Za kratko vreme pacijent zaboravlja na sve svoje
nevolje sa probavom.
195
dvanaest hipnoza kod devetnaest ena uspeli da postignu proseno
poveanje obima grudi za 5,4 santimetra. To me je podsetilo na eks-
periment koji sam pre mnogo godina demonstrirao pred skupom lekara.
Nisu mi verovali da bi hipnoza mogla toliko da zahvati organizam pa da
utie na veliinu grudi i ak izazove i rast nerazvijenih grudi kod odrasle
ene. Ispitanik je bila dvadesetdvogodiSnja studen-tkinja ije su grudi bile
potpuno nerazvijene, i koja se dobrovoljno javila za taj ogled. Da bih
uspeh hipnoze uinio to upadljivijim, su-gerisao sam joj (naravno, uz
njen pristanak) da joj se leva dojka iz dana u dan poveava, dok na desnu
hipnoza zasad ne utie. Ogled je tako dobro uspeo da je devojina leva
dojka u roku od sedam nede-lja dostigla eljenu veliinu, dok je desna jo
uvek ostala potpuno nerazvijena. Studentkinja se uplaila i odbila da i
dalje hoda unaokolo tako jednostrana", pa sam joj sugerisao i porast
desne dojke. Za tri nedelje je i desna dojka postala velika koliko i leva, pa
je mlada studentkinja dobila potpuno razvijene grudi idealne veliine.
Imajte na umu da svake sekunde umire bezbroj elija vaeg tela, i
svaka se odumrla elija po dobro smiljenom planu zamenjuje novom.
Tim procesom upravlja duh, a autohipnoza prua mogunost da delujete
onako kako elite.
Ako uopteno elite da poboljate izgled i postanete mlai i lepi,
moete na magnetofonsku traku da izdiktirate odreene sugestije, a zatim
ih oputeni, jednom ili dvaput dnevno sasluate. Na primer:
Potpuno sam mirna. Sklapam oi i do kraja se oputam. Nita mi ne
smeta i nita nije vano. Svi miii su mi oputeni. Oseam kako se sve
vie i vie odvajam od svakidanjice i potpuno se preputam
blagotvornom miru.
Dobro se oseam i usredsreujem se jo samo na sopstveno disanje.
Diem mirno i ujednaeno. Oseam kako mojim disanjem upravlja neto
spolja. Svaki put kad izdahnem, tonem sve dublje i dublje u prijatan oseaj
mira i sigurnosti. Potpuno se predajem toj udesnoj oputenosti.
aroban mir i sigurnost obavijaju me poput zatitnog plata. Oseam se
neizrecivo dobro. Nita vie nije vano. Putam da me vreme odnosi.
Sasvim sam slobodna i oseam se neizrecivo dobro. Mirujem vrlo duboko
i vrsto. Potpuno se otvaram ovim recima:
196
Mirna sam, i sasvim sam oputena. U meni se iri prijatan oseaj
spokojstva i sklada, i sasvim me ispunjava. Nita drugo nije vano.
Potpuno se preputam prijatnom miru i harmoniji, i u dubini due sam
srena. Srena sam, radosna i dobro se oseam. U svom sadanjem
poloaju oseam se dobro i radosnog srca gledam u budunost. Radosnog
srca gledam u budunost, jer znam da me eka jo mnogo lepih doivljaja.
Srce mi kuca mirno i ujednaeno. Krvotok mije stabilan, a probava
uredna. Svakim danom sve sam zdravija. Iz dana u dan mi je u svakom
pogledu sve bolje i bolje,
Prihvatam svoj sadanji poloaj i dobro se oseam. Glava mi je laka,
potiljak i ramena su mi ugodno oputeni. U itavom telu oseam poputanje
napetosti. itavo mi je telo proeto dubokom radou to se tako dobro
oseam. Spavam zdravim, prirodnim snom koji me oporavlja. Svake noi
spavam duboko i vrsto. Svakog jutra budim se sveza i oporavljena, i
radujem se danu. S poverenjem gledam u budunost i radujem se svakom
novom danu. Iz dana u dan postajem sve zdravija, a pri tom i sve vitkija.
