Professional Documents
Culture Documents
Ouspenski - Cetvrti Put
Ouspenski - Cetvrti Put
OUSPENSKY
ETVRTI
PUT
E Q @ 2 0 0 8 remastered
P.D. Ouspensky
Poglavlje I . . . . . . . . . 11
Poglavlje II . . . . . . . . .40
Poglavlje III . . . . . . . . 69
Poglavlje IV . . . . . . . . 97
Poglavlje V . . . . . . . . 127
Poglavlje VI . . . . . . . .159
Poglavlje VII . . . . . . . 191
Poglavlje VIII . . . . . . .220
Poglavlje IX . . . . . . . . 253
Poglavlje X . . . . . . . . . 282
Poglavlje XI . . . . . . . . .311
Poglavlje XII . . . . . . . . 344
Poglavlje XIII . . . . . . . .377
Poglavlje XIV . . . . . . . .410
Poglavlje XV . . . . . . . . .443
Poglavlje XVI . . . . . . . . 475
Goran Boji
Beograd, april 1994.
POGLAVLJE I
* * *
* * *
* * *
* * *
* * *
Ako se sada vratimo ideji da se samo mali broj ljudi moe razviti i
otkriti svoje skrivene mogunosti, prirodno se javlja pitanje: u emu je
razlika? Zato neki ljudi imaju ansu, a drugi uopte nemaju ansu?
Suta je istina da neki ljudi od samog poetka nemaju anse. Roeni su
u takvim okolnostima da nita ne mogu da naue, ili su sami na neki
nain defektni; zato defektne ljude iskljuujemo jer o njima nema ta
da se kae. Nas zanimaju ljudi koji su u normalnim okolnostima, i oni
sami moraju da budu normalni, sa uobiajenim sposobnostima za
uenje, razumevanje itd. E, od tih ljudi samo e veoma mali broj biti
sposoban da naini ak i prvi korak na putu razvoja. Kako i zato je to
tako?
U uobiajenim okolnostima svi ljudi ive izloeni dvema vrstama
uticaja. Prvo, postoje uticaji stvoreni u ivotu, elja za bogatstvom,
slavom itd. koje nazivamo uticaji A. Drugo, postoje drugi uticaji koji
u ivot dolaze spolja, i koji deluju pod istim uslovima, mada su drugaiji
- nazivamo ih uticaji B. Oni do ljudi stiu iz religije, knjievnosti ili
filozofije. Ova druga vrsta uticaja je po svom poreklu svesna. Uticaji
A su od poetka mehaniki. ovek moe da sretne uticaje B, ili pored
njih moe da proe a da ih ne primeti, ili moe da uje za njih i misli
da ih razume, koristi njihove rei ali pri tom uopte nema stvarnog
razumevanja. Ove dve vrste uticaja stvarno odreuju dalji razvoj o
veka. Ako ovek nagomilava B uticaje, rezultati tih uticaja kristalizuju
u njemu (re kristalizuju koristim u uobiajenom znaenju) i u stvaraju
odreenu vrstu centra gravitacije koji nazivamo magnetski centar.
Zbijena masa seanja na ove utiske vue oveka u odreenom
pravcu, ili ga navodi da skrene u odreenom pravcu. Kad se u oveku
formira magnetski centar, bie mu lake da privue sebi vie uticaja B,
i da ne bude ometan uticajima A. Kod obinih ljudi uticaji A uzimaju
toliko njihovog vremena da nita ne ostaje za druge uticaje, i teko da
e ih se uopte dotai uticaji B. Ako, meutim, taj magnetski centar u
oveku raste, posle izvesnog vremena sree drugog oveka, ili grupu
ljudi, od kojih moe da naui neto drugaije, neto to nije ukljueno
u uticaje B, i to nazivamo uticaji C. Ti uticaji su svesni i po poreklu i
po dejstvu i mogu se preneti samo direktnim pouavanjem. Uticaji B
dolaze preko knjiga i umetnikih dela, ali uticaji C mogu doi samo
preko direktnog kontakta. Ako ovek sa poraslim magnetskim centrom
sretne oveka ili grupu ljudi preko koje dolazi u kontakt sa uticajima
C, to znai da je nainio prvi korak. Tada za njega postoji mogunost
razvoja.
P: ta znai prvi korak?
O: On je povezan sa idejom "staze" ili "puta". Vano je da se razume
to da put ne poinje na nivou obinog ivota; on poinje na viem nivou.
