CENTARZARAUNOVODSTVOIFINANCIJE,D.

Golika109,10000Zagreb potarinaplaenaupoti10000Zagreb

RiPup mjesenik za raunovodstvo, poreze i druga podruja ekonomije listopad / 10 / 2011

Jeste li znali da...

Odgovori na vaa pitanja

Raunovodstvo
Zakupposlovnogprostora
(knjienje,PDV,depozit,ulaganjeutuunekretninu)
Morajulidrutvaumirovanjupodnositistatistikaiporezna
izvjea?
Isplatapredujmadobitifizikimosobama-natotrebapaziti
Ispravakpogrekiiknjienjaporjeenjuporeznognadzora
Raunovodstvenepolitikepraktiniprimjer
Raunovodstvokonsignacijskeprodajestranerobe
Odreenaspecifinaknjienjausustavuprorauna
Raunovodstvodanihiprimljenihpredujmovakodproraunai
proraunskihkorisnika

Porezi
Oporezivanjestipendijazakolovanjeistudiranjetenagradaza
vrijemepraktinogradainaukovanja
PDVkodinozemnihusluga-praktinivodi
Ugostiteljstvo-porezniiraunovodstveniaspekt
Rokoviuporeznompostupku
Oporezivanjedohotkanerezidenata-fizikihosobauRH
Sudskapraksa Cjelodnevna konferencija za prodajno
MiljenjaMinistarstvafinancija osoblje lanove uprave za prodaju,
Plae i naknade direktore prodaje, voditelje prodaje,
prodavae i trgovce (vie na str. 6. i 7.)
Neplaenidopust-koritenjeievidencije
Isplataplaesazakanjenjemitretmanzateznihkamata
Zagreb, 16. studenog 2011.
Devizno poslovanje Konferencija: SUPERPRODAVA
Voenjenadzorneknjigepraktiniprimjeri
Propisi.hr
Ugovorozakupuposlovnogprostorainajmustana ZADNJA VIJEST!
tojesvedokazuporeznompostupku Izmijenjen Zakon o porezu na dohodak i
RiPup info odreeni mirovinski zakoni (vie na str. 13.)

Svakodnevna telefonska savjetnika sluba za pretplatnike

na tel. brojeve 01/49 21 739 i 01/48 36 046 od 8.30 do 13.00 sati (temeljem PIN-a)

TISKANICA ISSN 1333-8374

Pretplatnica i impressum
Kako se pretplatiti? Impressum
...NA TISKANO IZDANJE ASOPISA Struni asopis za raunovodstvo,
Ako se elite pretplatiti na tiskano izdanje asopisa po godinjoj cijeni poreze i druga ekonomska podruja
(12 brojeva) jedne pretplate od 895,00 kn (813,64 + 10% PDV), ispunite
Nakladnik:
nalog za plaanje i u pozivu na broj obavezno navedite OIB tvrtke/obrta
Centar za raunovodstvo i financije d.o.o., D. Golika 109, 10110 Zagreb,
i oznaku 05 (npr. 95562949871-05). Po primitku uplate, poslat emo Vam
OIB: 95562949871, iro-raun 2360000-1101500130 otvoren kod
raun.
Zagrebake banke d.d., Zagreb

...NA INTERNETSKO IZDANJE ASOPISA Glavni i odgovorni urednik:

Ukoliko elite pretplatu na internet izdanje asopisa po godinjoj cijeni
jedne pretplate od 695,00 kn (565,04 + 23% PDV), ispunite nalog za pla-
anje i u pozivu na broj obavezno navedite OIB tvrtke/obrta i oznaku 05
(npr. 95562949871-05). Dodatne informacije nalaze se na www.ripup.hr
Ukoliko asopis elite primati na neku tvrtku/obrt, adresu ili osobu, ili
moda elite primati vie primjeraka, ispunite i poaljite nam priloenu
pretplatnicu.
Centar za raunovodstvo i financije d.o.o., Dragutina Golika 109
10110 Zagreb, OIB: 95562949871,
iro-raun otvoren kod Zagrebake banke d.d.,
Zagreb br.: 2360000-1101500130
tel. za pretplatu: +385 (1) 49 21 737
fax. za pretplatu: +385 (1) 48 36 099
Telefonski savjeti
samo za pretplatnike
svakim radnim danom od 8.30 do 13 sati
tel.: 01/49 21 739 i 01/48 36 046, temeljem PIN-a za 2011.
www.ripup.hr www.propisi.hr
E-MAIL: Urednitvo: urednistvo@ripup.hr
Glavni urednik: pasko@ripup.hr
Direktor: igor@ripup.hr
PRETPLATA: Sanja kender
tel.: 01/ 49 21 737; fax: 01/48 36 099
pretplata@ripup.hr
MARKETING: tel.: 01/49 21 737; sanja@ripup.hr
dr. sc. Pako ANI ANTI
Predsjednik uprave:
Igor MILINOVI, mag. oec.
lan uprave:
mr. Sandra Miheli
Urednitvo:
dr. sc. Pasko Ani-Anti / Neven Baica, mag. oec. /
mr. sc. Zdravko Baica / Valentina Bocak, mag. oec. /
Jelena Gajek, dipl. oec. / Leopold Horak, dipl. ing. /
Milena Kupreak, mag. oec. / mr. Sandra Miheli, /
Igor Milinovi, mag. oec. / Boo Prelevi, dipl. iur. /
Zvonimir Trampus, dipl. iur. / Ivana Uroi, dipl. oec.
Grafika priprema:
Ultra d.o.o.
Tisak:
Printera grupa, Sveta Nedjelja
Odravanje Internet izdanja i web stranice:
Podsjetnik d.o.o.
Godinja pretplata za 2012. godinu na tiskano izdanje iznosi 895,00 kn
(PDV uraunat u cijenu). Pretplata za 2012. godinu na internet izdanje
iznosi 695,00 kn (PDV uraunat u cijenu). asopis izlazi mjeseno,
sredinom mjeseca. Za lanke, crtee i oblikovanja objavljena u ovom
asopisu sva su prava pridrana.
Nedoputena je objava, prerada, reproduciranje, umnoavanje, imitiranje i drugi
nain prenoenja bez suglasnosti nakladnika.
Raunovodstvo i porezi u praksi lan je

NE ZABORAVITE!
U cijenu godinje pretplate ukljuen je neogranien broj telefonskih savjeta
temeljem PIN-a, 12 brojeva asopisa i DVD s izdanjima RiPupa od 2003. do 2011. godine.

Pretplatnica
kojom neopozivo naruujem godinju pretplatu na asopis
Raunovodstvo i porezi u praksi po cijeni od 895,00 kn (PDV ukljuen)

Naziv tvrtke/obrta:
Adresa:
OIB:
Odjel ili ime primatelja:
Koliina:
Tel./Fax Potpis i peat
odgovorne osobe:
e-mail

U _________________, dana __________________

4 10 / 2011
 U organizaciji asopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje lanovi uprave za prodaju,

direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavae i trgovce
16.11.2011. (srijeda), Zagreb, hotel Dubrovnik

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU SUPERPRODAVA

Zato doi na Superprodava
konferenciju?
1 18 predavanja i seminara iz podruja
Naziv tvrtke: ____________________________________________________________ prodaje
2 13 vrhunskih predavaa, iskljuivo
OIB:______________________________________ praktiari
Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________
3 Poslovni kontakti s prodajnom strukom
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 4 Okrugli stol iz podruja prodaje uz
renomirane govornike
Adresa: _________________________________________________________________

Telefon: __________________________________

Fax: _ ___________________________________

E-mail: ___________________________________

Potpisi i peat:

Molimo da ispunjenu prijavnicu poaljete na fax: 01/49 21 743 ili e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr
potom na adresu: CENTAR ZA MANAGEMENT I SAVJETOVANJE d.o.o., Zagreb, Dragutina Golika 109.

KAKO SE PRIJAVITI? POPUST ZA VEI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE):

Svoje sudjelovanje moete prijaviti na e mail adresu: Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije)
poslovnisavjetnik@ripup.hr Od 6 i vie polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)
ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742
Broj mjesta je ogranien.
POPUSTI
Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 10% popusta za ranu prijavu (od 1.9. do 17.10.2011.)
1.470,00 kn (1.195,12 + PDV) Cijena za ranu prijavu: 1.323,00 kn (1.075,61 kn +pdv)
5% za pretplatnike Poslovnog savjetnika

U cijenu jedne kotizacije uraunata su predavanja prema programu organizatora, ruak i radni materijali (blok i kemijska olovka).

Generalni sponzor: Zlatni sponzori: Medijski pokrovitelji:

 PROGRAM KONFERENCIJE SUPERPRODAVA
HOTEL DUBROVNIK, ZAGREB, 16.11.2011.
od 9 do 17.30 SATI
Termin B2B Retail Sales mgmt

09:00 - 09:15 Uvod u konferenciju

09:15 - 09:45 Istraivanje Heraklea : Super prodava ili super dodava gdje je prostor za poboljanje prodaje

09:45 - 10:15 Okrugli stol na rezultate iz istraivanja

10: 15 - 10:30 Speed networking

10:30 : 11:00 PAUZA

11:00 - 11:45 Danijel Biani: Davor Bilman: Mislav Galler:

Blok 1 Hrvatski komercijalist Prodajni proces Uloga managera od
dobar taktiar, lo u maloprodaji demotiviranosti do
strateg motiviranosti prodajnog
tima

11:50 - 12:35 B2B prodaja Kristina Horbec: Tomislav Bekec:

Blok 2 pogled sa strane Trenuci istine - put do Sales is not maybe
odjela nabave zadovoljnih klijenata business kako
i veih profita voditi prodaju
na temelju podataka

12:35 - 13:15 RUAk

13:15 - 14:00 Mladen Jani: Anita Dodig: Mirela panjol

Blok 3 Postizanje vrhunske kako koristiti grupnu Markovi:
usluge u B2B prodaji kupovinu za povea- Mo uvjeravanja
nje prodaje u malo- u managementu
prodaji

14:05 - 14:50 Dragomir Gabri: Kamilo Antolovi: Gost iznenaenja

Blok 4 Prodajni proces Vanost prvog
u B2B prodaji kontakta za uspjeh
s naglaskom prodaje
na neverbalni dio

14:50 - 15:15 PAUZA

15:15 - 16:15 Davor Bilman: Mladen Jani: Jasminka Samardija:

Radionica 1 Uspjena prezentacija Trgovanje ustupcima kako izbjei prigovore u
proizvoda u pregovaranju prodaji

16:20 - 17:20 Davor Bilman: Mladen Jani: Jasminka Samardija:

Radionica 2 Uspjena prezentacija Trgovanje ustupcima kako izbjei prigovore u
proizvoda u pregovaranju prodaji

17:15 - 17:30 ZATVARANje kONfeReNcIje

Napomena: Organizator zadrava pravo promjene programa. Radi ogranienog broja mjesta potrebno
je unaprijed prijaviti se na maks. dva mini treninga koji se odravaju od 15:15h.
Sadraj
Zadnja vijest Raunovodstvo
Izmijenjen Zakon o porezu na dohodak i odreeni mirovinski zakoni Zakup poslovnog prostora
Milivoj Friganovi, mag. oec. 13
(knjienje, PDV, depozit, ulaganje u tuu nekretninu)
Jeste li znali da... Igor Milinovi, mag. oec.,
Nada Petrovi, dipl. oec. 23
Jeste li znali da... 15
Moraju li drutva u mirovanju podnositi statistika i porezna
Odgovori na vaa pitanja izvjea?
Jelena Gajek, dipl. oec. 30
RiPup odgovara Isplata predujma dobiti fizikim osobama - na to treba paziti
Odgoena porezna imovina 16 Igor Milinovi, mag. oec. 32

Slubeni put vanjskog suradnika  Ispravak pogreki i knjienja po rjeenju poreznog nadzora
(neprofitno raunovodstvo) 17 Neven Baica, mag. oec. 36

Struno usavravanje Raunovodstvene politike praktini primjer

(proraunsko raunovodstvo) 17 dr. sc. Pako Ani Anti, dipl. oec. 51

Izdaci za asopise u obavljanju djelatnosti obrta 18 Raunovodstvo konsignacijske prodaje strane robe
Zvonimi Trampus, dipl. iur. i ovl. ra. 57
Darovanje fizikih osoba za njihovo lijeenje 18
Odreena specifina knjienja u sustavu prorauna
Promjena podataka na PK kartici kod promjene prebivalita 19 Ivana Maleti, dipl. oec..
Ivana Jakir - Bajo, dipl. oec. 66
Sadraj mjesene rate prema planu otplate reprogramiranih
poreznih dugova  20
Raunovodstvo danih i primljenih predujmova kod prorauna i
proraunskih korisnika
Reprogramiranje naplate poreznog duga i isplata dividendi 20 mr. sc. Zdravko Baica 70

Smanjenje plaa radnicima 21

8 10 / 2011
 Sadraj
Porezi Propisi.hr
PDV kod inozemnih usluga - praktini vodi Ugovor o zakupu poslovnog prostora i najmu stana
Igor Milinovi, mag. oec. 77 Boo Prelevi, dipl. iur. 188

Ugostiteljstvo - porezni i raunovodstveni aspekt to je sve dokaz u poreznom postupku

Valentina Bocak, mag. oec. 93 Berislav Matkovi, dipl. iur. 195

Rokovi u poreznom postupku

Berislav Matkovi, dipl. iur. 121
RiPup info
Neoporezivi iznosi naknada, potpora i nagrada,
Oporezivanje dohotka nerezidenata - fizikih osoba u RH
Milivoj Friganovi, mag. oec. 124 dnevnica i otpremnina u 2011. godini  201

Miljenja Ministarstva financija 155 Radni odnosi  202

Sudska praksa  158 Neoporezivi iznosi naknade za upotrebu privatnog

automobila u slubene svrhe kod poduzetnika i obrtnika  206
Plae i naknade Stope poreza i prireza iz plae, osobni odbitci  207
Neplaeni dopust - koritenje i evidencije Srednji teajevi kuna,
Valentina Bocak, mag. oec. 161
fiksirani konverzijski teajevi i eskontne stope  209
Isplata plae sa zakanjenjem i tretman zateznih kamata
Milivoj Friganovi, mag. oec. 173 Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike  210

Porezni kalendari podnoenja obrazaca 211

Devizno poslovanje
Ugovor o djelu 212
Voenje nadzorne knjige praktini primjeri
mr.sc. Vlasta Brozovi 177 Autorske naknade 215

Pregled uplatnih rauna  217

10 / 2011 9
 SUDJELUJTE U NATJEAJU ZA

NAJBOLJU TAJNICU HRVATSKE 2011. GODINE

IZBOR NAJBOLJE TAJNICE HRVATSKE 2011.

etvrtu godinu zaredom asopis Tajnica.hr bira NAJTAJNICU.HR.

Danas je posao tajnice neto posve drugo od uvrijeene
predodbe da joj je jedina zadaa kuhanje kave i javljanje na
telefon. Moderna je tajnica osoba koja mora biti upoznata sa
svim podrujima poslovanja te pored ostalih sposobnosti imati
i istanane organizacijske i komunikacijske vjetine. Tajnica
je desna ruka direktora i stoga se esto kae da iza svake
uspjene tvrtke stoji jo uspjenija tajnica. To je osoba koja
omunicira sa svima unutar tvrtke, spona je s ljudima izvan
tvrtke i svojem direktoru olakava posao preuzimajui na sebe
organizacijske zadatke i brigu za funkcioniranje poduzea.
asopis Tajnica.hr zajedno s tvrtkom Heraklea d.o.o. provest
e mystery calling - tajni e kupci zvati i posjeivati tvrtke, slati
elektronske poruke tajnicama te ih pitati razna pitanja i traiti
foto: Petar Glebov/PIXSELL

odreene informacije vezane uz njihovu tvrtku i poslovanje. Cilj

je svega utvrditi koliko su tajnice ljubazne i snalaljive, te imaju
li potencijala za unapreenje svojih sposobnosti i na kojim
podrujima. Na temelju provedenog istraivanja izabrat e se
NAJTAJNICA.HR za 2011. godinu koja e biti proglaena na 4.
Nacionalnoj konferenciji poslovnih tajnica, voditelja ureda i ad-
ministrativnih djelatnika u veljai 2012. godine.
Na natjecanje za NAJTAJNICU.HR 2011. moete se prijaviti
ovim anketnim listiem najkasnije do 31. prosinca 2011.
godine. Najbolju tajnicu na izboru oekuju i bogate nagrade.

Ime i prezime nominirane osobe:

Tvrtka u kojoj radi:

Adresa:

Tel/fax:

IZBOR NAJBOLJE TAJNICE HRVATSKE 2011. E-mail:

DA, elim sudjelovati u izboru NAJTAJNICA.HR

Potpis:

Nominirati se moete osobno ili Vas moe nominirati bilo tko od kolega iz tvrtke u kojoj radite.
 RAVERUS www.raverus.com
programska rjeenja
info@raverus.com
PROPISANO KORISNO

EVIDENCIJA RADA BILJEKE.NET

Evidencija radnika i radnog vremena Izrada biljeki uz GFI-POD

Matina knjiga - svi podaci o radniku na jednom Izradite biljeke uz financijske

mjestu ukljuujui povijest promjena
Evidencija radnog vremena (ihterica) - direktan unos
u kalendar, pregledan prikaz
Planiranje radnog vremena - direktan unos u
kalendar i povezivanje s evidencijom
Evidencija godinjih odmora - planiranje i
praenje stanja godinjih odmora
Kontrola ulazaka/izlazaka - pomou PINa na
raunalu ili pomou itaa kartica/otiska prsta
Izvoz podataka za obraun plaa
Program je naroito pogodan za voenje evidencije
radnog vremena za poslodavce koji imaju:
organizaciju rada u vie smjena
vei broj sezonskih radnika
estu preraspodjelu vremena
specifine satnice (npr. kole)
poslovne jedinice na vie lokacija
radnike koji rade na vie lokacija
Usklaen s Pravilnikom o sadraju i nainu voenja
evidencije o radnicima (NN 37/2011).
izvjetaje u svega nekoliko minuta.
Program Biljeke.NET uzima podatke
iz GFI-POD Excel obrazaca i na
osnovu njih kreira biljeke u skladu s
HSFI ili MSFI. Uz program dolazi
nekoliko predloaka na osnovu kojih
izraujete opirnije ili saetije
biljeke.
Izrada biljeki i odluka
Bez prepisivanja i kopiranja
Automatska izrada tablica
Automatska izrada grafikona
Izrada obrazaca PD, DOH i dr.
Uredan dosje klijenta
BESPLATNO
Probne verzije naih programa
moete koristiti potpuno besplatno.
Sve to trebate je otii na
www.raverus.com, odabrati program i
kliknuti Isprobajte.

STOTINE ZADOVOLJNIH AKTUALNO

KORISNIKA
CONVERTER
Converter je mali raunalni alat koji iz GFI-POD ili TSI-POD Excel
obrazaca prethodnog razdoblja izvlai podatke i iznose te ih
automatski umee u odgovarajua polja u novom obrascu. U
NAJBOLJI novom aktualnom obrascu potrebno je upisati samo iznose u
DOKAZ KVALITETE kolonu "Tekue razdoblje".

Posebna pogodnost samo za itatelje RIPUPa

Ostvarite 20% popusta na programe Evidencija rada, Biljeke.NET i/ili
Converter. Do 15.11.2011. pri popunjavanju narudbenice u polje Napomena
upiite promotivni kod:
RIPUP2011
Uskoro!

SEMINAR

OVRNI POSTUPAK
Iz programa seminara izdvajamo:
ovrha na plai po odredbama Ovrnog zakona
ovrha na plai po odredbama Opeg poreznog zakona
primanja izuzeta od ovrhe
zapljena plae po pristanku dunika
odreivanje prednosnog reda vie ovrha na plai
postupanje po izjavama o suglasnosti zapljene plae
uloga javnih ovritelja
ovrha na novanim sredstvima
obraunska plaanja u uvjetima blokade rauna
postupak uz bjanko zadunice

Urednik seminara: Boo Prelevi, izvrni urednik asopisa Propisi.hr

Organizatori:

Vrijeme odravanja: 29. studenog 2011. (utorak) s poetkom u 9:30 sati!

Mjesto odravanja: Zagreb

Detaljnije informacije o seminaru moete pronai u iduem broju RiPup-a ili na naem portalu www.ripup.hr
Detaljnije informacije o seminaru moete dobiti i na tel. 01/49 21 737.
 Zadnja vijest
Milivoj Friganovi, mag. oec.

Izmijenjen Zakon o porezu

na dohodak i odreeni
mirovinski zakoni
Neposredno po zakljuenju ovog broja RiPup-a Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona
o porezu na dohodak te je usvojio paket izmjena mirovinskih zakona. Najvee su novine da je smanjena
donja granica kamata sa 4% na 3% za odreivanje primitka po osnovi povoljnijih kamata, dok se dividende
i udjele u dobiti ne moraju vie isplaivati na iro raun. Zatim, velika je novina za oko 95.000 osiguranika II.
stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. imali izmeu 40 i 50 godina i dobrovoljno uli u II. stup) da e
moi, ako ele, u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu istupiti iz II. stupa i prijei u I. stup kako bi ostvarili
veu mirovinu.

1. Najnovije izmjene Zakona o nim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajuim drutvima i

porezu na dohodak
Na 24. sjednici Hrvatskog sabora, 30. rujna 2011. donesen je Za-
kon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak (koji stupa na
snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama) koji do
dana tiskanja broja 10/2011 RiPup-a jo nije objavljen u Narodnim
novinama.
Najvanije izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak odnosi
se na:
oporezivim primitkom po osnovi povoljnih kamata smatra se
razlika izmeu ugovorene nie i stope kamate od 3% godi-
nje, to znai da je smanjena donja granica kamata za 1
postotni bod, odnosno sa 4% na 3%.
isplatitelji dividendi i udjeli u dobiti vie nemaju obvezu ispla-
ivati dividendi i udjeli u dobiti na iro raun po svakoj fizi-
koj osobi dioniaru odnosno lanu drutva, ali su zato obvezni
voditi evidenciju o obraunanim i isplaenim dividendama i
udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu po svakoj fizikoj
osobi dioniaru odnosno lanu drutva te dostavljati Pore-
znoj upravi propisana izvjea.
Pravilnikom o porezu na dohodak propisati e se sadraj evidencije
te oblik i sadraj izvjea koji e se dostavljati Poreznoj uprave te
rokovi tog izvjea.
isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje, Zako-
na o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine ostva-
rene prema zakonu o mirovinskom osiguranju) koji do dana tiskanja
broja 10/2011 RiPup-a jo nije objavljen u Narodnim novinama.
Najvanije izmjene i dopune paketa mirovinskih zakona odnosi se
na:
osiguranicima II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002.
imali izmeu 40 i 50 godina i dobrovoljno uli u II. stup) moi
e (na osobni zahtjev), ako ele, u trenutku ostvarivanja pra-
va na mirovinu (starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu)
istupiti iz II. stupa i prijei u I. stup, ako bi na taj nain ostvarili
veu mirovinu iskljuivo iz I. stupa.
osiguranicima II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002.
imali izmeu 40 i 50 godina i dobrovoljno uli u II. stup) i koji
su ostvarili mirovinu i iz II. stupa (mirovinsko osiguravajue
drutvo ime je isplaivalo mirovinu - radi se otprilike 1200
korisnika mirovina) mogu na podnijeti zahtjev (u roku od
90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o dopuni Zakona
o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na
temelju individualne kapitalizirane tednje) da im se mirovina
odredi samo iz I. stupa koja e im u 99% sluajeva biti povolj-
nija.
Od 1. sijenja 2012. sastavni dio mirovine postaje dodatak

2. Najnovije izmjene paketa na mirovinu koji je odreen Zakonom o dodatku na mirovine

ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju.
mirovinskih zakona
Na 24. sjednici Hrvatskog sabora, 30. rujna 2011. donesena je
izmjena paketa mirovinskih zakona (Zakona o obveznim i dobrovolj-
10 / 2011 13

Novi Zakon o javnoj nabavi
je u Narodnim novinama broj 90/11 objavljen novi Zakon o
javnoj nabavi. Vei dio novog zakona stupa na snagu 1. sijenja
2012., a odreeni dio zakona stupa na snagu na dan pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Statistiki izvjetaji za razdoblje
sijeanj rujan 2011.
statistiki izvjetaj za razdoblje sijeanj rujan 2010. obveznici
sastavljaju i podnose na neizmijenjenim obrascima i to: poduzetni-
ci svih veliina (osim banaka, tedionica i drutava za osiguranje) na
obrascu TSI-POD, banke i tedionice na obrascu TSI-BAN, drutva
za osiguranje/reosiguranje na obrascu TSI-OS-RE. Statistiki izvje-
taj obveznici su duni dostaviti jedinici Financijske agencije u jed-
nom primjerku najkasnije do 20 listopada 2011. godine.
Neprofitne organizacije za razdoblje sijeanj-rujan 2011. dune
su sastaviti izvjetaj na Obrascu: S-PR-RAS-NPF i dostaviti ga Fi-
nancijskoj agenciji najkasnije do 20. listopada 2011. godine.
Tko e morat predavati porezne
prijave i obrasce elektronikim
putem od 2012.
je zadnjim izmjenama i dopunama Opeg poreznog zakona pro-
pisano da e porezne prijave i druge potrebne podatke za oporeziva-
nje Poreznoj upravi podnositi elektronikim putem:
porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike podu-
zetnike u smislu odredaba Zakona o raunovodstvu,
obveznici PDV-a ija je godinja vrijednost isporuka doba-
ra i obavljenih usluga (oporezive i izvozne isporuke) vea od
800.000,00 kuna, prema pokazateljima utvrenima na zadnji
dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se
sastavljaju porezne prijave ili drugi podaci potrebni za opore-
zivanje.
Navedeno se primjenjuje od 1. sijenja 2012.
(l. 1. i 26. Zakona o izmjenama i dopunama Opeg poreznog
zakona Nar. nov., br. 18/11).
Smanjenje granica za povoljnije
kamate prema
Zakonu o porezu na dohodak
je Hrvatski sabor dana 30. rujna 2011 usvojio izmjene i dopunu
Zakona o porezu na dohodak kojim je smanjuje stopa kamate sa 4%
na 3% godinje, a na temelju koje se utvruje primitak u naravi po
osnovi povoljnijih kamata, jer je propisano da se primitkom po os-
novi povoljnijih kamata smatra razlika izmeu ugovorene nie stope
i dosadanje stope od 4%, odnosno sada stope od 3%. Nova stopa
od 3% stupit e na snagu osam dana od dana objave u Narodnim
novinama izmjena Zakona o porezu na dohodak. (Napomena: do
dana zakljuenja ovog broja RiPup-a u Narodnim novinama jo nije
objavljen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak)
Dobit se vie nee morati
isplaivati na iro raun
je Hrvatski sabor dana 30. rujna 2011 usvojio izmjene i dopunu
Zakona o porezu na dohodak prema kojima isplatitelji dividendi i udje-
li u dobiti vie nemaju obvezu isplaivati dividendi i udjeli u dobiti
10 / 2011
Jeste li znali da...
na iro raun po svakoj fizikoj osobi
dioniaru odnosno lanu
drutva. Ova izmjena
stupit e osam dana
od objave u Narodnim
novinama. (Napomena:
do dana zakljuenja ovog
broja RiPup-a u Narodnim
novinama jo nije objavljen
Zakon o izmjenama i dopuni
Zakona o porezu na dohodak)
Isplatitelji dividendi i udjela
u dobiti biti e obvezni voditi
evidenciju o obraunanim i ispla-
enim dividendama i udjelima u dobiti na temelju
udjela u kapitalu po svakoj fizikoj osobi dioniaru odnosno lanu
drutva te dostavljati Poreznoj upravi propisana izvjea. Pra-
vilnikom o porezu na dohodak propisati e se sadraj evidencije te
oblik i sadraj izvjea koji e se dostavljati Poreznoj uprave te rokovi
tog izvjea.
Prelazak iz II. stupa mirovinskog
osiguranja u I. stup
je na 24. sjednici Hrvatskog sabora, 30. rujna 2011. donesena
izmjena paketa mirovinskih zakona. Tim je izmjenama propisano da
e osiguranici II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. imali
izmeu 40 i 50 godina i dobrovoljno uli u II. stup) moi (na osobni
zahtjev), ako ele, u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu (sta-
rosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu) istupiti iz II. stupa i prijei
u I. stup, ako bi na taj nain ostvarili veu mirovinu iskljuivo iz I.
stupa.
Osiguranicima II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. ima-
li izmeu 40 i 50 godina i dobrovoljno uli u II. stup) i koji su ostvarili
mirovinu i iz II. stupa (mirovinsko osiguravajue drutvo ime je ispla-
ivalo mirovinu - radi se otprilike 1200 korisnika mirovina) mogu
na podnijeti zahtjev (u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
Zakona o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajuim drutvima i
isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje) da im
se mirovina odredi samo iz I. stupa koja e im u 99% sluajeva biti
povoljnija.
Uskoro seminar Ovrni postupak
e se u Zagrebu, 29 studenog 2011. odrati seminar pod na-
zivom Ovrni postupak . Osnovne informacije o seminaru moete
pronai u ovom broju RiPup-a na str.12., a detaljnije informacije
moete vidjeti u iduem broju RiPup-a ili na naem portalu www.
ripup.hr. Takoer, informacije o seminaru moete dobiti i na na tel.
01/49 21 737.
Obavijest o koritenju savjetnikih
usluga u 2011.
pretplatnici asopisa RiPup imaju pravo svakodnevno, putem
telefona 01/48-36-046 i 01/49-21-739, koristiti savjet-
niku slubu radnim danom od 8:30 do 13:00 sati i
to iskljuivo na temelju PIN-a koji se nalazi na dnu
raunu za pretplatu za 2011. godinu.
Vana napomena: nije mogue koristi-
ti savjetniku slubu na temelju PIN-ova
iz prethodnih godina (2010., 2009., )!
15
Odgovori na vaa pitanja
Raunovodstvo
poduzetnika
Odgoena porezna imovina
Drutvo smo s ogranienom odgovornou
koji primjenjuje HSFI-e. U 2010.g. otpisali smo
potraivanje od kupaca za obavljene usluge u
iznosu od 150.000,00 kuna na dan 31.12.2010.
preko ispravka vrijednosti. Navedeni rashod
prikazali smo kao privremeno porezno nepriznati
rashod (poveali smo poreznu osnovicu poreza
na dobit za 2010.g.) zbog toga to navedeno
potraivanje nismo utuili a na dan 31.12.2010.
nije prolo 120 dana od dana dospijea naplate
potraivanja. U 2011. g. kupac je platio dug od
100.000,00 kuna, a za 50.000,00 kuna donijeli
smo odluku da kupac ne mora platiti i da treba
isknjiiti iz knjigovodstva i to potraivanje.
Kako provesti knjienja za navedene poslovne
dogaaje u 2010.g. a kako u 2011.g. i kako
provesti knjienja odgoene porezne imovine?
Odgovara: mr. sc. Zdravko Baica, dipl. oec.
Odgovor: Knjienja za va primjer su sljedea:
Red.
br.
Opis Iznos
1 2 3 4
Knjienja u 2010.g.:
1. Saldo potraivanja od kupaca 150.000,00
Otpis potraivanja od kupaca kao privre-
2.a
meno porezno nepriznati rashod 150.000,00
Odgoena porezna imovina (20% od
2.b
150.000,00) 30.000,00
Knjienja u 2011.g.:
Izvod iro-rauna - kupac platio
100.000,00 kn potraivanja koja su
3.a
otpisana u 2010. kao privremeno
porezno nepriznati rashod 100.000,00
Oprihodovanje naplaenog otpisanog
3.b
potraivanja 100.000,00
Umanjenje odgoene porezne imovine
3.c
(20% od 100.000,00) 20.000,00
Odluka o konanom otpisu potraivanja i
4.a
isknjienju potraivanja 50.000,00 12903
Ukidanje odgoene porezne imovine
4.b
(20% od 50.000,00) 10.000,00
1200 Potraivanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba
i usluga
12903 Vrijednosno usklaenje potraivanja od kupaca po prosud-
bi o naplativosti (oporezivo)
71931 Vrijednosno usklaenje kratkotrajnih potraivanja od ku-
paca - privremeno porezno nepriznati rashod
0801 Odgoena porezna imovina zbog privremeno porezno ne-
priznatih vrijednosnih usklaivanja potraivanja
811 Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine
i odgoene porezne obveze
1000 iro-raun za redovno poslovanje
7631 Prihodi od naplaenih otpisanih potraivanja (neoporezivo,
odnosno umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit
16
RiPup odgovara
Napomene uz primjer knjienja:
1) Obzirom da je rashod od otpisa potraivanja privremeno ne-
priznat rashod porezni obveznik je duan u obrascu PD za
2010.g. za taj rashod u iznosu od 150.000,00 kuna poveati
poreznu osnovicu. Zbog navedenog obveza za porez na do-
bit za 2010.g. vea je za 30.000,00 kuna, koja se knjigovod-
stveno iskazuje na potranoj strani konta 2620-Obveze za
porez na dobit i na dugovnoj strani konta 810-Porez na do-
bit. Na navedeni nain umanjen je dobitak tekue godine za
30.000,00 kuna. Prema raunovodstvenom standardu HSFI
14-Vremenska razgranienja navedeno poveanje porezne
obveze zbog privremeno nepriznatih rashoda ne smije imati
utjecaj na iskazivanje dobitka tekue godine, pa je porezni
obveznik duan to knjigovodstveno ispraviti knjienjem odgo-
ene porezne imovine,to je i uinjeno knjienjem poslovnog
dogaaja 2.b. Knjienjem odgoene porezne imovine nave-
deni vie plaeni porez na dobit knjiimo na potranoj strani
konta 811-Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne
imovine i odgoene porezne obveze, preko kojeg se pove-
ava dobitak tekue godine i na taj nain anulira smanjenje
dobitka tekue godine zbog knjienja poveane obveze za po-
rez na dobit. Nain knjienja konta 810 i 811 kod utvrivanja
dobitka tekue godine detaljno smo prikazali u naem lanku
Raun Iskazivanje odgoene porezne imovine i odgoene porezne
obveze u knjigovodstvu i u Raunu dobiti i gubitka koji je
Duguje Potrauje
objavljen u RiPup-u br.3/2011 na str.29.;
5
2) Naplatu potraivanja od kupca u 2011.g. u svoti od
100.000,00 kuna koje je otpisano kao rashod u 2010.g. ,
1200 porezni obveznik mora iskazati kao prihod, to je i uinjeno
u poslovnom dogaaju br.3.b. Meutim, navedeni prihod ne
71931 12903 smije se oporezovati porezom na dobit u 2011.g. obzirom da
je rashod od otpisa potraivanja u 2010.g. oporezovan po-
0801 811 rezom na dobit. Zbog navedenog porezni obveznik mora za
navedeni prihod u 2011.g. umanjiti poreznu obvezu poreza na
dobit u obrascu PD za 2011.g. i na taj nain smanjiti poreznu
obvezu za porez na dobit za 2011.g. Obzirom da prema rau-
novodstvenim standardima navedeno umanjenje porezne ob-
1000 1200 veze ne smije imati za posljedicu poveanje dobitka u 2011.g.
potrebno je proknjiiti umanjenje odgoene porezne imovine
na nain kako smo to napravili u poslovnom dogaaju br.3.c.
12903 7631
i na taj nain anulirati poveanje dobitka tekue godine zbog
811 0801
knjienja umanjene obveze za porez na dobit.
3) Porezni obveznik je donio odluku u 2011.g da se otpisano
potraivanje od kupca u 2010.g. u iznosu od 50.000,00 kuna
1200
isknjii iz knjigovodstvene evidencije jer nema mogunosti
naplate tog potraivanja, to je prikazano u poslovnom do-
811 0801
gaaju br. 4.a. Ovom odlukom rashod otpisa potraivanja
vie nije privremeno porezno nepriznat ve je trajno porezno
nepriznat pa je potrebno ukinuti proknjienu odgoenu pore-
znu imovinu, to smo i uinili u poslovnom dogaaju br. 4.b.
i na taj nain preko konta 811 poveali dobitak u 2011.g. za
obraunani i plaeni porez na dobit na nepriznati rashod u
2010.g.;
4) Isknjienje potraivanja od kupca knjigovoa moe proknji-
iti samo na temelju odluke zakonskog predstavnika pravne
osobe. Na kraju godine zakonski predstavnik pravne osobe
duan je o svim isknjienjima potraivanja od kupaca dati
izvjetaj skuptini trgovakog drutva s obrazloenjem koje
mjere su poduzete da se navedeno potraivanje naplati I ako
nisu poduzete mjere utuenja zato nisu poduzete. Isknjienje
10 / 2011

RiPup odgovara
potraivanja od kupca koje je otpisano u prethodnim godina-
ma preko konta ispravka vrijednosti obavlja se na nain kako
smo prikazali u poslovnom dogaaju br.4.a. Ukoliko je done-
sena odluka o istovremenom otpisu i isknjienju potraivanja
od kupca, tada se knjienje provodi na nain da se direktno
priznaje (potrauje) konto 1200, a tereti (duguje) konto ras-
hoda 7193;
5) Kako je vidljivo iz knjienja poslovnih dogaaja 3.c I 4.b knji-
enje poslovnog dogaaja umanjenja odgoene porezne
imovine i ukidanje odgoene porezne imovine potpuno je isto
ali je efekt na ostvareni dobitak tekue godine razliit zbog
knjienja poslovnih dogaaja 3.a I 3.b odnosno zbog knjienja
poslovnog dogaaja 4.a. Naime, i kod umanjenja odgoene
porezne imovine i kod ukidanja odgoene porezne imovine
preko konta 811 u knjigovodstvu se dobitak tekue godine
umanjuje. Meutim, kod umanjenja odgoene porezne obve-
ze dolo je do knjienja prihoda (knjienje poslovnog dogaa-
ja 3.b) i umanjenja porezne osnovice poreza na dobit za taj
prihod (obzirom da je prethodne godine oporezovan rashod
od otpisa potraivanja), to ima za posljedicu da je u 2011.g.
smanjena obveza za porez na dobit (20% od ostvarenog pri-
hoda od naplate otpisanog potraivanja to u primjeru iznosi
10.000,00 kuna), pa je za 10.000,00 kuna manje proknjien
poslovni dogaaj obrauna obveze poreza na dobit na teme-
lju obrasca PD za 2011.g. koji se knjii 811/2620, to ima
za posljedicu poveanja dobitka tekue godine koji anulira
smanjenje dobitka tekue godine zbog knjienja umanjenja
odgoene porezne imovine. Kada sagledamo sva knjienja
poslovnih dogaaja kod umanjenja odgoene porezne imo-
vine vidljivo je da u knjigovodstvu nije dolo do promjene
dobitka tekue godine, dok je kod knjienja poslovnog doga-
aja ukidanja odgoene porezne imovine dolo do umanjenja
dobitka tekue godine;
6) U sluaju da je porezni obveznik u 2011.g. ostvario gubitak
prije oporezivanja a ne dobitak tada se umanjenjem odgoe-
ne porezne imovine odnosno ukidanjem odgoene porezne
obveze ne smanjuje dobitak tekue godine ve se poveava
gubitak tekue godine, to smo detaljno obrazloili u naem
lanku Iskazivanje odgoene porezne imovine i odgoene
porezne obveze u knjigovodstvu i u Raunu dobiti i gubitka
koji je objavljen u RiPup-u br. 3/2011 na str.29.
Raunovodstvo
neprofitnih organizacija
Slubeni put vanjskog suradnika
Neprofitna organizacija je za obavljanje
odreenog posla za svoje potrebe zakljuila
ugovor o djelu s fizikom osobom kao
vanjskim suradnikom. Vanjskom suradniku
isplaena je naknada oporeziva kao drugi
dohodak. Ista osoba obavila je za potrebe
neprofitne organizacije i slubeni put. Mogu
li se vanjskom suradniku neoporezivo isplatiti
dnevnice, te naknade za trokove prijevoza i
smjetaj u hotelu?
Odgovara: Ivana Uroi, dipl. oec.
Odgovor: lankom 10. stavak 1. toka 11. Zakona o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10) i lankom 7. stavak
6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 do 123/10)
10 / 2011
Odgovori na vaa pitanja
propisano je da se porez na dohodak ne plaa na primitke fizikih
osoba po osnovi slubenih putovanja u sluaju kad fizika osoba ne
ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. nave-
denog Zakona (plau) ili primitke od kojih se utvruje drugi dohodak
(na temelju ugovora o djelu) iz lanka 32. istog Zakona u neprofitnim
organizacijama uz naknadu, a do iznosa propisanih lankom 13. sta-
vak 2. toke 1., 2., 5., 13. i 14. navedenog Pravilnika i ako se nakna-
de za slubena putovanja odnose na slubena putovanja za potrebe
tih organizacija.
Prema tome, neprofitna organizacija moe vanjskom suradniku, tj.
fizikoj osobi koja kod nje nije zaposlenik, neoporezivo isplatiti dnev-
nice i naknade za prijevoz i smjetaj za slubeno putovanje samo u
sluaju kad vanjski suradnik ne ostvaruje naknadu (drugi dohodak)
za poslove koje obavlja za tu neprofitnu organizaciju. Meutim, ako
je neprofitna organizacija isplatila ili je u obvezi isplatiti drugi doho-
dak (makar jednom u toku razdoblja oporezivanja), isplaene dnev-
nice i naknade trokova za prijevoz i smjetaj za slubeno putovanje
do ili iznad propisanih iznosa, smatraju se u cijelosti oporezivim
primitkom te fizike osobe tj. podlijeu obvezi obrauna, obustave i
uplate predujma poreza na dohodak na nain propisan lankom 48.
navedenog Zakona.
Iznimno, neprofitna organizacija moe neoporezivo nadoknaditi
trokove prijevoza i smjetaj vanjskim suradnicima koji za svoj rad u
neprofitnoj organizaciji ostvaruju naknadu ako se uz nalog za slube-
no putovanje priloe rauni o obavljenom prijevozu i smjetaju koji
glase na neprofitnu organizaciju kao isplatitelja (lanak 7. stavak 6.
Pravilnika o porezu na dohodak).
Posebno napominjemo, da u sluaju kada je vanjskom suradni-
ku koji za posao dobiva naknadu kao drugi dohodak, odobreno ko-
ritenje privatnog automobila u slubene svrhe tijekom slubenog
putovanja, te je obraunata naknada od 2,00 kune po prijeenom
kilometru, isplaena naknada podlijee oporezivanju na nain propi-
san za drugi dohodak.
Raunovodstvo
prorauna i proraunskih korisnika
Struno usavravanje
Fakultet je platio poslijediplomski studij za
jednog zaposlenika u iznosu od 10.000,00 kuna
i teaj stranog jezika za svoja dva zaposlenika
u ukupnom iznosu od 6.000,00 kuna. Kako
klasificirati i evidentirati navedene izdatke?
Odgovara: Ivana Uroi, dipl. oec.
Odgovor: Raunskim planom za proraunsko raunovodstvo
predvieni su slijedei rauni za planiranje i evidentiranje izdataka za
struno usavravanje i kolovanje zaposlenih:
rauni u odjeljku 3213 Struno usavravanje zaposlenika i
raun 37215 Stipendije i kolarine
Rashodi koji se evidentiraju na osnovnim raunima odjeljka 3213
su izdaci za struno usavravanje zaposlenika kroz krae oblike
edukacije kao to su seminari, teajevi, savjetovanja i slino. Ovi
rashodi mogu se priznati samo po ulaznim raunima koji glase na
proraun odnosno na proraunskog korisnika.
Kada prorauni ili proraunski korisnici financiraju diplomske ili
poslijediplomske studije svojim zaposlenicima (ali i drugima), te iz-
datke treba planirati i evidentirati na raunu 37215, tj. klasificirati ih
kao naknade graanima. Na tom osnovnom raunu openito se evi-
dentiraju izdaci prorauna odnosno proraunskih korisnika za stipen-
diranje i kolovanje uenika i studenata, kao i za vlastite zaposlenike.
17
Odgovori na vaa pitanja
RiPup odgovara
Bitna razlika izmeu navedene dvije vrste izdataka je u tome to
obrazovanje za koje se plaaju stipendije i kolarine, a koji izdaci se
evidentiraju na raunu 37215 primatelji stjeu ira znanja primjenji-
va i kod drugih poslodavaca odnosno stjeu odreenu strunu spre-
mu, a to se ne stjee strunim usavravanjem putem seminara i
slinih oblika edukacije.
Fakultet e provesti slijedea knjienja:
Red. Raun
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
1 2 3 4
1. Raun za poslijediplomski studij 10.000,00 37215
2. Podmiren raun 10.000,00 23711
3. Raun za teaj stranog jezika 6.000,00 32132
4. Podmiren raun 6.000,00 23213
Napominjemo da rashodi za poslijediplomski studij, tj. openito
za kolovanje u redovnom kolskom sustavu, mogu biti neoporezivi
(porezom na dohodak) samo ako se radi o izdacima za kolovanje
povezano s poslovima koje zaposlenik obavlja ili moraju biti povezani
s djelatnosti poslodavca. Porez na dohodak ne plaa se za isplate
odnosno plaanja do iznosa propisanih lankom 45. stavak 1. toka
3. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar.nov., br. 95/05 do 123/10).
Porezi
Izdaci za asopise u obavljanju
djelatnosti obrta
Je su li tiskani asopisi (tjedna i dnevna
izdanja) koje kupujemo za na frizerski salon,
koje nai korisnici mogu itati dok ekaju na
svoj red ili za vrijeme pruanja usluga, priznati
izdatak tj. da ih moemo knjiiti u izdatke u
Knjizi primitaka i izdataka (KPI)?
Odgovara: Valentina Bocak, mag. oec.
Odgovor: Sukladno odredbama l. 21. St. 1. Zakona o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10), poslovni izdaci po os-
novi obavljanja samostalnih djelatnosti iz l. 18 . istog Zakona (obrt,
ustup ili prodaja imovinskih prava, otuenje vie od tri nekretnine ili
imov. prava u razdoblju od 5 godina, djelatnost slobodnih zanimanja)
su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja
radi stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka.
Ministarstvo financija Porezna uprava je u Miljenju Klasa: 410-
01/98/01/417, Ur.broj:513-07/98-2 od 28.10.1998. navela: po-
slovnim izdacima u obavljanju djelatnosti pruanja usluga graani-
ma (u ovom sluaju frizerske djelatnosti) mogu se smatrati i plaeni
iznosi za nabavljeni dnevni tisak i asopise koji su kupcima na ras-
polaganju u radnji i imaju za svrhu osigurati kvalitetniju i sadrajniju
uslugu.
Iz navedenog proizlazi da se dnevni tisak i asopisi koje porezni
obveznici nabavljaju radi pruanja kvalitetnije i sadrajnije usluge
Telefon za savjete 01/ 48 36 046
Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati
18
mogu smatrati izdacima poslovanja, te se mogu evidentirati kao
izdaci u Knjizi primitaka i izdataka (KPI).
Darovanje fizikih osoba
za njihovo lijeenje
Moemo li neoporezivo darovati fiziku osobu
koja je oboljela od teke bolesti? Moe li ta
osoba biti radnik naeg drutva? to moramo
imati od dokumentacije i koje evidencije
moramo za to voditi? Je su li trokovi po
osnovi takvog darovanja porezno priznati
5
rashodi?
23711 Odgovara: Igor Milinovi, mag. oec.
11121
Odgovor: lankom 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar.
23213 nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10), propisano je da se dohotkom ne
11121 smatraju darovanja fizikih osoba za njihove zdravstvene potrebe.
Davatelji dara mogu biti pravne i fizike osobe, a primatelji dara
mogu biti sve fizike osobe (ukljuujui i radnike drutva davatelja
dara). Pod zdravstvenim potrebama podrazumijeva se: operativni
zahvati, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala. Darovati
se moe u novcu ili dobrima.
Za darovanje fizikih osoba za njihove zdravstvene potrebe ne
utvruje se dohodak ako su zadovoljeni sljedei uvjeti:
da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima
nisu plaene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga
zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizike osobe,
da su novana sredstva (darovanja) isplaena na iroraun
fizike osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u
tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te
da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i
njihovu koritenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde
o primitku dobara, isprave o izvrenoj doznaci na iroraun pri-
matelja, raune za izvrene zdravstvene usluge i drugo).
Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utroena za
zdravstvene potrebe primatelja, neutroena novana sredstva ili
vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom (drugim do-
hotkom primatelja dara, odnosno ako se radi o radniku dohotkom od
nesamostalnog rada).
Davatelj darovanja obvezan je, sukladno l. 6. st. 6. Pravilnika o
porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 do 123/10), voditi evidenciju
o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja sadri najmanje
slijedee podatke:
nadnevak isplate odnosno davanja,
ime i prezime primatelja darovanja,
OIB primatelja darovanja,
nain isplate (na iroraun primatelja dara ili zdravstvene usta-
nove ili u dobrima),
iznos koji se daruje.
U nastavku dajemo primjer mogueg izgleda evidencije o danim
darovanjima.
01/ 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)
10 / 2011
 Odgovori na vaa pitanja
RiPup odgovara

Primjer: njihovu poreznu karticu. U sluaju promjene poslodavca, dotadanji

je poslodavac obvezan predati Obrazac PK radniku. Radnik je duan
Poduzetnik d.o.o. Obrazac PK predati novom poslodavcu. U sluaju promjene opine
Zagreb, Duga ulica 123 prebivalita ili uobiajenog boravka, radnik je duan tu promjenu
OIB: 54562949384 prijaviti ispostavi Porezne uprave (prema novom prebivalitu ili uo-
biajenom boravku) u roku od 30 dana od dana nastanka promjene,
EVIDENCIJA O DANIM DAROVANJIMA a poslodavac mu je duan (privremeno) dati Obrazac PK radi predo-
enja Poreznoj upravi koja e promjenu upisati u Obrazac PK. O pro-
ZA ZDRAVSTVENE POTREBE mjeni opine prebivalita ili uobiajenog boravita radnik je duan
(l. 6. st. 6. Pravilnik o porezu na dohodak) izvijestiti i sve poslodavce ili isplatitelje primitka (plae) kod kojih
ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog
Ime i Vrsta Iznos koji sljedeeg primitka, a najkasnije u roku sljedeih trideset (30) dana2.
Nadnevak OIB Adresa
prezime pokrivne Nain se daruje
isplate primatelja primatelja
primatelja zdravstve- isplate (u kuna-
(davanja) darovanja darovanja
darovanja ne potrebe ma)
Na iro
Zagreb, raun
1.10.2011. Pero Peri 82562949871 Lijeenje 10.000,00
Ilica 555 primatelja Ukoliko poslodavac prema vlastitim saznanjima ili iz okol-
darovanja
nosti, uoi da su u Obrascu PK iskazani netoni podaci,
obvezan je o tome izvijestiti radnika, te zatraiti da ih rad-
nik putem nadlene ispostave Porezne uprave, izmijeni.
Ako radnik, u navedenom sluaju, ne dostavi poslodavcu
pravilno izmijenjeni Obrazac PK, poslodavac je obvezan
o uoenim netonim podacima pisanim putem izvijestiti
nadlenu ispostavu Porezne uprave prema prebivalitu/uo-
Darovanja u novcu ili naravi, sukladno l. 7. st. 7. Zakona o po- biajenom boravitu radnika3.
rezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10),
porezno su priznati rashod ako su uinjena u tuzemstvu za kulturne, U nastavku dajemo mogui izgled dopisa o uoenim netonim po-
znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sport- dacima o prebivalitu ili uobiajenom boravitu na Obrascu PK, koji
ske, vjerske, ekoloke i druge opekorisne svrhe udrugama i drugim poslodavac treba dostaviti Poreznoj upravi.
osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim
propisima, i to do najvie 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godi- ABC d.o.o.
ni. U porezno priznato darovanje (do 2% prihoda prethodne godine), Ilica bb, Zagreb
sukladno l. 7. st. 8. Zakona o porezu na dobit, spada i plaanje OIB 02345678901
trokova za zdravstvene potrebe fizikih osoba (operativne zahvate, Zagreb, 01.12.2011.
lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala i dr.) koji nisu po-  Ministarstvo financija Porezna uprava
kriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem.  Podruni ured Zagreb
 Ispostava Centar, Ilica 25, Zagreb
Promjena podataka na PK kartici
kod promjene prebivalita Predmet:
U svom poslovnom prostoru u Zagrebu Obavijest o netonim podacima na Obrascu PK
zaposlili smo osobu iz Dubrovnika. Djelatnik Sukladno odredbi l. 70. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak,
nam je dostavio PK karticu na kojoj je upisana
izvjeujemo Vas da smo uoili nepravilno iskazane podatke na
adresa iz Dubrovnika. Budui djelatnik ivi
u Zagrebu, koji emo prirez primijeniti kod
Obrascu PK naeg djelatnika Ive Peria iz Dubrovnika, Obala bb,
obrauna plae - za Dubrovnik ili Zagreb? OIB: 67890123456, a koji (prema naim saznanjima) ivi u iznaj-
Odgovara: Valentina Bocak, mag. oec. mljenom stanu u Zagrebu od 01.10.2011. godine. Napominje-
mo da smo o uoenoj nepravilnosti obavijestili i radnika dana
Odgovor: Poslodavac je obvezan obraunavati i uplaivati porez 15.10.2011. godine, kojem smo privremeno dali Obrazac PK da
na dohodak od nesamostalnog rada (na plau) radnika, temeljem na istom promjeni netono iskazane podatke, a koji nam ni po
podataka iz porezne kartice (obrazac PK) 1. proteku vie od 30 dana nije dostavio Obrazac PK sa ispravlje-
Poreznu karticu Obrazac PK izdaje nadlena ispostava Porezne nim podacima.
uprave prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu radnika. Molimo Vas da nas obavijestite o utvrenim tonim podacima
Kod prvog zaposlenja radnik je duan od nadlene ispostave Po- na obrascu PK naeg djelatnika Ive Peria.
rezne uprave (prema svom prebivalitu ili uobiajenom boravitu)  Direktor drutva:
zatraiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu ili isplatitelju pla-  _____________
e. Poslodavac je duan uvati obrazac PK, te temeljem podataka iz
istog obraunavati odbitak i obraunati i uplatiti porez na dohodak
prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita koje je upisano u
1 Prema odredbi l. 66. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 2 Prema odredbi l. 66. st. 2. st. 3. i st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.
96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09 i 123/10). 3 Sukladno odredbi l. 70. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.
10 / 2011 19
Odgovori na vaa pitanja
RiPup odgovara
Propisi.hr
Sadraj mjesene rate prema planu
otplate reprogramiranih
poreznih dugova
to sadri mjesena rata poreznog duga
prema otplatnom planu kojeg su poduzetnici
obvezni plaati, ako su dobili pozitivno
rjeenje Porezne uprave kojim se odobrava
reprogram dospjelog i neplaenog duga s
osnove poreza, carina, troarina i doprinosa
utvrenog na dan 31. prosinca 2010. te po
kojoj se stopi obraunava kamata na glavnicu
reprogramiranog duga?
Odgovara:
mr. sc. Mirjana Mahovi Komljenovi, dipl. oec.
Odgovor: Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga
uzrokovanog gospodarskom krizom (Nar. nov. br. 45/11) koji se pri-
mjenjivao od 20. travnja 2011. propisani su uvjeti, nain i postupak
naplate neplaenog poreznog duga poduzetnika, nastalog do 31.
prosinca 2010. godine. Sukladno odredbama navedenog Zakona,
naplata poreznog duga provodila se na temelju pisanog i obrazloe-
nog zahtjeva poduzetnika, na rok do 30 mjeseci pri emu je Porezna
uprava mogla poduzetnicima odobriti najmanje dvije a najvie 30
rata.
Osim Zakona o posebnoj mjeri naplate, o nainu obrade zahtjeva i
provoenju postupka za odobravanje i provedbu reprograma naplate
poreznog duga, Ministarstvo financija izdalo je:
posebnu Uputu Kl: 410-01/11-01/1004, Ur. broj 513-07-21-
06/11-2 od 26. travnja 2011.,
izmjenu i dopunu Upute od 20. svibnja 2011.,
te izmjenu i dopunu Upute od 30. kolovoza 2011.,
koje obvezuju na primjenu Poreznu i Carinsku upravu a kojim Upu-
tama o postupanju su detaljnije pojanjeni posebni uvjeti koje mora-
ju ispuniti poduzetnici, kako bi Porezna uprava po podnesenom za-
htjevu mogla izdati pozitivno rjeenje kojim se odobrava reprogram
poreznog duga.
Poduzetnici koji su podnijeli zahtjev za reprogramiranjem poreznog
duga u propisanom roku a najkasnije do 19. srpnja 2011., morali su
biti uredni porezni obveznici nakon 1. sijenja 2011. godine, a prema
l. 7. st. 5. Zakona o posebnoj naplati, urednim poreznim obvezni-
kom smatraju se poduzetnici ije su uplate tijekom 2011. godine po
osnovi poreznog duga nastalog u 2011. godini jednake zaduenju
toga poreznoga duga u 2011. godini ili su do podnoenja Zahtjeva
zaduenja u cijelosti bila podmirena.
Prema izmjeni i dopuni Upute o nainu obrade zahtjeva od 20.
svibnja 2011. Zahtjev za reprogramom mogli su podnijeti i svi obrt-
nici koji su obavljali registriranu obrtniku djelatnost ili djelatnost
slobodnog zanimanja, a zatvorili su obrt, pri emu su u trenutku
zatvaranja imali iskazan porezni dug na analitikim karticama iju
naplatu prati i provodi nadlena Porezna uprava.
Utvreni porezni dug moe se reprogramirati u cijelosti ili djelomi-
no, na rok do najvie 30 mjeseci, uz mogunost plaanja u mjese-
nim obrocima, a koji u iznimnim sluajevima ne moraju biti odreeni
u jednakim svotama.
Na rjeenjem utvrenu reprogramiranu glavnicu poreznog duga
primjenjuje se kamatna stopa u visini prosjene kamatne stope na
trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijea od 364
dana, ostvarena na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva
20
financija koja je prethodila danu stupanja na snagu Zakona, uve-
ane za 5 postotnih bodova. Kamate se obraunavaju primjenom
dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog rauna na dospjelu glavnicu
bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obraunskog razdoblja.
Navedeno znai da se na glavnicu reprogramiranog duga obra-
unava kamata po stopi od 8,3%.
Sastavni dio rjeenja o reprogramu je i Plan otplate reprogramira-
nih obveza po mjesenim anuitetima odnosno ratama sa datumom
valute kada dospijeva za plaanje prvi a kada posljednji obrok, pri
emu Plan otplate reporgramiranih obveza sadri:
iznos glavnice reprogramiranog duga - koja je utvrena u po-
stupku usklaenja poreznog duga izmeu nadlene ispostave
Porezne uprave i poreznog obveznika te iskazana na poreznoj
potvrdi,
iznos obraunanih a nenaplaenih kamata na glavnicu duga do
31.prosinca 2010. po stopi od 14% godinje,
iznos obraunanih kamata od 1. sijenja do 30. lipnja 2011. po
stopi od 14% i od 1. srpnja do dana prije izdavanja rjeenja o
reprogramu po stopi od 12%, te
iznos kamata po stopi od 8,3% a koji se obraunava od dana
izdavanja rjeenja o reprogramu do dana dospijea za plaanje
pojedinih obroka.
Prema tome, mjesena rata prema Planu otplate reprogramiranih
poreznih dugova osim glavnice duga, sadri i obraun kamata na
tu glavnicu i to po stopi od 14% koja se primjenjivala do 30. lipnja
2011., te po stopi od 12% koja se primjenjuje od 1.srpnja 2011. i
obraunava sve do datuma izdavanja rjeenja o reprogramu uma-
njenog za 1 dan, kao i daljnju kamata na glavnicu duga koja se
obraunava po stopi od 8,3 % za razdoblje na koje je rjeenjem o
reprogramu odobreno plaanje najmanje dvije a najvie 30 rata.
Utvreni mjeseni iznos rate prema planu otplate koji je sastavni
dio rjeenja o reprogramu, referenti su duni redovito zaduivati u
skladu s datumom dospijea i to posebno glavnicu a posebno ka-
matu, a na posebne brojane oznake vrste prihoda koji su propisani
Naredbom o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih dopri-
nosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. (Nar.
Nov. br. 2/11 do 58/11), i to: 7560 - Prihode dravnog prorauna
koji ukljuuje i dug na raunu u carinskom praenju, 1872 - Prihode
od naplate duga poreza i prireza na dohodak s osnove iz svih izvora
dohotka, te 2848 - Prihode s osnove poreza na promet nekretnina
svakog grada/opine gdje se nekretnina nalazi.
Ako se poduzetnik po dobivenom rjeenju o reprogramu ne pridr-
ava utvrenih rokova i naina plaanja, Ministarstvo financija e
temeljem l. 9. st.1. i 2. Zakona o posebnoj mjeri naplate, ukinuti
izdano rjeenje, utvrditi stanje poreznog duga na dan donoenja toga
rjeenja i obvezati poduzetnika na plaanje utvrenog duga u ovr-
nom postupku propisanom odredbama OPZ-a.
Objavite svoje financijske
izvjetaje u RiPup-u
Cijena: 980,00 kn + PDV
Tel.: 01 / 49 21 737
10 / 2011

RiPup odgovara
Reprogramiranje naplate poreznog
duga i isplata dividendi
Da li je u postupku postupanja po zahtjevu
poduzetnika za odobravanje reprograma,
uvjet da poduzetnici koji su imali porezni dug
sa stanjem 31.12.2010. nisu u razdoblju od 01.
listopada 2008. vrili isplatu dividende, udjela
u dobiti ili predujma dobiti?
Odgovara:
mr. sc. Mirjana Mahovi Komljenovi, dipl. oec.
Odgovor: U ispostavama Porezne uprave jo uvijek je u tijeku
postupak obrade po zaprimljenim zahtjevima za reprogramom po-
reznog duga, pri emu je pri izdavanju poreznog rjeenja, potrebno
uvaavati izmjene i dopune Upute o postupanju od 20. svibnja 2011.
te izmjene i dopune Upute o postupanju od 30. kolovoza 2011.
Prema izmijenjenim odredbama o nainu obrade zahtjeva propi-
sano je da je:
Uvjet za postupanje po zahtjevu za reprogramiranje naplate po-
reznog duga, je uredno izvravanje novih poreznih obveza nakon 01.
sijenja 2011. te za poduzetnika koji je u razdoblju od 01. listopa-
da 2008. imao porezni dug, injenica da u isto vrijeme nije vrio
isplatu dividende, udjela u dobiti ili predujma dobiti. Ako je dividenda
isplaena a poreznog duga nije bilo kao i ako ga je bilo a dividenda
je isplaena za pokrie toga duga, smatra se da su ispunjeni uvjeti
za voenje postupka. Ako je odluka glavne skuptine o utvrivanju
godinjeg obrauna i podjele dobiti ponitena iz razloga to je su-
protna lanku 220. stavku 1. Zakona o trgovakim drutvima, teme-
ljem kojeg je neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini drutvo duno
najprije uporabiti za pokrie gubitaka iz prijanjih godina, za unos u
zakonske rezerve za vlastite dionice i za unos u statutarne rezerve
ako ih drutvo ima, smatra se da su ispunjeni uvjeti za voenje po-
stupka. Odluka glave skuptine kojom je podijeljena dobit u sluaju
ponitenja sukladno lanku 357. Zakona o trgovakim drutvima dri
se da nije ni donesena, budui da uinak ponitenja odluke glavne
skuptine djeluje ex tunc, to znai da ne proizvodi pravne uinke od
njenog donoenja.
Prema tome, iz navedenih izmijenjenih odredbi proizlazi da
e se zahtjev poduzetnika uvaiti i donijeti pozitivno rjee-
nje kojim se odobrava reprogram poreznog duga, ako je
poduzetnik uredan porezni obveznik, pri emu se urednim
poreznim obveznikom smatraju poduzetnici koju su od 01.
listopada 2008. vrili isplatu dividendi, kada porezni dug
nije bio evidentiran na knjigovodstvenoj kartici koje stanje
analitiki prati Porezna uprava, ili je porezni dug postojao,
ali se isplaena dividenda upravo koristila za pokrie toga
duga.
Je li poduzetnik uredan porezni obveznik, nadlena ispostava Po-
rezne uprave utvrditi e prema stanju rauna na dan podnoenja
zahtjeva, i to:
1) zbrajanjem svih uplata tijekom 2011. (koje je obveznik iz-
vrio sam ili koje su naplaene u postupku ovrhe) na temelju
stanja rauna na dan podnoenja zahtjeva prema evidencija-
ma tijela kod kojega se vodi dug.
10 / 2011
Odgovori na vaa pitanja
2) z brajanjem svih poreznih zaduenja u 2011. do dana pod-
noenja zahtjeva. Ista predstavljaju sve obveze s osnove
podnesenih obrazaca i prijava poduzetnika u 2011. to uk-
ljuuje i prijave za mjesec prosinac 2010. kao i prijave po
godinjem obraunu za 2010. koje dospijevaju za plaanje
nakon 01. sijenja 2011. te obveze utvrene rjeenjima do-
nesenim u postupku nadzora koja su postala izvrna u 2011.
za obaveze koje sukladno propisima dospijevaju u toj godini.
3) razlika izmeu iznosa uplata i poreznih zaduenja predstavlja
porezni dug za 2011. koji mora biti namiren u potpunosti da
bi se postupalo po zahtjevu. Ako je iznos uplata manji od izno-
sa zaduenja u 2011. porezni obveznik se pozva da u ostav-
ljenom roku plati razliku, a ako to ne uini na vrijeme njegov
zahtjev e se odbaciti, radi neispunjavanja uvjeta.
Smanjenje plaa radnicima
U zadnjih nekoliko mjeseci u naem
trgovakom drutvu je dolo do potekoa
u poslovanju. Do sada je poslovanje bilo
uspjeno pa je ugovorena plaa radnika bila
u nekoliko navrata poveavana jednostranom
odlukom direktora, a sada bi plaa odlukom
direktora bila smanjena na razinu ispod
ugovorene radi potekoa u poslovanju i
neostvarivanja planiranih rezultata. Je li to
doputeno, budui da nemamo poseban
pravilnik o plaama i nismo obveznici
kolektivnog ugovora?
Odgovara: Boo Prelevi, dipl. iur.
Odgovor: Jednostrano smanjenje ugovorene plae odlukom di-
rektora u konkretnom sluaju nije doputeno, bez obzira to je na
taj nain plaa do sada bila poveavana. Kako ste sami naveli, niste
obveznici kolektivnog ugovora i plaa u Vaem trgovakom drutvu
nije odreena pravilnikom o radu, ili posebnim pravilnikom o plaa-
ma, nego je za svakog radnika odreena ugovorom o radu. Sukladno
l. 13. st. 1. podstavak 8. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09; u
nastavku teksta: Zakon), ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku,
odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, mora sadravati sve
bitne uglavke, ukljuujui i uglavak o osnovnoj plai, dodacima na
plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.
Znai, plaa se u prvom redu, kako je to odreeno navedenom
zakonskom odredbom, odreuje sporazumom izmeu poslodavca i
radnika. Iz toga proizlazi da se ovako, sporazumno odreena plaa
moe i mijenjati jedino novim sporazumom izmeu poslodavca i
radnika, a ne jednostranom odlukom direktora. Eventualno jedno-
strano smanjenje plae od strane direktora u ovakvom sluaju bilo
bi protuzakonito.
U tom sluaju radniku stoje na raspolaganju odreena pravna
sredstva zatite ugovorenog iznosa plae. Naime, poslodavac mora,
sukladno l. 85. st. 1. i 2. radniku dostaviti obraun plae iz kojeg
je vidljivo koliki mu je iznos plae isplaen, odnosno koliki mu je
iznos morao biti isplaen. Ti obrauni, sukladno l. 85. st. 3. Zakona,
ovrne su isprave. To znai da radnik temeljem ovih obrauna moe
protiv poslodavca pokrenuti ovrni postupak u kojem e traiti ispla-
tu razlike do punog iznosa plae.
Osim navedenog, sami razlozi smanjenja ugovorene plae, a to
su potekoe u poslovanju i neostvarivanje planiranih rezultata, nisu
zakoniti razlozi za jednostrano smanjenje ugovorene plae radnika.
Ovakav stav iroko je prihvaen i u naoj sudskoj praksi u brojnim
odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Sve presude koje se
odnose na ovu materiju utvruju navedeno, odnosno da poslodavac
21
Odgovori na vaa pitanja
RiPup odgovara
ne moe biti osloboen obveze isplate ugovorene plae pozivajui se
na potekoe u poslovanju i neostvarene planirane rezultate.
Naime, radnik uvijek, za cijelog trajanja ugovora o radu, ima pravo
na ugovorenu plau. U radnom odnosu izmeu poslodavca i radnika,
obveza je poslodavca, a ne radnika da odreuje poslovne planove i
da vodi brigu o njihovoj realizaciji. Stoga radnik ne moe snositi ni
posljedice loeg planiranja od strane poslodavca, ili neodgovaraju-
ih poslovnih odluka poslodavca koje su dovele do loeg poslovnog
rezultata. Radnik ne sudjeluje u dobiti poslodavca pa nije opravdano
oekivati niti da sudjeluje u gubitku do kojeg nije dolo njegovom
krivnjom. Obavljanjem poslova iz ugovora o radu, sukladno uputama
poslodavca, radnik ispunjava svoj dio obveza iz ugovora o radu i
opravdano oekuje od poslodavca da ispuni i svoj dio obveza iz istog
ugovora, odnosno da mu isplati ugovorenu plau.
Biljeke
22
Moemo rezimirati kako je preduvjet smanjenja plae u
navedenom sluaju postizanje odgovarajueg sporazuma
izmeu poslodavca i radnika. U sluaju da do sporazuma
o smanjenju plae ne doe, poslodavcu ostaje na raspola-
ganju mogunost davanja otkaza s ponudom izmijenjenog
ugovora, s time da bi u novom ugovoru bila ponuena ma-
nja plaa.
Meutim i u ovom sluaju uz ispunjavanje svih zakonskih pretpo-
stavki o opravdanosti otkazivanja, poslodavac mora voditi rauna da
razlog za otkaz ne moe biti, kako smo naveli, neostvarivanje planira-
nih rezultata, kako to proizlazi i iz spomenute sudske prakse.
10 / 2011
 Raunovodstvo
Igor Milinovi, mag. oec., Nada Petrovi, dipl. oec.

Zakup poslovnog
prostora (knjienje,
PDV, depozit, ulaganje
u tuu nekretninu)
Autori lanka na velikom broju primjera prikazuju raunovodstveno evidentiranje zakupa
poslovnog prostora kod zakupodavca i zakupnika (koji su obveznici PDV-a).
U lanku se pojanjavaju, s aspekta evidentiranja i obrauna PDV-a, specifine situacije koje
se javljaju kod zakupa kao to je plaanje zakupa predujmom, polog depozita od strane
zakupnika, ulaganje zakupnika u poslovni prostor i dr.
Primjere ugovora o zakupu poslovnog prostora mogue je vidjeti u zasebnom lanku u ovom
broju RiPup-a.