Postajem sve vitkija, pa sam zahvalna i srena to mi je tako dobro. Iz
dana u dan mi je u svakom pogledu sve bolje i bolje. Veoma se dobro
oseam. Koa mi se za-tegla, pa iz dana u dan izgledam sve lepa. Sve
sam lepa, a iz dana u dan oseam se i sve mlaom. Oseam kako
postajem sve mlada i vitkija. Kroz mene struji nova, nepoznata energija,
pa radosno resa-vam probleme s kojima se susreem. Nita ne moe da
me zaustavi: napokon sam sama uzela sudbinu u svoje ruke i oblikujem je
prema svojim eljama. Svoj ivot oblikujem onako kako elim. Svoj ivot
oblikujem onako kako elim, i zbog toga sam srena i radosna,"
Ovde treba priekati oko tri minuta.
Ponovo oseam kako mi se itavo telo prijatno oputa. Svakim
danom to sve bolje uoavam. U tom prijatnom stanju mira i oputenosti
svaka elija moga tela ispunjava se energijom. Puna sam snage i energije.
Oseam se vrlo dobro. Kada izbrojim do tri, otvoriu oi i biu ivahna i
sveza.
Jedan - dva - tri. Otvori oi! Ruke i noge su mi opet potpuno
oputene, lake i pokretljive. Puna sam snage i energije, potpuno sam
sveza i dobro mije. Sveza sam i oseam se dobro."
197
Ako nekoliko meseci budete redovno sluali ovu traku dva puta
dnevno, iznenadie vas sopstveno zdravlje i mladalaki izgled.
198
Ovaj lep doivljaj duboko i neizbrisivo mi se urezao u podsvest
Ubudue u uvek ba ovako da reagujem. Kad izbrojim do tri, otvori-u oi
i biu potpuno budan i u najboljem zdraviju. Telo mi je snano i puno
energije.
Jedan - dva - tri. Otvoram oi! Potpuno sam budan i sve i dobro se
oseam. Ruke i noge su mi opet potpuno oputene, lake i pokretljive pa se
oseam svee i dobro. Oseam se sasvim svee i zdravo!41
Ako elite da dodate jo nekoliko optih naloga, evo nekih prime ra koji
mogu da se usklade sa vaim posebnim poloajem:
Svaki put kada svog partnera zagrlim s ljubavlju, odmah osetim kako
se u meni rada neobuzdana enja i odmah sam spreman. Te-lesna ljubav
je neto sasvim prirodno. Pri tom sam uvek potpuno oputen i slobodan.
Radujem se prisnosti s partnerom i oseam kako ve i sama pomisao na to
ispunjava itavo moje telo radosnom e-njom. Odmah sam spreman za
ljubav.*'
Takvim i slinim sugestijama pomogao sam velikom broju ljudi da u
ljubavi ponovo nadu ispunjenje.
199
pruimo priliku da se oslobodi stresa. Stresa moemo da se oslobodimo samo
polako. Ako nam je odmor suvie kratak, jedan stres se pridruuje dragom sve
dok preterano izmueni organizam na kraju ne klone. Tada esto dolazi do
infarkta.
Dobra veba za spreavanje stresa je proivljavanje stresnih situacija
svakidanjice u autohipnozi. Predstavite sebi tipinu stresnu situaciju iz
svakodnevnog ivota, a zatim kako sigurno i suvereno vladate tom situacijom.
Pri tom u sebi morate da osetite sigurnost i mir i da u njima uivate. Tako ete
nauiti da u ivotu sve reavate mirno i pribrano, prolazei od stvarne situacije
i ne inei sami sebe nervoznim. Ubrzo ete primetiti da vam je to novo
ponaanje postalo uobiajeno i da gotovo nita ne moe da pomuti va mir. Taj
uspeh e vam dati novu snagu, tako da ete sledeu napetost razreiti jo
sigurnije i mirnije, jer iz steenog iskustva znate kako to treba initi.