Prvi korak je trenutak kad se ovek susretne sa uticajima C. Od tog
momenta poinju stepenice sa odreenim brojem stepenika kojima
ovek treba da se popne pre nego to moe da dosegne put. Put ne
poinje na dnu, ve tek nakon to se popne na poslednji stepenik.
P: ta naziva normalnim ovekom?
O: Moe izgledati paradoksalno, ali druge definicije nemamo - to
je ovek sposoban za razvoj.
P: Postoji li bilo kakva veza izmeu uticaja B i uticaja A? Kad uticaji
B stignu do oveka, da li utiu na uticaje A i preobraavaju ih?
O: Oni mogu da na njih utiu, ali u isto vreme jedni neizbeno
iskljuuju druge. Na Zemlji ovek ivi izloen ovim dvema vrstama
uticaja; moe da izabere samo jedne, ili moe imati obe. Kad govori o
uticajima A i B, poni da govori o injenicama. Ako te izraze zameni
ovom ili onom odreenom injenicom, videe u kakvom su odnosu.
To je veoma lako.
Na ovom mestu se prirodno postavlja pitanje: zato je oveku toliko
teko da pone da se menja, da doe do mogunosti za rast? Jer, vidite,
moramo da se prisetimo da je po prirodi ovek stvoren na veoma
zanimljiv nain. On je razvijen do izvesne take; od te take mora da
se razvija sam. Priroda oveka ne razvija preko odreene granice.
Kasnije emo detaljno nauiti do koje je granice ovek razvijen i kako
mora da zapone njegov dalji razvoj, i videemo iz te perspektive zato
se nikada ne bi mogao razviti sam i zato ga priroda nije razvila. Ali
prethodno moramo da razumemo odreene opte okolnosti.
Za oveka je veoma teko ak i da pone bilo kakav rad na sebi zato
to ivi na veoma loem mestu u univerzumu. Ovo isprva moe da zvui
kao vrlo udna ideja. Mi ne shvatamo da u univerzumu ima boljih i
loijih mesta, a svakako da ne shvatamo da smo se nali na gotovo
najgorem. Mi to ne shvatamo jer je, s jedne strane, nae znanje o
univerzumu suvie komplikovano; sa druge strane, ono ne uzima u obzir
stvarne injenice.
Ako potraimo mesto u univerzumu koje nam je najblie, shvatamo
da ivimo na Zemlji, a da je Mesec pod uticajem Zemlje. Istovremeno
shvatamo da je Zemlja jedna od planeta Sunevog sistema, da ima veih
planeta, verovatno monijih od Zemlje, i da sve te planete, uzete
zajedno, moraju da na neki nain utiu na Zemlju i da je kontroliu. Na
narednom nivou se nalazi Sunce, i mi shvatamo da Sunce kontrolie sve
planete i Zemlju istovremeno. Ako razmiljate iz tog ugla, ve imate
drukiju predstavu o Sunevom sistemu, mada u pomenutim stvarima
nema nita novo: u pitanju je samo to kako se stvari odnose jedna prema
drugoj.
Apsolut
Svi Svetovi
Sva Sunca
Sunce
Sve Planete
Zemlja
Mesec
* * *
* * *
* * *
Nisu sve kole iste. Za jednu vrstu ljudi neopohodna je jedna vrsta
kole, za drugu postoji druga vrsta kole. Nema univerzalne kole za
sve vrste ljudi. To nas vodi pitanju razliitih puteva. Pre nego to
budemo govorili o putevima neophodno je, meutim, da se razume da
su hiljadama godina ranije ljudi doli do ideje da ovek moe da se
promeni, da moe da stekne neto to nije stekao. Ono to su oni stekli
izraeno je razliito, iz razliitih uglova - ali je opta ideja uvek je ista
- da ovek moe da se razvije, da moe da stekne neto novo. Zato su
stvorena tri puta koja odgovaraju podeli na oveka broj 1, broj 2 i broj
3.
Prvi put je put fakira. To je dug, teak i nesiguran put. Fakir radi
na fizikom telu, na osvajanju fizikog plana.
Drugi put je put monaha. Ovaj put je krai, sigurniji i odreeniji.
On zahteva odreene uslove, ali iznad svega zahteva veru, jer bez vere
niko ne moe da bude pravi monah.