Knjienje kod zakupodavca:

1. Raunovodstveno evidentiranje
zakupa poslovnog prostora Opis Konto Duguje Potrauje
kod trgovakih drutva i drugi 1) Ispostavljen raun za zakup poslovnog
obveznika poreza na dobit prostora
Prihodi od zakupa nekretnina 7600 10.000,00
Obveza za PDV 2600 2.300,00
1.1. Raunovodstveno evidentiranje
Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00
zakupa kod zakupodavca
2) Naplata rauna
Sukladno t. 9. HSFI 15. i t. 50. MRS 17, kod zakupodavca iro raun 1000 12.300,00
zakupnina (najamnina) predstavlja prihod razdoblja na koje se od- Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00
nosi.
Zakupninu naplaenu unaprijed (primljeni predujam) zakupodavac
Primjer Evidentiranje zakupa kod zakupodavca: e knjiiti kao odgoeni prihod na raunu - unaprijed naplaene za-
1) I spostavljen je raun kupcu za mjeseni zakup poslovnog pro- kupnine/najamnine (konto 2910). U obraunskom razdoblju na koje
stora u iznosu 12.300,00 kn (od toga PDV 2.300,00 kn). se zakupnina odnosi, zakupodavac e ju iskazati u prihodima obra-
2) Kupac je platio raun u cijelosti. unskog razdoblja knjienjem u korist rauna prihodi od zakupnine/
najamnine za poslovni prostor konto 7600), a na teret rauna - una-
prijed naplaene zakupnine/najamnine (konto 2910).
www.RiPup.hr Kada poduzetnik, koji je obveznik PDV-a, primi predujam za zaku-
pninu za odreena razdoblja unaprijed, obvezan je ispostaviti raun
10 / 2011 23
Raunovodstvo Zakup poslovnog prostora (knjienje, PDV,
depozit, ulaganje u tuu nekretninu)

za predujam (l. 107. st. 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost Knjienje kod zakupodavca u 2011.:
Nar. nov., br. 149/09 i 89/11). Opis Konto Duguje Potrauje
Primjer Evidentiranje primljenog predujma kod 1) Evidentiranje prihoda od zakupa poslov-
zakupodavca: nog prostora za 2011.
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 60.000,00
1) P rimljen je predujam u iznosu 147.600,00 kn za zakup po- Prihodi od zakupa nekretnina 2011. 7600 60.000,00
slovnog prostora za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja
2011. 1.2. Raunovodstveno evidentiranje
2) Ispostavljen je raun za primljeni predujam u iznosu
zakupa kod zakupnika
147.600,00 kn (od toga PDV 27.600,00 kn).
3) Ispostavljen je raun za zakup poslovnog prostora za srpanj Sukladno HSFI 16 i t. 33. MRS 17, zakupniku je zakupnina (naja-
2010. u iznosu 12.300,00 kn (vrijednost mjesene zakupnine mnina) troak obraunskog razdoblja na koje se odnosi a knjii se na
10.000,00 kn + PDV 2.300,00 kn). teret rauna 4140 najamnine/zakupnine nekretnina.
Knjienje kod zakupodavca: Primjer Evidentiranje zakupa kod zakupnika:
Opis Konto Duguje Potrauje 1) D obiven je raun od dobavljaa (R-1) za mjeseni zakup po-
1) Primljen predujam za zakup slovnog prostora u iznosu 12.300,00 kn (od toga PDV 2.300,00
iro - raun 1000 147.600,00 kn).
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 147.600,00 2) Raun je u cijelosti plaen dobavljau.
2) Ispostavljen raun za predujam Knjienje kod zakupnika:
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 -27.600,00
Obveza za PDV za primljeni predujam 2601 27.600,00 Opis Konto Duguje Potrauje

3a) Ispostavljen raun za zakup poslovnog 1) Primljen raun za zakup poslovnog

prostora za srpanj 2010. prostora
Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00 Zakupnina za poslovni prostor 4140 10.000,00
Obveza za PDV 2600 2.300,00 Pretporez prema primljenim raunima 1600 2.300,00
Prihodi od zakupa nekretnina 7600 10.000,00 Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00

3b) Zatvaranje potraivanja i storno PDV-a 2) Plaanje rauna

po raunu za predujam iro raun 1000 12.300,00
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 10.000,00 Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00
PDV na primljene predujmove 2601 -2.300,00 Ako je zakupnina plaena za razdoblje koje se ne podudara s obra-
Potraivanja od kupaca 1200 12.300,00 unskim razdobljem, dakle koje prelazi iz jedne kalendarske godine u
U praksi je esto sluaj da zakupodavac nakon to primi predu- drugu plaeni iznos najamnine/zakupnine koji se odnosi na sljedeu
jam ne ispostavi raun za primljeni predujam nego odmah ispostavi kalendarsku godinu, knjii se na teret rauna - unaprijed plaena za-
raun za cijelo razdoblje zakupa za koje je primio predujam. Ovakav kupnina/najamnina (konto 1900).
nain ispostavljanja rauna treba izbjegavati s obzirom na l. 107. st. Zakupninu plaenu unaprijed zakupnik treba u slijedeem obraun-
1. Pravilnika o PDV-u. skom razdoblju na koje se odnosi ukljuiti u trokove toga razdoblja
U ovom sluaju primatelj rauna (zakupnik), ako je mjeseni ob- knjienjem na teret rauna najamnine/zakupnine (konto 4140), a u
veznik PDV-a, nee moi odbiti pretporez u cijelosti ve po zavretku korist rauna unaprijed plaena najamnina/zakupnina (konto 1900).
svakog mjeseca moe koristiti onaj dio pretporeza koji se odnosi na Primjer Evidentiranje kod zakupnika danog predujma
taj mjesec. graaninu:
Primjer Evidentiranje primljenog predujma kod 1) T rgovako drutvo ugovorilo je zakup poslovnog prostora s fi-
zakupodavca: zikom osobom graaninom (nije obveznik PDV-a). Trgova-
1) P rimljen je predujam, tijekom lipnja 2010., u iznosu 147.600,00 ko drutvo platilo je graaninu krajem mjeseca lipnja 2010.
kn za zakup poslovnog prostora za razdoblje od 1. srpnja 2010. zakupninu za poslovni prostor u iznosu 10.000,00 kn i to za
do 30. lipnja 2011. razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.
2) Ispostavljen je raun za zakup poslovnog prostora u iznosu Knjienje kod zakupnika u 2010.:
147.600,00 kn (osnovica 120.000,00 kn + PDV 27.600,00 kn)
Opis Konto Duguje Potrauje
i to za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.
1) Prema ugovoru plaen predujam za zakup
Knjienje kod zakupodavca u 2010.:
poslovnog prostora 1.7.2010. do 30.6.2011.
Opis Konto Duguje Potrauje iro - raun 1000 10.000,00
1) Primljen predujam za zakup Zakupnina za poslovni prostor 2010. 4140 5.000,00
iro - raun 1000 147.600,00 Unaprijed plaena zakupnina 2011. 1900 5.000,00
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 147.600,00
Knjienje kod zakupnika u 2011.:
2) Ispostavljen raun za zakup poslovnog
prostora 1.7.2010. 30.6.2011. Opis Konto Duguje Potrauje
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 87.600,00 1) Zakup poslovnog prostora za 2011.
Obveza za PDV 2600 27.600,00 Zakupnina za poslovni prostor 2011. 4140 5.000,00
Prihodi od zakupa nekretnina -2010. 7600 60.000,00 Unaprijed plaena zakupnina 1900 5.000,00

24 10 / 2011
 Raunovodstvo
Igor Milinovi, mag. oec., Nada Petrovi, dipl. oec.

Ako se plati zakup poslovnog prostora unaprijed drugom podu- Knjienje kod zakupnika:
zetniku koji je obveznik PDV-a, tada je knjienje neto drugaije to Opis Konto Duguje Potrauje
prikazujemo u sljedeem primjeru.
1) Predujam za zakup poslovnog prostora
Primjer Evidentiranje kod zakupnika unaprijed plaenog iro - raun 1000 147.600,00
zakupa: Unaprijed plaena zakupnina 1900 147.600,00
1) T rgovako drutvo platilo je krajem lipnja 2010. zakupninu 2) Primljen raun za zakup poslovnog
za poslovni prostor drugom trgovakom drutvu u iznosu prostora 1.7.2010. -30.6.2011.
147.600,00 kn i to za razdoblje 1. srpnja 2010. do 30. lipnja Unaprijed plaena zakupnina 1900 -27.600,00
2011. Pretporez koji jo nije priznat 1607 27.600,00
2) Primljen je od dobavljaa raun za dani predujam u iznosu 3) Evidentiranje zakupa i pripadajueg
147.600,00 (od toga PDV 27.600,00 kn). pretporeza za srpanj 2010.
3) Primljen je raun za zakup poslovnog prostora za srpanj Unaprijed plaena zakupnina 1900 10.000,00
2010. u iznosu 12.300,00 kn (vrijednost mjesene zakupnine Zakupnine za poslovni prostor 4140 10.000,00
10.000,00 kn + PDV 2.300,00 kn). Pretporez koji jo nije priznat 1607 2.300,00
Pretporez prema primljenim raunima 1600 2.300,00
Knjienje kod zakupnika:
Opis Konto Duguje Potrauje 2. Oporezivanje zakupa s PDV-om
1) Predujam za zakup poslovnog prostora Temeljem l. 2. st. 1. t. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
iro - raun 1000 147.600,00 (Nar. nov., br. 47/95 do 94/09 u nastavku teksta: Zakon o PDV),
Unaprijed plaena zakupnina 1900 147.600,00 PDV se plaa na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge
u tuzemstvu uz naknadu. Iznajmljivanje nekretnina u poslovne svrhe
2) Primljen raun za predujam evidentira-
nje PDV-a oporezuje se kao usluga ako je obavljena u tuzemstvu uz naknadu
Unaprijed plaena zakupnina 1900 -27.600,00 pa su slijedom toga pravne i fizike osobe koje su po bilo kojem
Pretporez za dane predujmove 1601 27.600,00 osnovu postale obveznikom PDV-a na uslugu iznajmljivanja poslov-
3a) Primljen raun za zakup poslovnog
nog prostora obavezne obraunati PDV. Osnovica PDV-a je naknada
prostora za srpanj 2010. za obavljene usluge najma/zakupa.2
Zakupnine za poslovni prostor 4140 10.000,00
Pretporez prema primljenim raunima 1600 2.300,00
Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00
3b) Zatvaranje obveze i storno PDV-a po
raunu za predujam Kod zakupodavca koji svoju imovinu daje u zakup bez na-
Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00 knade ili po nioj vrijednosti od trine vrijednosti, osnovica
Unaprijed plaena zakupnina 1900 10.000,00 PDV-a utvruje se prema trinoj vrijednosti usluge u tre-
Pretporez za dane predujmove 1601 -2.300,00
nutku obavljene usluge.3
U praksi se esto dogaa da zakupodavac nakon to primi predu-
jam ne ispostavi raun za primljeni predujam nego odmah ispostavi S obzirom da se iznajmljivanje poslovnog prostora obino ugovara
raun za cjelokupno razdoblje. U tom sluaju zakupnik moe koristiti na due vremensko razdoblje pozornost treba obratiti na razdoblje u
pretporez tek po zavretku svakog mjeseca i to onaj dio pretporeza kojem nastaje porezna obveza. Prema odredbi l. 45. st. 2. Pravilnika
koji se odnosi na taj mjesec.1 o PDV-u, usluge su obavljene u trenutku zavretka njihova korite-
nja. Ako se neka usluga obavlja kontinuirano kroz vie obraunskih
Primjer Evidentiranje kod zakupnika unaprijed plaenog razdoblja, to je kod zakupa poslovnog prostora sluaj, porezna ob-
zakupa: veza nastaje protekom svakog obraunskog razdoblja neovisno je li
1) T rgovako drutvo platilo je 30. lipnja 2010. zakupninu usluga zaraunana ili ne.
za poslovni prostor drugom trgovakom drutvu u iznosu
147.600,00 kn i to za razdoblje 1. srpnja 2010. do 30. lipnja
2011.
2) Primljen je od dobavljaa raun za zakup poslovnog prosto-
ra u iznosu 147.600,00 (osnovica 120.000,00 kn + PDV Prema tome, zakupodavac (koji je obveznik PDV-a) duan
27.600,00 kn), a raun se odnosi na razdoblje 1. srpnja 2010. je obraunati PDV protekom svakog obraunskog razdoblja
do 30. lipnja 2011. Datum rauna je 30. lipnja 2010. neovisno je li uslugu najma/zakupa zaraunao ili ne.
3) Na kraju srpnja 2010. priznat je pretporez za taj mjesec za
zakup poslovnog prostora u iznosu 2.300,00 kn (osnovica PDV plaa se i u sluaju kada tuzemni zakupodavac, obveznik
120.000,00/12 mjeseci = 10.000,00 kn x 23% = 2.300,00 PDV-a, zakljuio ugovor o zakupu poslovnog prostora s inozemnim
kn) te je evidentiran troak najma za taj mjesec u iznosu zakupnikom za nekretninu koja se nalazi u Hrvatskoj. Obveza pla-
10.000,00 kn. anja proizlazi iz odredbi l. 5. st. 4. t. 1. Zakona o PDV-u i l. 33. st. 3.
Pravilnika o PDV-u koji propisuju da se kod usluga u svezi s nekretni-
nama, ukljuujui i najam/zakup, mjestom obavljanja usluga smatra

2 lanak 8. st. 1. Zakona i l. 7. Pravilnika o PDV-u.

1 Navedeno proizlazi iz l. 133. st. 3. Pravilnika o PDV-u. 3 lanak 8. st. 6. Zakona o PDV-u i l. 54. st. 3 i 4. Pravilnika o PDV-u.
10 / 2011 25
Raunovodstvo Zakup poslovnog prostora (knjienje, PDV,
depozit, ulaganje u tuu nekretninu)

mjesto gdje se nekretnina nalazi. Uslugama u svezi s nekretninama

prema l. 33. st. 3. t. 1. Pravilnika o PDV-u, smatra se i iznajmljivanje
poslovnih prostora, zemljita, parkirnih mjesta, izlobenih povrina
i sl.
Sukladno lanku 11.a stavak 1. toka j.) Zakona o PDV-u, PDV se
ne plaa jedino na usluge iznajmljivanja stambenog prostora u svrhu
stanovanja.4
Obrauna PDV-a osloboene su i isporuke dobara i obavljene us-
luge diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i diplomat-
skom i konzularnom osoblju pod uvjetom uzajamnosti. To znai
da u sluajevima kada domai poduzetnik, obveznik PDV-a, zakljui
ugovor o zakupu poslovnog prostora sa nekim diplomatskim ili kon-
zularnim predstavnitvom koje ima valjanu potvrdu Dravnog proto-
kola kojom dokazuje ispunjavanje uvjeta uzajamnosti iz l. 13a. st. 1.
Zakona o PDV-u, na ugovorenu zakupninu nije duan obraunati PDV.
Ako zakupodavac, prema ugovoru, fakturira uz zakup i
odreene trokove vezane uz taj zakup (primjerice: voda,
struja, plin, grijanje, odvoz smea i dr.) onda se i na te tro-
kove obraunava PDV.
ak i u sluaju da zakupodavac za te trokove nije mogao koristiti
pretporez (jer izdavatelj rauna nije obveznik PDV-a), on je obvezan
kod prefakturiravanja navedenih trokova zakupniku obrau-
nati PDV jer se sve to smatra zakupninom (najamninom).
3. Depozit kod zakupa poslovnog
Za primljeni depozit, koji se vraa zakupniku ako se ne isko-
risti za namjenu predvienu ugovorom o zakupu, zakupoda-
vac ne izdaje raun niti obraunava PDV u trenutku njegova
primitka kao na primljeni predujam po osnovu zakupnine.
Tek u sluaju nastanka tete ije namirenje je ugovoreno iz depozi-
ta zakupodavac e zakupniku ispostaviti raun za izvrene radove u
visini stvarno nastalih trokova i pri tom mu obraunati PDV.
Primjer Depozit na koji se ne obraunava PDV (depozit
vraen):
1) N a ime osiguranja plaanja i namirenja dodatnih trokova za
eventualnu uinjenu tetu kod zakupa poslovnog prostora, za-
kupnik je dao u 2010. zakupodavcu depozit u iznosu 20.000,00
kn. Depozit je dan na razdoblje od godinu dana koliko i traje
zakup, te se vraa zakupniku (ako se ne iskoristi za predvienu
namjenu).
2) Zakupodavac je vratio zakupniku u 2011., po isteku najma,
depozit u iznosu 20.000,00 kn jer je zakupnik podmirio sve
svoje obveze za zakup u dogovorenim rokovima te nije nastala
nekakva dodatna teta po osnovu zakupa.
Knjienje kod zakupodavca:
Opis Konto Duguje Potrauje
1) Primljen je depozit za zakup (u 2010.)
iro raun 1000 20.000,00
Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 20.000,00

prostora 2)Vraen depozit zakupniku (u 2011.)

iro raun 1000 20.000,00
Ugovorom o zakupu moe se predvidjeti da je zakupnik obvezan Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 20.000,00
uplatiti depozit (jamevinu). Je li zakupodavac obvezan na primljeni
depozit (jamevinu) obraunati PDV ovisi o tome hoe li se depozit Knjienje kod zakupnika:
nakon isteka zakupa vrati zakupniku (ne obraunava se PDV) ili de-
Opis Konto Duguje Potrauje
pozit predstavlja unaprijed plaenu najamninu (obraunava se PDV).
Ako je ugovorom o zakupu odreeno plaanje depozita od strane 1) Dan je depozit za zakup (u 2010.)
iro raun 1000 20.000,00
zakupnika sa svrhom obeteenja zakupodavca za uinjene tetne
Potraivanja za dana jamstva (depozite) 1451 20.000,00
radnje od strane zakupnika (npr. u sluaju odustajanja od ugovora ili
namirenje dodatnih trokova koje je zakupodavac imao radi nemar- 2)Vraen depozit od strane zakupodavca
nog odnosa zakupnika prema zakupljenom prostoru, namirenja do- (u 2011.)
iro raun 1000 20.000,00
datnih trokova koje je zakupodavac imao u cilju prilagodbe prostora
Potraivanja za dana jamstva (depozite) 1451 20.000,00
potrebama zakupnika i sl.) isti ne predstavlja unaprijed plaenu
najamninu pa se u poreznom smislu ne smatra predujmom. Primjer Depozit na koji se ne obraunava PDV (depozit
Takoer, moe se odrediti da je svrha depozita osiguranje plaanja nije vraen jer je iskoriten):
zakupa.
1) N a ime osiguranja plaanja i namirenja dodatnih trokova za
eventualnu uinjenu tetu kod zakupa poslovnog prostora, za-
kupnik je dao u 2010. zakupodavcu depozit u iznosu 12.300,00
kn. Depozit je dan na razdoblje od godinu dana koliko i traje
zakup, te se vraa zakupniku (ako se ne iskoristi za predvienu
4 Pod stanovanjem u smislu l. 85. Pravilnika o PDV-u, smatra se trajni boravak namjenu).
ivljenje u stambenom prostoru. Iznajmljivanje namjetenih ili nenamjetenih 2) S obzirom da zakupnik nije platio ratu za zakup za mjesec stu-
soba i stambenih prostorija, radi povremenog boravka, bez namjere trajnog
ivljenja, u turistike svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe (pred-
deni 2010. u dogovorenom roku, zakupodavac se naplatio iz
stavnicima tvrtki i sl.) nije osloboeno plaanja PDV-a. Sve pratee usluge i depozita u iznosu 12.300,00 kn.
isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se ukljuuju u
iznos naknade za najam stana, kao to su isporuke vode, struje, plina, grijanja,
odvoz smea, osloboene su plaanja PDV. Ako se neke od usluga vezanih
uz najam stana izdvojeno naplauju, kao npr. iznajmljivanje parkirnih mjesta u
zajednikoj garai stambene zgrade, te usluge ili isporuke oporezive su ako su
vezane uz iznajmljivanje stambenog prostora u turistike i poslovne svrhe, a
osloboene su od poreza ako su vezane uz iznajmljivanje u svrhu stanovanja.
www.RiPup.hr
26 10 / 2011
 Raunovodstvo
Igor Milinovi, mag. oec., Nada Petrovi, dipl. oec.

Knjienje kod zakupodavca: Knjienje kod zakupodavca:

Opis Konto Duguje Potrauje Opis Konto Duguje Potrauje
1) Primljen je depozit za zakup 1) Primljen je depozit za zakup
iro raun 1000 12.300,00 iro raun 1000 12.300,00
Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 12.300,00 Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 12.300,00
2a) Ispostavljen raun za zakup poslovnog 2) Ispostavljen raun za predujam
prostora za studeni 2010. Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 -2.300,00
Prihodi od zakupa nekretnina 7600 10.000,00 Obveza za PDV za primljeni predujam 2601 2.300,00
Obveza za PDV 2600 2.300,00 3a) Ispostavljen raun za zadnji mjesec
Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00 zakupa u 2011.
2b) Naplaeno potraivanje od kupca iz Prihodi od zakupa nekretnina 7600 10.000,00
depozita Obveza za PDV 2600 2.300,00
Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00 Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00
Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 12.300,00 3b) Naplaeno potraivanje od kupca iz
depozita
Knjienje kod zakupnika:
Potraivanje od kupaca 1200 12.300,00
Opis Konto Duguje Potrauje Obveze za primljena jamstva (depozite) 2312 10.000,00
Obveza za PDV za primljeni predujam 2601 -2.300,00
1) Dan je depozit za zakup
iro raun 1000 12.300,00 Knjienje kod zakupnika:
Potraivanja za dana jamstva (depozite) 1451 12.300,00
Opis Konto Duguje Potrauje
2a) Primljen raun za zakup poslovnog
1) Dan je depozit za zakup
prostora za studeni 2010
iro raun 1000 12.300,00
Zakupnina za poslovni prostor 4140 10.000,00
Potraivanja za dana jamstva (depozite) 1451 12.300,00
Pretporez prema primljenim raunima 1600 2.300,00
Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00 2) Primljen je raun predujam
Potraivanja za dana jamstva 1451 -2.300,00
2b) Plaena obveza za zakup iz depozita
Pretporez za dane predujmove 1601 2.300,00
Potraivanja za dana jamstva (depozite) 1451 12.300,00
Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00 3a) Primljen raun za zadnji mjesec zakupa
u 2011.
Meutim, postoji situacija kada se PDV mora obraunati na pri- Zakupnina za poslovni prostor 4140 10.000,00
mljeni depozit. Pretporez prema primljenim raunima 1600 2.300,00
Obveze prema dobavljaima 2200 12.300,00
3b) Plaena obveza za zakup iz depozita
Obveze prema dobavljau 2200 12.300,00
Pretporez za dane predujmove 1601 -2.300,00
PDV se mora obraunati na primljeni depozit u sluaju kada Potraivanja za dana jamstva (depozite) 1451 10.000,00
je ugovorom o zakupu predvieno da se depozit (ako ne
bude iskoriten za namjene predviene ugovorom) nee 4. Ulaganje u zakupljeni poslovni
vratiti zakupniku ve se tim depozitom podmiriti odreene prostor
budue obveze (rate) za zakup. Prama Zakonu o zakupu poslovnog prostora, zakupodavac je du-
an zakupniku predati i odravati poslovni prostor u stanju utvre-
Tako primljeni depozit smatra se unaprijed naplaenom zakupni-
nom ugovorom, a ako ugovorom nije utvreno u kakvom je stanju
nom pa se u poreznom smislu smatra predujmom, te je za njega
zakupodavac duan zakupniku predati i odravati poslovni prostor,
potrebno ispostavit raun za predujam.
poslovni prostor mora biti u stanju prikladnom za obavljanje djelat-
Primjer Depozit na koji se obraunava PDV: nosti predviene ugovorom.
1) P rema ugovoru o zakupu, zakupnik je uplatio u 2010. zaku- Ulaganja u zakupljeni poslovni prostor to su uinjena radi boljeg
podavcu depozit u iznosu 12.300,00 kn. Depozit je dan na iskoritenja poslovnog prostora u stjecanju prihoda, s poreznog se
razdoblje od godinu dana koliko i traje zakup. Ugovoreno je stajalita mogu smatrati porezno priznatim rashodom, ali tijekom
da se depozit nee vratiti zakupniku (ako se ne iskoristi za na- razdoblja u kojem je utvreno pravo uporabe imovine i ako ih se
mjenu predvienu ugovorom) ve e se iskoristiti za plaanje izravno moe povezati s odreenim stavkama prihoda. Takvo se
zadnjeg rauna za zakup. ulaganje uobiajeno smatra kao ulaganje u nematerijalnu imovinu,
2) Za primljeni depozit zakupodavac je izdao raun za primljeni odnosno kao ulaganja na tuoj imovini radi njegova poboljanja u
predujam u iznosu 12.300,00 (od toga PDV 2.300,00 kn). tijeku ugovora o dugoronom najmu/zakupu.
3) U 2011. depozit je iskoriten za plaanje zadnjeg rauna za Kod zakljuivanja ugovora o zakupu zakupac se najee oba-
zakup u iznosu 12.300,00 kn. vezuje da e zakupljeni prostor vratiti u preuzetom stanju te da e
obavljati sitnije popravke kako bi se predmet o drao u ugovorenom
stanju to zapravo znai da e snositi trokove njegova tekueg
odravanja. Meutim, kada je ugovoreno da trokove investicijskog
www.propisi.hr odravanja snosi zakupodavac, a zakupnik organizira i plati njihovo
izvoenje zakupnik e iste fakturirati zakupodavcu.
10 / 2011 27
Raunovodstvo Zakup poslovnog prostora (knjienje, PDV,
depozit, ulaganje u tuu nekretninu)

Primjer evidentiranje trokova tekueg odravanja u Knjienje kod zakupnika:

zakupu Opis Konto Duguje Potrauje
1) Z akupnik je tijekom godine zaprimio raun dobavljaa za 1) Primljen raun za materijal za centralno
obavljene usluge popravka grijanja u zakupljenom poslovnom grijanje
prostoru na iznos od 1.230,00 kn (usluga 1.000,00 kn + PDV Zalihe materijala na skladitu 3100 25.000,00
230,00 kn). Ugovorom o zakupu odreeno je da trokove odr- Pretporez prema primljenim raunima 1600 5.750,00
avanja snosi zakupac. Obveze prema dobavljaima 2200 30.750,00
2) Plaen je raun dobavljau u iznosu 1.230,00 kn. 2) Primljen raun za uvoenje centralnog
Knjienje kod zakupnika: grijanja
Usluga uvoenja centralnog grijanja 4110 5.000,00
Opis Konto Duguje Potrauje Pretporez prema primljenim raunima 1600 1.150,00
Obveze prema dobavljaima 2200 6.150,00
1) Primljen raun za uslugu popravka
grijanja 3)Plaeni su rauni dobavljaima
Usluge tekueg odravanja 4120 1.000,00 iro raun 1000 36.900,00
Pretporez prema primljenim raunima 1600 230,00 Obveze prema dobavljaima 2200 36.900,00
Obveze prema dobavljaima 2200 1.230,00 4) Utroen materijal za uvoenje centralnog
2)Plaanje rauna grijanja
iro raun 1000 1.230,00 Zalihe materijala na skladitu 3100 25.000,00
Obveze prema dobavljaima 2200 1.230,00 Utroeni materijal 4006 25.000,00

Ako je koritenje poslovnog prostora uvjetovano znaajnijim ula- 5)Ispostavljen raun zakupodavcu za uvoe-
nje centralnog grijanja u poslovni prostor
ganjem kojim se poboljava prostor i poveava njegova vrijednost,
Unaprijed plaena zakupnina 1900 36.900,00
zakupodavac i zakupnik mogu ugovoriti obvezu zakupnika da vlasti- Obveza za PDV 2600 6.900,00
tim ulaganjem osposobi poslovni prostor uz pravo koritenja kroz Ostali poslovni prihodi 7699 30.000,00
odreeno razdoblje, a da za to razdoblje:
6) Primljen raun za mjeseni zakup poslov-
zakupnik ne isplauje zakupninu nego ju uraunava u vrijed-
nog prostora
nost ulaganja, ili da Zakupnine za poslovni prostor 4140 4.000,00
zakupnik redovito podmiruje zakupninu, a da se uloena sred- Pretporez prema primljenim raunima 1600 920,00
stva smatraju investicijom zakupnika odnosno ulaganjem u Unaprijed plaena zakupnina 1900 4.920,00
tuu imovinu.
Za isti primjer, knjienja kod zakupodavca su sljedea:
Primjer zakupnik za izvrena ulaganja na plaa zakupninu 1) Primljen je raun od zakupnika za uvedeno centralno grijanje
Za zakupljeni poslovni prostor, zakupnik je odluio uvesti centralno u poslovni prostor koji je predmet zakupa u iznosu 36.900,00
grijanje s obzirom da grijanje tog prostora do tada nije bilo rijeeno. kn (osnovca 30.000,00 kn + PDV 6.900,00 kn). Ugovoreno
Ugovoreno je da zakupnik za iznos ulaganja nije obvezan zakupodav- je da zakupnik ne isplauje zakupninu za vrijednost uloenog
cu plaati zakup. ulaganja.
1) Kupljen je materijal za centralno grijanje od dobavljaa u 2) Ispostavljen je raun za mjeseni zakup poslovnog prostora u
vrijednosti 30.750,00 kn (osnovica 25.000,00 kn + PDV iznosu 4.920,00 kn (osnovica 4.000,00 + PDV 920,00 kn).
5.750,00 kn). Knjienje kod zakupodavca:
2) Primljen je raun za obavljeno uvoenje centralnog grijanja u
iznosu 6.150,00 kn (osnovica 5.000,00 kn + PDV 1.150,00 Opis Konto Duguje Potrauje
kn). 1) Primljen raun (od zakupnika) za uvedeno
3) Plaeni su rauni dobavljaima u iznosu 36.900,00 kn. centralno grijanje u poslovni prostor
4) Evidentiran je utroeni materijal za centralno grijanje u iznosu Materijalna imovina u pripremi 0260 30.000,00
25.000,00 kn. Pretporez prema primljenim raunima 1600 6.900,00
Unaprijed naplaena zakupnina 2910 36.900,00
5) Ukupni trokovi uvoenja centralnog grijanja u poslovni pro-
stor fakturirani su zakupodavcu u iznosu 36.900,00 kn (osno- 2) Ispostavljen je raun za mjeseni zakup
vica 30.000,00 kn + PDV 6.900,00 kn). poslovnog prostora
Prihodi od zakupa nekretnine 7600 4.000,00
6) Primljen je raun za mjeseni zakup poslovnog prostora u
Obveze za PDV 2600 920,00
iznosu 4.920,00 kn (osnovica 4.000,00 kn + PDV 920,00 kn) Unaprijed naplaena zakupnina 2910 4.920,00
Ako je ugovorom o zakupu regulirano da zakupnik redovito pod-
miruje zakupninu, a da se uloena sredstva smatraju investicijom
zakupnika odnosno ulaganjem u tuu imovinu, zakupnik e iznos ula-
ganja knjiiti na raunu - ulaganja na tuim sredstvima u razdoblju
zakupa.
Telefoni za savjete Sukladno l. 12. st. 5. t. 3. Zakona o porezu na dobit izvrena
01/ 48 36 046 / 49 21 739 ulaganja mogu se amortizirati kroz razdoblje od 4 godina po stopi od
(iskljuivo putem PIN-a) 25% ili kroz razdoblje od 2 godine po ubrzanoj stopi od 50%. Ulaganje
se amortizira tijekom vremena koje ne moe biti due od vremena na
Radnim danom 8.30 13.00h koje je sklopljen ugovor o najmu/zakupu.
28 10 / 2011
 Raunovodstvo
Igor Milinovi, mag. oec., Nada Petrovi, dipl. oec.

Primjer Ulaganje u poslovni prostor koji je u zakupu: Ako je zakupnik plaao zakupninu neovisno o ulaganju u zakuplje-
ni poslovni prostor znai da je u poslovni prostor ulagao za vlastite
Za zakupljeni poslovni prostor, zakupnik je odluio uvesti centralno
potrebe. Obavljenim ulaganjem zakupnik je poveao vrijednost po-
grijanje. Ugovoreno je da se uloena sredstva za uvoenje central-
slovnog prostora, a raskidom ugovora o zakupu zakupodavac dolazi
nog grijanja u poslovni prostor smatraju investicijom zakupnika tj.
u posjed ureenog poslovnog prostora.
ulaganje u tuu imovinu zakupnika.
1) Primljen je raun od dobavljaa za materijal i usluge uvoenja
centralnog grijanja u iznosu 36.900,00 kn (osnovica 30.000,00
kn + 6.900,00 kn).
2) Ulaganje u centralno grijanje stavljeno u uporabu. Dakle, ako je zakupnik iskoristio pravo na odbitak pretpo-
3) Primljen je raun za mjeseni zakup poslovnog prostora u
reza zaraunatog na ulaganje, nakon raskida ugovora za-
iznosu 4.920,00 kn (osnovica 4.000,00 kn + 920,00 kn).
4) Plaen raun dobavljau za zakup poslovnog prostora u izno- kupnik treba obraunati ukupna ulaganja tijekom trajanja
su 4.920,00 kn. zakupa i obraunati PDV sukladno l. 2. st. 1. t. 1. Zakona o
5) Obraunata je amortizacija za nematerijalnu imovinu (ulaganje PDV-u, iako prema ugovoru nema pravo zakupodavcu zara-
na tuoj imovini) u iznosu 15.000,00 kn. unati ulaganje u tuu imovinu.6
Knjienje kod zakupodavca:
Primjer obraun PDV na ulaganja tijekom trajanja zakupa:
Opis Konto Duguje Potrauje
1) P
rema ugovoru zakupnik nema pravo zaraunati zakupodavcu
1) Primljen raun za materijal i uslugu ulaganja koja je imao tijekom trajanja zakupa. Stoga, nakon
uvoenja centralnog grijanja isteka zakupa, zakupnik je obraunao PDV u iznosu 4.600,00
Nematerijalna imovina u pripremi 0049 30.000,00
kn na ulaganja koja je imao tijekom trajanja zakupa.
Pretporez prema primljenim raunima 1600 6.900,00
Obveze prema dobavljaima 2200 36.900,00 Knjienje kod zakupnika:
2) Ulaganje u centralno grijanje stavljeno Opis Konto Duguje Potrauje
u uporabu
Nematerijalna imovina u pripremi 0049 30.000,00 1) Obraunati PDV na ulaganja uinjena
Ulaganje na tuoj imovini u zakupu 0020 30.000,00 tijekom trajanja zakupa
Obveza za PDV - ostalo 2608 4.600,00
3) Primljen raun za mjeseni zakup poslov- Ostali nespomenuti trokovi 4699 4.600,00
nog prostora
Zakup poslovnog prostora 4140 4.000,00 Uestala je praksa ugovaranja zakupa poslovnog prostora ije
Pretporez prema primljenim raunima 1600 920,00 je koritenje uvjetovano ulaganjem bilo iz razloga neprilagoeno-
Obveze prema dobavljaima 2200 4.920,00 sti prostora zahtjevima djelatnosti koju obavlja zakupnik, bilo zbog
4)Plaen raun dobavljau za najam nedostatka sredstava zakupodavca da odreeni prostor dovede u
iro raun 1000 4.920,00 funkciju. Ovakav oblik ugovaranja zakupa poslovnog prostora neki
Obveze prema dobavljaima 2200 4.920,00 porezni obveznici koriste sa ciljem izbjegavanja poreznih obveza. U
5) Obraun amortizacije nematerijalne postupku poreznog nadzora susreu se razliiti modeli ugovaranja
imovine vezana za ulaganja u poslovni prostor osmiljena radi izbjegavanja
Amortizacija nematerijalne imovine 4301 15.000,00 evidentiranja prihoda od najma i umanjenja porezne osnovice to u
Akumulirana amortizacija nematerijalne konanici rezultira manje plaenim porezom. Kod utvrivanja obveze
imovine 0092 15.000,00 obraunavanja i plaanja poreza u ovakvim sluajevima uzimaju se
Eventualno neamortizirani iznos ulaganja na tuoj imovini nakon u obzir i odredbe l. 10. Ope poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08
isteka roka zakupa knjii se na teret trokova poslovanja i zatvara se i 18/11) koji propisuje da se porezne injenice utvruju prema njiho-
konto ulaganja u poslovnim knjigama. voj gospodarstvenoj biti. Za prosudbu podlijee li neto oporezivanju
Ako zakupodavac i zakupnik zakljue ugovor o zakupu poslovnog nije od znaaja kako su stranke nazvale pravni posao nego njegov
prostora prema kojemu zakupnik preuzima obvezu ulaganja u po- sadraj, a to je u ovom sluaju zakup poslovnog prostora za koji je
slovni prostor, a radi prijevremenog raskida ugovora o zakupu zaku- nebitno plaa li se zakupnina novcem ili ulaganjem u imovinu zaku-
pnik nema pravo zaraunati zakupodavcu uinjena ulaganja, niti je podavca.
obvezan poslovni prostor vratiti u prvotno stanje, dakle ulaganje se
daje zakupodavcu bez ikakve naknade, dio neamortiziranog ulaga-
nja na tuoj imovini, za kojeg je razvidno da se ostatak vrijed-
nosti, odnosno neamortiziranog dijela ulaganja moe utvrditi prema
trinim vrijednostima, ne moe se smatrati porezno priznatim
rashodom, jer za priznavanje rashoda nisu ispunjeni uvjeti iz propisa
to se odnose na sueljavanje rashoda sa stavkama prihoda.5

5 Vie o tome u miljenju MF Klasa:410-01/10-01/1551; Ur. Br: 513-07-21- 6 Vie o tome u miljenju MF Klasa:410-01/10-01/1551; Ur. Br: 513-07-21-
01/10-2 od 29. prosinca 2010. godine, Porezni vjesnik br. 3/2011. str. 5 6. 01/10-2 od 29. prosinca 2010. godine, Porezni vjesnik br. 3/2011. str. 3 4.
10 / 2011 29
Raunovodstvo

Jelena Gajek, dipl. oec.

Moraju li
drutva u mirovanju
podnositi statistika
i porezna izvjea?
U lanku se ukratko pojanjava jesu li drutva u mirovanju obveznici predaje statistikih i
poreznih izvjetaja.

1. Pojam drutva u mirovanju
Zakon o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93 do 137/09)
NE poznaje pojam drutva u mirovanju. Kada se drutvo regi-
strira kod Trgovakog suda od tog dana drutvo je aktivno tj. moe
poslovati uz uvjete koje treba zadovoljiti prema odgovarajuim propi-
sima. Drutvo prestaje brisanjem iz registra. Ove se odredbe odnose
na trgovaka drutva: dioniko drutvo, drutvo s ogranienom od-
govornou, javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, gospo-
darsko interesno udruenje i trgovac pojedinac.
Drutvo moe biti aktivno ili neaktivno (obavljati poslove ili ne
obavljati) ali to je i dalje drutvo koje postoji na tritu, koje je upi-
sano u registar. Drutvo, kada ne posluje, posjeduje imovinu, po-
traivanja i obveze (najmanje kapital upisan kod Trgovakog suda).
Druge pravne osobe koje se registriraju u skladu s drugim propisi-
ma isto tako nemaju ugraen pojam u mirovanju, odnosno postoje
dok nisu brisani iz registra. To su primjerice: zadruge, ustanove i dr.
Drutva i druge pravne osobe te fizike osobe koje su obveznici
poreza na dobit, obveznici su primjene propisa o raunovodstvu, a ti
ih propisi (Zakon o porezu na dobit i Zakon o raunovodstvu) obve-
zuju na podnoenje statistikih i poreznih izvjea. Ova obveza traje
do brisanja iz registra.
2. Odluka o mirovanju
Ako se drutvo nae u situaciji da oekuje da e biti neaktivno
odreeno vrijeme uputno je donijeti odluku o neaktivnosti odnosno
mirovanju drutva.
30
Primjer odluke:
Uprava drutva PROMET d.o.o., Zagreb, Ilica 48, donosi 31. svib-
nja 2011. slijedeu
ODLUKU
o mirovanju drutva
I.
Radi recesije drutvo nije uspjelo ugovoriti poslove za slijedee
razdoblje, te uprava donosi odluku, da se ne oekuju poslovne
aktivnosti, pa e drutvo biti u mirovanju od lipnja 2011.g. do
prosinca 2011.g. Drutvo e odjaviti zaposlene radnike.
II.
O ovoj odluci izvijestiti e se Porezna uprava i HGK-a.
 Direktor drutva:
 ______________
 (Marko Markovi)
Odluku o neaktivnosti uputno je dostaviti Poreznoj upravi da bi
ista imala saznanja o aktivnosti drutva. Ukoliko drutvo prema pri-
javi poreza na dobit treba plaati predujmove poreza, moe pisanim
putem zatraiti od Porezne uprave smanjenje predujma (vie vidjeti
Ripup br. 6/2010 u lanku Izmjena predujma poreza na dobit).
10 / 2011

Jelena Gajek, dipl. oec.
Isto tako Odluku o neaktivnosti je uputno poslati i Hrvatskoj gos-
podarskoj komori, i uz pisani zahtjev zatraiti oslobaanje od plaa-
nja pauala i doprinosa komori za vrijeme mirovanja.
3. Obvezna statistika izvjea i
porezna izvjea
Dakle, drutvo koje je upisano u registar Trgovakog suda (ili kod
drugog registarskog tijela), bez obzira na odluku o mirovanju, ob-
vezno je podnositi sva propisana izvjea i obraune na koje ih
obvezuju propisi, i to:
porezna izvjea (podnose se Poreznoj upravi):
1) mjeseni ili tromjeseni obraun poreza na dodanu vrijednost
obrazac PDV konani (godinji) obraun poreza na dodanu
vrijednost obrazac PDV-k
2) porez na dobit (godinji obraun) obrazac PD
3) obrauni doprinosa (godinji obrauni):
obrazac SR (spomenika renta),
obrazac T (turistika lanarina),
obrazac OKF (doprinos za ume).
statistika izvjea (podnose se FINA-i):
1) godinja financijska izvjea za potrebe statistike i za javnu
objavu obrazac GFI .
Na internetskim stranicama FINA-e (www.fina.hr) pojanjeno je
da tromjesena statistika izvjea (obrazac TSI-POD) NE trebaju
predavati drutva koja ne posluju tj. ako u promatranome razdoblju
nisu imala prihode ni rashode. Moramo napomenuti, da drutvo
iako ne posluje mora, sukladno odredbama HSFI i MSFI, i nadalje
obraunavati amortizaciju na dugotrajnu imovinu koja je stavljena u
upotrebu. Samim time, postoji i obveza predaje obrasca TSI-POD jer
su nastali rashodi po osnovi amortizacije. Takoer, drutvo koje ima
otvoren iro raun kod banke, iako nema poslovnu aktivnost, imat e
trokove koje e zaraunavati banka po osnovu voenja tog rauna,
pa zbog toga postoji obveza predaje obrasca TSI-POD i u tom sluaj.
Dakle, iako postoji mogunost da se obrazac TSI-POD ne predaje
dok drutvo ne posluje, to e u praksi biti vrlo rijedak sluaj.
Ako drutvo nema aktivnosti za odreeno razdoblje, obrasci odno-
sno obrauni e biti bez podataka o prihodima i rashodima, to znai
prazni ali ih kao takve treba ispuniti, potpisati i predati nadlenim
tijelima. Obrasci o stanju aktive i pasive (Bilanca) imat e podatke,
jer drutvo ima najmanje upisani kapital.
4. Iznimka (drutva koja ne predaju
propisana izvjea i obraune)
Jedina iznimka su drutva koja su tek osnovana odnosno koja
nakon registracije nisu obavljala poduzetniku djelatnost te nema-
ju evidentiranog prometa na iro raunu niti evidentiranih poslovnih
promjena u poslovnim knjigama, osim prometa pri uplati temeljnog
kapitala. Ova drutva, nisu obvezna podnositi izvjea odnosno pro-
pisane obrasce, ali su duna do roka za predaju godinjih izvjea i
obrauna dati izjavu o neaktivnosti Poreznoj upravi i FINA-i.
Zahvaljujemo na vaem povjerenju!
Pretplatite se na asopis RAUNOVODSTVO i POREZI u praksi
10 / 2011
Raunovodstvo
Primjer Izjava o neaktivnosti:
Trgovac d.o.o.
Zagreb, Duga ulica 5
MB: 1234567
Porezna uprava: ZAGREB
Ispostava: CENTAR
Adresa: Ilica bb
IZJAVA
Drutvo Trgovac d.o.o. od dana 5.2.2010. kada je izvrena
registracija u trgovakom registru nije obavljao poduzetniku
djelatnost, nema prometa na iro raunu i nema evidentiranih
poslovnih promjena u poslovnim knjigama.
Izjava se daje u svrhu oslobaanja od obveze predaje prijave
poreza na dobit za 2009. godinu.
U Zagrebu, 25.3.2011. god.
 Direktor drutva:
M.P.
__________________
5. Mirovanje obrtnika obveznika
poreza na dobit
Obrtnici - obveznici poreza na dobit, isto su tako obvezni podno-
siti statistika i porezna izvjea i u razdoblju privremene obustave
obavljanja obrta. Naime, prema lanku 33. Zakona o obrtu (Nar. nov.
br. 77/93 do 40/10) obrtnik moe privremeno obustaviti obavljanje
obrta u trajanju do jedne godine o emu pisano izvjeuje nadleno
registarsko tijelo (nadleni upanijski ured).
Ne zaboravite:
Zakon o trgovakim drutvima NE poznaje pojam dru-
tva u mirovanju.
Drutvo koje je u mirovanju mora podnositi propisana
raunovodstvena i porezna izvjea. Iznimno, drutvo
koje je tek osnovano odnosno koje nakon registracije
nije obavljalo poduzetniku djelatnost te nema evidenti-
ranog prometa na iro raunu niti evidentiranih poslov-
nih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri
uplati temeljnog kapitala) nije obvezno sastavljati rau-
novodstvena i porezna izvjea.
Od HGK se moe zatraiti osloboenje od plaanja la-
narine i doprinosa komori za vrijeme mirovanja.
31
Raunovodstvo
mr. sc. Zdravko Baica
Raunovodstvo danih i
primljenih predujmova
kod prorauna i
proraunskih korisnika
U ovom se lanku na praktinim primjerima prikazuje knjienje danih i primljenih predujmova
kod prorauna i proraunskih korisnika.
1. Dani predujmovi
1.1. Mogunosti davanja predujmova kod
prorauna i proraunskih korisnika
Prema l. 53. Zakona o proraunu (Nar. nov., br.87/08), plaanje pre-
dujma mogue je samo iznimno, na temelju suglasnosti ministra finan-
cija, odnosno predsjednika poglavarstva. Iznimno, proraunski korisnik
moe plaati predujmom bez suglasnosti ministra financija odnosno
predsjednika poglavarstva do iznosa utvrenog u zakonu o izvravanju
dravnog prorauna, odnosno odluci o izvravanju prorauna.
Prema l. 10. Zakona o izvravanju Dravnog prorauna Republike
Hrvatske za 2011. godinu (Nar. nov,, br. 140/10), korisnik moe pla-
ati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinanog
iznosa od 20.000,00 kuna.
Iz navedenih odredbi proizlazi da dravni proraun i proraunski kori-
snici dravnog prorauna ne mogu isplaivati predujmove za nabavku
robe (proizvoda), usluga i radova dobavljaima ako pojedinani iznosi
iznose 20.000,00 kuna ili vie ako za to nisu dobili prethodnu sugla-
snost ministra financija. Jedinice lokalne i regionalne samouprave i
proraunski korisnici dotine jedinice ne mogu isplaivati predujmove
za nabavku robe (proizvoda), usluga i radova dobavljaima ako poje-
dinani iznosi iznose vie od najvieg iznosa kojeg odredi predsjednik
poglavarstva dotine jedince ako za to nisu dobili prethodnu sugla-
snost poglavarstva dotine jedinice.Prema l.124. toka 14. Zakona o
proraunu, novanom kaznom od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna
kaznit e se za prekraj pravna osoba, ako se pri plaanju predujma
postupi suprotno l.53. Zakona o proraunu.
32
Prema l.125. toka 18. Zakona o proraunu, novanom kaznom
od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj odgovor-
na osoba prorauna i proraunskog korisnika, ako se pri plaanju
predujma postupi suprotno l. 53. Zakona o proraunu.
1.2. Dani predujmovi za dugotrajnu
nefinancijsku imovinu kod prorauna
i proraunskih korisnika koji nisu u
sustavu PDV-a
Prema odredbi l. 21. Pravilnika o proraunskom raunovodstvu i
raunskom planu (Nar. nov., br. 114/10 i 31/11), rashodi (ukljuujui
i rashode za dugotrajnu nefinancijsku imovinu) priznaju se na teme-
lju nastanka poslovnog dogaaja (obveza) u izvjetajnom razdoblju
na koje se odnose neovisno o plaanju (iznimno, u djelatnosti zdrav-
stva te u obavljanju vlastite trgovake i proizvoake djelatnosti
rashodi za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku
stvarnog utroka odnosno prodaje).
Iz navedenih odredbi proizlazi da rashod za dugotrajnu nefinancij-
sku imovinu kod prorauna i proraunskih korisnika nastaje u trenut-
ku nabave. Meutim, uvoenjem posebnih osnovnih rauna rasho-
da za predujmove u razredu 4 - Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine, proizlazi da kod dugotrajne nefinancijske imovine u sluaju
plaanja predujma rashod nastaje u trenutku plaanja predujma, a
ne u trenutku nabave dugotrajne nefinancijske imovine. Prema ra-
unskom planu za proraune i proraunske korisnike postoje sljedei
osnovni rauni rashoda za plaene predujmove za dugotrajnu nefi-
nancijsku imovinu; to su:
10 / 2011
 Raunovodstvo
mr. sc. Zdravko Baica

r aun 41811- Predujmovi za nabavu neproizvedene imovine 1.3. Dani predujmovi za kratkotrajnu
(dugotrajne),
nefinancijsku imovinu kod prorauna
raun 42811- Predujmovi za nabavu proizvedene dugotrajne
i proraunskih korisnika koji nisu u
imovine,
sustavu PDV-a
raun 43811- Predujmovi za nabavu plemenitih metala, umjet-
nikih i znanstvenih djela i ostalih vrijednosti, Za razliku od predujmova za dugotrajnu nefinancijsku imovinu
raun 45811- Predujmovi za dodatna ulaganja na nefinancij- kada se isplata predujma knjii kao rashod kod isplate predujmova
za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu nema knjienja rashoda, ve
skoj imovini.
samo potraivanja.
Primjer 1. - Plaanje predujma i nabava dugotrajne imovine
Primjer 3. - Plaanje predujma i nabava kratkotrajne
u istoj su kalendarskoj godini imovine u istoj su kalendarskoj godini
Red. Raun Raun
Opis Iznos Red.
br. Duguje Potrauje Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1.a Izvod iro-rauna - isplata 1. Izvod iro-rauna isplata
- uplata predujma dobavljau za raunalo 7.669,52 42811 11121 - uplata predujma dobavljau za uredski
1.b Paralelno knjienje 7.669,52 12912 91112 materijal 7.669,52 12912 11121
2.a Ulazni raun dobavljaa za raunalo: 2.a Ulazni raun dobavljaa za uredski materijal:
- vrijednost raunala = 12.520,32 - vrijednost materijala = 12.520,32
- PDV = 2.879,68 - PDV = 2.879,68
ukupno 15.400,00 42211 24221 - ukupno 15.400,00 32211 23221
2.b Paralelno knjienje rauna: 2.b Paralelno knjienje rauna:
-nabavna vrijednost raunala 15.400,00 02211 91111 -nabavna vrijednost zaliha 15.400,00 06131 91111
-storno rashoda za plaeni predujam -7.669,52 42811 - -zatvaranje potraivanja za predujam s
-smanjenje izvora za predujam 7.669,52 91112 - obvezama iz rauna 7.669,52 23221 12912

-zatvaranje potraivanja za predujam s 3. Izvod iro-rauna isplata:

obvezama iz rauna 7.669,52 24221 12912 - uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 23221 11121
3. Izvod iro-rauna isplata:
Primjer 4. - Plaanje predujma i nabava kratkotrajne
- uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 24221 11121
imovine u razliitoj su kalendarskoj godini
Primjer 2. - Plaanje predujma i nabava dugotrajne imovine Raun
Red.
u razliitoj su kalendarskoj godini Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
Raun 1 2 3 4 5
Red.
Opis Iznos Knjienja u 2010.
br. Duguje Potrauje
1 2 3 4 5 1. Izvod iro-rauna isplata
Knjienja u 2010. - uplata predujma dobavljau za uredski
1.a Izvod iro-rauna isplata materijal 7.669,52 12912 11121
- uplata predujma dobavljau za raunalo 7.669,52 42811 11121 Knjienja u 2011.
1.b Paralelno knjienje 7.669,52 12912 91112 2.a Ulazni raun dobavljaa za uredski materijal:
Knjienja u 2011. - vrijednost materijala = 12.520,32
2.a Ulazni raun dobavljaa za raunalo: - PDV = 2.879,68
- vrijednost raunala = 12.520,32 - ukupno 15.400,00 32211 23221
- PDV = 2.879,68 2.b Paralelno knjienje rauna:
ukupno 15.400,00 42211 24221 -nabavna vrijednost zaliha 15.400,00 06131 91111
2.b Paralelno knjienje rauna: -zatvaranje potraivanja za predujam s
-nabavna vrijednost raunala 15.400,00 02211 91111 obvezama iz rauna 7.669,52 23221 12912
-storno rashoda za plaeni predujam u 3. Izvod iro-rauna isplata:
prethodnoj godini -7.669,52 42211 -
-smanjenje izvora za razliku 7.669,52 91112 - - uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 23221 11121
-zatvaranje potraivanja za predujam s
obvezama iz rauna 7.669,52 24221 12912
3. Izvod iro-rauna isplata:
- uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 24221 11121 www.RiPup.hr
10 / 2011 33
Raunovodstvo Raunovodstvo danih i primljenih predujmova
kod prorauna i proraunskih korisnika
1.4. Primjena propisa o PDV-u za
dane i primljene predujmove kod
proraunskih korisnika koji su u
sustavu PDV-a
Ovdje emo samo pisati o propisima o PDV-u za dane i primljene
predujmove, a detaljno o PDV-u za proraune i proraunske korisnike
koji su u sustavu PDV-a pisali smo u lanku Prorauni i proraunski
korisnici u sustavu poreza na dodanu vrijednost koji je objavljen u
RiPup-u br. 5/08 na str. 55.
Prema raunskom planu za proraune i proraunske korisnike
potraivanja za PDV iskazuju se na osnovnom raunu 12421-Po-
traivanja za pretporez kod obveznika PDV-a i na osnovnom raunu
12422-Potraivanja za vie plaeni PDV po obraunu. Iz samog nazi-
va osnovnog rauna 12422 proizlazi da se na tom osnovnom raunu
knjie samo potraivanja za PDV koja proizlaze iz Obrasca PDV (kojeg
porezni obveznik PDV-a sastavlja mjeseno ili tromjeseno i na kraju
godine), u kojem se prebijaju potraivanja za PDV iz ulaznih rauna
(i nekih drugih sluajeva potraivanja za PDV) i obveze za PDV iz
izlaznih rauna (i nekih drugih sluajeva obveza za PDV) za odree-
no razdoblje (mjeseno ili tromjeseno i godinje). Zbog navedenog
smatram da se na osnovnom raunu 12421, osim potraivanja za
PDV po ulaznim raunima iskazuju i sva ostala druga potraivanja za
PDV. Predlaem da se osnovni raun 12421- Potraivanja za pretpo-
rez kod obveznika PDV-a po ulaznim raunima, ralani na sljedee
podraune:
124211- Potraivanja za pretporez iz ulaznih rauna tuzemnih
dobavljaa za obraunane isporuke,
124212- Potraivanja za pretporez na isplaene predujmo-
ve,
124213- Potraivanja za pretporez kod uvoza robe,
1242131- Obraunano potraivanje za pretporez kod uvoza
robe,
1242132- Potraivanje za pretporez kod uvoza robe nakon
plaanja PDV-a carinarnici,
124214- Potraivanja za pretporez na usluge inozemnih podu-
zetnika,
1242141- Obraunano potraivanje za pretporez na usluge
inozemnih poduzetnika,
1242142- Potraivanje za pretporez na usluge inozemnih
poduzetnika nakon plaanja PDV-a na poseban raun kod
Porezne uprave,
124219- Potraivanja za ostale pretporeze.
Prema raunskom planu za proraune i proraunske korisnike ob-
veze za PDV iskazuju se na osnovnom raunu 23921- Obveze za PDV
kod obveznika PDV-a i na osnovnom raunu 23922- Obveze za PDV
po obraunu. Iz samog naziva osnovnog rauna 23922 proizlazi da
se na tom osnovnom raunu knjie samo obveze za PDV koje proizla-
ze iz Obrasca PDV (kojeg porezni obveznik PDV-a sastavlja mjeseno
ili tromjeseno i na kraju godine) u kojem se prebijaju potraivanja za
PDV iz ulaznih rauna (i nekih drugih sluajeva potraivanja za PDV)
i obveze za PDV iz izlaznih rauna (i nekih drugih sluajeva obveza
za PDV) za odreeno razdoblje (mjeseno ili tromjeseno i godi-
nje). Zbog navedenog smatram da se na osnovnom raunu 23921,
osim obveza za PDV po izlaznim raunima iskazuju i sve ostale druge
obveze za PDV. Predlaem da se osnovni raun 23921- Obveze za
PDV kod obveznika PDV-a po izlaznim raunima, ralani na sljedee
podraune:
239211- Obveze za PDV iz izlaznih rauna za obraunane ispo-
ruke tuzemnim kupcima,
34
2 39212- Obveze za PDV na primljene predujmove,
239213- Obveze za PDV na nezaraunate isporuke,
239214- Obveze za PDV na usluge inozemnih poduzetnika,
239215- Obveze za PDV iz izlaznih rauna za obraunane uslu-
ge inozemnim kupcima,
239219- Obveze za ostale vrste PDV-a.
U vezi obrauna PDV-a kod predujma odredbe se nalaze u l. 7. st.
4. i l. 20. st. 9. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95 do 94/09) i l.
50., l. 52., l. 107. st. 1. i l. 136. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br.
149/09 i 89/11).
Prema navedenim odredbama za primljene predujmove, u mo-
mentu zaprimanja predujma na iro-raun ili neki drugi raun, po-
rezni obveznik PDV-a duan je ispostaviti raun za predujam i na
samom raunu iskazati obvezu za PDV koju iskazuje u knjizi izlaznih
rauna za predujmove i na kraju obraunskog razdoblja za obraun
PDV-a tu obvezu iskazuje i u Obrascu PDV.
Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu iz koje primatelj pre-
dujma preraunanom stopom od 18,6992% izraunava PDV kada
je stopa PDV-a 23% odnosno preraunanom stopom od 9,0909%
izraunava PDV kada je stopa PDV-a 10%.
Davatelj predujma (ako je porezni obveznik PDV-a), iz ulaznog ra-
una za predujam koristi pretporez odnosno potrauje od Porezne
uprave PDV iz ulaznog rauna za predujam. Navedeno potraivanje
za PDV (zajedno s osnovicom) unosi u knjigu ulaznih rauna za pre-
dujmove i na kraju obraunskog razdoblja za obraun PDV-a potrai-
vanje iskazuje i u Obrascu PDV.
Smatram da se iz izlaznog rauna za predujam u glavnoj knjizi
treba proknjiiti samo obveza za PDV na potranoj strani rauna
239212-Obveze za PDV za primljene predujmove i privremeno sma-
njenje obveze za predujam na dugovnoj strani rauna 23951-Obveze
za predujmove.
Kod ulaznog rauna za predujam za kratkotrajnu nefinancijsku imo-
vinu takoer se knjii samo potraivanje za pretporez na dugovnoj
strani rauna 124212-Potraivanja za pretporez na isplaene preduj-
move i privremeno smanjenje potraivanja za predujam na potranoj
strani odgovarajueg rauna 12912-Potraivanja za predujmove.
Kod ulaznog rauna za predujam za dugotrajnu nefinancijsku imo-
vinu takoer se knjii samo potraivanje za pretporez na dugovnoj
strani rauna 124212-Potraivanja za pretporez na isplaeni preduj-
move i storniranje odgovarajueg rauna rashoda za predujmove.
Kada po odreenom predujmu doe do isporuke dobara odno-
sno do obavljanja usluga, ispostavlja se izlazni raun u kojem se
zaraunava cjelokupna isporuka (i obraunava PDV na vrijednost
cjelokupne isporuke), a raun za predujam se ponitava (stornira).
Storniranje izlaznog rauna za predujam obavlja se i u knjizi izlaznih
rauna za predujmove (dakle, i na Obrascu PDV) i u glavnoj knjizi.
Isto tako i ulazni raun za predujam stornira se u knjizi ulaznih rauna
za predujmove (dakle, i na Obrascu PDV) i u glavnoj knjizi.
Ako po plaenom predujmu ne doe do isporuke dobra ili usluge,
a plaeni predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na
odbitak pretporeza. U tom sluaju on mora pisano izvijestiti primate-
lja predujma da je obavio ispravak pretporeza, a primatelj predujma
tada smanjuje svoju poreznu obvezu.
O plaenom predujmu na usluge inozemnog dobavljaa i obvezi
obrauna PDV-a na taj predujam od strane proraunskih korisnika
koji su u sustavu PDV-a i od strane proraunskih korisnika koji nisu
u sustavu PDV-a prema l.11. ili 22. Zakona o PDV-u, piemo u toki
1.7. ovoga lanka.
10 / 2011
 Raunovodstvo
mr. sc. Zdravko Baica

1.5. Dani predujmovi za dugotrajnu u svom knjigovodstvu odnosno glavnoj knjizi (samo PDV) i po-
datke iz navedenog dokumenta unosi u knjigu ulaznih rauna
nefinancijsku imovinu kod
za predujmove (i osnovicu i PDV), a to znai i u Obrazac PDV;
proraunskih korisnika koji su u
3) Kod knjienja ulaznog rauna za primljene predujmove u po-
sustavu PDV-a
slovnom dogaaju br. 2., knjiili smo samo potraivanje za
Sve to je napisano u toki 1.2. ovoga lanka u vezi knjienja pretporez (PDV) i to na teret isplaenog predujma (poseban
danog predujma za dugotrajnu nefinancijsku imovinu na raunima analitiki raun), jer je to dokument za obraun poreza a ne
rashoda vrijedi i za ovu toku, a razlika je u tome to proraunski za obvezu prema dobavljau koja ne moe nastati prije izvr-
korisnici koji su u sustavu PDV-a, PDV iz ulaznog rauna za predujam ene isporuke. Navedeno knjienje se stornira kada dobavlja
za dugotrajnu nefinancijsku imovinu i konano iz ulaznog rauna za ispostavi ulazni raun za dugotrajnu imovinu za koju je plaen
obavljenu isporuku dugotrajne nefinancijske imovine ne knjie kao predujam, to smo i uinili u poslovnom dogaaju br. 3b;
rashod ve kao potraivanje za pretporez.
Primjer 6. - Plaanje predujma i nabava dugotrajne imovine
Primjer 5. - Plaanje predujma i nabava dugotrajne imovine u razliitoj su kalendarskoj godini
u istoj su kalendarskoj godini
Red. Raun
Red. Raun Opis Iznos
Opis Iznos br. Duguje Potrauje
br. Duguje Potrauje 1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
Knjienja u 2010.
1.a Izvod iro-rauna isplata
1.a Izvod iro-rauna isplata
- uplata predujma dobavljau za
- uplata predujma dobavljau za raunalo 7.669,52 42811 11121
raunalo 7.669,52 42811 11121
1.b Paralelno knjienje 7.669,52 12912 91112
1.b Paralelno knjienje 7.669,52 12912 91112
2. Ulazni raun za predujam za PDV
2. Ulazni raun za predujam za PDV:
-osnovica = 6.235,38
- osnovica = 6.235,38
-PDV 18,6992% na 7.669,52 1.434,14 124212
- PDV 18,6992% na 7.669,52 1.434,14 124212 -
-storno rashoda za PDV -1.434,14 42811
- storno rashoda za PDV -1.434,14 42811 -
Knjienja u 2011.
3.a Ulazni raun dobavljaa za raunalo:
3.a Ulazni raun dobavljaa za raunalo:
- vrijednost raunala 12.520,32 42211 -
- vrijednost raunala 12.520,32 42211 -
- PDV 2.879,68 124211 -
- PDV 2.879,68 124211 -
- ukupno 15.400,00 - 24221
- ukupno 15.400,00 - 24221
3.b Paralelno knjienje rauna:
3.b Paralelno knjienje rauna:
-nabavna vrijednost raunala bez PDV-a 12.520,32 02211 91111
-nabavna vrijednost raunala bez PDV-a 12.520,32 02211 91111
-storno potraivanja za PDV iz ulaznog
rauna za predujam -1.434,14 124212 -storno potraivnja za PDV iz ulaznog
rauna za predujam -1.434,14 124212
-storno rashoda iz plaenog predujma -6.235,38 42811 -
-storno rashoda za plaeni predujam u
-smanjenje izvora za predujam 7.669,52 91112 -
prethodnoj godini -6.235,38 42211 -
-zatvaranje potraivanja za predujam s
-smanjenje izvora za predujam 7.669,52 91112 -
obvezama iz rauna 7.669,52 24221 12912
-zatvaranje potraivanja za predujam s
4. Izvod iro-rauna isplata:
obvezama iz rauna 7.669,52 24221 12912
- uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 24221 11121
4. Izvod iro-rauna isplata
Napomene uz Primjer 5.: - uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 24221 11121
1) Pretpostavili smo da je proraunski korisnik, koji je u sustavu
PDV-a, primatelj ulaznog rauna za predujmove; Napomena uz Primjer 6.:
Sve to je napisano uz primjer br. 5. vrijedi i u ovom sluaju.
2) Ako je s dobavljaem ugovoreno da se isporuka robe ili usluga
djelomino ili potpuno plati unaprijed prije obavljene isporuke, Razlika je samo u tome to se za plaeni predujam u prethod-
tada najee dobavlja ispostavlja predraun. Taj predraun noj godini ne stornira raun 42811 (rashodi za predujam), ve
ne knjii se u knjigovodstvu niti se evidentira u Obrascu PDV. se umanjuju tekui rashodi nabave dugotrajne nefinancijske
Po isplati predujma dobavljau, proraunski korisnik, koji je u imovine raun 42211.
sustavu PDV-a, mora zahtijevati od dobavljaa da mu ispo-
1.6. Dani predujmovi za kratkotrajnu
stavi ulazni raun za predujam (a to je i obveza dobavljaa
nefinancijsku imovinu kod prorauna
prema propisima o PDV-u), jer jedino tako moe u Obrascu
PDV evidentirati potraivanje za pretporez i prije izvrenja is-
i proraunskih korisnika koji su u
poruke odnosno ispostavljanja pravog ulaznog rauna. Kada sustavu PDV-a
proraunski korisnik, koji je u sustavu PDV-a, zaprimi ulazni Za razliku od predujmova za dugotrajnu nefinancijsku imovinu
rauna za predujam od dobavljaa, tada taj dokument knjii i kada se isplata predujma knjii kao rashod, kod isplate predujmova
10 / 2011 35
Raunovodstvo Raunovodstvo danih i primljenih predujmova
kod prorauna i proraunskih korisnika

za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu nema knjienja rashoda nego Vano je napomenuti da u skladu s odredbama l. 38. i l. 39.
samo potraivanja. Meutim, knjienje pretporeza za PDV kod ula- Pravilnika o PDV-u, PDV na usluge inozemnih dobavljaa plaaju i
znog rauna za predujam i kod stvarnog ulaznog rauna od dobavlja- poduzetnici koji nisu porezni obveznici PDV-a, dakle i proraunski ko-
a isto je kao i kod nabave dugotrajne nefinancijske imovine. risnici koji nisu u sustavu PDV-a prema l.11. i l.22. Zakona o PDV-
u. Jedino neprofitne organizacije koje nisu porezni obveznici PDV-a
Primjer 7. - Plaanje predujma i nabava kratkotrajne prema l. 6. st.2. Zakona o PDV-u (tijela dravne vlasti, tijela dravne
imovine u istoj su kalendarskoj godini i lokalne samouprave i uprave, politike stranke, sindikati i komore),
nisu obvezni obraunavati PDV na usluge inozemnih dobavljaa, jer
Red. Raun
Opis Iznos se ne smatraju poduzetnicima.
br. Duguje Potrauje Prema l. 50. Pravilnika o PDV-u, kod usluga koje inozemni podu-
1 2 3 4 5 zetnik obavi domaem poduzetniku (l. 19. st. 2. Zakona o PDV-u),
1. Izvod iro-rauna isplata porezna obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojem su
- uplata predujma dobavljau za uredski usluge obavljene ili plaene (predujmljene).
materijal 7.669,52 12912 11121 Iz navedene odredbe proizlazi da se PDV na usluge inozemnih po-
2. Ulazni raun za predujam za PDV: duzetnika obraunava i plaa i prije nego to inozemni poduzetnik
ispostavi raun za izvrenu uslugu ako je inozemnom poduzetniku
-osnovica = 6.235,38
isplaen predujam.
-PDV 18,6992% od 7669,52 1.434,14 124212 91112
Primjer 8. - Plaanje predujma inoz. dobavljau za usluge
3.a Ulazni raun dobavljaa za uredski materijal:
od strane prorauna i proraunskih korisnika,
- vrijednost materijala 12.520,32 32211 -
koji nisu u sustavu PDV-a prema l. 6. st. 2.
- PDV 2.879,68 124211 - Zakona, u istoj kalendarskoj kada je usluga
- ukupno 15.400,00 - 23221 obavljena
3.b Paralelno knjienje rauna:
Red. Raun
-nabavna vrijednost zaliha bez PDV-a 12.520,32 06131 91111 Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
-storno potraivanje za PDV iz ulaznog
1 2 3 4 5
rauna za predujam -1.434,14 124212
1. Izvod iro-rauna - isplata predujma inoze-
-smanjenje izvora za PDV na predujam 1.434,14 91112 - mnom dobavljau za uslugu 2.000,00 12912 11121
-zatvaranje potraivanja za predujam s 2.a Raun inozemnog dobavljaa za uslugu
obvezama iz rauna 7.669,52 23221 12912 elektronske obrade podataka 2.500,00 32389 23238
4. Izvod iro-rauna isplata 2.b Zatvaranje obveze prema dobavljau s
- uplata dobavljau (razlika obveze) 7.730,48 23221 11121 potraivanjem za predujam 2.000,00 23238 12912
Napomena uz Primjer 7.: 3. Izvod iro-rauna - isplata inozemnom
U sluaju plaanja predujma za nabavu kratkotrajne nefinan-
dobavljau razlike 500,00 23238 11121
cijske imovine kod proraunskog korisnika koji je u sustavu Napomena uz Primjer 8.:
PDV-a, kada je plaanje predujma u 2010. god. a isporuka Kada je plaanje predujma u 2010. god. a usluga je obavljena
imovine od strane dobavljaa u 2011., knjienja poslovnih od strane inozemnog dobavljaa u 2011. god., knjienja po-
dogaaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 7., s tim da slovnih dogaaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 8., s
knjienja pod red. br. 1. i 2. treba provesti u 2010., a knjienja tim da se knjienje pod red. br. 1. treba provesti u 2010. god.,
pod red. br. 3.a, 3.b i 4. treba provesti u 2011. god. a knjienja pod red. br. 2.a, 2.b i 3. trebaju se provesti u 2011.
god.
1.7. Dani predujmovi za usluge inozemnih
dobavljaa na koje se prema
propisima o PDV-u obraunava i
plaa PDV
Prema l.19. st.2. Zakona o PDV-u, ako domaem poduzetniku
uslugu obavi poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu, domai podu-
zetnik PDV plaa u rokovima koji su propisani za podnoenje prijave,
odnosno konanog obrauna poreza.
Na koje usluge inozemnog dobavljaa poduzetnik u Republici Hr-
vatskoj mora postupiti prema l. 19. st. 2. Zakona o PDV-u, odnosno
na tu uslugu obraunati 23% ili 10% PDV-a i tu svotu uplatiti na po-
Telefon za savjete
seban raun dravnog prorauna, odreeno je l.5. Zakona o PDV-u 01/ 48 36 046
i l. 33. Pravilnika o PDV-u (o emu je detaljno pisano u lanku PDV
kod inozemnih usluga - praktini vodi koji je objavljen u ovom broju
01/ 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)
RiPup-a). Prema navedenim propisima, PDV se plaa samo na one
usluge inozemnog dobavljaa ije je mjesto oporezivanja u Republici Svakim radnim danom 8.30 13.00h
Hrvatskoj prema kriterijima navedenih propisa.
36 10 / 2011
 Raunovodstvo
mr. sc. Zdravko Baica

Primjer 9. - Plaanje predujma inozemnom dobavljau od Primjer 10. - Plaanje predujma inozemnom dobavljau
strane proraunskih korisnika, koji nisu u od strane proraunskih korisnika, koji su u
sustavu PDV-a prema l. 11. ili l. 22. Zakona sustavu PDV-a, u istoj kalendarskoj kada je
o PDV, u istoj kalendarskoj kada je usluga usluga obavljena
obavljena
Red. Raun
Raun Opis Iznos
Red. br. Duguje Potrauje
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje 1 2 3 4 5
1 2 3 4 5 1. Izvod iro-rauna - isplata predujma
1. Izvod iro-rauna - isplata predujma inoze- inozemnom dobavljau za uslugu 2.000,00 12912 11121
mnom dobavljau za uslugu 2.000,00 12912 11121 2. Obraun 23% PDV-a na predujam 460,00 1242141 239214
2. Obraun 23% PDV-a na predujam 460,00 19111 239214 3.a Izvod iro-rauna - isplata PDV-a na
3. Izvod iro-rauna - isplata PDV-a na predujam 460,00 239214 11121
predujam 460,00 239214 11121 3.b Unos pretporeza u Obrazac PDV 460,00 1242142 1242141
4.a Raun inozemnog dobavljaa za uslugu 4.a Raun inozemnog dobavljaa za
elektronske obrade podataka 2.500,00 32389 23238 uslugu elektronske obrade podataka 2.500,00 32389 23238
4.b Zatvaranje obveze prema dobavljau za 4.b Zatvaranje obveze prema dobavlja-
isplaeni predujam 2.000,00 23238 12912 u za isplaeni predujam 2.000,00 23238 12912
5.a Obraun 23% PDV-a na uslugu 575,00 32389 239214 5. Obraun 23% PDV-a na uslugu
5.b Zatvaranje obveze za PDV na predujam 460,00 239214 19111 na osnovicu od 500,00 (2.500,00
6. Izvod iro-rauna isplata minus 2.000,00) 115,00 1242141 239214

- plaanje razlike dobavljau 500,00 23238 11121 6.a Izvod iro-rauna - isplata 615,00 - 11121

- plaanje razlike PDV-a 115,00 239214
Napomene uz Primjer 9.:
1) Proraunski korisnici koji nisu porezni obveznici PDV-a, a duni
su obraunati PDV na usluge inozemnih dobavljaa, ne knjie
taj obraun PDV-a kao potraivanje za PDV, ve za taj porez
terete onaj raun na koji se knjii usluga od inozemnog dobav-
ljaa odnosno raun 19111-Rashodi buduih razdoblja (dok
se usluga ne obavi) i iskazuju obvezu za PDV u korist rauna
239214- Obveze za PDV na usluge inozemnih poduzetnika.
Navedenu obvezu za PDV plaaju na poseban uplatni raun u
Poreznoj upravi i ne sastavljaju Obrazac PDV jer nisu u susta-
vu PDV-a.
2) Kada je plaanje predujma u 2010. god. a usluga je obavljena
od strane inozemnog dobavljaa u 2011. god., knjienja po-
slovnih dogaaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 9., s
tim da knjienja pod red. br. 1., 2. i 3. treba provesti u 2010.
god., a knjienja pod red. br. 4.a, 4.b, 5.a, 5.b i 6. treba prove-
sti u 2011. god.
Objavite financijske
izvjetaje
11121 - razlika rauna dobavljau 500,00 23238 -
- razlika za PDV 115,00 239214 -
6.b Unos pretporeza u Obrazac PDV 115,00 1242142 1242141
Napomene uz Primjer 10.:
1) Proraunski korisnici koji su u sustavu PDV-a, obvezu za PDV
na usluge inozemnih dobavljaa takoer ne unose u Obrazac
PDV, ve se ta obveza iskazuje samo u knjigovodstvu i zatvara
se prilikom knjienja uplate na poseban raun dravnog pro-
rauna. Meutim, potraivanje od Porezne uprave za plaeni
PDV na usluge inozemnih dobavljaa unosi se u Obrazac PDV
u onom obraunskom razdoblju kada se Poreznoj upravi uplati
obveza za PDV, pa se zbog toga i raun 124214- Potraivanje
za PDV na usluge inozemnih dobavljaa, treba ralaniti na
dva analitika rauna i to: 1242141-Obraunano potraivanje
za pretporez na usluge inozemnih poduzetnika i 1242142-Po-
traivanje za pretporez na usluge inozemnih poduzetnika na-
kon plaanja PDV-a na poseban raun.
2) Kada je plaanje predujma u 2010. god. a usluga je obavljena
od strane inozemnog dobavljaa u 2011. god., knjienja po-
slovnih dogaaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 10.,
s tim da knjienja pod red. br. 1., 2., 3.a i 3.b treba provesti u
2010. god., a knjienja pod red. br. 4.a, 4.b, 5., 6.a i 6.b treba
provesti u 2011. god.
2. Primljeni predujmovi
2.1. Propisi o primljenim predujmovima

u RiPup-u Za razliku od danih predujmova kada se dani predujam za dugo-

trajnu nefinancijsku imovinu kod prorauna i proraunskih korisnika
iskazuje kao rashod, kod primljenih predujmova nema iskazivanja
prihoda, pa se primljeni predujmovi i za dugotrajnu i za kratkotrajnu
nefinancijsku imovinu knjie samo kao obveze za predujmove.
980,00 kn + PDV O primjeni propisa o PDV-u kod predujmova kod proraunskih kori-
Tel.: 01 49 21 737
snika koji su u sustavu PDV-a, pisali smo u poglavlju 1.4.
10 / 2011 37
Raunovodstvo Raunovodstvo danih i primljenih predujmova
kod prorauna i proraunskih korisnika

Proraunski korisnik koji je dobio predujam od kupca, a u sustavu Raun

Red.
je PDV-a, mora kupcu ispostaviti izlazni raun za predujam i iskazati Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
obvezu za PDV i u financijskom knjigovodstvu i u poreznoj eviden-
1 2 3 4 5
ciji, pa emo zbog toga posebno dati primjer knjienja premljenog
2. Izlazni raun za predujam:
predujma kod prorauna i proraunskih korisnika koji nisu u sustavu
PDV-a, a posebno primjer knjienja primljenog predujma kod prora- -osnovica = 6.235,38
unskog korisnika koji je u sustavu PDV-a. -PDV 18,6992% na 7.669,52 1.434,14 239512 239212

2.2. Primljeni predujmovi za nefinancijsku 3.a Izlazni raun kupcu za uslugu:

imovinu (i dugotrajnu i kratkotrajnu) -vrijednost usluge 12.520,32 - 96615
kod prorauna i proraunskih -23% PDV-a na 12.520,32 2.879,68 - 239211
korisnika koji nisu u sustavu PDV-a -ukupno 15.400,00 16615
3.b Paralelno knjienje rauna:
Primjer 11. - Primanje predujma i obavljanje isporuke u
istoj su kalendarskoj godini -storno PDV-a iz ulaznog rauna za
predujam -1.434,14 239512 239212
Red. Raun -zatvaranje obveze za predujam s potrai-
Opis Iznos vanjem od kupca 7.669,52 239511 16615
br. Duguje Potrauje
1 2 3 4 5 -knjienje prihoda za plaeni predujam
1. Izvod iro-rauna uplata (7.669,52 kn minus 1.434,14 kn PDV-a) 6.235,38 96615 66151
- uplata predujma od kupca za uslugu 7.669,52 11121 23951 4.a Izvod iro-rauna uplata
2.a Izlazni raun kupcu za uslugu 12.572,98 16615 96615 - kupac uplatio razliku (15.400,00 kn minus
7.669,52 kn) 7.730,48 11121 16615
2.b Paralelno knjienje rauna:
4.b Paralelno knjienje prihoda (7.730,48 kn
-zatvaranje obveze za predujam s 7.669,52 23951 16615 minus 1.445,54 kn PDV-a) 6.284,94 96615 66151
potraivanjem od kupca
-knjienje prihoda 7.669,52 96615 66151
Napomene uz Primjer 12.:
1) U praksi vrlo esto treba napraviti predraun kupcu ako elimo
3.a Izvod iro-rauna uplata da nam kupac plati predujam za isporuku (roba ili usluga) koju
- kupac uplatio razliku 4.903,46 11121 16615 emo obaviti tek po primitku predujma od kupca. Taj predra-
3.b Paralelno knjienje prihoda 4.903,46 96615 66151 un ne knjii se u knjigovodstvu. Po primitku predujma, porezni
obveznik PDV-a duan je kupcu ispostaviti raun za primljeni
Napomene uz Primjer 11. :
predujam odnosno izlazni raun za primljeni predujam i taj
1) U sluaju dobivanja predujma za prodaju dugotrajne nefinan-
se dokument knjii i u knjigovodstvu kupca i u knjigovodstvu
cijske imovine (u primjeru smo prikazali dobivanje predujma
dobavljaa (samo PDV), a podaci iz navedenog dokumenta
za prodaju kratkotrajne nefinancijske imovine odnosno za
(i osnovica i PDV) unose se u knjigu izlaznih rauna za pre-
obavljene usluge), predujam se takoer iskazuje samo kao
dujmove (kod primatelja predujma) odnosno u knjigu ulaznih
obveza na osnovnom raunu 23951, a prodaja bi se takoer
rauna za predujmove (kod davatelja predujma);
proknjiila kao u primjeru br.11. ali na raunima skupine 17 i
2) Kod knjienja izlaznog rauna za primljene predujmove u po-
97 i razreda 7.
slovnom dogaaju pod red. br. 2., knjiili smo samo obvezu
2) U sluaju dobivanja predujma za obavljanje usluga kod prora-
za PDV i to na teret uplaenog predujma (poseban analitiki
una i proraunskog korisnika koji nisu u sustavu PDV-a, kada
raun), jer je to dokument za obraun poreza, a ne za potrai-
je zaprimanje predujma u 2010. god. a obavljena usluga u
vanje od kupaca koje ne moe nastati prije izvrene isporuke.
2011. god., knjienja poslovnih dogaaja potpuno su ista kao
Navedeno knjienje se stornira kada se ispostavi izlazni raun
u primjeru pod br. 11., s tim da knjienje pod red. br. 1. treba
za obavljenu uslugu za koju je plaen predujam, to smo i ui-
provesti u 2010. god., a knjienja pod red. br. 2.a, 2.b, 3.a i 3.b
nili u poslovnom dogaaju pod red. br. 3.b;
u 2011.god.
3) U sluaju dobivanja predujma za obavljanje usluga kod prora-
2.3. Primljeni predujmovi za nefinancijsku una i proraunskog korisnika koji su u sustavu PDV-a, kada
imovinu (i dugotrajnu i kratkotrajnu) je zaprimanje predujma u 2010. god., a obavljena usluga u
kod prorauna i proraunskih 2011., knjienja poslovnih dogaaja potpuno su ista kao u
primjeru pod red. br. 12., s tim da knjienja pod red. br.1. i 2.
korisnika koji su u sustavu PDV-a
trebaju se provesti u 2010. god., a knjienja pod red. br. 3.a,
Primjer 12. - Primanje predujma i obavljanje isporuke u 3.b, 4.a i 4.b trebaju se provesti u 2011. godini.
istoj su kalendarskoj godini

Red. Raun
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
1 2 3 4 5
1. Izvod iro-rauna uplata
- uplata predujma od kupca za uslugu 7.669,52 11121 239511

38 10 / 2011
 Raunovodstvo
Neven Baica, mag. oec.