Antistres-traka" koju doslovno navodim, pomogla je mnogima koje je
muio stres da nevolje prebrode mirno i hladnokrvno:
Leem na udoban leaj i sklapam oi. Ruke i noge su mi sasvim oputene.
Svaki mi je mii oputen, a ivci su mi smireni. Dobro se oseam. Nita mi ne
smeta i nita vie nije vano. Potpuno se preputam tom prijatnom oseaju
mira i sigurnosti. Diem sasvim mirno i ujednaeno, sasvim mirno i ujednaeno.
Potpuno sam oputen i ne-napet. Dobro se oseam. Sa svakim udisajem sve me
vie obuzima prijatan oseaj umora i teine. Postajem sve umorniji. Sve sam
umorniji, sve umorniji."
Ovde zastanemo jedan minut.
,,Mirujem vrlo duboko i vrsto. U tom prekrasnom stanju mirovanja irom se
otvaraju vrata moje podsvesti. Ove reci prodiru sasvim lako i duboko u moju
podsvest i tu se neizbrisivo urezuju. Po njima u uvek da postupam.
Potpuno sam miran - sasvim sam oputen i nenapet Sve to radim,
radiu uvek potpuno koncentrisano i revnosno, ali u pri tom u sebi ostati
miran i pribran. Sve poverene zadatke obaviu mirno i staloeno. Nita vie ne
moe da me potrese - uvek u da ostanem potpuno miran. Znam da mogu da
savladam sve potekoe. To me ini snanim. Kroz telo mi struji udesna
snaga koja mi daje sigurnost. Prijatan je oseaj kad mogu da kaem: To u
obaviti.' Znam da
200
u da postignem sve to preduzmem, i to apsolutno mimo i staloeno.
Moj mir i moja sigurnost rastu iz dan u dan. Sve sam smireniji i sve
sigurniji. U svom poloaju se oseam dobro. Srce mi kuca mimo i
ujednaeno. Krvotok mi je stabilan i dorastao svakom optereenju.
Svako optereenje ini me jo snanijim. Postajem sve jai. Svakim
danom sve sam zdraviji i zdraviji. Spavam duboko i vrsto. im po-
em na spavanje, nestaju svi problemi, pa odmah zaspim. Spavam
zdravim i prirodnim snom koji me oporavlja, pa se svakog jutra budim
sve i odmoran. Radujem se svakom novom danu i volim svoj posao.
Vrlo dobro se oseam. Iz dana u dan mi je u svakom pogledu sve bolje
i bolje. Sve mi je bolje."
Ovde opet sledi pauza od tri minuta.
Od glave do pete proet sam dubokom radou zbog toga to se
dobro oseam. Jo jednom oseam ono divno poputanje napetosti u
itavom telu. U tom udesnom miru svaka elija moga tela puni se
novom snagom i energijom, i ja se odlino oseam. Kad izbrojim do
tri, otvoriu oi i biu pun snage i energije. Biu sve i oseau se
dobro. Jedan - dva - tri. Noge i ruke su mi opet potpuno oputene, lake
i pokretljive. Oseam se svee i dobro."
Ako ovaj tekst snimite na traku i redovno je sluate, biete ubrzo
dorasli svakom optereenju i neete vie ni znati za stres.
201
u proeku na gotovo 75 kilograma. Sve se to dogodilo u roku od jednog sata.
I sam sam pre nekoliko godina izveo takav ogled. U ordinaciju mi je doao
neki mladi diza tegova. Porazgovarao sam s njim o mogunostima i
granicama hipnoze. Na njegovo pitanje da li hipnozom mogu da se poboljaju
sportski rezultati nisam tada jo mogao da odgovorim. Bio sam, meutim,
spreman da pokuam. Posetio sam ga u dvorani za vebanje. Dizao je sve tee
tegove dok nije dosegao granicu svojih mogunosti. Na licu mesta sam mu
sugerisao da se nalazi u apsolutno najboljoj formi i da kroz njega struji
nesluena snaga. Nekoliko minuta kasnije ne samo da je gotovo bez napora
uspeo da podigne tegove koje malo ranije nije mogao, nego je i dodao jo dva
tega. U roku od deset minuta poveao je svoj rezultat za 11,2 posto.
