15.

MEHANIKI RAD
Kada guramo tijelo po podlozi, diemo teret, rasteemo oprugu, mi pri tom obavljamo
mehaniki rad. U fizikalnom smislu, rad se definira kao djelovanje sile na nekom putu,
odnosno svladavanje sile (sile trenja, sile tee, elastine sile itd.) na nekom putu. Rad se obavlja
kada neka sila djeluje na tijelo i pri tom tijelo prijee neki put. Pojam rada u fizici ne podudara
se uvijek s pojmom rada u svakodnevnom ivotu. Npr. moemo drati neki teki teret, pokuati
gurati kamion i pri tom se umoriti, ali u fizikalnom smislu nismo obavili mehaniki rad jer se
teret i kamion pri tom nisu pomakli, tj. nisu preli nikakav put.

Rad na primjeru pravocrtnog gibanja: Ako sila F djeluje na tijelo tako da ga pomie po pravcu
i u smjeru djelovanja sile, tada je rad jednak umnoku sile F i prijeenog puta s. W = F s.
Jedinica za rad je dul (J). 1J je rad to ga obavi sila od 1N na putu od 1m. W = F s [Nm = J]

Rad sile koja s putom zatvara neki kut : Ako sila F koje djeluje na tijelo s pravcem puta zatvara
neki kut , onda rad obavlja komponenta sila F1.

Rad u navedenom primjeru jednak je:

W = F1 s
F1 = F cos W = F s cos

Pri vrenju rada energija tijela se mijenja, a promjena energije odgovara obavljenom radu. Ako
je energija tijela na poetku vrenja rada E1, a nakon obavljenog rada E2, onda je E = E2 E1
= W.

Rad je skalarna veliina, dakle moe biti pozitivan i negativan. Ako se smjer sile koja vri rad
podudara sa smjerom gibanja tijela, odnosno ako je konana energija vea od poetne (E2 > E1),
onda je to pozitivan rad. Ako je smjer gibanje tijela suprotan od smjera djelovanja sile koja
vri rad i ako je konana energija manja od poetne (E2 < E1), onda je to negativan rad.
Primjer: pri slobodnom padu tijela rad vri sila tee iji je smjer u smjeru gibanja tijela,
to znai da je rad sile tee pozitivan rad. Sila trenja ima suprotan smjer od smjera
gibanja tijela, to znai da je rad sile trenja negativan rad.

Rad pri dizanju:Kada tijelo mase m diemo vertikalno prema gore na neku visinu h,
obavljamo mehaniki rad. Pri obavljanju tog rad svladavamo silu tee (Fg = mg).
Ako dizanje tijela izvodimo jednoliko, tada je sila F kojom diemo tijelo iznosom
jednaka sili tee Fg, a te su sile suprotnog smjera. Rad pri dizanju tijela jednak je:
W = Fh
F = Fg W = mgh

Rad sile tee: Rekli smo da je pri slobodnom padu rad sile tee pozitivan jer je
smjer te sile u smjeru gibanja tijela (Wg = mgh). Pri dizanju tijela rad sile tee je negativan zato
to je smjer te sile suprotan smjeru gibanja tijela (Wg = - mgh).

Grafiki prikaz rada: Ako na apscisu os nanesemo vrijednosti puta s koje tijelo prijee pri
obavljanju rada, a na ordinatu vrijednosti sile F koja obavlja rad, dobit emo F,s-graf rada. Kada
rad obavlja stalna sila na nekom putu s, onda je rad te sile brojano jednak povrini izmeu
pravaca iznosa sile F i prijeenog puta s.

Ako sila nije stalnog iznosa, onda rad u F,s-grafu brojano odgovara povrini koju zatvara dio
krivulje s pripadnim intervalom puta s.