Ispravak pogreki i
knjienja po rjeenju
poreznog nadzora
U okolnostima u kojima je poduzetnitvo sve vei izazov, u vrijeme kada se vie ne razmilja
o osvajanju trita ve o golom preivljavanju, sa sve kraim rokovima izmeu kljunih odluka
i znaajnih preokreta, neizostavno mora doi do inflacije pogreaka i propusta. U nastavku,
kroz praktine primjere pojanjavamo naine ispravljanja pogreki, te dajemo sheme knjienja
po rjeenjima poreznog nadzora.

Osim, postupaka koje treba provesti u svezi ispravljanja pogreki,

1. Uvod
Pogreke mogu biti formalne i materijalne. Formalne pogreke
nastaju povredom naela dvojnog knjigovodstva. Od uvoenja rau-
nala u knjigovodstvene procese ovakve pogreke su iznimno rijetke,
a ako se i dogode lagano se otkrivaju. Materijalne pogreke mogu
nastati:
1) kada knjigovodstvena isprava koja je trebala biti nije proknjie-
na u glavnoj knjizi;
2) kada se iznos iz knjigovodstvene isprave ne slae se s izno-
som proknjienim u glavnoj knjizi;
3) kada je iznos iz glavne knjige proknjien bez knjigovodstvene
isprave;
4) kada je iznos proknjien na pogrenom kontu ili na pogrenoj
strani konta.
Veina pogreaka moe se otkriti jednostavnim kontrolama koje
se uglavnom obavljaju na kraju nekog izvjetajnog razdoblja, bilo da
se radi o izvjetajima koji su zakonska obveza ili izvjetajima koji
proizlaze iz ugovornog odnosa. No ne otkriju se sve pogreke pra-
vovremeno.
Pogreke koje se ne otkriju neizostavno e utjecati na iskazani fi-
nancijski rezultat, a time i na iskazanu obvezu poreza na dobit. Bilo
koja od navedenih materijalnih pogreki moe utjecati i na visinu
iskazane obveze za druge poreze kao to su porez na dohodak ili
porez na dodanu vrijednost ili pak na visinu obveznih doprinosa.
Otkrivanje pogreke naknadno, nakon to su ve utjecale na neko
izvjetajno razdoblje moe poduzetniku stvoriti viestruke probleme.
10 / 2011
a koje mogu biti oteane zbog vremenskog odmaka od nastanka
pogreke, poduzetniku ostaje i nezahvalan zadatak kvantificiranja i
kvalificiranja pogreke i njegova razloga nastanka nadlenim institu-
cijama i svim drugim zainteresiranim stranama. No, treba istai da
su posljedice naknadnog otkrivanja ipak vee kada takve pogreke
prvi otkriju djelatnici poreznog nadzora.
U nastavku obradit emo postupanje u sluaju otkrivanja znaaj-
nih pogreki nastalih u tekuem ili prethodnim razdobljima, a poseb-
nu pozornost posvetit emo ispravljanju pogreki temeljem rjeenja
poreznog nadzora.
2. Utvrivanje i ispravak
knjigovodstvenih pogreki
U sluaju otkrivanja pogreki obveznici Hrvatskih standarda duni
su primijeniti odredbe HSFI-a 3 - Raunovodstvene politike, promje-
ne raunovodstvenih procjena i pogreke dok, obveznici primjene
MSFI-a primjenjuju odredbe MRS-a 8 - Raunovodstvene politike,
promjene raunovodstvenih procjena i pogreke.
Obzirom da i hrvatski i meunarodni standardI imaju identina rje-
enja za sluaj otkrivanja pogreki, postupak ispravljanja pogreki
opisan u narednim poglavljima odnosi se i na obveznike HSFI-a i na
obveznike MSFI-a.
Cilj HSFI-a 3 je propisati kriterije za izbor raunovodstvenih poli-
tika, zajedno s raunovodstvenim postupkom i objavljivanjem pro-
mjena raunovodstvenih politika, promjena raunovodstvenih pro-
39
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora

cjena i ispravljanja pogreaka. HSFI 3 namjerava poboljati vanost
i usporedivost financijskih izvjetaja poduzetnika, kao i usporedivost
tih financijskih izvjetaja kroz razdoblja i u odnosu na financijske iz-
vjetaje drugih poduzetnika (HSFI 3.1 i 3.2.).
Pogreke mogu nastati u vezi s priznavanjem, mjerenjem,
prezentiranjem ili objavljivanjem elemenata financijskih iz-
vjetaja (HSFI 3.30.).
2.1. Pogreke tekueg razdoblja
Prije nego to se krene u ispravljanje otkrivenih pogreki potrebno
je odrediti u kojem razdoblju su pogreke nastale. Pogreke mogu
nastati u tekuem razdoblju ili u jednom ili vie prethodnih razdoblja.
Mogue pogreke tekueg razdoblja otkrivene u tom raz-
doblju ispravljaju se prije nego to se financijski izvjetaji
odobre za izdavanje (HSFI 3.30.).
Dakle pogreke koje otkrijemo u tekuem razdoblju ispravit emo
prije sastavljanja financijskih izvjetaja za to razdoblje.
Pri tome se mogu koristiti dvije metode ispravljanja:
metoda storna (crvenog ili crnog) ili
metoda dopunskog knjienja.
Kada se koristi metoda storna tada se ispravnim knjienjem poni-
tava pogreka.
Metoda CRNOG storna
102 Blagajna 4461 Kotizacije za seminare
S 5.000,00 1.450,00 (1) (1) 1.450,00 450,00 (2)
4652 Struna literatura
(2) 450,00
Metoda dopunskog knjienja koristi se u sluaju kada je iznos pro-
knjien na ispravnom kontu ali u iznosu koji je manji od ispravnog. Po
ovoj metodi iznos koji nedostaje do ispravnog iznosa knjii se na istoj
strani konta tako da zbrojeno ta dva knjienja daju ispravan iznos.
2.2. Utvrivanje pogreki prethodnog
razdoblja
Znaajne pogreke se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdo-
blja, i tada se te pogreke prethodnog razdoblja ispravljaju u uspo-
rednim informacijama prezentiranim u financijskim izvjetajima za ta
kasnija razdoblja (HSFI. 3.30.).
Pogreke prethodnog razdoblja su znaajna izostavljanja iz finan-
cijskih izvjetaja ili znaajna pogrena prikazivanja u financijskim iz-
vjetajima poduzetnika za jedno ili vie prethodnih razdoblja nastala
proputanjem uporabe ili pogrenom uporabom pouzdanih informa-
cija:
a) koje su bile dostupne kada su financijski izvjetaji bili odobra-
vani za izdavanje i
b) za koje se moe razborito oekivati da su bile prikupljane i
uzimane u obzir pri sastavljanju i prezentiranju tih financijskih
izvjetaja.
Takve pogreke ukljuuju uinke matematikih pogreaka, po-
greke u primjeni raunovodstvenih politika, previde ili pogreno
interpretiranje injenica i prijevare (HSFI 3.5.).
Ako se otkrivene pogreke odnose na neko od prethodnih raz-
doblja prije pokretanja postupka ispravljanja pogreke treba voditi
rauna o tome da li se radi o znaajnim pogrekama te da li je isprav-
ljanje izvedivo.
2.2.1. Utvrivanje znaajnosti
Treba istai da se u gore citiranoj to. HSFI-a 3.5. koja definira po-
greke prethodnog razdoblja navodi pojam znaajnog izostavljanja iz
financijskih izvjetaja i znaajnog pogrenog prikazivanja u financij-
skim izvjetajima poduzetnika.
Iz navedenog proizlazi da se postupci propisani odredbama HSFI-a
3 ne odnose na one pogreke koje potiu iz prethodnog razdoblja,
ali koje ne zadovoljavaju pojam znaajnosti iz citirane odredbe. pa
moemo pojednostavljeno istai slijedee:

Kod metode crnog storna, pogreno proknjieni iznos jo se jed-

nom evidentira, ali na suprotnu stranu istog konta. Na taj nain iz
stanja konta iskljuuje se pogreka.
Metoda CRVENOG storna Za one pogreke iz prethodnog razdoblja koje nisu znaajne
102 Blagajna 4461 Kotizacije za seminare
nije nuno primijeniti odredbe HSFI-a 3.
S 5.000,00 1.450,00 (1) (1) 1.450,00 Iz gore navedenog odmah se postavlja pitanje, na koji nain utvrditi
(2) - 450,00 znaajnost pogreke. Dio odgovora daju nam same odredbe HSFI-a.
Tako prema to.. HSFI-a 3.6. znaajno izostavljanje ili pogreno pri-
kazivanje stavki je znaajno ako one mogu, pojedinano ili skupno,
4652 Struna literatura
utjecati na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi finan-
(2) 450,00
cijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi o veliini i vrsti izostavljenog ili
Metodom crvenog storna pogreka se ispravlja tako da se po- pogreno prikazanog koje se prosuuju u pripadajuim okolnostima.
greno proknjieni iznos upie na istoj strani konta ali u negativnom Veliina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija, moe biti odluujui
iznosu. Na taj nain i stanje i promet konta pokazuju stanje kakvo bi imbenik.
bilo da pogreka nije niti nastala.
2.3. Ispravak pogreki prethodnog
Metoda crnog storna poveava promet konta to moe stvarati
potekoe kod onih poduzetnika kojima su ti podaci potrebni za sa- razdoblja
stavljanje odreenih izvjetaja ili pokazatelja poslovanja. Iz tog razlo- Kada se utvrdi da se radi o znaajnoj pogreci prethodnog razdo-
ga preporuljivo je, kada je god to mogue koristiti metodu crvenog blja sukladno definiciji iz to. HSFI-a 3.5 tada treba postupiti suklad-
storna. no tokama HSFI-a 3.31, 3.32 i 3.38.
40 10 / 2011

Neven Baica, mag. oec.
Ako je izvedivo utvrditi, znaajnu pogreku prethodnog razdoblja
poduzetnik treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem u prvom setu
financijskih izvjetaja nakon otkria pogreke:
a) prepravljanjem usporednih iznosa za prezentirano prethodno
razdoblje, odnosno prethodna razdoblja, u kojem je pogreka
nastala, ili
b) ako je pogreka nastala prije najranije prezentiranog razdoblja,
prepravljanjem poetnog stanja imovine, obveza i kapitala za
najranije prezentirano razdoblje (HSFI 3.31.).
Retroaktivno prepravljanje oznaava ispravljanje priznava-
nja, mjerenja i objavljivanja iznosa elemenata financijskih
izvjetaja kao da se pogreka nije dogodila u prethodnim
razdobljima.
Tokom HSFI-a 3.32. propisano je da e, kada je neizvedivo odre-
diti uinke pogreke odreenog razdoblja ili kumulativne uinke na sva
prethodna razdoblja, poduzetnik prepraviti knjigovodstveni iznos po-
etnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije razdoblje za koje
je izvedivo retroaktivno prepravljanje (to moe biti tekue razdoblje).
2.3.1. Ogranienje i neizvedivost retroaktivne
primjene
prema HSFI-ma
Iz gore navedenog lako je uoljivo da nain prepravljanja pogreki
iz prethodnog razdoblja ovisi o izvedivosti uinaka pogreki.
Postavlja se pitanje kada je izvedivo, a kada nije utvrditi uinke
pogreki. Dijelom odgovor na to pitanje dano je tokom HSFI-a 3.9.
Tako je navedenom tokom definirano da je primjena zahtjeva nei-
zvediva kada ih poduzetnik ne moe primijeniti nakon svih razumnih
nastojanja da to uini. Za odreeno prethodno razdoblje, neizvedivo
je primijeniti promjenu raunovodstvene politike retroaktivno ili oba-
viti prepravljanja retroaktivno da bi se ispravila pogreka ako:
a) nisu odredljivi uinci retroaktivne primjene ili retroaktivnog
prepravljanja;
b) retroaktivna primjena ili retroaktivno prepravljanje zahtijeva
pretpostavke o namjerama menadmenta koje bi bile u tom
razdoblju; ili
c) retroaktivna primjena ili retroaktivno prepravljanje zahtijeva
znaajne procjene iznosa i nemogue je objektivno razluiti od
drugih informacija one informacije o tim procjenama koje:
i) pruaju dokaze o okolnostima koje su postojale na datum
na koji bi se ti iznosi priznali, mjerili ili objavili; i
ii) bile bi dostupne iz ostalih informacija kada bi financijski
izvjetaji za to prethodno razdoblje bili odobreni za objavlji-
vanje.
Hrvatski standardi u ovom su dijelu izostavili ili znaajno skratili
odredbe MRS-a 8 koje se detaljnije bave problematikom ogranie-
nja i neizvedivosti retroaktivne primjene, te pojanjavaju primjenu
samih odredbi.
dodatna pojanjenja u MSFI-ma
Tako se u tokama 43.-47. MRS-a 8 navodi da pogreku prethod-
nog razdoblja treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem, osim u
razmjeru u kojem je neizvedivo odrediti ili
uinak za odreeno razdoblje ili
kumulativni uinak pogreke.
10 / 2011
Raunovodstvo
Kada je neizvedivo odrediti uinak pogreke na usporedne infor-
macije pojedinog prezentiranog prethodnog razdoblja, subjekt e
prepraviti knjigovodstvena vrijednost imovine, obveza i kapitala naj-
ranijeg razdoblja za koje je izvedivo retroaktivno prepravljanje (to
moe biti tekue razdoblje). Kada je neizvedivo odrediti kumulativ-
ni uinak pogreke, subjekt treba prepraviti usporedne informacije
poevi od najranijeg datuma od kojeg je to izvedivo.
Pogreka prethodnog razdoblja iskljuuje se iz dobiti ili
gubitka razdoblja u kojem je otkrivena. Svaka informacija
prezentirana za ranija razdoblja, ukljuujui saete povije-
sne financijske podatke, prepravlja se unazad sve dok je
to izvedivo.
Kada je neizvedivo odrediti iznos pogreke (primjerice, pogreke
u primjeni raunovodstvene politike) za sva prethodna razdoblja,
subjekt prepravlja u skladu s tokom 45. usporedne informacije od
najranijeg razdoblja od kojeg je izvedivo pa nadalje. On stoga za-
nemaruje dio kumulativnog prepravljanja imovine, obveza i kapitala
nastao prije tog datuma.
Toke 50. do 53. istog standarda pruaju upute o tome kada je
neizvedivo ispraviti pogreke za jedno ili vie prethodnih razdoblja
koje u cijelosti prenosimo:
to. 50.-53. MRS-a 8
U nekim okolnostima neizvedivo je uskladiti usporedne informa-
cije jednog ili vie prethodnih razdoblja kako bi se postigla uspore-
divost s tekuim razdobljem. Primjerice, podaci se u prethodnom
razdoblju odnosno prethodnim razdobljima nisu prikupljali na na-
in koji bi omoguio retroaktivnu primjenu nove raunovodstvene
politike ili retroaktivno prepravljanje kako bi se ispravila pogreka
prethodnog razdoblja, te moe biti neizvedivo ponovno stvoriti in-
formacije.
esto je nuno raditi procjene pri primjenjivanju rauno-
vodstvene politike na elemente financijskih izvjetaja prizna-
te ili objavljene u vezi s transakcijama, drugim dogaajima i
okolnostima. Procjenama je svojstvena subjektivnost i mogu
se stvarati nakon datuma izvjetaja o financijskom poloaju.
Stvaranje procjena je potencijalno tee u sluajevima retro-
aktivne primjene raunovodstvene politike ili retroaktivnog
prepravljanja radi ispravka pogreke prethodnog razdoblja,
zbog toga to dulje vremena moe protei od nastanka tran-
sakcije, drugih dogaaja ili okolnosti koje ih nameu. Meu-
tim, cilj procjena koje se odnose na ranija razdoblja ostaje
isti kao i za procjene koje se odnose na tekue razdoblje, tj.
procjena treba odraavati stanje koje postoji kada je nastala tran-
sakcija, drugi dogaaj ili okolnost.
Stoga, retroaktivno primjenjivanje nove raunovodstvene politi-
ke ili ispravljanje pogreke prethodnog razdoblja zahtijeva razliko-
vanje od drugih informacija, onih informacija koje:
a) pruaju dokaze o okolnostima koje su postojale na datum
odnosno datume nastanka transakcije, drugog dogaaja ili
okolnosti; i
b) bi bile dostupne kada bi financijski izvjetaji za to prethodno
razdoblje bili odobreni za objavljivanje.
Za neke vrste procjena (primjerice, procjenu fer vrijednosti koja
se ne temelji na opaenim cijenama ili ulazima) neizvedivo je ra-
41
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora
zlikovati ove vrste informacija. Kada retroaktivno primjenjivanje
nove raunovodstvene politike ili ispravljanje pogreke prethod-
nog razdoblja zahtijeva znatne procjene za koje nije izvedivo
razlikovati navedene dvije vrste informacija, neizvedivo je retro-
aktivno primijeniti novu raunovodstvenu politiku ili retroaktivno
ispraviti pogreku prethodnog razdoblja.
Kada se primjenjuje nova politika ili ispravljaju pogreke
prethodnog razdoblja ne smiju se koristiti novija saznanja bilo
pri postavljanju pretpostavki o tome kakve bi bile namjere me-
nadmenta u prethodnom razdoblju ili pri procjenjivanju iznosa
priznatih, mjerenih ili objavljenih u prethodnom razdoblju. Primje-
rice, kada subjekt ispravlja pogreku iz prethodnog razdoblja u
vezi s mjerenjem financijske imovine koja se ranije klasificirala, u
skladu s MRS-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mje-
renje, u ulaganja drana do dospijea, on nee kasnije mijenjati
svoju osnovicu mjerenja za to razdoblje ako je menadment od-
luio kasnije da ih ne dri do dospijea.
to. 50.-53. MRS-a 8
Osim toga, ako subjekt ispravlja pogreku prethodnog razdo-
blja u vezi s izraunavanjem svoje obveze, u skladu s MRS-om
19 Primanja zaposlenih, za kumulirana bolovanja zaposlenih, on
zanemaruje informaciju o neobino jakoj epidemiji gripe tijekom
narednog razdoblja koja se spoznala nakon to su financijski iz-
vjetaji prethodnog razdoblja bili odobreni za izdavanje. inje-
nica da su esto potrebne znaajne procjene kada se mijenjaju
prezentirane usporedne informacije ne sprjeava pouzdano
usklaivanje i ispravljanje usporednih informacija.
Iz svega navedenog u prethodnim poglavljima moemo
razluiti da nakon otkrivanja pogreke, a prije provoenja
samog postupka ispravka trebamo obaviti slijedee:
1) Utvrditi da li se radi o pogreci tekueg razdoblja ili pret-
hodnog razdoblja. Ako se radi o pogreci tekueg razdo-
blja ispraviti pogreku prije nego se financijski izvjetaji
odobre za izdavanje.
2) Ako se radi o pogreci prethodnog razdoblja utvrditi da li
je pogreka znaajna sukladno odredbi HSFI-a 3.5.
3) Ako se radi o znaajnoj pogreci prethodnog razdoblja
utvrditi da li je izvedivo retroaktivno prepravljanje.
Ako je izvedivo retroaktivno prepravljanje znaajne pogre-
ke prethodnog razdoblja treba postupiti sukladno HSFI-u 3.
42
2.4. Porezni aspekt ispravka pogreki
prethodnog razdoblja
Pogreke u poslovnim knjigama u proteklim razdobljima dovode
do pogrenog iskazivanja stavki u financijskim izvjetajima, a to pak
esto utie i na pogrenu prijavu poreza na dobit.
Kada je pogreka prethodnog razdoblja otkrivena, ispravlja se, te
iskljuuje iz dobiti ili gubitka razdoblja u kojem je otkrivena. Tako je
iskazana dobit ili gubitak tekueg razdoblja rezultat samo tog razdo-
blja, bez utjecaja pogreke prethodnog razdoblja.
U obrascu PD korekcijom porezne osnovice za iznos ispravka utie
se na poveanje ili smanjenje porezne osnovice. Iz tog razloga ve
pri samom evidentiranju ispravka pogreke iz prethodnog razdoblja,
potrebno je priznati odgovarajui iznos odgoene porezne obveze ili
odgoene porezne imovine.
2.4.1. Odgoena porezna imovina
Tako primjerice kada zbog pogreke nije iskazan rashod u tom
prethodnom razdoblju (ili je pogreno iskazan prihod), tada je u tom
prethodnom razdoblju plaen vei porez na dobit.
U tom je sluaju na dan 1. sijenja u financijskom izvjetaju raz-
doblja kada je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja potrebno
iskazati:
smanjenje imovine ili poveanja obveze (zbog neproknjienog
rashoda ili krivo iskazanog prihoda)
smanjenje zadrane dobiti (80%)
odgoena porezna imovina (20% od neproknjienog rashoda
odnosno krivo iskazanog prihoda) na teret rauna 080 - Odgo-
ena porezna imovina.
Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u
kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu kada
se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za nei-
skazani rashod (odnosno krivo iskazani prihod). Ukidanjem odgoe-
ne porezne imovine umanjuje se dobitak tekue godine preko konta
811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine i
odgoene porezne obveze.
2.4.2. Odgoena porezna obveza
Kada, primjerice, zbog pogreke u prethodnom razdoblju nije pri-
znat prihod koji je tada trebao biti priznat ili je pak priznat rashod koji
nije trebao biti priznat tada je u tom prethodnom razdoblju plaen
manji porez na dobit.
U tom sluaju na dan 1. sijenja u financijskom izvjetaju
razdoblja kada je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja
potrebno je iskazati:
poveanje imovine ili smanjenje obveze (zbog krivo proknjie-
nog rashoda) odnosno knjienja poveanja imovine ili povea-
nja potraivanja (zbog neproknjienog prihoda)
poveanje zadrane dobiti (za 80%)
odgoenu poreznu obvezu (20% od neproknjienog prihoda
odnosno krivo proknjienog rashoda).
Odgoena porezna obveza ukida se na kraju financijske godine u
kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu kada
se u obrascu PD poveava porezna osnovica poreza na dobit za nei-
skazani prihod (odnosno krivo iskazani rashod). Ukidanjem odgoe-
ne porezne obveze poveava se dobitak tekue godine preko konta
811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine i
odgoene porezne obveze.
10 / 2011
 Raunovodstvo
Neven Baica, mag. oec.

2.5. Primjer knjienja Red.

Opis 2009.
Korigirana
br. 2009.
Primjer 1.: Isporuka usluga nije zaraunana 1 2 3 4

Eksterna revizija utvrdila je da drutvo Kse d.o.o.nije zaraunalo VI.1. Dobit poslovne godine 278.350 303.950
usluge koje je u razdoblju lipanj 2009. do listopad 2010. obavilo dru- D. KRATKORONE OBVEZE 356.200 362.600
tvu Gte d.o.o. Uvidom u poslovne knjige utvreno je da je trebalo D.8. Obveze za poreze, doprinose i slina davanja 56.250 62.650
zaraunati:
F. UKUPNA PASIVA 3.120.420 3.152.420
za 2009. iznos od 32.000 kn
za 2010. iznos od 65.000 kn Promjene u 2010.
Uprava drutva Kse d.o.o. utvrdila je da se radi o znaajnoj pogre- Pogreka zbog neizdavanja rauna u 2010. iznosi 65.000,00 kn.
ci, te da je retroaktivno prepravljanje izvedivo. Slijedei financijski iz- U nastavku dajemo pregled izmjena pozicija financijskih izvjetaja
vjetaji za objavu su izvjetaji za 2011. (usporedni podaci za 2010.). zbog ispravljanja ove pogreke.
Promjene u 2009. Oznakom oznaena je osnovna pozicija koja je ispravljena,
dok se ostale pozicije mijenjaju posljedino, jer se radi o zbrojnim
Cilj retroaktivnog prepravljanja jest ispravljanje priznavanja, mje-
pozicijama.
renja i objavljivanja iznosa elemenata financijskih izvjetaja kao da
se pogreka nije dogodila. Stoga e se u financijskim izvjetajima Tablica 4.: Raun dobiti i gubitka za razdoblje
izmijeniti pozicija koja je pogreno iskazana, a time i sve zbrojne po- od 1.1. do 31.12.2010.
zicije na koje utie promjena pogreno iskazane osnovne pozicije. Red. Korigirana
Opis 2010.
U nastavku dajemo pregled izmjena pozicija financijskih izvjetaja br. 2010.
1 2 3 4
zbog ispravljanja pogreke iz 2009. godine od 32.000,00 kn.
Oznakom oznaena je osnovna pozicija koja je ispravljena, dok I POSLOVNI PRIHODI 6.125.500 6.190.500
se sve ostale pozicije mijenjaju posljedino, jer se radi o zbrojnim I.1, Prihodi od prodaje 6.050.800 6.115.800
pozicijama. VII. UKUPNI PRIHODI 6.320.190 6.385.190
Tablica 1.: Raun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1. do IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 280.100 345.100
31.12.2009. XI. POREZ NA DOBIT 64.170 77.170
Red. Korigirana XII. DOBIT RAZDOBLJA 215.930 267.930
Opis 2009.
br. 2009.
1 2 3 4 Tablica 5.: Pregled promjena u RDG-u
I POSLOVNI PRIHODI 6.825.020 6.857.020 Red. Razlike
Opis
I.1. Prihodi od prodaje 6.795.100 6.827.100 br. Kor . 2010. - 2010.
1 2 3
VII. UKUPNI PRIHODI 7.452.150 7.484.150
IX. Poveanje dobiti prije oporezivanja 65.000
IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 352.000 384.000
XI. Poveanje poreza na dobit 65.000 * 20% 13.000
XI. POREZ NA DOBIT 73.650 80.050
XII. Poveanje dobiti razdoblja 65.000 - 13.000 52.000
XII. DOBIT RAZDOBLJA 278.350 303.950
Pozicije koje se mijenjaju zbog pogreke iz 2010. oznaili smo
Tablica 2.: Pregled promjena u RDG-u oznakom , dok su pozicije koje se mijenjaju zbog pogreke iz
Red. Razlike 2009. oznaene oznakom . Neoznaene pozicije mijenjaju se po-
Opis
br. Kor . 2009. - 2009. sljedino, jer se radi o zbrojnim pozicijama.
1 2 3 Tablica 6.: Bilanca na datum 31.12.2010.
IX. Poveanje dobiti prije oporezivanja 32.000
Red. Korigirana
XI. Poveanje poreza na dobit 32.000 * 20% 6.400 Opis 2010.
br. 2010.
XII. Poveanje dobiti razdoblja 32.000 - 6.400 25.600 1 2 3 4
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.425.200 1.522.200
Tablica 3.: Bilanca na datum 31.12.2009.
C.II. POTRAIVANJA 284.000 381.000
Red. Korigirana
Opis 2009. C.II.2. Potraivanja od kupaca 214.250 311.250
br. 2009.
1 2 3 4 F. UKUPNO AKTIVA 3.620.200 3.717.200
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.253.620 1.285.620 A. KAPITAL I REZERVE 2.698.470 2.776.070
C.II. POTRAIVANJA 240.510 272.510 V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 630.350 655.950
C.II.2. Potraivanja od kupaca 180.512 212.512 V.1. Zadrana dobit 630.350 655.950
F. UKUPNO AKTIVA 3.120.420 3.152.420 VI. DOBIT POSLOVNE GODINE 120.400 172.400
A. KAPITAL I REZERVE 2.420.120 2.445.720 VI.1. Dobit poslovne godine 120.400 172.400
V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 352.000 352.000 D. KRATKORONE OBVEZE 50.200 69.600
V.1. Zadrana dobit 352.000 352.000 D.8. Obveze za poreze, doprinose i slina davanja 84.764 104.164
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 278.350 303.950 F. UKUPNO PASIVA 3.620.200 3.717.200

10 / 2011 43
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora

Kao to je vidljivo u Bilanci za 2010. osim promjena vezanih uz za razdoblje do 31.12. 2010. 4.680,00 kn
pogreku iz 2010. godine u iznosu od 65.000 kn, odreene pozici- za razdoblje od 1.1.-15.5.2011. 1.120,00 kn
je korigirane su i zbog pogreke iz 2009. godine. Tako je pozicija Zateznu kamatu za razdoblje do 31. 12. 2010. treba proknjiiti na
Potraivanja od kupaca korigirana ukupno za ukupno 97.000,00 kn dan 1.1.2011. na teret zadrane dobiti, a zateznu kamatu za razdoblje
(65.000 + 32.000). Kumulativno je korigirana i pozicija Obveze za od 1.1.2011. do datuma plaanja treba proknjiiti na teret rashoda
poreze, doprinose i slina davanja, za iznos od 19.400,00 kn koji je tekueg razdoblja (2011.).
zbrojni iznos porezne obveze zbog korekcija u 2009. i 2010. Zbog Knjienja u 2011.
pogreke iz 2009. korigirana je i pozicija Zadrana dobit.
Red. Raun
Radi preglednosti u nastavku dajemo tabelarni pregled promjena Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
pozicija pasive u Bilanci za 2010.
1 2 3 4 5
Tablica 7.: Pregled promjena pozicija pasive u Bilanci za 2010.
Knjienje sa 1.1.2011.
Red. Razlike
Opis 2. Obraun zateznih kamata do 31.12.2010. 4.680,00 --- 26698
br. Kor . 2010. - 2010.
1 2 3 - zadrana dobit 3.744,00 9404 ---
V.1. Zadrana dobit pogreka 2009. + 25.600 - odgoena porezna imovina 936,00 083 ---
VI. Dobit poslovne godine pogreka 2010. + 52.000 Knjienje sa 15.5.2011.
D.8 Obveze za poreze i doprinose 6400 + 13000 + 19.400 3. Obraun zateznih kamata (2011) 1.120,0 72210 26698
F UKUPNO PASIVA 32000 + 65000 = 97.000 4. Plaanje zateznih kamata poreznoj upravi 5.800,00 26698 1000
U sluaju kada se poreznoj upravi ne dostavljaju korigirani financij- Pregled naziva koritenih konta:
ski izvjetaji, uz prikazane izmjene korigiranih rauna dobiti i gubitka i 083 - Odgoena porezna imovina kod promjena raunovodstvenih politika i ispravaka
bilance za 2009. i 2010., potrebno je navedene promjene i proknjiiti temeljnih pogreaka (Pozicija B V) 26698 - Obveze za zatezne kamate u svezi s javnim
davanjima 72210 - Zatezne kamate - porezno priznate 9404 - Zadrana dobit iz
u knjigovodstvu poduzetnika sa stanjem 1. sijenja 2011. ispravka pogreke
Knjienje na dan 1.1. 2011.
Na kraju godine poduzetnik treba proknjiiti ukidanje odgoene
Red. Raun porezne imovine u momentu kada u obrascu PD umanjuje poreznu
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje osnovicu poreza na dobit za zatezne kamate za razdoblje do 31. pro-
1 2 3 4 5 sinca 2010.
1. Poveanje potraivanja od kupaca zbog Knjienja u 2011.
pogreke neobraunavanja obavljene usluge 97.000 1200 ---
Red. Raun
- zadrana dobit 77.600 --- 9404 Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
- odgoena porezna obveza 19.400 --- 9894 1 2 3 4 5
Pregled naziva koritenih konta: Knjienje sa 31.12.2011.
1200 - Potraivanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 9894 -
Odgoena porezna obveza kod promjena raunovodstvenih politika i ispravaka temeljnih 5. Ukidanje odgoene porezne imovine 936,00 811 083
pogreaka 9404 - Zadrana dobit iz ispravka pogreke Pregled naziva koritenih konta:
811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine i odgoene porezne
Knjienje na dan 31.12. 2011. obveze
Red. Raun Postupanje sa kontom 811 detaljno je pojanjeno u lanku Iskazi-
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje vanje odgoene porezne imovine i odgoene porezne obveze u knji-
1 2 3 4 5 govodstvu i u Raunu dobiti i gubitka; mr. Zdravko Baica, dipl.oec,;
Ukidanje odgoene porezne obveze 19.400 9894 811 RiPup br. 3/2011 str. 29.
Pregled naziva koritenih konta:
9894 - Odgoena porezna obveza kod promjena raunovodstvenih politika i ispravaka
2.6. Izvjetavanje o pogrekama
temeljnih pogreaka 811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine i prethodnog razdoblja
odgoene porezne obveze U razdoblju kada su otkrivene pogreke prethodnog razdoblja pre-
Zbog pogreke u prikazivanju prihoda od usluga, poduzetnik nije na ma toki HSFI-a 3.38. poduzetnik u financijskim izvjetajima treba
vrijeme platio porez na dobit na taj dio prihoda, pa je zbog toga duan objaviti:
platiti zatezne kamate Poreznoj upravi. a) vrstu pogreke prethodnog razdoblja,
Zatezne kamate obraunavaju se na 6.400,00 kn manje plaenog b) u mjeri u kojoj je izvedivo, iznos ispravka za svaku stavku fi-
poreza na dobit zbog ne iskazivanja prihoda od usluga u iznosu od nancijskog izvjetaja na koju ima uinak,
32.000,00 kn i to za razdoblje od datuma predaje obrasca PD za c) iznos ispravka na poetku prezentiranog najranijeg prethod-
2009. do datuma plaanja zatezne kamate poreznoj upravi u 2011. nog razdoblja, i
Zatezne kamate obraunavaju se i na 13.000,00 kn manje plaenog d) ako je neizvedivo retroaktivno prepravljanje za odreeno pret-
poreza na dobit zbog ne iskazivanja prihoda od kamata u iznosu od hodno razdoblje, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis
65.000,00 kn i to za razdoblje od datuma predaje obrasca PD za kako i od kada su bili napravljeni ispravci pogreaka.
2010. do datuma plaanja zatezne kamate poreznoj upravi u 2011. Obveznici MSFI-a pogreke prethodnog razdoblja objavljuju u
Navedena zatezna kamata koju smo platili poreznoj upravi skladu sa tokom 49. MRS-a 8 koji odreuje da se treba objaviti
15.5.2011. iznosi: sljedee:
44 10 / 2011

Neven Baica, mag. oec.
a) v rstu pogreke prethodnog razdoblja;
b) za svako prezentirano prethodno razdoblje, u mjeri u kojoj je
izvedivo, iznos ispravka za:
i) svaku stavku financijskog izvjetaja na koju ima uinak; i
ii) ako je MRS 33 Zarade po dionici primjenjiv na subjekt,
osnovne i razrijeene zarade po dionici;
c) iznos ispravka na poetku najranijeg prezentiranog prethod-
nog razdoblja; i
d) ako je neizvedivo retroaktivno prepravljanje za odreeno pret-
hodno razdoblje, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis
kako i od kada su bili napravljeni ispravci pogreaka.
Na kraju navedenih odredbi (HSFI-a i MSFI-a) istaknuto je da ova
objavljivanja ne treba ponavljati u financijskim izvjetajima ka-
snijih razdoblja.
3. Knjienja po rjeenju poreznog
nadzora
3.1. Openito o poreznom nadzoru
Porezni nadzor ureen je lancima 103. do 112. Opeg poreznog
nadzora (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11), no pojedina postupanja u
svezi poreznog nadzora regulirana su i Zakonom o opem upravnom
postupku (Nar. nov., br. 47/09) i Zakona o upravnim sporovima (Nar.
nov., br. 20/10).
Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem
porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrivanja
injenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih
osoba.
Porezni nadzor provode porezna tijela sukladno zakonu kojim se
ureuje pojedina vrsta poreza, a obavljaju ga porezni revizori, porezni
inspektori, te drugi dravni slubenici i struno osposobljene osobe
ovlatene za provedbu poreznog nadzora. No porezna uprava obavlja
i poslove to se odnose na nadzor obraunavanja, naplatu i ovrhu
radi naplate doprinosa za obvezna osiguranja, te podnoenje prekr-
ajnih prijava i voenje prekrajnog postupka zbog povrede propisa
o plaanju obveznih doprinosa.
Porezni nadzor moe se obavljati kod svih poreznih obveznika i
drugih osoba koje raspolau injenicama i dokazima bitnima za opo-
rezivanje za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvri-
vanje porezne obveze.
O ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja zapisnika, porezni
nadzor obavlja s poreznim obveznikom zakljuni razgovor gdje ra-
spravlja o spornim injenicama, pravnim ocjenama, zakljucima i
njihovim uincima na utvrivanje porezne obveze. O tome porezni
nadzor sastavlja zabiljeku.
O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik koji treba sadravati:
naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
ime i prezime odnosno naziv poreznog obveznika
pravni i injenini temelj
mjesto provoenja i vrijeme trajanja nadzora
imena ovlatenih osoba koje su nadzor provele
vrste poreza i razdoblje obuhvaeno nadzorom
opis radnja, injenica i dokaza provedenih u postupku po koji-
ma su utvrene nepravilnosti.
10 / 2011
Raunovodstvo
Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se nita ne smije dodati
ili mijenjati, prekriena mjesta moraju ostati itljiva, a ako zapisnik
ima vie listova, svaka stranica mora biti oznaena rednim brojem i
potpisana. Porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor na zapisnik
o poreznom nadzoru u roku koji ne moe biti krai od pet dana, a
niti dulji od dvadeset dana, raunajui od dana primitka zapisnika.
Porezno tijelo duno je razmotriti prigovor na zapisnik, te
ako prigovor ne usvoji u obrazloenju poreznog rjeenja treba
navesti razloge neusvajanja.
ako usvoji prigovor kojim su iznesene nove injenice i materi-
jalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti injenino stanje
utvreno u zapisniku ili izmijeniti prijanje pravne ocjene, po-
rezno tijelo e o takvim injenicama i materijalnim dokazima
ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.
Na dopunski zapisnik ne moe se podnijeti prigovor.
3.2. Porezno rjeenje
Na temelju injenica navedenih u zapisniku i u dopunskom zapi-
sniku o poreznom nadzoru donosi se rjeenje u poreznom nadzoru.
Porezno rjeenje je porezni akt kojim se odluuje o pojedi-
nanim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa.
Porezno rjeenje mora najmanje sadravati:
naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upuuje
pravni i injenini temelj i
potpis ovlatene osobe.
Rjeenje se donosi najkasnije u roku od ezdeset dana od dana
uruenja zapisnika ili dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru.
3.2.1. alba na rjeenje
Protiv poreznog rjeenja donesenog u prvostupanjskom poreznom
postupku doputena je alba (l. 49. st. 4. OPZ-a). albu na porezni
akt moe podnijeti svaka osoba o ijim se pravima ili obvezama od-
luivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i svaka osoba koja
za to ima pravni interes. alba se podnosi u roku od trideset dana od
dana primitka poreznog akta., nadlenom drugostupanjskom pore-
znom tijelu, a predaje neposredno ili potom preporueno, odnosno
izjavljuje na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu. Dovoljno je
da je iz albe razvidno tko je alitelj i koji se porezni akt pobija. alba
podnesena u roku, a predana nenadlenom tijelu, ne moe se odba-
citi kao nepravodobna.U albi treba navesti porezni akt protiv kojega
se podnosi alba i albene razloge zbog kojih se zahtijeva ponitenje,
izmjena ili ukidanje toga poreznog akta, te dokaze kojima se alba
obrazlae. alitelj mora albu potpisati.
Osim prava na albu u odreenim specifinim sluajevima porezni
obveznik ima na raspolaganju i neke vanredne pravne lijekove kao
to su:
mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom
obnova postupka
45
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora
oglaavanje rjeenja nitavnim te
ponitavanje i ukidanje rjeenja.
Detaljnije o pravu na albu i drugim pravnim lijekovima moete
nai u lanku alba i drugi pravni lijekovi u poreznom postupku;
Boo Prelevi, dipl. iur.; RiPup br. 4/2011 str. 189.
3.2.2. Izvrnost poreznog rjeenja
U poreznom postupku veoma je vano voditi rauna o izvrnosti
poreznog akta. Porezni akt ne smije se izvriti prije nego je postao
izvran. Radi toga se na porezni akt prije nego se dostavi na izvrenje
stavlja klauzula izvrnosti.
Izvrnost poreznog akta predstavlja poseban pravni institut u od-
nosu na konanost i pravomonost istoga. Izvrnost poreznog akta
moe nastupiti zajedno sa konanou i pravomonou, ali porezni
akt moe biti u odreenim situacijama izvran, a da nije ni konaan
ni pravomoan.1
Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno istekom roka za albu ako
alba nije izjavljena, dostavom rjeenja stranci ako alba nije dopu-
tena, dostavom rjeenja stranci ako alba nema odgodni uinak,
dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija, danom
odricanja stranke od prava na albu te dostavom stranci rjeenja o
obustavi postupka u povodu albe.
Drugostupanjsko rjeenje kojim se rjeava upravna stvar postaje
izvrno dostavom stranci (l. 133. st. 2.-3. Zakona o opem uprav-
nom postupku).
alba odgaa izvrenje
Za albu na porezni akt kaemo da ima odgodni pravni uinak.
Naime, sukladno l. 167. st. 1. OPZ-a, alba odgaa izvrenje pobi-
janoga poreznog akta do donoenja rjeenja o albi, osim u sluaju
poreznog akta donesenog u skraenom postupku.
3.3. Utvrivanje obveza u poreznom
nadzoru
Poreznim rjeenjem utvruje se porezna obveza koja proizlazi iz ne-
ispravne primjene poreznih i drugih propisa u nadziranom razdoblju.
Porezni nadzor osobito kontrolira primjenu slijedeih propisa:
Zakon o raunovodstvu
(Nar. nov., br. 109/07)
Opi porezni zakon
(Nar. nov., br. 147/08 i 18/11)
Zakon o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10)
Zakon o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)
Z akon o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. 47/95, - 94/09)
Poreznim rjeenjem osim porezne obveze mogu biti odreene i ob-
veze za zatezne kamate te novane kazne za porezni prekraj.
3.3.1. Zatezne kamate
Porezna uprava zaraunava zatezne kamate od trenutka kada je
porezna obveza trebala biti plaana do datuma izdavanja rjeenja.
No, iznos zateznih kamata iskazan u rjeenju nije konani iznos koji
e nadzirano drutvo morati platiti.
Naime, zatezne kamate plaaju se za razdoblje kada je porezna
obveza trebala biti plaena, do dana kada je konano podmirena, a
1 Izvrenje poreznog akta i obraunske prijave; Berislav Matkovi, dipl. iur.;
RiPup br. 2/2007 str. 258.
46
to nee biti datum poreznog rjeenja, ve neki kasniji datum kada e
drutvo podmiriti obvezu iz rjeenja. Dakle, neovisno o tome to je
u rjeenju iskazan i iznos zateznih kamata, nadzirano drutvo morat
e samo izraunati visinu zateznih kamata koje je duno podmiriti
ovisno o datumu kada je podmirena porezna obveza iz rjeenja.
Zatezne kamate za nepravovremeno plaene porezne obveze utvr-
ene poreznim nadzorom porezno su priznati troak.2 Da li e biti
evidentirane kao troak razdoblja ili na teret zadrane dobiti ovisi o
tome da li se radi o kamatama koje se odnose na tekue razdoblje ili
na one koje se odnose na prethodna razdoblja.
Naime kamate koje se odnose na kanjenje plaanja od datuma
kada je porez trebao biti plaen do 31. prosinca protekle godine tre-
ba evidentirati na teret zadrane dobiti, dok kamate za razdoblje od
1. sijenja tekue godine do dana plaanja porezne obveze treba
evidentirati na teret rashoda.
3.3.2. Novane kazne za porezne prekraje
Dio poreznog rjeenja mogu biti i novane kazne za porezne pre-
kraje donesene temeljem odredbi lanaka 206. do 210. OPZ-a ali i
one propisane drugim propisima koji reguliraju porezne i druge ob-
veze koje su bile predmetom nadzora.
Novana kazna moe biti odreena nadziranom drutvu, i odgo-
vornoj osobi tog drutva.
Novana kazna odreena nadziranom drutvu jest priznati rashod
razdoblja. Novana kazna odreena odgovornoj osobi obveza je te
obveze koja ju je duna podmiriti u svom troku. Ukoliko ipak umje-
sto odgovorne osobe takvu novanu kaznu odlui podmiriti nadzi-
rano drutvo na svoj teret, tada takav izdatak nije porezno priznati
rashod, ali se po toj osnovi ne mora obraunavati dohodak3.
3.3.3. Kazne za poreznu utaju
Porezno tijelo nema ovlasti istraivati utaju poreza niti propisivati
kazne temeljem Kaznenog zakona. No ukoliko se u poreznom nadzo-
ru otkriju indicije za postojanje utaje, porezni nadzor duan je nadle-
nim tijelima podnijeti kaznenu prijavu.
Porezna utaja i kaznene odredbe propisane su l. 286. Kaznenog
zakona4.
2 Navedeno proizlazi iz l. 9. Zakona o porezu na dobit, a dodatna potvrda dana
je miljenjem Ministarstva financija koje smo u cijelosti dali u sklopu poglavlja
5.1.4.
3 Da je plaanje kazne umjesto odgovorne osobe nepriznat rashod ali ne i pla-
a dano je u stajalitu Porezne uprave od 5. oujka 2008. (Klasa 410-01/07-
01/1723, Ur.broj: 513-07-21-01/08-3) iji smo tekst citirali u asopisu RiPup
br. 2/2011 na str. 118.
4 Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvat-
ske, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvat-
ske, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11 - OUSRH
10 / 2011

Neven Baica, mag. oec.
l. 28 6. Kaznenog zakona
(1) Tko s ciljem da on ili druga pravna ili fizika osoba izbjegne
potpuno ili djelomino plaanje poreza, doprinosa mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja, drugih propisanih doprinosa ili davanja,
daje lane podatke o zakonito steenim dohocima, o predmetima
ili o drugim injenicama koje su od utjecaja na utvrivanje iznosa
ovakvih obveza, ili tko s istim ciljem u sluaju obvezne prijave ne
prijavi zakonito steeni prihod, odnosno predmet, ili druge inje-
nice koje su od utjecaja na utvrivanje ovakvih obveza, koje je po
zakonu duan prijaviti, a iznos obveze ije se plaanje izbjegava
prelazi deset tisua kuna,kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(2) Ako je poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lan-
ka prouzroena teta velikih razmjera, a poinitelj je postupao s
ciljem prouzroenja takve tete, kaznit e se kaznom zatvora od
tri do deset godina.
3.4. Evidentiranje pogreaka u poreznim i
poslovnim knjigama i evidencijama
Utvrene porezne obveze porezni obveznik duan je platiti u rokovi-
ma utvrenim poreznim zakonima, te voditi propisane porezne knjige
i porezne evidencije.
No, pri samom evidentiranju ovih obveza porezni obveznik je du-
an osim odredbi poreznih propisa pridravati se i odredbi rauno-
vodstvenih propisa to u nastavku pojanjavamo.
3.4.1. Da li je svaka pogreka utvrena
poreznim nadzorom ujedno i
raunovodstvena pogreka?
Rjeenjem poreznog nadzora utvruju se porezne obveze koje proi-
zlaze iz uoenih propusta i pogreki u nadziranom razdoblju, te se po-
reznog obveznika upuuje na plaanje iznosa iskazanog u rjeenju.
Propust u obraunavanju i plaanju poreza ne znai istovre-
meno i postojanje raunovodstvene pogreke.
Obveze po poreznom = Pogreke prethodnog
nadzoru  razdoblja
No pogreka u obraunavanju i plaanju poreza moe biti ujedno i
raunovodstvena pogreka, to nadzirano drutvo treba ocijeniti za
svaki pojedini sluaj posebno.
Raunovodstveni propisi ne poznaju razliku izmeu pogreki na-
stalih u poslovanju, otkrivenih postupcima eksterne revizije, internih
ili drugih kontrola, od onih otkrivenih poreznim nadzorom. Tako emo
pri evidentiranju pogreki iz poreznog nadzora koja su ujedno i rau-
novodstvene pogreke primjenjivati ista raunovodstvenih pravila
kao i kod bilo koje druge pogreke, to znai da emo prije knjienja
utvrditi znaajnost pogreke odnosno trebamo li pogreku evidenti-
rati sukladno HSFI-u 3.
www.RiPup.hr
10 / 2011
Raunovodstvo
Pogreke prethodnih Pogreke tekueg
razdoblja razdoblja
Porez na Ostale
dobit pogreke
Znaajne Beznaajne
pogreke pogreke
Na U
zadranu dobit prihode ili rashode
Nain evidentiranja porezne pogreke dakle, ovisit e o tome da
li se radi o pogreci tekueg razdoblja, odnosno, ako je pogreka iz
prethodnog razdoblja, da li se radi o znaajnoj pogreci ili ne.
Sukladno raunovodstvenim standardima, pogreke tekueg
razdoblja treba evidentirati na rashode odnosno prihode, dok e se
znaajne pogreke iz prethodnog razdoblja, evidentirati na teret za-
drane dobiti. Pogreke u svezi poreza na dobit uvijek se evidentiraju
na teret zadrane dobiti.
Ukoliko eli poslodavac moe u svoje raunovodstvene po-
litike ugraditi odredbu kojom sve pogreke utvrene pore-
znim nadzorom smatra znaajnima.
Kao posljedica ovakve odluke moe se dogoditi da se i zbog izuzet-
no malih iznosa porezne obveze utvrene rjeenjem korigiraju stavke
financijskih izvjetaja te sastavljaju biljeke. No, time drutvo pojed-
nostavljuje postupak utvrivanja znaajnosti pogreke.
Ipak, savjetujemo da drutva kojima je utvrena porezna obveza
po rjeenju obave analizu uzroka nadzorom otkrivenih pogreaka te
utvrde:
da li je bilo organizacijskih propusta koji su doveli do pogreke
ili je pogreka posljedica propusta pojedinca.
koje postupke treba obaviti da bi se u poreznim i poslovnim
knjigama u potpunosti otklonile posljedice pogreke.
Ovu posljednju toku pojanjavamo u nastavku.
3.4.2. Pogreke i evidentiranje u poreznim
knjigama
Za poreznu obvezu utvrenu poreznim nadzorom nadzirano dru-
tvo zaduuje Porezna uprava po izvrnom rjeenju. Iz navedenog
proizlazi slijedee:
Nadzirano drutvo obveze za poreze i doprinose utvrene
poreznim nadzorom ne unosi u porezne obrasce i eviden-
cije jer su te obveze ve evidentirane temeljem izvrnog
rjeenja.
Ipak u pojedinim sluajevima obveze po rjeenjima morat e se
na odreeni nain evidentirati u poreznim knjigama i evidencijama.
Kao poseban problem treba istai nedostatnu zakonsku regulativu
postupanja sa poreznom dokumentacijom na koju se poziva porezni
47
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora
nadzor i po kojoj su evidentirane porezne obveze u poreznom nad-
zoru, a koja zbog potrebe poslovanja i dalje egzistira u poslovnom
procesu ime stvara porezne uinke ili pak takav uinak nastaje ras-
knjiavanjem ili izdavanjem takve dokumentacije.
Tako primjerice, kada smo propustili obraunati prihod i PDV za
obavljene isporuke, porezni nadzor rjeenjem e utvrditi poreznu
obvezu.
PDV koji se mora platiti po rjeenju poreznog nadzora NE
unosi se u PDV obrazac (niti u PDV-K obrazac).
Mi tu poreznu obvezu neemo evidentirani u knjizi I-RA. No ukoliko
naknadno moramo izdati raun, radi zaduivanja kupca za obavljenu
uslugu tada bi propisanim postupkom evidentiranja tog rauna u
knjizi I-RA i poslovnim knjigama ponovno stvorili obvezu za PDV i po-
rez na dobit koji smo ve platili temeljem rjeenja poreznog nadzora.
Kako bi se izbjeglo dvostruko plaanja poreza po istoj osnovi sma-
tramo da porezni uinak evidentiranja tog rauna trebamo ispraviti
u poreznim i poslovnim knjigama. Kako se to radi objasnili smo u
primjeru 2. gdje je obraen sluaj izdavanja rauna za isporuku za
koju je prema rjeenju nadzora ve plaen porez na dobit i PDV.
3.4.3. Da li su pogreke utvrene poreznim
nadzorom porezno priznati rashod?
Utvrene pogreke koje se evidentiraju kao rashod tekueg raz-
doblja porezno su priznati rashod. Naime u l. 7. Zakona o porezu
na dobit nije propisano poveanje porezne osnovice za navedene
rashode, iz ega nedvojbeno proizlazi da se radi o porezno priznatim
rashodima.
No, pitanje priznavanja pogreaka kao rashoda postavlja se u slu-
aju kada se pogreka knjii na teret zadrane dobiti, odnosno nije
raunovodstveno iskazana kao rashod razdoblja.
Nae je miljenje da za iznos pogreke evidentirane na
teret zadrane dobiti, a koja bi, da je evidentirana na ras-
hode bila porezno priznati rashod, treba umanjiti poreznu
osnovicu poreza na dobit.
Smatramo da bi se za takvu pogreku porezna osnovica trebala
umanjiti preko red. br. 30. obrasca PD. Svi primjeri knjienja koje
smo dali u u ovom lanku sastavljeni su u skladu sa navedenim
stavom. Unato tome to ovo umanjenje nije eksplicitno navedeno
u Zakonu o porezu na dobit, pravo na umanjenje proizlazi iz injenice
da je takva pogreka porezno priznati rashod kada se evidentira na
rashode, te nema zakonske osnove za drugaijim pristupom u slu-
aju kada raunovodstveni propisi zahtijevaju evidentiranje na teret
zadrane dobiti.
Dodatno, u obrnutom sluaju - poveanja zadrane dobiti, u l. 9.
st. 1. Pravilnika o porezu na dobit izriito se navodi da se svako takvo
poveanje smatra prihodom razdoblja. Ista takva odredba trebala bi
postojati i za sluaj smanjenja zadrane dobiti, te vjerujemo da e
navedeno biti dopunjeno ve slijedeim izmjenama Pravilnika. Do
tada, nadamo se da e porezna uprava u svezi navedenog dati svoje
miljenje.
48
U poglavlju 5.1. ovog lanka dali smo dodatnu argumentaciju
zbog koje smatramo da je neupitno da susvi rashodi po poreznom
nadzoru (osim poreza na dobit) porezno priznati rashodi neovisno
o tomeda li su knjieni na rashod razdoblja ili su umanjili zadranu
dobit.
4. Primjeri knjienja po rjeenju
4.1. Porezne obveze utvrivanjem
injeninog stanja
U nastavku kroz praktine primjere pojasnit emo naine knjienja
pojedinih zakljuaka iz rjeenja poreznog nadzora.
4.1.1. Proputeno evidentiranje prihoda koji
su stvarno nastali
Dinamika ispostavljanja rauna je predmet ugovornog odnosa iz-
meu kupca i prodavatelja. Tako u praksi moemo nai sluajeve
da se prije isporuke trai plaanje predujma, te ispostavlja raun za
predujam, dok e usluga biti obavljena tek u kasnijem razdoblju, te
sluajevi da se raun za obavljenu isporuku dobara ili usluga ispo-
stavlja na kraju, nakon obavljene isporuke.
No, suprotno od liberalnog pristupa Zakona o obveznim odnosima,
porezni propisi zahtijevaju evidentiranja porezne obveze onom dina-
mikom kako se usluge obavljaju. Tako porezni obveznici koji imaju
ugovoreno ispostavljanje rauna na kraju isporuke znaju nesvjesno
propustiti plaanje poreznih obveza. To se posebno odnosi na pro-
blematiku obraunavanja PDV-a kod kontinuiranih usluga. Primjer
navedenog propusta dajemo u nastavku.
Primjer 2.: Nepravovremeno evidentiranje prihoda i
obveze za PDV
Poreznim nadzorom u rujnu 2011. utvreno je da je porezni obve-
znik Fed d.d. dao u najam poslovnu zgradu poduzetniku Red d.o.o.
Najam je trajao od travnja 2009. do oujka 2011. godine. Ugovorom
je utvreno da e poduzetnik najamninu zaraunati na kraju najma,
te je u travnju 2011. ispostavljen raun na 2.952.000,00 kn (PDV
552.000,00). U tom obraunskom razdoblju raun je evidentiran u
poreznim i poslovnim knjigama.
Rjeenjem poreznog nadzora utvreno je da je time porezni obve-
znik propustio evidentirati obvezu za PDV u 2009. i 2010. godini, te je
u tim godinama iskazao i prenisku osnovicu poreza na dobit.
Poreznim rjeenjem utvrena je slijedea porezna obveza:
PDV
PDV za 2009. (23.000 x 9) 207.000,00 kn
PDV za 2010. (23.000 x 9)  276.000,00 kn
ukupno 583.000,00 kn
Porez na dobit
porez na dobit za 2009. (900.000 x 20%)  180.000,00 kn
porez na dobit za 2010. (1.200.000 x 20%) 240.000,00 kn
ukupno 420.000,00 kn
Zatezna kamata za 2009 i 2010 godinu iznosi 65.240,00 kn, a za
2011. godinu 12.300,00 kn.
Telefoni za savjete
01/ 48 36 046 / 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)
Radnim danom 8.30 13.00h
10 / 2011
 Raunovodstvo
Neven Baica, mag. oec.