I dr Vilijam S. Kroger, pripadnik avangarde u oblasti hipnoze, a posebno u
oblasti poboljanja sportskih rezultata, opisao je karakteristine oglede koje je
na univerzitetu u Ilinoju obavio sa trkaima. Nekom trkau koji je svojim
rezultatima upadljivo zaostajao za ostalima, dao je placebo, rekavi mu da e
time znatno popraviti svoj rezultat i prestii svoje suparnike. I zaista, trka je
ve posle kratkog vremena uspeo toliko da pobolja rezultat da suparnici vie
nisu mogli da ga nadmae, i on ih je redovno pobeivao. Posle toga je dr
Kroger isti prividni lek dao ijednom od trkaevih suparnika. Ovaj je ubrzo
ponovo stekao predanju nadmo. Oba trkaa su znatno popravili svoje
rezultate i zadrali ih.
Dr Miiko Ikai, profesor fiziologije na univerzitetu u Tokiju, takoe se
bavio ovom oblau. On smatra da ni u kom sluaju ne postoji opasnost da se
sportista fiziki prenapregne, jer se heterohipno-zom ili autohipnozom samo
uklanjaju blokade koje sputavaju ljudske mogunosti. Dr Kroger i dr Ikai veruju
da nesvesni refleksi organizma uvek uvaju sportistu od prenapregnua.
Ipak treba imati u vidu da se vrhunski rezultati nikad ne postiu iskljuivo
snagom. Podjednako je vano, ako ne i vanije, unutranje duevno stanje,
uporno nastojanje da se postigne cilj i bezuslovna vera u pobedu. Navodim
primer opteg naloga kojim mogu da se poprave sportski rezultati. Moete da
sastavite niz pozitivnih naloga
202
koji tano obuhvataju val posebni problem i sta vi te ih na mesto koje
sam oznaio kao individualne sugestije". I
Sklapam oi i potpuno se oputam. Oseam kako mi telom struji
prijatan mir koji me celog proima. Nita mi vile ne smeta - nilta nije
vano. Potpuno se preputam tom udesnom oseaju mira i po putanja
napetosti. Diem potpuno mirno i ujednaeno, pa sam sasvim oputen i
nenapet. Potpuno sam oputen i nenapet i oseam se veoma dobro.
Oseam se veoma dobro i putam da sa svakim udisajem sve dublje i
dublje tonem u prijatan oseaj teine. Postajem sve umorniji. Postajem
sve umorniji sve umornij i."
Ovde zastanemo oko jedan minut.
Duboko i vrsto mirujem. Nita ne moe da mi smeta - nita nije
vano. Oseam se sasvim lak, Ne oseam sopstvene ruke i noge. ini mi se
kao da uopte nemam telo ni teinu. Sve je lako i slobodno, sve je u meni
otvoreno. Potpuno se preputam delovanju sugestije. Pri tom svaka re
lako i duboko prodire u moju podsvest i tu se neizbrisivo urezuje tako da
u uvek da je posluam.
Srce mi kuca mirno i ujednaeno, sasvim mimo i ujednaeno. I pod
optereenjem srce mi uvek kuca mirno i ujednaeno. Moj krvotok je
stabilan. Srce mi je jako i pri svakom optereenju se oseam veoma
dobro. Dorastao sam svakom optereenju. Svaki napor ini me jo
snanijim. Olava mije uvek bistra. Nestala je svaka zgrenost i vile se ne
javlja, Potpuno sam nesputan i oputen - sasvim slobodan i spreman da u
svako doba dam najbolje od sebe. Oseam kako mi se itavo telo prijatno
oputa. Iz dana u dan sve sam opuStcniji."
Zatim slede individualni nalozi.
Redovno spavam duboko i vrsto zaista duboko i vrsto. Svakog
jutra se budim sasvim sve i odmoran Radujem se svakom takmienju jer
znam da moji rezultati postaju sve bolji. Moji rezultati su iz dana u dan sve
bolji. Telom mi struji duboka radost zato Ito sam toliko snaan i Ito se
tako dobro oseam. Iz dana u dan sve sam sna niji, Moji sportski rezultati
postaju sve bol j i. Oseam se vrlo dobro. Oseam se vrlo dobro/4
Ovde treba priekati tri minuta.
