4.

SILA TRENJA
Trenje je sila koja se protivi klizanju jednoga tijela uz drugo dok se tijela meusobno pritiu,
a djeluje u podruju dodira. Kada doe do takvog klizanja, na pojedino tijelo trenje djeluje u
suprotnom smjeru od brzine kojom klie uz drugo tijelo, i zove se trenje klizanja. Trenje
klizanja pretvara kinetiku energiju u toplinu. Statiko trenje spreava klizanje, i jednakog je
iznosa a suprotnog smjera od zbroja ostalih sila koje pokuavaju izazvati klizanje. Ako se te
sile poveavaju, te njihov zbroj premai maksimalni mogui iznos statikog trenja (graninu
vrijednost), poinje klizanje a statiko trenje se pretvara u trenje klizanja. Granina vrijednost
statikog trenja najee se ne razlikuje znaajno od iznosa trenja klizanja, ali ponekad moe
biti i znatno vea (npr. metal na metalu ili staklo na staklu), a iznimno i malo manja. Iznos sile
trenja ne ovisi neposredno o veliini dodirne povrine, nego samo o kemijskom sastavu i obradi
ploha. Trenje je posljedica kemijskog meudjelovanja (elektrine sile) materijala koji su u
dodiru.
Tipian primjer sile trenja u ovom sluaju je sila koju osjeaju sanjke na snijegu: nakon to se
spusti po nekoj nizbrdici, doe do ravnog dijela na kojem se nakon nekog vremena sanjke
zaustave. Ili, kliza na ledu koji se zaleti nekom brzinom, nakon nekog vremena se zaustavi.
Ili, automobil koji naglo koi - uje se kripa guma i automobil se zaustavi. Dakle, u sva tri
sluaja, sila trenja je uzrokovala smanjivanje brzine tijela: ona uvijek djeluje u smjeru
suprotnom od smjera gibanja.

5. ELASTINA SILA
Elastina sila se javlja kada se elastinom tijelu promijeni oblik,kada na njega djeluje neka sila.
Uvijek je suprotna od sile koja je izvrila deformaciju (promjenu oblika ) tijela.
Po prestanku djelovanja sile koja izaziva promjenu oblika elastinog tijela,elastina sila vraa
tijelo u prvobitni oblik.
Ako na oprugu koja je uvrena na jednom kraju djelujemo silom inteziteta F opruga se
istegne za duinu l. Ako intenzitet sile poveamo na 2F istezanje opruge e biti 2l ... .
Ovo pokazuje da je istezanje opruge razmjerno jaini sile kojom se izaziva deformacija.
Poto je sila elastinosti Fe istog intenziteta kao sila koja izaziva deformaciju, ali suprotnog
smjera to znai da je njen intenzitet isto razmjeran promjeni duine opruge.
Za mjerenje sile najee se koristi dinamometar sa elastinom oprugom. Opruga mora imati
svojstvo da se poslije prestanka djelovanja vanjske sile vraa u prvobitan poloaj.