www.dajbaskriptu.

com 1/6

Srednje vrijednosti

Jedan od najvrednijih numerikih karakteristika serija je srednja vrijednost. Ona

reprezentuje itav skup. Jedan statistiar statistiku je nazvao naukom o srednjim
vrijednostima.

Artimetika sredina

Rauna se na dva naina zavisno od toga jesu li podaci grupisani ili ne. Prva se
zove prosta artimetika sredina a druga se zove ponderiasna.
_
1
X = X prosta artimetika sredina
N

1
Xn =
N
fiX ponderisana artimetika sredina.

Meutim moe se desiti da imamo dvije iste artimetike sredine ali da su serije
podataka razliite. Npr ako kaemo da su plate radnika u nekoj firmi 100, 500 i
1000Km artimetika sredina je 500KM, tj to je prosjek zarada u firmi. Ali ako
kaemo da su plate 400,500,600KM opet imamo artimetiku sredinu 500KM ali
nije isto. Dakle pored artimetike sredine treba gledati i mjeru disperzije podataka
od iste. O ovome poslije.

Geometrijska sredina

Geometrijska sredina je takoe srednja vrijednost ali koja govori za koliko je

jedan elemenat vei od drugog u rastuem nizu. Dobija se na osnovu proizvoda.
Dakle, izjednaava apsolutne razlike meu podacima.

G = n X 1* X 2 * X 3...* Xn
Logika govori da geometrijsku sredinu ima smisla raunati samo za pozitivna
obiljeja i ona vea od 0. rjeava se ili izraunavanjem korjena ili
logoritmovanjem cijelog izraza

N
1 1
log G = (log X 1 + log X 2 + log X 3... + Xn) =
N N
log Xi
i =1
Sada se ovaj izraz antilogoritmuje:
www.dajbaskriptu.com 2/6

log Xi
i =1
G=
N

Geometrijska sredina se koristi za odreivanje srednjih vrijednosti indeksnih

poena, za odreivanje srednjeg tempa rasta vremenskih serija, za procjenu
brojnog stanja stanovnitva tj prirasta stanovnitva izmeu dva vremenska
perioda. Uprostimo i recimo slui za dinamiku analizu svih pojava. Tako i
ekonomskih. Razliite stope rasta, prirasta, prognoze. Da bi se dobio taan
rezultat potrebno je izraunati Geometrijsku sredinu lananih indeksa:
Godina KM Lanani indeks
1 30 0
2 32 107
3 36 110
4 40 112
5 42 105
6 45 107
7 46 102
8 48 104

G = 7 107 *110 *112 *105 *107 *102 *104 = 106,7

Geometrijska sredina je 106,7 to predstavlja rast od 6,7% godinje.
Ako imamo grupisane podatke onda formula glasi:

G = n X 1 f 1 * X 2 f 2 * ... Xn fn
Harmonijska sredina

Je reciprona vrijednost artimetike sredine iz recipronih vrijednosti lanova

niza. Rauna se :
n n
H= = n
1 1 1 1
+
X1 X 2
... +
Xn Xi
i =1
Najvie se koristi za izraunavanje srednjih cijena, srednjeg vremena izrade
jedinice proizvoda, srednjeg vremena preene jedinice puta, prosjenog
vremena obrta kapitala...
Ako je pri izraunavanju proizvodnog rada utvreno da se u prosjeku za 1h
proizvodi 10 jedinica onda se harmonijskom sredinom izrauna koliko je sati
potrebno za proizvodnju jedne jedinice. Dakle, obratno.
www.dajbaskriptu.com 3/6

Ponderisana harmonijska sredina rauna se:

n
H = n
fi
i=1 Xi
Pozicione srednje vrijednosti

Pored artimetike, harmonijske i geometrijske vrijednosti u praksi se esto koriste

i Modus i Medijana.
Medijana je srednja vrijednost rastueg niza i rauna se po formuli:
d N
Me = Xd + ( Fm 1 )
fm 2
Modus je vrijednost serije sa najveom frekvencijom. To je najtipinija vrijednost
serije jer podaci tee da se koncentriu oko te vrijednosti.. rauna se po formuli:
f m f m 1
Mo = Xd +d
( f m f m 1 ) + ( f m f m +1 )
U ovoj formuli Xd je donja granica intervala sa najveom frekvencijom, d je
irina intervala i izraunali smo je na samom poetku zadatka, fm je frekvencija
ciljanog intervala , fm+1 je frekvencija slijedeeg a fm-1 frekvencija prethodnog
intervala.1

Mjere disperzije

Kad smo govorili o artimetikoj sredini vidjeli smo da ona nije dovoljna da
kvalitetno predstavi skup podataka. Statistiki opis serije iziskuje mjeru disperzije
ili varijacije kao ispomo u pojanjavanju iste.

RANG ili interval varijacije jeste razlika izmeu najvie i najnie vrijednosti
serije

Interval = Xmax - Xmin

Vrlo jednostavna za izraunavanje ali daje samo priblinu informaciju o disperziji

serije. Time vidimo rang u kome se podaci nalaze.