Ponovo oseam kako mi se elo telo oputa. Iz dan u dan sve
snanije oseam to prijatno popultar\je napetosti. Neobuzdana snaga
203
struji mi itavim telom. Svaka elija mog tela napunila se svezom snagom.
Pun sam snage i energije. U svako doba sam spreman da dam najbolje od
sebe. Oseam se tako dobro kao nikada do sada. Kad izbrojim do tri, otvoriu
oi, biu potpuno budan i sve i oseau se dobro.
Jedan - dva - tri. Otvoram oi! Potpuno sam budan i sve i oseam se
dobro. Ruke i noge su mi opet neukoene i pokretljive. Pun sam snage i
energije, a oseam se veoma dobro. Sve sam i oseam se veoma dobro."
Pomou te magnetofonske trake oslobodiete se svake ukruenosti, i tako
oputeni moi ete da u svakoj situaciji date najvie od sebe.
204
inspiracije koju moe da podstakne samo najsavrenija muzika pratnja. Ako je
muzika pratnja bila drugorazredna, Madlena nije plesala, ve se samo prezirno
mrtila.
Pomou heterohipnoze ili autohipnoze takoe moe silno da se uvea
nadarenost za uenje stranih jezika. Uenje stranih jezika ne samo da zaheva
dobro pamenje, ve prvenstveno snanu koncentraciju.
Sigurno je i vama lake da se usredsredite na neto to vas raduje. Ako, dakle,
nameravate da nauite neki strani jezik, prvo sebi su-geriite da vas uenje tog
jezika iz dana u dan sve vie raduje i da se unapred veselite uenju. Koncentraciju
pojaajte sugestijom da ete potpuno da se usredsredite na uenje i neete dozvoliti
da vas bilo ta od toga odvrati. Sugeriite sebi da se svaka pojedina re neizbrisivo
urezuje u vau podsvest i da ono to ste nauili neete nikad, zaista nikad da
zaboravite.
Za reavanje zadataka koji trae inspiraciju i kreativnost, moete sami sebi u
autohipnozi da sugeriete da ete u snu dobiti eljenu inspiraciju i ceo problem
sasvim lako resiti sledeeg jutra.
Imajte poverenja u sopstvene nesvesne rezerve, dajte sami sebi eljene
sugestije i ne dopustite sumnji da vas koi. Podsvest vas nee ostaviti na cedilu.
205
Zakljuak
Zakoni hipnoze
Ako elite da uspeno primenite hipnozu, pre svega morate da poznajete
njene zakone, da ih podrobno shvatite i pravilno primenju-jete. 0 tim zakonima
smo ve govorili. Ipak, poto su toliko vani, hteo bih jo jednom da ih ovde
ponovim, na poetku ovog uoptenog rezimea.
Svaka vizuelna predstava koja vas ispunjava ima mogunost da se ostvari.
Nita na svetu ne moemo da stvorimo ni iz ega ili da ga unitimo tako da
potpuno nestane. Sve moemo samo da preoblikujemo ili izmenimo. Meutim,
postoji izuzetak, a to su nae misli. Misao moemo, tako rei, da stvorimo ni iz
ega. Taj stvaralaki in neto je toliko udesno da bismo o tome trebali dobro
da razmislimo. Nita ne moete da uradite a da pre toga ne razmislite. I
najmanji pokret koji elite da uinite, prvo morate da zamislite. Time je
zavren stvaralaki deo te aktivnosti. Ostatak je samo mehaniko ostvarenje
zamisli. Svaka misao tei da se ostvari. Preduslov za to je daje pretvorimo u
vizuelnu predstavu. Ako ovu predstavu prati snana elja za ostvarenjem, tada
skoro i da ne moemo spreiti da se to dogodi. Naravno da vizuelna predstava
moe da se ostvari samo ako joj se ne protivi neka druga predstava, tako da se
dejstvo uzajamno ne ponitava.