Trei put je put jogija, put znanja i svesti.
Kad govorimo o ova tri puta, govorimo o principima. U stvarnom
ivotu oni se retko sreu u istom obliku, jer su uglavnom izmeani.
Ako, meutim, poznajete princip, u prouavanju kolskih vebi moete
da razlikujete koja veba pripada kom putu. Kad govorimo o jogi,
uzimamo u obzir zaista samo dnana jogu i rada jogu. Dnana joga je
put znanja, novog naina miljenja. Ona ui da se razmilja u drugaijim
kategorijama, ne u kategorijama prostora, vremena i uzronosti. A
rada joga je rad na biu, na svesti.
Iako su u mnogome ova tri puta vrlo efikasna, za njih je karakteris
tino da je prvi korak najtei. Od samog poetka morate da se svega
odreknete i radite to vam se kae. Ako zadrite i sitnicu, ne moete da
sledite nijedan od ova tri puta. Zbog toga, mada su u mnogo emu
drugom ova tri puta dobra, oni nisu dovoljno elastini. Na primer, oni
ne odgovaraju sadanjem nainu ivota. Fakir je izraziti ovek broj 1
sa izrazitom prevlau instinktivnog i motorikog centra. Monah je
izraziti ovek broj 2 sa razvijenim emocionalnim centrom, dok su mu
ostali nerazvijeni. Jogi je izraziti ovek broj 3, ovek kod koga je
intelektualni centar razvijen, dok ostali nisu dovoljno razvijeni. Kad
bi postojala samo ta tri tradicionalna puta, ne bi nita preostalo za nas,
jer smo za ove puteve isuvie mnogo obrazovani. Tu je, meutim,
etvrti put, koji je poseban put, ne kombinacija prethodna tri. On se od
drugih razlikuje pre svega po tome to nema spoljnog odricanja od
stvari, to je itav rad unutranji. ovek mora da zapone rad u istim
onim uslovima u kojima se zatekao kad ga je naao, jer su ti uslovi za
njega najbolji. Ako pone da radi i prouava te uslove, on moe neto
da postigne, a kasnije, ako je neophodno, bie u stanju da ih promeni,
ali ne pre nego to uvidi da je to neophodno. Zato isprva ovek nastavlja
da ivi isto kao i ranije, u istini okolnostima kao i ranije. Ovaj put se
u mnogome pokazuje teim od ostalih, jer nita nije tee nego promeniti
se iznutra a da se ne promeni spolja.
Dalje, na etvrtom Putu je prvi princip da ovek ne sme nita da
veruje; on mora da ui; zato vera ne ulazi u etvrti Put. ovek ne sme
da veruje u ono to uje i to mu se savetuje, ovek mora da za sve nae
dokaze. Ako je ubeden da je neto istina, tada moe da u to poveruje,
ali ne pre. Toliko ukratko o razlici izmeu etiri puta.
P: Zato je pogreno da se veruje?
O: Ljudi veruju ili ne veruju kad ih mrzi da misle. Ti mora da
izabere, mora da bude ubeen. Kae ti se da mora da pamti sebe,
ali bi bilo pogreno da pamti sebe zato to ti je to reeno. Najpre mora
da shvati da ne pamti sebe i ta to znai, a potom, ako si zaista shvatio
da ti je to potrebno i eleo bi da pamti sebe, uradie to na ispravan
nain. Ako to radi jednostavno oponaajui nekoga, uradie to na
pogrean nain. Mora da shvati da to radi za sebe, ne zato to ti je
neko rekao.
P: Da li je etvrti Put za neki poseban tip ljudi?
O: On moe da bude najkrai od svih, jer u njega ulazi vie znanja.
etvrti put se ponekad zove "put lukavog oveka". Lukavi ovek zna
za tri tradicionalna puta, ali takoe zna vie od njih. Pretpostavimo da
ljudi na sva tri puta rade na tome da dospeju u odreeno stanje koje je
neophodno za neki poseban rad koji moraju da obave. Lukavi ovek e
to stanje proizvesti za najkrae vreme; ali on mora da zna kako da to
uini, mora da zna tajnu.
P: Kakvo se posebno znaenje vezuje za naziv "lukavi ovek"?
O: ta ti podrazumeva pod lukavou?
P: Indirektnost.
O: Da, mnoge stvari ne mogu da se dobiju direktno. Ova se ideja
vrlo iroko koristi u Novom Zavetu, samo to se ne naziva lukavou.