16. KINETIKA ENERGIJA (Ek)

Kinetika energija je oblik mehanike energije. Tijela koja na raun gibanja tj. brzine mogu
izvriti rad posjeduju kinetiku energiju. Npr. voda koja tee ili pada, moe okretati lopatice
turbine, kamen u letu moe razbiti staklo na prozoru Svako tijelo koje se giba nekom
brzinom, ima kinetiku energiju. Kada tijelo prilikom gibanja obavlja rad, kinetika energija
mu se smanjuje, a okolina obavlja rad na tijelu i pri tom ga ubrzava, kinetika energija tijela se
poveava.
Primjer: Kolica koja miruju pokrenemo guranjem tako to na putu s na njih djelujemo stalnom
silom F. Gurajui kolica silom F na putu s, izvrili smo rad W = Fs. Za vrijeme guranja kolica
se gibaju jednoliko ubrzano i na kraju puta s imaju brzinu v. Kolica se nastave gibati i po
prestanku guranje na raun brzine v posjeduju kinetiku energiju zbog koje imaju sposobnost
izvriti rad. Nakon izvrenog rada W kolica su dobila kinetiku energiju kojom opet mogu
izvriti rad W.
Obrazac za Ek se izvodi iz obrasca za rad:
W= F s F = ma
W = ma s

Ako se tijelo pone gibati iz stanja mirovanja (v0 = 0) onda je put s pri tom gibanju ,

iz ega slijedi . Veliina je kinetika energija, dakle .

Izvod pokazuje da se rad potpuno pretvorio u kinetiku energiju. Pa kolica na raun Ek mogu
izvriti rad jednak radu utroenom na guranje kolica.
Jedinica za kinetiku energiju je dul, J. (kao i za rad)

Ako se tijelo giba brzinom v1 i ima energiju Ek1, pa na njega pone djelovati sila F, tijelo e
zbog te sile za neko vrijeme t dobiti brzinu v2 i energiju Ek2.
Veza izmeu rada W i promjene kinetike energije E u tom primjeru je:

Ako je brzina v2>v1, tada se kinetika energija tijela poveala za Ek;

ako je v2<v1, onda se kinetika energija tijela smanjila za Ek.
17. POTENCIJALNA ENERGIJA
Kada tijelo na raun poloaja moe izvriti rad, onda ono posjeduje potencijalnu energiju.
Potencijalna energija uvijek je povezana s nekom aktivnom silom na raun koje postoje razliiti
podoblici potencijalne energije, npr. gravitacijska potencijalna energija povezana s
gravitacijskom silom Fg, elastina potencijalna energija povezana s elastinom silom Fel,
elektrina potencijalna energija povezana s elektrinom silom Fe,
Gravitacijska potencijalna energija Egp ima je na Zemlji tijelo zbog svog poloaja u
Zemljinom gravitacionom polju. Dakle, kada se tijelo nalazi na visini h iznad Zemljine
povrine, ono posjeduje gravitacijsku potencijalnu energiju. Da bi se tijelo nalo na visini h
iznad tla Zemlje, potrebno je to tijelo podii na visinu h. Za dizanje tijela na visinu h iznad tla
Zemlje treba upotrijebiti neku silu F koja po iznosu na poetku dizanja mora biti malo vea, a
kasnije jednaka sili tee F = Fg. Pri dizanju tijela izvri se rad W = mgh.
Taj rad nije izgubljen, on se pretvorio u gravitacijsku potencijalnu energiju tijela, W = E gp =
mgh. Znai na visini h tijelo posjeduje gravitacijsku potencijalnu energiju Egp = mgh.

34 Interferencija
je tipina valna pojava karakteristina za svako valno gibanje. Najlake je se opaa na vodi
promatrajui valove koji izlaze iz dva bliska izvora: oni se u odreenim tokama prostora
pojaavaju, a u drugim ponitavaju. Kae se da nastaje konstruktivna i destruktivna
interferencija.
interferencija svijetlosti:Drugi zakon geometrijske optike kae da dva svjetlosna snopa prolaze
jedan kroz drugi bez uzajamnog utjecaja. Meutim, u posebnim uvjetima moe se opaziti
interferenciju dvaju svjetlosnih snopova, tj. njihovo pojaavanje ili ponitavanje.

83.INTERFERENCIJA svjetlosti .
Zapaa se na zastoru kada se dva svjetlosna vala susreu pod nekim kutom. To je pojava koja
nastaje na mjestima presjecanja valova koherentne svjetlosti.