Predstava sna doziva san, dok neija predstava da ne moe da spava
izaziva nesanicu. Iz toga vidimo i dejstvo drugog zakona hipnoze:
Ako se volja i vera sukobljavaju, uvek e bez izuzetka da podlegne volja!
Ko ne eli da zaspi kada uvee legne na spavanje? Ali, ako veru-je da ne
moe da zaspi, zaista nee moi da zaspi, ma koliko to eleo. Tek kada
poverujemo da emo odmah zaspati, stvarno odmah i zaspi -
206
mo. To se deava i ako tog procesa uopte nismo svesni, jer zakon deluje u
svakom sluaju. Svaki bolesnik bi hteo da ozdravi, ali ve-ruje li on da e da
ozdravi? Moemo rei da ovek koji u to veruje zaista ubrzo ozdravljuje. Ko
ne sumnja u svoje zdravlje, zaista je i zdrav.
Ali ko bi to mogao da veruje, kada je bolest prividno tako stvarna i
bolovima nas neprestano podsea na sebe. Vera je uzrok velikog broja udesnih
izleenja. uda nema, iako ponekad izgleda da postoje. Dogaa se, meutim, i
suprotno. Bolesnik postaje sve slabiji, mada lekarski nalazi pokazuju daje
organski potpuno zdrav. On umire jednostavno zato to je to oekivao. Sam je
dozvolio da propadne i tako se zakon ispunio.
im smo spoznali domet ove injenice, gospodari smo svoje sudbine. Skoro
da nema toga to ne bismo mogli da postignemo. Uprkos tome dogaa se da
ljudi napregnu svu svoju volju, ali ne postignu odreeni cilj. Drugi pak
ostvaruju ciljeve prividno bez velikog napora, jer poznaju drugi zakon hipnoze
koji tada radi umesto njih. U sebi stvaraju potrebnu sliku i toliko su njom
zaokupljeni da suprotna predstava uopte ne moe da se pojavi. Ovde vidimo
dejstvo treeg zakona:
Napor izaziva suprotan rezultat. Svaki voljni napor bez vizuelne predstave
ne samo to ne uspeva, ve izaziva suprotno od onoga to elimo da
postignemo. Nije, dakle, tano da su misli slobodne", jer svaka misao ima
sopstveno specifino dejstvo. Prema tome, jedan od najvanijih ciljeva morala bi
da nam bude kontrola misli, da bismo njima mogli da upravljamo i pomou njih
postignemo ono to elimo. Isto se odnosi i na hipnozu. im smo uoili njene
zakone i prema njima se ponaamo, oni deluju u skladu s naim eljama i
moramo da uspemo.
Ovde bih jo jednom ukrtako hteo da vam prikazem pojedine faze hipnoze i
najvanije pretpostavke za njen uspeh.
Najvanija pretpostavka nesumnjivo je linost hipnotizera. Dobar hipnotizer
morao bi da ima nepokolebljivo samopouzdanje, jer ko ne
207
veruje sam u sebe, nikako ne moe oekivati da drugi u njega veru-ju. Da bi
hipnoza uspela, preko je potrebno da pacijent ili ispitanik uvaava
hipnotizera. Dakle, prvo je potrebno da se stvori prijatna atmosfera simpatije
i poverenja.
U takvom stanju, hipnotizer poinje uvodni razgovor. Prvo mora da sazna
da li je ispitanik ve bio hipnotisan i da li je ikada posma-trao hipnozu. Ako
jeste, neka vam tano opie postupak, a vi ete se kasnije posluiti istom
tehnikom. Informiite ispitanika o hipnozi, i ukoliko se on nje boji ili o njoj
ima pogrene predstave, rasterajte njegove sumnje i strahove. Mnogi ljudi
oekuju da e u hipnozi pasti u trans ili izgubiti svest, pa se onda, kad im se
oekivanja ne ispune, razoaraju ili ne veruju da su bili hipnotisani.