Knjienja: gubitak, te poreznom obvezniku Tzu d.o.o. nije priznat dio troka ka-
Raun mata iznad trine vrijednosti.
Red.
Opis Iznos Rjeenjem poreznog nazora, poreznom obvezniku uveana je pore-
br. Duguje Potrauje
zna osnovica za 2010. za 260.250,00 kn, te je porezni obveznik duan
1 2 3 4 5
uplatiti 51.250,00 kn poreza sa zateznom kamatom od 28.325,00 kn
1 Obraun obveza po poreznom nadzoru 938.592,00 9404 ---
od kojih se 24.115,00 kn odnosi na 2010, a preostali dio na 2011.
o dgoena porezna imovina
(583.000+ 65.240) x 20% 129.648,00 083 --- Knjienja:
PDV 583.000,00 --- 2607 Red. Raun
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
porez na dobit 420.000,00 --- 2621
1 2 3 4 5
zatezne kamate (2009 i 2010.) 65.240,00 --- 26698
1. Zadrana dobit 75.365,00 9404 ---
1.a Obraun zateznih kamata (2011) 12.300,00 72210 26698
porez na dobit 51.250,00 --- 2621
2. Plaanje obveze za PDV i zatezne kamate 1.080.540,00 --- 1000
zatezne kamate (2010.) 24.115,00 --- 26698
PDV 583.000,00 2607 ---
1.a Odgoena porezna imovina (24.115 x 20%) 4.823,00 083 9404
porez na dobit 420.000,00 2621 ---
2. Obraun zateznih kamata za 2011. 4.210,00 72210 26698
zatezne kamate (2010.) 77.540,00 26698 ---
3. Plaanje obveza sa iro rauna 79.575,00 --- 1000
Pregled naziva koritenih konta:
porez na dobit 51.250,00 2621 ---
083 - Odgoena porezna imovina kod promjena raunovodstvenih politika i ispravaka
temeljnih pogreaka (Pozicija B V) 1000 - iro-raun za redovno poslovanje (analitika zatezne kamate (2010.-2011.) 28.325,00 26698 ---
prema bankama) 2607 - PDV po rjeenju poreznog nadzora 2621 - Obveze za porez
na dobit po rjeenju poreznog nadzora 26698 - Obveze za zatezne kamate u svezi s Ista knjienja na T kontima:
javnim davanjima 72210 - Zatezne kamate - porezno priznate 9404 - Zadrana dobit 9404 Zadrana dobit iz ispravka 2621 Obveze za porez na dobit
iz ispravka pogreke. pogreke po rjeenju poreznog nadzora
Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine (1) 75.365,00 600.250,00 S (3) 51.250,00 51.250,00 (1)
u kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu 4.823,00 (1a)
kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit
za obraunani PDV i zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukida- 083 Odgoena porezna imovina 26698 Obveze za zatezne kamate
kod ispravaka temeljnih pogreaka u svezi s javnim davanjima
njem odgoene porezne imovine umanjuje se dobitak tekue godine
preko konta 811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne (1a) 4.823,00 (39 28.325,00 24.115,00 (1)
imovine i odgoene porezne obveze. 4.210,00 (2)

Knjienja: 72210 Zatezne kamate

Red.
Opis Iznos
br. Duguje
1 2 3 4
Knjienje sa 31.12.2011.
3. Ukidanje odgoene porezne imovine 129.648,00 811
Postupanje sa kontom 811 detaljno je pojanjeno u lanku Iskazi-
vanje odgoene porezne imovine i odgoene porezne obveze u knji-
govodstvu i u Raunu dobiti i gubitka; mr. Zdravko Baica, dipl.oec,;
RiPup br. 3/2011 str. 29.
4.1.2. Nepriznavanje dijela rashoda
Kada porezno tijelo u nadzoru otkrije odreene rashode koji nisu
zadovoljili kriterije priznavanja prema poreznim propisima tada rje-
enjem odreuje porezni uinak nepriznavanja tih rashoda na ob-
vezu za porez na dobit, a kod obveznika koji su u sustavu PDV-a
kao posljedica nepriznavanja ulaznog rauna moe nastati i obveza
plaanja poreza na dodanu vrijednost koji je priznat temeljem spor-
nog rauna.
U slijedeem primjeru nepriznavanje dijela troka dovodi do pove-
anje porezne obveze za nadziranu godinu.
Primjer 3.: Obveza poreza na dobit utvrena nadzorom
Porezni obveznik Tzu d.o.o. primio je u sijenju 2010. zajam od
drutva matice Sci d.d. u iznosu od 2.000.000,00 kn po kamatnoj
stopi od 25%. Porezni nadzor utvrdio je da je pri tome dolo do tran-
sfera dobiti sa drutva Tzu d.o.o. koji je u 2010 poslovao pozitivno
u drutvo Sci d.d. koje iz 2009. ima nepokriveni preneseni porezni
10 / 2011
1000 iro raun
Raun porezno priznate
Potrauje (2) 4.210,00 79.575,00 (3)
5
Napomene:
Porezni obveznik je temeljem donesenih raunovodstvenih politi-
083 ka, poreznu obvezu i kamate iz 2010. evidentirao na teret zadranog
dobitka (knjienje 1.)
Zatezne kamate za 2011. godinu su trokovi tekueg financiranja i
terete rashode razdoblja (knjienje 2.).
Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u
kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu kada
se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-
unane zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukidanjem odgoe-
ne porezne imovine umanjuje se dobitak tekue godine preko konta
811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine i
odgoene porezne obveze. Knjienje kao u primjeru 2.
Primjer 4.: Evidentiran ulazni raun, usluga nije obavljena
raun vraen
Porezni nadzor utvrdio je da je porezni obveznik Ber d.o.o. u stu-
denom 2010. zaprimio raun R1 od dobavljaa Gtz d.o.o. za studiju
o tritu usluga pranja rublja u Republici Austriji te ju evidentirao u
poslovnim i poreznim knjigama u slijedeim iznosima: ostali trokovi
200.000 kn, pretporez 46.000 kn.
Nadzorom je utvreno da navedena usluga nije obavljena, iz ega
proizlazi obveza za PDV u iznosu od 46.000 kn i obveza za porez
na dobit u iznosu od 40.000,00 kn, te zatezne kamate u iznosu od
8.400,00 kn od ega se na 2010. god. odnosi 2.300,00 kn.
49
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora

Knjienja: nisu u sustavu PDV-a. Naime, obvezu plaanja PDV-a na usluge

obavljene iz inozemstva oporezive u Hrvatskoj imaju svi poduzetnici
Red. Raun
Opis Iznos kojima su takve usluge obavljene, neovisno o tome da li su u susta-
br. Duguje Potrauje vu PDV-a ili ne. U pokuaju da se razlikuje osoba koja plaa PDV po
1 2 3 4 5 uvozu, ali nije u sustavu PDV-a od one koja jest u sustavu PDV-a,
1 Obraun obveza po poreznom nadzoru 78.640,00 9404 --- Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost uveden je pojam po-
o dgoena porezna imovina vremeni porezni obveznik za one koji nisu u sustavu PDV-a i stalni
(46.000 + 2.300) x 20% 9.660,00 083 --- porezni obveznik za poduzetnike koji su u sustavu PDV-a.
PDV 46.000,00 --- 2607 Knjienja i porezni tretman proputanja obraunavanja PDV-a na
usluge obavljene iz inozemstva oporezive u RH nije isti kod stalnog i
porez na dobit 40.000,00 --- 2621
povremenog poreznog obveznika, pa kroz primjere 3.a i 3.b dajemo
zatezne kamate (2010.) 2.300,00 --- 26698 knjienja u oba sluaja.
1.a Obraun zateznih kamata (2011) 6.100,0 72210 26698
Primjer 5.a: Obveza PDV-a na usluge obavljene iz
2. Plaanje obveze za PDV i zatezne kamate 94.400,00 --- 1000 inozemstva kod stalnog poreznog obveznika
PDV 46.000,00 2607 ---
Poreznim nadzorom obavljenim u travnju 2011. godine utvreno
porez na dobit 40.000,00 2621 --- je da porezni obveznik nije obraunao PDV na usluge iz inozemstva
zatezne kamate (2010.) 8.400,00 26698 --- oporezive prema sjeditu primatelja (u RH). Usluge su obavljene 20.
listopada 2010. godine u ukupnoj vrijednosti 23.400 CHF odnosno
Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine
128.546,45 kn (teaj na dan 20.10.2010. iznosi 5,493438), pa po-
u kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu
rezna obveza iznosi 29.565,68. Zatezne kamate iznose 2.350,21 od
kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit
ega se 850,21 kn odnosi na 2011.
za obraunani PDV i zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukida-
njem odgoene porezne imovine umanjuje se dobitak tekue godine Knjienja:
preko konta 811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne Red. Raun
imovine i odgoene porezne obveze. Knjienje kao u primjeru 2. Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
Interna kontrola poreznog obveznika, na temelju rjeenja poreznog 1 2 3 4 5
nadzora potvrdila je nalaz porezne uprave te donijela odluku o otpi-
1. Obveza za PDV 29.565,68 16040 26042
sivanju obveza prema dobavljau za uslugu koja nije obavljena, te
vraanju rauna njegovu izdavatelju. 2. Obraun zateznih kamata 2.350,21 --- 26698

Raun kamate 2010 - na teret zadrane dob. 1.200,00 9404 ---

Red.
Opis Iznos kamate 2010 - odgoena por. imov. 300,00 083 ---
br. Duguje Potrauje

1 2 3 4 5 kamate 2011. 850,21 72210 ---

1. Otpisivanje rauna 3. Plaanje obveze za PDV i zatezne kamate 31.915,89 --- 1000
otpisivanje obveze prema dobavljau 246.000 220 --- PDV 29.565,68 26042 ---
prihod 246.000 --- 7644 zatezne kamate (2010.) 2.350,21 26698 ---
Navedeni prihod iskazuje se u rednom broju 31. obrasca PD. Na taj 3.a Pretporez 29.565,68 16041 16040
nain za iznos iskazan na tom kontu umanjuje se porezna osnovica,
Pregled naziva koritenih konta:
ime se izbjegava da se porez na dobit na navedeni iznos dva puta 16040 - Obraunani porez na usluge inozemnih poduzetnika 16041 - Plaeni porez na
plati, jer je obveza za porez na dobit na ovaj iznos ve obraunana usluge inozemnih poduzetnika 26042 - PDV na usluge inozemnih poduzetnika - 23%
rjeenjem poreznog nadzora.
Nakon dobivenog rjeenja poreznog nadzora, navedena knjienja Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u
treba provesti i u sluaju ako se navedena isporuka u meuvremenu kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu kada
obavi. Naime, i u tom sluaju raun za isporuku koji smo dobili prije se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-
same obavljene isporuke treba stornirati, original rauna vratiti ispo- unane zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukidanjem odgoe-
ruitelju, te od njega zatraiti novi raun za isporuku koji emo potom ne porezne imovine umanjuje se dobitak tekue godine preko konta
redovno evidentirati. 811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene porezne imovine i
odgoene porezne obveze. Knjienje kao u primjeru 2.
4.1.3. Obveza za PDV kod ino usluga Dakle, stalni porezni obveznik PDV koji je platio po usluzi obavljenoj
U praksi je esta zabluda da se na uslugu koju domai poduzetnik mu iz inozemstva koristi kao pretporez u razdoblju kada je platio po-
obavi inozemnom poduzetniku nikada ne obraunava PDV jer se radi reznu obvezu. Iz prakse poznati su nam sluajevi kada porezni nadzor
o izvoznoj usluzi i obrnuto, da se na uslugu koju inozemni podu- osporava pravo na povrat pretporeza u ovakvim sluajevima. Sma-
zetnik obavi domaem poduzetniku obvezno zaraunava PDV (te tramo da nema nikakve zakonske osnove da se pravo na odbitak
priznaje kao pretporez kada se plati) jer se radi o uvoznoj usluzi. pretporeza osporava injenicom da porez na usluge obavljene od ino
Ovakvo razmiljanje uglavnom nije tono, pa porezno tijelo nerijetko poduzetnika nije plaen pravovremeno, nego tek u sklopu poreznog
u nadzoru otkrije upravo ovaj porezni propust. postupka.
Dok je kod uvoza robe obraun i naplata PDV-a organizirana preko
carinarnice, kod usluga o pravovremenom obraunu i uplati PDV-a
mora voditi rauna sam poduzetnik. Propustu ne plaanja PDV-a na
usluge obavljene iz inozemstva posebno su skloni poduzetnici koje
www.RiPup.hr
50 10 / 2011
 Raunovodstvo
Neven Baica, mag. oec.

Primjer 5.b: Obveza PDV-a na usluge obavljene iz Knjienja:

inozemstva kod povremenog poreznog Red. Raun
Opis Iznos
obveznika br. Duguje Potrauje
1 2 3 4 5
Poreznim nadzorom obavljenim u travnju 2011. godine utvreno je
da poduzetnik nije obraunao PDV na usluge iz inozemstva oporezive 1. Obveza za PDV 7.360,00 7399 2607
prema sjeditu primatelja (u RH). Usluge su obavljene 20. listopada 2 Plaanje obveze 7.360,00 2607 1000
2010. godine u ukupnoj vrijednosti 23.400 CHF odnosno 128.546,45 Porezni nadzor rjeenjem je utvrdio obvezu za PDV za utvreni ma-
kn (teaj na dan 20.10.2010. iznosi 5,493438), pa porezna obve- njak. Porezni nadzor nije pronaao indicije koje bi upuivale da je
za iznosi 29.565,68. Zatezne kamate iznose 2.350,21 od ega se manjak nastao 2010. ili ranije, pa se polazi od stajalita da se radi o
850,21 kn odnosi na 2011. Poduzetnik nije u sustavu PDV-a. manjku nastalom u tekuoj godini. Premda ovaj rashod nije priznati
Knjienja: rashod u smislu utvrivanja osnovice za porez na dobit, rjeenjem
Raun nije utvrena obveza za porez na dobit jer se pogreka odnosi na
Red.
br.
Opis Iznos tekuu godinu, a obveza za porez na dobit moe se utvrditi tek kada
Duguje Potrauje
je u svezi pogreki koje se odnose na protekle godine.
1 2 3 4 5
1. Obveza za PDV 29.565,68 --- 26042 4.2. Porezna obveza utvrena procjenom
zadrana dobit 23.652,54 9404 --- Ako porezno tijelo ne moe utvrditi poreznu osnovicu na temelju
odgoena porezna imovina 5.913,14 083 --- poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti.
2. Obraun zateznih kamata 2.350,21 --- 26698 Porezno tijelo procijenit e poreznu osnovicu:
ako porezni obveznik ne moe predoiti knjige ili evidencije
kamate 2010 - na teret zadrane dob. 1.200,00 9404 ---
koje je duan voditi prema poreznim zakonima
kamate 2010 - odgoena por. imov. 300,00 083 --- ako porezni obveznik ne izdaje propisane raune ili ne vodi po-
kamate 2011. 850,21 72210 --- slovne knjige tono, uredno i pravodobno
3. Plaanje obveze za PDV i zatezne kamate 31.895,89 --- 1000 ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne moe doka-

PDV 29.565,68 26042 --- zati vjerodostojnom dokumentacijom

zatezne kamate (2010.) 2.350,21 26698
Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u
kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu kada
se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-
unane zatezne kamate za 2010..
Ukidanjem odgoene porezne imovine umanjuje se dobitak teku-
e godine preko konta 811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgo-
ene porezne imovine i odgoene porezne obveze. Knjienje kao u
primjeru 2.
Povremeni porezni obveznik nije u sustavu PDV-a te je takvom
poduzetniku plaeni PDV troak. Obzirom da je poreznim nadzorom
utvreno da se radi o troku iz 2010. godine, to je novostvorena
obveza knjienja sukladno HSFI-u 3 na teret zadrane dobiti.
4.1.4. Obveza za PDV kod utvrenog manjka
popisom kojeg je naloio porezni
nadzor
Prema OPZ-u osim godinjeg popisa, porezni obveznik mora popi-
sati imovinu i obveze i u drugim sluajevima, a posebno po nalogu
poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena
dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih
dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka steaja ili
postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.
U nastavku dajemo primjer knjienja manjka utvrenog popisom
tijekom godine koji je zahtijevao porezni nadzor.
Primjer 6: Manjak utvren popisom na zahtjev poreznog
nadzora
Porezni nadzor u postupku nadzora u travnju 2011. naloio je pore-
znom obvezniku Frc d.o.o. inventuru zaliha materijala. Inventurom
je utvren manjak u iznosu 32.000,00 kn koji nije porezno priznat Po-
rezni nadzor izdao je rjeenje u kojem se poreznom obvezniku nalae
plaanje PDV-a u iznosu od 7.360,00 kn.
10 / 2011
ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku
---
ili onemoguava provedbu poreznog postupka
ako porezni obveznik koji vodi podatke u elektronikom obliku
ne postupi u skladu s odredbama lanka 57. ovoga Zakona.
Pri utvrivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo polazit
e od:
raspoloive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji,
a nije proknjiena
raspoloive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u
odreenom razdoblju kraem od razdoblja oporezivanja (dnev-
nim, tjednim ili mjesenim primicima), tako da se na temelju
podataka o tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica
odreenog razdoblja
podataka i injenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjed-
nim ili mjesenim) utvrenih oevidom ili poreznim nadzorom,
tako da se na temelju tih podataka procijeni porezna osnovica
odreenog razdoblja
usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih
obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili slinoj loka-
ciji ili usporedbe s prosjenim primitkom vie poreznih obve-
znika iste djelatnosti na istoj ili slinoj lokaciji
podataka o mogunostima isporuka dobara ili obavljanja uslu-
ga (instaliranog kapaciteta) utvrenih oevidom ili poreznim
nadzorom.
Primjer 7.: Procjena obveza za PDV i porez na dobit
Iz zapisnika o obavljenom nadzoru ispostavljanja rauna i evidentira-
nja prometa u trgovini Trg d.o.o. utvreno je da u razdoblju od 1.1. do
6.3. porezni obveznik ne posjeduje kontrolne vrpce. Nadzorom je i utvr-
eno da izdani raun broj 24071 nije evidentiran na kontrolnim vrpcama
pripadajuih datuma, te da u knjigu IRA nisu uneseni rauni od broja
25104 do 25502 te da za te raune takoer ne postoje kontrolne vrpce.
Na temelju svega navedenog utvreno je da poslovna dokumentacija
poreznog obveznika nije vjerodostojna te da ne prikazuje stvarno stanje
51
Raunovodstvo Ispravak pogreki i knjienja
po rjeenju poreznog nadzora

ostvarenog prometa u 2010. godini, te je temeljem toga procijenjena iz poslovnih i poreznih knjiga poreznog obveznika. Rjeenjem porezni
porezna obveza temeljem podataka o poslovanju poreznog obvezni- nadzor ne zahtijeva evidentiranje prihoda ve plaanja poreza.
ka. Procjena je izvrena snimanjem dnevnog prometa od 10. sijenja
2011, do 20. sijenja 2011. te je utvrdio da prosjean promet po danu
iznosi 3.500 kn. Na temelju ukupno iskazanog prometa u 2010. godini
i prosjenog dnevnog prometa utvrenog poreznim nadzorom porezno
tijelo utvrdilo je godinju razliku u prometu od 240.000,00 kn iz ega za Dakle, porezni obveznik po navedenom rjeenju duan je
poreznog obveznika proizlaze slijedee obveze: evidentirati i platiti utvrenu poreznu obvezu, a da nije du-
PDV (240.000 x 18,6992%) 44.878,00 kn an evidentirati procijenjeni prihod.
porez na dobit ((240.000 - 44.878) x 20%)  39.024,00 kn
zatezne kamate za 2010. 7.210,00 kn 5. Umjesto zakljuka
zatezne kamate za 2011. 2.240,00 kn
Knjienja: 5.1. Porezna obveza kao priznati rashod
Red. Raun U poglavlju 3.4.3. ovog lanka dali smo zakonske odrednice prema
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje kojima se obveze utvrene poreznim nadzorom i u sluaju kada se
1 2 3 4 5 knjie na teret zadrane dobiti smatraju trokom razdoblja u kojem
1 Obraun obveza po poreznom nadzoru 80.694,40 9404 --- je utvrena obveza. No, iz kontakta sa korisnicima primijetili smo
o dgoena porezna imovina postojanje dvojbi u svezi primjene navedenih odredbi, to ne udi,
(44.878 + 7.210) x 20% 10.417,60 083 --- obzirom da su ova prava, nisu izravno obraena zakonskim odred-
PDV 44.878,00 --- 2607 bama i podzakonskim aktima, te nedostatno obraena u uputama i
miljenjima nadlenog poreznog tijela. U elji da otklonimo bilo kakve
porez na dobit 39.024,00 --- 2621
dvojbe oko primjene ovih poreznih prava u nastavku dajemo slijede-
zatezne kamate (2010.) 7.210,00 --- 26698 e konstatacije i argumente:
1.a Obraun zateznih kamata (2011.) 2.240,00 72210 26698
5.1.1. Raunovodstveni standardi ne ureuju
2. Plaanje obveze za PDV i zatezne kamate 93.352,00 --- 1000 porezni tretman
PDV 44.878,00 2607 --- Evidentiranje obveza utvrenih nadzorom obavlja se temeljem
porez na dobit 39.024,00 2621 --- raunovodstvenih standarda, kojima je ureeno da se pogreke iz
zatezne kamate (2010.) 9.450,00 26698 --- prethodnih godina koje su znaajne evidentiraju na teret zadrane
dobiti, dok se one koje ne udovoljavaju kriteriju znaajnosti eviden-
Ista knjienja na T kontima: tiraju na teret rashoda tekueg razdoblja. Navedeno ne prejudicira
9404 Zadrana dobit 2607 Obveze za PDV po porezni tretman navedenih trokova, ve iskljuivo raunovodstve-
iz ispravka pogreke rjeenju poreznog nadzora ni. Raunovodstveni propisi dakle ureuju da se kod znaajnih po-
greki iz proteklih godina treba ispraviti rezultat proteklih godina, a
(1) 80.694,40 600.250,00 S (2) 44.878,00 44.878,00 (1)
u svrhu ispravnog izvjetavanja. Iz tog razloga standardi upuuju i
083 Odgoena porezna imovina 2421 Obveze za porez na dobit na dodatno izvjetavanje o navedenim pogrekama kroz Biljeke uz
kod ispravaka temeljnih pogre. po rjeenju poreznog nadzora financijske izvjetaje.
To to obveza nije evidentirana na rashod ne znai da u poreznom
(1) 10.417,60 (2) 39.024,00 39.024,00 (1)
smislu ova obveza nije priznata kao rashod, isto kao to i u propisa-
72210 Zatrzne kamate 26698 Obveze za zatezne kamate nim sluajevima odreeni evidentirani rashodi nee biti i porezno
porezno priznate u svezi s javnim davanjima priznati u poreznim izvjetajima.
(1a) 2.240,00 (2) 9.450,00 7.210,00 (1) 5.1.2. Nema pravne osnove za razliit pristup
2.240,00 (1a) znaajnoj i beznaajnoj pogreci

1000 iro raun

S 150.800,00
Odgoena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u
kojoj je utvrena pogreka iz prethodnih razdoblja, u momentu kada
se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-
unani PDV i obraunane zatezne kamate za prethodna razdoblja.
Ukidanjem odgoene porezne imovine umanjuje se dobitak tekue
godine preko konta 811 - Korekcija poreza na dobit zbog odgoene
porezne imovine i odgoene porezne obveze. Knjienje kao u primje-
ru 2.
Premda je radi utvrivanja obveze za porez na dodanu vrijednost i
porez na dobit porezni nadzor morao procijeniti promet odnosno pri-
hod, iznos procijenjenog prihoda porezni obveznik nije duan evidenti-
rati. Naime procjena prihoda je samo metodologija kojom se utvrdila
porezna obveza u specifinom sluaju kada to nije mogue utvrditi
52
Kada se radi o pogreci prethodnog razdoblja koja se ne smatra
znaajnom porezni obveznik nije duan primijeniti HSFI 3, te nave-
93.352,00 (2)
denu pogreku moe iskazati kao rashod razdoblja. Ovakav rashod
smatra se porezno priznatim.
Kada se ista pogreka smatra znaajnom, tada se temeljem ra-
unovodstvenih propisa navedena pogreka treba evidentirati na
teret zadrane dobiti. No, osnova nastanka ove pogreke time se
nije promijenila, pa nema osnove niti za razliit porezni pristup. Iz tog
razloga u poreznim propisima ne nalazimo odredbe koje bi upuivale
da pogreka ima razliit porezni tretman ovisno o tome kako je kate-
gorizirana prema raunovodstvenim propisima.
5.1.3. Propusti, prekraji i prevare ne kanjava
ju se ukidanjem poreznih prava
Kada se u poreznom nadzoru ustanovi da odreena porezna ob-
veza nije podmirena porezno tijelo utvruje injenino stanje, te
10 / 2011

Neven Baica, mag. oec.
temeljem nalaza procjenjuje da li se radi o uobiajenom propustu
u poslovanju ili je nepodmirena obveza rezultat nemara ili namjere.
Ako se radi o uobiajenom propustu, tada e porezni obveznik
osim osnovne obveze biti duan obraunati i uplatiti zatezne kama-
te zbog nepravovremenog plaanja porezne obveze. No, ukoliko je
ocjena porezne uprave da se radi o poreznom prekraju ili kazne-
nom djelu, tada porezni propisi i propisi kaznenog prava omoguuju
poreznom tijelu: propisivanje prekrajnih kazni kako poreznom
obvezniku - pravnoj osobi, tako i radniku ili drugoj osobi koja je od-
govorna za porezni prekraj aktiviranje kaznenih odredbi u sluaju
kaznenog djela, te kao krajnju mjeru privremenu ili trajnu zabranu
obavljanje djelatnosti.
Stoga bi smatrali neozbiljnim kada bi porezno tijelo uz sve na-
vedene mogunosti poreznog obveznika kanjavalo nezakonitim
ukidanjem poreznih prava, pa navedeno od poreznog tijela niti ne
oekujemo.
5.1.4. Porezna uprava odavno se izjasnila
Na pitanje da li se PDV, porez na dobit i zatezna kamata utvrena
nadzorom smatra trokom poslovanja porezna uprava odgovorila je
miljenjem jo 2003. Iako se navedeno miljenje Porezne uprave
odnosi se na prije vaei Zakon o porezu na dobit smatramo da se
moe primijeniti i na sada vaei Zakon o porezu na dobit te ga u
nastavku u cijelosti prenosimo.
Rashodi za PDV, porez na dobit i zatezne
kamate po nadzoru
Ministarstvo financija
Klasa: 410-01/03-01/104
Ur. broj.: 513-07/03-2
Zagreb, 17. travnja 2003.
Drutvo za prijevoz putnika, turizam i trgovinu, nije u svojim po-
slovnim knjigama evidentiralo prihode od prodanih voznih karata,
prtljage i slobodnih vonji u 1998., 1999. i 2000. godini te je u po-
stupku nadzora na utvreni neevidentirani prihod zaraunan PDV,
porez na dobit i kamata u ukupnom iznosu od 1.583.484,16 kuna.
Postavljeno je pitanje kako knjiiti obveze za poreze i kamatu, te
kako e navedeni iznosi poreza i kamata utjecati na popunjava-
nje prijave poreza na dobit za 2002. godinu, te budui da oekuju
reprogram na 4 godine, mogu li rashode rasporediti po godinama
reprograma na koje je dogovoreno?
Odredbom lanka 5. stavak 2. toka 8. Zakona o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 127/00), propisano je da rashode poreznog razdo-
blja ine i trokovi financiranja (redovne i zatezne kamate, teajne
razlike, valutne klauzule i jamstva), a u toki 10. istog stavka i svi
drugi trokovi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili do-
biti poreznog obveznika. Kamate za nepravodobno plaeni PDV i
porez na dobit jesu trokovi financiranja i porezno priznati rashod.
Utvrena svota obveze za PDV je rashod utvren nakon datuma
bilance i rezultira iz poslovne djelatnosti poreznog obveznika, te je
porezno priznati rashod.
Obveza poreza na dobit nije poslovni rashod, pa tako nije ni po-
rezno priznati rashod, jer se radi o dijelu steene dobiti prethodnih
razdoblja koji otpada na porez, to znai da za svotu obveze poreza
na dobit treba teretiti kapital.
U skladu s navedenim, smanjenje kapitala nema utjecaja na
osnovicu poreza na dobit i ne iskazuje se u poreznoj prijavi, PD
obrascu. Ako drutvo ima gubitak iznad vrijednosti kapitala, tada
e za svotu porezne obveze uveati taj gubitak, ali ga nee iskazati
10 / 2011
Raunovodstvo
u PD obrascu. Ako se takav gubitak prenosi iz prethodnog raz-
doblja, potrebno je svotu prenesenog gubitka za svotu obveze
poreza na dobit iskljuiti iz podataka na PD obrascu.
Drugo pitanje odnosi se na raspored rashoda na ime poreznih
obveza po godinama i na njihovo iskazivanje u prijavi poreza na
dobit, jer se oekuje reprogram, odnosno odgoda plaanja pore-
znih obveza. U navedenom sluaju radi se o dogaajima nakon
datuma bilance, tj. O izvanrednim rashodima. Porezni obveznik
rashode priznaje u financijskom izvjeu i prijavi poreza na dobit
kad smanjenje buduih gospodarskih koristi proizlazi iz smanje-
nja sredstava ili poveanja obveza koji se mogu pouzdano izmje-
riti. U skladu s tim, smatramo da porezni obveznik moe razgra-
niiti rashode proistekle iz poreznih obveza po razdobljima kada
e biti plaeni i iskazati ih u poslovnim kao odgoeno plaanje
trokova.
5.2. Rjeenja u korist poreznog obveznika
Porezni nadzor treba obavljati jednakom pozornou u po-
gledu svih bitnih injenica, kako onih koje idu na tetu po-
reznog obveznika tako i onih u njegovu korist (l. 108. st.
2. OPZ-a).
Porezni nadzor treba usmjeriti na bitne injenice koje mogu ko-
nano poveati ili smanjiti poreznu obvezu (l. 108. st. 3. OPZ-a).
Obzirom da je rjeenje porezni akt kojim se odluuje jednako o
obvezama iz porezno-pravnog odnosa kao i o pravima, za oekivati
je da barem poneka rjeenja osim porezne obveze utvrde i porezno
pravo.
Primjerice, ako se u poreznom nadzoru utvrdi da je protekle godi-
ne trebao biti obraunat PDV ili neki drugi porez koji bi u konanici
smanjio osnovicu poreza na dobit, u poreznom rjeenju bi trebalo uz
obvezu po osnovi poreza na dodanu vrijednost, biti utvreno i pravo
po osnovi smanjenja obveze poreza na dobit.
Obzirom, na izvrnost rjeenja, obveza porezne uprave za povrat
preplaenog poreza po osnovi utvrenog prava, dospijeva istovre-
meno kada i obveza poreznog obveznika u sluaju utvrivanja po-
rezne obveze.
Meutim, koliko je nama poznato, ovakva rjeenja, ako i postoje,
svakako nisu uobiajena. Stoga, ovom prilikom pozivamo porezna
tijela da prilikom sastavljanja rjeenja vode rauna o potpunoj pri-
mjeni obvezujuih odredbi OPZ-a, te ne zanemaruju injenice koje
idu u korist poreznog obveznika.
No, izostavljanje poreznih prava iz rjeenja ne znai da porezni ob-
veznik ta prava nema pravo koristiti sukladno poreznim i raunovod-
stvenim propisima, kako smo to dodatno obrazloili u prethodnom
poglavlju.
Literatura:
1) Izvrenje poreznog akta i obraunske prijave; Berislav Matkovi, dipl.
iur.; RiPup br. 2/2007 str. 258
2) alba i drugi pravni lijekovi u poreznom postupku; Boo Prelevi, dipl.
iur.; RiPup br. 4/2011. 189
3) Pravni aspekt poreznog nadzora; Berislav Matkovi, dipl. iur.; RiPup br.
11/2008 str. 83
4) Iskazivanje odgoene porezne imovine i odgoene porezne obveze u
knjigovodstvu i u Raunu dobiti i gubitka; mr. Zdravko Baica, dipl. oec.;
RiPup br. 3/2011 str. 29.
53
Raunovodstvo
dr. sc. Pako Ani Anti
Raunovodstvene
politike
praktini primjer
Autor lanka daje praktini primjer mogueg izgleda Pravilnika o primjeni raunovodstvenih
politika.
1. Uvod
Cilj je financijskih izvjetaja pruiti informacije o financijskom po-
loaju, uspjenosti poslovanja i promjenama u financijskom poloaju
drutva, a za potrebe vanjskih korisnika u procesu donoenja po-
slovnih odluka. U tu svrhu potrebno je da informacije iz financijskih
izvjetaja budu kvalitativne, odnosno korisne u procesu odluivanja.
Informacija je kvalitativna ako u sebi sadri sve kvalitativne osobine
za potrebe odluivanja od strane vanjskih korisnika (razumljivost,
vanost, pouzdanost i usporedivost). Upravo je to razlog prihvaanja
i primjenjivanja raunovodstvenih naela, naznaenih u Okviru za
prezentiranje financijskih izvjetaja, za utvrivanje propisanih postu-
paka, ukljuujui i neke procjene (bilo iz vlastitog iskustva ili od stra-
ne ovlatenih vanjskih strnjaka) za priznavanje i mjerenje eleme-
nata financijskih izvjetaja kroz doneene i usvojene Meunarodne
standarde financijskog izvjetavanja, odnosno Hrvatskih standarde
financijskog izvjetavanja, kroz donoenje i primjenu odgovarajuih
raunovodstvenih politika. Drutvo je, sukladno MRS 1 Prezenti-
ranje financijskih izvjetaja (Nar. nov., br. 140/06) i HSFI 1 Finan-
cijski izvjetaji (Nar. nov., br. 30/08 i 4/09), duno objaviti saetak
usvojenih raunovodstvenih politika od strane menadmenta koja
obuhvaaju osnove za mjerenje koritene u procesu sastavljanja fi-
nancijskih izvjetaja kao i druge raunovodstvene politike vane za
njihovo razumijevanje od strane korisnika.
Navedeno znai da je drutvo obvezno donijeti raunovod-
stvene politike i iste dosljedno primjenjivati u postupku fi-
nancijskog izvjetavanja.
54
U nastavku je dan prijedlog moguih raunovodstvenih politika,
prvenstveno tamo gdje postoji mogunost izbora jednog od dozvo-
ljenih naela, kako za korisnike MSFI-a tako i za korisnike HSFI-a,
platforme financijskog izvjetavanja. Postupci koji su primjenjivi
samo za korisnike HSFI-a posebno su naglaeni.
2. Primjer Pravilnika o primjeni
raunovodstvenih politika
Temeljem Statuta (Drutvenog ugovora) drutva DRUTVO
d.d. (d.o.o.) i sukladno Zakonu o raunovodstvu (Nar. nov., br.
109/07) Uprava (direktor) drutva je na sjednici odranoj dana
...................... usvojila
PRAVILNIK
o primjeni raunovodstvenih politika
Ope odredbe
lanak 1.
Raunovodstvene politike Drutva obuhvaaju naela, osnove,
dogovore, praksu i pravila za evidentiranje poslovnih dogaaja u
poslovnim knjigama, te sastavljanje i predoavanje temeljnih fi-
nancijskih izvjetaja Drutva.
Cilj utvrdjivanja raunovodstvenih politika je objektivno i fer pre-
zentiranja imovine, obveza, prihoda, rashoda i kapitala.
Naela za utvrivanje raunovodstvenih politika:
Naelo opreznosti i razboritosti koje se ostvaruje strunim i
odgovornim izborom metoda za pravilno i realno iskazivanje
poslovnih dogaaja i financijskih uinaka koji se iskazuju u
poslovnim knjigama i njihovog prezentiranja u financijskim
izvjetajima Drutva.
10 / 2011

dr. sc. Pako Ani Anti
aelo prevage bitnog nad oblikom ili formom koje se ostva-
N trokovi kao amortizacija patenata i licenci u mjeri u kojoj se kori-
ruje tako da se u financijske izvjetaje unosi sve to je vano
za iskazivanje stvarnog stanja i objektivni prikaz poslovanja
Drutva.
Naelo znaajnosti koje se ostvaruje tako da se u financijske
izvjetaje Drutva bezuvjetno unesu svi podaci i informacije
pomou kojih e se istai najvanije karakteristike i rezultati
poslovanja Drutva i koji e korisnicima izvjetaja omoguiti
da objektivno ocijene poslovanje Drutva.
Naelo nastanka poslovnog dogaaja, kada se uinci tran-
sakcija i ostalih dogaaja priznaju kad nastanu, a ne kad se
primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent.
Neogranienost poslovanja, odnosno financijski izvjetaji
se uobiajeno sastavljaju uz pretpostavku da subjekt vre-
menski neogranieno posluje te da e poslovati u doglednoj
budunosti.
lanak 2.
Ovaj Pravilnik je sastavljen na naelima financijskog izvjetava-
nja prema platformi Meunarodnih standarda financijskog izvje-
tavanja/Meunarodnih raunovodstvenih standarda (Hrvatskih
standarda financijskog izvjeivanja), dosadanjih metoda i postu-
paka u drutvu te spoznaja u suvremenom poslovanju.
Odluka sadri izbor odgovarajuih varijanti u postupcima, me-
todama i tehnikama financijskog izvjetavanja kada Meunarodni
raunovodstveni standardi financijskog izvjetavanja (Hrvatski
standardi financijskog izvjetavanja) doputaju vie mogunosti.
Ako standardi ili propisi ne doputaju izbor tada se primjenjuje ta-
kav zahtjev standarda ili propisa izravno i ne mora biti sastavni dio
ovog Pravilnika.
lanak 3.
Potpuni set financijskih izvjetaja drutva ine:
(varijanta 1)
a) I zvjetaj o financijskom poloaju na kraju godine
b) Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
c) Izvjetaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja
d) Izvjetaj o novanim tokovima tijekom razdoblja
e) biljeke
(varijanta 2)
a) bilanca
b) izvjetaj o dobiti
c) izvjetaj o promjenama kapitala
d) izvjetaj o novanom toku
e) biljeke
Nematerijalna imovina
lanak 4.
Izdaci za razvoj ukljuuju trokove povezane s razvojem novih
proizvoda; unapreenja proizvoda; dizajn, konstruiranje i testira-
nje prototipa i modela proizvodnje; dizajn alata, radnih naprava,
kovakih i ljevakih kalupa ukljuujui i novu tehnologiju; dizajn,
konstrukcija i pokusni rad postrojenja koja prema ekonomskim
mjerilima nisu prikladna za komercijalnu proizvodnju. To mogu biti
trokovi: plae, nadnice i ostali trokovi osoblja koje radi na aktiv-
nostima razvoja, trokovi materijala i usluga utroenih u razvojnim
aktivnostima, amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme u mjeri
u kojoj se koristi za razvojne aktivnosti, opi trokovi (osim opih
administrativnih) rasporeeni prema MRS-u 2 (HSFI 10), ostali
10 / 2011
Raunovodstvo
ste za razvojne aktivnosti.
(varijanta 1)
Nematerijalna imovina kao imovina s ogranienim korisnim vje-
kom trajanja mjeri se metodom troka, odnosno iskazuje se po
troku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuli-
rane gubitke od umanjenja.
Troak (ostatak vrijednosti je obino nula) nematerijalnog sred-
stva s odreenim vijekom uporabe amortizira se tijekom vijeka
uporabe sredstva.
Testiranje na umanjenje vrijednosti u skladu s MRS-om 36 dru-
tvo provodii kad god postoje naznake da je knjigovodstveni iznos
sredstva vii od iznosa toga sredstva koji se moe povratiti.
(varijanta 2)
Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s ogranienim kori-
snim vjekom trajanja nakon poetnog priznavanja knjie se u reva-
loriziranom iznosu, samo iznimno, ukoliko postoji aktivno trite za
tu skupinu nematerijalne imovine.
Ukoliko nema aktivnog trita, drutvo provodi test umanjenja na
nadoknadivu vrijednost.
Kod metode revalorizacije drutvo revalorizira sva sredstva u
odreenoj kategoriji imovine.
lanak 5.
Drutvo u financijskim izvjetajima iskazuje goodwill u sluaju
stjecanja (poslovna spajanja) drugog poduzea. Goodwillom se
smatra razlika izmeu trokova stjecanja i neto fer vrijednosti pre-
poznatljive steene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza na
datum stjecanja. Svi trokovi povezani sa stjecanjem (npr. posred-
nike provizije, naknade za profesionalne ili konzultantske usluge,
trokovi unutarnjeg odjela za stjecanje) se priznaju kao rashodi raz-
doblja, izuzev trokova vezanih direktno za izdavanje vrijednosnih
papira.
(varijanta 1) obveznik MSFI-a
Goodwill se naknadno vrednuje usporedbom knjigovodstvene i
nadoknadive vrijednosti jedinice koje stvara novac na koju je go-
odwill rasporeen, metodom testa umanjenja. Goodwill se testira
na umanjenje jednom godinje.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Goodwill se amortizira u razdoblju procijenjene korisnosti od .....
godina (najvie 5 godina).
Materijalna imovina
lanak 6.
Prirodna bogatstva (zemljita i ume) u poslovnim knjigama i
financijskim iizvjetajima drutva iskazuju se po troku ulaganja
u njihovo pribavljanje.
Graevinski objekti, postrojenja, oprema, alati, pogonski i ured-
ski inventar, namjetaj i slina materijalna imovina kod prvog evi-
dentiranja u poslovnim knjigama iskazuju se po trokovima ulaga-
nja kao bruto knjigovodstvena vrijednost.
Trokovi ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu jesu:
kupovna cijena,
uvozne pristojbe i carina,
nepovratni porez i,
izravni trokovi u svezi s dovoenjem sredstava u radno sta-
nje za namjeravanu uporabu (trokovi transporta, osiguranja
55
Raunovodstvo Raunovodstvene politike
praktini primjer
u prometu, utovara, istovara, pretovara, trokovi montae,
trokovi pripreme gradilita, trokovi isporuke i prijenosa,
trokovi instaliranja i montae, naknade strunjacima i slini
trokovi koji se mogu pripisati ulaganju).
lanak 7.
(varijanta 1) obveznik HSFI-a
Trokovi kamata po osnovi kredita za nabavu materijalnih ulaga-
nja priznaju se u rashode razdoblja u kojem su nastali.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Trokovi posudbe po osnovi kredita za nabavu materijalnih ula-
ganja ukljuuju se kao dio troka te imovine, tj. dio nabavne vri-
jednosti te imovine (kapitaliziraju se) prema MRS-u 23 Trokovi
posudbe.
Kapitalizacija trokova posudbe (kamate i drugi trokovi posud-
be novca) mogua je samo za kvalificiranu imovinu, odnosno kod
onih sredstava kojima je potrebno znatno razdoblje (dulje od jedne
godine) da bi bili spremni za namjeravanu uporabu ili prodaju.
Kapitalizacija trokova posudbe prestaje trenutkom predaje kva-
lificirane imovine u upotrebu.
(varijanta 3) obveznik MSFI-a
Trokovi posudbe po osnovi kredita za nabavu materijalnih ula-
ganja ukljuuju se kao dio troka te imovine, tj. dio nabavne vri-
jednosti te imovine (kapitaliziraju se) prema MRS-u 23 Trokovi
posudbe.
Kapitalizacija trokova posudbe (kamate i drugi trokovi posud-
be novca) mogua je samo za kvalificiranu imovinu, odnosno kod
onih sredstava kojima je potrebno znatno razdoblje (dulje od jedne
godine) da bi bili spremni za namjeravanu uporabu ili prodaju.
Kapitalizacija trokova posudbe prestaje trenutkom predaje kva-
lificirane imovine u upotrebu.
lanak 8.
Kada je neko sredstvo steeno u razmjeni za drugo sredstvo (raz-
mjena) u vlasnitvu poduzea drutvo troak nabave utvruje po
fer vrijednosti steenog sredstva.
Kada se nekretnina, postrojenja i oprema zamjenjuje za slino
sredstvo, a ne moe se pouzdano utvrditi fer vrijednost danog
sredstva, troak nabave steenog sredstva jednak je knjigovod-
stvenoj vrijednosti otuenog sredstva.
lanak 9.
U sluaju da poduzee samo izrauje sredstva za svoje potrebe,
bruto knjigovodstvenu svotu init e trokovi koji se izravno mogu
pripisati tom ulaganju (prema MRS-u 2), ali najvie do razine tr-
inih cijena istih sredstava. U vrijednost ulaganja ne ukljuuju se
interni profiti.
Sredstva primljena u financijski najam tretiraju se kao sredstva u
vlasnitvu i vode se u okviru materijalne imovine.
(varijanta 1) obveznik HSFI-a
Trokovi posudbe za izgradnju vlastite materijalne imovine za
vlastite potrebe priznaju se u rashod razdoblja u kojem su nastali.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Trokovi posudbe za izgradnju materijalne imovine za vlastite po-
trebe kapitaliziraju se prema MRS-23 samo za imovinu kojoj treba
dulje vremensko razdoblje za dovoenje u namjeravanu uporabu
(kvalificirana imovina).
56
(varijanta 3) obveznik MSFI-a
Trokovi posudbe za izgradnju materijalne imovine za vlastite po-
trebe kapitaliziraju se prema MRS-23 samo za imovinu kojoj treba
dulje vremensko razdoblje za dovoenje u namjeravanu uporabu
(kvalificirana imovina).
lanak 10.
(varijanta 1)
Nakon poetnog priznavanja imovine drutvo e pojedinu nekret-
ninu, postrojenje i opremu iskazivati po troku nabave umanjenom
za akumuliranu amortizaciju i akumuliranje gubitke od umanjenja
(metoda troka).
(varijanta 2)
Nakon poetnog priznavanja imovine drutvo e pojedinu ne-
kretninu, postrojenje i opremu, ija se fer vrijednost moe pouzda-
no izmjeriti, iskazivati po revaloriziranom iznosu.
Amortizacija
lanak 11.
Bruto knjigovodstvena svota materijalne imovine nadoknauje
se iz prihoda poduzea u procijenjenom korisnom vijeku trajanja
svakog pojedinog sredstva iz skupine materijalne imovine.
Vijek uporabe procjenjuje se u vrijeme nabave sredstva iz sku-
pine materijalne imovine. Vijek uporabe utvruje se na temelju:
oekivane uporabe sredstava u poduzeu (oekivani kapaci-
tet ili fiziki uinak),
oekivanog troenja (broj smjena, program popravaka),
tehnikog starenja (promjene u potranji za proizvodom ili
uslugom),
zakonskih i slinih ogranienja povezanih s koritenjem
sredstava.
lanak 12.
(varijanta 1)
Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzee primje-
njuje linearnu (ravnomjernu) metodu.
(varijanta 2)
Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzee primje-
njuje metodu opadajueg salda.
(varijanta 3)
Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzee primje-
njuje metodu jedinice proizvoda.
Ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine)
lanak 13.
Ulaganje u nekretnine je ona imovina ili dio imovine (zemljite
ili zgrada, ili oboje) s namjenom (kao vlastita ili pod financijskim
leasingom) najma i/ili poveanje kapitala umjesto.
Ista se ne moe klasificirati ako je namjenjena za za proizvodne
svrhe ili prodaju dobara ili usluga ili za administrativne svrhe, ili za
prodaju, kao uobiajenu svrhu poslovanja.
lanak 14.
(varijanta 1)
Drutvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekret-
nine izabralo model fer vrijednosti.
10 / 2011

dr. sc. Pako Ani Anti
Sve promjene proizile iz tih promjena trebaju se priznati u rau-
nu dobiti i gubitka u razdoblju kad su iste nastale.
(varijanta 2)
Drutvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekret-
nine izabralo model troka nabave.
Po ovom modelu imovina e se nakon poetnog priznavanja
mjeriti po troku nabave umanjenom za amortizaciju i eventualna
naknadna umanjenja za tete i slino.
Drutvo e u biljekama iskazati njenu fer vrijednost.
Financijska imovina
lanak 15.
(varijanta 1) obveznik MSFI-a
Udjeli, dionice u pridruena i ovisna drutva u svojim odvojenim
financijskim izvjetajima drutvo evidentira metodom troka ula-
ganja.
(varijanta 2) obveznik MSFI-a
Udjeli, dionice u pridruena i ovisna drutva u svojim odvojenim
financijskim izvjetajima drutvo evidentira u skladu s MRS 39.
(varijanta 3) obveznik HSFI-a
Udjeli, dionice u pridruena drutva u svojim odvojenim finan-
cijskim izvjetajima drutvo evidentira metodom udjela, ukoliko i
samo drutvo nije matica ovisnom drutvu te ne sastavlja konsoli-
dirane financijske izvjetaje.
Udjeli, dionice u pridruena drutva u svojim odvojenim finan-
cijskim izvjetajima drutvo evidentira metodom troka ulaganja,
ukoliko je i samo drutvo matica ovisnom drutvu te sastavlja kon-
solidirane financijske izvjetaje.
Udjeli, dionice u ovisna drutva, u svojim odvojenim financijskim
izvjetajima, drutvo evidentira metodom troka ulaganja.
lanak 16.
(varijanta 1)
Ulaganja/prodaja financijske imovine drutvo evidentira na da-
tum trgovanja, odnosno na dan kad se je ugovorno obvezao na
kupnju/prodaju financijske imovine.
(varijanta 2)
Ulaganja/prodaja financijske imovine drutvo evidentira na da-
tum namire, odnosno na dan datum na koji je imovina isporuena
drutvu ili ju je drutvo isporuilo.
Zalihe
lanak 17.
Zalihe drutvo mjeri po troku nabave ili neto utrivoj vrijednosti,
ovisno koja je nia.
Trokovi ukljuuju troak nabave, trokove konverzije (materijal,
rad i ope trokove proizvodnje) te druge trokove koji su nastali
dovoenjem zaliha na njihovu sadanju lokaciju i u sadanje sta-
nje, ali ne i teajne razlike.
Nabava zaliha se evidentira po stvarnim trokovima. Nabavna
vrijednost zaliha sadri: trokove kupnje (kupovna cijena, carina,
porez koji se ne moe odbiti, trokovi prijevoza i slino); ostale
trokove koji su nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i u
sadanje stanje.
U nabavu vrijednost zaliha ne ukljuuje se: neuobiajena vrijed-
nost otpadnog materijala i sl. trokova, trokovi skladitenja osim
10 / 2011
Raunovodstvo
u sluaju kada su dio proizvodnog postupka, administrativni opi
trokovi o kojima ne ovisi dovoenje u sadanje stanje i lokaciju,
trokovi prodaje.
lanak 18.
(varijanta 1)
Obraun utroka zaliha odreuje se primjenom metode FIFO, po
pojedinim slinim vrstama i namjenama zaliha.
(varijanta 2)
Obraun utroka zaliha odreuje se primjenom prosjenih pon-
deriranih cijena po pojedinim oblicima i namjenama zaliha.
Prosjene ponderirane cijene izraunavaju se prilikom svakog
ulaska robe u skladite temeljem utvrenih koliina i vrijednosti
nakon ulaska novih zaliha.
(varijanta 3)
Drutvo primjenjuje metodu standardnog troka za potrebe mje-
renja troka zaliha. Drutvo e primjeniti standardne cijene koje
priblino odraavaju stvarne nabavne vrijednosti i ako je to prihvat-
ljivije iz praktinih razloga.
Kratkotrajna potraivanja
lanak 19.
Potraivanja od podrunica i drugih poduzea, potraivanja od
kupaca, potraivanja za vie plaene svote s temelja dobitka, po-
traivanja od zaposlenih, potraivanja od drave i drugih institucija
te ostala potraivanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uve-
anoj za kamate i druge naknade sukladno sklopljenom ugovoru.
Potraivanja iskazana u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obrau-
navaju se po spot teaju na dan bilanciranja kojeg ini srednji teaj
Hrvatske narodne banke.
lanak 20.
(varijanta 1) obveznik MSFI-a
Otpis i ispravak (smanjenje vrijednosti) potraivanja provodi se
u razdoblju spoznaje o nemogunosti naplate dijela ili ukupnog po-
traivanja na teret rashoda razdoblja, kada o tome donese odluku
odgovorna osoba drutva.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Otpis i ispravak (smanjenje vrijednosti) potraivanja provodi se
u razdoblju spoznaje o nemogunosti naplate dijela ili ukupnog po-
traivanja na teret rashoda razdoblja, kada o tome donese odluku
odgovorna osoba drutva.
Drutvo e prestati priznavati potraivanja nastankom njegove
zastare.
Novac u banci i blagajni
lanak 21.
Novac na raunima koji se vode u kunama u organizaciji platnog
prometa i bankama vodi se u nominalnim svotama prema izvodu o
stanju i prometu tih rauna.
Novac u blagajni u kunama iskazuje se u nominalnoj vrijednosti.
lanak 22.
Devize na raunima u banci i blagajni iskazuju se prema sred-
njem teaju Hrvatske narodne banke na dan bilanciranja.
57
Raunovodstvo Raunovodstvene politike
praktini primjer

Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata lanak 30.

prihoda
lanak 23.
Plaeni trokovi unaprijed za budue razdoblje iskazuju se kao
aktivna vremenska razgranienja, a obraunavaju se u trokove
razdoblja na koje se odnose. Razlog razgraniavanja, kao i svota
koja se odnosi na budue razdoblje, mora biti iskazana na odgova-
rajuoj knjigovodstvenoj ispravi.
lanak 24.
Prihodi obraunani u korist tekueg razdoblja, a nemaju eleme-
nata da se iskau kao potraivanje, iskazuju se kao aktivna vre-
menska razgranienja. Kada se steknu uvjeti za ispostavljanje
dokumenata po osnovi kojeg se stjeu potraivanja, vremenska
razgranienja se prenose na raune potraivanja. Osnova priho-
dovanja i iskazivanja takvih svota na vremenskim razgranienjima
mora biti utvrena u odgovarajuim knjigovodstvenim ispravama.
Kapital i rezerve
lanak 25.
Upisani kapital iskazuje se na posebnom raunu u svoti koja je
upisana u sudski registar prilikom osnivanja, odnosno promjene
upisa vrijednosti kapitala.
lanak 26.
(varijanta 1) obveznik MSFI-a
Dobit ili gubitak tekue godine utvruje se sukladno Meunarod-
nim raunovodstvenim standardima i ovim aktom.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Dobit ili gubitak tekue godine utvruje se sukladno Hrvatskim
standardima financijskog izvjeivanja i ovim aktom.
Dugorona rezerviranja i nepredviene obveze
lanak 27.
Drutvo e priznati obveze za dugorona rezerviranja samo ako
postoji obvezujui dogaaj koji e stvoriti zakonsku ili izvedenu ob-
vezu odljeva sredstava u buduim razdobljima i ako nema realne
alternative osim podmirenja iste.
Iznos buduih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje odreuje
menadment temeljem njihove procjene. Uz suglasnost menad-
menta drutvo e za procjenu izdataka potrebnih za izmirenje ob-
veze, na dan bilanciranja, angairati neovisne strunjake.
lanak 28.
Drutvo nee priznati mogue obveze kao niti obveze za koje nije
vjerojatno da e podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa ili se
ne moe dovoljno pouzdano procjeniti iznos obveze.
Drutvo e iste tretirati kao nepredviene obveze i iste objaviti u
biljekama uz financijske izvjetaje.
Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja
lanak 29.
Na teret obraunskog razdoblja uraunavaju se i trokovi za koje
ne postoje odgovarajue knjigovodstvene isprave da bi se mogli
priznati kao obveza, a za koje se sa sigurnou moe utvrditi da
se odnose na tekue obraunsko razdoblje. Kada se pribave doku-
menti za priznavanje obveza ukidaju se vremenska razgranienja u
korist rauna obveza.
Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekuem obraun-
skom razdoblju odgaaju se preko vremenskih razgranienja za
budua razdoblja.
U korist vremenskih razgranienja evidentiraju se i naplaeni pri-
hodi koji se odnose na budue razdoblje, a za koje nije bilo iskazano
potraivanje u poslovnim knjigama.
Prihodi
lanak 31.
Dravne potpore koje se daju za ve nastale trokove (gubitke)
priznaju se u prihode kada drutvo udovoljava utvrenim uvjetima
i kada je potpora primljena.
(varijanta 1)
Dravne potpore povezane sa sredstvima priznaju se u prihod u
razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajuim rashodima.
(varijanta 2)
Dravne potpore povezane sa sredstvima priznaju se tako da se
njena vrijednost oduzme od knjigovodstvene vrijednosti odnosnog
sredstva.
lanak 32.
(varijanta 1) obveznik MSFI-a
Dobitke od prodaje dugotrajne imovine, utvrene po neto naelu,
drutvo e iskazati u glavnici, u korist zadranih dobitaka.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Dobitke od prodaje dugotrajne imovine drutvo, utvrene po
neto naelu, drutvo e iskazati u raunu dobiti i gubitka kao ostale
izvanredne prihode.
Rashodi
lanak 33.
(varijanta 1) obveznik MSFI-a
Gubitke od prodaje dugotrajne imovine, utvrene po neto naelu,
drutvo e iskazati kao ostale poslovne rashode.
(varijanta 2) obveznik HSFI-a
Gubitke od prodaje dugotrajne imovine drutvo, utvrene po
neto naelu, drutvo e iskazati u raunu dobiti i gubitka kao ostale
izvanredne rashode.
lanak 34.
(varijanta 1)
Za utvrivanje trokova utroenog materijala sirovina i sl. primje-
njuje se metoda FIFO.
(varijanta 2)
Za utvrivanje trokova utroenog materijala sirovina i sl. primje-
njuje se metoda prosjenih ponderiranih cijena.
Dobit
lanak 35.
Drutvo je za potrebe financijskog izvjetavanja usvojilo financij-
ski koncept kapitala, kao uloeni novac odnosno uloena kupovna
mo, budui da se polazi od tenje za odravanjem kupovne moi
uloenog novca.

58 10 / 2011
 Raunovodstvo
dr. sc. Pako Ani Anti

Sukladno tom konceptu, dobit drutva ostvaren je samo onda

kada je financijska vrijednost neto imovine (glavnice) na kraju
razdoblja vea nego na poetku razdoblja.
Samo se priljev sredstava iznad povrata kapitala (uloenog
novca) smatra profitom - povratom od kapitala.
Dobit je ostatak vrijednosti koji se dobije kada se od prihoda
odbiju rashodi koji ukljuuju i usklaenje za ouvanje kapitala.
Ako rashodi prelaze prihode preostala vrijednost je gubitak.
Promjena raunovodstvenih politika
lanak 36.
Promjene raunovodstvenih politika provode se ako to zahtije-
va zakon, tijelo koje tumai raunovodstvene standarde ili ako bi
nova raunovodstvena politika prikladnije prikazivala dogaaje ili
transakcije u financijskim iizvjetajima.
Raunovodstvene politike se dosljedno primjenjuju na sline
transakcije.
Promjena raunovodstvenih politika primjenjuje se retroaktiv-
no. Ispravak se iskazuje kao usklaenje poetnog stanja zadra-
nih zarada (prenesene dobiti ili gubitka).
Promjena raunovodstvene politike primjenjuje se unaprijed
samo onda kada svotu vrijednosti koja korigira zadrane zarade
nije mogue razborito utvrditi.
Drutvo objavljuje razloge promjene raunovodstvenih politika,
svotu usklaenja zadranih zarada, te injenicu da su usporedni
podaci prepravljeni.
Zavrne odredbe
lanak 37.
Ove raunovodstvene politike primjenjuju se poevi od
__________________.
Odluku o promjeni raunovodstvenih politika donosi Uprava/
direktor drutva.
Za sve transakcije ije evidentiranje nije odreeno ovim Pravil-
nikom direktno se primjenjuju odredbe iz dotinog MSFI/MRS,
odnosno HSFI.

Mjesto i datum:
 Odgovorna osoba:
M.P.
____________________

Biljeke

10 / 2011 59
Raunovodstvo

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. ra.

Raunovodstvo
konsignacijske prodaje
strane robe
Konsignacijska prodaja strane robe ureena je odredbom lanka 28. Zakona o trgovini (Nar.
nov., br. 87/08 do 145/10). Pritom je bitna pretpostavka postojanja pisanog ugovora sa stranom
osobom. Uvjeti za konsignacijsku prodaju prema navedenoj se odredbi ureuju Carinskim
zakonom. U ovom lanku razmatramo konsignacijsku prodaju robe nakon donoenja Carinskog
zakona (Nar. nov., od br. 78/99 do br. 56/10 - u nastavku teksta: Carinski zakon), Uredbe za
provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 161/03 do 76/09) i drugih propisa kojima je ureeno
provoenje Carinskog zakona i Uredbe za njegovo provoenje.

Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih skladita te posebne

1. Pristupna razmatranja
S poetkom 2000. godine u skladu s novim Carinskim zakonom
prestala su postojati tzv. konsignacijska skladita iji je naziv bio
propisan tada vaeim odredbama Zakona o trgovini.
Pritom Carinski zakon ne ukida trgovako poslovanje konsignacij-
ske prodaje strane robe u skladu s ugovorom sudionika tog poslo-
vanja. Carinskim zakonom uvode se u tu svrhu privatna carinska
skladita tipa D u kojima je, osim ostalog, mogue nastaviti i po-
slovanje ranijih konsignacijskih skladita uz ispunjavanje odreenih
zakonskih uvjeta.
Prema Carinskom zakonu i Uredbi za njegovo provoenje uvjet za
poslovanje konsignacijske prodaje robe je carinsko rjeenje o odo-
brenju privatnog carinskog skladita tipa D gdje se, osim ostalog,
moe obavljati konsignacijska prodaja strane robe u vlasnitvu stra-
nog principala, temeljem pisanog ugovora izmeu domaeg trgovca
i stranog principala.
2. Poslovanje konsignacijske prodaje
strane robe iz carinskog skladita
2.1. Trgovako poslovanje
Posebni oblik trgovine s inozemstvom je i prodaja strane robe s
carinskog skladita.
60
oblike carinskoga postupanja pri prodaji robe s carinskog skladita
ureuju se carisnkim propisima (l. 28. vaeeg Zakona o trgovini).
Poslovanje konsignacijske prodaje strane robe u zemlji zasniva se
na ugovoru koji domaa tvrtka registrirana za trgovinu (konsignatar)
sklapa u pisanom obliku sa stranom tvrtkom (konsignant).
Slijedom usvojenih obiaja struke prikazujemo bitne sastojke ugo-
vora o konsignacijskoj prodaji to slijede:
naziv i sjedite stranog principala (vlasnika robe),
naziv i sjedite domaeg trgovca,
specifikacija robe koja je predmet ugovora uz naznaku vrijed-
nosti robe u odgovarajuoj stranoj valuti,
prava i obveze ugovornih stranaka,
visina provizije i nain njezina izrauna,
nain rjeavanja sporova,
datum sklapanja ugovora i rok na koji se odnosni ugovor skla-
pa, uz naznaku datuma stupanja na snagu ugovora.
Nema ogranienja da stranke u ugovoru uglave i druge sastojke
koji su znaajni za ostvarivanje i zatitu prava i obveza sudionika u
skladu s obveznim pravom ija se primjena ugovori. Radi ilustracije
na kraju lanka prikazujemo primjer ugovora o konsignaciji.
S obzirom na izriit carinski propis, konsignacijsku prodaju strane
robe mogue je obavljati iskljuivo iz privatnog carinskog skladita
tipa D. Iz takvog skladita mogue je robu prodavati, u pravilu,
10 / 2011

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. ra.
na veliko pravnim osobama i obrtnicima, a samo izuzetno na malo
graanima koji ostvaruju carinske povlastice (primjerice, hrvatski
branitelji).
Specifinost prodaje strane robe hrvatskim braniteljima vezano
je uz carinske propise, pa stoga dajemo posebna objanjenja koja
slijede.
Carinske i porezne povlastice mogu, prema odredbama Zakona o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji, Uredbe o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i pore-
znih olakica hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji te vaeih
carinskih propisa, koristiti iskljuivo samo osobe na koje se ti propisi
odnose. Prema tome, trgovci kao posrednici pri uvozu predmeta na
koje se odnose osobne carinske i porezne povlastice za hrvatske
branitelje i HRVI mogu samo obavljati poslove uvoza i carinjenje
robe u njihovo ime i za njihov raun, a ne u svoje ime i za vlastiti
raun.
Stoga je i u uputama carinske uprave utvreno da se Jedinstve-
na carinska deklaracija (u nastavku teksta: JCD) za uvoz u ime i za
raun hrvatskih branitelja i HRVI mora popunjavati tako da je iz nje
jasno vidljivo tko je uvoznik i carinski obveznik i tko prema tome ima
pravo na koritenje carinskih i poreznih povlastica.
Tako je, primjerice, Uputom Carinske uprave RH naznaeno da se
kod oslobaanja od plaanja carine prema Zakonu o pravima hrvat-
skih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, u polje
8 JCD-a upisuje korisnik odobrenja, u polje 14 upisuje se opunomo-
enik, a u polje 54 upisuje se meunarodni otpremnik (pediter). U
carinskom smislu, a i za potrebe HNB-a to znai da je osoba iz polja
14 JCD-a obavila vanjskotrgovinski posao u svoje ime, a za raun
osobe iz polja 8 (isto se odnosi i na uvoz u tue ime i za tui raun).
U ovom dijelu upozoravamo itatelje da je Uredbom za provedbu
Carinskog zakona propisano da se roba iz carinskog skladita dipa
D moe prodavati na malo, osim hrvatskim braniteljima jo i:
putnicima u putnikom prometu prema drugoj dravi,
diplomatskom ili konzularnom osoblju,
lanovima meunarodnih organizacija,
osobama koje se preseljavaju iz prekooceanskih zemalja u
skladu sa lankom 187. stavak 1. toka 11. i 12 .CZ (za pred-
mete kuanstva i gospodarskog inventara to ga uvoze fizike
osobe koje su neprekidno boravilke u inozemstvu najmanje 1
godinu).
Meutim, navedeni sluajevi prodaje robe na malo nisu tipini za
konsignacijsku prodaju, nego se takva prodaja, u pravilu, obavlja iz
carinskog skladita kao vlastita roba koju posjednik carinskog skla-
dita uvozi radi prodaje u svoje ime i za svoj raun (tzv. slobodne ca-
rinske prodavaonice), to nije predmet razmatranja u ovom lanku.
Isto tako, valja napomenuti da trgovci, koji imaju namjeru stranu
robu prodavati na malo graanima, ne mogu to vie obavljati pu-
tem konsignacije (osim doputenih izuzetaka), nego to mogu initi u
svojim prodavaonicama nakon uvoza robe u propisanom carinskom
postupku.
2.1.1. Postupak carinskog skladitenja
Postupak carinskog skladitenja je postupak s odgodom plaanja
carine i ujedno postupak s gospodarskim uinkom. Carina i porez
na dodanu vrijednost (u nastavku teksta PDV) plaaju se tek kad se
roba puta u unutarnji promet, to znai da se plaanje carinskog
duga odgaa do trenutka kada roba naputa carinsko skladite,
odnosno on se naplauje tek pri putanju robe u slobodan promet.
Kao carinski postupak s gospodarskim uinkom postupak carinskog
10 / 2011
Raunovodstvo
skladitenja trebao bi imati povoljan gospodarsko-financijski uinak
na gospodarstvo.
Kod konsignacijske prodaje iz carinskog skladita tipa D gospo-
darski uinak trebao bi se, uz osnovni uvjet da je roba zadovoljavaju-
e kvalitete, oitovati u slijedeem:
da domae trite opskrbi robom koja nedostaje ili je nema u
dovoljnoj koliini;
da se ta roba prodaje po pristupanim cijenama;
da posjednik (vlasnik) carinskog skladita za svoje poslovanje
ishodi od inoprincipala (vlasnika robe) to povoljniju proviziju,
kako bi ostvario zadovoljavajui dohodak.
Za dranje carinskog skladita tipa D potrebno je ODOBRENJE
nadlene carinarnice, koja se donosi na temelju PISANOG ZAHTJE-
VA. Uz zahtjev treba priloiti DOKAZ o gospodarskoj opravdanosti za
skladitenjem. Zajedno s odobrenjem za dranje carinskog skladita
tipa D Carinska uprava RH po PRETHODNOM MILJENJU nadlene
carinarnice izdaje i ODOBRENJE na temelju kojeg se roba iz carin-
skih skladita tipa D moe pustiti u slobodan promet na osnovi knji-
govodstvenih zapisa.
2.1.2. Putanje robe u slobodni promet na
osnovi knjigovodstvenog zapisa
KNJIGOVODSTVENI ZAPIS jedan je od pojednostavljenih postu-
paka deklariranja robe iz lanka 88. stavak 1. toka c) CZ-a i pred-
stavlja pojednostavljenu deklaraciju. Posjednik skladita, duan je,
uz zahtjev priloiti i svoj PRIJEDLOG za voenje evidencije na osnovi
knjigovodstvenih zapisa. Odobrenje za putanje robe u slobodan pro-
met na osnovi knjigovodstvenih zapisa, moe se dati samo za robu
ija se osnova za utvrivanje carine moe utvrditi bez pregleda robe.
Knjigovodstveni zapis podnosi se pojedinano za svaku prispjelu po-
iljku. Budui da ovaj zapis predstavlja pojednostavljenu deklaraciju
temeljem koje se roba koja je prethodno s Jedinstvenom carin-
skom deklaracijom (u nastvku teksta JCD) stavljena u postupak ca-
rinskog skladitenja puta u slobodan promet, posjednik skladita
mora, u roku koji mu je odreen odobrenjem carinarnice, podnijeti
dopunsku (potpunu) carinsku deklaraciju za putanje robe u slobo-
dan promet, kojom prilikom plaa carinski dug (carinu, PDV i dr.).
Dopunska deklaracija moe se podnijeti : pojedinano tj. nakon sva-
kog izuzimanja robe iz carinskog skladita (putanja robe u slobodan
promet), periodino tj. za odreeno razdoblje (npr. Tjedno, mjeseno
i sl.) i zbirno za svu istovrsnu robu putenu u slobodan promet. Uz
dopunsku deklaraciju podnosi se i IZVOD IZ KNJIGOVODSTVENIH
ZAPISA. Vrijednost robe i tarifna oznaka carinske tarife utvruje se
inom prihvaanja deklaracije za postupak carinskog skladotenja,
nakon ega se roba puta u slobodan promet na osnovi knjigovod-
stvenih zapisa.
Postupak carinskog skladitenja, fiziki smjetaj robe u carinsko
skladite, deklariranje robe na osnovi knjigovodstvenih zapisa, te
putanje robe u slobodan promet iz carinskog skladita tipa D na os-
novi knjigovodstvenih zapisa, provodi se u praksi na slijedei nain:
roba se stavlja u postupak carinskog skladitenja na temelju
JCD-a .
ovisno o okolnosti svakog sluaja, vrsti robe, njezinoj vrijed-
nosti i dr., carinarnica odluuje kako e roba biti putena u
postupak carinskog skladitenja, tj. hoe li za predmetnu robu
obaviti pregled ili ne.
nakon provedbe postupka carinskog skladitenja roba se fizi-
ki stavlja u carinsko skladite.
61
Raunovodstvo Raunovodstvo konsignacijske prodaje
strane robe
akon to je roba fiziki smjetena u carinsko skladite otvara
N oba oblika i nain prodaje robe, za to je potrebno pribaviti rjeenje
se knjigovodstveni zapis na osnovi kojeg se roba evidentira u
carinskom skladitu.
Prilikom prodaje te robe ili dijela te robe, ona se uredno raz-
duuje u knjigovodstvenom zapisu prema trgovakom nazivu,
tarifnoj oznaci carinske tarife, koliini i vrijednosti.
Posjednik skladota ispostavlja kupcu fakturu za prodanu
robu.
Za robu koju je prodao posjednik skladita u propisanom roku
podnosi carinarnici dopunski/potpuni JCD za putanje robe u
slobodan promet.
Primatelj robe moe, dakle sam za sebe podnijeti carinsku dekla-
raciju i u tom sluaju u polja 8, 14 i 54 JCD-a upisuje primatelj. Ako
primatelj robe ovlasti opunomoenika da podnese carinsku deklara-
ciju za njegov raun (neizravni opunomoenik zastupnik), tada se
u polje 8 upisuje osoba na koju glasi raun, a u polja 14 i 54 upisuje
se opunomoenik. Kada primatelj robe ovlasti opunomoenika da
podnese carinsku deklaraciju u ime i za raun primatelja (izravni opu-
nomoenik zastupnik) tada se u polja 8 i 14 upisuje primatelj, a u
polje 54 opunomoenik. Ovdje valja imati na umu odredbu lanka
5. Carinskog zakona u kojoj je propisano da carinsku deklaraciju u
svojstvu opunomoenika moe podnijeti samo osoba koja, suklad-
no posebnim propisima, ispunjava uvjete za obavljanje poslova ot-
premnitva peditera (Zakon o posebnim uvjetima za obavljanje
poslova meunarodnog otpremnitva u svezi s carinjenjem Nar.
nov., br. 92/01). Stoga itatelje upuujemo da radi pravilnog obav-
ljanja poslova carinjenja (primjene carinskih propisa i sastavljanja i
podnoenja carinske deklaracije i dr.) ukljue usluge specijaliziranog
otpremnika (peditera) za carinjenje.
Meutim, ako uvoznik ili izvoznik ne eli angairati meunarodnog
otpremnika (peditera) za carinjenje robe, nego sam eli podnijeti
JCD nadlenoj carinarnici, u tom sluaju mora imati djelatnika koji
je poloio struni ispit za obavljanje meunarodnosg otpremnitva u
svezi s carinjenjem robe.
2.1.3. Podaci o stanju robe (l. 16. ZOT)
Ve je ranije spomenuto da prema vaeim carinskim propisima
naelno nije doputena prodaja strane robe na malo iz carinskog
skladita tipa D u kojem konsignatar dri konsignacijsku robu. Izuze-
tak je osim ostalog, da je izuzetno doputena prodaja na malo robe
u konsignaciji hrvatskim braniteljima uz carinsku i poreznu olakicu
prema posebnom zakonu. S obzirom na odrednice Zakona o trgovini,
trgovina se moe obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo i
kao posredovanje u trgovini (arg. Iz l. 3. Zakona o trgovini). Trgovac
se moe baviti svim oblicima trgovine za koje je registriran. Trgovina
na malo definirana je kao kupnja robe radi daljnje prodaje potroai-
ma za osobnu potronju ili uporabu u kuanstvu. Trgovina na malo
obavlja se u prodavaonicama i izvan njih, ako su za takav nain pro-
daje ispunjeni propisani uvjeti (arg. Iz l. 9. Zakona o trgovini).
Nadalje, za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni propisani
uvjeti koji su ureeni Pravilnikom o minimalnim tehnikim uvjeti-
ma za prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima
i objektima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar.nov., br. 66/09
do 8/10). Ovim propisom ureeni su minimalni uvjeti koji moraju biti
ispunjeni u prostorijama ili izvan njih u svezi s odreenim nainom
prodaje robe.
Navedenim odredbama Zakona o trgovini jasno je odreeno to
se razumijeva pod obavljanjem trgovine na malo i trgovine na veliko,
iz ega proizlazi da jedan oblik trgovine iskljuuje drugi u odreenim
prostorijama, osim ako prostor istodobno udovoljava uvjetima za
62
nadlenog tijela u skladu s navedenim propisima. Obveza voenjka
podataka o stanju robe propisana je za obavljanje trgovine na malo
u svakoj prodavaonici i izdvojenom prodajnom mjestu. U konsigna-
cijskoj prodaji strane robe iz carinskog skladita tipa D moraju, u
skladu s navedenim propisima biti ispunjeni svi propisani uvjeti za
obavljanje trgovine.To se u prvom redu odnosi na trgovinu na veliko
koja je doputena i s obzirom na carinske propise, ali i na trgovi-
nu na malo koju carinski propisi doputaju izuzetno kada se radi o
prodaji robe odreenim osobama uz carinske povlastice (primjerice
hrvatskim braniteljima). Valja napomenuti da status carinskog ili po-
reznog obveznika i oblik vlasnitva robe ne iskljuuje obvezu trgovca
da pri prodaji robe iz odreenog prostora i na odreeni nain ob-
vezno primijenjuje odgovarajue odredbe Zakona o trgovini i drugih
prateih propisa koji ureuju to podruje poslovanja.
Stoga je konsignatar, osim ispunjavanja opih uvjeta za obavlajnje
trgovine, obvezan u prodaji konsignacijske robe voditi navedene po-
datke u trgovini na malo za prodaju strane robe uz carinske i porezne
povlastice. Voenje knjige popisa robe prema ranijem Zakonu zado-
voljava propisanu obvezu podataka o stanju robe.
Pritom konsignatar mora sastaviti isprave o zaduenju i razduenju
skladita za tuu robu. Trgovac u postojeoj dokumentaciji o zadue-
nju (ulazu) robom prodajnog objekta, odnosno u kalkulaciji prodajne
cijene osigurava podatke potrebne za unoenje u knjigu popisa.
Primjer:
Radi ilustracije prikazujemo unoenje u knjigu popisa prodaju
osobnog automobila hrvatskom branitelju koji ostvaruje 100% carin-
ske i porezne olakice pri kupnji iz konsignacije kako slijedi:
prodajna vrijednost bez carine i poreza 60.000,00 kn;
nakon to konsignatar utvrdi uvjete prodaje automobila i kal-
kulaciju cijene u knjizi popisa zaduuje prodajno mjesto Ca-
rinsko dkladite itnjak u Zagrebu;
istovremeno ispostavlja raun koji plaa kupac u kunama.
TRANSCOMMERCE ZAGREB
(naziv i sjedite pravne fizike osobe)
CARINSKO SKLADITE ITNJAK ZAGREB
(naziv, broj i sjedite prodavaonice prodajnog mjesta)
KNJIGA POPISA O NABAVI I PRODAJI ROBE
Red. Datum upi- Naziv i broj isprave o Iznos vrijednost robe
br. sa isprave zaduenju - razduenju zaduenje (kn) razduenje (kn)
1 2 3 4 5
1. 20.3.2011. Kalkulacija i predraun 60.000,00
2. 20.3.2011. Raun br. ... 60.000,00
2.2. Devizno poslovanje
2.2.1. Plaanje prodane robe u konsignaciji
Na plaanje uvoza primjenjuju se odredbe Zakona o deviznom
poslovanju (Nar.no., br. 96/03 do 145/10) te propisi o platnom pro-
metu sadrani u Zakonu o platnom prometu (Nar.nov., br. 133/09).
Pod platnim prometom s inozemstvom podrazumijevaju se naplate,
plaanja i prijenosi na osnovi tekuih i kapitanih poslova u stranim
sredstvima plaanja i u kunama izmeu rezidenata i nerezidenata.
Za platni promet s inozemstvom veu se ve spomenuti zakoni, i
to ZDP i ZPP-09. Od podzakonskih propisa upuujemo na odluke i to:
10 / 2011

