1.

KOORDINATNI SUSTAVI
Vektori se u fizike i matematike predmete uvode prvenstveno u kartezijevom koordinatnom
pravokutnom sustavu. Zbog simetrije problema, uvode se cilindrine i sferne koordinate. Ti
koordinatni sustavi su takoer ortogonalni sustavi, za razliku od kartezijevog kod kojeg su
jedinini vektori konstante, kod cilindrinog i sfernog to vie nisu.

Kartezijev pravokutni koordinatni sustav (x, y, z). Svaki proizvoljni vektor, brzinu i
ubrzanje prikazujemo pomou komponenti

Cilindrini koordinatni sustav (, , z). Funkcije transformacije izmeu Kartezijevog i

cilindrinog koordinatnog sustava su

Cilindrine koordinate dobro opisuju povrine koje imaju oblik cilindra (=const.), polu-konus
(= z) i spirala (z= ).

Sferni koordinatni sustav (r, , ). Funkcije transformacije izmeu Kartezijevog i sfernog

koordinatnog sustava su

2. POLOAJ, BRZINA I UBRZANJE

Poloaj je prva veliina kojom se opisuje svojstvo neke materijalne toke. Poloaj materijalne
toke odreen je koordinatama toke u odabranom koordinatnom sustavu. Gibajui se,
materijalna toka opisuje neku krivulju koju nazivamo putanja materijalne toke. Put se
definira kao dio te putanje koji materijalna toka prijee u odreenom vremenskom intervalu,
a pomak kao promjena njenoga poloaja: .
Pomak je vektorska veliina, a njena mjerna jedinica u SI-sustavu (kao i za poloaj) je metar.
Brzina je fizika vektorska veliina. Odreena je pravcem, smjerom, intenzitetom i napadnom
tokom. Dobivamo je kada podijelimo put koje je tijelo prelo sa vremenom koje je trebalo
tijelu da pree taj put tj. brzina je kolinik prijeenog puta i vremena.
Brzina gibanja toke je vektorska funkcija vremena. Njezin smjer je smjer gibanja toke (vektor
brzine paralelan je s tangentom na putanju). Iznos brzine opisuje kako brzo toka prelazi put.
Pod pojmom brzina, ako nije drukije reeno, podrazumijeva se obino trenutna brzina.
Jedinica brzine je metar u sekundi m/s brzina kod koje tijelo prijee 1m u sekundi. A praktino
se primjenjuje jedinica kilometar na sat km/h. 1 m/s = 3.6 km/h

Srednja brzina vsr - skalarna fizika veliina jednaka omjeru puta koje je tijelo prelo u
odreenom vremenskom intervalu i tog vremenskog intervala.

Trenutna brzina v stvarna brzina u danom trenutku jednaka omjeru puta s koje tijelo prijee
u vrlo malom (beskonano malom) vremenskom intervalu i tog intervala t , tonije

kad t 0 , to krae piemo

Tu brzinu pokazuju brzinomjeri u vozilima!

Srednji vektor brzine - vektorska fizika veliina jednaka omjeru vektora pomaka i
vremenskog intervala u kojem je dolo do tog pomaka:

Trenutni vektor brzine - omjer vektora pomaka r nastalog u vrlo malom (beskonano
malom) intervalu vremena i tog intervala:

Ubrzanje je kolinik promjene brzine i vremena za koje to ubrzanje traje. To znai da ubrzanje
dobijemo kada oduzmemo poetnu brzinu tj. brzinu kojom se tijelo kretalo prije nego to je
poelo ubrzavati, od brzine koju je tijelo dostiglo nakon ubrzanja i to podijelimo sa vremenom
koje je trebalo tijelu da postigne drugu brzinu tj. koliko je trajalo ubrzanje. To moemo iskazati
formulom a=(v-v0)/t, gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v0 brzina kojom
se tijelo kretalo prije ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubrzavalo. Najjednostavnije
objanjenje ubrzanja je da je ubrzanje postepeno poveavanje brzine i ubrzanje predstavlja za
koliko se brzina tijela poveava svake sekunde. Pod pojmom ubrzanje se podrazumijeva
ravnomjerno ubrzanje tj. da se svake sekunde za odreen broj povea brzina. Oznaka u fizici
za ubrzanje je a(akceleracija), a jedinica metar po sekundi za sekundu tj.m/s 2. Ubrzanje je
vektorska veliina.

3. Newtonovi zakoni
1. zakon: Zakon inercije - Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravocrtnog
gibanja sve dok vanjske sile ne uzrokuju promjenu tog stanja.
2. zakon: Temeljni zakon gibanja - Ubrzanje tijela razmjerno je vanjskoj sili koja djeluje na
njega i obrnuto razmjerno njegovoj masi. Smjer ubrzanja je u smjeru ukupne sile koja djeluje
na tijelo. . (F sila, m (konst.)masa, a ubrzanje koje tijelo dobiva)
Fx = m ax , Fy = m ay , Fx = m ay . Jedinica za silu je 1N (Njutn), to je sila koja tijelu mase
(kg) daje ubrzanje 1m/s2. Pa je 1N = 1 kgm/s2.