Objasnite ispitaniku daje hipnoza potpuno bezopasna i da je svako u toku
ivota bezbroj puta bio u hipnozi, na primer dok je tonuo u san ili se budio, pa
se prema tome u hipnozi ne dogaa nita neobino. Zatim ga upitajte ta eli.
Niko ne eli da se hipnotie bez razloga, ve od hipnoze oekuje neto
odreeno to bi vi trebalo da ispunite. Anamneza svakako treba da sadri i
standardna pitanja, kao to su, na primer: ta najvie elite?" ili ,,U emu je
va najvei problem?" ali i: ta biste drugaije uradili kada biste jo jednom
mogli da ponete ispoetka?" Odgovori na ta pitanja redovno daju obilje
podataka.
im ste se detaljno upoznali sa onim to ispitanik eli, ponite s
redakcijom", tj. sredite ispitanikove elje i formuliite ih u efikasne naloge. Ne
zaboravite da nalozi uvek moraju da budu pozitivno for-mulisani. Zato nikada
nemojte da kaete: Vie vas ne boli glava", ve: Glava vam je laka i
bistra."
Kada ste formulisali sugestije, izazovite u ispitaniku nestrpljivo
iekivanje, razjasnivi mu da ete da pokuate da mu pomognete, i da hipnoza
moe da ukloni probleme koje vam je opisao. Sada je ispitanik ve vrsto
odluio da e se podvrgnuti hipnozi, i to je jasno izjavio. Time se iskljuuje
svaki otpor, pa e hipnoza delovati prema oekivanju.
Najbolje bi bilo da ispitanik pre prve hipnoze neko vreme miruje u tihoj
prostoriji s priguenim svetlom (deset do trideset minuta). Neka pri tom
zatvori oi. Tiha muzika moe tu tiinu jo i da prou -
208
bi. Vana moe biti i osnovna boja prostorije, pri emu blago zelena i
plava boja najpovoljnije deluju.
Dobrom hipnotizeru skoro da nikada nee trebati neto drugo osim
sopstvenog glasa i delovanja sopstvene linosti. Uticaj linosti se pojaava
ako se pri davanju hipnoze i sam bipnotizer hipnotiSe, pa steen dubok
mir na taj nain prenosi na ispitanika.
Jednostavno i vrlo pouzdano sredstvo sastoji se u tome da negde u
visini oiju ispitanika koji lei privrstite crnu taku veliine novia, i
naloite ispitaniku da u nj u uporno gleda, sve dok mu se oi ne sklope.
Primenjujui tehniku hipnoze, morate uzeti u obzir sve podatke koje
ste u uvodnom razgovoru dobili od ispitanika. Morate da ispunite
njegovo oekivanje. Ako ispitanik ne oekuje niSta posebno, primenite
tehniku koja vama naj vie odgovara. Govorite uvek smirujui, polako i
slikovito. Hipnoza, naime, moe da deluje samo ako uspete da probudite
vizuelne predstave. Imajte u vidu dvostruku prirodu izgovorene reci: njen
materijalni sadraj i zvuk, i njen duhovni sadraj, misao koju prenosi.
Obe komponente moraju da budu u skladu. Ako, na primer, kaete:
Sasvim ste mirni i oputeni", i pri tom govorite brzo, glasno i
isprekidanim glasom, sigurno ete postii suprotno od onoga to elite.
Renik prilagodite stepenu ispitanikovog obrazovanja. Dobar bipnotizer
uvek tei da se Sto bolje uivi u ispitanika, i da se prilagodi njegovom
intelektualnom nivou. To, naravno, zahteva veliku koncentraciju, ali bez
tog uivljavanja nijedan ovek ne moe da deluje na drugog.
Jedan za drugim slede koraci hipnoze:
209
da sve deluje na vas. Nita ne moe da vam smeta. Olava vam je bistra i
hladna14... itd.
5. korak: sugestije
Sada na osnovu onoga to ste saznali iz uvodnog razgovora, dajete potrebne
sugestije. One moraju da sadre sve ispitanikove elje i da budu upuene
njegovoj podsvesti.