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. ra.
dluke o plaanju i naplati u stranim sredstvima plaanja u
O gotovini u iznosu koji prelazi 105.000,00 kuna, odnosno u poslovima
zemlji (Nar. nov., br. 111/05),
Odluke o nainu otvaranja transakcijskih rauna (Nar. nov., br.
3/11),
Odluku o nalozima za plaanje (Nar.nov., br. 3/11) i dr.
Osim navedenih odluka do 1. sijenja 2012. primjenjuju se i Odlu-
ka o postupku otvaranja i voenja deviznih rauna i deviznih tednih
uloga rezidenata u banci i Odluka o ivjetima i nainu otvaranja i vo-
enja rauna nerezidenata u banci.
2.2.2. Prodaja strane robe domaim osobama
za strana sredstva plaanja
Robu kupljenu u konsignaciji domae osobe mogu plaati prema
uputi u predraunu konsignatara na jedan od naina to slijede:
na posebni devizni raun konsignatara,
na nerezidentni devizni raun stranog principala otvoren kod
jedne od domaih banaka ovlatenih za poslove s inozem-
stvom,
izravno na raun stranog principala u inozemstvu, te
na blagajni konsignatara.
2.2.3 Plaanja na posebni devizni raun
konsignatara
Za plaanje na poseban devizni raun konsignatara domaa oso-
ba kupac moe koristiti devize sa svog deviznog rauna ili moe
devize kupiti na deviznom tritu (putem ovlatene poslovne banke).
Plaanje na poseban devizni raun banka obavlja temeljem podne-
senog predrauna konsignatara i naloga za prijenos deviza.
Ako se poseban devizni raun konsignatara vodi kod druge banke,
banka koja je primila nalog za prijenos, devize prenosi na drugu ban-
ku nalogom putem SWIFT-a, teleksom ili potom.
2.2.4. Plaanje na raun stranog principala
Plaanje kupljene strane robe u konsignaciji obavlja se na raun
stranog principala kod domae banke ili izravno na raun stranog
principala u inozemstvo, tako da domaa pravna osoba podnosi na-
log za doznaku u inozemstvo uz odgovarajue pokrie s deviznog
rauna ili kupljenim devizama kod banke.
Obrtnik, trgovac pojedinac i druga fizika osoba koja obavlja regi-
striranu djelatnost izjednaena je u deviznom poslovanju s pravnom
osobom.
Robu kupljenu u konsignaciji za obavljanje registrirane djelatnosti
ove osobe plaaju s deviznog rauna (ako devize ostvaruju izvozom
robe i usluga) ili kupljenim devizama kod ovlatene banke, a ne
mogu koristiti devize s deviznog rauna fizike osobe graana.
Za domau fiziku osobu graanina kada se javlja kao kupac dokaze da su tu gotovinu i/ili ekove iskoristili za plaanja ili ih vratiti
strane robe u konsignaciji (u izuzetnom sluaju), nalog u njegovo
ime ispostavlja banka. Devizno pokrie uz nalog graanin daje s de-
viznog rauna ili devize kupuje kod ovlatene banke.
2.2.5. Plaanje na blagajni konsignatara
Odlukom o plaanju i naplati u stranim sredstvima plaanja dopu-
teno je plaanje i naplata izmeu rezidenata u stranim sredstvima
plaanja, izmeu ostalog, pri kupoprodaji robe iz carinskog skladita
tipa D. Dospjelo plaanje stranom principalu obavlja se u deviza-
ma ili u domaoj valuti na nain koji je uglavljen ugovorom.
lankom 39. Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja
terorizma (Nar.nov., br. 87/08) donesena su ogranienja u poslova-
nju s gotovinom tako da su ona propisana samo za naplate. Tako je
propisano da se u Republici Hrvatskoj ne smiju obavljati naplate u
10 / 2011
Raunovodstvo
s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000 eura prilikom:
prodaje robe i pruanja usluga,
prodaje nekretnina,
primanja zajmova i
prodaje prenosivih vrijednosnih papra ili udjela.
Ogranienje primanja gotovinskih plaanja vrijedi i u sluaju ako
se plaanje kod navedenih transakcija obavlja u vie meusobno
povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze iznos od
105.000,00 kuna ili, ako je plaanje u stranoj valuti, vrijednost od
15.000 eura.
To se ogranienje odnosi na sve pravne i fizike osobe koje, obav-
ljajui registriranu djelatnost, u navedenim transakcijama primaju
gotov novac. Sve naplate koje prelaze navedene iznose moraju se
provesti bezgotovinski preko rauna u kreditnoj instituciji, ako dru-
gim zakonom nije drukije ureeno.
2.2.6. Devizna blagajna i podizanje
(polaganje) strane gotovine
U skladu s ovlasti iz lanka 34. ZDP-a, HNB je donijela Odluku o
nainu na koji rezidenti podiu i polau stranu gotovinu i ekove na
raun otvoren u banci (Nar.nov., br. 48/10) kojim se propisuje:
dokumentacija koju je potrebno dostaviti banci kod polaganja
i podizanja strane gotovine i ekova s rauna u banci
rok u kojem su rezidenti duni naplaenu stranu gotovinu i e-
kove poloiti na svoj raun otvoren u banci te
uvjeti pod kojima rezidenti mogu drati stranu gotovinu i eko-
ve u blagajni.
Odluka se odnosi na rezidente pravne osobe sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj, osim njihovih podrunica u inozemstvu, po-
drunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane
u registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne vlasti ili uprave
u Republici Hrvatskoj i trgovce pojedince, obrtnike i druge fizike
osobe sa sjeditem, odnosno prebivalitem u Republici Hrvatskoj,
koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju
su registrirane.
Odlukom je propisano da su rezidenti duni kod polaganja na raun
i podizanja strane gotovine i ekova sa svog rauna u banci, dosta-
viti ugovor, raun ili predraun. Ako se polaganje strane gotovine i
ekova na raun obavlja na osnovi predrauna, rezident je duan
banci naknadno dostaviti ugovor ili raun u roku u kojem je ugo-
vorena isporuka robe ili usluga, odnosno drugo ispunjenje obveze.
Takoer, ako se podizanje strane gotovine i ekova s rauna radi
plaanja obavlja na osnovi predrauna, tada su rezidenti duni u roku
60 dana od dana podizanja strane gotovine i ekova, podnijeti banci
na svoj raun u banci. U oba sluaja banka je duna voditi posebnu
evidenciju o isplaenoj, odnosno naplaenoj stranoj gotovini i eko-
vima, a predraune uvati za potrebe nadzornih tijela. Odlukom je
propisana obveza rezidenata da naplaenu stranu gotovinu i ekove,
po svim tekuim i kapitalnim poslovima, moraju poloiti na svoj ra-
un u banci u roku tri dana od dana naplate. Osim toga rezidenti koji
su registrirani ili su njihovi posrednici:
za pruanje ugostiteljsko-turistikih usluga (usluga noenja,
pansiona, polupansiona i usluga prijevoza)
za prodaju robe s carinskog skladita tipa D
Mogu imati strane gotovine i ekove u blagajni radi vraanja
ostatka novca kupcu. Prosjeno dnevno stanje tih sredstava u bla-
gajni, u jednom tromjeseju, moe biti u vrijednosti do 3.000 eura.
Prosjeno dnevno stanje strane gotovine i ekova u blagajni u tro-
63
Raunovodstvo Raunovodstvo konsignacijske prodaje
strane robe
mjeseju izraunava se tako da se zbroje dnevna stanja svakog dana
u tromjeseju i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u
tom tromjeseju.
Iznimno, kod ovih utvrenih limita za stanje strane gotovine i e-
kova u blagajni Hrvatska narodna banka moe izdati odobrenje re-
zidentima za dranje veeg iznosa sredstava u blagajni nego to je
prethodno navedeno. Odobrenje se izdaje na rok do godine dana.
Obrazloenom zahtjevu rezidenta za izdavanje odobrenja treba pri-
loiti:
izvadak iz registra trgovakog suda;
podatak o potrebnom prosjenom dnevnom stanju strane go-
tovine i ekova u blagajni te
pristojbu prema Zakonu o upravnim pristojbama.
Dakako, u rjeavanju zahtjeva Hrvatska narodna banka moe, pre-
ma potrebi, zatraiti i drugu dokumentaciju.
2.2.7. Prodaja strane robe stranim osobama
za strana sredstva plaanja
Strane osobe mogu robu kupljenu u konsignaciji plaati u efektiv-
nom stranom novcu, ekovima i novanim karticama stranog izda-
nja ili devizama iz inozemstva, odnosno s deviznog nerezidentnog
rauna u zemlji.
2.2.8. Plaanje efektivnim stranim novcem
U skladu s Odlukom o uvjetima, konsignatar ima mogunost na-
plate prodane robe iz konsignacije stranim osobama u efektivnom
stranom novcu uz prethodno opisana ogranienja Zakonom o spre-
avanju pranja novca.
2.2.9. Plaanje ekovima
Ako je s bankom sklopio odgovarajui ugovor, konsignatar moe
stranim osobama prodavati robu iz konsignacije s naplatom u eko-
vima i euroekovima.
Nakon naplate ekova iz inozemstva, a po rasporedu konsignatara
banka odobrava devize deviznom raunu, odnosno nerezidentnom
raunu principala.
2.2.10. Plaanje kreditnim karticama stranog
izdanja
Konsignatar moe prodavati robu iz konsignacije stranim osobama
s naplatom kreditnim karticama stranog izdanja ako zakljui pose-
ban ugovor sa zastupnikom odreene kreditne kartice u RH, odno-
sno s bankom obraunskim centrom kreditne kartice u zemlji.
Naplatu temeljem kreditne kartice bilo s rauna zastupnika u ze-
mlji ili putem banke obraunskog centra iz inozemstva, banka odo-
brava prema rasporedu konsignatara nerezidentnom raunu stranog
principala u zemlji ili njegovom raunu u inozemstvu.
2.2.11. Plaanje strane osobe iz inozemstva
ili s nerezidentnog deviznog rauna u
zemlji
Strana osoba moe robu kupljenu iz konsignacije plaati izravno
doznakom iz inozemstva ili s nerezidentnog deviznog rauna u zemlji.
Takva se naplata obrauje kao redovite naplate iz inozemstva uz
naznaku koju odreuje banka. Rasporeivanje se obavlja u korist de-
viznog rauna konsignatara.
www.RiPup.hr
64
2.3. Prodaja strane robe u konsignaciji u
kunama
2.3.1. Plaanje u kunama stranih osoba
Strane osobe mogu imati u Republici Hrvatskoj nerezidentni raun
u kunama.
S tim u skladu konsignatar i strani principal mogu ugovoriti da se
cijena robe u konsignaciji utvruje i iskazuje u kunama, da se roba
prodaje za kune, kao i da se obraun prodaje i plaanje principalu
obavlja u kunama preko kunskog nerezidentnog rauna principala.
Strane osobe kupljenu robu iz konsignacije plaaju u kunama na
teret svog kunskog nerezidentnog rauna dajui nalog banci za prije-
nos kuna na kunski raun principala ili konsignatara.
Konsignatar moe odluiti da robu iz konsignacije prodaje za kune
iako je sa stranim principalom ugovorio obraun, prodaju i plaanje
u stranoj valuti. No, u tom sluaju mogui rizik teajnih razlika snosi
konsignatar ako devize za plaanje principalu kupuje putem banke
na deviznom tritu u zemlji.
2.3.2. Plaanje domaih pravnih osoba
Domae pravne osobe plaaju kupljenu robu iz konsignacije u ku-
nama izravno na nerezidentni kunski raun stranog principala nalo-
gom uz poloeno kunsko pokrie ili na raun konsignatara, prema
uputi u predraunu konsignatara. Pritom domae fizike osobe (po-
vlastiari) mogu uplatiti i gotovinu na blagajni konsignatara u skladu
s propisima kojima je ureeno gotovinsko plaanje u zemlji.
Ako konsignatar, prema ugovoru, ima pravo zadranja provizije,
svotu provizije, prema dispoziciji konsignatara, banka odobrava nje-
govom redovnom deviznom raunu.
2.4. Porezne obveze u konsignacijskoj
prodaji robe (PDV)
U sustavu poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV)
konsignacijska prodaja strane robe razumijeva oporezivanje u fazi
prodaje robe od strane konsignatara, zatim oporezivanje u fazi cari-
njenja robe te oporezivanje u fazi obrauna provizije na teret stranog
principala.
Porezni obveznik PDV-a je konsignatar kada prodaje stranu robu
pravnim osobama na nain trgovine na veliko. Kada konsignatar pro-
daje odreenu stranu robu na malo uz carinsku i poreznu olakicu
hrvatskim braniteljima, carinskim i poreznim obveznikom smatra se
uvoznik branitelj, a pritom je konsignatar samo posrednik, odnosno
zastupnik pri uvozu robe. U praktinom smislu porezni i carinski dug
u sluaju uvoza i prodaje uz povlasticu proizvodi fiskalni efekt samo
u dijelu u kojem je povlastica kvantificirana (potpuna ili djelomina
carinska i porezna povlastica).
Status konsignatara kao poreznog obveznika proizlazi iz odredbe
lanka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br.
149/09 do br. 89/11; u nastavku teksta: Pravilnik), kojom je propisa-
no da je porezni obveznik i komisionar koji nastupa u vlastito ime,
a za tui raun. U sluaju konsignacijske prodaje strane robe kon-
signatar je, prema sadraju ugovora o konsignaciji, komisionar, jer
robu prodaje u vlastito ime, a za raun stranog principala.
Pritom kupac robe poduzetnik, temeljem izdanog rauna kon-
signatara ima pravo odbitka pretporeza kada stranu robu kupuje za
poduzetnike svrhe u skladu s odredbom lanka 20. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 47/95 do br. 94/09; u nastav-
ku teksta: Zakon).
10 / 2011
 Raunovodstvo
Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. ra.

2.4.1. Nastanak porezne obveze i obraun Takva provizija nije izravno ukljuena u prodajnu cijenu konsignata-
i plaanje PDV-a u konsignacijskoj ra te ini samostalni, odvojeni prihod konsignatara za obavljenu trgo-
prodaji strane robe vaku uslugu. Stoga svaka stranka ugovora o konsignaciji ostvaruje
udjel u krajnjoj prodajnoj cijeni robe, bez prethodno ukljuenog pore-
U sustavu PDV-a obveza obrauna PDV-a nastaje u obraunskom za na dodanu vrijednost.
razdoblju u kojem je obavljena isporuka proizvoda, odnosno u ko- Krajnja prodajna cijena dobara (proizvoda ili robe) ini poreznu
jem je izvrena usluga koja podlijee plaanju PDV-a. Obraunsko je osnovicu poreza na dodanu vrijednost kao ukupna naknada za obav-
razdoblje od poetka do kraja mjeseca, a obraun i plaanje PDV-a ljenu isporuku konsignatara kupcima.
obavlja se do kraja idueg mjeseca podnoenjem porezne prijave u Opisani postupak razumijeva predloak na kojem se temelji kalku-
skladu sa Zakonom i Pravilnikom (izuzetak ini tromjeseno obra- lacija prodajne cijene konsignatara za robu stranog principala, a pre-
unsko razdoblje prema posebnim uvjetima). ma kojoj se svakom kupcu ispostavlja raun uobiajeno u obliku
Plaeni PDV pri uvozu porezni obveznik moe odbiti kao pretporez predrauna koji ujedno predstavlja i raun (Obrazac R-1) za robu koju
nakon to ga je obraunala i naplatila carinarnica pri uvozu prema kupuje u konsignacijskom skladitu.
odredbi lanka 7. Zakona (arg. iz l. 20. Zakona o PDV-u). Takav je nain poslovanja uobiajen u ovoj vrsti prodaje jer se
PDV na proviziju koju konsignatar ostvaruje prema ugovoru od izdavanje robe kupcu obavlja tek nakon to predoi vjerodostojnu
stranog principala na vrijednost prodane robe obraunava se teme- ispravu da je izvreno plaanje robe temeljem izdanog predrauna
ljem rauna konsignatara, odnosno temeljem posebne kredit-note s uraunanim PDV-om.
koju dostavlja strani principal u ugovorenom roku. S obzirom na
To praktino znai da se isporuka robe obavlja u trenutku plaanja
okolnost da je navedena provizija uobiajeno obraunana u fiksnoj
(oba se ina dogaaja istodobno), tako da je prevaljivanje poreza
svoti, smatra se, prema sustavu PDV-a, da je PDV sadran u naknadi
konzumirano plaanjem.
(proviziji). Stoga porezni obveznik obraunava PDV primjenom prera-
unane stope iz bruto svote provizije odobrene od stranog principala. 3.3. Obraun isporuke konsignatara
3. Obraunavanje i knjienje Predraun koji ujedno predstavlja raun (Obrazac R-1) sadrava
minimalno sve podatke iz lanka 15. stavak 3. Zakona, kao i dru-
konsignacijske prodaje strane
ge podatke specifine za poslove konsignacijske prodaje proizvoda
robe (robe).
S obzirom na uobiajene uvjete poslovanja konsignacijskih skla- Prikazujemo to na primjeru u nastavku.
dita, konsignatar nastoji radi osiguranja plaanja prema stranoj
Primjer:
tvrtki i carini uvjetovati plaanje prodane robe unaprije, prije ispo-
ruke. To se postie tradicionalnim izdavanjem predrauna kupcima R.br. Opis Kuna
robe na temelju kojeg oni obavljaju plaanje prema prethodno ugo-
1. Vrijednost prema cijeni stranog principala
vorenim uvjetima prodaje, a robu preuzimaju tek poto su uplate (uz imenovanje robe po vrstama) 10.000,00
uredno evidentirane vjerodostojnim ispravama. Predraun se u tom
2. Carina i dr. 2.000,00
poslovanju smatra fakturom prodaje, pa stoga uplate kupca valja
iskazivati kao definitivno plaanje za prodanu robu. 3. Ukupno (1.+2.) 12.000,00
4. Konsignacijska mara (10%) 1.200,00
3.1. Bilanno obiljeje strane robe u
5. Prodajna cijena bez poreza (3.+4.) 13.200,00
konsignaciji
6. Porez na dodanu vrijednost (23%) 3.036,00
U bilannom smislu, roba koju dri konsignatar u vlasnitvu je stra-
ne tvrtke, pa se stoga ta roba iskazuje na raunima izvanbilanne 7. Prodajna cijena s porezom na dodanu vrijednost (5.+6.) 16.236,00
evidencije (izvanbilanne biljeke) u raunovodstvu konsignatara, Predraun moe sadravati samo stavke pod 5.-7. uz imenovanje
do prodaje. robe po vrsti.
Roba stranke tvrtke preuzima se prema cijenama u stranoj valuti, Knjienje:
a obraunava se primjenom srednjeg teaja HNB-a za odgovarajuu
stranu valutu na dan obrauna, radi evidentiranja u izvanbilannim Opis Konto Duguje Potrauje
biljekama. 1) Prijem robe u konsignaciju
Konsignatar prema stranom principalu, vlasniku robe, pribavlja (u Primljena roba u konsignaciju 9901 10.000,00
pravilu) bankarsku garanciju kao pokrie za svoju obvezu s osnove Obveze prema vlasniku robe u konsignaciji 9951 10.000,00
primljene robe u skladu s ugovorom. 2) Obraun prodaje temeljem rauna br. ...
Potraivanje od kupaca za prodanu robu u
3.2. Utvrivanje prodajne cijene konsignaciji 1241 16.236,00
konsignacijske robe Obveze prema vlasniku robe u konsignaciji 2251 10.000,00
Ugovorom o konsignacijskoj prodaji stranke uglavljuju nain utvr- Obveza za PDV 260 3.036,00
ivanja prodajne cijene proizvoda (robe). Obveza za carine i pristojbe 261 2.000,00
Prihodi vanjskotrgovake usluge 7552 1.200,00
Uobiajeno je da strani principal osigurava svoj interes ugovara-
njem cijene robe u stranoj valuti koju konsignatar jami, a konsigna- 3) Smanjenje zalihe tue robe
cijsku maru ako ugovorom nije izriito iskljuena, odreuje konsi- Obveze prema vlasniku robe u konsignaciji 9951 10.000,00
Primljena roba u konsignaciju 9901 10.000,00
gnatar prema uvjetima trita.
Posebno se ugovara provizija koju plaa strani principal na ukupnu Napomena: Knjienje novanog tijeka izmeu stranaka nije prika-
vrijednost prodane robe u odreenom razdoblju za obraun. zano jer nije bitno za razmatranu materiju
10 / 2011 65
Raunovodstvo Raunovodstvo konsignacijske prodaje
strane robe

Obraun i knjienje poreza na dodanu vrijednost sadranog u po- Knjienje:

sebnoj proviziji prikazujemo u primjeru u nastavku.
Opis Konto Duguje Potrauje
Primjer: 1) Rezerviranja za trokove jamstva za robu
Rezerviranja za rizike s temelja jamstva 718 4.000,00
R.br. Opis Kuna Dugorona rezerviranja za rizike 9530 4.000,00
1. Kredit-nota za proviziju stranog principala 15.000,00 2) Obavljen servis u jamstvenom roku
Porez na dodanu vrijednost primjenom preraunane stope Usluge odravanja 412 3.000,00
2. 2.804,88
(18,6992%) Obveze prema dobavljaima 220 3.690,00
Pretporez prema primljenim raunima 160 690,00
3. Provizija kao prihod konsignatara (1.-2.) 12.195,12
3) Sukcesivno ukidanje rezerviranja za rizike
Knjienje: (jamstva)
Dugorona rezerviranja za rizike 9530 3.000,00
Opis Konto Duguje Potrauje Prihodi od ukidanja dugoronih rezerviranja 7613 3.000,00
1) Obraun provizije 4) Ukidanje rezerviranja nakon isteka jamstve-
Potraivanja od kupaca u inozemstvu 121 15.000,00 nog roka
Prihodi vanjskotrgovake usluge 7552 12.195,12 Dugorona rezerviranja za rizike 9530 1.000,00
Obveza za PDV 260 2.804,88 Prihod od ukidanja dugoronih rezerviranja 7613 1.000,00
Napomena: Daljnja knjienja nisu bitna za objanjenje ove proble- Napomena: Knjienje provizije prikazano je u prethodnoj toki.
matike.
5. Model ugovora o konsignaciji
4. Prihodi od zastupnike provizije
U nastavku prikazujemo mogui model ugovora o konsignaciji u
i rezerviranja za trokove u skladu s poslovnim obiajima i strukovnom praksom.
garantnom roku
U funkciji poslovanja poduzea za vanjsku trgovinu koja prodaju Ugovorne stranke:
robu stranog principala u konsiganciji ulazi i davanje garancije kup- 1. Tvrtka MEGATRON iz Genove zastupana po
cima opreme i trajnih dobara na odreeni rok (npr. od jedne do dvije predstavniku _________________ temeljem punomoi
godine od prodaje). (u nastavku: Strana tvrtka)
Ta poduzea ostvaruju prihode s osnove specijalnih provizija koje i
im odobravaju inozemni principali na ime pokria trokova nastalih u 2. TRANSCOMERCE Zagreb, zastupan po direktoru
garantnom roku (za obavljene servisne usluge), a koje se naplauju _____________________ (u nastavku: Konsignatar)
prije nastupanja stvarnih trokova s te osnove. sklapaju ovaj
Odredbom lanka 11. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br.
177/04 do 80/10) ureena su rezerviranja za rizike i trokove kojom UGOVOR
je, osim ostalog, propisana i mogunost rezerviranja za trokove u O KONSIGNACIJSKOJ PRODAJI ROBE
garantnim rokovima, tako da takva rezerviranja ine priznate rasho-
de poreznog razdoblja. Predmet ugovora
U trgovakim se poduzeima za robu za koju je ugovoren garantni lanak 1.
rok pojavljuju trokovi koji slijede nakon prodaje i nakon ostvarenja Predmet ovog ugovora je prodaja robe Strane tvrtke od strane
prihoda od takve prodaje robe (ugovoreni rizik pada na domaeg Konsignatara u Zagrebu.
konsignatara). Konsignatar dri i prodaje robu iz ovog ugovora na carinskom
U nastavku prikazujemo primjer ostvarenja prihoda od zastupanja skladitu u Zagrebu, itnjak bb (u nastavku: skladite) u svoje ime,
inozemnih tvrtki i nain rezerviranja trokova za koje se osnovano a za raun Strane tvrtke.
predvia nastajanje u garantnom roku za prodana trajna potrona Vrsta i koliina robe na skladitu utvruje se dostavnicom Strane
dobra. tvrtke, tako da je ukupna vrijednost dostavljene robe na skladite
odreena do visine _____ eura.
Primjer:
Voenje skladita
Pretpostavljeni podaci:
kredit-nota strane tvrtke za proviziju
lanak 2.
u kunskoj vrijednosti deviza 10.000,00 Sva roba koja se nalazi na skladitu ostaje vlasnitvo Strane tvrt-
rezerviranje materijalnih trokova s osnove jamstva
ke, sve do definitivne prodaje.
danih kupcima opreme prodane iz konsignacijskog Konsignatar e robu odravati s panjom dobrog privrednika,
odnosno s panjom dobrog domaina i titit e je od eventualnih
skladita na rok od dvije godine 4.000,00
teta.
za usluge serv. prema ugovorima isplaeno
Konsignatar se obvezuje da e roba biti smjetena u prikladnom
je serv. poduzeu 3.690,00
skladinom prostoru, koji odgovara svim tehnikim uvjetima i pro-
(u tome PDV-23%) 690,00
pisima osiguranja za konsignacijsku robu.
trokovi bez PDV-a 3.000,00
Cjelokupnu robu na skladitu osigurava Konsignatar kod osigu-
za ostatak rezervirane svote ukida se rezerviranje
ravajueg drutva po vlastitom izboru. Trokove osiguranja snosi
nakon isteka jamstvenog roka
Konsignatar.
za prodane proizvode (robu) 1.000,00
66 10 / 2011

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. ra.
Konsignatar je jedino odgovoran hrvatskim carinskim tijelima.
Slanje robe i manipulacija na skladitu
lanak 3.
Strana tvrtka e slati robu u skladite na temelju specifikacija
koje e dobiti od Konsignatara. Za svaku takvu isporuku Strana
tvrtka je duna poslati carinsku fakturu.
Konsignacijska roba prodaje se na skladitu po cijenama vae-
im tog trenutka.
Strana tvrtka je duna Konsignataru pravodobno javiti svaku pro-
mjenu cijena, s naznakom datuma vaenja.
Obraun izvrenih prodaja sa skladita obavlja se do 29. sva-
kog mjeseca za sve isporuke koje su uslijedile sa skladita u pret-
hodnom mjesecu, dok su podloga cijene dogovorene sa Stranom
tvrtkom.
Plaanje prodane robe sa skladita obavlja se prema vaeim
hrvatskim deviznim propisima na raun Strane tvrtke.
Rok plaanje je do 15. sljedeeg mjeseca u kojem se izdaje fak-
tura uz garanciju Zagrebake banke.
Svi trokovi vezani uz manipulaciju robom na skladitu idu na
teret Konsignatara. Konsignatar snosi sve trokove uskladitenja i
odravanja konsignacije.
Ako neka roba lei dulje vrijeme na skladitu pa vie nije za pro-
daju, moe se vratiti Stranoj tvrtki ako je s njom tako dogovoreno.
Konsignatar je duan kod prispijea robe na skladite robu ispi-
tati glede njezinih svojstava i stanja, pri emu je obvezan Stranu
tvrtku neodgodivo obavijestiti o svim oteenjima ili nedostacima
nastalim za vrijeme transporta, i to najkasnije u roku tri dana od
prispijea robe.
Pravo raspolaganja robom
lanak 4.
Ako zbog nekog razloga doe do raskida ovog ugovora, roba
ostaje vlasnitvo Strane tvrtke, koja robom moe slobodno raspo-
lagati. Konsignatar je u tom sluaju duan, na poziv Strane tvrtke,
robu vratiti u istom stanju franko hrvatska granica, odnosno FOB
hrvatska luka, osiguranu do granice odnosno do luke.
Cijene i provizija
lanak 5.
Strana tvrtka se obvezuje konsignacijsku robu isporuiti franko
hrvatska granica osiguranu od kue do kue.
Definitivna faktura za robu prodanu sa skladita slui kao osnovi-
ca za obraun provizije.
Za robu prodanu sa skladita Strana tvrtka e Konsignataru odo-
briti proviziju 8% (osam posto) od neto svote fakture.
Provizija se kod svakog plaanja Stranoj tvrtki odbija, s ime je
Strana tvrtka sporazumna.
Za rizike s osnove garantnog roka za prodanu opremu ugovara se
posebna provizija odvojenim ugovorom.
Mjeseni izvjetaji i kontrola
lanak 6.
Konsignatar se obvezuje redovito Stranu tvrtku obavjeivati o
stanju na skladitu i voditi urednu evidenciju o stanju na skladitu
te o prodajama, datumu prispijea, serijskom broju, zadranom
proizvodu, neto teini.
Strana tvrtka pridrava pravo da u svako doba obavi uvid u skla-
dite i kontrolira stanje na skladitu.
10 / 2011
Raunovodstvo
Stupanje na snagu i trajanje ugovora
lanak 7.
Ovaj ugovor stupa na snagu s danom kada ga potpiu obje
ugovorne strane i sklapa se na rok do _____.
Ako nijedna od ugovornih strana ne otkae ugovor najkasnije
tri mjeseca prije isteka roka od jedne godine (ili kraja kalendar-
ske godine, tj. do 30. 9.), smatra se da se ugovor produljuje au-
tomatski za daljnju godinu dana.
Arbitraa
lanak 8.
Sve sporove eventualno proizale iz ovog ugovora strane e
pokuati u prvom redu rijeiti mirnim putem. Ako se ne postigne
sporazum, stranke ugovaraju nadlenost Meunarodne trgova-
ke komore u Parizu, koja prema arbitranim propisima za rjeenje
spora imenuje tri arbitrana suca.
U Zagrebu, ________ 201_.
KONSIGNATAR STRANA TVRTKA
__________________ __________________
6. Konsignacijska prodaja domae
robe u inozemstvu
Davanje robe u konsignacijsku prodaju u inozemstvu ureuje se
ugovorom izmeu domaeg trgovca odnosno proizvoaa (kao prin-
cipala) i stranog prodavatelja (konsignatara). Pritom se pri prijelazu
robe preko granice RH primjenjuju Carinski propisi koji vrijede u RH,
odnosno koji vrijede u zemlji konsignatara. U tom postupku koriste
se usluge peditera u skladu s carinskim propisima i strukovnim obi-
ajima. Roba koju temeljem ugovora o konsignaciji preuzima strani
konsignatar ostaje u imovini tvrtke dok ne primi obraun o prodaji
od konsignatara, a tada se vrijednost prodane robe iskazuje kao pri-
hod odnosno rashod u skladu s propisima o raunovodstvu. Roba se
vodi na kontu 661 roba na tuem skladitu.
Uvjeti prodaje robe u konsignaciji putem stranog konsignatara
uglavljuje se ugovorom. Glede sadraja potencijalnog ugovora sa
stranim konsignatarom upuujemo na primjer ugovora domaeg
konsignatara sa stranim principalom koji smo prikazali u ovom
lanku pod 5. Prikazani ugovor moe se u svim bitnim sastojcima
primijeniti i na odnose izmeu domaeg principala i stranog konsi-
gnatara, uvaavajui interese stranaka u odgovarajuoj alternativi
za konkretan sluaj.
6.1. Kratki prikaz isprava za carinjenje
Za vrstu carinskog posla izvozna konsignacija potrebni su slije-
dei dokumenti (za carinu):
1) Ugovor o konsignaciji
2) Proforma raun
3) Dispozicija
www.RiPup.hr
67
Raunovodstvo Raunovodstvo konsignacijske prodaje
strane robe

Dispozicija za carinu ima slijedee podatke:

7. Voenje nadzorne knjige
1) I zvoznik Nadzornu knjigu duni su voditi, sukladno l. 50. Zakona o devi-
2) Odgovorna osoba izvoznika znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 do 145/10), svi rezidenti (po-
3) Broj dispozicije slovni subjekti) u poslovanju s nerezidentima, pa to vrijedi i za kon-
4) Otpremnik.... signacijsku prodaju robe (tj. evidentira se u nadzornoj knjizi uvoza
5) Za carinski postupak vrsta odnosno izvoza robe). Nain voenja, obvezni sadraj nadzornih knji-
6) Vrsta vanjskotrgovinskog posla ga te poslove koje su obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi
7) Primatelj propisuje Naredba o voenju nadzorne knjige o tekuim i kapitalnim
8) Referentni broj (zakljuak, br. nadzorne knjige) poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Vie o voenju
9) Vrijednost robe nadzorne knjige moete vidjeti u ovom broju RiPup-a u zasebnom
10) Uvjeti isporuke (paritet) lanku.
11) Roba: tarifni broj carinske tarife i trgov. naziv robe
12) Koliina
13) Jedinica mjere
14) Mjesto carinjenja
15) Vrsta prijevoznog sredstva
16) Robu osigurati: DA-NE, vrsta rizika
17) Zemlja izvoza porijeklo robe zemlja odredita
18) Trokove i usluge plaa: izvoznik
19) Sukladno l. 5. st. 2. CZ ova dispozicija je i ovlatenje ot-
premniku da nas izravno zastupa u radnjama carinskog
postupanja.

Mjesto i datum MP Podnositelj:

Biljeke

68 10 / 2011
 Raunovodstvo
Ivana Maleti, dipl. oec., Ivana Jakir Bajo, dipl. oec.

Odreena specifina
knjienja u sustavu
prorauna
Prorauni i proraunski korisnici provode od 1. sijenja 2011. godini raunovodstvene
evidencije prema odredbama novog Pravilnika o proraunskom raunovodstvu i Raunskom
planu (Nar. nov., br. 114/10 i 31/11-isp.). Tom prilikom otvoreni su neki novi rauni kao
primjerice za rashode protokola i naknade trokova osobama izvan radnog odnosa. Primjeri
njihova evidentiranja daju se u prvom dijelu lanka uz knjienja rashoda za nabavu kratkotrajne
imovine i prihoda s naslova osiguranja, refundacije tete i totalne tete to su esta pitanja
korisnika. U drugom dijelu lanka prikazane su odreene evidencije kod jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.

Knjienje:
1. Rashodi protokola i trokovi
Raun
slubenog putovanja osobama Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
izvan radnog odnosa
1 2 3 4 5

1.1. Rashodi protokola 32991 23299

1. Kupljeni vijenci i svijee 2.100
23299 11121
U odjeljku 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja posljed-
32991 23299
njim izmjenama Raunskog plana dodan je osnovni raun 32991 2. Kupljeno cvijee i ukrasi 1.500
23299 11121
Rashodi protokola (vijenci, cvijee, svijee i slino).
Iznosi za ove rashode do sada su se evidentirali na raunima osta-
1.2. Trokovi slubenog putovanja
lim rashodima te se nije moglo posebno pratiti koliko prorauni i
osobama izvan radnog odnosa
proraunski korisnici izdvajaju za rashode protokola.
esta pitanja proraunskih korisnika vezana su uz trokove puta i
Primjer:
smjetaja osoba koje nisu zaposlenici proraunskog korisnika, ali u
1) Opina je organizirala polaganje vijenaca na spomeniku po- sklopu posla koji obavljaju za njega idu na slubeni put.
ginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Kupljeni su vijenci i Na podskupini rauna 324 knjie se naknade trokova osoba-
svijee u vrijednosti od 2.100 kn. ma izvan radnog odnosa i to 32411 Naknade trokova slube-
2) Proraunski korisnik je organizirao proslavu dana kole te je nog puta i 32412 Naknade ostalih trokova.
tom prigodom kupljeno cvijee i ukrasi u vrijednosti 1.500 kn. Na osnovnom raunu 32411 knjie se trokovi slubenog puto-
vanja osobama izvan radnog odnosa, neovisno o poreznim obilje-
jima tih isplata (to podrazumijeva knjienje bruto iznosa, ako su ti
www.RiPup.hr trokovi oporezivi). Naime, osobi koja kod isplatitelja ne ostvaruje
naknadu za rad koja ima obiljeje drugog dohotka, a slubeno putuje
10 / 2011 69
Raunovodstvo Odreena specifina knjienja
u sustavu prorauna

za potrebe isplatitelja, trokovi slubenog putovanja se, u skladu s Knjienje:

odredbama lanka 10. stavka 1. toke 11. Zakona o porezu na do- Raun
Red.
hodak, mogu isplatiti neoporezivo do iznosa propisanih lankom 13. Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
Pravilnika o porezu na dohodak. Osobi koja kod isplatitelja ostvaruje
1 2 3 4 5
pravo na naknadu za rad koja ima obiljeja drugog dohotka, nakna-
de trokova slubenog putovanja ne mogu se isplatiti neoporezivo, 1. Nabavljene zalihe uredskog materijala 20.000 32211 23221
osim naknada po osnovi prijevoza i noenja, koje se prema odredba- 1a. Poveanje imovine 20.000 06131 91111
ma lanka 7. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplati- 2. Utroeni uredski materijal 8.800 91111 06131
ti neoporezivo ako rauni o obavljenim uslugama prijevoza i noenja
3. Nabavljena roba za daljnju prodaj 40.000 06411 23222
glase na isplatitelja - proraunskog korisnika.
Na osnovnom raunu 32911 Naknade lanovima predstav- 4. Prodana trgovaka roba: 21.900 32225 06411
nikih i izvrnih tijela i upravnih vijea knjii se ukupan rashod - ispostavljeni rauni za prodaju 21.900 16614 96614
naknade ukljuujui i doprinose iz i na naknadu. Trokovi slu- - naplaeni rauni 18.700 11121 16614
benog putovanja ovih osoba evidentiraju se na odjeljku 3241
- utvreni prihodi 18.700 96614 66142
Naknade trokova osobama izvan radnog odnosa.
Na osnovnim raunima 32371 Autorski honorari i 32372 Ugovori 5. Nabavljena sredstva za ienje za
o djelu knjii se ukupan rashod ukljuujui i doprinose iz i na autorski tekue potrebe 2.000 32214 23221
honorar i ugovor o djelu. Trokovi slubenog putovanja ovih osoba Napomena:
evidentiraju se na odjeljku 3241 Naknade trokova osobama izvan U primjeru su dane sve tri mogunosti postupanja pri nabavi
radnog odnosa. i troenju kratkotrajne nefinancijske imovine. Najee se javlja
situacija pod rb. 5. - nabava za izravno troenje bez formiranja
2. Rashodi za nabavu kratkotrajne znaajnih zaliha. Rashod se priznaje odmah za nabavljeni iznos. U
imovine i prihodi s naslova pomonim se knjigama ne prate utroci jer se materijal ne skla-
osiguranja, refundacije tete i diti.
totalne tete Pri nabavama znaajnijih koliina gdje se formiraju zalihe koje
se troe u odreenom razdoblju (sluaj pod rb. 1. u primjeru) -
2.1. Rashodi za nabavu kratkotrajne rashodi se priznaju u ukupnom iznosu nabave, a troenje se prati
imovine i u pomonim knjigama. Sluaj u primjeru pod rb. 3. pretpostavlja
da proraunski subjekt obavlja i vlastitu djelatnost trgovine. U
Kod nabave i utroka zaliha kratkotrajne imovine valja razlikovati tom sluaju rashodi se priznaju samo za prodanu koliinu, a vodi
nabavu te imovine kod proraunskih korisnika u djelatnosti zdrav- se i pomono robno knjigovodstvo.
stva, prometa trgovinskom robom i proizvodnji od svih ostalih pro-
raunskih korisnika. 2.2. Prihodi s naslova osiguranja,
U djelatnostima zdravstva, trgovine i proizvodnje nabava zaliha refundacije tete i totalne tete
knjii se na teret zaliha, rauni skupine 06, u korist obveza rauni Premije osiguravajuem drutvu za primjerice obvezno osigu-
podskupine 244, a kod utroka smanjuju se zalihe i terete rashodi ranje prijevoznih sredstava, radnika od nesree i druge premije
poslovanja. evidentiraju se kao rashod za premije osiguranja u okviru odjelj-
Kod svih ostalih proraunskih korisnika rashodi se terete u ka 3292 Premije osiguranja. Premija za policu osiguranja kojom su
trenutku nabave sirovina, materijala ili ostale kratkotrajne ne- od posljedica nesretnog sluaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici
materijalne imovine na teret rauna rashoda u razredu 3 u ko- u dravnim i javnim slubama, dakle i kolama podmiruje izravno iz
rist obveza na raunima skupine 23. Ako se kod ovih korisnika dravnog prorauna.
nabavljaju zalihe koje se ne utroe odmah ve se uvaju na zalihama Trokovi koji nastaju, a pokriveni su policama osiguranja za koje su
i postupno stavljaju u uporabu rashodi se takoer terete u trenutku plaene premije, evidentiraju se na odgovarajuim raunima rasho-
nabave, a istovremeno se poveavaju zalihe i izvori sredstava. Tro- da. Refundacije osiguravajuih kua, ostvarene u istoj fiskalnoj
enje ovih zaliha prati se na raunima u skupini 06 i 91 gdje je zaliha godini, knjie se kao povrati na stavke rashoda odnosno storno
i knjiena. Ovakve se zalihe prate i u pomonim knjigama (skladina rashoda, a refundacije ostvarene u sljedeoj fiskalnoj godini na
evidencija, materijalno knjigovodstvo, i sl.). 65267 Prihodi s naslova osiguranja, refundacije tete i totalne
Primjeri: tete.
1) N abavljen je uredski materijal za zalihu 20.000 kn, Primjer:
2) U mjesecu lipnju je utroeno materijala 8.800 kn, U prometnoj nezgodi oteen je slubeni automobil AB. Primljen
3) Nabavljene su zalihe trgovake robe je raun od ovlatenog servisera za popravak u iznosu od 3.500 kn.
za daljnju prodaju u iznosu od  40.000 kn, Raun je plaen. Osiguravajua kua priznala je u cijelosti raun za
4) Prodana roba u mjesecu lipnju, popravak.
prema fakturama, iznosi  21.900 kn,
5) Nabavljena sredstva ienja
(bez formiranja zaliha)  2.000 kn.

Zahvaljujemo na vaem povjerenju!

Pretplatite se na asopis RAUNOVODSTVO i POREZI u praksi
70 10 / 2011
 Raunovodstvo
Ivana Maleti, dipl. oec., Ivana Jakir Bajo, dipl. oec.

Knjienje: u dio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije

0%.
Red. Raun
Opis Iznos Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nositelji
br. Duguje Potrauje decentralizirani funkcija, ostvareni udio u porezu na dohodak evi-
1 2 3 4 5 dentiraju na odgovarajuim osnovnim raunima unutar podsku-
1. Primljen je raun servisera 3.500 32323 23232 pine 611 Porez i prirez na dohodak.
2. Potraivanje od osiguravajueg drutva 3.500 16526 96526 Ovi prihodi ne evidentiraju se na odjeljku 6119 Povrat vie
3. Raun je plaen 3.500 23232 11121 ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Nave-
4. Refundacija osiguravajueg drutva 3.500 11121 16526
deni odjeljak koriste lokalne jedinice samo u sluaju povrata vie
ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Dakle,
3.500 96526 65267
ako upanije, Grad Zagreb, gradovi i opine koje financiraju decen-
tralizirane funkcije, na godinjoj razini, od dodatnog udjela poreza
Primjer (totalna teta):
na dohodak i pomoi izravnanja, ostvare vie sredstava nego je to
Proraunski korisnik je nabavio aparat za posebna mjerenja (vri- utvreno minimalnim standardom, odnosno ostvare vie sredstava
jednost 10.000 kn), koji je u poaru potpuno uniten. Aparat je bio nego je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju temeljem
osiguran i korisnik je prije nabave novog aparata dobio totalnu tetu odluka o minimalnim standardima za odreenu godinu, viak sred-
u visini 90 posto vrijednosti aparat od osiguravajueg drutva. stava trebaju vratiti na raun Dravnog prorauna Republike Hrvat-
Knjienje: ske. Povrati vika ostvarenog iskljuivo od dodatnog udjela poreza
Raun na dohodak evidentira se na dugovnoj strani 61191 Povrat vie
Red.
br.
Opis Iznos ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane.
Duguje Potrauje
1 2 3 4 5 3.2. Evidentiranje pomoi izravnanja iz
1. Uniteni aparat 10.000 91111 02252 dravnog prorauna kod jedinica
2. Prihodi od nadoknade tete s osnova osigu- lokalne i podrune (regionalne)
ranja (totalna teta) 9.000 11121 65267 samouprave koje su nositelji
decentraliziranih funkcija
3. Odreene evidencije kod jedinica
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave prihode od
lokalne i podrune (regionalne) pomoi izravnanja doznaene iz dravnog prorauna za finan-
samouprave ciranje decentraliziranih funkcija evidentiraju u okviru podsku-
pine 635 Pomoi izravnanja za decentralizirane na osnovnim
3.1. Evidentiranje dodatnog udjela u raunima unutar odjeljaka:
porezu na dohodak za financiranje 6351 Tekue pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije i
decentraliziranih funkcija 6352 Kapitalne pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije.
Opina, grad, upanija i Grad Zagreb koja prema posebnom zako- Ove pomoi ne evidentiraju se u okviru podskupine 633 - Pomoi
nu financira decentraliziranu funkciju, ima pravo na dodatni udio u iz prorauna koja je namijenjena drugim vrstama pomoi iz dravnog
porezu na dohodak, i to za osnovno kolstvo 3,1%, srednje kolstvo ili drugih prorauna, kao niti podskupine 634 - Pomoi od ostalih
2,2%, socijalnu skrb- centre za socijalnu skrb 0,5% i domove za stari- subjekata unutar opeg prorauna ili na nekom drugom raunu.
je i nemone 1,7%, zdravstvo 3,2%, vatrogastvo javne vatrogasne Primjer - Pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije:
postrojbe 1,3%.
Red. Raun
Na podruju Grada Zagreba udio u porezu na dohodak iznosi Opis
br. Duguje Potrauje
70,5% uveano za dodatni udio u porezu na dohodak, a udio pozicije
za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije 17,5%. 1 2 4 5

Iznimka su podruja opina, odnosno gradova koji ima status Evidencije kod proraunskog korisnika jedinice lokalne i podrune (regionalne)
posebne dravne skrbi i koji ima status brdsko-planinskog podru- samouprave
ja kod kojih je raspodjela udjela u porezu na dohodak ureena na 1. Naplata prihoda ostvarenih iz sredstava pomoi 11121 635
drugaiji nain, a sukladno odredbama Zakona o financiranju jedi- izravnanja (prije 6118)
nica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, 2. Doznaka korisnicima po strukturi rashoda 32,34,4 11121
br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01,
150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08). 3.3. Evidentiranje naknada graanima i
Uz navedenu iznimku, treba istaknuti i podruja opina, odnosno kuanstvima kod lokalnih jedinica
gradova na otoku, koji meusobno zakljue sporazum o zajednikom Analizom financijskih izvjetaja jedinica lokalne i podrune (regi-
financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka iji udio u onalne) samouprave uoeno je da se uestalo pogreno iskazu-
porezu na dohodak iznosi: ju razne naknade graanima i kuanstvima na raunima unutar
udio opine odnosno grada 55% poreza na dohodak uveano podskupine 371 - Naknade graanima i kuanstvima na temelju
za dodatni udio u porezu na dohodak, osiguranja. Ova je podskupina namijenjena iskljuivo za evidentira-
udio upanije 15,5% uveano za dodatni udio, nje naknada koje graanima i kuanstvima isplauju Hrvatski zavod
udio za zajedniko financiranje kapitalnog projekta od interesa za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
za razvoj otoka 17,5%, i Hrvatski zavod za zapoljavanje, te se kod jedinica lokalne i po-
10 / 2011 71
Raunovodstvo Odreena specifina knjienja
u sustavu prorauna
drune (regionalne) samouprave ne smije koristiti pri planiranju niti
knjigovodstvenom evidentiranju.
Naknade koje graanima i kuanstvima isplauju jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave vode se unu-
tar podskupine 372 - Ostale naknade graanima i kuan-
stvima iz prorauna.
3.4. Financiranje javnih vatrogasnih
postrojbi iz sredstava
decentralizacije
Ostvarena sredstva iz dodatnog udjela u porezu na dohodak
osnivai i suosnivai javnih vatrogasnih postrojbi evidentiraju na
osnovnim raunima u okviru podskupine 611 - Porez i prirez na
dohodak.
Suosnivai javnih vatrogasnih postrojbi ne mogu izravno financi-
rati postrojbu, ve iskljuivo preko osnivaa. Stoga lokalne jedinice,
suosnivai javnih vatrogasnih postrojbi evidentiraju dane pomoi
na odjeljku 3631 - Tekue pomoi unutar opeg prorauna.
Jedinica lokalne samouprave u ijoj je nadlenosti javna va-
trogasna postrojba po primitku sredstava od drugih jedinica
lokalne samouprave, suosnivaa javne vatrogasne postrojbe,
evidentira prihode od tekuih pomoi iz gradskog (osnovni
raun 63313) ili opinskog prorauna (osnovni raun 63314) i
doznauje ih vatrogasnoj postrojbi evidentirajui rashode u skupini
rauna 31 - Rashodi za zaposlene, skupini rauna 32 - Materijalni
rashodi ili skupini rauna 34 - Financijski rashodi.
Ako se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvare sred-
stva do visine bilannih prava za financiranje minimalnih financijskih
standarda, razliku sredstava utvrenih Odlukom o minimalnim finan-
cijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite dje-
latnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2011. godini lokalne jedinice
ostvaruju iz pozicije pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije.
Biljeke
72
Lokalne jedinice koje ostvaruju dodatna sredstva izravnanja za de-
centraliziranu funkciju vatrogastva ta sredstva evidentiraju na pod-
skupini 635 - Pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije.
Pomoi izravnanja doznauju se, sukladno Odluci o minimalnim
financijskim standardima, jedinici lokalne samouprave s najveim
osnivakim udjelom odnosno jedinici u ijoj se nadlenosti nalazi
javna vatrogasna postrojba.
Iako nadlena lokalna jedinica prima i sredstva izravnanja
drugih jedinica lokalne samouprave, suosnivaa, na pod-
skupini 635 - Pomoi izravnanja za decentralizirane funk-
cije evidentira samo svoj dio prihoda, a za preostali iznos
iskazuje obvezu prema lokalnim jedinicama, suosnivaima,
na osnovnom raunu 23955 Obveze za naplaene tue
prihode.
Sredstva pomoi izravnanja ne doznauju se lokalnim jedinicama,
suosnivaima budui da one ne mogu izravno financirati vatrogasnu
postrojbu. Stoga na temelju obavijesti lokalne jedinice koja je zapri-
mila pomoi izravnanja za sve jedinice, lokalne jedinice suosnivai
evidentiraju svoj dio prihoda na podskupini 635 - Pomoi izravnanja
za decentralizirane funkcije uz istovremeno evidentiranje na odjeljku
3631 - Tekue pomoi unutar opeg prorauna.
Jedinica osniva, nakon to obavijesti suosnivae zatvara osnov-
ni raun 23955 Obveze za naplaene tue prihode uz istodobno
evidentiranje na podskupini 633 Pomoi iz prorauna. Ukupno
primljena dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju
vatrogastva iz dravnog prorauna jedinica osniva doznauje vatro-
gasnoj postrojbi evidentirajui rashode u s kupini rauna 31 - Ras-
hodi za zaposlene, skupini rauna 32 - Materijalni rashodi ili skupini
rauna 34 - Financijski rashodi.
10 / 2011
 Porezi
Igor Milinovi, mag. oec.

Isplata predujma dobiti

fizikim osobama na
to treba paziti
to sve treba napraviti u sluaju isplate predujma dobiti fizikim osobama propisano je
lankom 10.a Zakona o porezu na dobit i lankom 35.a Pravilnika o porezu na dobit. Takoer,
prilikom isplate predujma dobiti potrebno je uzeti u obzir i odredbe Zakona o trgovakim
drutvima.
Detaljnije o samom postupku isplate predujma dobiti proitajte u nastavku lanka.

1. Postupak kod isplate predujma

dobiti
Isplata predujma dobiti fizikim osobama - vlasnicima udjela, dio- VANO! Neposredno po zakljuenju ovog broja RiPup-a,
niarima i obrtnicima dobitaima NE podlijee oporezivanju pore- Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona
zom na dohodak.1 o porezu na dohodak. Tim je izmjenama Zakona predvieno
Da bi se tijekom godine mogao isplatiti predujam dobiti nave- da se isplata dividendi i udjela u dobiti vie nee morati
denim fizikim osobama, potrebno je, sukladno l. 35.a Pravilnika vriti na iro raun primatelja. Tako vie nee postojati niti
o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09 i obveza isplate predujma dobiti na iro raun. Ova izmjena
123/10), postupiti na sljedei nain: Zakona o porezu na dohodak stupit e na snagu osam dana
1) postupati panjom dobrog gospodarstvenik i u dobroj vjeri. od njene objave u Narodnim novinama.
Tako primjerice, nije mogue isplatiti predujam dobiti ako trgo-
vako drutvo (ili obrtnik dobita) ima nepokrivenih gubitaka.
1.1. Odluka o isplati predujma dobiti
2) izraditi privremeni raun dobiti i gubitka. Kod izrade privre-
menog rauna dobiti i gubitka potrebno je uzeti u obzir i porez Kako bi isplata predujma dobiti bila vjerodostojno dokumentirana
na dobit. Dakle, treba izraunati privremenu dobit nakon opo- potrebno je sastaviti i odgovarajuu odluku.
rezivanja. Za isplatu predujma dobiti za 2011. godinu, ako je vlasnik d.o.o.-a
3) izvriti isplatu predujma dobit na iro raun primatelja2 (najvi- jedna osoba, moe se donijeti sljedea odluka:
e do iznosa kojeg pokazuje privremeni raun dobiti i gubitka3).
1 lanak 9. st. 1. t. 2. Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i
80/10).
2 lanak 61. st. 2. Zakon o porezu na dohodak. Iznimno, obrtnici dobitai ne
moraju prilikom isplate svoje dobiti (pa tako i predujma dobiti) otvarati do-
datni iro raun. O tome je dala svoje miljenje Porezna uprava (od 16. rujna
2010., Klasa: 410-01/10-01/1680, Ur.broj: 513-07-21-01/10-3), u kojem je
navedeno:Fizike osobe obveznici poreza na dobit, ako su ostvarili pravo na
isplatu dobiti, to mogu uiniti s postojeeg irorauna, a ne moraju otvoriti
dodatni iroraun samo za isplatu dobiti.
3 Sukladno l. 221. st. 2. Zakona o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93,
34/99, 52/00 Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09), kod dionika za iznose koji se po zakonu i statutu moraju unijeti u rezerve drutva. Uz to,
drutava moe se na ime predujma isplatiti najvie polovinu iznosa umanjenog isplata predujma ne moe prei iznos polovine prologodinje dobiti.
10 / 2011 73
Porezi Isplata predujma dobiti fizikim osobama
na to treba paziti

Poduzetnik d.o.o. 1.2. Evidencija o isplaenim i

Zagreb, Ilica bb podmirenim predujmovima dobiti
OIB:__________ Ako trgovako drutvo (ili obrtnih dobita) isplauje pre-
dujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju4 o isplaenim
ODLUKA O ISPLATI PREDUJMA i podmirenim predujmovima dobiti koja osobito sadri sljedee
DOBITI ZA 2011. GODINU podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaen
predujam, nadnevak i iznos isplaenog predujma, te nadnevak i
iznos podmirenog predujma.5 U ovu evidenciju upisuje se ispla-
Toka 1.
eni predujmovi dobiti fizikim i pravnim osobama.
lan drutva Pero Peri, Zagreb, Radnika cesta 1, donosi od-
Mogui izgled i popunjavanje navedene evidencije moete vidjeti
luku da se, na temelju privremenog rauna dobiti i gubitka, isplati
u Primjeru 3. koji se nalazi na kraju ovog lanka.
predujam dobiti za 2011. godinu u iznosu 20.000,00 kn.
Toka 2.
Isplata predujma dobiti lanu drutva obaviti e se doznakom
na njegov iro raun.
Toka 3. Evidencija o isplaenim i podmirenim predujmovima dobiti
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja. obvezno se prilae uz prijavu poreza na dobit (Obrazac
Toka 4. PD).
Ovu Odluku provest e voditelj raunovodstva drutva.
1.3. Primjer knjienja isplate predujma
U Zagrebu, 4.9.2011. god. dobiti

lan drutva: Primjer 1.

_____________________ lasniku udjela u d.o.o. isplaeno je tijekom 2011. godine,
V
predujam dobiti u iznosu 20.000,00 kn.
Na temelju sastavljenog rauna dobiti i gubitka za 2011. go-
Odnosno, ako su suvlasnici d.o.o.-a dvije ili vie osoba odluka bi dinu utvrena je dobit nakon oporezivanja vea od 20.000,00
mogla izgledati ovako: kn, te je u financijskom knjigovodstvu u 2012. godini zatvore-
no potraivanje za isplaene predujmove.
Poduzetnik d.o.o.
Zagreb, Ilica bb Knjienje u 2011.:
OIB:______________ Opis Konto Duguje Potrauje
1) Isplata predujma dobiti
ODLUKA O ISPLATI PREDUJMA iro raun 1000 20.000,00
DOBITI ZA 2011. GODINU Potraivanja od vlasnika udjela 1650 20.000,00

Knjienje u 2012.:
Toka 1.
lanovi drutva odluili su, na temelju privremenog rauna Opis Konto Duguje Potrauje
dobiti i gubitka, da se isplati predujam dobiti za 2011. godinu u 1) Zatvaranje predujma dobiti s ostvarenom dobiti
iznosu 20.000,00 kn, i to: Potraivanja od vlasnika udjela 1650 20.000,00
Peri Periu, Zagreb, Radnika cesta 1  10.000,00 kn, Dobit tekue godine (2011.) 940 20.000,00
Mati Matiu, Split, Sunana obala 15  10.000,00 kn.
Toka 2. 2. to se dogaa ako ostvarena
Isplata predujma dobiti lanovima drutva obaviti e se na nji- dobit nije dostatna za pokrie
hov iro raun. isplaenog predujma dobiti
Toka 3. Ako je tijekom poreznog razdoblja isplaen predujam dobiti
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja. fizikoj osobi, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit
Toka 4. nije dostatna za pokrie takvog predujma ili ista nije vraena do
Ovu Odluku provest e voditelj raunovodstva drutva. dana podnoenja prijave poreza na dobit, tada se razlika koja
je ostala nepodmirena, smatra primitkom koji se oporezuje u
U Zagrebu, 4.9.2011. god. skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. U lanku 10.a Zakona o
porezu na dobit nije precizirano o kojoj se vrsti dohotka radi. Smatra-
lanovi drutva: mo da bi se trebao obraunati porez na dohodak od kapitala i to po
stopi 40% (uvean za eventualni prirez).
_________________________ Iznos predujma dobiti koji je isplaen a nije podmiren iz ostvarene
dobiti ili nije vraen, predstavlja neto primitak. Taj neto primitak po-
_________________________
4 Napomena: za isplatu zadrane dobiti NE vodi se ova evidencija.
5 lanak 35.a st. 4. Pravilnik o porezu na dobit.

74 10 / 2011
 Porezi
Igor Milinovi, mag. oec.

trebno je uveati s odgovarajuim koeficijentom kako bi dobili bruto Knjienje u 2011.:

primitak od kojeg e se obustaviti porez na dohodak od kapitala (i
Opis Konto Duguje Potrauje
eventualni prirez).
Koeficijenti za preraun neto primitka u bruto primitak za obrauna 1) Isplata predujma dobiti
poreza na dohodak od kapitala po stopi od 40% su sljedei: iro raun 1000 10.000,00
Potraivanja od vlasnika 1650 10.000,00
Prirez Koeficijent za preraun
0 1,6666667 Knjienje u 2012.:
1 1,6778523 Opis Konto Duguje Potrauje
2 1,6891892 1) Obraun poreza na dohodak od kapitala
3 1,7006803 (i prireza)
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 10.000,00
4 1,7123288 Obveza za porez na dohodak o kapital i prirez 2663 8.939,39
5 1,7241379 Skrivene isplate dobiti predujmovi dobiti koji nisu
6 1,7361111 podmireni 4690 18.939,39

6,5 1,7421603 2) Plaen porez na dohodak od kapital i

pripadajui prirez
7 1,7482517 iro raun 1000 8.939,39
7,5 1,7543860 Obveza za porez na dohodak od kapitala i prirez 2663 8.939,39
8 1,7605634
9 1,7730496
10 1,7857143
12 1,8115942 VANO! Sukladno l. 35.a st. 2. Pravilnika o porezu na do-
13 1,8248175 bit, nastala razlika koja je ostala neuplaena na potraiva-
15 1,8518519 njima za predujmljenu dobit ista se NE moe u poslovnim
18 1,8939394 knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraivanja.

Porez na dohodak od kapitala i prirez se uplauje na: 3. Primjer popunjavanja Evidencije

iro raun za porez na dohodak: u korist grada/opine prema pre-
bivalitu poreznog obveznika6
Poziv na broj:
68 1589 - OIB (fizike osobe)
O plaenom porezu na dohodak od kapitala NE izvjetava se Pore-
zna uprava niti na jednom obrascu koji se predaje mjeseno, ali se
na kraju godine ovaj dohodak od kapitala upisuje u obrasce: ID-1 i
Potvrda o isplaenom primitku, dohotku, uplaenom doprinosu, po-
rezu na dohodak i prirezu u _____ godini.
Primjer 2.
Fizikoj osobi iz Zagreba (prirez 18%) tijekom 2011. godine ispla-
en je predujam dobiti u iznosu 10.000,00 kuna. Prema zavrnom
raunu za 2011. godinu drutvo je ostvarilo gubitak. Fizika osoba
nije vratila primljeni predujam do podnoenja prijave poreza na do-
bit, te joj se obraunao dohodak od kapitala.
Stoga, isplaeni iznos od 10.000,00 kn potrebno je pretvoriti u bru-
to iznos tako da se pomnoi s koeficijentom 1,8939394.
Izraun bruto iznosa: 10.000,00 x 1,8939394 = 18.939,39
Obraun poreza na dohodak = 18.939,39 x 40% = 7.575,75
Obraun prireza = 7.575,76 x 18% = 1.363,64
Ukupno porez na dohodak i prirez = 7.575,75 + 1.363,64
= 8.939,39 kn
Provjera: 18.939,39 8.939,39 = 10.000,00 kn
6 Pregled uplatnih rauna za porez na dohodak po gradovima/opinama moete
vidjeti u RiPup-u br. 1/2010 od 327. do 341. str.
10 / 2011
o isplaenim i podmirenim
predujmovima dobiti
Primjer 3.
Drutvo MOJA TRGOVINA isplatilo predujam dobiti svojim su-
vlasnicima (lanovima drutva) tijekom 2011. godine u sljedeim
iznosima:
05.5.2011. Ivi Iviu 10.000,00 kn, Maji Maji 12.000,00 kn
i Juri Juri 5.000,00 kn;
10.9.2011. Ivi Iviu 20.000,00 kn, Maji Maji 24.000,00 kn
i Juri Juri 10.000,00 kn.
Drutvo je ostvarilo u 2011. godini raunovodstvenu dobit nakon
oporezivanja u iznosu 27.000,00 kn. Iz te dobiti pokriven je dio ispla-
enog predujma dobiti, a preostali iznos potraivanja za isplaeni
predujam dobiti od 54.000,00 kn suvlasnici (lanovi drutva) Ivo Ivi
(20.000,00 kn) i Maja Maji (24.000,00 kn) podmirili (vratili sred-
stva) su prije podnoenja prijave poreza na dobit za 2011., a Jure Ju-
ri nije vratio primljeni predujam dobiti u iznosu 10,000,00 kn pa mu
je obraunat dohodak od kapitala (porez na dohodak 40% + prirez
18% za Zagreb)7 na dan predaje prijave poreza na dobit (30.4.2012.).
7 U naem primjeru (isto kako je prikazano u Primjeru 2.), isplaeni iznos
10.000,00 kn potrebno je pretvoriti u bruto iznos tako da se pomnoi s koefici-
jentom 1,8939394.
Izraun bruto iznosa: 10.000,00 x 1,8939394 = 18.939,39
Obraun poreza na dohodak = 18.939,39 x 40% = 7.575,75
Obraun prireza = 7.575,76 x 18% = 1.363,64
Ukupno porez na dohodak i prirez =7.575,75 + 1.363,64 = 8.939,39
Provjera: 18.939,39 8.939,39 = 10.000,00 kn
75
Porezi Isplata predujma dobiti fizikim osobama
na to treba paziti

MOJA TRGOVINA d.o.o.

Zagreb, Praka 8
OIB: 11567890329

EVIDENCIJA O ISPLAENIM I PODMIRENIM PREDUJMOVIMA DOBITI ZA 2011. GODINU

(l. 35.a st. 4. Pravilnik o porezu na dobit)

Podaci o osobi kojoj je isplaen predujam dobiti Nadnevak isplate Iznos isplaenog Nadnevak podmirenog Iznos podmirenog Napomena o nainu podmire-
Ime i prezime Adresa OIB predujma predujma predujma predujma nja predujma
Ivo Ivi Zagreb, Ilica 8 76567890123 05.5.2011. 10.000,00 31.03.2012. 10.000,00 Iz ostvarene dobiti za 2011.
Maja Maji Split, Obala 22 88567890444 05.5.2011. 12.000,00 31.03.2012. 12.000,00 Iz ostvarene dobiti za 2011.
Jure Juri Zagreb, Ilica 444 63534454554 05.5.2011. 5.000,00 31.03.2012. 5.000,00 Iz ostvarene dobiti za 2011.
Ivo Ivi Zagreb, Ilica 8 76567890123 10.9.2011. 20.000,00 29.03.2012. 20.000,00 Uplatom (povratom sredstava)
Maja Maji Split, Obala 22 88567890444 10.9.2011. 24.000,00 29.03.2012. 24.000,00 Uplatom (povratom sredstava)
Jure Juri Zagreb, Ilica 444 63534454554 10.9.2011. 10.000,00 30.04.2012. 10.000,00 Obraunat dohodak od kapitala

 Odgovorna osoba:
M.P.
 __________________

Knjienje u 2011.:
Opis Konto Duguje Potrauje
Ne zaboravite:
1) Isplata predujma dobiti 5.5.2011.
Nije mogue isplatiti predujam dobiti ako trgovako
iro raun 1000 27.000,00
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 27.000,00 drutvo (ili obrtnik dobita) ima nepokrivenih gubita-
ka.
2) Isplata predujma dobiti 10.9.2011.
Prije isplate predujma dobiti potrebno je izraditi privre-
iro raun 1000 54.000,00
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 54.000,00
meni raun dobiti i gubitka.
Ako se isplauju predujmovi dobiti, potrebno je voditi
propisanu evidenciju o tome.
Knjienje u 2012.: Ako je tijekom poreznog razdoblja isplaen predujam
Opis Konto Duguje Potrauje dobiti fizikoj osobi, a istekom tog poreznog razdoblja
1) Zatvaranje predujma dobiti s
ostvarena dobit nije dostatna za pokrie takvog pre-
ostvarenom dobiti dujma ili ista nije vraena do dana podnoenja prijave
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 27.000,00 poreza na dobit, tada se razlika koja je ostala nepodmi-
Dobit tekue godine (2011.) 940 27.000,00 rena, smatra primitkom koji se oporezuje kao dohodak
2) Povrat sredstava Ivo Ivi od kapitala po stopi 40%.
iro raun 1000 20.000,00
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 20.000,00
3) Povrat sredstava Maja Maji
iro raun 1000 24.000,00
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 24.000,00
4) Obraun poreza na dohodak od kapitala
(i prireza) za Juru Juria
Potraivanja od vlasnika udjela 1650 10.000,00
Obveza za porez na dohodak od kapital i prirez 2663 8.939,39
Skrivene isplate dobiti predujmovi dobiti koji nisu
podmireni 4690 18.939,39
5) Plaen porez na dohodak od kapital i prirez
za Juru Juria
iro raun 1000 8.939,39
Obveza za porez na dohodak od kapitala i prirez 2663 8.939,39

76 10 / 2011
 Porezi
Igor Milinovi, mag. oec.