Ima situacija koje su toliko teke da ovek ne moe da ide pravo,
neophodno je da bude "lukav".
P: Moe li svako da ide etvrtim Putem?
O: Ne, jer on zahteva razumevanje i napor. ovek mora da bude
pripremljen da ulae napore.
P: Kako ovek moe da kae da je naao pravi put za sebe?
O: Po rezultatima. Sretne sistem i pone da radi. Posle izvesnog
vremena mora da bude u stanju da kae ta si od njega dobio. To nije
mnogo teko. Sigurno da e u najveem broju sluajeva to izgledati kao
intelektualno sticanje, jer stie nove ideje, novo znanje. Stvar je,
meutim, tako ureena da je sticanje novih ideja u sistemu povezano sa
odreenom promenom u razumevanju, panji, volji itd. ovek nove
ideje ne moe da stekne na pravi nain bez odreene promene.
P: Ako su ova etiri puta putevi prema istom cilju, koji im je faktor,
ili glavna osobina, zajedniki?
O: Ono to je u sva etiri puta slino jeste mogunost promene bia.
Ako razmisli o svemu to ini nae bie, kao na primer pogrean rad
centara, identifikacija, pridavanje znaaja, negativna oseanja, od
sustvo jedinstva itd, razumee da se sve to moe promeniti na svakom
od etiri puta: na putu fakira pobedom nad fizikom patnjom, na putu
monaha stvaranjem religioznog oseanja, na putu jogija sticanjem
znanja i radom na svesti. Putevi su isti, ali su ljudi razliiti; ovek koji
moe da ide jednim putem, ne moe da ide drugim. U nae vreme postoje
etiri odreene kategorije ljudi prema kojima su putevi podeljeni. Neu
da kaem da je uvek bilo tako, ali je sada sasvim sigurno tako. Ova
podela nije toliko povezana sa tim da je neko ovek broj 1, 2 i 3, ve
sa tim da li je on ovek jednog centra, ovek dva centra, ovek tri centra
ili ovek etiri centra - to jest, ovek u kome je jedan centar potpuno
razvijen, dok su ostali nerazvijeni, ili su razvijena dva centra, a ostali
nisu, ili su tri razvijena, a etvrti niije, ili su etiri centra manje vie
jednako razvijena. Iz toga proistie podela na etiri puta.
P: Je li ovaj sistem etvrti Put?
O: To je pogrena formulacija. Moe da se zapita: "Pripada li ovaj
sistem Putu fakira, Putu monaha ili Putu jogija?" Ne moe da kae da
je ovaj sistem etvrti Put; etvrti Put je veoma veliki, i u poreenju s
tim je ovaj sistem veoma mali.
P: Deluje li magnetski centar samo u odnosu na kole?
O: Na religioznom putu je neophodan drugaiji magnetski centar.
Magnetski centar koji nekog dovodi u kolu joge ili u manastir drugaiji
je od onog koji ga dovodi u grupu koja ima makar samo mogunost da
bude kola etvrtog Puta.
Sa onim prvim magnetskim centrom ljudi ne bi bili u stanju da ovde
rade; ne bi imali dovoljno inicijative. Na religioznom putu oni moraju
da sluaju. Na ovom putu ovek mora da ima iri um, ire razumevanje;
u kolama joge i na religioznom putu dugo moe da ide bez razumevan-
ja, jednostavno radei ono to mu se kae. Ovde su rezultati srazmerni
razumevanju.
P: Magnetski centar u raznim ljudima moe da bude privuen
razliitim idejama? Da li je polazna taka povezana sa tim?
O: Da, ona moe da bude veoma razliita, ali u odnosu na ovaj sistem
mora da postoji odreena slinost magnetskih centara, tako da ljudi
mogu da rade zajedno, jer u odreenom periodu, razredu ili nastavi,
oni imaju manje - vie isti materijal.
P: Da li etvrti Put ukljuuje sva tri ostala puta?
O: Ne, to odreenje je pogreno, jer na etvrtom Putu nema mnogih
stvari koje ulaze u prva tri. Ideja etvrtog Puta je da iz ostala tri
puta izbaci sve to je nepotrebno, jer na njima, pored neophodnih stvari,
ima i drugih koje su zaostale kao puka tradicija, imitacija i tako dalje.