210
opirno opisao kako se to radi. Morate samo da ostanete mirni i ne smete
da pokaete da ste razoarani ako vam pokuaj ne uspe odmah.
Porazgovarajte s ispitanikom i ustanovite koje sugestije su ostvarene a
koje nisu delovale. U sledeem pokuaju ponovite samo delotvorne
sugestije, s tim da ih jo vie pojaate. One sugestije koje nisu uspele
jednostavno izostavite.
Ako na raspolaganju imate biofidbek ureaj, odmah moete da
proitate kako je delovala svaka pojedina sugestija, ime svaka hipnoza
dobija individualnu analizu.
Ako se ispitanik na va nalog ne probudi, nemojte da budete nervozni.
Tada jo vie produbite hipnozu. Zatim podignite ispitanikovu ruku i pri
tom recite: Kad ispustim vau ruku, vi ete da se probudite. im vam
ruka dodirne bok, biete potpuno budni i svezi i ose-aete se dobro."
Retko e biti potrebno da se ovaj nalog ponovi.
Najefikasniji nain produbljivanja hipnoze je ponavljanje sugestija.
Ako ni to nije dovoljno, primenjuje se isprekidana hipnoza. Pri tom se
ispitaniku sugerie da e kod svakog idueg pokuaja jo dublje utonuti
u hipnozu. Za produbljivanje hipnoze prikladno je i pokrivanje
ispitanika, jer pokrivenost izaziva oseaj sigurnosti i podsea na san i
spavanje. Dubina hipnoze bitno se poveava ako je i sam hipnotizer u
hipnozi. Zbog toga se svakom hipnotizeru preporuuje da ovlada
tehnikom autohipnoze. Nervozni ispitanici mogu znatno da se smire
masaom refleksnih zona na stopalima.
Sugestija je stvaranje vizuelne predstave u podsvesti. Zbog toga svaka
sugestija mora da se oblikuje pozitivno i plastino i polako se izgovara.
Time se ispitaniku olakava da rei pretvori u vizuelnu predstavu.
Evo primera:
1. Stomak e vam postati topao.
2. Oseate kako vam stomak postaje topao.
3. Stomak vam je sada prijatno topao.
211
Ako pacijent ima bolove, sugeriite mu da na bolnom mestu osea jaku
toplinu, jer toplina oslobaa od bola.
Pauze su vano sredstvo produbljavanja sugestija. Posle svakog dela
hipnoze trebalo bi da ubacite pauzu od otprilike jednog minuta. Kad joj ne stiu
novi podaci, panja e se u neku ruku usmeriti na poslednje primljene naloge,
i oni e se jo dublje urezati u podsvest. Kada zavrite s najvanijim nalozima,
ubacite duu pauzu (oko tri minuta), a zatim prekinite hipnozu.
Pre nego Sto prekinete hipnozu, morate paziti da ukinete sve date sugestije,
osim onih koje treba trajno da deluju. Poto ste poniti 1 i sve ostale sugestije,
sugeriite ispitaniku daje sve opet isto kao i pre hipnoze, osim onoga to je
hipnozom elelo da se promeni. Time ne samo da ete jo jednom pojaati te
sugestije, nego ete istovremeno ponovo uspostaviti ono stanje u kome se
ispitanik nalazio pre hipnoze. Time odjednom ponitavate sve sugestije osim
eljenih, to je vano u sluaju da ste neku od njih zaboravili da ponitite.
Poslednji nalog pre prekidanja hipnoze mora da se odnosi na ispitanikovo do-
bro oseanje.
U zakljunom razgovoru upitajte bipnotisanog ta je oseao za vreme
hipnoze, kako biste sledei put izbegli sve to je ispitaniku neprijatno, a
pojaali ono to je prijatno. Proverite da li je ispitanik opet potpuno budan i da
li je spreman da ponovi hipnozu. U toku razgovora nastojte da kod njega
izazovete nestrpljivo iekivanje. Dobro bi bilo da se unapred raduje iduoj
hipnozi.
Ako se budete pridravali ovih uputstava, gotovo je sigurno da uspeh
nee izostati.
212
Kada ne smemo da primenimo hipnozu?