SREDNJE APSOLUTNO ODSTUPANJE

Za preciznije mjerenje disperzije polazi se od pretpostavke da svi podaci trebaju

uestvovati u izraunavanju disperzije, a ne samo ekstremi. Zato prvo to se radi

1
Zadatak 1 ima detaljan opis kako se praktino rauna Modus i Medijana i ta znai koji elemenat u
formuli
www.dajbaskriptu.com 4/6

jeste raunanje odstupanja svih podataka od artimetike sredine (d1=X1-Xbar;

d2=X2-Xbar...). Poto je zbir ovih odstupanja uvijek jednak nuli, uzimamo srednje
apsolutno odstupanje kao mjerilo:
_ _
1
d=
N
| Xi - X | za negrupisane podatke i
_ _
1
d=
N
fi | Xi - X | za grupisane podatke
Pored ove mjere mogu se uzeti i

CENTRALNI MOMENTI

Prvi momenat je jednak nuli i on se rauna kao zbir svih odstupanja od

artimetike sredine.
_
1
M1 =
N
fi( Xi X ) = 0
Drugi moment se dobije stepenovanjem prvog i zove se Varijansa. Ona
predstavlja kvadratno odstupanje o artimetike sredine. Rauna se:
_
1
M2=
N
fi ( Xi X ) 2

Poto je varijansa izraena u kvadratnim jedinicama uzima se korjen iz iste i to

se zove Standardna devijacija.

Trei momenat dobije se kad se isti izraz podigne na treu. U statistici se koristi
za ocjenu asimetrije rasporeda frekvencija. Zove se i Koeficijent alfa tri.

etvrti momenat se dobije kada se isti izraz podigne na etvrtu. Primjenjuje se u

statistici za ocjenu visine rasporeda frekvancija. Naziva se i koeficijent alfa etiri.

KVARTILI, PERCENTILI I DECILI

Slue za odreivanje ili upoznavanje sa raspodjelom frekvencija i podataka

unutar skupa. Ako medijana dijeli niz na dva jednaka dijela kvartili ga dijele na
etiri etvrtine. Percentili dijele na sto dijelova s tim to mi moemo birati npr daj
mi broj koji predstavlja 63% podataka. To znai da je 63% podataka manje od
njega a 27% vee od njega. Formule su:

iN
d broj
Traeno = X i + ( Fm 1 )
fm 2
www.dajbaskriptu.com 5/6

Ako traimo prvi kvartil tada e u formuli Traeno biti Q1,2,3,4, i=1,2,3,4, a
broj je 4 poto se radi o kvartilima. Za decile e Traeno biti D1,2...10,
i=1,2...10 a broj je 10 poto je rije o decilima. Kod percentila isto s tim da je
broj = 100.

MJERE ASIMETRIJE

Mjere asimetrije su brojane karakteristike naina rasporeda podataka. Za

ocjenu oblika rasporeda uzimamo centralne momente koji su gore spomenuti.
Fazon je u dodavanju odgovarajueg koeficijenta 1, 2, 3, 4. vrijednost koeficijenta
sa indeksom jedan je uvijek nula poto je prvi momenat jednak nula:

M1
1 = =0

To je iz razloga to je zbir odstupanja od artimetike sredine jednak nula.
Vrijednost koeficijenta sa indeksom dva uvijek je jednak jedan. Razlog je to
drugi momenat predstavlja varijansu. Poto se dijeli sa varijansom uvijek je
jednak jedan:

M2 2
2 = = 2 =1
2
Koeficijent sa indeksom tri naziva se koeficijent asimetrije. Ako je 3 = 0 (crvena
linija na slici) raspored je simetrian te se modus, medijana i artimetika sredina
poklapaju u jednoj taki. to je asimetrija vea, vea je i vrijednost koeficijenta
3 . Ako je 3 < 0 (plava linija) onda je asimetrija negativna i lijevostrana pa je
Xbar<Me<Mo. Za 3 > 0 (zelena linija) asimetrija je pozitivna i desnostrana te je
Xbar>Me>Mo.

Koeficijent sa indeksom etiri je koeficijent spljotenosti. Moe se desiti dva

rasporeda iste simetrije ali razliite spljotenosti.
www.dajbaskriptu.com 6/6

M 4 M 4
4 = 4
=
M 22

Ovaj koeficijent ima normalnu spljotenost kada je alfa etiri = 3. manja

spljotenost znai veu koncentraciju elemenata oko srednje vrijednosti i
obratno. Za 4 > 3 raspored je izduen a obratno je spljoten.

Primjer: desi se recimo da je 3 = 0,5 a 4 = 4 kako emo to protumaiti. Prvo

ta kazujemo jeste da je niz lijevo asimetrian i da je zbijeniji oko centralnih
vrijednosti jer je spljoten.
Evo jednog rasporeda:
Xi fi
0-10 3
10-20 8
20-30 9
30-40 10
40-50 4
Ovaj raspored ima: 3 = 0,116 i 4 = 2,11 , Mo=31,428 Me=26,66, a
Xbar=26,176. Varijansa=133,91 a Stan.dev.=11,57. Kako sada ovo protumaiti?
ta znae svi ovi brojevi? Niz je spljoten i ide ulijevo.