Na etvrtom Putu se sve strane koje mogu da se razviju razvijaju
istovremeno, a to ga razlikuje od drugih puteva na kojima se najpre
razvija jedna strana, pa se potom vraa nazad da bi se razvila druga, a
potom opet da bi se razvila i trea, na etvrtom Putu sva etiri centra
moraju da budu manje ili vie iva, na povrini, otvorena da primaju
utiske; u suprotnom je, pre nego to ovek moe da pone, neophodan
dug pripremni rad da bi se oni otvorili.
P: Nije li etvrti Put ubedljivo najtei zbog neprekidnog biranja
koje iziskuje u uslovima maksimalnog spoljnog ometanja?
O: Zavisi ta naziva najteim. Ostala tri puta zahtevaju veoma
krupnu odluku na samom poetku, kad zaista ne zna nita. Mora da
se odrekne apsolutno svega. Ako moe to da uradi, i ako ima osobine
koje su potrebne, moe da ide Putem monaha, ili Putem jogija, ako
moe da nae kolu monaha ili jogija. Ali ako za takve kole ne zna
i uvidi da nisi u stanju da se odrekne ni najsitnije stvari, onda je ovo
za tebe sigurno jedini mogui put. Ne radi se o tome ta je vie a ta
manje teko; radi se o tome ta je u najveoj meri mogue. Tada, ako
razmisli, uvidee da je mogu samo jedan put.
P: Ima li u kolama etvrtog Puta bilo ta to odgovara stanju
molitve, a ako ima, dolazi li sa pamenjem sebe?
O: Da, na svim putevima ovek mora da proe kroz ista iskustva,
samo razliitim radom. Naravno da e pamenje sebe, neidentifikovanje
i razne druge vebe dati u dlaku isti lini oseaj kao i visoka oseanja
religiozne ili intelekutalne vrste. Sea se da je ovek uporeen sa
kuom od etiri sobe. ta znai razvoj? To znai rad na etiri sobe, samo
to je na raznim putevima razliiti red kojim se u razliite sobe ulazi.
Na etvrtom Putu rad se odvija na sve etiri sobe odjednom.
P: Je li ova organizacija kola?
O: To je zanimljivo pitanje: moemo li sebe da nazovemo kolom?
U izvesnoj meri moemo, jer smo stekli odreeno znanje a istovremeno
uimo kako da promenimo svoje bie. U vezi s ovim moram, meutim,
da kaem da smo na poetku naeg rada, u Petrogradu 1916., navedeni
da razumemo da se kola, u punom smislu rei, mora sastojati od dva
nivoa: jedan nivo na kome ljudi broj 1, 2 i 3 ue kako da postanu ljudi
broj 4, i drugi nivo na kome ljudi broj 4 ue kako da postanu ljudi broj
5. Ako kola ima dva nivoa, ima vie mogunosti, jer dvostruka
organizacija ove vrste moe da da iri raspon iskustva i uini rad brim
i sigurnijim. Zato je, mada u izvesnom smislu moemo da sebe na
zovemo kolom, bolje da ovaj termin sauvamo za vee organizacije.
P: Da li sam iz onog to si rekao dobro razumeo da ovo ba i nije
kola?
O: Za neke ljude moe da bude kola, za druge ne. Uvek je tako.
Ne moe biti odreena i ne moe biti ista za svakog.
P: Ako ovo jo ne moe da se nazove kolom, ta je ini takvom?
O: Samo rad njenih lanova na sopstvenom biu, razumevanje
principa kolskog rada i discipline izvesne sasvim odreene vrste. Ako
elimo da stvorimo kolu, poto smo doli do zakljuka da sami bez nje
ne moemo da se promenimo, moramo da uestvujemo u graenju
kole. To je metod etvrtog Puta. Na religioznom putu kola ve
postoji, ali ovde, ako hoemo kolu, moramo da uestvujemo u njenoj
izgradnji. Najpre, meutim, mora da ui. Kad bude dovoljno znao,
znae ta da radi.
P: Rekao si da ovek moe da naui kako da pobegne samo uz pomo
onih koji su ve pobegli?
O: Sasvim tano - u alegoriji o zatvoru. A to znai da kola moe
da pone jedino od druge kole. Ovaj sistem ima vrednosti samo ako
dolazi od vieg uma. Ako bismo imali razloga da verujemo da on dolazi
samo iz obinog uma, kao to je na, ne bi imao vrednosti i ne bismo
od njega nita mogli da oekujemo. Bolje onda da napravimo sopstveni
sistem.