PDV kod inozemnih

usluga praktini vodi

Sadraj:
1. Ope naelo oporezivanja usluga PDV-om (l. 5. st. 3. Zakona i l. 33. st. 1. Pravilnika) 78
2. Oporezivanje usluga u vezi s nekretninama (l. 5. st. 4. t. 1. Zakona i l. 33. st. 3. Pravilnika) 78
3. Usluge prijevoza (l. 5. st. 4. t. 2. Zakona i l. 33. st. 5. Pravilnika) 79
4. Usluge koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja (l. 5. st. 4. t. 3. Zakona i l. 33. st. 6. Pravilnika) 79
5. Usluge posredovanja (l. 5. st. 4. t. 4. Zakona i l. 33. st. 7. Pravilnika) 80
5.1. Posredovanje kod isporuke dobara 80
5.2. Posredovanje kod obavljanja usluga 80
6. Oporezivanje usluga prema mjestu primatelja (l. 5. st. 5. i 6. Zakona i l. 33. st. 8. i 9. Pravilnika) 81
7. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje izvoznih usluga 82
7.1. Izvozne usluge koje podlijeu oporezivanju 82
7.2. Izvozne usluge koje ne podlijeu oporezivanju 82
8. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje uvoznih usluga 83
9. Obveza obrauna PDV-a na uvozne usluge osoba koje nisu u sustavu PDVa 84
10. PDV na usluge obavljene poduzetnicima unutar slobodne zone 85
11. PDV na usluge obavljene stranom predstavnitvu 85
12. Oporezivanje usluga koje matica iz inozemstva obavi svojoj podrunici 85
13. Porezna osloboenja u vezi s meunarodnim prijevozom plovilima i letjelicama (l. 13.b Zakona i l. 103. Pravilnika) 86
13.1. Porezna osloboenja u vezi s meunarodnim prijevozom plovilima 86
13.2. Porezna osloboenja u vezi s meunarodnim prijevozom letjelicama 86
13.3. Primjer evidentiranja pruene usluge vezano uz meunarodni prijevoz plovilima 86
14. PDV izmeu domaih poduzetnika za obavljene usluge vezane uz inozemstvo 87
15. Zakljuak 88
15.1. Dijagram za odreivanje je li odreena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om 88
15.2. Tabelarni pregled odreenih usluga i naelo prema kojem se oporezuju PDV-om 91

10 / 2011 77
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi
Kada se poduzetnici prvi put susretnu s raunima za usluge koji
nastaju u poslovanju s inozemstvom, postavljaju pitanje jesu li ob-
vezni obraunati PDV. U praksi je esta zabluda da se na uslugu koju
domai poduzetnik obavi inozemnom poduzetniku nikada ne obra-
unava PDV jer se radi o izvoznoj usluzi, i obrnuto, da se na uslu-
gu koju inozemni poduzetnik obavi domaem poduzetniku obvezno
zaraunava PDV (te priznaje kao pretporez kada se plati) jer se radi
o uvoznoj usluzi. Ovakvo razmiljanje nije tono, odnosno moe
biti samo u iznimnim sluajevima. Stoga u nastavku pojanjavamo,
na praktinim primjerima, kada je odreena usluga u poslovanju s
inozemnim poduzetnicima oporeziva PDV-om, a kada nije.
Oporezivanje usluga PDV-om u poslovanju s inozemnim poduzetni-
cima propisano je lankom 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. od 47/95 do 94/09 u nastavku teksta: Zakon) i lanka
33. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09 i
89/11 u nastavku teksta: Pravilnik).
1. Ope naelo oporezivanja usluga
PDV-om (l. 5. st. 3. Zakona i l.
33. st. 1. Pravilnika)
Prema lanku 5. stavku 1. Zakona, PDV se plaa prema mjestu
isporuke dobra ili obavljanja usluge, pri emu se tuzemstvo smatra
jednim mjestom isporuke dobra, odnosno obavljanja usluga, pa je za
utvrivanje mjesta isporuke bitno samo kod oporezivanja u poslova-
nju s inozemstvom.
Kod utvrivanje postoji li obveza plaanja PDV-a na primljene ili
pak obavljene usluge, polazi se od opeg naela oporezivanja uslu-
ga, a to je mjesto obavljanja usluge. Odmah moramo upozoriti
da se mjestom obavljanja usluge NE smatra mjesto gdje je usluga
stvarno obavljena, ve se pod mjestom obavljanja usluge smatra
tamo gdje je sjedite davatelja usluge. To pojednostavnjeno znai
da ako uslugu obavi domai poduzetnik on obraunava PDV, a ako
uslugu obavi inozemni poduzetnik, na primljeni ulazni raun doma-
i poduzetnik ne obraunava PDV, i to bez obzira na to je li usluga
izvrena u Hrvatskoj ili u inozemstvu. O situacijama koje se mogu
pojaviti pri odreivanju je li neka usluga oporeziva PDV-om, a s ob-
zirom na to je li izvritelj usluge domai ili inozemni poduzetnik, te je
li usluga obavljena u Hrvatskoj ili inozemstvu, u nastavku dajemo za
svaku toku tablicu za odreivanje moguih sluajeva primjenom
naela oporezivanja koje se pojanjava u dotinom poglavlju.
Tablica 1.
PDV kod usluga koje se oporezuju prema OPEM NAELU
JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om?
Mjesto gdje je Uslugu obavio Uslugu obavio
usluga obavljena DOMAI poduzetnik INOZEMNI poduzetnik
(ispostavljen izlazni raun) (primljen ulazni raun)
U HRVATSKOJ DA (sluaj 1.) NE (sluaj 2.)
U INOZEMSTVU DA (sluaj 3.) NE (sluaj 4.)
Sluaj 1.
Uslugu X obavio je domai poduzetnik u Hrvatskoj maarskom
poduzetniku.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu obraunava PDV jer je sje-
dite davatelja usluge u Hrvatskoj.
Sluaj 2.
Uslugu X obavio je maarski poduzetnik u Hrvatskoj domaem
poduzetniku.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu ne obraunava PDV jer je
sjedite davatelja usluge u inozemstvu.
78
Sluaj 3.
Uslugu Y obavio je domai poduzetnik u Sloveniji inozemnom
poduzetniku.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu obraunava PDV jer je sje-
dite davatelja usluge u Hrvatskoj.
Sluaj 4.
Uslugu Y obavio je inozemni poduzetnik u Sloveniji, domaem
poduzetniku.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu ne obraunava PDV jer je
sjedite davatelja usluge u inozemstvu.
Meutim, lankom 5. stavak 4.-6. Zakona predvien je
itav niz izuzetaka od opeg naela oporezivanja uslu-
ga, koje navodimo u nastavku lanka. Stoga, potrebno je
kod odreivanja je li neka usluga oporeziva PDV-om
prvo ustanoviti je li usluga pobrojana u iznimkama.
Ako usluga nije navedena u iznimkama, tek se tada usluga opo-
rezuje PDV-om prema opem naelu. U praksi, relativno mali broj
usluga je oporeziv prema opem naelu.
2. Oporezivanje usluga u vezi s
nekretninama (l. 5. st. 4. t. 1.
Zakona i l. 33. st. 3. Pravilnika)
Kod usluga u svezi s nekretninama (ukljuujui i najam ili zakup)
mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto gdje se nekretnina
stvarno nalazi. To znai da se kod obavljene usluge u svezi s ne-
kretninom koja se nalazi u Hrvatsku, plaa PDV bez obzira na
to tko je obavio uslugu. Isto tako, ako je obavljena usluga u svezi s
nekretninom koja se nalazi u inozemstvu, PDV se ne plaa bez
obzira na to tko je obavio uslugu.
Obavljene usluge u svezi s nekretninom smatraju se:
1) usluge koje se obavljaju pomou nekretnina (primjerice,
iznajmljivanje kua, stanova, soba, hotelskih soba, apar-
tmana, zemljita npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove,
iznajmljivanje teniskih igralita, kuglana, odravanje grijanja i
dizala, odravanje zelenih povrina, ienje zgrada, iznajmlji-
vanje izlobenih povrina na sajmovima, postavljanje izlobe-
nih mjesta),
2) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaaju usluge
koje slue neposredno ureivanju nekretnine (npr. geodetski
radovi), usluge koje slue za pripremu graevinskih radova
(npr. usluge arhitekata, graevinskih inenjera, statiara),
obavljanje graevinskih radova, vjetaenja na nekretninama,
inenjering usluge,
3) usluge koje se obavljaju u svezi s kupovinom i prodajom
nekretnina (npr. usluge odvjetnika, biljenika i posrednika pri
kupoprodaji nekretnina).
Uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama NE smatraju se
npr. usluge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom
nekretnine, financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje
glede nekretnina, ustupanje osoblja graevinskim poduzetnicima.
www.RiPup.hr
10 / 2011

Igor Milinovi, mag. oec.
Tablica 2.
PDV usluga u svezi s NEKRETNINOM
JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om?
Mjesto gdje
je nekretnina Uslugu u svezi s nekretninom Uslugu u svezi s nekretninom
nalazi obavio DOMAI poduzetnik obavio INOZEMNI poduzetnik
(ispostavljen izlazni raun) (primljen ulazni raun)
U HRVATSKOJ DA (sluaj 5.) DA (sluaj 7.)
U INOZEMSTVU NE (sluaj 6.) NE (sluaj 8.)
Sluaj 5.
Domai poduzetnik (arhitektonski ured) izradio je projekt ureenja
poslovnog prostora koji se nalazi u Hrvatskoj za ekog poduzetnika.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu obraunava PDV jer se ne-
kretnina nalazi u Hrvatskoj.
Sluaj 6.
Domai poduzetnik (arhitektonski ured) izradi je projekt ureenja
poslovnog prostora koji se nalazi u Pragu za ekog poduzetnika.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu ne obraunava PDV jer se
nekretnina nalazi u inozemstvu.
Sluaj 7.
Arhitektonski ured iz Slovake izradio je projekt ureenja poslov-
nog prostora koji se nalazi u Hrvatskoj za domaeg poduzetnika.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu obraunava PDV jer se ne-
kretnina nalazi u Hrvatskoj.
Sluaj 8.
Arhitektonski ured iz Slovake izradi je projekt ureenja poslovnog
prostora koji se nalazi u Bratislavi za hrvatskog poduzetnika.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu ne obraunava PDV jer se
nekretnina nalazi u inozemstvu.
3. Usluge prijevoza (l. 5. st. 4. t. 2.
Zakona i l. 33. st. 5. Pravilnika)
Kod usluga prijevoza, mjesto obavljanja usluge, smatra se dionica
puta na kojoj se prijevoz obavlja. Ako se usluga prijevoza ne obavlja
samo u Hrvatskoj, onda dio puta koji otpada na tuzemstvo podlijee
oporezivanju, a dio puta koji se odnosi na inozemstvo ne oporezuje
se PDV-om. U tom sluaju uslugu prijevoza treba podijeliti razmjerno
broju kilometara na dio koji otpada na podruje Hrvatske i koji se
oporezuje i dio koji otpada na inozemstvo i ne podlijee oporezivanju.
Tako primjerice, pri uvozu dobara, prijevozne usluge su oporezive
za dionicu puta u Hrvatskoj, neovisno o tome je li prijevoz obavio
domai ili inozemni poduzetnik.
Plaanja PDV-a osloboene su, prema l. 12. st. 1. t. 31. Zakona,
usluge u svezi s uvozom dobara, kada je vrijednost takvih usluga
ukljuena u poreznu osnovicu pri uvozu u skladu s odredbom l. 9.
st. 1. Zakona. Ako se radi o prijevozu dobara koja se izvoze tada
su, prema odredbi l. 13. st. 1. t. 1. Zakona, osloboene od poreza
i usluge prijevoza na dionici puta koja se odnosi na tuzemstvo, tj.
cijela dionica puta (tuzemstvo i inozemstvo) nije oporeziva PDV-om.
U sluaju ako ugovaratelj prijevoza, za prijevoz dobara koja se izvo-
ze u inozemstvo, iz razloga to nema svojih raspoloivih kapaciteta
angaira drugog prijevoznika, u tom sluaju drugi prijevoznik ne
obraunava PDV-e jer primjenjuje osloboenje iz lanka 13. stavka
1. toke 1. Zakona o PDV-u. Navedeno je potvreno i u miljenju
Ministarstva financija, Klasa: 410-19/05-01/92, Ur.broj: 13-07-21-
01/05-3, od 6. srpnja 2005., koje navodimo u nastavku:
www.propisi.hr
10 / 2011
Porezi
... postavili ste nam upit u svezi s obraunom poreza na doda-
nu vrijednost na usluge prijevoza dobara koja se izvoze u inozem-
stvu, kada ugovaratelj prijevoza iz razloga to nema svojih
raspoloivih kapaciteta u danom trenutku angaira drugog
prijevoznika. Konkretno, prijevoznika tvrtka M. je dobila na-
log od izvoznika robe I. d.o.o. za prijevoz robe u inozemstvo.
Budui da prijevoznik M. nema trenutno raspoloivih kapacite-
ta, on angaira drugog prijevoznika S. koji izvri uslugu prijevo-
za u inozemstvo. Prilikom ispostavljanja rauna S. ispostavlja
raun za prijevoz prema prijevozniku M., a M. ispostavlja
raun izvozniku robe I. d.o.o.
Nae je miljenje:
Prema odredbi lanka 13. stavak 1. toka 1. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 do 82/04), plaanje
poreza na dodanu vrijednost osloboene su izvozne isporuke
dobara i oplemenjenih dobara, ukljuujui prijevozne i druge ot-
premne usluge. U konkretnom sluaju radi se o obavljanju usluge
prijevoza dobara, izvozu na temelju dva obvezno-pravna odnosa
ije su stranke razliite osobe, a predmet i jednog i drugog obve-
zno-pravnog odnosa je obavljanje usluge prijevoza izvoza dobara
u inozemstvu. U prvom ugovorno-pravnom odnosu tvrtka S. na
temelju naloga tvrtke M. obavlja prijevoz dobara u izvozu. Kao
dokaz da je obavljena usluga prijevoza u izvozu slui joj meu-
narodni tovarni list u kojem je tvrtka S. navedena kao stvarni
izvritelj usluge prijevoza u inozemstvo. Na raunu u kojem zara-
unava obavljenu uslugu svom naruitelju-nalogodavcu u tvrtki
M., poziva se na porezno osloboenje iz lanka 13. stavak 1.
toka 1. Zakona.
Tvrtka M. je temeljem drugog obvezno-pravnog odnosa koji
postoji izmeu nje i naruitelja prijevoza I. d.o.o., u poreznom
smislu takoer obavila prijevoz dobara u izvozu, jer je predmet i
tog obvezno-pravnog odnosa prijevoz robe u inozemstvo. U tom
smislu, tvrtka M. pri ispostavljanju rauna tvrtki I. d.o.o. za
obavljenu uslugu prijevoza izvezene robe, takoer primjenjuje
porezno osloboenje iz lanka 13. toka 1. Zakona. Kao dokaz da
je obavljena navedena usluga slui mu raun prijevoznika S.,
kopija tovarnog lista, narudba tvrtke I. d.o.o. za obavljanjem
usluge prijevoza i druge isprave.
Plaanje PDV-a osloboena su, sukladno l. 12. st. 1. t. 34. Zakona
i dobra u provozu kroz carinsko podruje Republike Hrvatske uklju-
ujui prijevozne i sve druge otpremne usluge.
Kod prekograninog pomorskog, rijenog i zranog prijevoza
putnika i robe NE utvruje se dionica puta u tuzemstvu, tj. cijela
dionica puta NE podlijee oporezivanju.
4. Usluge koje se oporezuju prema
stvarnom mjestu obavljanja (l.
5. st. 4. t. 3. Zakona i l. 33. st. 6.
Pravilnika)
Mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto gdje je usluga
stvarno obavljena, i to za sljedee vrste usluga:
1) kod umjetnikih (npr. opernih, glumakih, pjevakih), znan-
stvenih (npr. znanstvena predavanja i davanja miljenja, ali ne
i savjetovanja naruitelja), nastavnih (npr. usluge poduke, or-
ganiziranje teajeva), portskih (npr. tenis, ronjenje), zabav-
nih ili slinih usluga (npr. filmske predstave, plesne priredbe)
i usluga njihovog organiziranja,
79
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi

2) kod pomonih usluga u prijevozu, kao to su: utovar, istovar, Tablica 4.

uskladitenje i drugih usluga u svezi s prijevozom, PDV kod usluga POSREDOVANJA za isporuena DOBRA
3) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, ukljuu-
JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om?
jui usluge strunog miljenja, procjene i ocjene tih dobara. Mjesto od
kuda je dobro Uslugu posredovanja obavio Uslugu posredovanja obavio
Dakle, ako je neka od navedenih usluga obavljena u Hrvatskoj
isporueno DOMAI poduzetnik INOZEMNI poduzetnik
PDV se plaa, bez obzira na to je li ju obavio domai ili inozemni (ispostavljen izlazni raun) (primljen ulazni raun)
poduzetnik. Isto tako, ako je neka od navedenih usluga obavljena u
IZ HRVATSKE DA (sluaj 13.) DA (sluaj 14.)
inozemstvu PDV se NE plaa, bez obzira na to je li ju obavio domai
ili inozemni poduzetnik. IZ INOZEMSTVA NE (sluaj 15.) NE (sluaj 16.)
Tablica 3. Sluaj 13.
PDV kod usluga koje se oporezuju prema STVARNOM Domai poduzetnik posredovao je, za talijanskog posrednika, pri
MJESTU obavljanja isporuci dobra iz Hrvatske u Italiju.
JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om? Domai poduzetnik na izlaznom raunu za posredovanje obrau-
Mjesto gdje
Uslugu obavio Uslugu obavio nava PDV jer je dobro isporueno iz Hrvatske.
je usluga
obavljena DOMAI poduzetnik INOZEMNI poduzetnik Sluaj 14.
(ispostavljen izlazni raun) (primljen ulazni raun) Talijanski poduzetnik posredovao je, za domaeg poduzetnika, pri
U HRVATSKOJ DA (sluaj 9.) DA (sluaj 10.) isporuci dobra iz Hrvatske u Italiju.
U INOZEMSTVU NE (sluaj 11.) NE (sluaj 12.) Domai poduzetnik na ulaznom raunu za uslugu posredovanja
obraunava PDV jer je dobro isporueno iz Hrvatske.
Sluaj 9.
Sluaj 15.
U Hrvatskoj je odrano predavanje iz podruja ekonomije koje je
Domai poduzetnik posredovao je, za talijanskog poduzetnika, pri
obavio domai poduzetnik za austrijskog poduzetnika.
isporuci dobra iz Italije u hrvatsku.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu obraunava PDV jer je na-
Domai poduzetnik na izlaznom raunu za posredovanje ne obra-
vedeno predavanje stvarno obavljeno u Hrvatskoj.
unava PDV jer je dobro isporueno iz inozemstva.
Sluaj 10.
Sluaj 16.
Austrijski poduzetnik odrao je u Zagrebu predavanje iz podruja
Talijanski poduzetnik posredovao je, za domaeg poduzetnika, pri
ekonomije za domaeg poduzetnika.
isporuci dobra iz Italije u Hrvatsku.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu obraunava PDV jer je
Domai poduzetnik na ulaznom raunu za uslugu posredovanja ne
usluga predavanja stvarno obavljena u Hrvatskoj.
zaraunava PDV jer je dobro isporueno iz inozemstva.
Sluaj 11.
U Beu je odrano predavanje iz podruja ekonomije koje je obavio 5.2. Posredovanje kod obavljanja usluga
domai poduzetnik za austrijskog poduzetnika. Kad se radi o posredovanju pri obavljanju usluga, mjestom obavlja-
Domai poduzetnik na izlaznom raunu ne obraunava PDV jer je nja usluge smatra se mjesto gdje je usluga, za koju se vri posre-
predavanje stvarno obavljeno u inozemstvu. dovanje, stvarno obavljena. Dakle, ako je posredovanje izvreno za
Sluaj 12. usluge koje su stvarno obavljene u Hrvatskoj, takvo posredovanje je
U Beu je odrano predavanje iz podruja ekonomije koje je obavio oporezivo PDV-om. I obrnuto, ako je posredovanje izvreno za usluge
austrijski poduzetnik za domaeg poduzetnika. koje su obavljene u inozemstvu, usluga posredovanja nije oporeziva.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu ne obraunava PDV jer je Za oporezivanje usluga posredovanja nema nikakav znaaj je li posre-
usluga predavanja stvarno obavljena u inozemstvu dovanje obavio domai ili inozemni poduzetnik. Takoer, nije bitno je
li sama usluga, za koju je obavljeno posredovanje, oporeziva PDV-om.
5. Usluge posredovanja
Tablica 5.
(l. 5. st. 4. t. 4. Zakona i l. 33. PDV kod usluga POSREDOVANJA za obavljene USLUGE
st. 7. Pravilnika) Mjesto gdje je JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om?
O uslugama posredovanja radi se kada poduzetnik djeluje u ime i usluga, za koju se
vri posredovanje, Uslugu posredovanja obavio Uslugu posredovanja obavio
za raun naruitelja. Za oporezivanje usluga posredovanja PDV-om
obavljena DOMAI poduzetnik INOZEMNI poduzetnik
bitno je li posredovanje izvreno na isporuku dobra ili za obavljanje
odreene usluge. U HRVATSKOJ DA (sluaj 17.) DA (sluaj 18.)
U INOZEMSTVU NE (sluaj 19.) NE (sluaj 20.)
5.1. Posredovanje kod isporuke dobara
Kod usluga posredovanja u svezi s dobrima, mjesto obavljanja Sluaj 17.
usluga smatra se mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke, Domai poduzetnik posredovao je, za slovenskog poduzetnika,
odnosno mjesto na kojem se dobro nalazilo na poetku otpreme. kod usluge koja je obavljena u Hrvatskoj.
Dakle, ako je posredovanje obavljeno za dobro koje je isporueno iz Domai poduzetnik na izlaznom raunu za posredovanje obrau-
Hrvatske u inozemstvo, usluga posredovanja je oporeziva bez obzira nava PDV jer je usluga za koju je izvreno posredovanje obavljena
na to je li je obavio domai ili inozemni poduzetnik. u Hrvatskoj.
Ako je posredovanje obavljeno za dobro koje je isporueno iz ino- Sluaj 18.
zemstva, usluga posredovanja NIJE oporeziva bez obzira na to je li je Slovenski poduzetnik posredovao je, za domaeg poduzetnika,
obavio domai ili inozemni poduzetnik. kod usluge koja je obavljena u Hrvatskoj.
80 10 / 2011

Igor Milinovi, mag. oec.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu za posredovanje obrau-
nava PDV jer je usluga za koju je izvreno posredovanje obavljena
u Hrvatskoj.
Sluaj 19.
Domai poduzetnik posredovao je, za slovenskog poduzetnika,
kod usluge koja je obavljena u Sloveniji.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu za posredovanje ne obra-
unava PDV jer je usluga za koju je izvreno posredovanje obavljena
u inozemstvu.
Sluaj 20.
Slovenski poduzetnik posredovao je, za domaeg poduzetnika,
kod usluge koja je obavljena u Sloveniji.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu za posredovanje ne obra-
unava PDV jer je usluga za koju je izvreno posredovanje obavljena
u inozemstvu
NAPOMENA: Pravila u svezi s oporezivanjem usluga posredova-
nja NE primjenjuju se na posredovanja kod usluga koje su obavljene
na nekretninama to smo detaljnije objasnili u toki 2., kao i usluge
koje se oporezuju prema mjestu primatelja o kojima opirnije piemo
u nastavku teksta (toka 6.).
6. Oporezivanje usluga prema mjestu
primatelja (l. 5. st. 5. i 6. Zakona
i l. 33. st. 8. i 9. Pravilnika)
itav niz usluga, koje navodimo u nastavku teksta, oporezuje se
prema naelu sjedita primatelja usluge. To znai da su usluge koje
primi domai poduzetnik oporezive PDV-om, a usluge koje do-
mai poduzetnik obavi inozemnom poduzetniku nisu oporezive
PDV-om.
Usluge koje se oporezuju prema naelu sjedita primatelja su
sljedee:
1) prijenosa, ustupanja i koritenja autorskih prava, patena-
ta, licencija, zatitnog znakovlja i slinih prava (npr. dava-
nje licence, prijenos autorskih prava umjetnika i pisaca),
2) promidbenih usluga, ukljuujui i usluge posredovanja u tim
uslugama (npr. usluge oglaavanja u novinama),
3) usluga inenjera, odvjetnika, revizora, raunovoa, tuma-
a, prevoditelja i drugih usluga savjetovanja,
4) usluga obrade podataka,
5) ustupanja informacija (npr. rezultata ispitivanja javnog mni-
jenja i istraivanja trita, ustupanje softvera koji je izraen
specijalno za naruitelja), ukljuujui i informacije o poslovnim
postupcima i iskustvu (know-how),
6) bankarskih i financijskih usluga te usluga osiguranja, uklju-
ujui reosiguranje, uz iznimku iznajmljivanja sefova,
7) ustupanja osoblja,
8) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. jaruala, graevinske
dizalice, plovee dizalice), osim prijevoznih sredstava,
9) odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti (npr. dogo-
vor o formiranju kartela),
10) omoguavanja pristupa do sustava za distribuciju prirodnog
plina ili elektrine energije i prijevoza ili prijenosa putem
tih sustava, te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno
povezane,
11) telekomunikacijskih usluga kojima se smatraju usluge koje
se odnose na prenoenje, emitiranje i prijem signala, teksta,
slika i zvukova ili informacija bilo koje vrste putem ica, radija,
optikih ili drugih elektromagnetskih sustava, ukljuujui s na-
vedenim uslugama povezan prijenos ili ustupanje prava kori-
10 / 2011
Porezi
tenja kapaciteta za takvo prenoenje, emitiranje ili prijem, te
omoguavanje pristupa globalnim informacijskim mreama,
12) usluga radijskog i televizijskog emitiranja,
13) elektroniki obavljenih usluga kojima se smatraju:
a) isporuka web sjedita, udomljavanje web sjedita, daljin-
sko odravanje programa i opreme,
b) isporuka raunalnih programa i njihovo auriranje,
c) isporuka slika, tekstova i informacija te osiguravanje pri-
stupa bazama podataka,
d) isporuka glazbe, filmova i igara, ukljuujui igre na sreu
i kockarske igre,
e) isporuka raznih emisija i priredbi (politikih, kulturnih,
umjetnikih, sportskih, znanstvenih i zabavnih),
f) obavljanje usluga uenja na daljinu.
Ako poduzetnik koji obavlja usluge i primatelj usluga komu-
niciraju putem elektronike pote, ne smatra se da je obavlje-
na usluga ujedno i elektroniki obavljena usluga.
7) usluge posredovanja u svezi s prije navedenim uslugama
u tokama od 1 do 13.
Tablica 6.
PDV kod usluga koje su oporezive prema SJEDITU PRIMATELJA
Mjesto gdje JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om?
je usluga Uslugu obavio Uslugu obavio
obavljena DOMAI poduzetnik INOZEMNI poduzetnik
U HRVATSKOJ NE (sluaj 21.) DA (sluaj 22.)
U INOZEMSTVU NE (sluaj 23.) DA (sluaj 24.)
Sluaj 21.
Odvjetniki ured u Zagrebu zastupa u sporu pred sudom u Zagrebu
austrijskog poduzetnika.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu za odvjetniku uslugu ne
obraunava PDV jer je sjedite primatelja usluge u inozemstvu.
Sluaj 22.
Slovenska marketinka tvrtka izvrila je ispitivanje javnog mnijenja
u Hrvatskoj, za potrebe domaeg poduzetnika.
Domai poduzetnik na ulazni raun obraunava PDV jer je sjedite
primatelja usluge u Hrvatskoj.
Sluaj 23.
Domai poduzetnik, na zahtjev talijanskog poduzetnika, obavio je
usluge prevoenja na seminaru koji je odran u Trstu.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu za uslugu prevoenja ne
obraunava PDV jer je sjedite primatelja usluge u inozemstvu.
Sluaj 24.
Austrijska marketinka tvrtka izvrila je ispitivanje javnog mnijenja
u Austriji za potrebe domaeg poduzetnika.
Domai poduzetnik na ulaznom raunu obraunava PDV jer je sje-
dite primatelja usluge u Hrvatskoj.
VANO: Sukladno l. 33. st. 9. Pravilnika, ako se prije na-
vedene usluge iz l. 5. st. 6. Zakona, obavljaju osobi koja
NIJE poduzetnik (tj. ako se obavljaju graaninu fizikoj
osobi) koja ima prebivalite u inozemstvu, tada se mjesto
obavljanja usluge utvruje prema opem naelu (prema
sjeditu davatelja usluge).
81
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi

Tako primjerice, domai odvjetnik kada obavi fizikoj osobi graaninu odvjetniku uslugu, na izlaznom raunu obvezan je obraunati PDV
po stopi 23% jer je ta usluga oporeziva prema opem naelu. Meutim, kada domai odvjetnik obavi inozemnom poduzetniku odvjetniku
uslugu, nije obvezan na izlaznom raunu obraunati PDV jer je ta usluga oporeziva prema sjeditu poduzetnika primatelja usluge.

7. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje izvoznih usluga

Za obavljenu uslugu to je domai poduzetnik izvri inozemnom poduzetniku, potrebno je odrediti je li usluga oporeziva PDV-om.
7.1. Izvozne usluge koje podlijeu oporezivanju
U sluaju kada je usluga koja je obavljena inozemnom poduzetniku oporeziva PDV-om, domai poduzetnik izdaje raun sa svim propisanim
elementima prema lanku 15. stavku 3. Zakona. U lanku 161. st. 1. Pravilnika navedeno je da se u knjigu I-RA ne upisuje OIB za inozemne
kupce.
Primjer:
Poduzetnik Profesionalac d.o.o. odrao je teaj (poduku) iz podruja marketinga u Rijeci slovenskom poduzetnika te je ispostavio raun u
vrijednosti 1.230,00 EUR odnosno 9.102,00 kn (od toga PDV 1.702,00 kn).
Obrazac I-RA
KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAUNA za redovne isporuke
Kupac (primatelj dobra ili
Raun Osloboeno poreza 0% Oporezivo
usluga)
Iznos 10% 22% 23%
R. Ne podlijee
Naziv ime i prezime i (s U vezi s U
br. oporezivanju Vrijednost
Broj Datum sjedite/prebivalite ili OIB porezom) Izvoz meunarodnim tuzem- Ostalo

Osnovica

Osnovica

Osnovica
Porez

Porez

Porez
isporuke
uobiajeno boravitve prijevozom stvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Zaloba d.o.o., Maribor,

41 43/11 25.09.2011. 9.102,00 7.400,00 1.702,00
Slovenija

Knjienje:
Opis Konto Duguje Potrauje
1) Izlazni raun za uslugu poduke
Potraivanje od kupca iz inozemstva 1210 9.102,00
Potraivanje od prodaje usluga inozemnim kupcima 7413 7.400,00
Obveza za PDV inozemni poduzetnici 2604 1.702,00
Ako domai poduzetnik naplati predujam za uslugu koja je oporeziva PDV-om prema l. 5. Zakona, obveza obrauna PDV-a nastaje istekom
razdoblja u kojem je naplaen predujam.1
Izlazni rauni za usluge koji su ispostavljeni nerezidentu, bez obzira na to jesu li usluge oporezive PDV-om ili ne, evidentiraju se i u nadzornoj
knjizi. Nain voenja, obvezni sadraj te poslove koje su obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o voenju nadzorne
knjige o tekuim i kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Vie o tome proitajte u ovom broju Ripup-a u lanku Voenje
nadzorne knjige praktini primjeri.
7.2. Izvozne usluge koje ne podlijeu oporezivanju
U sluaju da obavljena usluga nije oporeziva PDV-om domai poduzetnik na izlaznom raunu navodi sljedei tekst: Ne podlijee oporezi-
vanju sukladno l. 5. st. __ Zakona o PDV-u i l. 33. st. __. Pravilnika o PDV-u.
U tom sluaju na raunu ne mogu biti iskazani podaci iz l. 15. st. 3. t. 7. i 8. Zakona ve samo zbrojni iznos naknade. U lanku 161. st. 1.
Pravilnika navedeno je da se u knjigu I-RA ne upisuje OIB za inozemne kupce.
Primjer:
Poduzetnik Arhitekt d.o.o. Osijek izradio je projekt za ureenje poslovnog prostora koji se nalazi u Beu, za austrijskog poduzetnika Man-
ger GMBH vrijednosti 1.000,00 EUR odnosno 7.400,00 kn. S obzirom na to da je projekt izraen za poslovni prostor koji se nalazi u Beu,
navedena usluga nije oporeziva PDV-om.

1 Navedeno proizlazi iz l. 52. Pravilnika.

82 10 / 2011
 Porezi
Igor Milinovi, mag. oec.

Obrazac I-RA
KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAUNA za redovne isporuke
Kupac (primatelj dobra ili
Raun Osloboeno poreza 0% Oporezivo
usluga)
Iznos 10% 22% 23%
R. Ne podlijee
Naziv ime i prezime i (s U vezi s U
br. oporezivanju Vrijednost
Broj Datum sjedite/prebivalite ili OIB porezom) Izvoz meunarodnim tuzem- Ostalo

Osnovica

Osnovica

Osnovica
Porez

Porez

Porez
isporuke
uobiajeno boravitve prijevozom stvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Manger GMBH, Be,

41 42/11 24.09.2011. 7.400,00 7.400,00
Austrija

U Obrazac PDV iznos od 7.400,00 upisuje se u kolonu I.1. KOJE NE PODLIJEU OPOREZIVANJU (l. 2. u svezi s l. 5. i l. 8. st. 7.
Zakona):
Obrazac PDV
VRIJEDNOST ISPORUKE POREZ PO STOPI OD 10%, 22% i 23%
OPIS
(iznos u kunama i lipama) (iznos u kunama i lipama)
OBRAUN POREZA U OBAVLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA U OBRAUNSKOM RAZDOBLJU
ISPORUKE UKUPNO (I + II) (+/-) XXXXX
I. ISPORUKE KOJE NE PODLIJEU OPOREZIVNJU, KOJE SU OSLOBOENE I PO STOPI 0% - UKUPNO
(1.+2.+3.) (+/-) 7.400,00 XXXXX
1. KOJE NE PODLIJEU OPOREZIVANJU
(l. 2. u svezi s l. 5. i l. 8. st.7. Zakona) (+/-) 7.400,00 XXXXX
2. OSLOBOENE POREZA UKUPNO
(2.1. + 2.2.+2.3.+2.4.) (+/-) XXXXX
2.1. IZVOZNE s pravom na odbitak pretporeza
(l.13. st.1. to.1 i l. 14. Zakona) (+/-) XXXXX
2.2. U VEZI S MEUNARODNIM
PRIJEVOZOM (l. 13. b Zakona)  (+/-) XXXXX
2.3 TUZEMNE bez prava na odbitak pretporeza
(l. 11. i 11.a Zakona) (+/-) XXXXX
2.4. OSTALO
(l. 13. st. 1. to. 2. i l. 13.a Zakona) (+/-) XXXXX
3. ISPORUKE PO STOPI OD 0%
(l. 10.a. Zakona) (+/-) XXXXX

Knjienje:
Opis Konto Duguje Potrauje
1) Izlazni raun za izradu projekta
Potraivanje od kupca iz inozemstva 1210 7.400,00
Potraivanje od prodaje usluga inozemnim kupcima 7413 7.400,00

8. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje uvoznih usluga

Kada domai poduzetnik dobije raun od inozemnog poduzetnika na koji treba obraunati iznos PDV-a, onda je obvezan iznos rauna koji je
izraen u stranoj valuti pretvoriti u kune i to primjenom srednjeg teaja HNB-a. Na iznos osnovice koja je priraunana u kune zaraunava se
PDV po stopi 23%. Postupak izrauna PDV-a i datum njegove uplate potrebno je, sukladno lanku 139. st. 2. Pravilnika, zabiljeiti na ulaznom
raunu.
PDV na uvozne usluge uplauje se najkasnije istekom obraunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene ili plaene (predujmljene).
PDV na uvozne usluge moe se odbiti kao pretporez u onom obraunskom razdoblju u kojem je uplaen.
Primjerice, raun za uvozne usluge primljen je u lipnju, a PDV je plaen u srpnju. Poduzetnik moe plaeni PDV pri uvozu priznati kao pret-
porez tek u obraunskom razdoblju za srpnja, odnosno na PDV obrascu koji se podnosi do kraja kolovoza (za mjesec srpanj).
Obraunani PDV uplauje se na raun: Dravni proraun RH 1001005-1863000160.
U poziv na broju upisuje se:
68 1128 OIB

10 / 2011 83
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi

PDV na usluge inozemnih poduzetnika unosi se u knjigu U-RA, a poduzetnik je duan, sukladno l. 160. st. 6. Pravilnika, radi osiguranja
podataka o pretporezu plaenom pri uvozu voditi posebnu evidenciju. Plaeni PDV na usluge inozemnih poduzetnika evidentira se u PDV
obrascu u koloni III.5 ili III.7 PLAENI PRETPOREZ ZA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA, i to osnovica (u stupac VRIJEDNOST ISPO-
RUKE), te obraunani PDV (u stupac POREZ PO STOPI OD 10%, 22% i 23%).
Primjer:
Domai poduzetnik primio je raun od slovenskog odvjetnika, za zastupanje pred sudom u Ljubljani, u iznosu 1.000,00 EUR. Srednji teaj
HNB za 1 EUR je 7,40 kn.
Postupak izrauna PDV-a: budui da je navedena usluga oporeziva PDV-om (oporezuje se prema mjestu primatelja usluge), na ulaznom
raunu od slovenskog odvjetnika potrebno je obraunati PDV i upisati sljedei podatke:

1.000,00 EUR x 7,40 = 7.400,00 x 23% = 1.702,00 kn.

PDV plaen 15.10.2011.

Obrazac PDV
VRIJEDNOST ISPORUKE POREZ PO STOPI OD 10%, 22% i 23%
OPIS
(iznos u kunama i lipama) (iznos u kunama i lipama)

III. OBRAUNANI PRETPOREZ U PRIMLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA UKUPNO

7.400,00 1.702,00
(1.+2.+3.+4.+ 5. + 6.+7.+8.) (+/-)
1. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAUNIMA
(l. 20. st. 1., 9., 10. i 11. Zakona) po stopi od 10% (+/-)
2. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAUNIMA
(l. 20. st. 1., 9. i 10. Zakona) po stopi od 22% (+/-)
3. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAUNIMA
(l. 20. st. 1., 9., 10. 11. i 12. Zakona) po stopi od 23% (+/-)
4. PLAENI PRETPOREZ PRI UVOZU
(l. 20. st. 2. odnosno l. 7. st. 5. Zakona) (+/-)
5. PLAENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA
(l. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 10% (+/-)

6. PLAENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA

(l. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 22% (+/-)
7. PLAENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA
7.400,00 1.702,00
(l. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 23% (+/-)
8 ISPRAVCI PRETPOREZA
XXXXX
(l. 20. st. 5. Zakona) (+/-)

Knjienje:
Opis Konto Duguje Potrauje
1) Ulazni raun za odvjetnike usluge
Trokovi odvjetnikih usluga 4194 7.400,00
Obveze prema dobavljaima iz inozemstva za usluge 2212 7.400,00
2) Plaen PDV na inozemne usluge
Pretporez na usluge inozemnih poduzetnika 1604 1.702,00
iro raun 1000 1.702,00
Ulazni rauni za usluge, dobiveni od nerezidenata, evidentiraju se i u nadzornoj knjizi. Nain voenja, obvezni sadraj te poslove koje su
obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o voenju nadzorne knjige o tekuim i kapitalnim poslovima s inozemstvom
(Nar. nov., br. 145/03). Vie o tome proitajte u ovom broju Ripup-a u lanku Voenje nadzorne knjige praktini primjeri.

9. Obveza obrauna PDV-a na uvozne usluge osoba koje nisu u sustavu PDVa

Potrebno je napomenuti, da su PDV po ulaznim raunima za

inozemne usluge (naravno, ako je usluga oporeziva PDV-om)
obvezni obraunati i oni poduzetnici koji nisu obveznici PDV-a.

84 10 / 2011

Igor Milinovi, mag. oec.
To su poduzetnici koji su osloboeni obrauna PDV-a prema lan-
ku 11. i 11.a Zakona kao i mali poduzetnici koji prema lanku 22.
stavku 1. Zakona nisu obveznici PDV-a (godinja vrijednost isporuka
dobara i usluga manja od 85.000,00 kn). Tim osobama plaeni PDV
poveava troak usluge jer ga te osobe, budui da nisu obveznici
PDV-a, ne mogu odbiti kao pretporez.
Iznimno, nisu obvezni po ulaznim raunima za inozemne usluge
obraunati PDV osobe koje se ne smatraju poduzetnicima prema
lanku 6. stavku 2. Zakona, a to su: tijela dravne vlasti, tijela dr-
avne i lokalne samouprave i uprave, politike stranke, sindikati i
komore.
10. PDV na usluge obavljene
poduzetnicima unutar slobodne
zone
U smislu l. 2. st. 2. Zakona, tuzemstvom se smatra teritorij Repu-
blike Hrvatske, osim slobodnih zona utvrenih posebnim zakonom.
Stoga, za usluge koje su obavljene poduzetnicima sa sjeditem
unutar slobodne zone, potrebno je utvrditi je li ta usluga oporeziva
PDV-om prema lanku 5. Zakona. Ministarstvo financija, u svom pi-
smu (Klasa: 410-19/00-01/790, Ur.broj: 513-07/00-2) od 4. prosinca
2000., o oporezivanju PDV-om usluga koje su uinili poduzetnicima
sa sjeditem unutar slobodne zone, navodi sljedee:
Poduzee B. iz Osijeka, sa sjeditem unutar slobodne zone,
uputilo nam je pismo s pitanjima oporezivanja usluga u svezi s ne-
kretninom koja se nalazi u slobodnoj zoni i drugih usluga (prijevoza,
revizora, posredovanja i sl.). U nastavku dajemo odgovor.
lanak 2. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar.
nov., br. 47/95, 164/98, 105/99, 54/00 i 73/00) propisuje da je tu-
zemstvo teritorij Republike Hrvatske, osim slobodnih zona utvre-
nih posebnim zakonom.
Oporezivanje dobara isporuenih u slobodnu zonu, osloboeno
je od plaanja poreza na dodanu vrijednost odredbama lanka 13.
stavak 1. toka 2. Zakona i lanka 72. Pravilnika o porezu na do-
danu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 44/00,
63/00, 80/00 i 109/00).
Meutim, oporezivanje usluga porezom na dodanu vrijednost
odreuje se prema mjestu obavljanja usluge, tj. gdje se nalazi sje-
dite poduzea koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno
obavljaju, kako je propisano lankom 5. stavak 3. Zakona.
Iznimno, mjestom obavljanja usluga kod nekretnina smatra se
mjesto gdje se nalazi nekretnina ako se radi o uslugama u svezi
s tom nekretninom, to je propisano lankom 5. stavak 4. toka
1. Zakona. Stoga, kad se radi o uslugama lienja zidova, zamje-
ne prozora, vrata i postavljanja centrale na nekretnini u slobodnoj
zoni, takve usluge ne podlijeu oporezivanju budui da se nekretni-
na nalazi u slobodnoj zoni, to se ne smatra tuzemstvom u smislu
lanka 2. stavak 2. Zakona.
Usluge prijevoza robe iz inozemstva u Republiku Hrvatsku radi
oplemenjivanja dorade u slobodnoj zoni, podlijee oporezivanju
u dijelu dionice puta koja otpada na tuzemstvo, kako je propisano u
lanku 5. stavak 4. toka 2. Zakona. Dionica puta to se odnosi na
prijevoz u slobodnoj zoni ne podlijee oporezivanju kao da prijevoz
nije obavljen u tuzemstvu.
Usluge revizora, odvjetnika, raunovoa i posredovanje u vezi s
tim uslugama to se prema odredbama lanka 5. stavka 6. zakona
oporezuju prema mjestu primatelja usluga, podlijeu oporezivanja
kad je primatelj tih usluga domai poduzetnik.
10 / 2011
Porezi
Odredbe lanka 5. stavak 5. Zakona propisuju da iznimno od
opeg naela oporezivanja usluga prema sjeditu poduzea koje
obavlja usluge, kad se radi o uslugama koje se oporezuju pre-
ma mjestu primatelja (l. 5. st. 6. Zakona) tada se smatra da je
usluga obavljena tamo gdje je sjedite poduzea primatelja te
usluge. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se mje-
stom obavljanja usluge smatra mjesto sjedita poslovne jedinice
primatelja.
11. PDV na usluge obavljene
stranom predstavnitvu
Sukladno odredbi lanka 4. stavka 1. Uredbe o uvjetima za osni-
vanje i rad predstavnitva stranih osoba u Republici Hrvatskoj (Nar.
nov., br. 21/09), predstavnitvo je sastavni dio strane osobe i nema
status pravne osobe. Predstavnitva stranih osoba u Republici Hr-
vatskoj mogu se osnivati radi istraivanja trita, obavljanja promid-
benih i informativnih poslova, te radi svog predstavljanja. Sjeditem
stranog predstavnitva smatra se inozemstvo.
Stoga, usluge koje su pobrojane u lanku 5. stavku 6. Zakona
(a to e najee biti: promidbene usluge, usluge odvjetnika, rau-
novoa, revizora, prevoditelja i dr. vidjeti poglavlje 6. ovog lanka),
a koje obavi domai poduzetnik stranom predstavnitvu u Republici
Hrvatskoj, nee biti oporezive PDV-om. U tom sluaju domai podu-
zetnik mora na raunu navesti sljedei tekst: Ne podlijee oporezi-
vanju sukladno l. 5. st. 5. i 6. Zakona o PDV-u.
Primjerice, navedeno potvruje i sljedee miljenje Porezne uprave
(Klasa: 410-19/01/648, Ur.broj: 513-07/02-2, od 15. sijenja 2002.):
U skladu s navedenim, kada tuzemni poduzetnik-porezni
obveznik inozemnom predstavnitvu koje u poreznom smislu
nema status poslovne jedinice, obavi neku uslugu, smatra se da
je usluga obavljena inozemnom poduzetniku. Za konkretnu uslu-
gu odvjetniku prema odredbama o mjestu oporezivanja,
mjesto oporezivanja je sjedite poduzea primatelja, koje je u
ovom sluaju u inozemstvu. Prema tome, tuzemni poduzetnik-
porezni obveznik ne zaraunava PDV na odvjetnike usluge koje
je obavio inozemnom poduzetniku, jer se prema odredbama o
mjestu oporezivanja, ne oporezuju prema odredbama hrvatskog
Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
12. Oporezivanje usluga koje matica
iz inozemstva obavi svojoj
podrunici
O pitanju treba li podrunica registrirana u RH obraunati PDV
na usluge koje joj obavi njezino matino inozemno drutvo, a te bi
usluge inae bile oporezive PDV-om prema l. 5. Zakona, Porezna
uprave je dala miljenje u svom pismu od 19. veljae 2007. (Klasa:
410-19/06-01/190, Ur.broj: 513-07-21-01/07-3) u kojem se navodi:
Naime, kada je rije o uslugama koje podlijeu oporezivanju po-
rezom na dodanu vrijednost, prema odredbi lanka 5. stavak 5. i 6.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a koje inozemno matino
drutvo obavi svojoj podrunici osnovanoj i registriranoj u Republi-
ci Hrvatskoj, u skladu s odredbama lanka 613-618. Zakona o trgo-
vakim drutvima, tada podrunica nije obvezatna, prema lanku
19. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, obraunati
i platiti porez na dodanu vrijednost na usluge ustupanja osoblja,
85
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi
usluga inenjera i sline usluge, s obzirom na to da su matino
drutvo i podrunica u gospodarskom smislu jedna cjelina, ali
djeluju na podruju svoje porezne jurisdikcije i utvruju odvojeno
poslovni rezultat koji se oporezuje u zemlji u kojoj je ostvaren,
stoga meu njima ne postoji obavljena usluga u smislu lan-
ka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ve
je rije o internim obraunima trokova izmeu matice i podru-
nice.
Dakle, iz navedenog miljenja proizlazi da usluge koje si meusob-
no obave matica i podrunica, ne podlijee oporezivanju PDV-om jer
se ne radi o isporukama uslugama iz l. 2. st. 1. Zakona, ve je rije
o internom obraunu trokova izmeu matice i podrunice.
13. Porezna osloboenja u vezi
s meunarodnim prijevozom
plovilima i letjelicama (l. 13.b
Zakona i l. 103. Pravilnika)
U lanku 13.b. Zakona i l. 103. Pravilnika propisana su posebna
osloboenja za isporuke odreenih dobara i usluga namijenjenih:
1) plovilima koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru za us-
luge meunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijal-
ne i industrijske djelatnosti te spaavanje ili pomo na moru;
2) letjelicama kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometu-
ju uz naknadu preteno na meunarodnim linijama osloboe-
ne su plaanja poreza na dodanu vrijednost.
Kada se isporuuju dobra ili obavlja usluge koje su prema odred-
bama lanka 13.b Zakona osloboene obrauna PDV-a na raunu se
obvezno navodi: PDV nije zaraunan sukladno lanku 13.b i l. 103.
Zakona o PDV-u. U tom sluaju na raunu ne mogu biti iskazani po-
daci iz l. 15. st. 3. t. 7. i 8. Zakona ve samo zbrojni iznos naknade.
Porezni obveznik obvezan je u svome knjigovodstvu osigurati sve
potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje osloboenja
iz lanka 13.b Zakona kao to su izvornici rauna, ugovori, izjava
o plovidbi ili druga isprava, izjava zrakoplovne tvrtke da ispunjava
uvjete iz l. 103. st. 4. Pravilnika, te carinska dokumentacija u skladu
s posebnim propisima.
Izlazni rauni za usluge koji su ispostavljeni nerezidentu evidentira-
ju se i u nadzornoj knjizi. Nain voenja, obvezni sadraj te poslove
koje su obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Na-
redba o voenju nadzorne knjige o tekuim i kapitalnim poslovima s
inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Vie o tome proitajte u ovom
broju Ripup-a u lanku Voenje nadzorne knjige praktini primjeri. nika. Ispostavljen je raun na 1.000,00 EUR. Srednji teaj HNB za
13.1. Porezna osloboenja u vezi
s meunarodnim prijevozom
plovilima
Isporuke dobara, osim goriva, namijenjenih plovilima koja se
koriste za plovidbu na otvorenom moru za usluge meunarodnog
prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatno-
sti te spaavanje ili pomo na moru osloboene su plaanja PDV-a.
Plovilima koja plove na otvorenom moru smatraju se i brodovi koji
plove na meunarodnim linijama iz hrvatske u stranu luku i obrnuto
ili izmeu stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih drava
radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao
to su istraivanje, iskoritavanje energenata i slino.
Plaanja PDV-a osloboene su isporuke, popravci, preinake i odr-
avanje plovila kao i isporuke, iznajmljivanje, popravci i odravanje
86
opreme koja je ugraena u ta plovila ili se u njima koristi. Plaanja
PDV-a osloboene su usluge koje slue neposredno za potrebe plo-
vila ili njihova tereta. Uslugama u smislu ovoga stavka smatraju se
luke pristojbe, usluge tegljenja, pilotae i vezivanja brodova, usluge
ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladitenja brodskog tereta u lukama,
zatim luke, skladine i agencijske usluge za brodove i njihove te-
rete, odvoz smea, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i
slino.
13.2. Porezna osloboenja u vezi
s meunarodnim prijevozom
letjelicama
Isporuke, iznajmljivanje, unajmljivanje, popravci, preinake i odra-
vanje letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz
naknadu preteno na meunarodnim linijama osloboene su plaa-
nja PDV-a. Osloboenje se odnosi i na isporuke, popravke, iznajmlji-
vanje i odravanje opreme koja se u tim letjelicama koristi ili je u njih
ugraena. Smatra se da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara
i putnika preteno na meunarodnim linijama ako se vie od 50%
njihovog ukupnog godinjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge
meunarodnog prijevoza ili ako su one priznate kao takve prema me-
unarodnim sporazumima o zranom prometu.
Isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica koje prometuju pre-
teno na meunarodnim linijama te usluge koje slue neposredno za
potrebe tih letjelica osloboene su plaanja PDV-a.
Uslugama koje slue neposredno za potrebe letjelica ili njihova te-
reta smatraju se usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrsta-
vanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto
i slino), usluge prihvata i otpreme tereta i pote (fiziko rukovanje
s dolaznom i odlaznom potom i teretom, rukovanje dokumentima
tereta i pote i slino), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (na-
voenje, izvoenje, parkiranje, grijanje, hlaenje, utovar i istovar
zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pia, prijevoz posade
i putnika izmeu zrakoplova i terminala i slino), rutne i terminalne
usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih ope-
racija te druge sline usluge.
13.3. Primjer evidentiranja pruene
usluge vezano uz meunarodni
prijevoz plovilima
Primjer:
Tuzemno drutvo je izvrilo u Hrvatskoj popravak plovila inoze-
mnog poduzetnika. Plovilo se koristi za meunarodni prijevoz put-
1 EUR je 7,40 kn.
Objavite svoje financijske
izvjetaje u RiPup-u
Cijena: 980,00 kn + PDV
Tel.: 01 / 49 21 737
10 / 2011
 Porezi
Igor Milinovi, mag. oec.

Obrazac I-RA
KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAUNA za redovne isporuke
Kupac (primatelj dobra ili
Raun Osloboeno poreza 0% Oporezivo
usluga)
Iznos 10% 22% 23%
R. Ne podlijee
Naziv ime i prezime i (s U vezi s U
br. oporezivanju Vrijednost
Broj Datum sjedite/prebivalite ili OIB porezom) Izvoz meunarodnim tuzem- Ostalo

Osnovica

Osnovica

Osnovica
Porez

Porez

Porez
isporuke
uobiajeno boravitve prijevozom stvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

51. 43/11 25.09.2011. XY, Nica, Francuska 7.400,00 7.400,00

U Obrazac PDV iznos od 7.400,00 upisuje se u kolonu I.2.2. U VEZI S MEUNARODNIM PRIJEVOZOM (l. 13. b Zakona):
Obrazac PDV
VRIJEDNOST ISPORUKE POREZ PO STOPI OD 10%, 22% i 23%
OPIS
(iznos u kunama i lipama) (iznos u kunama i lipama)
OBRAUN POREZA U OBAVLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA U OBRAUNSKOM RAZDOBLJU
XXXXX
ISPORUKE UKUPNO (I + II) (+/-)
I. ISPORUKE KOJE NE PODLIJEU OPOREZIVANJU, KOJE SU OSLOBOENE I PO STOPI 0% - UKUPNO
7.400,00 XXXXX
(1.+2.+3.) (+/-)
1. KOJE NE PODLIJEU OPOREZIVANJU
XXXXX
(l. 2. u svezi s l. 5. i l. 8. st.7. Zakona) (+/-)
2. OSLOBOENE POREZA UKUPNO
XXXXX
(2.1. + 2.2.+2.3.+2.4.) (+/-)
2.1. IZVOZNE s pravom na odbitak pretporeza
XXXXX
(l.13. st.1. to.1 i l. 14. Zakona) (+/-)
2.2. U VEZI S MEUNARODNIM
7.400,00 XXXXX
PRIJEVOZOM (l. 13. b Zakona) (+/-)
2.3 TUZEMNE bez prava na odbitak pretporeza
XXXXX
(l. 11. i 11.a Zakona) (+/-)
2.4. OSTALO
XXXXX
(l. 13. st. 1. to. 2. i l. 13.a Zakona) (+/-)
3. ISPORUKE PO STOPI OD 0%
XXXXX
(l. 10.a. Zakona) (+/-)

Knjienje:
Opis Konto Duguje Potrauje
1) Izlazni raun za popravak plovila
Potraivanje od kupca iz inozemstva 1210 7.400,00
Potraivanje od prodaje usluga inozemnim kupcima 7413 7.400,00

14. PDV izmeu domaih poduzetnika za obavljene usluge vezane uz

inozemstvo
esto u praksi prevladava pogreno miljenje da uvijek treba obraunati PDV ako domai poduzetnik fakturira drugom domaem poduzet-
niku odreenu uslugu vezanu uz inozemstvo. Meutim, i na obavljanje usluga izmeu domaih poduzetnika primjenjuje se l. 5. Zakona. To
znai, da domai poduzetnik NEE biti obvezan obraunati PDV drugom domaem poduzetniku ako se radi o:
uslugama u vezi s nekretninama, ako se nekretnina nalazi u inozemstvu (l. 5. st. 4. t. 1. Zakona);
uslugama koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja. To e biti sluaj ako su u inozemstvu obavljene sljedee usluge:
umjetnike, znanstvene, nastavne, zabavne ili sline usluge i usluge njihovog organiziranja, kod pomonih usluga u prijevozu, kod
usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima (l. 5. st. 4. t. 3. Zakona);
uslugama prijevoza, za dionicu puta koja se ne oporezuje PDV-om prema l. 5. st. 4. t. 2. Zakona;
uslugama posredovanja (posredovanje za dobra koja su isporuena iz inozemstva, posredovanja za usluge koje su stvarno obavljene
u inozemstvu) (l. 5. st. 4. t. 4. Zakona).
Naravno, u tom sluaju domai poduzetnik je obvezan na raunu navesti po kojem lanku Zakona nije obraunat PDV.
10 / 2011 87
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi

Primjer:
Domai poduzetnik obavio je drugom domaem poduzetniku uslugu edukacije koja je odrana u Mariboru.
Domai poduzetnik na izlaznom raunu ne obraunava PDV jer je usluga edukacije stvarno obavljena u inozemstvu, te na raunu navodi
tekst da PDV nije obraunat prema l. 5. st. 4. t. 3. Zakona o PDV-u.

15. Zakljuak
Kod oporezivanja inozemnih usluga prvo treba utvrditi je li usluga oporeziva prema pravilima koja su navedena kao iznimke u lanku 5.
stavci 4.-6. Zakona, a to su usluge:
a) u svezi s nekretninama (vidjeti toku 2.);
b) prijevoza (vidjeti toku 3.):
c) koje su oporezive prema stvarnom mjestu obavljanja (vidjeti toku 4.);
d) posredovanja (vidjeti toku 5.);
e) koje su oporezive prema mjestu primatelja (vidjeti toku 6.).
Ako usluga ne spada niti u jedno od prije navedenih grupa, onda je usluga oporeziva prema opem naelu oporezivanja usluga, a to znai
da se pod mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje je sjedite davatelja usluge (vidi toku 1.).
U ovom lanku nisu razmatrane turistike usluge koje se oporezuju po stopi 10% (usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona
ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge). Kako bi vam
olakali odreivanje je li neka usluga u poslovanju s inozemnim poduzetnikom oporeziva PDV-om, prikazujemo dijagram za odreivanje
oporezivosti odreene usluge s PDV-om. Ispod njega dana je Tablica 7. u kojoj se nalazi popis odreenih usluga i naelo prema kojem se
te usluge oporezuju PDV-om. U popis su stavljene one usluge koje se navode u Zakonu i Pravilniku te u raznim miljenjima Porezne uprave.
15.1. Dijagram za odreivanje je li odreena usluga u poslovanju s inozemstvom
oporeziva PDV-om

PDV KOD INOZEMNIH USLUGA

(dijagram za odreivanje je li odreena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om)
ODREDITI O KOJOJ SE USLUZI RADI
USLUGE U SVEZI S NEKRETNINAMA (ukljuujui i najam ili zakup).
Obavljene usluge u svezi s nekretninom smatraju se:
1) usluge koje se obavljaju pomou nekretnina (primjerice, iznaj-
mljivanje kua, stanova, soba, hotelskih soba, apartmana, ze-
mljita npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje
teniskih igralita, kuglana, odravanje grijanja i dizala, odravanje
zelenih povrina, ienje zgrada, iznajmljivanje izlobenih povr-
ina na sajmovima, postavljanje izlobenih mjesta),
2) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaaju usluge koje
slue neposredno ureivanju nekretnine (npr. geodetski radovi),
usluge koje slue za pripremu graevinskih radova (npr. usluge
arhitekata, graevinskih inenjera, statiara), obavljanje grae-
vinskih radova, vjetaenja na nekretninama, inenjering usluge,
3) usluge koje se obavljaju u svezi s kupovinom i prodajom nekret-
nina (npr. usluge odvjetnika, biljenika i posrednika pri kupopro-
daji nekretnina).
Uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama NE smatraju se npr. us-
luge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine,
financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje glede nekretnina,
ustupanje osoblja graevinskim poduzetnicima.
OBJANJENJE JE LI USLUGA OPOREZIVA
Kod usluga u svezi s nekretninama mjestom obavljanja usluge smatra
se mjesto gdje se nekretnina stvarno nalazi.
Ako domai poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se
nalazi u Hrvatskoj na raunu zaraunava PDV 23%.
Ako domai poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se
nalazi u inozemstvu na izlaznom raunu NE zaraunava PDV, te navodi
sljedei tekst: Ne podlijee oporezivanju sukladno l. 5. st. 4. t. 1.
Zakona o PDV-u i l. 33. st. 3. Pravilnika o PDV-u.
Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se
DA nalazi u Hrvatskoj, domai poduzetnik na ulaznom raunu obraunava
PDV 23%.
Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja
se nalazi u inozemstvu, domai poduzetnik na ulaznom raunu NE
obraunava PDV.

NE

Telefon za savjete 01/ 48 36 046

01/ 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)
Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati

88 10 / 2011

Igor Milinovi, mag. oec.
PDV KOD INOZEMNIH USLUGA
(dijagram za odreivanje je li odreena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om)
ODREDITI O KOJOJ SE USLUZI RADI
NE
USLUGA PRIJEVOZA
NE
USLUGE KOJE SE OPOREZUJU PREMA STVARNOM MJESTU
OBAVLJANJA, a to su sljedee usluge:
1) kod umjetnikih (npr. opernih, glumakih, pjevakih), znanstvenih
(npr. znanstvena predavanja i davanja miljenja, ali ne i savjetovanja
naruitelja), nastavnih (npr. usluge poduke, organiziranje teajeve),
portskih (npr. tenis, ronjenje), zabavnih ili slinih usluga (npr.
filmske predstave, plesne prirode) i usluga njihovog organiziranja;
2) kod pomonih usluga u prijevozu, kao to su: utovar, istovar,
uskladitenje i druge usluge u svezi s prijevozom;
3) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, ukljuujui
usluge strunog miljenja, procjene i ocjene tih dobara.
NE
POSREDOVANJE KOD ISPORUKE DOBARA
Kod usluga posredovanja u svezi s dobrima, mjesto obavljanja usluga
smatra se mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke, odnosno
mjesto na kojem se dobro nalazilo na poetku otpreme.
NE
POSREDOVANJE KOD OBAVLJANJA USLUGA
Kad se radi o posredovanju pri obavljanju usluga, mjestom obavljanja
usluga smatra se mjesto gdje je usluga, za koju se vri posredova-
nje, stvarno obavljena.
NE
10 / 2011
Porezi
OBJANJENJE JE LI USLUGA OPOREZIVA
Kod usluga prijevoza, mjesto obavljanja usluge, smatra se dionica puta
na kojoj se prijevoz obavlja. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo u
Hrvatskoj, onda dio puta koji otpada na tuzemstvo podlijee oporeziva-
nju, a dio puta koji se odnosi na inozemstvo ne oporezuje se PDV-om.
U tom sluaju uslugu prijevoza treba podijeliti razmjerno broju kilome-
tara na dio koji otpada na podruje Hrvatske i koji se oporezuje i dio
koji otpada na inozemstvo i ne podlijee oporezivanju.
DA Tako primjerice, pri uvozu dobara, prijevozne usluge su oporezive za
dionicu puta u Hrvatskoj, neovisno o tome je li prijevoz obavio domai
ili inozemni poduzetnik.
Ako se radi o prijevozu dobara koja se izvoze tada su, prema odredbi
l. 13. st. 1. t. 1. Zakona, osloboene od poreza i usluge prijevoza na
dionici puta koja se odnosi na tuzemstvo, tj. cijela dionica puta (tuzem-
stvo i inozemstvo) nije oporeziva PDV-om.
Kod prekograninog pomorskog, rijenog i zranog prijevoza putnika
i robe NE utvruje se dionica puta u tuzemstvu, tj. cijela dionica puta
NE podlijee oporezivanju.
Ako uslugu (koja je oporeziva prema stvarnom mjestu obavljanja)
obavi domai poduzetnik u Hrvatskoj, na ispostavljenom raunu obra-
unava PDV 23%. Ako domai poduzetnik obavi uslugu u inozemstvu,
na izlaznom raunu NE obraunava PDV, te navodi sljedei tekst: Ne
DA podlijee oporezivanju sukladno l. 5. st. 4. t. 3. Zakona o PDV-u i l.
33. st. 6. Pravilnika o PDV-u.
Ako uslugu (koja je oporeziva prema stvarnom mjestu obavljanja)
obavi inozemni poduzetnik u Hrvatskoj, na ulaznom raunu domai
poduzetnik obraunava PDV 23%.
Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu u inozemstvu, na ulaznom
raunu domai poduzetnik NE obraunava PDV.
Ako je domai poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je ispo-
rueno iz Hrvatske, na izlaznom raunu obraunava PDV 23%.
Ako je domai poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je
isporueno iz inozemstva, na izlaznom raunu NE obraunava PDV, te
DA je potrebno navesti sljedei tekst: Ne podlijee oporezivanju sukladno
l. 5. st. 4. t. 4. Zakona o PDV-u i l. 33. st. 7. Pravilnika o PDV-u.
Ako je inozemni poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je
isporueno iz Hrvatske, na ulaznom raunu domai poduzetnik obra-
unava PDV 23%. Ako je inozemni poduzetnik obavio posredovanje
za dobro koje je isporueno iz inozemstva, na ulaznom raunu domai
poduzetnik NE obraunava PDV.
Ako domai poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je
obavljena u Hrvatskoj, takvo posredovanje je oporezivom PDV-om
23%. Ako domai poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je
obavljena u inozemstvu, takvo posredovanje NIJE oporezivo PDV-om,
te je na izlaznom raunu potrebno navesti sljedei tekst: Ne podlijee
DA oporezivanju sukladno l. 5. st. 4. t. 4. Zakona o PDV-u i l. 33. st. 7.
Pravilnika o PDV-u.
Ako inozemni poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je
obavljena u Hrvatskoj, na ulaznom raunu za posredovanje domai
poduzetnik obraunava PDV 23%. Ako inozemni poduzetnik obavi
posredovanje za uslugu koja je obavljena u inozemstvu, takvo posre-
dovanje NIJE oporezivo PDV-om.
89
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi

PDV KOD INOZEMNIH USLUGA

(dijagram za odreivanje je li odreena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om)
ODREDITI O KOJOJ SE USLUZI RADI OBJANJENJE JE LI USLUGA OPOREZIVA

NE
USLUGE OPOREZIVE PREMA SJEDITU PRIMATELJA, a to su Ako domai poduzetnik obavi uslugu inozemnom poduzetniku, koja
sljedee usluge: je oporeziva prema sjeditu primatelja, tada na izlaznom raunu NE
1) prijenosa, ustupanja i koritenja autorskih prava, patenata, obraunava PDV, te navodi sljedei tekst: Ne podlijee oporezivanju
licencija, zatitnog znakovlja i slinih prava, sukladno l. 5. st. 5. i 6. Zakona o PDV-u i l. 33. st. 8. i 9. Pravilnika o
2) promidbenih usluga, ukljuujui i usluge posredovanja u tim PDV-u.
uslugama (npr. usluge oglaavanja u novinama), Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu domaem poduzetniku, koja
3) usluga inenjera, odvjetnika, revizora, raunovoa, tumaa, je oporeziva prema sjeditu primatelja, tada je na ulaznom raunu
prevoditelja i drugih usluga savjetovanja, potrebno obraunati PDV 23%.
4) usluga obrade podataka,
5) ustupanja informacija (npr. rezultata ispitivanja javnog mnije-
nja i istraivanja trita, ustupanje softvera koji je izraen speci-
jalno za naruitelja),
6) bankarskih i financijskih usluga te usluga osiguranja, ukljuu-
jui reosiguranje, uz iznimku iznajmljivanja sefova,
7) ustupanja osoblja,
8) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. jaruala, graevinske diza-
lice, plovee dizalice), osim prijevoznih sredstava,
9) odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti, DA
10) omoguavanja pristupa do sustava za distribuciju prirodnog
plina ili elektrine energije i prijevoza ili prijenosa putem
tih sustava, te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno

povezane,
11) telekomunikacijskih usluga
12) usluga radijskog i televizijskog emitiranja,
13) elektroniki obavljenih usluga kojima se smatraju:
a) isporuka web sjedita, udomljavanje web sjedita, daljinsko
odravanje programa i opreme,
b) isporuka raunalnih programa i njihovo auriranje,
c) isporuka slika, tekstova i informacija te osiguravanje pristu-
pa bazama podataka,
d) isporuka glazbe, filmova i igara, ukljuujui igre na sreu i
kockarske igre,
e) isporuka raznih emisija i priredbi (politikih, kulturnih, umjet-
nikih, sportskih, znanstvenih i zabavnih),
f) obavljanje usluga uenja na daljinu.
14) usluge posredovanja u svezi s prije navedenim uslugama u
tokama od 1 do 13.

NE
OPE NAELO OPOREZIVANJA USLUGA
Ako usluga nije oporeziva niti prema jednom prije navedenom kri-
teriju, onda se usluga oporezuje prema opem naelu oporezivanja
usluga (tj. prema sjeditu davatelja usluge).
Ako domai poduzetnik obavi uslugu, koja se oporezuje prema opem
naelu, obraunava PDV 23%, i to bez obzira na to je li usluga izvrena
DA u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Ako uslugu koja se oporezuje prema ope naelu obavi inozemni po-
duzetnik, domai poduzetnik na ulaznom raunu NE obraunava PDV, i
to bez obzira je li usluga izvrena u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Zahvaljujemo na vaem povjerenju!

Pretplatite se na RiPup,
mjesenik za raunovodstvena, porezna i druga ekonomska podruja

90 10 / 2011
 Porezi
Igor Milinovi, mag. oec.

15.2. Tabelarni pregled odreenih usluga Vrsta usluge

Naelo prema kojem
i naelo prema kojem se oporezuju se oporezuje
PDV-om Kongresi 4

Tablica 7. Licence 6
Pregled odreenih usluga i naelo prema kojem se oporezuju Nastavne usluge 4
PDV-om Obrada podataka 6
Naelo prema kojem Odravanje grijanja i dizala 2
Vrsta usluge
se oporezuje Odravanje programa i opreme na daljinu 6
Arhitektonske usluge 2 Odravanje zelenih povrina 2
Autorska prava (prijenos, ustupanje, koritenje) 6 Odustajanje od obavljanja poslovne djelatnost 6
Auriranje raunalnih programa 6 Odvjetnike usluge 6
Bankarske usluge 6 Odvjetnike usluge vezano uz nekretninu 2
Baza podataka (osiguranje pristupa) 6 Oglaavanje (u tisku, TV, radio, Internet, i dr.) 6
ienje zgrada 2 Osiguranje 6
Drugo lijeniko miljenje 4 Patenti 6
Edukacija 4 Pjevanje 4
Elektronski obavljene usluge 6 Poduka 4
Financijske usluge 6 Popravak pokretnih dobara 4
Geodetski radovi 2
Posredovanje (osim posredovanje za nekretnine i usluge
Gluma 4 iz l. 5. st. 6. Zakona o PDV) 5
Graevinski radovi 2 Posredovanje u kupnji i prodaji nekretnina 2
Graevinsko inenjeri 2 Posredovanje u svezi usluga iz l. 5. st. 6. Zakona o PDV 6
Internetska stranica (izrada, odravanje, optimalizacija) 6 Postavljanje izlobenih mjesta 2
Inenjerske usluge 6 Pravo koritenja naziva 6
Inenjerske usluge vezano uz nekretnine 2 Predavanje 4
Isporuka filmova 6 Prevoenje 6
Isporuka glazbe 6 Prijevoz 3
Isporuka igara (ukljuujui igre na sreu i kockarske Pristupa do sustava za distribuciju prirodnog plina ili elektrine
igre) 6 energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava, te obavlja-
nje drugih usluga koje su s time izravno povezane 6
Isporuka informacija 6
Isporuka raznih emisija i priredbi (politikih, kulturnih, umjet- Promidbene usluge 6
nikih, sportskih, znanstvenih i zabavnih) 6 Raunalni programa (isporuka) 6
Isporuka slika 6 Raunovodstvene usluge 6
Isporuka tekstova 6 Radijsko emitiranje 6
Istovar (kod prijevoza) 4 Radionice (trening) vezano uz edukaciju 4
Istraivanje trita 6 Razminiranje 2
Iznajmljivanje (leasing) graevinskih strojeva 6
Reosiguranje 6
Iznajmljivanje igralita i kuglana 2
Revizorske usluge 6
Iznajmljivanje izlobenih povrina na sajmovima 2
Rezultati ispitivanja javnog mnijenja 6
Iznajmljivanje nekretnina (kua, stanova, soba, hotelskih soba,
apartmana, zemljita, parkirnih mjesta) 2 Ronjenje 4
Iznajmljivanje pokretnih dobara (osim prijevoznih Savjetovanje 6
sredstava) 6 Seminari 4
Iznajmljivanje prijevoznih sredstava 1 Servis pokretnih dobara 4
Iznajmljivanje servera 6 Simpozij 4
Javnobiljenike usluge 1 Softver (izrada, odravanje, nadogradnja, ustupanje) 6
Javnobiljenike usluge vezane uz nekretninu 2 Statiari 2
Kliniko ispitivanje lijekova 4 portske usluge 4

10 / 2011 91
Porezi
PDV kod inozemnih usluga praktini vodi

Naelo prema kojem Znaenje brojeva u tablici kojim se opisuje naelo prema kojem se
Vrsta usluge odreena usluga oporezuje PDV-om:
se oporezuje
1 ope naelo obavljanja usluga tj. prema sjeditu davatelja
Teajevi 4 usluge (vidi toku 1. u ovom lanku);
Telekomunikacijske usluge 6 2 usluge u svezi s nekretninama tj. mjesto gdje se nekretnina
Televizijsko emitiranje 6 stvarno nalazi (vidi toku 2. u ovom lanku);
3 oporezivanje prijevoza (vidi toku 3. u ovom lanku);
Tuma 6
4 usluge koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja
Uenje na daljinu 6 (vidi toku 4. u ovom lanku);
Umjetnike usluge 4 5 oporezivanje posredovanja (vidi toku 5. u ovom lanku);
6 usluge koje se oporezuju prema sjeditu poduzetnika prima-
Uskladitenje robe (kod prijevoza) 4
telja usluge (vidi toku 6. u ovom lanku).
Usluge na pokretnim dobrima 4
Ustupanje informacija 6
Ustupanje informacija o poslovnim postupcima i
iskustvu (know-how) 6
Ustupanje informacija novinskoj agenciji 6
Ustupanje osoblja 6
Utovar (kod prijevoza) 4
Vinjete prodaja 2
Vjetaenje na nekretnini 2
Web sjedite (isporuka, udomljavanje) 6
Zakup oglasne ploe 2
Zastupanje (osim zastupanje za nekretnine i usluge iz l.
5. st. 6. Zakona o PDV) 5
Znanstvena predavanja i davanje miljenja (ali ne i
savjetovanje) 4
Znanstvene usluge 4

Biljeke

92 10 / 2011
 Raunovodstvo
UDK: 336.2/658.6
Valentina Bocak, mag. oec.