P: Da li je mogue da u koli svako napreduje od nivoa br. 4 do br.
5, ili samo nekolicina?
O: U principu nema ogranienja. Mora, meutim, da razume da
izmeu oveka br. 4 i oveka br. 5 postoji ogromna razlika. ovek br.
4 je ovek koji je stekao stalno teite, a po svemu drugom je obian
ovek. ovek br. 5 je mnogo drugaiji. On ve ima jedinstvo, stalno
"ja", tree stanje svesti. To znai da je budan, da uvek moe da pamti
sebe kad mu je to potrebno i da mu radi vii emocionalni centar, to mu
daje mnoge nove moi.
P: Nije li gore da ne moe da se nastavi sa sistemom nego da se
uopte i ne poinje?
O: Ako si poeo, niko ne moe da te zaustavi - osim tebe samog.
P: Kako ovo moe da se pomiri sa onim to si rekao o tome da nema
nikakve garancije?
O: Zavisi od tvog rada. Kako ja mogu da garantujem za tvoj rad?
Ono to dobijamo zavisi od naih napora, pa ovek mora da radi na
sopstveni rizik. Posle izvesnog vremena, meutim, ovek poinje da
uvia: "Dobio sam ovo to nisam imao ranije", "Dobio sam ono to
nisam imao ranije". Tako, malo po malo, moe da postane sigurniji.
P: ta prouava kola?
O: Prouava mogunosti razvoja ovekovih unutranjih osobina.
Ona polazi od ideje da sve osobine ne mogu podjednako da se razviju.
Da bi se odreene osobine razvile, druge moraju da se ogranie, a neke
druge da otpadnu. Pretpostavimo da ima sto osobina. Pretpostavimo
da od toga trideset moe da se razvije, a sedamdeset ne moe. Tada
mora da ogranii tih sedamdeset da bi se onih trideset mogle razviti.
A kole poseduju odreeno znanje koje osobine mogu da se razviju a
koje ne mogu, koji su uslovi dobri, kako da se odreene osobine
ogranie, kako da se druge osobine razviju. Razne kole ue na razne
naine. Na primer, ova vrsta kole jednostavno kae: razvijaj samo
svesnost, a sve ostalo e ti biti dodato; a da bi to uinio, mora da se
bori sa negativnim oseanjima, laganjem, identifikacijom, pridavan
jem znaaja, fantazijom itd.
P: Rekao si da moramo sve da proverimo, ali poto moemo da
znamo samo ono to smo sami iskusili, ne ograniava li nas to na vrlo
mali svet?
O: Nije tano da znamo samo ono to smo sami iskusili, mi znamo
ono to su drugi ljudi bili iskusili. itava ideja kole se sastoji u
prouavanju zasnovanom na onom to su iskusili drugi ljudi, ali ne takvi
kao to smo mi, ve ljudi vieg uma, jer inae ne bi moglo da bude
kole. Ako bi kola bila ograniena samo na ono to sami znamo, tada
to ne bi bila kola.
P: Zar nije vera da postoji neto iza onog to znamo ta koja nas
navodi da to traimo?
O: Ima mnogo stvari iza, samo to moramo da razumemo da je naa
mogunost saznanja, stvarnog saznanja, u sadanjim uslovima veoma
ograniena. Moemo da formuliemo problem, moemo da stvaramo
teorije, ali ne moemo da na njih odgovorimo, ili moemo da pro
naemo isto teorijske odgovore tako da je svaki podjednako dobar.
Moemo, meutim, da se nadamo i da oekujemo da emo, ako
promenimo svoje stanje svesti i usavrimo unutranju maineriju, mo
da znati vie.
P: Postoji li kola radi samoinicijacije?
O: ta znai samoinicijacija? To su samo rei. ta bi znai biti
iniciran u kineski jezik? Znai nauiti ga, biti nauen. Ne moe da
bude iniciran u kineski tako to e te neko rukopoloiti. Inicijacija je
rad. Dva oveka mogu da budu u istoj koli, i za jednog e to biti kola
jednog nivoa, a za drugog kola drugog nivoa. A za treeg moe da
uopte ne bude kola. To zavisi od toga koliko je ovek duboko u njoj.
Najvia kola moe da postoji na veoma niskom nivou, i jedna te ista
kola moe da postoji na razliitim nivoima, zavisno od ljudi u njoj.
Ona zahteva rad i pamenje cilja.
P: Ako su kole toliko vane, zato nemaju veeg uticaja na svet?
O: kole mogu da deluju samo preko ljudi koji se za njih interesuju.
One nita ne mogu da uine ako su okruene ravnodunim ljudima.
Mogunost uticaja kola na ivot uslovljena je optim stavom prema
njima. Da bi imale uticaja, kole moraju da imaju ljude koji su za njih
zainteresovani i koji bi ih sluali. To, meutim, mora da doe odozdo,
ne moe ga proizvesti kola. kole mogu da u svet bace B uticaj, ali ako
on ne interesuje ljude, ne mogu da uine nita. One ne mogu da koriste
silu.
P: Moe li kola da bude na gubitku time to razdaje svoje znanje?
O: kola moe da bude na gubitku na mnogo razliitih naina. Do
tog pitanja emo doi kasnije. To zavisi takoe od toga kome daju. Ako
samo daju, a ne primaju nita, sigurno e biti na gubitku. Ako ovek
ima novca i pone da ga deli svima, bez obzira da li to zasluuju ili ne,
svakako da e izgubiti svoj novac.
P: Rekao si da ako hoemo kolu moramo da uestvujemo u njenoj
izgradnji. Kako to moemo da uinimo?
O: Mora da zapamti da nivo kole zavisi od nivoa bia ljudi koji
je osnivaju. Ako nema dovoljno ljudi sa magnetskim centrom, ne moe
biti kole. Nije, meutim, to to ovek dolazi na predavanja i prihvata
ono to uje jedino to pokazuje prisustvo magnetskog centra.
P: Da li bi irenje ideja i jezika kola meu ostalim ljudima bilo od
ikakve koristi iz perspektive kole?
O: Ideje ne mogu da se ire u ispravnom obliku - vano je da se to
razume. Bilo bi veoma dobro kad bi mogle, ali ne mogu. Rei bi ostale
iste, ali bi same ideje bile drugaije. Ako bi bilo dovoljno da se one
proire, emu bi sluile kole? Jezik bi se sam proirio, moda ak i za
naeg ivota, ali bi ideje u optu upotrebu ule u pogrenom obliku. Ne
bi, na primer, bilo razlike izmeu "initi" i "dogaati se".
P: Govorimo o kolama i razliitim nivoima. Nije li to prilino
zbunjujue? ta znae vii nivoi?
O: Zato ti izgleda da je ideja o viim nivoima zbunjujua? Na
primer, ovu ideju o nivoima moemo da uzmemo sasvim jednostavno
u odnosu na sebe: koristei sve svoje mentalne sposobnosti moemo da
mislimo samo do odreenog nivoa, ali ako bismo koristili vie centre,
na primer, vii emocionalni centar, za koji je ve potrebno manje - vie
potpuno pamenje sebe, svakako da bismo o istom pitanju sasvim
razliito mislili i pronali mnogo vie veza meu stvarima nego to ih
sada primeujemo. To ukazuje na vie nivoe miljenja, i ponekad mi
zaista imamo bljeskove tog vieg nivoa miljenja, tako da moemo da
dobijemo izvestan materijal za posmatranje, jer ak i sad o istom
predmetu moemo da razmiljamo razliito.
to se tie razliitih nivoa ljudi, mi se susreemo sa rezultatima rada
ljudi koji oigledno pripadaju viim planovima; ne moemo da kaemo
da je nae iskustvo u obinom ivotu ogranieno na rezultate rada ljudi
nalik na nas. Uzmi Novi Zavet, a tu su isto tako i umetnika dela,
ezoteriki spisi, hrianska literatura i slino, to oigledno ne moe da
bude delo obinih ljudi. Postojanje ljudi na viem nivou razvoja nije
fantazija, nije hipoteza, ve konkretna injenica. Zato ne razumem na
koji nain je to zbunjujue; ne vidim kako neko moe da razmilja a da
ne uvia tu injenicu. Definitivna je injenica da ljudi ne ive samo na
nivou na kom smo mi, ve mogu da postoje i na drugim nivoima.