Ugostiteljstvo
porezni i
raunovodstveni aspekt
Autorica u lanku pojanjava to se sve smatra djelatnou ugostiteljstva, tko tu djelatnost
moe obavljati i pod kojim uvjetima, te koje je evidencije za ugostiteljsku djelatnost potrebno
voditi.
U lanku su dani i praktini primjeri evidentiranja poslovnih promjena kod ugostitelja obrtnika
(dohodaa) i obveznika poreza na dobit (trgovaka drutva, obrtnici dobitai), kao i primjeri
obrauna plaa radnika u ugostiteljstvu

ugostiteljske obrazovne ustanove te ueniki i studentski

1. to sve obuhvaa ugostiteljska
domovi u svojim poslovnim prostorijama i prostorima,
djelatnost? Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog
Ugostiteljska djelatnost1 obuhvaa: turizma (hostel) za svoje lanove i lanove meunarodnih
pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane, udruga omladinskog turizma kojih je savez lan,
pripremanje i usluivanje pia i napitaka, Hrvatski planinarski savez i njegove lanice u svojim plani-
pruanje usluga smjetaja, te narskim objektima prvenstveno za svoje lanove i lanove
pripremanje hrane za potronju na drugom mjestu sa ili bez meunarodnih udruga planinara kojih je savez lan,
usluivanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i op- lovake udruge koje su na podruju lovita pravo lova ste-
skrba tom hranom (catering). kle koncesijom ili zakupom sukladno posebnim propisima i
1.1. Tko moe obavljati ugostiteljsku ribike udruge, u svojim prostorijama i prostorima, za svo-
djelatnost? je lanove i druge registrirane lovce i ribolovce,
udruge pripadnika nacionalnih manjina u svojim prostorija-
Uz ispunjenje uvjeta2 propisanih Zakonom o ugostiteljskoj djelat- ma i prostorima za potrebe svojih lanova i drugih pripad-
nosti, ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati3:
nika te nacionalne manjine, odnosno pripadnika istog na-
a) trgovaka drutva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici,
roda u svrhu odravanja kulturnih i drugih dogaanja radi
b) javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i
ouvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog
parkovima prirode,
identiteta nacionalne manjine,
zdravstvene ustanove ljeilita,
ustanove koje obavljaju kazalinu djelatnost u svojim
poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i
1 Sukladno odredbama l. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov. br. usluivanja napitaka, pia, slastica i sl., najdue dva sata
138/06 i 152/08, 43/09 i 88/10). prije do dva sata nakon kazalinog dogaaja za potrebe
2 Minimalni uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti propisani su l. 14 do l.
19. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, dok su uvjeti za ugostitelja propisani l.
svojih korisnika,
25. i 26. istog Zakona. Savez izviaa Hrvatske u izviakim centrima za svoje
3 Prema odredbama l. 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. lanove i lanove meunarodnih skautskih udruga,
10 / 2011 93
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt
amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim
poslovnim prostorijama i prostorima,
Hrvatska glazbena mlade u objektima Meunarodnog skupini gostiju (lanovima kluba)13.
kulturnog centra u Gronjanu za svoje lanove i lano-
ve meunarodnih glazbenih udruga kojih je Hrvatska
glazbena mlade lan ili partner,
muzeji osnovani kao javne ustanove u svojim poslovnim
prostorijama i prostorima u okviru svog radnog vremena.
Odreene ugostiteljske usluge mogu pruati fizike osobe koje
nisu registrirane kao obrtnici ili trgovci pojedinci (primjerice najam
apartmana i soba te pruanje usluge doruka, polupansiona ili pansi-
ona u istima, smjetaj u kampu)4.
1.1.1. Na koje se usluge NE primjenjuju
odredbe Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti?
Odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne primjenjuju se na5:
1) pruanje usluga prehrane i smjetaja u objektima ustanova
socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih slinih
ustanova, Oruanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva
unutarnjih poslova, ako te usluge pruaju njihovi djelatnici
iskljuivo svojim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima i
2) pripremanje i usluivanje toplih i hladnih napitaka, bezalko-
holnih pia i jela koje pravne i fizike osobe organiziraju za
potrebe svojih djelatnika i svojih lanova u svojim poslovnim
prostorijama i prostorima.
2. Skupine ugostiteljskih objekata
Ugostiteljski objekti se, s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga
koje se u njima pruaju (polazei od naina usluivanja i preteitosti imati zaposlenog barem jednog kuhara sa poloenim majstorskim
usluga koje se u njima pruaju), razvrstavaju u slijedee skupine6:
1) hoteli7,
2) kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj8,
3) restorani9
4) barovi10,
5) catering objekti11 i
6) objekti jednostavnih usluga.12
4 Prema odredbama l.3. st 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti , a vezano za
odredbe l. 28. istog Zakona.
5 Prema odredbama l. 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
6 Sukladno odredbi l. 7. st. 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
7 Ugostiteljski objekti iz skupine hoteli su prema odredbama Pravilnika o razvr-
stavanju, kategorizaciji, posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz sku-
pine hoteli (objavljen u Nar. nov. br. 88/07, 58/08 i 62/09), razvrstani u slijedee
skupine: Hotel, Hotel batina (heritage) Aparthotel, Turistiko naselje, Turistiki
apartman i Pansion.
8 Ugostiteljski objekti iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smjetaj se sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima
i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata za smjetaj (objavljen u Nar. nov. br. 75/08 i 45/09) razvrsta-
vaju u slijedee skupine: kamp, kamp naselje, kampiralite i kamp odmorite
9 Skupina Restorani se prema odredbama l. 4 Pravilnika o razvrstavanju i mi-
nimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering
objekti i objekti jednostavnih usluga (objavljenog u Nar. nov. br. 82/07 i 82/09),
razvrstava u ugostiteljske objekte: restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica,
peenjarnica, pizzeria, bistro, slastiarnica te objekt brze prehrane (fast food).
10 Prema odredbama l. 5. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugosti-
teljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostav-
nih usluga, skupina Barovise razvrstava u ugostiteljske objekte: kavana, noni
klub, noni bar, disco klub, caffe bar, pivnica, buffet, krma, konoba, klet.
11 Sukladno odredbama l. 6. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugo-
stiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jedno-
stavnih usluga, skupinu catering objekti ini pripremnica obroka (catering).
12 Prema odredbama l. 7. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima
ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti
94
Pojedine vrste ugostiteljskih objekata mogu biti klupskog tipa
(klub), u kojima se ugostiteljske usluge pruaju samo odreenoj
2.1. Uvjeti za obavljanje ugostiteljske
djelatnosti
Da bi ugostitelj mogao poeti obavljati ugostiteljsku djelatnost treba:
1) imati registrirano poduzee za obavljanje ugostiteljske
djelatnosti14 na Trgovakom sudu ili
otvoren ugostiteljski obrt u nadlenom upanijskom ure-
du, odnosno uredu Grada
Zagreba na ijem podruju e biti sjedite obrta.
Za otvaranje obrta ugostitelj mora ispunjavati ope uvjete15 (udo-
voljavati posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zako-
nom, te da mu pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o pre-
kraju ili odlukom Suda asti ne smije biti izreena sigurnosna mjera
ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje, te
da ima pravo koritenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje
obrta) i uvjet strune osposobljenosti (kako obavljanje ugostiteljskih
djelatnosti spada u vezane obrte16, obrtnik mora imati odgovarajuu
strunu spremu propisanu Pravilnikom o vezanim i povlatenim obr-
tima i nainu izdavanja povlastica17).
Ugostitelj koji ima registrirano poduzee za obavljanje ugostiteljske
djelatnosti takoer mora ispunjavati uvjet strune osposobljenosti18,
na nain da ima zaposlenog barem jednog19 djelatnika sa odgovara-
juom strunom spremom za poslove koje obavljaju, prema odred-
bama Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja
povlastica20. Primjerice, ukoliko ugostiteljsko poduzee prua usluge
pripremanja i posluivanja hrane u restoranu (ili gostionici) treba
ispitom, odnosno ako prua usluge pripremanja i usluivanja hrane u
peenjarnici treba imati zaposlenog barem jednog djelatnika koji ima
poloen ispit strune osposobljenosti peenjara21 i td.
jednostavnih usluga, skupina Objekti jednostavnih usluga razvrstava se u:
objekte jednostavnih usluga u kiosku, objekte jednostavnih brzih usluga, objek-
te jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili prikljunom vozilu), objekte
jednostavnih usluga u atoru , objekte jednostavnih usluga na klupi, objekte
jednostavnih usluga na kolicima (ili slinim napravama).
13 Prema odredbi l. 7. st. 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
14 Struna sprema zaposlenih djelatnika u ugostiteljskom poduzeu ovisi o vr-
sti i kategoriji ugostiteljskog objekta. Moe biti propisana pravilnicima (npr.
Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz
skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga, Pravil-
nika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti
smjetajnih objekata iz skupine hoteli, Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim
uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi
i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj ) i dr. aktima koji ureuju obav-
ljanje ugostiteljske djelatnosti.
15 Prema odredbama l. 3. i l.5. Zakona o obrtu (Nar. Nov., br. 77/93 ,90/96,
64/01, 71/01, 68/07, 79/07 i 40/10).
16 Obrti se, prema l. 2. Zakona o obrtu, dijele na: a) slobodne obrte (za koje se,
kao uvjet ne trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit) b) vezane
obrte (za koje se, kao uvjet trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski
ispit), c) povlatene obrte (koji se smiju obavljati samo na temelju povlastice
koju izdaje nadleno ministarstvo).
17 Pravilnik o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica objav-
ljen je u Nar. nov. br. 42/08.
18 Prema odredbi l. 1. st. 2. Zakona o obrtu, a vezano za l. 2. st. 2., te l. 8. st.
1. istog zakona, pravna osoba mora zaposliti barem jednog
19 Prema odredbi l. 8. St. 1. Zakona o obrtu.
20 Pravilnik o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica objav-
ljen je u Nar. nov., br. 42/08.
21 Sukladno odredbama Pravilnika o vezanim i povlatenim odredbama i nainu
izdavanja povlastica, a vezano za Program ispita o strunoj osposobljenosti
(Nar. nov., br. 101/95 i 5/04).
10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

U Tabeli 1. dajemo popis vezanih obrta u ugostiteljstvu22, sa potrebnom strunom spremom koja je potrebna za obavljanje istih (ukljuivo
obavljanje istovrsnih poslova u poduzeu23).
Tabela 1.
DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA TE PRIPREME I USLUIVANJA HRANE
Brojana Sloenost zanimanja
oznaka Naziv vezanog obrta Naziv zanimanja Uvjet za Daljnja
iz NKD a obavljanje obrta kvalifikacija
Kuhar 5
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 5
Hotel, hotel batina, aparthotel, turistiko naselje, turistiki apartmani, pansion, guest
55.10.01 Natkonobar 5
house s uslugom prehrane, pia, napitaka i slastica
Hoteljersko turistiki tehniar 4
Hotelijer ugostitelj 4
Kuhar 3 5
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5
55.30.01 Kamp i kamp naselje s uslugom prehrane, pia, napitaka i slastica Konobar 3 5
Hoteljersko turistiki tehniar 4
Hotelijer ugostitelj 4
Kuhar 3 5
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5
55.30.02 Kamp i kamp naselje bez usluga prehrane, pia, napitaka i slastica Konobar 3 5
Hoteljersko turistiki tehniar 4
Hotelijer ugostitelj 4
Konobar 3 5
Hoteljersko turistiki tehniar 4
55.90.01 Turistiki apartmani bez usluge prehrane, pia, napitaka i slastica Hotelijer ugostitelj 4
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5
Kuhar 3 5
Kuhar 5
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 5
55.90.02 Omladinski hotel i hostel s uslugom prehrane, pia, napitaka i slastica Natkonobar 5
Hoteljersko turistiki tehniar 4
Hotelijer ugostitelj 4
Kuhar 3 5
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5
55.90.03 Omladinski hotel i hostel bez usluge prehrane, pia, napitaka i slastica Konobar 3 5
Hoteljersko turistiki tehniar 4
Hotelijer ugostitelj 4
Kuhar 5
56.10.01 Restorani i gostionice
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 5
56.10.02 Zdravljaci i zalogajnice Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
56.10.03 Peenjarnice Peenjar 1
Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
56.10.04 Objekti brze prehrane (fast food), objekti jednostavnih usluga
Posluitelj jela i pia 1
56.10.05 Pizzeria Priprematelj bureka i pizza 1
56.10.06 Slastiarnice u kojima se pripremaju i usluuju slastice Slastiar 5
56.10.07 Slastiarnice u kojima se priprema i usluuje sladoled Slastiar 3 5

22 Sukladno Pravilniku o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica (Nar. nov., br. 42/08)
23 Prema odredbi l. 1. st. 2. Zakona o obrtu, a vezano za l. 2. st. 2., te l. 8. st. 1. istog zakona, pravna osoba mora zaposliti barem jednog radnika koji ispunjava ope
uvjete (l. 3. St.1. t. 1. Zakona o obrtu) i poseban uvjet strune osposobljenosti odgovarajue srednje strune spreme ili poloenog majstorskog ispita , te udovoljavanje
posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom (l. 5. st. i. st.2. Zakona o obrtu).
10 / 2011 95
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA TE PRIPREME I USLUIVANJA HRANE

Brojana Sloenost zanimanja
oznaka Naziv vezanog obrta Naziv zanimanja Uvjet za Daljnja
iz NKD a obavljanje obrta kvalifikacija
Posluitelj jela i pia 1
56.10.08 Slastiarnice u kojima se samo usluuju slastice
Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
Kuhar 3 5
56.21 Djelatnosti keteringa
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5
Posluitelj jela i pia 1
56.30.01 Buffeti i pivnice
Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
Slastiar 3 5
Konobar 3 5
56.30.02 Kavana
Kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5
Kuhar 3 5
Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
56.30.03 Konobe, krme i kleti
Posluitelj jela i pia 1
Posluitelj jela i pia 1
56.30.04 Caffe barovi, noni barovi, noni klubovi, disco barovi i disco clubovi
Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
56.30.05 Bistro Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1
Oznake u stupcu Sloenost zanimanja oznaavaju:
1) struna osposobljenost prema Programu ispita o strunoj osposobljenosti 24
1*- struna osposobljenost odreena posebnim propisom
2 nia struna sprema
3 srednja struna sprema u trogodinjem trajanju
3+ osposobljavanje za trgovako poslovanje
4 srednja struna sprema u etverogodinjem trajanju i srednja kolska sprema (KV, SSS i SS)
4++ osposobljavanje za trgovako poslovanje i poznavanje robe
5 majstorski ispit
5* trgovac
Daljnja kvalifikacija 5 za osobe koje izvode praktini dio naukovanja i za osobe koje ele stei viu kvalifikaciju
2) mora imati pravo koritenja poslovnim prostorom ili objektom25 (poslovni prostor u vlasnitvu ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),
3) ugostiteljski objekt u kojem e se obavljati ugostiteljska djelatnost treba ispunjavati uvjete propisane za odreenu vrstu, odnosno
kategoriju ugostiteljskog objekta,
4) ispunjavati i druge uvjete propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i propisima donesenim na temelju navedenog Zakona. Primje-
rice, Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jed-
nostavnih usluga, Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine
hoteli, Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge
vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj, Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica i td.
5) graevina, koja je (odnosno u kojoj je) ugostiteljski objekt treba ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu, bez kojih Ministarstvo ili
nadleni ured ne moe izdati rjeenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti.
2.1.1. Minimalni uvjeti za ugostiteljski objekt
Za obavljanje ugostiteljske djelatnost u ugostiteljskim objektima moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta26
koji su propisani pravilnicima prema skupinama ugostiteljskih objekata kako slijedi:
1) za skupinu hoteli - Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli27,
2) za skupinu kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj - Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategoriza-
ciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj28 i

24 Program ispita o strunoj osposobljenost objavljen je u Nar. nov., br. 101/95 i 5/04.
25 Sukladno odredbi l. 3. St. 1. T. 2. Zakona o obrtu
26 Prema odredbi l. 14. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, minimalne uvjete za vrstu propisuje pravilnikom nadleni ministar.
27 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli objavljen je u Nar. nov. br. 48/02, 108/02-ispr.,
132/03, 73/04 i 67/06.
28 Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj
objavljen je u Nar. nov. br. 75/08.

96 10 / 2011

Valentina Bocak, mag. oec.
3) za skupinu restorani, barovi, catering objekti i objekti jed-
nostavnih usluga - Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim
uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi,
catering objekti i objekti jednostavnih usluga29.
Prije poetka obavljanja ugostiteljske djelatnosti, ugostitelj
mora podnijeti zahtjev nadlenom uredu30 koji utvruje da
li su ispunjeni minimalni uvjeti za ugostiteljski objekt.
Ukoliko su minimalni uvjeti ispunjeni, nadleni ured izdaje rjee-
nje o ispunjenju minimalnih uvjeta31, odnosno rjeenje o ispunje-
nju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta u roku od 30
dana od dana uredno podnesenog zahtjeva32. Rjeenje se upisuje
u Upisnik ugostiteljskih objekata (koji se kategoriziraju33 i koji se ne
kategoriziraju34), kojeg vodi nadleni ured35(ured dravne uprave po
upanijama (ispostave po gradovima), a za Grad Zagreb Ured za gos-
podarstvo Grada Zagreba).
3. Nain poslovanja ugostitelja
prema Zakonu o ugostiteljskoj
djelatnosti
U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je duan36:
1) na ulazu u ugostiteljski objekt (odnosno ulazu u ugostiteljski
objekt smjetenog u graevini koja je zatiena kao kulturno
dobro) na propisani nain vidno istaknuti natpis s oznakom
vrste ugostiteljskog objekta, vrste i kategorije ugostiteljskog
objekta, posebnog standarda, oznake kvalitete utvrene rje-
29 Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupi-
na restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga objavljen je u
Nar. nov. br. 82/07.
30 Za utvrivanje minimalnih tehnikih uvjeta nadleni su uredi dravne uprave po
upanijama (ispostave po gradovima), a za Grad Zagreb Ured za gospodarstvo
Grada Zagreb.
31 Da bi dobio rjeenje o rjeenje o ispunjenju minimalnih uvjeta, odnosno rjee-
nje o ispunjenju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta, ugostitelj
mora podnijeti zahtjev za ispitivanje minimalnih tehnikih i drugih uvjeta za
obavljanje ugostiteljske djelatnosti nadlenom uredu dravne uprave. Uz za-
htjev treba priloiti: zahtjev + upravne pristojbe, rjeenje trgovakog suda o
upisu u sudski registar (za pravne osobe) ili rjeenje o upisu u obrtni registar
(za fizike osobe); dokaz o pravu raspolaganja prostora (vlasniki list ili ugovor
o zakupu prostora); dokaz o ispunjavanju uvjeta poslovnog prostora teme-
ljem Zakona o gradnji:(uporabna dozvola i graevna dozvola (pravomona do
31.12.2003.) ili uvjerenje gradskog ureda za katastar i geodetske poslove ako
je zgrada starija od 15.02.1968. (projekt postojeeg stanja); dokaz o stru-
noj spremi (svjedodba o zavrnom ispitu srednje kole, uvjerenje o strunoj
osposobljenosti za ugostiteljsku djelatnost); isprave o ispravnosti (dokaz o
ispravnosti elektrinih instalacija, izvjee o ispitivanju uinkovitosti ventila-
cije, rjeenje da su provedene mjere za zatitu od buke (izdaje ga sanitarni
inspektor), izvjee o oneienju zraka od tetnih emisija, za ugostiteljske
objekte u kojima se pripremaju jela, nalaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za
pie ako se radi o ugostiteljskom objektu koji se prvi put otvara ili nije poslovao
due od 6 mjeseci, dokaz o nepropusnosti vodovodne i kanalizacijske instalaci-
je ako se radi o objektu koji se prvi put otvara, dokaz o nepropusnosti sabirne
jame za objekte koji su smjeteni na podrujima koja nisu prikljuena na javnu
kanalizacijsku mreu plan oekivanog prometa za razdoblje od tri godine (samo
za putniku agenciju koja zapoinje s radom). Izvor: www.hitro.hr
32 Sukladno odredbama l. 20 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
33 Kategoriziraju se ugostiteljski objekti iz skupine hoteli i skupine kampovi i druge
vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj
34 Ugostiteljski objekti iz skupine barovi se ne kategoriziraju.
35 Prema odredbama l. 20. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
36 Sukladno odredbama l. 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
10 / 2011
Raunovodstvo
enjem nadlenog ureda (ministarstva nadlenog za ugosti-
teljstvo),
2) na ulazu u objekt vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu
i radnim, odnosno neradnim danima i pridravati se istaknuto-
ga radnog vremena,
3) utvrditi kuni red u ugostiteljskim objektima za smjetaj i ista-
knuti ga na recepciji te izvadak iz kunog reda istaknuti u svim
sobama i apartmanima,
4) utvrditi normative o utroku namirnica za pojedino jelo, pie i
napitak, pruiti usluge u koliinama i kakvoi sukladno norma-
tivima te na zahtjev normativ predoiti gostu,
5) vidno istaknuti cijene usluga koje se nude tako da su dostupne
gostima i pridravati se istaknutih cijena, a kod pruanja uslu-
ga smjetaja u cjenicima istaknuti i iznos boravine pristojbe,
te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju
primjeraka,
6) izdati gostu raun za svaku pruenu ugostiteljsku uslugu s
naznakom vrste, koliine i cijene pruenih usluga, odnosno
odobrenog popusta, a kod pruanja usluga smjetaja navesti
u raunu i iznos boravine pristojbe,
7) pridravati se propisanoga radnog vremena,
8) onemoguiti iznoenje pia i napitaka radi konzumiranja izvan
zatvorenih prostora ugostiteljskog objekta37,
9) na propisani nain voditi knjigu gostiju38 u ugostiteljskom
objektu za smjetaj,
10) voditi knjigu albi na propisani nain39 u svakom objektu, u
roku od pet dana izjavljen prigovor dostaviti Dravnom inspek-
toratu te u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora40
odgovoriti na prigovor,
11) u ugostiteljskom objektu za smjetaj osigurati goste od poslje-
dica nesretnog sluaja,
12) pisanim putem obavijestiti nadleni ured odnosno Ministar-
stvo o prestanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom
objektu, u roku od osam dana od nastale promjene.
Ugostitelj koji u ugostiteljskom objektu prua usluge naturistima
duan je, uz naziv vrste ugostiteljskog objekta, istaknuti i oznaku da
se u tom objektu pruaju usluge naturistima41.
3.1. Higijenska i zdravstvena ispravnost
hrane
Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti moraju biti ispunjeni uvjeti
koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane42. Ugosti-
telji su obvezni pridravati se posebnih propisa koji su vezani za higi-
37 Prema odredbama l. 9. St. 1 t. 8. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostitelj
iz skupine Barovi koji ispunjavaju uvjete za rad nou sukladno posebnim pro-
pisima, samo u zatvorenim prostorima, od 21.00 do 6.00 sati, (iz l 8. stavka
1. podstavka 2. istog Zakona) treba onemoguiti iznoenje pia i napitaka radi
konzumiranja izvan zatvorenih prostora ugostiteljskog objekta.
38 Sukladno odredbama Pravilnika o obliku, sadraju i nainu voenja knjige go-
stiju i popisa gostiju (Nar. nov. br. 5/08) ugostitelj je u ugostiteljskom objektu
za smjetaj duan voditi popis gostiju koji se vodi u obliku uvezene knjige ili
u elektronikom obliku za domae i strane goste (odvojeno ili zajedno), koja
se uva najmanje dvije godine. Ako se vodi u elektronikom obliku treba je
krajem godine ispisati ili pohraniti na odgovarajuem mediju. Knjiga gostiju
sadri slijedee podatke: - redni broj prijave, prezime i ime, spol, datum i
mjesto roenja, adresa, datum i vrijeme dolaska, datum i vrijeme odlaska
i primjedba. Kod stranih gostiju upisuju se podaci : - o dravljanstvu , - vrsta
i broj putne usprave, - vrsta i broj vize, - datum dozvole boravka, - datum i
mjesto ulaska u Hrvatsku.
39 Sukladno odredbama Pravilnika o obliku, sadraju i nainu voenja knjige albe
objavljenog u Nar. nov. br. 5/08.
40 Prema odredbi l. 8 Pravilnika o obliku, sadraju i nainu voenja knjige albe.
41 Prema odredbi l. 9. St. 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
42 Prema odredbama l. 9. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
97
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

jenu i zdravstvenu ispravnost hrane i ostalih uvjeta za rad sa hranom43, sprema kojima imaju obvezu osigurati da sve faze prerade i distribucije
hrane udovoljavaju zahtjevima vezanim za higijenu, te uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta44.
3.2. Nadzor nad primjenom propisa Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
Inspekcijski nadzor45 o provoenju odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (i propisa donesenih na temelju istog Zakona, pojedinanih
akata, uvjeta i naina rada) nad pravnim i fizikim osobama (poduzeima i obrtnicima) provode nadleni gospodarski i drugi inspektori (svaki
u okviru svoje nadlenosti, sukladno posebnim propisima).
Nadzor nad zabranom usluivanja odnosno doputanja konzumiranja alkohola osobama mlaim od 18 godina provode i policijski slubenici
ministarstva nadlenog za unutarnje poslove.
U Tabeli 2. dajemo pregled dijela prekraja, kaznenih odredbi i iznos novanih kazni za ugostitelje pravne i fizike osobe koje se ne pridr-
avaju odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti:
Tabela 2.
Kanjiv po slijede- Iznos novane kazne
em lanku Zako- Za pravne osobe
Opis prekraja
na o ugostiteljskoj Za fizike osobe Odgovorna osoba
djelatnosti Pravna osoba
(U pravnoj osobi)
Ugostitelj koji:
na ulazu u ugostiteljski objekt na propisani nain vidno ne istakne natpis s oznakom vrste
ugostiteljskog objekta, vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda,
oznake kvalitete utvrene rjeenjem nadlenog ureda, odnosno Ministarstva (l. 9. st. 1.
t. 1.),
na ulazu u objekt vidno ne istakne obavijest o radnom vremenu i radnim odnosno neradnim
danima i ne pridrava se istaknutoga radnog vremena (l. 9. st. 1. t. 2.),
ne utvrdi kuni red u ugostiteljskim objektima za smjetaj i ne istakne ga na recepciji
te izvadak iz kunog reda ne istakne u svim sobama i apartmanima (l. 9. st. 1. t. 3.),
ne utvrdi normative o utroku namirnica i pia za pojedino jelo, pie i napitak, ne prui
usluge u koliinama i kakvoi sukladno normativima ili na zahtjev normativ ne predoi gostu
(l. 9. st. 1. t. 4.),
vidno ne istakne cijene usluga koje se nude, na nain dostupan gostima i ne pridrava se
istaknutih cijena, a kod pruanja usluga smjetaja u cjenicima ne istakne i iznos boravine
pristojbe, ne stavi cjenike na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka (l. 9. st.
1. t. 5.),
ne izda gostu raun za svaku pruenu ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, koliine i 5.000,00 do 5.000,00 do 5.000,00 do
cijene pruenih usluga, odnosno odobrenog popusta, a kod pruanja usluga smjetaja ne 15.000,00 kn 100.000,00 kn 15.000,00 kn
navede u raunu i iznos boravine pristojbe (l. 9. st. 1. t. 6.),
ne pridrava se propisanoga radnog vremena (l. 9. st. 1. t. 7.), Gospodarski inspek- Gospodarski inspek- Gospodarski inspek-
ne sprijei iznoenje pia i napitaka radi konzumiranja izvan zatvorenih prostora barova tor moe naplatiti tor moe naplatiti tor moe naplatiti
lanak 45.
koji rade nou u zatvorenim prostorima (l. 9. st. 1. t. 8.), novanu kaznu na novanu kaznu na novanu kaznu na
ne vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smjetaj u propisanom obliku, sadraju i mjestu izvrenja mjestu izvrenja mjestu izvrenja
na propisani nain (l. 9. st. 1. t. 9.), prekraja, u iznosu prekraja, u iznosu prekraja, u iznosu
ne vodi knjigu albi u svakom objektu u propisanom obliku, sadraju i na propisani nain, od 1.500,00 kuna od 1.500,00 kuna od 1.500,00 kuna
ne dostavi izjavljen prigovor u propisanom roku Dravnom inspektoratu te ne odgovori na
prigovor u propisanom roku (l. 9. st. 1. t. 10.),
ne osigura goste u ugostiteljskom objektu za smjetaj od posljedica nesretnog sluaja
(l. 9. st. 1. t. 11.),
ne obavijesti pisanim putem u propisanom roku nadleni ured odnosno Ministarstvo o pre-
stanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu (l. 9. st. 1. t. 12.),
u ugostiteljskom objektu u kojem prua usluge naturistima uz naziv vrste ugostiteljskog
objekta ne istakne oznaku da se u tom objektu pruaju usluge naturistima (l. 9. st. 4.),
prilikom oglaavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju
koristi oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, od-
nosno oznake kvalitete koja nije utvrena rjeenjem nadlenog ureda, odnosno Ministarstva
(l. 10.),
u ugostiteljskom objektu doputa usluivanje i konzumiranje alkoholnih pia osobama
mlaim od 18 godina, te u ugostiteljskim objektima u kojima se usluuju alkoholna pia
na vidljivom mjestu ne istakne oznaku o zabrani usluivanja, odnosno konzumiranja
alkoholnih pia osobama mlaim od 18 godina, ili ako usluuje alkoholna pia protivno
propisanoj zabrani (l. 12.).

43 Ugostitelji koji posluju s hranom duni su se pridravati odredbi Zakona o hrani objavljenog u Nar. nov. br. 46/07, 84/08, 155/08 i 55/11.
44 Sukladno odredbama iz Glave V. (l. 50. 57.) Zakona o hrani.
45 Sukladno odredbama l. 39. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

98 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

Kanjiv po slijede- Iznos novane kazne

em lanku Zako- Za pravne osobe
Opis prekraja
na o ugostiteljskoj Za fizike osobe Odgovorna osoba
djelatnosti Pravna osoba
(U pravnoj osobi)
Ugostitelj koji:
prua ugostiteljske usluge koje nisu utvrene rjeenjem Ministarstva odnosno nadle-
nog ureda, osim povremeno (za vrijeme manifestacija, sajmova i sl., te kod proslava koje 5.000,00 do 10.000,00 do 5.000,00 do
lanak 44.
organiziraju turistike zajednice i jedinice lokalne samouprave radi promicanja turizma), 15.000,00 kn 150.000,00 kn 15.000,00 kn
prua usluge za vrijeme manifestacija, sajmova i sl., te kod proslava koje organiziraju turi-
stike zajednice i jedinice lokalne samouprave radi promicanja turizma bez prethodne su-
glasnosti sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta (lanak 11. stavak 1. 2. i 3)
obavlja djelatnost u ugostiteljskom objektu koji ne ispunjava minimalne uvjete propi-
Uz izreenu novanu kaznu, pravnoj i fizikoj osobi oduzet e se i imovinska korist
sane za odreenu vrstu, a u objektima koji se kategoriziraju i ne ispunjava uvjete za kate- pribavljena prekrajem.
goriju te uvjete utvrenoga posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete, ili kad prestane Gospodarski inspektor moe fizikoj osobi, pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj
ispunjavati te uvjete (lanak 14., 15., 16. i 17.). osobi naplatiti novanu kaznu na mjestu izvrenja prekraja, u iznosu od 2.500,00 kuna.

Ugostitelj koji obavlja ugostiteljsku djelatnost bez rjeenja nadlenog ureda (lanak
20.), odnosno rjeenja Ministarstva (lanaka 22.), osim u sluaju obavljanja ugostiteljske
djelatnosti u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli ukoliko je za grae-
vinu odnosno u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt ishodio odgovarajui akt prema kojem se
graevina smije poeti rabiti, odnosno
staviti u pogon.
Novanom kaznom kazniti e se i pravna osoba koja nema pravo obavljati ugostiteljsku
djelatnost (u smislu l. 3. Zakona).
Osobe koje ugostiteljsku djelatnost obavljaju46:
bez upisa u propisani registar, odnosno upisnik, ili ako nemaju odobrenje,
bez rjeenja kojim je utvreno da prostor, ureaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjeti-
ma (minimalnim tehnikim uvjetima)
Ugostitelju koji se ne pridrava propisanoga radnog vremena47
5.000,00 do 10.000,00 do 5.000,00 do
lanak 44.
15.000,00 kn 150.000,00 kn 15.000,00 kn
Gospodarski inspektor e usmenim rjeenjem u zapisniku (koje izrei ugostitelju ili
zateenim sudionicima) do otklanjanja utvrenih nedostataka a najkrae na rok od
30 dana, zabraniti daljnje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pruanje
ugostiteljskih usluga i izvriti peaenje ureaja, opreme i ostalih prostorija u kojima se
obavlja ugostiteljska djelatnost najkasnije u roku od 24 sata od izricanja usmenog rjeenja
(inspektor e rjeenje u pismenom obliku otpremiti stranci u roku od 8 dana od izricanja
usmenog rjeenja).
Iznimno, usmeno rjeenje nee se izvriti, a zapeaene prostorije i oprema e se otpea-
titi i prije isteka roka od 30 dana ukoliko ugostitelj inspektoru dostavi dokaz o otkla-
njanju utvrenih nedostataka i izvrenoj uplati novanog iznosa od 30.000,00 kuna,
a za objekte u kojima se pruaju usluge smjetaja dokaz o uplati 2.000,00 kuna za
svaki objekt, odnosno smjetajnu jedinicu u objektu, a najvie do 100.000,00 kuna
ukupno u korist dravnog prorauna, te e gospodarski inspektor obustavit upravni
postupak, a izvrene radnje ponititi
Gospodarski inspektor moe usmenim rjeenjem (koje e odmah izrei ugostitelju ili njego-
vu zaposleniku i bez prethodnog izjanjavanja ugostitelja) zabraniti pruanje ugostitelj-
skih usluga i izvriti peaenje ureaja, opreme i ostalih prostorija u kojima se obavlja
ugostiteljska djelatnost najkasnije u roku od 24 sata od izricanja usmenog rjeenja u
trajanju od 30 dana od dana donesenoga usmenog rjeenja (kojeg e inspektor otpremiti
stranci u roku od 5 dana od izricanja usmenog rjeenja).
Iznimno, usmeno rjeenje nee se izvriti, a zapeaene prostorije i oprema e se
otpeatiti i prije isteka roka od 30 dana ukoliko ugostitelj inspektoru dostavi dokaz o
izvrenoj uplati novanog iznosa od 30.000,00 kuna u korist dravnog prorauna, te
e gospodarski inspektor obustavit upravni postupak, a izvrene radnje ponititi.

3.3. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata48

Od 0.00 do 24.00 sata svakodnevno obvezno moraju raditi:
hoteli,
kampovi i
druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (primjerice apartmani, sobe i sl.).
Od 6.00 do 24.00 sata mogu raditi:
barovi i
restorani.
Predstavnika tijela lokalne samouprave49 (opinsko ili gradsko vijee te upanijska skuptina) mogu donijeti odluku o produivanju
radnog vremena barova i restorana i to najvie za 2 sata (dakle do 2.00 sati).
46 Prema odredbama l. 40. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
47 Prema odredbama l. 41. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
48 Prema odredbama l. 8. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
49 Predstavnika tijela lokalne samouprave su opinsko vijee, gradsko vijee i upanijska skuptina, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)
samoupravi (objavljenog u Nar. nov. ,br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09 ).
10 / 2011 99
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt
Barovi i restorani koji se nalaze izvan naselja mogu raditi od 0.00
do 24.00 sata. Barovi koji ispunjavaju uvjete za rad nou (prema
posebnim propisima) u zatvorenim prostorima mogu raditi od
21.00 do 6.00 sati (idueg dana).
Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave50 (opinski naelnik i
opinsko poglavarstvo u opini, gradonaelnik i gradsko poglavar-
stvo u gradu te upan i upanijsko poglavarstvo u upaniji) mogu
odrediti raniji zavretak radnog vremena: - barova i restorana izvan
naselja, - barova koji rade nou, kao i - radno vrijeme koje je odobrilo
opinsko ili gradsko vijee ili upanijske skuptina (predstavnika
tijela lokalne samouprave) i to najvie za 2 sata.
Ugostiteljski objekti koji se nalaze u okviru zranih luka, elje-
znikih ili autobusnih kolodvora mogu raditi u radnom vremenu
objekta u kojem se nalaze (primjerice, ukoliko je neki caffe bar
smjeten u okviru autobusnog kolodvora koji je otvoren od 0.00
24.00 sata, caffe bar isto moe raditi od 0.00 do 24.00 sata).
U sluajevima organiziranja prigodnih proslava (doek Nove go-
dine, svadbe, maturalne zabave i sl. dogaanja), poglavarstvo jedini-
ce lokalne samouprave (opinski naelnik i opinsko poglavarstvo u
opini, gradonaelnik i gradsko poglavarstvo u gradu te upan i u-
panijsko poglavarstvo u upaniji) moe izdati rjeenje o drugaijem
(duljem) radnom vremenu za restorane i barove (koji inae mogu
raditi od 6.00 do 24.00 sata).
3.4. Isticanje natpisa i obavijesti na
ugostiteljskom objektu
Ugostitelj je duan na ulazu u ugostiteljski objekt (odnosno gra-
evine zatiene kao kulturno dobro u kojoj je smjeten ugostiteljski
objekt) na propisani nain vidno istaknuti51:
natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, odnosno vrste
i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, ozna-
ke kvalitete utvrene rjeenjem nadlenog ureda (ministarstva
nadlenog za ugostiteljstvo),
obavijest o radnom vremenu te radnim i neradnim danima
(ugostitelj je duan pridravati se istaknutog radnog vremena).
3.5. Utvrivanje kunog reda
U ugostiteljskim objektima za smjetaj (primjerice hoteli, kampovi i
dr. vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj), ugostitelj je duan: - utvr-
diti kuni red u ugostiteljskom objektu, - istaknuti kuni red na recepciji,
te - izvadak iz kunog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima.52
3.6. Utvrivanje normativa o utroku
namirnica
Ugostitelj koji prua usluge prehrane i pia duan je izra-
diti normative o utroku namirnica za pojedino jelo, pie
i napitke.51
Ugostitelj se mora pridravati normativa koje je utvrdio. Ukoliko
gost zahtjeva uvid u normativ, duan mu ga je predoiti.
50 Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave ini opinski naelnik i opinsko
poglavarstvo u opini, gradonaelnik i gradsko poglavarstvo u gradu te upan
i upanijsko poglavarstvo u upaniji, sukladno odredbama l. 39. do l. 48.
Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.
51 Sukladno odredbama l. 9. st. 1. t. 1. i t. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
52 Sukladno odredbama l. 9. st. 1. t. 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
53 Sukladno odredbama l. 9. st. 1. t. 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
100
Normativ odreuje sam ugostitelj prema asortimanu svojih ugo-
stiteljskih usluga, donoenjem internog akta (odluke ili pravilnika o
normativima utroka namirnica i pia) ugostiteljskog objekta.
Donesenim normativom utvruju se potrebne koliine namirnica i
doputene koliine otpada (gubitka) u postupku pripremanja hrane.
Kod utvrivanja otpada treba voditi rauna o visini gubitaka koje je
za ugostiteljsku djelatnost propisala Hrvatska gospodarska komora
u Odluci o doputenoj visini kala, rastepa, loma i tehnolokog manj-
ka54.
Ugostitelj nema obvezu prijavljivati donesene normative drav-
nom inspektoratu55.
Prema donesenim normativima ugostitelj e:
nabavljati i razduivati materijal (namirnice i pie),
pripremati hranu i pie (u koliinama propisanima u normati-
vu),
izraivati kalkulaciju ugostiteljske usluge i
utvrivati prodajnu cijenu ugostiteljske usluge.
3.6.1. Izrada normativa utroka hrane i pia
Prije izrade samog normativa, ugostitelj mora utvrditi vrste jela i
pia koje e nuditi gostima.
Normativom se utvruju potrebne koliine namirnica i doputene
koliine otpada (gubitka) u postupku pripremanja hrane.
Kod utvrivanja otpada treba voditi rauna o visini gubitaka koje je
za ugostiteljsku djelatnost propisala:
Hrvatska gospodarska komora u Odluci o doputenoj visini
kala, rastepa, loma i tehnolokog manjka u ugostiteljstvu56 za
pravne osobe, te
Hrvatska obrtnika komora u Odluci o doputenoj visini kala,
rastepa i loma u ugostiteljstvu57 za fizike osobe (obrtnike).
Naime, poreznim je propisima (Pravilnikom o porezu na dodanu
vrijednost58, te Zakonom o porezu na dohodak59 za fizike osobe
i Zakonom o porezu na dobit60 za pravne osobe) utvreno da se
54 Odluka o doputenoj visini kala, rastepa, loma i tehnolokog manjka u ugosti-
teljstvu (za pravne osobe) objavljena je u Nar. nov. br. 72/99, dok je Odluka o
doputenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu objavljena u Nar. nov. br.
101/04.
55 Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, koji se primjenjuje od 28. prosinca
2006. godine.
56 Odluka o doputenoj visini kala, rastepa, loma i tehnolokog manjka u ugosti-
teljstvu objavljena je u Nar. nov. br. 72/99.
57 Odluka o doputenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu objavljena u
Nar. nov. br. 101/04.
58 Sukladno odredbi l. 11. st. 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar.
nov., br. 149/09 i 89/11), tehnoloki manjak nastao u procesu proizvodnje sma-
tra se porezno priznatim manjkom do visine utvrene normativima prema vrsti
djelatnosti. Normativi mogu biti utvreni od strane poduzetnika ili strukovne
grupacije, a ako ih nema utvruje ih Porezna uprava procjenom na temelju me-
uovisnosti izmeu prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa
utroka materijala, energije, rada i drugih proizvodnih imbenika.. Nadalje je l.
11. st. 4. istog pravilnika propisano da se u sluaju manjka dobara zbog ne-
odgovarajue kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad
visine utvrene odlukom Gospodarske i obrtnike komore, takav manjak moe
priznati ako je pri utvrivanju injeninog stanja bio prisutan ovlateni djelatnik
Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolae odgovarajuom dokumenta-
cijom nadlenih tijela ili institucija o koliini i vrsti preuzetih dobara koja su dana
na zbrinjavanje ili unitenje.
59 Prema odredbi l. 20. st. 5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04,
73/08, 80/10 i 109/11 - OUSRH), manjkovi dobara (sa pripadajuim porezom
zaraunatim prilikom nabave dobara za koja je utvren manjak) iznad visine
utvrene odlukom Hrvatske obrtnike komore smatraju se primitkom.
60 Sukladno odredbi l. 7. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br.
177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10), manjkovi na imovini iznad visine utvr-
ene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtnike
komore (u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne
plaa porez na dohodak) poveava se porezna osnovica.
10 / 2011

Valentina Bocak, mag. oec.
gubici u procesu prerade priznaju do visine koju je odredio porezni
obveznik, a najvie do iznosa koji je odredila Hrvatska obrtnika od-
nosno Hrvatska gospodarska komora.
Normativ se uvijek utvruje za krajnji (gotov) proizvod koji e se
nai na jelovniku i ponuditi gostu, a izraava se u mjernim jedini-
cama u kojima je izraen u nabavnom dokumentu (primjerice kod
utvrivanja normativa za naravni odrezak, potrebna koliina mesa
iskazati e se u kilogramima budui je i kod nabave na raunu do-
bavljaa meso iskazano u kilogramima).
Potrebno je napomenuti da u sluaju inspekcijskog nadzora nad-
lene osobe (inspektori) mogu traiti normativ o utroku namirnica i
pia, te u samom ugostiteljskom objektu raznim mjerenjima provje-
riti da li se normativi u praksi primjenjuju onako kako su doneseni.
Primjer:
Obrtnik Vinko Juri otvorio je dana 01.03.2011. godine ugostitelj-
ski objekt fast food (iz skupine restorani) u kojem e pruati usluge
pripremanja i usluivanja: sendvia sa unkom i sirom, sendvia sa
unkom, sendvia sa sirom, dodacima po elji gosta (krastavci, sa-
lata, rajice, majoneza, keap), te pia i napitaka (espresso kava,
espresso kava s mlijekom mala, espresso kava s mlijekom velika,
espresso kava sa lagom, aj, capucino).
Privatni ugostitelj Juri je donio slijedeu odluku o normativima
utroka namirnica i pia:
Ugostiteljski objekt Fast food Sunce
vl. Vinko Juri
Zagreb, Savska bb
Na temelju lanka 9. stavka 1. toke 4. Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti (Narodne novine br. 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10)
dana 01.03.2011. godine donosim
ODLUKU
o normativima utroka namirnica i pia u pripremanju
i pruanju pojedine usluge prehrane i pia
OPE ODREDBE
lanak 1.
Normativi utroka namirnica i pia utvruju se za ugostiteljski
objekt fast food Sunceza pruanje ugostiteljskih usluga pripreme
i usluivanja sendvia i napitaka, te usluivanje pia.
lanak .2
Pri utvrivanju normativa namirnica:
uzima se u obzir iskustvo u pruanju ugostiteljskih usluga u
objektima brze prehrane,
koliina namirnica uzima se u svjeem stanju i bruto (neoi-
enoj) teini,
izbor namirnica kod izrade normativa prilagoen je ponudi na
domaem tritu.
Radi utvrivanja neto koliine namirnica, ovim pravilnikom utvr-
uje se i koliina otpadaka pojedinano za svaku vrstu namirnica.
NORMATIVI O UTRKU NAMIRNICA I PIA
lanak 3.
Normativi o utroku namirnica i pia utvreni su u neto koliina-
ma po vrstama jela i pia.
10 / 2011
Raunovodstvo
R.br. Naziv Jed. mjere Koliina
1. Sendvi sa unkom i sirom
Pecivo kg 0,15
unka u ovitku kg 0,10
Sir trapist kg 0,10
2. Sendvi sa unkom
Pecivo kg 0,15
unka u ovitku kg 0,10
3. Sendvi sa sirom
Pecivo kg 0,15
Sir trapist kg 0,10
4. Dodaci
Krastavci kg 0,05
Salata kg 0,05
Rajica kg 0,05
Majoneza l 0,05
Keap l 0,05
5. Espresso kava
Kava mljevena g 60
eer g 50
6. Espreso kava s mlijekom mala
Kava mljevena g 60
eer g 50
Mlijeko l 0,025
7. Espreso kava s mlijekom velika
Kava mljevena g 60
eer g 50
Mlijeko l 0,05
8. Kava sa lagom
Kava mljevena g 60
eer g 50
lag l 0,05
9. Capuccino
Kava mljevena g 60
eer g 50
Mlijeko l 0,15
10. aj
aj u vreici kd 1
eer g 50
lanak 4.
Otpad koji nastaje prilikom ienja svjeeg povra odobrava se
u slijedeim postocima:
Vrsta povra % otpada
Rajica 10
Salata 10
lanak 5.
Kalo (gubitak) koji nastaje kod skladitenja sira trapista u raz-
doblju duljem od 10 dana utvruje se po stopi od 3% po kilo-
gramu.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 6.
Ova odluka stupa na snagu od 01.03 2011. godine.
Jedan primjerak ove odluke uva se u ugostiteljskom objektu.
U Zagrebu, 01.03.2011. godine
Vlasnik ugostiteljskog objekta:
 Vinko Juri
101
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

3.6.2. Kalo, rastep, lom i tehnoloki manjak u Stopa % po bruto / kg

R.
ugostiteljstvu Naziv proizvoda Fizike Pravne
br.
Kalo , rastep , lom i tehnoloki manjak ine gubitke na proizvo-
61 62 osobe osobe
1. 2. 3. 4.
dima (namirnicama) koji su nastali kao posljedica prirodnih utjecaja
(primjerice truljenje, isuivanje i sl.) ili radnji (prenje, kuhanje, toplje- C. OSTALO
nje, razlijevanje i sl.) koje se poduzimaju kod obrade i skladitenja 1. Mast, ulje, ria, tjestenina, brano, ocat, paprika
1,0 1,0
proizvoda (namirnica) u ugostiteljstvu63. crvena
Najvie doputene koliine kala, rastepa, loma i tehnolokog 2. Maslac, orasi, ljenjaci 3,0 3,0
manjka utvrene su u: 3. eer 0,5 0,5
Odluci o doputenoj visini kala, rastepa, loma i tehnolokog
manjka u ugostiteljstvu64, koju je za pravne osobe (poduzea Doputena visina gubitaka (kalo) pri uvanju u skladitu zbog
kao i fizike osobe koje su obveznici poreza na dobit) propisala isuenja i isparenja (utvruje se za razdoblje uskladitenja), moe
iznositi do67:
Hrvatska gospodarska komora, te
Odluci o doputenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu, Stopa % po bruto / kg
koju je za fizike osobe (obrtnike) propisala Hrvatska obrtni- R.
Naziv proizvoda Fizike Pravne
br.
ka komora u Odluci o doputenoj visini kala, rastepa i loma u osobe osobe
ugostiteljstvu65. 1. 2. 3. 4.
U navedenim odlukama su najvie doputene koliine kala, raste- 1. Suhomesnati proizvodi, kobasiarski
0,5 0,5
pa, loma i tehnolokog manjka propisane u postocima prema bruto proizvodi, peene i dimljene slanine
koliinama (primjerice, ako je ugostitelj nabavio 5 kg salate, a dopu- 2. Prut (do godinu stajanja) 4,0 4,0
tena visina gubitaka pri obradi (prema Odluci) iznosi 10%, dopute-
3. Polutvrdi i tvrdi sirevi
na visina gubitka iznosi 0,5 kg = 5 kg x 10% = 0,5 kg).
U nastavku donosimo prikaz doputenih visina kala, rastepa, loma do 10 dana 0,5 0,5
i tehnolokog manjka prema Odlukama donesenim od strane Gos- due od 10 dana 3,0 3,0
podarske i Obrtnike komore: Doputena visina gubitaka pri obradi (otpaci), moe iznositi do68:
Doputena visina gubitaka (kvar i rastep) pri uvanju u skladi-
tu66 moe iznositi do: Stopa % po bruto / kg
R.
Naziv proizvoda Fizike Pravne
br.
Stopa % po bruto / kg osobe osobe
R.
Naziv proizvoda Fizike Pravne 1. 2. 3. 4.
br.
osobe osobe A. VOE
1. 2. 3. 4.
1. Ananas, orah i ljenjak u ljusci 50 50
A. VOE
2. Badem u ljusci 60 60
1. Jabuke, ljive 1,5 1,5
3. Badem blanirani 30 30
2. Narane, limun 2,0 2,0
4. Banana, kesten 25 25
B. POVRE
5. Breskva 18 18
1. Krumpir, kupus, kelj, cvjetaa, korabica, tikvice,
3,0 3,0 Jabuka, kajsija, kruka, mandarina,
mahune, mrkva, celer, perin 6. 20 20
narana smokva
2. Mahune, graak, paprika, rajica 4,0 4,0
7. Limun, ljiva, trenja, vinja 15 15
3. Luk crveni, bijeli 2,0 2,0
Breskva suha, groe, jagoda, kajsija
8. 10 10
suha, kruka suha, ljiva suha
9. Kupina 12 12
61 Kalo moe nastati: - kod fizike obrade proizvoda u kuhinji (ienje voa i povr-
a; sjeenje svjeeg i suhog mesa, riba, rakova, koljki; micanje kosti, koice ili 10. Malina 8 8
masnoe sa mesa; obrada i posluivanje sireva, suhomesnatih proizvoda), - pri 11. Smokva suha 5 5
termikoj obradi proizvoda u kuhinji (prenje, peenje, pirjanje, kuhanje), - pri
skladitenju proizvoda u kuhinji (odmrzavanje, isparavanje, isuivanje tj. tzv. 12. Groice, orah i ljenjak oieni 3 3
prirodni kalo).
13. Badem oieni 2 2
62 Rastep u kuhinji ili skladitu (razlijevanje, topljenje, curenje, rastepanje i sl.).
Isto tako u sluaju kvara kuhinji ili skladitu moe doi do truljenja, klijanja, B. POVRE
uegnua i sl. na namirnicama.
1. Artioke, krumpir (jesenzima), patlidan 15 15
63 Sukladno odredbama l. 3. Odluke o doputenoj visini kala, rastepa i loma u
ugostiteljstvu (za fizike osobe), te l. 2. Odluke o doputenoj visini kala, raste- Blitva, cikla svjea, korabica, bijeli luk, poriluk,
2.
pa, loma i tehnolokog manjka u ugostiteljstvu (za pravne osobe). rotkvica, salata zimska, tikvice 20 20
64 Odluka o doputenoj visini kala, rastepa, loma i tehnolokog manjka u ugosti-
teljstvu (za pravne osobe) objavljena je u Nar. nov. br. 72/99. 67 Prema odredbama l. 5. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za
65 Odluka o doputenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu (za fizike oso- fizike osobe), te l. 4. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnolokom manjku za
be) objavljena u Nar. nov. br. 101/04. ugostiteljstvo (za pravne osobe).
66 Prema odredbi l. 4. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za fizike 68 Prema odredbama l. 6. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za
osobe), te l. 3. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnolokom manjku za ugosti- fizike osobe), te l. 5. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnolokom manjku za
teljstvo (za pravne osobe). ugostiteljstvo (za pravne osobe).

102 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

Stopa % po bruto / kg Stopa % po bruto / kg

R. R.
Naziv proizvoda Fizike Pravne Naziv proizvoda Fizike Pravne
br. br.
osobe osobe osobe osobe
1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4.
3. Celer, kelj, kupus ratenj, pinat ljetni, paroga 30 30 13. Junea prednja etvrt bez flama 26 26
4. pinat zimski, perin 35 35 14. Janjetina (iznutrice) 7 7
5. Cvjetaa, krastavci svjei, krumpir proljee 25 25 15. Janjetina (iznutrice i glava) 15 15
6. Graak u mahuni 60 60 16. Odojak (iznutrice) 10 10
7. Hren 17 17 F. PERAD
8. Kupus svjei, luk, mrkva 18 18 1. Pilei gril 8 8
9. Paprika svjea, rajica, salata ljetna 10 10 Pilii (klasina obrada sitni), pilea jetra
2. 18 18
10. Prokulica 12 12 (srca)

11. Gljive 8 8 3. Pura, pilea jetra* 10 10

12. Mahune 6 6 4. Domaa pura, guska, koko 20 20

Graak ljuteni, krumpir mladi, kupus kiseli, 5. Domaa patka 25 25

13. 5 5
masline, matovilac, salata proljetna 6. Patka 15 15
14. Grah i suho zrnato povre 4 4 7. Piletina filirana 40 40
C. SUHOMESNATI PROIZVODI G. DIVLJA U SVJEEM STANJU
1. Domaa unka 30 30 1. Fazan u perju 34 34
2. Dalmatinski prut 45 45 2. Fazan bez perja 15 15
3. Srijemska kobasica i srodni proizvodi 8 8 3. Kunii domai (oguljeni), zec bez koe 10 10
4. unka u limenci, kraki vrat (buola) 10 10 4. Srnei hrbat (koice i kosti) 20 20
5. Zimska salama, kulen 9 9 5. Srnei but 24 24
6. Buncek 50 50 6. Srnea pleka 27 27
D. RIBE, RAKOVI, KOLJKE I MEKUCI 7. Zec u koi 40 40
1. Bakalar, gavun 15 15 H. SIREVI
2. Jastog 70 70 1. Livanjski, ementaler 10 10
3. Lignja, orada, zubatac 27 27 2. Paki 11 11
4. Dagnja 8 8 3. Edamer, trapist 8 8
5. Osli filiranje bez glave 30 30 4. Trapist i gorgonzola u foliji 6 6
6. kampi 20 20 5. Belpaese 18 18
7. kampi za pohanje 75 75 6. Domai kravlji (ocijeen), gorgonzola 20 20
8. Ostala morska i slatkovodna riba 25 25 Doputena visina gubitaka (prirodni kalo) pri procesu odmrzava-
9. Ostala morska i slatkovodna riba filirana 50 50 nja, moe iznositi do69:
E. SVJEE MESO Stopa % po bruto / kg
R.
Svinjski but bez nogice, svinjski Naziv proizvoda Fizike Pravne
1. 20 20 br.
milanski rez bez nogice osobe osobe
Svinjetina francuska obrada 1. 2. 3. 4.
2. 27 27 1. Svinjetina bez kosti, kotlet 3 3
bez nogice
3. Svinjski kare 12 12 2. Teletina bez kosti, kotlet, junetina bez kosti,
6 6
odojak
4. Telea polovica 30 30
3. Junea pisanica, janjetina 8 8
5. Baby beef (meso od veeg teleta) 31 31
4. Jetra (telea, junea, pilea, guja) i iznutrice
Teletina milanski rez, pleka, junetina milanski 10 10
6. 25 25 (fileki, plua)
rez
5. Mozak (telei, junei) 15 15
7. Teletina but, junetina but 23 23
6. Perad 7 7
8. Teletina koljenica (pandlanje) 65 65
9. Teletina kare (obrada loj i bubreg) 20 20
10. Telea jetra, junea pisanica bez loja 10 10
11. Junetina hrbat (ramstek) 35 35 69 Prema odredbama l. 7. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za
12. Junea prednja etvrt s flamom 24 24 fizike osobe), te l. 6. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnolokom manjku za
ugostiteljstvo (za pravne osobe).
10 / 2011 103
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

Stopa % po bruto / kg redovitim popisom robe, odnosno na drugi nain utvren op-
R. im aktom poduzetnika - poreznog obveznika.
Naziv proizvoda Fizike Pravne
br. Manjak utvruje komisija ili ovlatena osoba odreena opim ak-
osobe osobe
1. 2. 3. 4.
tom poduzetnika - poreznog obveznika, te o tome sastavlja zapisnik.
Prema Odluci hrvatske obrtnike komore, doputeni postoci
7. Lignje, muzgavci, hobotnice, sipe i razna
9 9 gubitaka na robi mogu se primijeniti na koliinu robe (proizvoda)
slatkovodna riba
koja je prodana u obraunskom razdoblju. Koliina prodane robe u
8. Osli, file 10 10
obraunskom razdoblju moe se utvrditi samo uz voenje analitikih
9. Razna morska riba 8 8 evidencija o nabavi i utroku hrane, pia i potronog materijala.
Doputena visina gubitaka pri toplinskoj obradi moe iznositi 3.6.2.1. Kalo, rastep, lom i tehnoloki manjak iznad
do70: doputenih koliina u ugostiteljstvu
Stopa % po bruto / kg Ugostitelji su krajem svake kalendarske godine obvezni popisati
R.
Naziv proizvoda Fizike Pravne imovinu i obveze te tako utvrditi vikove i manjkove u poslovanju
br.
osobe osobe (inventurne razlike).
1. 2. 3. 4. Popis imovine i obveza duni su napraviti i u sluajevima promjene
A. KOD KUHANJA cijena, promjene poreznih stopa, te kod statusnih promjena i otvara-
1. Govedina 34 34
nja steaja ili likvidacije71.
Manjak koji je nastao uslijed djelovanja vie sile (elementarne ne-
2. Teletina 35 35 pogode u vidu potresa, poara, poplave; ratnih razaranja i provalnih
3. Svinjetina 30 30 kraa) a koji je utvren oevidnikom nadlenog tijela za procjenu
4. Janjetina 33 33 teta je porezno priznati manjak.
Manjkovi iznad doputenih koliina (propisanih Odlukom gospo-
5. Piletina 25 25
darske i obrtnike komore) su porezno nepriznati manjkovi.
6. Buncek 12 12 Manjak dobara nastao radi proteka roka trajanja, neodgovarajue
7. Telei mozak blanirani 45 45 kvalitete, te rastepa, kala i loma iznad doputenih koliina (prema
Odlukama komora), kao i iznad visine utvrene oevidnikom nad-
8. Fileki blanirani 46 46
lenog tijela za procjenu teta se moe priznati ukoliko je pri utvri-
9. Mekuci 40 40 vanju injeninog stanja bio prisutan ovlateni djelatnik Porezne
B. KOD PRENJA uprave ili ako porezni obveznik raspolae odgovarajuom dokumen-
1. Govedina 34 34 tacijom nadlenih tijela ili institucija o koliini i vrsti preuzetih dobara
koja su dana na zbrinjavanje ili unitenje72.
2. Teletina 35 35
3. Svinjetina 36 36 3.6.2.1.1. Manjkovi iznad doputenih koliina kod pravnih
osoba
4. Janjetina 33 33
Za porezno nepriznate manjkove tereti se odgovorna osoba koja
5. Piletina 30 30 je duna platiti iznos nepriznatog manjka (koji je izraen u prodajnim
C. KOD PEENJA cijenama).
1. Govedina 34 34 Ukoliko se za utvreni nepriznati manjak ne tereti odgovorna oso-
ba, tada se taj nepriznati manjak smatra izuzimanjem dobara u ne-
2. Teletina 36 36
poduzetnike svrhe i podlijee plaanju PDV-a73. Osnovica za obra-
3. Svinjetina 30 30 un PDV-a na nepriznati manjak74 je cijena nove nabave uveana za
4. Janjetina, odojak 35 35 zavisne trokove nabave (tj. nabavna cijena iz kalkulacija proizvoda
5. Patka 40 40 i usluga u ugostiteljstvu).
Za nastali inventurnim manjak iznad porezno doputenog iznosa
6. Pura 33 33
moe se postupiti na jedan od slijedeih naina:
7. Piletina 32 32 1) teretiti odgovornu osobu za nastali manjak;
D. KOD PIRJANJA 2) pripisati manjak radniku koji je ovlaten donijeti odluku o tere-
enju odgovorne osobe, a to nije uinio i to kao plau75,
1. Govedina, janjetina 34 34
2. Svinjetina 35 35
71 Sukladno odredbama l. 56. st. 13. Opeg poreznog zakona (Nar. nov. br.
3. Teletina 36 36 147/08 i 18/11). Popis imovine i obveza provodi popisna komisija koja o prove-
Manjak se prema odlukama Gospodarske i Obrtnike komore denom popisu sastavlja zapisnik.
72 Prema odredbi l. 11. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
moe utvrivati:
73 Prema odredbama l. 11. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
neposredno nakon nastajanja;
74 Prema odredbi l. 8. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,
izvanrednim popisom robe; br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 vidi l. 172. st. 1.
t. 1. OPZ, 86/01 ispravak OPZ, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09),
vezano za odredbe l. 54. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar.
70 Prema odredbama l. 8. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za nov., br. 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04.,
fizike osobe), te l. 7. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnolokom manjku za 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09).
ugostiteljstvo (za pravne osobe). 75 Prema odredbama l. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.

104 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

3) nastali manjak oporezivati kao izuzimanje (dohodak od kapita- Primjer kalkulacije prodajne cijene bezalkoholnog pia
la) lanova trgovakog drutva (vlasnika odnosno suvlasnika (npr. pepsi cole):
trgovakog drutva)76;
4) ako skuptina trgovakog drutva ili nadzorni odbor donese
odluku da se za nastali manjak nee teretiti odgovorna oso-
ba77, utvreni manjak evidentira se na teret rashoda poduzet- 1. Cijena dobavljaa 3,00 kn
nika. Tako nastali rashod nije porezno priznat, odnosno uvea- 2. Troak nabave (prijevoz i sl. po kom.) 0,20 kn
va osnovicu poreza na dobit. 3. Nabavna cijena  3,20 kn
4. Mara 2,00 kn
3.6.2.1.2. Manjkovi iznad doputenih koliina kod fizikih 5. Prodajna cijena bez poreza 5,20 kn
osoba 6. Porez na dodanu vrijednost (rbr. 5. x 23%) 1,20 kn
Ukoliko se kod ugostitelja obrtnika utvrdi manjak iznad koliine 7. Porez na potronju (rbr.5. x 3%) 0,16 kn
navedene u Odluci o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo koju je do- 8. Prodajna cijena s porezima  6,56 kn
nijela Obrtnika komora, taj se manjak smatra porezno nepriznatim (rbr.5. + rbr. 6. + rbr. 7)
manjkom koji uveava dohodak (poreznu osnovicu).
Kod ugostitelja koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost Primjer izrade kalkulacije na nain da se prvo odredi
se porezno nepriznati manjak smatra izuzimanjem i podlijee plaa- prodajna cijena:
nju PDV-a78.
Osnovica za obraun PDV-a na nepriznati manjak79 je cijena nove
nabave uveana za zavisne trokove nabave (tj. nabavna cijena iz
1. Prodajna cijena dobavljaa 7,00 kn
kalkulacija proizvoda i usluga u ugostiteljstvu).
2. Porez na potronju (7,00 kn x 2,4%)  0,17 kn
U tom se sluaju izdaje raun za vlastitu potronju, obrauna PDV
3. Porez na dodanu vrijednost (7,00 kn x 18,7%)  1,31 kn
dok se raun evidentira u Knjizi I-RA za vlastitu potronju. U Knjizi
4. Nabavna cijena I. 5,52 kn
primitaka i izdataka se taj raun knjii u primitke u naravi.
5. Mara 2,32 kn
3.7. Isticanje cijena 6. Nabavna cijena II 3,20 kn
7. Troak nabave (prijevoz i sl. po kom.) 0,20 kn
Ugostitelj je duan vidno istaknuti cijene usluga koje se nude (na
8. Cijena dobavljaa  3,00 kn
nain dostupan gostima) i pridravati se istaknutih cijena.80
Kalkulacije ine temelj za izradu ostalih obrauna u ugostiteljstvu.
Jedan od njih je i Promet i zakljuno stanje tzv. knjiga anka (vo-
enje koje nije propisano poreznim i drugim propisima). Navedena
evidencija ne sadri podatak o nabavnoj vrijednosti i ne moe se
Kod pruanja usluga smjetaja u cjenicima treba istaknuti i
voditi umjesto evidencija o nabavi i utroku reprodukcijskog i po-
iznos boravine pristojbe, a cjenike treba staviti na raspola-
tronog materijala, pia i napitaka82. Meutim, knjiga anka prua
ganje gostima u dovoljnom broju primjeraka. podatke o dnevnom stanju (konobari je auriraju kod smjena), aurna
Ugostitelj nema obvezu prijavljivati cjenike dravnom inspekto- je na kraju svakog dana te je ugostitelji i nadalje vode na samom
ratu81. anku.

3.7.1. Izrada prodajnih cijena

Prodajne cijene koje e biti istaknute u cjenicima ugostiteljskog
objekta izraunavaju se pomou kalkulacije.
Kalkulacija je raunski postupak za izraunavanje cijene prodaje.
Kalkulacija se izrauje prema utvrenim normativima za svaki po-
jedinani proizvod ili uslugu koji se prua u ugostiteljskom objektu.

76 Sukladno odredbama l. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak.

77 Sukladno l. 6. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.
78 Prema odredbama l. 11. St. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
79 Prema odredbi l. 8. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, vezano za
odredbe l. 54. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
80 Prema odredbama l. 9. st. 1. t. 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
81 Prema novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06, 152/08,
43/09 i 88/10 ), koji se primjenjuje od 28. prosinca 2006. Godine.
10 / 2011
82 Sukladno odredbama l. 25. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak, interni
dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka
moraju sadravati podatke o koliini i vrijednosti utroenoga reprodukcijskog i
potronog materijala, pia i napitaka te koliinu i vrijednost gotovih proizvoda
u koje je ugraen reprodukcijski i potroni materijal.
105
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

Primjer voenja knjige ankau ugostiteljskom objektu:

Radnja: Ugostiteljski obrt Obala U Zagrebu, _______________

Radno mjesto: ________________Rad od ______ do ______ sati

Promet i zakljuno stanje

R.br. Vrsta robe Mjera Ostatak od juer Primljeno Ukupno Utroeno Jed. cijena Iznos Ostatak od danas Opaska

1. Pivo 0,5 l 105 200 305 50 12,00 600,00 255

2. Coca cola 0,25 l 60 20 80 15 10,00 150,00 65
3. Fanta 0,25 l 45 20 65 10 10,00 100,00 55
4. Viski 1l 1,2 3 4,2 0,7 150,00 105,00 3,5
Prijenos - Ukupno 905,00
Poslovoa: Obraunao: Utrak alkoholnih pia:
______________ ______________ Utrak bezalkoholnih pia:
Kontrolirao: Utrak hrane:
______________ Utrak trafike
Ostala primanja:
SVEUKUPNO:

Evidentiranje za Rbr. 1. Pivo, Mjera je 0,5 l (boca od 0,5l), Ostatak od juer: 105 komada; Primljeno (nabavljeno tog dana): 200 komada;
Ukupno (ostatak od juer + primljeno): 305 (105 + 200); Utroeno (tijekom tog dana): 50 komada; Jed. cijena (prodajna cijena po koma-
du): 12,00 kn; Iznos (utroeno x jed.cijena) 600,00 kn (50 x 12,00); Ostatak od danas (ukupno utroeno) 255 (305 50) i td.
3.8. Izdavanje rauna
Ugostitelj je duan gostu izdati raun za svaku pruenu ugostiteljsku uslugu, bez obzira na to da li je u sustavu poreza na dodanu vrijednost
ili ne.83

Raun mora sadravati naznaku vrste, koliine i cijene pru-

enih usluga, odobrenog popusta, a kod pruanja usluga
smjetaja u raunu treba navesti i iznos boravine pri-
stojbe.

3.8.1. Obveza izdavanja rauna za fizike osobe (obrtnike) i pravne osobe (poduzea) koji nisu u sustavu PDV-a
Ugostitelj fizika osoba (obrtnik) koji nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost mora84 na raunu iskazati:
podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajednike
djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivalita ili uobiajenog boravita),
podatke o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice,
nadnevak izdavanja rauna,
broj rauna,
naziv robe ili usluge,
jedininu cijenu i ukupni iznos rauna.
Raun se ispostavlja najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uruuje kupcu, a drugi slui izdavatelju kao isprava za knjienje u poslov-
nim knjigama.