Iz te perspektive oveanstvo je podeljeno na etiri koncentrina
kruga. Tri unutranja kruga zovu se ezoteriki, mezoteriki i eg-
zoteriki. etvrti je spoljanji krug u kom ive ljudi broj 1, 2 i 3. kola
deluje kao kapija kroz koju ovek broj 4, koji je izmeu spoljanjeg i
egzoterikog kruga moe da proe. ovek broj 5 pripada egzoterikom
krugu, ovek broj 6 mezoterikom a ovek broj 7 ezoterikom ili
najunutranjijem krugu. Spoljanji krug naziva se takoe i krugom
pometnje jezika, jer u tom krugu ljudi jedni druge ne mogu da razumeju.
Razumevanje je mogue samo u unutranjim krugovima.
Sve ovo znai da postoje stepeni. ovek koji ivi u spoljanjem
krugu podlee zakonu sluaja, ili, ako mu je sutina vie izraena,
ivotom mu upravljaju zakoni njegovog tipa ili zakoni sudbine. Ali kad
ovek pone da radi na sticanju svesti, on ve ima pravac. To znai
promenu, moda ne primetnu, ali u svakom sluaju kosmiku promenu.
Samo lini napor moe oveku da pomogne da pree iz spoljanjeg u
egzoteriki krug. Ono to se odnosi na oveka u spoljanjem krugu ne
odnosi se na oveka koji poinje da radi. On je podreen drugaijim
zakonima, ili, jo bolje reeno, drugaiji zakoni poinju da dotiu
oveka koji pone da radi. Svaki krug podlee drugaijim zakonima.
POGLAVLJE V
Mnoina naeg bia i odsustvo trajnog "ja" - Pet znaenja rei "ja" -
Razliite podlinosti, dopadanja i nedopadanja - Beskorisne i korisne
podlinosti - Magnetski centar i Zamenik Nadzornika - Podela sebe na
"ja" i "X" - Laia linost - ta je "ja" ? - Prouavanje lane linosti kao
sredstvo da se naui pamenje sebe - Napori u borbi sa lanom linou
- Potreba za kontrolom - Lana linost i negativna oseanja - ta je
pouzdano a ta nepouzdano u nama - Patnja i korist od nje - Ne govoriti
"ja" bez razlike - Lana linost iskrivljuje ideje sistema - Glavna
osobina ili osobine - Neophodnost da se poznaju sopstvene slabosti -
Statika trijada - Vrednovanje - Opasnost da se ne postane dvostruk -
Kristalizacija
* * *
Telo i sutina
* * *
Apsolut do
Svi Svetovi si
Sva Sunca la
Apsolut C
Svi Svetovi O
Sunce sol
Sva Sunca N
Sva Sunca C
Planete fa
Sunce O
Organski ivot Sve Planete N
Sve Planete C
Zemlja mi Zemlja O
Organski ivot N
Mesec re Organski ivot C
Zemlja O
Mesec N
Rekao sam da Zrak Stvaranja moemo da smatramo oktavom. Posle
note re, koju predstavlja Mesec, oktava ima notu do, koja je takoe
Apsolut. Prema tome, kako sledi, postoje dva Apsoluta: jedan za
poinje, a drugi zavrava Zrak. Jedan Apsolut je Sve, drugi je Nita.
Ne moe, meutim, biti dva Apsoluta, jer je po samoj svojoj prirodi
Apsolut jedno. Prema tome, Sve ukljuuje Nita, a Nita ukljuuje Sve.
Na dualistiki konstruisan um ne moe da prihvati jedinstvo suprot
nosti. Mi sve delimo, ak i Apsolut. U stvarnosti, ono to nazivamo
antiteza suprotnosti postoji samo u naim zamislima, u naoj subjektiv
noj predstavi o svetu. Meutim, ak i kad to razumemo, nismo u stanju
da razumevanje izrazimo reima; u naem jeziku nema rei koje istov
remeno ukljuuju neko tvrenje i njegovu suprotnost. Na um ne moe
da ih shvati kao jednu ideju, ba kao to ne moe da shvati slike nekih
Hindu bogova, koji u sebi spajaju potpune suprotnosti.
Sada emo ispitati prolazak zraenja izmeu etiri osnovne take
kosmike oktave. Zraenje izmeu svake dve take posmatraemo u
obliku oktave i na taj nain dobiti tri oktave: Apsolut - Sunce, Sunce -
Zemlja i Zemlja - Mesec.
H6 H3 H1 Apsolut
H12 H6 H3
H24 H12 H6
* * *
* * *
* * *
~OO~