83 Prema odredbama l. 9. st. 1. t. 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

84 Sukladno odredbi l. 38. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.

106 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

Primjer gotovinskog rauna ugostitelja obrtnika koji nije u 3.8.1. Obveza izdavanja rauna za fizike
sustavu PDV-a: osobe (obrtnike) i pravne osobe
(poduzea) koji su obveznici PDV-a
Konoba Antonija,
vlasnik Ivan Nini, OIB: 23456789012 3.8.1.1. Izdavanje gotovinskih rauna kod ugostitelja
Primoten, Obala bb pravnih i fizikih osoba koje su obveznici poreza
na dodanu vrijednost
Primoten, 15.04.2011. Ugostitelji pravne i fizike osobe koji su obveznici poreza na do-
danu vrijednost moraju u sluaju izdavanja gotovinskog rauna
RAUN broj 332 iskazati slijedee podatke87:
1) broj i nadnevak izdavanja,
1. Cocacola 1 kd 12,00 kn 12,00 kn 2) ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika
2. Domae vino 0,5 l 80,00 kn 40,00 kn koji je isporuio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta
3. Gusti sok 1 kd 13,00 kn 13,00 kn gdje je isporuka dobara iIi usluga obavljena (broj prodajnog
 Ukupno 65,00 kn mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)
3) koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vr-
PDV nije obraunat sukladno l. 22. st. 1. Zakona o PDV-u. stu i koliinu obavljenih usluga,
4) ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.
Ugostitelj pravna osoba (poduzee) koji nije obveznik poreza na
Primjer gotovinskog rauna ugostitelja koji je obveznik
dodanu vrijednost, mora na raunu iskazati85:
naznaku vrste pruenih usluga,
PDV-a88:
koliine i cijene pruenih usluga,
Ugostiteljski obrt Galeb
odobrenog popusta,
vl. Ivan Peri,
iznos boravine pristojbe (kod pruanja usluga smjetaja).
OIB: 34567890123
Primjer gotovinskog rauna ugostitelja pravne osobe Ilica bb, Zagreb
(poduzea) koji prua i usluge smjetaja, a koji nije u Zagreb, 16.04.2011.
sustavu PDV-a:
Raun broj: 278
Hotel Aurora,
Obala d.o.o. Naziv Koliina Cijena  Ukupno
Primoten, Obala bb Gusti sok 1 10,00 10,00 kn
OIB: 09876543210 Kava espresso 3 6,00 18,00 kn
Primoten, 15.04.2011. UKUPNO 28,00 kn

RAUN broj 132 Osnovica za PDV: 22,41

1. Noenje s dorukom 3x 125,00 kn 375,00 kn
2. Boravina pristojba 3x 7,00 kn 21,00 kn
2. Domae vino 0,6 l 80,00 kn 48,00 kn
3. Gusti sok 1 kd 13,00 kn 13,00 kn
Ukupno 457,00 kn
PDV nije obraunat sukladno l. 22. st. 1. Zakona o PDV-u
Ukoliko ugostitelj koji nije u sustavu PDV-a na raunu iskae
porez na dodanu vrijednost, duan je taj PDV platiti86, neovisno o
tome to nije obveznik PDV-a .
PDV (23%): 5,16
Osnovica porez na potronju: 14,40
Porez na potronju (3%): 0,43
UKUPNO: 28,00
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost nije propisana obveza
iskazivanja iznosa poreza na potronju na raunu. Meutim,
kako je podatak o iznosu poreza na potronju potrebno osigurati za
svako obraunsko razdoblje, u praksi se iznos poreza na potronju
uglavnom iskazuje na raunu.
3.8.1.2. Izdavanje bezgotovinskih rauna kod ugostitelja
pravnih i fizikih osoba koje su obveznici poreza
na dodanu vrijednost
Ugostitelji koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, prilikom
izdavanja bezgotovinskog rauna, moraju u istom iskazati slijedee
podatke89:
1) mjesto izdavanja, broj i nadnevak,

87 Sukladno odredbama l. 15. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

85 Prema odredbi l. 9. st. 1. t. 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
86 Prema odredbi l. 15. st. 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
10 / 2011
nov. br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 vidi l. 172. st.
1. t. 1. OPZ, 86/01 ispravak OPZ, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09).
88 Prilagoen primjer iz lanka Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti (autor Nada
Petrovi), Ripup br. 10/2004, str. 71.
89 Prema odredbi l. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
107
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt
2) ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika,
koji je isporuio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),
3) ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika
kome su isporuena dobra ili obavljene usluge (kupca),
4) koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vr-
stu i koliinu obavljenih usluga,
5) nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,
6) iznos naknade (cijene) isporuenih dobara ili obavljenih uslu-
ga, razvrstane po poreznoj stopi,
7) iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,
8) zbrojni iznos naknade i poreza.
Porezni obveznik pravna osoba i fizika osoba koji su obveznici
poreza na dobit (koji plaaju porez prema izdanim raunima) izdaju
bezgotovinske raune sa oznakom R-1.
Porezni obveznici fizike osobe (obrtnici) obveznici poreza na
dohodak (koji porez plaaju prema naplaenim naknadama) moraju
izdavati bezgotovinske raune sa oznakom R-2.
Primjer bezgotovinskog rauna ugostitelja koji je obveznik
PDV-a90:
Marina d.o.o.
Konoba MEDITERAN
OIB: 23456778902
Vlaka bb, Zagreb
ABC d.o.o.
OIB: 34567889876
Selska bb, Zagreb
Zagreb, 17.04.2011.
Datum isporuke: 17.04.2011.
Raun broj: 378
Naziv Koliina Cijena
Gusti sok 1 10,00
Kava espresso 3 6,00
UKUPNO
Osnovica za PDV: 22,41
PDV (23%): 5,16
Osnovica porez na potronju: 14,40
Porez na potronju (3%): 0,43
UKUPNO: 28,00
4. Poslovne knjige i evidencije
ugostitelja
4.1. Poslovne knjige i evidencije
ugostitelja prema Zakonu o porezu
na dohodak
Ugostiteljska djelatnost moe se obavljati u vidu obrta koji se opo-
rezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak91 . Prema na-
vedenom Zakonu, obrt se smatra samostalnom djelatnou92.
90 Prilagoen primjer iz lanka Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti (autor Nada
Petrovi), Ripup br. 10/2004, str. 71.
91 Zakon o porezu na dohodak objavljen je u Nar. nov. br. 177/04, 73/08, 80/10 i
109/11 - OUSRH.
92 Prema odredbi l . 17. Zakona o porezu na dohodak.
108
Obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnosti duni su se upisati u
registar poreznih obveznika poreza na dohodak93 i utvrivati dohodak
na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija94.
Kod obavljanja samostalnih djelatnosti propisane su slijedee te-
meljne poslovne knjige95:
knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI),
knjiga prometa (obrazac KPR),
popis dugotrajne imovine (obrazac DI),
evidencija o trabinama i obvezama (obrazac TO).
Ukoliko su fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ujed-
no i obveznici poreza na dodanu vrijednost, tada su obvezni voditi i
slijedee evidencije96:
knjige primljenih rauna (knjige U-RA) i
knjige izdanih rauna (knjige I-RA).
4.1.1. Knjiga primitaka i izdataka (obrazac
KPI)
Knjiga primitaka i izdataka97 je temeljna knjigovodstvena evidenci-
ja u koju obrtnici upisuju podatke o naplaenim poslovnim primicima
i plaenim poslovnim izdacima tijekom jednog poreznog razdoblja.
Primici odnosno izdaci nastali tijekom nekog poslovnog dogaaja,
R-1 evidentiraju se po naelu blagajne98 tj. primitak se evidentira kada
je primljena uplata, a izdatak kada je izvrena isplata.
Primjerice, kada gost plaa gotovinom primitak se evidentira
istog trena, kod plaanja ekom primitak nastaje u trenutku primitka
eka. Ukoliko gost plaa kreditnom karticom primitak nastaje napla-
tom (uplatnom kartine kue) na iro raun ugostitelja99.
Isplata se evidentira kada banka izvri primljeni nalog za plaanje
(primjerice datum na izvatku iro-rauna), pri plaanju ekom isplata
se evidentira u trenutku predaje eka, dok kod plaanja kreditnom
karticom izdatak nastaje danom plaanja sa iro rauna kartinoj
kui100. (prema primljenom raunu iste). Kada ugostitelj plati gotovi-
nom izdatak se evidentira istog dana.
U Knjizi primitaka i izdataka porezni obveznici mogu evidentirati
podatke o dnevnom gotovinskom prometu.
Ukupno Ukoliko evidencije o dnevnom gotovinskom prometu vode prema
10,00 kn Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (u knjizi I-RA), tada u Knji-
18,00 kn zi primitaka i izdataka mogu gotovinski promet upisivati u jednom
28,00 kn iznosu za cijelo obraunsko razdoblje, u rokovima propisanima za
utvrivanje obveze poreza na dodanu vrijednost101.
Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski
promet mogu upisivati u knjizi primitaka i izdataka u jednom iznosu
za prethodni mjesec..
93 Upis u registar poreznih obveznika obavlja se predajom obrasca RPO (Prijava
u registar poreznih obveznika) nadlenoj ispostavi Porezne uprave, sukladno
odredbi l. 23. st. 1. Zakona o porezu na dohodak.
94 Sukladno odredbi l. 23. Zakona o porezu na dohodak.
95 Prema odredbama l. 34. do l. 37. Pravilnika o porezu na dohodak.
96 Sukladno odredbama l. 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.
br. 47/95 do 76/07) , te l.128. do l. 134.Pravilnika o porezu na dodanu vrijed-
nost (Nar. nov. br. 60/96 do 34/08).
97 Prema odredbama l. 34. Pravilnika o porezu na dohodak.
98 Sukladno odredbi l. 8. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.
99 Prema odredbi l. 8. St. 9. Pravilnika o porezu na dohodak. Vie o naplati kredit-
nim karticama moete proitati u RiPup-u broj 5/2010 u lanku Evidentiranje
plaanja i naplate kreditnim karticama kod obrtnika, od str. 70.
100 Prema odredbi l. 8. St. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.
101 Sukladno odredbama l. 7. Zakona o PDV u te l. 44. Pravilnika o PDV u,
porezna obveza za isporuke dobara koje su obavljene u razdoblju od prvog do
posljednjeg dana u mjesecu odnosno od prvog do posljednjeg dana u tromje-
seju nastaje istekom tog razdoblja.
10 / 2011

Valentina Bocak, mag. oec.
Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najka-
snije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec102.
Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka
u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu
poreza na dodanu vrijednost103.
U knjigu primitaka i izdataka obvezno se u primitke unosi iznos
nenaplaenih potraivanja (za koja nije pokrenut sudski spor, niti je
dunik u postupku steaja ili likvidacije) od kojih je obrtnik odustao i
donio odluku o odricanju od potraivanja. Iznos nenaplaenih potrai-
vanja se u KPI unosi u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju
od potraivanja104.
Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju.
Izdacima se, na kraju poslovne (kalendarske ) godine dodaju izdaci
otpisa dugotrajne imovine105.
U sluaju otuenja ili likvidacije obrta, te u sluaju prelaska s
utvrivanja dohotka na utvrivanje dobiti, zbrojenim primicima/izda-
cima na kraju poreznog razdoblja dodaju se primici i/ili izdaci propi-
sani lancima 31. i 32. Pravilnika o porezu na dohodak.
Obrtnik vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka, neovisno o broju
poslovnih jedinica (ugostiteljskih objekata).
4.1.2. Knjiga prometa (obrazac KPR)
Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a naj-
kasnije prije poetka iduega radnog dana, upisuju primici naplaeni
u gotovu novcu i ekovima106.
4.1.2.1. U kojim se sluajevima ne mora voditi knjiga
prometa?
Obveznici poreza na dohodak koji evidencije o dnevnom goto-
vinskom prometu vode u knjizi I-RA (prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost), na nain da podatke o dnevnom gotovinskom
prometu u navedenoj knjizi I-RA iskazuju na kraju radnog dana ili
najkasnije prije poetka idueg radnog dana, uz uvjet da se te knjiga
I-RA vodi na mjestu na kojem se ostvaruju primici u gotovini nisu
obvezni voditi knjigu prometa107.
Isto tako, obveznici poreza na dohodak, neovisno o tome jesu li ili
ne u sustavu poreza na dodanu vrijednost, koji podatke o dnevnom
gotovinskom prometu iskazuju svakodnevno (na kraju radnog dana
ili najkasnije prije poetka idueg radnog dana) u knjizi primitaka
i izdataka, uz uvjet da tu evidenciju vode na mjestu na kojem se
ostvaruju primici u gotovini nisu obvezni voditi knjigu prometa.
4.1.3. Evidencija trabina i obveza (obrazac TO)
U Evidenciju o trabinama i obvezama upisuju se izdani i primljeni
rauni.108
102 Prema odredbi l. 34. St. 7. Pravilnika o porezu na dohodak
103 Prema odredbi l. 18. st. 1. , a vezano za l. 19. st. 3. Zakona o PDV u, porezni
obveznici duni su ponijeti prijavu PDV i uplatiti porez na dodanu vrijednost po
istom do zadnjeg dana u tekuem mjesecu po proteku obraunskog razdoblja.
Primjerice, mjeseni obveznici podnoenja PDV obrasca, gotovinski promet u
Knjizi primitaka moraju upisati najkasnije do posljednjeg dana slijedeeg mje-
seca za prethodni mjesec (na primjer do 31.5. za 4. mjesec i td.). Obveznici po-
reza na dodanu vrijednost koji obrazac PDV podnose tromjeseno, gotovinski
promet upisuju u Knjigu primitaka i izdataka do posljednjeg dana u mjesecu za
prethodno tromjeseje (primjerice do 30.04. za razdoblje od 1.1.-31.3.).
104 Sukladno odredbi l. 8. st. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.
105 Izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine utvruju se na nain i prema
stopama propisanima u l. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov. br. 177/04,
90/05, 57/06, 146/08 i 80/10), a vezano za odredbe l. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika
o porezu na dohodak.
106 Sukladno odredbama l. 36. St. 1. Pravilnika o porezu na dohodak.
107 Sukladno odredbama l. 36. st 2. Pravilnika o porezu na dohodak.
108 Sukladno odredbama l. 37. Pravilnika o porezu na dohodak.
10 / 2011
Raunovodstvo
Rauni plaeni ili naplaeni gotovinom se ne upisuju u obrazac
TO.
Evidencija o trabinama i obvezama sadrava podatke o rednom
broju, nazivu kupca odnosno dobavljaa, broju i nadnevku izlaznog
odnosno ulaznog rauna i zaraunatom iznosu, nadnevku plaanja/
naplate te plaenom odnosno naplaenom iznosu.
4.1.3.1. U kojem se sluaju ne mora voditi evidencija o
trabinama i obvezama?
Fizike osobe koje dohodak utvruju na temelju poslovnih knjiga a
koje su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, nisu obvezne voditi
evidenciju trabina i obveza (obrazac TO) ukoliko u knjigama pri-
mljenih i izdanih rauna (knjige U-RA i I-RA) kronoloki vode (re-
dom kako su primljeni odnosno izdani rauni) sve primljene i izdane
raune a ne samo one koji su naplaeni / plaeni.
Ukoliko knjige primljenih i izdanih rauna (knjige U-RA i I-RA) vode
samo prema plaenim odnosno naplaenim raunima, obvezni su
voditi evidenciju trabina i obveza109.
4.1.4. Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)
U popis dugotrajne imovine110 se u trenutku nabave upisuju stvari
ili prava koja slue za stjecanje dohotka, ija je nabavna vrijednost111
(ili troak proizvodnje) vea od 3.500,00 kuna, a vijek trajanja dulji
od godine dana112.
Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja obrta,
a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuenja ili
likvidacije djelatnosti.
Dugotrajna imovina moe biti potroiva (strojevi, zgrade, oprema
i drugo), nepotroiva (zemljite) i istroiva (kupljeni patenti, plaena
vrijednost poduzea goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine
unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako slue
za obavljanje djelatnosti (npr. u sluaju vlastite izgradnje skladita ili
instaliranja stroja).
Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka poslovanja
po osnovi otpisa (amortizacije)113 dugotrajne imovine, koji se sastav-
lja za svaku kalendarsku godinu i zakljuuje sa stanjem na dan 31.
prosinca114.
4.1.5. Evidencija o nabavi i utroku
reprodukcijskog i potronog materijala,
pia i napitaka
Ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pia i na-
pitke obvezni su voditi posebnu evidenciju115 u kojoj e osigurati
podatke o nabavi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i na-
pitaka (naziv dobavljaa, broj i datum fakture) i podatke o uporabi
reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka (broj internog
dokumenta specifikacije, radnog naloga i sl.).
109 Prema odredbama l. 37. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.
110 Prema odredbama l. 35. Pravilnika o porezu na dohodak.
111 Prema l. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak u nabavnu vrijednost du-
gotrajne imovine ukljuuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane
u raunu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i
nadzor, izdaci pripreme prostora za graenje, izdaci instaliranja opreme, prije-
voza i drugi izdaci nastali u postupku dovoenja sredstva u radno stanje.
112 Prema odredbi l. 29. St. 1. Pravilnika o porezu na dohodak.
113 Izdaci otpisa dugotrajne imovine utvruju se prema odredbama l. 12. Zakona
o porezu na dobit i l. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Troak
amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od pr-
voga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina
stavljena u upotrebu (prema odredbi l. 12. st. 8. Zakona o porezu na dobit).
114 Sukladno odredbama l. 35. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.
115 Prema odredbi l. 25. st. 3. i st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.
109
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt
Spomenute evidencije trebaju sadravati podatke o: - datumu na-
stanka poslovne promjene, - nabavi: imenu / nazivu dobavljaa,
- koliini i vrijednosti nabavljene hrane, pia, napitaka te potronog
i reprodukcijskog materijala, odnosno - koliini i vrijednosti proizve-
denih gotovih proizvoda u koje je ugraen reprodukcijski i potroni
materijal, - uporabi: broju internog dokumenta radnog naloga,
specifikacije i sl., - koliini i vrijednosti utroene hrane, pia, napita-
ka te potronog i reprodukcijskog materijala, odnosno - koliini i vri-
jednosti prodanih gotovih proizvoda u koje je ugraen reprodukcijski
i potroni materijal.
U Tabeli 3. prikazujemo mogui sadraj116 evidencije o nabavi i
uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka:
Tabela 3.
NABAVA UPOTREBA STANJE
R.br Datum Opis Mj.jed. Koliina Cijena Svota Koliina Koliina
1 2 3 4 5 6 7 (5.x 6.) 8 9
Evidencija se vodi posebno za svaku vrstu hrane, pia, napitaka te
potronog i reprodukcijskog materijala. Za potroni i reprodukcijski
materijal koji se ne ugrauje u finalni proizvod (kao npr. sredstva za
ienje, odravanje i sl.) ne treba voditi posebne evidencije.
Sve promjene u nabavi i uporabi hrane, pia, napitaka te potro-
nog i reprodukcijskog materijala treba u evidencijama proknjiiti naj-
kasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
4.2. Poslovne knjige i evidencije
ugostitelja prema Zakonu o porezu
na dobit
Ugostiteljska poduzea (trgovaka drutva) i ugostitelji fizike
osobe (obrtnici) koji su po vlastitom izboru117 ili po sili zakona118 po-
stali obveznici poreza na dobit duni su voditi poslovne knjige119 po
naelima dvojnog knjigovodstva.
Poslovne knjige ine: dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige120.
Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene pro-
mjene slijedom vremenskog nastanka. Ustrojava se kao jedinstvena
poslovna knjiga ili kao vie knjiga specijaliziranih za promjene na
pojedinim skupinama bilannih zapisa ili za izvanbilanne zapise121.
Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena
nastalih na imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i re-
zultatu poslovanja. Glavnu knjigu ine dva meusobno autonomna
dijela, i to:
bilanni zapisi i
izvanbilanni zapisi .
122
116 Mogui sadraj evidencije o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potronog ma-
terijala, pia i napitaka objavilo je Ministarstvo financija Porezna uprava u
miljenju Klasa: 410-18/05-01/141, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2 od 08. oujka
2006. godine. Navedeno miljenje smo u cijelosti objavili u RiPup-u br. 5/2006,
str. 12. i 13.
117 Sukladno odredbi l. 2. st. 3. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04,
90/05, 57/06, 146/08 i 80/10).
118 Sukladno odredbi l. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit.
119 Prema odredbama l. 8. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 146/05).
120 Sukladno odredbama l. 8. St. 2. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br.
109/07.
121 Prema odredbi l. 8. st. 3. Zakona o raunovodstvu.
122 Prema odredbama l. 8. st. 4. i st. 5. Zakona o raunovodstvu.
110
Pomone knjige se u pravilu ustrojavaju zasebno. Pomone knji-
ge koje se odnose na imovinu materijalnog oblika iskazuju se u natu-
ralnim i vrijednosnim iznosima123.
Ukoliko su fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ujed-
no i obveznici poreza na dodanu vrijednost, tada su obvezni voditi i
slijedee evidencije124:
knjige primljenih rauna (knjige U-RA) i
knjige izdanih rauna (knjige I-RA).
5. Plaanje dobara i usluga
gotovinom
Ukoliko poduzetnik na raunu u banci ima evidentirane neizvrene
obveze za plaanje ne moe drugim poduzetnicima plaati gotovim
novcem125 .
Dakle, ukoliko poduzetnik ima blokiran iro raun duan je go-
tovinski utrak uplaivati na iro raun tj. iz gotovinskog utrka ne
moe plaati dospjele raune i druge obveze.
Nadalje, iz lanka 61. Zakona o porezu na dohodak i lanka 90.
Pravilnika o porezu na dohodak proizlazi da se fizikoj osobi (obrt-
niku) koji je obveznik poreza na dohodak, drugi poslovni subjekti
ne mogu vriti plaanja u gotovini ve iskljuivo na njegov iro
raun.
O navedenom je Ministarstvo financija Porezna uprava dala mi-
ljenje Klasa:
410-01/02-01/822; Ur. broj: 513-07/03-2 od 22. srpnja 2003. go-
dine , prema kojem:Pravne osobe, a i fizike osobe koje obavljaju
samostalnu poduzetniku djelatnost ili djelatnost koja se oporezuje
kao samostalna poduzetnika djelatnost prema lanku 15. stavku 1.,
2. i 3. Zakona o porezu na dohodak, ne mogu izvriti plaanja u go-
tovu novcu drugim fizikim osobama koje obavljaju samostalnu po-
duzetniku djelatnost ili djelatnost koja se oporezuje kao samostalna
djelatnost iz lanka 15. stavak 1., 2. i 3. istog Zakona, ve iskljuivo
putem rauna (iro) otvorenog kod organizacije ovlatene za poslove
platnog prometa....
6. Nabava proizvoda i dobara od
graana koji nemaju registriranu
djelatnosti
Graani koji su upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gos-
podarstava126mogu prodavati vlastite poljoprivredne proizvode (pri-
mjerice krumpir, rajice, salatu, jaja, groe) ugostiteljima. Ukoliko
takvi graani nisu obveznici poreza na dohodak niti poreza na
dodanu vrijednost, ugostitelj moe poljoprivredne proizvode od tih
graana otkupiti i platiti u gotovini bez ogranienja127.
Kako bi izdatak u gotovini za kupljene poljoprivredne proizvode od
graana mogao proknjiiti kao izdatak o gotovini, ugostitelj sastavlja
otkupni blok.
123 Sukladno odredbama l. 8. st. 7. I 8. Zakona o raunovodstvu.
124 Sukladno odredbama l. 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.
br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 vidi l. 172. st. 1. t.
1. OPZ, 86/01 ispravak OPZ, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09).
125 Prema odredbi l. 15. Zakona o provedbi ovrhe nad novanim sredstvima (Nar.
nov., br. 91/10).
126 Prema odredbi l. 4. st. 2. Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava
(koji je stupio na snagu 06.07.2011. godine objavom u Nar. nov., br. 76/11, te
kojim prestaje vaiti Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
objavljen u Nar. nov., br. 128/02, 122/03, 189/03, 2/05, 129/05, 152/05, 38/06,
27/08 i 29/09), te l. 23. St. 2. Zakona o poljoprivredi (Nar. nov., br. 149/09 i
127/10) .
127 Prema odredbi l. 90. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.
10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

Na otkupnom bloku mora navesti podatke o poljoprivrednom proi- Osnovica za plaanje poreza na dodanu vrijednost u ugostiteljstvu
zvoau, kao i podatke s rjeenja o upisu u Upisnik seljakih gospo- je naknada (prodajna cijena) za isporuena dobra ili obavljene usluge
darstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. to u ugostiteljstvu ini vrijednost prodane hrane, pia, napitaka,
Primjer otkupnog bloka: trgovake robe, ostataka i sl.
Ugostitelji obrtnici (fizike osobe) koji su obveznici poreza na do-
Prodavatelj: hodak obraunavaju porez na dodanu vrijednost prema naplaenim
Poljoprivredni proizvoa Josip Ani, raunima129 (primicima od obavljanja djelatnosti). Obveza plaanja
Dugo selo, Selska bb, poreza na dodanu vrijednost nastaje istekom razdoblja (mjesenog
OIB: 34567789009 ili tromjesenog) u kojemu je naknada primljena ili naplaena130.
Rjeenje o upisu u upisnik seljakih gospodarstava Ugostitelji trgovaka drutva, kao i ugostitelji obrtnici koji su (te-
broj 532 od 12.3.2011. godine meljem vlastitog zahtjeva ili po sili zakona) postali obveznici poreza
na dobit obraunavaju porez na dodanu vrijednost prema izdanim
Kupac: raunima131, a porezna obveza za obavljene usluge nastaje istekom
Ugostiteljski objekt Fast food Sunce obraunskog razdoblja iz u kojem su usluge obavljene132.
vl. Vinko Juri Osim plaanja poreza na dodanu vrijednost, promet ostvaren
Zagreb, Savska bb obavljanjem ugostiteljske djelatnosti podlijee plaanju poreza na
OIB: 45678901234 potronju133.
Zagreb, 12.04.2011. Budui je porez na potronju gradski odnosno opinski porez, sva-
ki grad ili opina donosi odluku o proizvodima (obino je to na pro-
Otkupni blok br. 25/11 met alkoholnih i bezalkoholnih pia, piva i vina, a kod nekih opina
Vrsta poljopriv. proizvoda Mjer.jed. Koliina Cijena Ukupno ili gradova i na promet mineralne vode i prirodnih vonih sokova) na
koje se obveza plaanja poreza na potronju odnosi, osnovici i visini
Rajice kg 40 5,00 200,00
poreza na potronju (koji ne moe biti vei od 3%).
Krumpir kg 200 3,00 600,00 Osnovica za obraun poreza na potronju je prodajna cijena bez
UKUPNO 800,00 poreza na dodanu vrijednost (PDV ne ulazi u osnovicu za obraun
poreza na potronju).
Potpis kupca: 6.1. Obraun poreza na dodanu vrijednost
__________________
i poreza na potronju kod obveznika
koji su obveznici PDV-a
Izjavljujem da nisam porezni obveznik prema l. 18. st. 3. Zakona
o porezu na dohodak. Kako je osnovica za obraun poreza na dodanu vrijednost i poreza
na potronju prodajna cijena, iz iste se mogu izraunati preraunate
Potpis poljoprivrednog proizvoaa prodavatelja: stope za obraun:
__________________

Na otkupni blok ne moe otkupiti vino od graana vlasnika vino- stopa PDV x 100
grada, budui iz miljenja Ministarstva financija Porezne uprave PDV =
100 + stopa PDV + p.na potronju
Klasa: 410-01/98-01/256; Ur. broj: 513-07/98-2 od 26. lipnja 1998.
godine proizlazi da se proizvodnja vina (prerada proizvedenog groa
u vino) ne moe smatrati djelatnou poljoprivrede i umarstva nego Primjerice, ako je stopa PDV-a 23 %, a poreza na potronju 3%
obrtnikom djelatnou. Shodno tome porezni obveznik koji se bavi izraun preraunate stope biti e slijedei:
proizvodnjom vina obavezan je utvrivati dohodak kao razliku izme-
u ostvarenih primitaka i nastalih izdataka (na temelju podataka iz
poslovnih knjiga). Proizvoa vina je za svaku isporuku vina obvezan 23 x 100 2.300
= = = 18,25397 %
ugostitelju izdati raun (sa PDV-om ili bez PDV-a ovisno o tome da 100 + 23 + 3 126
li je proizvoa vina u sustavu PDV-a ili ne). Ugostitelj je duan proi-
zvoau vina primljeni raun platiti na njegov iro raun.
Isto tako, napominjemo da ugostitelji u ugostiteljskom objektu
mogu prodavati vino nabavljeno u originalno zatvorenim bocama i
porez na potronju x 100
posudama, te u staklenim bocama ili posudama od drugog materija- porez na potronju =
la do 60 litara volumena (otvorena roba) tj. tzv rinfuzi, pri emu je 100 + stopa PDVa + p.na potronju
ugostitelj odgovoran za kakvou prodanog vina128

6. Obraun poreza na dodanu

vrijednost i poreza na potronju 129 Prema l. 17. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
130 Prema odredbama l. 7. st. 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Ugostitelji koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, plaaju
131 Prema l. 17. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
porez na dodanu vrijednost na promet ostvaren obavljanjem ugo-
132 Prema odredbama l.7. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
stiteljske djelatnosti. 133 Plaanje poreza na potronju propisano je Zakonom o financiranju jedinica lo-
128 Sukladno odredbama l. 44. Zakona o vinu, objavljenog u Nar. nov., br. 96/03 i kalne i regionalne (podrune) samouprave (objavljenog u Nar. nov., br. 33/01,
22/11. 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09).
10 / 2011 111
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

Prema gornjem primjeru izraun preraunate stope poreza na po- 6.4. Povratna naknada za ambalau za
tronju biti e kako slijedi:
pia i napitke u ugostiteljstvu132
Sukladno odredbama Pravilnika o ambalai i ambalanom otpa-
3 x 100 300 du135, ugostitelji nemaju status prodavatelja ve status potroaa.
= = = 2,38095 % Potroai su, u spomenutom pravilniku definirani kao pravne ili fi-
100 + 23 + 3 126
zike osobe koja odvajaju proizvod od ambalae i koriste proizvod za
krajnju potronju136.
Primjer: Zaraunana povratna naknada (kao i poticajna naknada, te nakna-
Pretpostavimo da je ugostitelj (obveznik PDV-a) iz Zagreba ispo- da zbrinjavanja) ugostiteljima na nabavljena pia i napitke zapremni-
stavio raun gostu za jedan konzumirani gusti sok na iznos 10,00 kn. ne vee od 0,20 lit u staklenoj, PET, Al, Fe i limenoj ambalai137, ini
Izraun PDV-a, poreza na potronju i prihoda: nabavnu cijenu pia i napitaka koja se u poslovnim knjigama evi-
dentira kao troak (izdatak). Kako ugostitelji mogu ambalau nakon
usluivanja dati na otkup ovlatenim otkupljivaima (veletrgovci i
PDV sadran u ukupnoj cijeni = 18,25397 % x 10,00 = 1,83 kn proizvoai obvezni su preuzimati ambalau od svojih kupaca) i time
Porez na potronju (3%) sadran u ukupnoj cijeni = 2,38095 % vratiti povratnu naknadu koja ini prihod (primitak), smatramo da
x 10,00 = 0,24 kn ugostiteljska poduzea mogu povratnu naknadu knjiiti kao prola-
Prihodi = 10,00 1,83 - 0,24 =7,93 kn znu stavku pri nabavi koja se zatvara naplatom od davanja na otkup
Provjera: 7,93 + (7,93 x 23%) + (7,93 x 3%) = 7,93 + 1,83 + (prolazni konto 16590). Ugostitelji obrtnici e povratnu naknadu evi-
0,24=10,00 dentirati i kao izdatak (temeljem rauna dobavljaa) i primitak (kod
predaje tj. davanja ambalae na otkup ovlatenim otkupljivaima).
Meutim, ugostitelji obrtnici mogu odluiti da povratnu naknadu ne
6.2. Obraun poreza na potronju kod
iskazuju ni kao izdatak pri nabavi niti kao primitak od davanja na
obveznika koji nisu u sustavu PDV-a otkup (prolazna stavka).
Kod prodaje odnosno usluivanja pia i napitaka povratna naknada
ne umanjuje osnovicu za obraun poreza na dodanu vrijednost (kao
porez na potronju x 100 kod proizvoaa i prodavaa)138.
Preraunata stopa poreza na potronju =
100 + porez na potronju 6.5. Obraun poreza na dodanu vrijednost
na trokove reprezentacije u
Primjerice, ukoliko je propisana stopa poreza na potronju 3%, vlastitom ugostiteljskom objektu
izraun preraunate stope poreza na potronju biti e kako slijedi: O obraunu poreza na dodanu vrijednost na trokove reprezenta-
cije u vlastitom objektu je Ministarstvo financija Porezna uprava
dana 29.srpnja 2004. godine dalo miljenje Klasa: 410-19/04-
3 x 100 300 01/235, Ur. broj: 513-07-21-01/04-4 u kojem navode: U povodu
= = = 2,91262136 % traenja suglasnosti na vae miljenje, a u vezi upita o tome to je
100 + 3 103
osnovica poreza na dodanu vrijednost po osnovi reprezentacije kad
poduzetnik u svrhu reprezentacije daruje vlastita dobra ili usluga,
6.3. Evidencije poreza na potronju odgovaramo u nastavku.
Suglasni smo s vaim odgovorom da u smislu lanka 8. stavka 6.
Kako se porez na potronju plaa samo na dio prometa (ovisno o Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 47/95 do br.
odluci opinske ili gradske vlasti) ugostitelj treba osigurati podatke: 82/04) i lanka 51. stavci 3. i 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijed-
o piu koje podlijee plaanju poreza na potronju i
nost (Nar. nov., od br. 60/96 do br. 55/04) za trokove reprezenta-
ostalom prometu na koji se ne plaa porez na potronju.
cije u ugostiteljskoj djelatnosti za kupljene proizvode poreznu
Ugostitelji moe ustrojiti posebnu evidenciju poreza na potro- osnovicu ini nabavna cijena uveana za zavisne trokove na-
nju, ako odlukom gradske ili opinske vlasti nije propisana obveza bave, a kod proizvoda vlastite proizvodnje ili usluge cijena kotanja
voenja evidencija poreza na potronju u evidencijama za porez na utvrena prema raunovodstvenim propisima139.
dodanu vrijednost (primjerice u Knjizi I-RA u kojoj e ugostitelj dodati
stupac za porez na potronju). 134 Poglavlje 6.4. Povratna naknada za ambalau za pia i napitke u ugostitelj-
stvu napisano je u suradnji sa urednicom Jelenom Gajek.
135 Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu objavljen je u Nar. nov., br. 97/05,
115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11 i 89/11 - Odluka i Rjee-
nje USRH.
136 Prema odredbi l.2. Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu.
137 Prema odredbi l. 14. St. 1. Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu
138 O povratnoj naknadi pisali smo u Ripup-u br. 2/2006. u lanku Povratna na-
Telefoni za savjete knada za ambalau za pia i napitke nain fakturiranja, oporezivanja i eviden-
tiranja autorice Jelene Gajek, str. 193. do 197.
01/ 48 36 046 / 49 21 739 139 Op.a. kako su u meuvremenu na snagu stupile promjene i izmjene Pravilnika o
(iskljuivo putem PIN-a) porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. , br. 47/95., 106/96., 164/98., 105/99.,
54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09), spo-
Radnim danom 8.30 13.00h menute odredbe l. 51. i dalje su na snazi, samo to su to sad st. 3. i st.4., a ne
3. i 5.

112 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

6.6. Primjer evidentiranja poslovnih dogaaja u ugostiteljskom objektu (kod obrtnika)

a) nabava robe i evidentiranje u analitikim evidencijama
Ugostiteljski obrt Obala, vlasnika Maria Markovia (koji djelatnost obavlja u restoranu Obala u Zagrebu, korpikova bb) je dana
01.04.2011. godine primio raun broj 101/11 od dobavljaa Delfin d.o.o. u ukupnom iznosu od 961,00 kn, slijedeeg sadraja:

Delfin d.o.o. Ugostiteljski obrt Obala

Vlaka bb vl. Mario Markovi
Zagreb Odakova bb, Zagreb
OIB 23456787654 OIB 78901234567

Zagreb, 01.04.2011. R-1

Datum isporuke: 01.04.2011.

RAUN broj 101/11

Mjerna Jedinina
Rbr. Naziv robe Koliina Ukupno
jedinica cijena
1. pivo 0,5l Kom 200 3,50 700,00
Osnovica za PDV 700,00
PDV 23% 161,00
Ukupno s PDV om 861,00
Povratna naknada (200 kd x 0,50 kn) 100,00
UKUPNO za platiti 861,00

PDV nije obraunat na iznos povratne naknade sukladno l. 8. st. 1. Zakona o PDV-u.

Raun je plaen 25.04.2011. godine.

Iskazana povratna naknada ne knjii se u Knjizi primitaka i izdataka budui ista predstavlja prolaznu stavku.
Nabava pia knjii se u evidencijama o nabavi i utroku pia. Za svaku vrstu pia otvara se zasebna evidencija.
01.04.2011. prodano je 25 boca piva.

Ugostiteljski obrt Obala, Zagreb

EVIDENCIJA O NABAVI I UTROKU pivo 0,5l

NABAVA UPOTREBA STANJE

R.br. Datum Opis Mj.jed. Koliina Cijena Svota Koliina Koliina
1 2 3 4 5 6 7 (5X6) 8 9
. 59
205. 31.03.11. Prodaja Kom 33 26
206. 01.04.11. rn. 101/09 Delfin d.o.o. Kom 200 3,50 700,00 226
207. 01.04.11. Prodaja Kom 25 201

b) obraun obveze poreza na potronju i poreza na dodanu vrijednost

Ugostiteljski obrt Obala je tijekom mjeseca kolovoza (01. 30.04.2011.) ostvario ukupni promet u iznosu od 76.299,00 kn.
Ugostitelj Markovi je u evidenciji Rekapitulacija po artiklima iskazao promet pia i napitaka po artiklima kako slijedi:
1) vino u iznosu od 1.918,00 kn,
2) pivo u iznosu od 5.914,00 kn,
3) estoka pia u iznosu od 968,00 kn,
4) bezalkoholna pia u iznosu od 29.309,00 kn i
5) hrana, te kava i aj u iznosu od 38.190,00 kn.
Sukladno Odluci skuptine Grada Zagreba140 porez na potronju alkoholnih i bezalkoholnih pia i piva plaa se po stopi od 3%.
Na kavu i aj (i hranu) se ne plaa porez na potronju. Porez na potronju evidentira se u evidencijama propisanim za obraun poreza na
dodanu vrijednost141 (primjerice u Knjizi I-RA u kojoj e ugostitelj dodati stupac za porez na potronju).

140 Odluka o gradskim porezima te porezu i prirezu na dohodak (za grad Zagreb) objavljena je u Nar. nov., br. 87/01 i 103/01.
141 Sukladno odredbi l. 17. Odluka o gradskim porezima te porezu i prirezu na dohodak (za grad Zagreb).
10 / 2011 113
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

Ugostitelj Markovi je za obraun poreza na potronju i poreza na dodanu vrijednost ustrojio evidenciju pod nazivom Pregled prometa po
vrstama s obraunom poreza za mjesec travanj 2011. godine
R. Utrak (ukupno s PDV Porez na potronju Realizacija
Vrsta
br. porezima) % Iznos % Iznos (iznos bez poreza)
1. 2. 3. 4. 5. (rbr. 3 x rbr.4.) 6. 7. (rbr. 3 x rbr. 6) 8. (rbr. 3 rbr.5. rbr.7)
1. Vino 1.918,00 18,25397 350,11 2,38095 45,67 1.522,22
2. estoka pia 968,00 18,25397 176,70 2,38095 23,05 768,25
3. Pivo 5.914,00 18,25397 1.079,54 2,38095 140,81 4.693,65
4. Bezalkoholni napici 29.309,00 18,25397 5.350,06 2,38095 697,83 23.261,11
5. Hrana, kava i aj 38.190,00 18,6992 7.141,22 - - 31.048,78
UKUPNO 76.299,00 14.097,63 907,36 61.294,01

Izraun PDVa za vino (rbr. 5. tabele)

= utrak x preraunata stopa
= 1.918,00 x 18,25397 % = 350,11 kn
Izraun poreza na potronju za vino (rbr. 7. tabele)
= 1.918,00 x 2,38095 % = 45,67 kn
Iznos bez poreza za vino (rbr. 8 tabele)
= 1.918,00 350,11 45,67 = 1.522,22 kn itd.

Vino, estoka pia, pivo i bezalkoholni napici podlijeu plaanju poreza na potronju, PDV se iz prodajne cijene obraunava po preraunatoj
stopi od 18,25397%. Porez na potronju u iznosu od 907,36 kn je ugostitelja Markovi platio 15.05.2011. godine. Kava i aj (i hrana) ne
podlijeu plaanju poreza na potronju pa preraunata stopa za izraun PDV-a iznosi 18,6992%142. Preraunata stopa za izraun poreza na
potronju iz prodajne cijene iznosi 2,38095%.
Temeljem navedenih podataka sastavlja se obrazac Mjeseno izvjee o obraunu i uplati poreza na potronju za razdoblje od ___ do
___ (tiskanica PP-MI-PO) na slijedei nain:

Ugostiteljski obrt Obala, vl. Mario Markovi Datum prijave

(naziv pravne osobe ili ime i prezime)

Adresa Zagreb, Odakova bb

OIB 78901234567
Broj iro rauna 2360000 3100070002 Datum prijema
(popunjava porezna uprava)
Podruni ured Zagreb
Ispostava Susedgrad Ime referenta
(popunjava porezna uprava)
Grad opina Zagreb
upanija

MJESENO IZVJEE O OBRAUNU I UPLATI POREZA NA POTRONJU
ZA RAZDOBLJE OD 01.04. DO 30.04.2011.
Tiskanica PP-MI-PO
R.br. POREZ NA POTRONJU Oznaka za AOP Osnovica za obraun poreza Stopa Obraunani iznos poreza Uplaeni iznos poreza
1 2 3 4 5 6 7
1. Vino 01 1.522,22 3% 45,67 45,67
2. estoka alkoholna pia 02 768,25 3% 23,05 23,05
3. Pivo 03 4.693,65 3% 140,81 140,81
4. Bezalkoholna pia 04 23.261,11 3% 697,83 697,83
5. Sveukupno (1.do 4.) 05 30.245,23 907,36 907,36

U Zagrebu, 08.05.2011.
 _____________________________________________
(potpis poreznog obveznika odnosno ovlatene osobe poreznog obveznika)

142 Sukladno odredbi l. 60. st. 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

114 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

Kako je sjedite ugostiteljskog obrta Obala na podruju grada Za-

Ugostiteljski obrt Obala
greba, a porez na potronju je lokalni porez (prihod grada ili opine)
vl. Mario Markovi
uplata poreza na potronju vri se na raun Grada Zagreba:
Odakova bb, Zagreb
2360000 - 1813300007 OIB: 78901234567
U poziv na broj upisuje se (pravne i fizike osobe): R-2 Zagreb, 30.04.2011.
68 1708 - 78901234567
Porez na potronju e obrtnik evidentirati u izdatke u Knjizi primita-
Obraun br. 4/2011
ka i izdataka kada je plaen, a kod obveznika poreza na dobit eviden-
Manjak iznad koliina utvrenih Odlukom Obrtnike komore
tirat e se kao rashod u mjesecu na koji se odnosi (bez obzira kada
prema obraunu kala, rastepa i lom za razdoblje
e biti plaen).
od 01. 30.04.2011. godine iznosi 180,55 kn.
c) obraun utvrenog manjka(kala, rastepa i loma) iznad do-
Osnovica za PDV = 180,55 kn
putenog iznosa
PDV 23% = 41,53 kn
Ugostitelj Markovi je 30.04.2011. godine je (temeljem podata-
Ukupni iznos s PDV-om = 222,08 kn
ka o prodanim koliinama u razdoblju od 01.-30.04.2011. koje su
vidljive iz analitikih evidencija o nabavi i utroku hrane, pia i dr.
Obraun sastavio:
potronog materijala) utvrdio kalo, rastep, lom i kvar iznad koliine
___________________
navedene u Odluci o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za fizike
osobe) koju je donijela Hrvatska obrtnika komora, kako slijedi:
1) junetina 2,5 kg
2) salata 1,5 kg
3) svinjetina 1,2 kg.
Manjak iznad koliine navedene u Odluci o kalu, rastepu i lomu za
ugostiteljstvo koju je donijela Obrtnika komora se manjak smatra
porezno nepriznatim manjkom koji uveava dohodak (poreznu osno-
vicu). Kod ugostitelja koji su obveznici poreza na dodanu vrijed-
nost se porezno nepriznati manjak smatra izuzimanjem dobara u
nepoduzetnike svrhe i podlijee plaanju PDV-a143.
Osnovica za obraun PDV-a na nepriznati manjak je cijena nove
nabave uveana za zavisne trokove nabave (tj. nabavna cijena iz
kalkulacija proizvoda i usluga u ugostiteljstvu).
Nabavna cijena junetine, salate i svinjetine uveana za zavisne
trokove nabave (podatak iz kalkulacije) iznosi:
za junetinu 47,50 kn / kg
za salatu 10,00 kn / kg
za svinjetinu 39,00 kn / kg
Ukupno utvreni nedoputeni manjak iznosi:
Naziv artikla Utvrena oliina Nabavna cijena iz kalkulacije Ukupno
Junetina 2,5 kg 47,50 kn 118,75 kn
Salata 1,5 kg 10,00 kn 15,00 kn
Svinjetina 1,2 kg 39,00 kn 46,80 kn
UKUPNO 180,55 kn
Ugostitelj Markovi je za utvrenu visinu nedoputenog manjka
napravio obraun vlastite potronje.

Telefon za savjete
Primjer mogueg izgleda obrauna izuzimanja dobara u
nepoduzetnike svrhe:

01/ 48 36 046
01/ 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)

Svakim radnim danom

od 8.30 do 13.00 sati
143 Prema odredbama l. 11. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
10 / 2011 115
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

Obrazac KPI
KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA
II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA

Nadnevak Primici Izdaci Izdaci Ukupno

R. Broj Opis PDV u Ukupni PDV u
primitka/ U Na U Putem U iz l. 22. doputeni
br. temeljnice isprava U naravi primicima primici izdacima
izdatka gotovini iro-raun gotovini iro-rauna naravi st.1.t.1. i 5. izdaci
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Donos sa str 5.
Delfin d.o.o.
156. 25.03.2011. rn. 101/11 od 861,00 161,00 700,00
01.04.2011.

Ostvareni
188. 30.04.2011. T-52 promet od 01.- 76.299,00 14.097,63 62.201,373144
30.04.11.
Prekomjerni
189. 30.04.2011. T-53 manjak (kalo, 222,08 41,53 180,55
lom, kvar)

Uplata poreza
203. 15.05.2011. T-77 907,36 907,36
na potronju

Obrazac I-RA
KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAUNA za redovne isporuke
Raun Kupac (primatelj dobra ili usluga) Osloboeno poreza 0% Oporezivo
10% 22% 23%
Iznos
R. Naziv ime i prezime i Ne podlijee U vezi s U
(s Vrijednost
br. Broj Datum sjedite/prebivalite ili OIB porezom) oporezivanju Izvoz meunarodnim tuzem- Ostalo

Osnovica

Osnovica

Osnovica
Porez

Porez

Porez
isporuke
uobiajeno boravitve prijevozom stvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

.... . ..
Prekomjerni kalo, rastep
55. T-105 30.04.2011. 222,08 180,55 41,53
i lom
Gotovinski promet od 01.
56. T-106 30.04.2011. 75.391,64 61.294,01 14.097,63 907,36
do 30.04.2011.
.
Obrazac U-RA
KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH) RAUNA redovne nabave
Raun Dobavlja (isporuitelj dobara ili usluga Pretporez

Red. Naziv ime i Porezna osnovica Ukupni 10% 22% 23%

br. prezime i sjedite/ iznos
Broj Nadnevak OIB Ukupno Moe Ne moe Moe Ne moe Moe Ne moe
prebivalite ili 0% 10% 22% 23% rauna s
uobiajeno boravite porezom se odbiti se odbiti se odbiti se odbiti se odbiti se odbiti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
. ..
DELFIN d.o.o.. rn. br.
159.. 101/11 25.04.2011. 23456787654 700,00 861,00 161,00 161,00
101/11od 01.04.11.
. ..

144 Ukupno ostvareni promet u razdoblju od 01.-30.04.2011. godine iznosio je 76.299,00 kn. Budui je porez na potronju porezno priznati rashod, a isti je obraunan iz
prodajne cijene (kao i PDV), od ukupno ostvarenog prometa u gotovini oduzima se porez na potronju koji iznosi 907,36 kn ime se dobiva iznos od 75.391,64 kn (koji ini
ukupno ostvareni promet sa PDV om). Iz navedenog se iznosa, primjenom preraunate stope PDVa od 18,6992% dobije iznos poreza na dodanu vrijednost od 14.097,63kn
(75.391,64 kn x 18,6992%=14.097,63 kn). Ukupni primici ine razliku izmeu ukupno ostvarenog prometa i PDVa i iznose 62.201,37 kn (76.299,00 kn 14.097,63 kn),
a u navedenom iznosu nalazi se i porez na potronju. Porez na potronju ini porezno priznat izdatak u trenutku kada se plati i knjii se u izdatke. U naem primjeru porez
na potronju plaen je 15.05.2011. i knjien pod rednim brojem 203 (knjige primitaka i izdataka).

116 10 / 2011
 Raunovodstvo
Valentina Bocak, mag. oec.

6.7. Primjer knjienja poslovnih je obvezna primjena kolektivnih ugovora za djelatnosti ugostitelj-
stva147 za sve poslodavce i radnike koji rade u tim djelatnostima.
dogaaja u ugostiteljskom objektu
To praktino znai - da e svi poslodavci koji se bave ugostitelj-
kod obveznika poreza na dobit stvom neovisno o broju zaposlenih radnika primjenjivati propi-
(trgovaka drutva, obrtnici se kolektivnih ugovora propisane za pojedinu djelatnost. Isto tako,
dobitai) poslodavac je duan primjenjivati odredbe Zakona o minimalnoj
Kako bi pojasnili knjienja kod ugostitelja - obveznika poreza na plai148, kojim je propisan najnii iznos minimalne bruto plae koji
dobit, pretpostavimo sljedee poslovne dogaaje: pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a koja se dono-
1) nabavljena je roba (pie) od dobavljaa u vrijednosti 95.000,00 si godinje sa 01. lipnjem, te za 2011. godinu iznosi (do 31.svibnja
kn (od toga PDV 15.894,32 kn i povratna naknada 10.000,00 2012. godine) iznosi 2.814,00 kn149.
kn uraunava se nabavnu cijenu pia) Ukoliko je poslodavac donio i Pravilnik o radu, kojim su ureene
2) ostvaren je promet u iznosu 76.299,00 kn, od toga PDV iznosi plae primijeniti e se propis koji je povoljniji za radnika150 . Primje-
13.927,60 kn, a porez na potronju iznosi 1.816,64 kn. Pri- rice, plaa pomonog radnika u kuhinji prema Kolektivnom ugovo-
hod od ugostiteljskih usluga iznosi 60.554,76 kn (76.299,00 ru za ugostiteljstvo iznosi 2.764,44 kn, no poslodavac mu ne smije
13.927,60 1.816,64), obraunati plau manju od 2.814,00 kn. A u sluaju da je za istog
3) razduene su zalihe za utroeno pie u iznosu 50.000,00 kn, radnika prema Pravilniku o radu (koji je donio poslodavac jer ima 22
4) od predaje ambalae na otkup naplaeno je 4.000,00 kn, zaposlena radnika) za pomonog radnika u kuhinji propisana plaa
5) na kraju godine (31.12.) zatvoren je razred 4 i preneseni su od 3.000,00 kn, poslodavac je duan primijeniti odredbe najpovoljni-
trokovi u razred 7. je za radnika (u ovom sluaju, odredbe Pravilnika o radu).
Knjienje: To konkretnije znai da poslodavac radniku ne moe obraunati
plau manju od one ugovorene u ugovoru o radu, odnosno odree-
Opis Konto Duguje Potrauje ne Pravilnikom o radu (obvezni su ga donijeti poslodavci koji imaju
1) Raun dobavljaa za nabavljeno pie najmanje od 20 zaposlenih, poslodavci koji imaju manje zaposlenih
Obveze prema dobavljaima 220 95.000,00 mogu ga donijeti, no nisu to obvezni uiniti) ili kolektivnom ugovo-
Pretporez (potraivanje za PDV) 1600 15.894,32 rom, te propisane Zakonom o minimalnoj plai, s time da ukoliko je,
Zalihe alkoholnih i bezalkoholnih pia 3108 80.000,00
primjerice plaa u ugovoru o radu manja od one propisane kolektiv-
2) Ostvareni utrak evidentiranje obveza za nim ugovorom, poslodavac je duan primijeniti za radnika povoljnije
poreze i prihoda pravo i obraunati plau radniku prema kolektivnom ugovoru. Meu-
Blagajna 102 76.299,00
tim, ukoliko je i tako propisana plaa manja od one propisane Zako-
Prihodi od ugostiteljskih usluga 74120 60.554,76
Obveze za PDV 260 13.927,60
nom o minimalnoj plai (tj. manja je od 2.814,00 kn), poslodavac je
Obveza za porez na potronju 2632 1.816,64 obvezan primijeniti odredbe Zakona o minimalnoj plai (tj. ne moe
obraunati radniku plau u iznosu manjem od 2.814,00 kn).
3) Razduenje zaliha za prodano pie
Zalihe alkoholnih i bezalkoholnih pia 3108 50.000,00 7.1. to ini plau?
Utroeno pie 4000 50.000,00
Plau ini osnovna plaa i uveanja plae (dodaci na plau).
4) Naplata od predaje ambalae na otkup Osnovna plaa = koeficijent sloenosti poslova (radnog mjesta na
Blagajna 1020 4.000,00
kojem radnik radi) x osnovica za obraun plae.
Prihodi od predane ambalae 7853 4.000,00
Uveanja plae su:
5a) Zatvaranje razreda 4 (31.12.) poveanje za % po navrenoj godini radnog staa,
Utroeno pie 4000 50.000,00
dodaci za: posebne uvjete rada, rad nou, rad u smjenama,
Raspored trokova 4900 50.000,00
5b) Prijenos u razred 7 (31.12.) rad nedjeljom i praznikom i sl.
Raspored trokova 4900 50.000,00 Obraun plaa specifian je za svaku od djelatnosti ovisno o
Trokovi prodanih usluga 700 50.000,00 uvjetima rada, radnom vremenu i sl.
U nastavku donosimo dijelove iz kolektivnog ugovora za ugosti-
7. Obraun plaa za radnike teljstvo, ija je primjena proirena na sve poslodavce i djelatnike
zaposlene u ugostiteljstvu (neovisno o tome jesu li ili ne potpisnici istog), vezane za utvrivanje
visine osnovne plae, koeficijente i dodatke na plau.
Plaa za zaposlene u ugostiteljstvu se obraunava se prema
odredbama Zakona o radu, odnosno Kolektivnog ugovora za ugosti- 7.1.1. to ini plau radnika zaposlenih u
teljstvo145 ili Pravilnika o radu146. ugostiteljstvu?
Poslodavci ugostitelji ne moraju biti potpisnici navedenog kolek- Plaa zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti propisana je u Ko-
tivnog ugovora. Meutim proirenom primjenom kolektivnog ugo- lektivnom ugovorom ugostiteljstva151. Meutim, napominjemo da
vora na osobe koje nisu sudjelovale u njihovu sklapanju propisana
147 Nadleni ministar za rad je proirio primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje
145 Kolektivni ugovor ugostiteljstva objavljen je u Nar. nov., br. 69/02 ,139/04 i nisu sudjelovale u njegovu sklapanju, niti su mu se kasnije pridruile za dje-
95/10. latnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, obrta, putnike agencije i drvne i
papirne industrije,
146 Sukladno odredbi l. 125. St. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11),
poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika duan je donijeti i objaviti pra- 148 Zakon o minimalnoj plai objavljen je u Nar. nov., br. 67/08.
vilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada, postupak i mjere za 149 Objavljeno u Nar. nov., br. 58/11 i 60/11.
zatitu dostojanstva radnika te mjere zatite od diskriminacije i druga pitanja 150 Sukladno odredbi l. 7. St. 3. Zakona o radu.
vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena 151 Kolektivni ugovor ugostiteljstva objavljen je u Nar. nov., br. 69/02, 139/04 i
kolektivnim ugovorom. 95/10, proirena primjena istog objavljena je u Nar. nov., br. 69/02 i 75/05.
10 / 2011 117
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt
je poslodavac duan u sluaju postojanja vie izvora radnog prava
(kolektivnog ugovora ili vie njih, pravilnika o radu te ugovora o radu)
primijeniti za radnika povoljnije pravo152.
Osnovna plaa = osnovica (koja ne moe biti nia od 36% iznosa
prosjene isplaene bruto plae u Republici Hrvatskoj153) x koefici-
jent (prema sloenosti poslova radnog mjesta154 i normalnim uvjeti-
ma rada155).
Kako je prosjena isplaena bruto plaa u Republici Hrvatskoj u
2010. godini (prema podacima Dravnog zavoda za statistiku) izno-
sila 7.679,00 kuna156 minimalna osnovica za obraun plae u ugo-
stiteljstvu iznosi 2.764,44 kuna157.
Koeficijent ne moe biti nii od 1,00 (koji je predvien za najjed-
nostavnije poslove kao to su ienje, dostavljanje, pomoni rad
u kuhinji i drugi pomoni radovi u ugostiteljstvu, rad na odravanju,
servisu i td.).
Popis radnih mjesta, grupe radnih mjesta i njihova sloenost
prema potrebama organizacije rada, nainu poslovanja, kategoriji
objekta i kvaliteti usluga koje prua poslodavac utvruju se Kolek-
tivnim ugovorom kod poslodavca ili pravilnikom o radu.
Osnovna plaa uveava se za158:
0,5% po godini navrenog radnog staa;
159
za sate rada u kojima radnik povremeno radi u uvjetima rada
koji su tei od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na kojem
je stalno rasporeen i za koje mu je utvrena osnovna plaa160
= od 5 % do 20 %161;
za rad u dane blagdana i u neradne dane i za rad na dan
162
Uskrsa = 50%;
za rad nedjeljom = 30%;
za noni rad = 30%;
za rad u drugoj smjeni u sluaju stalnog smjenskog rada =
10%;
za dvokratni rad = 10%;
za prekovremeni rad = 50%.
Ako je prisutno vie dodataka istovremeno dodaci se zbrajaju i
tako zbirno uveavaju plau. Iznimno, ako je blagdan ili neradni dan
utvren zakonom nedjelja, radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad
na dan blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom163.
152 Prema odredbi l. 7. St. 2.. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11).
153 Sukladno odredbi l. 27. Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, a prema poda-
cima Dravnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.
154 Sloenost poslova radnog mjesta odnosi se na: znaaj radnog mjesta u poslo-
vanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova nekog radnog mje-
sta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani
stupanj kreativnosti i inicijativnosti i ostale psihofizike osobine potrebne za
rad na odreenom radnom mjestu, sukladno odredbi l. 26. t. 3. Kolektivnog
ugovora ugostiteljstva.
155 Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uobiajeni uvjeti za to
radno mjesto i djelatnost poslodavca, sukladno odredbi l. 26. T. 4. Kolektivnog
ugovora za ugostiteljstvo.
156 Prosjena mjesena bruto plaa za 2010. godinu objavljena je u Nar. nov., br.
31/11.
157 7.679,00 kuna x 36% = 2.764,44 kune.
158 Sukladno odredbama l. 28. do 30. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva.
159 Navreni radni sta = radni sta upisan u radnu knjiicu + radni sta kod
poslodavca, prema odredbama l. 28. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva..
160 Sluajevi u kojima radnik radi u oteanim uvjetima rada utvruju se kolek-
tivnim ugovorom ili ugovorom o radu u kojima je odlukom odreen iznos
poveanja osnovne plae.
161 Sukladno odredbama l. 29. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva.
162 Utvrene Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Re-
publici Hrvatskoj, objavljenog u Nar. Nov., br. 136/02, 112/05, 59/06 , 55/08 i
74/11.
163 Prema odredbama l. 30. t.4. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva.
118
7.1.2. Primjer obrauna plae radnika u
ugostiteljstvu
Miro Miri 2 godine radi u ugostiteljskom obrtu Obala (vlasnik
obrta je Ivo Peri) kao konobar (SSS). Prije toga je godinu dana
radio u ugostiteljskom poduzeu ABC d.o.o.
Radno vrijeme u ugostiteljskom obrtu Obala rasporeeno je na
est dana u tjednu (od ponedjeljka do petka po 7 sati, te subotu ili
nedjelju po 5 sati, tj. ukupno 40 sati tjedno).
Ugostitelj Peri donio je Pravilnik o plaama s popisom radnih
mjesta, grupama radnih mjesta i njihovoj sloenosti prema potre-
bama i nainu poslovanja ugostiteljskog obrta, kako slijedi:
Ugostiteljski objekt Obala
vl. Ivo Peri
Zagreb, Ilica bb
Na temelju lanka 27. Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo (Na-
rodne novine br.69/02, 139/04 i 95/10) dana 01.09.2011. godine
donosim
PRAVILNIK O PLAAMA ZAPOSLENIH
U UGOSTITELJSKOM OBRTU OBALA
OSNOVNA PLAA
lanak 1.
Osnovna plaa radnika za puno radno vrijeme i normalni uinak
utvruje se na osnovu sloenosti poslova radnog mjesta.
lanak 2.
Osnovna plaa ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova (pre-
ma strunoj sprema na kojem radnik radi) i osnovice za obraun.
lanak 3.
Osnovica za obraun iznosi 36% prosjene isplaene bruto plae
u Republici Hrvatskoj (koja se utvruje temeljem statistikog po-
datka o kretanju i iznosu prosjene plae u Republici Hrvatskoj koju
objavljuje Dravni zakon za statistiku za cijelu prethodnu kalendar-
sku godinu a primjenjuje se od 01.05. tekue godine).
KOEFICIJENTI SLOENOSTI POSLOVA
lanak 4.
Struna sprema radnika Koeficijent
I. NKV 1,00
II. PKV/NSS 1,10
III. KV 1,25
IV. SSS 1,42
V. VKV 1,65
VI. VS 1,87
VII. VSS 2,00
DODACI NA PLAU
lanak 5.
Osnovna plaa radnika uveava se za 0,5% za svaku navrenu
godinu radnog staa.
lanak 6
Osnovna plaa uveava se za:.
za rad u dane blagdana i u neradne dane i za rad na dan
Uskrsa 50%,
10 / 2011

Valentina Bocak, mag. oec.
ako radnik radi na dane blagdana i Uskrsa, te neradne
dane utvrene zakonom ima pravo na naknadu plae i pla-
u uveanu za najmanje 50%,
za rad nedjeljom 35%,
za noni rad 30%,
za rad u drugoj smjeni u sluaju stalnog smjenskog rada
10%,
za dvokratni rad 10%,
za prekovremeni rad 50%.
Ako je prisutno vie uvjeta istovremeno dodaci se kumuliraju.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 7.
Ovaj pravilnik supa na snagu od 01. rujna 2011. godine..
U Zagrebu, 31.08.2011. godine
 Vlasnik ugostiteljskog objekta:
Ivo Peri
Napomena: na slian nain koeficijente mogu odrediti i pravne
osobe (poduzea).
Osnovna plaa = osnovica (koja ne moe biti nia od 36% iznosa
prosjene isplaene bruto plae u Republici Hrvatskoj) x koeficijent.
Prosjena isplaena bruto plaa u Republici Hrvatskoj u 2011.
godini (prema podacima Dravnog zavoda za statistiku) iznosila je
7.679,00 kuna164 minimalna osnovica za obraun plae u ugo-
stiteljstvu iznosi 2.764,44 kune (7.679,00 kune x 36% = 2.764,44
kune).
Prema Pravilniku o plaama M. Miriu kao konobar sa srednjom
strunom spremom (SSS) pripada koeficijent od 1,42.
Osnovna plaa = 2.764,44 kune x koeficijent
= 2.764,44 kune x 1,42 = 3.925,50 kuna
a) uveanje plae za godine staa
Plaa radnika M. Miria se uveava za 1,5 % - temeljem
ostvarenog radnog staa (2. godine u obrtu Obala + 1 godi-
na u ABC = 3 godine x 0,5 % = 1,5 %),
= 3.925,50 kuna x 1,5 % = 58,88 kuna,
= 3.925,50 kuna + 58,88 kuna = 3.984,39 kuna
b) uveanje plae za rad nedjeljom
Pretpostavimo da je konobar Miri tijekom mjeseca listopada
2011. radio dvije nedjelje (01. i 15.10.), ukupno 10 sati (svake
nedjelje po 5 sati). Pravilnikom o radu propisano je uveanje
plae za rad nedjeljom za 35%.
Poslodavac ima radno vrijeme organizirano u 6 radnih dana
od ukupno 40 sati tjedno (ponedjeljak petak po 7 sati i su-
bota (ili nedjelja) po 5 sati), te listopad 2011.iznosi 172 radna
sata (21 dan x 7 sati = 147, te 5 subota po 5 sati = 25 =
147 + 25 = 172). Kako bruto plaa konobara Miria iznosi
3.925,50 kuna, proizlazi da sat rada u listopadu iznosi 22,82
kune (3.925,50 kuna / 172 sata).
Sat rada u nedjelju = 22,82 x 35% = 7,99 kuna
Uveanje plae za rad nedjeljom = 10 sati (2 x 5 sati) x 7,99
kune = 79,90 kuna.
Ukupna bruto plaa = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaa
uveana za godine staa) + 79,90 kuna = 4.064,29 kune.
164 Prosjena mjesena bruto plaa za 2010. godinu objavljena je u Nar. nov., br.
31/11.
10 / 2011
Raunovodstvo
c) u veanje plae za rad blagdanom
Pretpostavimo da je konobar Miri tijekom studenog 2011.
radio na blagdan Svih Svetih (01. studenog), koji je Miriu pa-
dao u radni dan u tjednu (utorak) 7 sati.
Za rad blagdanom radnik ima pravo na uveanje plae od 50%
(prema pravilniku o radu, te kolektivnom ugovoru za ugostitelj-
stvo) i naknadu (prema kolektivnom ugovoru ugostiteljstva)165.
Mjesec studeni 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna (ponedje-
ljak petak po 7 sati i subota (ili nedjelja) po 5 sati) ima 174
radna sata (22 dana x 7 sati + 4 dana x 5 sati = 174 sata).
Bruto plaa konobara Miria (osnovna plaa uveana za godi-
ne staa) iznosi 3.925,50 kuna, te sat rada u studenom iznosi
22,56 kune (3.925,50 kuna / 174 sata).
Naknada plae = 22,56 kune x 7 sati = 157,92 kuna.
Sat rada na blagdan = 22,56 kune x 50% = 11,28 kuna.
Uveanje plaa za rad blagdanom = 7 sati x 11,28 kuna =
78,96 kuna.
Ukupno naknada i uveanje plae za rad blagdanom = 236,88
kn (157,92 + 78,96).
Navedeno se moe izraunati i samo u postocima, tj. kako su
blagdani neradni dani, za vrijeme kojih radniku pripada nakna-
da plae kao da je radio dakle 100%, uveano za uveanje
plae na rad blagdanom 50%, ukupno uveanje iznosi 150%
(sat rada u studenom = 22,56 kune x 150% = 33,84 kune.
Rad na blagdan 7 sati x 33,84 kune = 236,88 kuna).
Ukupna bruto plaa = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaa
uveana za godine staa) + 236,88 kuna = 4.221,27 kuna.
d) uveanje plae za prekovremeni rad
Pretpostavimo da je konobar Miri tijekom rujna 2011. radio 5
sati prekovremeno (tj. od ponedjeljka do subote je odradio 40
sati i jo u subotu 5 sati).
Za prekovremeni rad radnik ima pravo na uveanje plae od
50% (prema pravilniku o radu, te kolektivnom ugovoru za ugo-
stiteljstvo).
Mjesec rujan 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna (ponedje-
ljak petak po 7 sati i subota (ili nedjelja) po 5 sati) ima 174
radna sata (22 dana x 7 sati + 4 dana x 5 sati = 174 sata).
Bruto plaa konobara Miria iznosi 3.925,50 kuna, pa sat rada
u rujnu 2011. iznosi 22,56 kune (3.925,50 kuna / 174 sata).
Prekovremeni sat = 22,56 kune x 50% = 11,28 + 22,56 =
33,84 kuna.
Plaa za prekovremeni rad = 5 sati x 33,84 kune = 169,20
kuna.
Ukupna bruto plaa = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaa
uveana za godine staa) + 169,20 kuna = 4.153,59 kune.
e) uveanje plae za prekovremeni rad nedjeljom
Pretpostavimo da je konobar Miri tijekom rujna 2011. nakon
odraenog radnog tjedna od 40 sati, radio i u nedjelju 6 sati.
Kako je ve tijekom tjedna odradio 40 sati, rad u nedjelju je
prekovremeni rad.
Pravilnikom o radu propisano je uveanje plae za rad nedje-
ljom za 35%, dok za prekovremeni rad radnik ima pravo na
uveanje plae od 50% (prema pravilniku o radu, te kolek-
tivnom ugovoru za ugostiteljstvo). Ta se uveanja kumulira-
ju (zbrajaju), te ukupno uveanje plae iznosi 85% (35% +
50%).
Mjesec rujan 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna (ponedje-
ljak petak po 7 sati i subota (ili nedjelja) po 5 sati) ima 174
radna sata (22 dana x 7 sati + 4 dana x 5 sati = 174 sata).
165 Sukladno odredbi l. 33. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva.
119
Raunovodstvo Ugostiteljstvo
porezni i raunovodstveni aspekt

Bruto plaa konobara Miria iznosi 3.925,50 kuna, pa sat rada

u rujnu 2011. iznosi 22,56 kune (3.925,50 kuna / 174 sata). Ne zaboravite:
Uveani sat (prekovremeno + nedjelja) = 22,56 kune x 85% bavljanje ugostiteljske djelatnosti propisano je Zako-
O
= 19,18 kuna + 22,56 = 41,74 kuna. nom o ugostiteljskoj djelatnosti.
Uveana plaa (prekovremeno + nedjelja) = 6 sati x 41,74 Ugostiteljska djelatnost moe se obavljati putem otvo-
kuna = 250,44 kuna. renog ugostiteljskog obrta ili registriranog poduzea.
Ukupna bruto plaa = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaa Ugostitelji obrtnici kao i ugostiteljska poduzea moraju
uveana za godine staa) + 250,44 kune = 4.234,83 kune. ispunjavati uvjet strune osposobljenosti.
f) uveanje plae za prekovremeni rad blagdanom Ugostitelji trebaju izraditi normative utroka hrane i
Pretpostavimo da je konobar Miri tijekom listopada 2011. pia.
radio na blagdan Dana nezavisnosti (08. listopada) 8 sati. Kalo, rastep, kvar i lom u ugostiteljstvu propisani su od
Kako je ve od ponedjeljka do petka odradio 35 sati + 8 sati strane Gospodarske i Obrtnike komore.
rada na blagdan ukupno ini 43 radna sata, od ega su 3 sata Ugostitelji mogu proizvode i dobra nabavljati i od gra-
prekovremeni rad na blagdan (a 5 sati rad na blagdan). ana koji nemaju registriranu djelatnost (ali su upisani
Pravilnikom o radu (kao i kolektivnim ugovorom za ugostitelj- kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva).
stvo) propisano je uveanje plae za rad blagdanom za 50%, Promet ostvaren obavljanjem ugostiteljske djelatnosti
dok za prekovremeni rad radnik ima pravo na uveanje pla- podlijee plaanju poreza na potronju.
e od 50% ). Ta se uveanja kumuliraju (zbrajaju), te ukupno Plae (kao i ostala prava) radnika zaposlenih u ugosti-
uveanje plae iznosi 100% (50% + 50%). Za rad blagdanom teljstvo propisana su Kolektivnim ugovorom ugostitelj-
radnik ima pravo i na naknadu (prema kolektivnom ugovoru stva.
ugostiteljstva)166.
Mjesec listopad 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna ima 172
radna sata (21 dan x 7 sati = 147, te 5 subota po 5 sati = 25
= 147 + 25 = 172). Kako bruto plaa konobara Miria iznosi
3.925,50 kuna, proizlazi da sat rada u listopadu iznosi 22,82
kune (3.925,50 kuna / 172 sata).
Naknada plae = 22,82 kune x 5 sati167 = 114,10 kuna.
Uveani sat (blagdan) = 22,82 kune x 50% = 11,41 + 22,82
= 34,23 kune.
Uveani sat (prekovremeno + blagdan) = 22,82 kune x
100% = 22,82 + 22,82 = 45,64 kuna.
Plaa za rad na blagdan = 5 sati x 34,23 kune = 171,15
kuna
Plaa za prekovremeni rad blagdanom = 3 sata x 45,64
kune = 136,92 kuna.
Ukupna bruto plaa = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaa
uveana za godine staa) + naknada 114,10 kuna + uvea-
nja 171,15 kuna + 136,92 kuna = 4.406,56 kuna.

166 Sukladno odredbi l. 33. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva.

167 Iako je radnik na blagdan odradio 8 sati, naknada se rauna za puno radno
vrijeme tj. 5 sati, koje bi radnik radio u subotu, a kako se radi o blagdanu koji je
neradni dani u Republici Hrvatskoj, ima pravo na naknadu plae kao da je radio
(dakle za 5 radnih sati).

120 10 / 2011

Berislav Matkovi, dipl. iur.
Rokovi u
poreznom postupku
U komunikaciji sa poreznim tijelom, za provoenje odreenih radnji, propisani su odreeni
rokovi kojih se porezni obveznik mora pridravati.
Rokovi u poreznom postupku imaju vidnu ulogu, osobito kada idu u korist poreznog obveznika
radi ostvarivanja odreenog prava ili interesa. Isto tako, rokovi su vani i pri ispunjavanju
obveza poreznih obveznika prema poreznim tijelima, a nepotivanje tih rokova sankcionirano
je kao prekraj.
O rokovima u poreznom postupku detaljnije u nastavku lanka.
1. Uvod
Vrijeme je u pravu bitan imbenik koji utie na stjecanje ili gubitak
prava. U postupovnom pravu openito, pa tako i u Opem poreznom
zakonu (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11 nastavku teksta: OPZ) rok je
odreeno vrijeme u kojem se neka procesna radnja moe poduzeti s
ciljem da proizvede odreeni pravni uinak.
Komunikacija izmeu poreznih tijela kao reprezentanta drave i po-
reznih obveznika fizikih i pravnih osoba koji su duni plaati porez
zasniva se na obavljanju odreenih radnji koje imaju za cilj da se
tono utvrdi porezna obveza i da se ista na vrijeme plati.
Sve te radnje i postupci propisani su raznim zakonima koji propi-
suju obvezu plaanja pojedine vrste poreza, te za sve su odreeni
rokovi u kojima se trebaju obaviti.
Porezni obveznici duni voditi sve propisane evidencije, koje omo-
guuju uvid u pravilnost obrauna poreza, voditi poslovne knjige,
odnosno knjigovodstvo sukladno zakonu, podnositi mjesene i go-
dinje obraune poreza, te isti u odreenom roku platiti.
Primjera radi navodimo neke rokove koji su bitni u poreznom po-
stupku, kako kod podnoenja poreznih prijava, tako i kod plaanja
istih.
Podnoenje godinje prijave poreza na dohodak moe se obaviti
do kraja veljae tekue godine za prethodnu godinu, godinja prijava
poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K do kraja travnja te-
kue godine za prethodnu godinu za obveznike poreza na dobit, a do
kraja veljae za obveznike poreza na dohodak.
Obraunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za proteklo
mjeseno obraunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do
zadnjeg dana u tekuem mjesecu (npr. do kraja veljae za obraun-
sko razdoblje od sijenja). Obraunani i prijavljeni PDV za proteklo
10 / 2011
Porezi
tromjeseno obraunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do
zadnjeg dana u tekuem mjesecu (npr. do kraja travnja za prvo obra-
unsko razdoblje). Obraunani i prijavljeni PDV za proteklo godinje
obraunsko razdoblje najkasnije do konca travnja tekue godine za
proteklu kalendarsku (odnosno poslovnu) godinu.
Predujam poreza na dobit plaa se mjeseno do kraja mjeseca za
protekli mjesec. Porez na nasljedstvo i darove porezni obveznik je
duan platiti u roku od 15. dana od dana dostave rjeenja o ostvari-
vanju tog prava.
Porez na promet nekretnina porezni obveznik je duan platiti u roku
od 15. dana od dana dostave rjeenja o utvrivanju poreza na pro-
met nekretnina.
alba na rjeenje po nalazu inspekcijskog nadzora moe se podni-
jeti u roku od 30 dana od primitka istoga, alba na rjeenje o ovrsi u
roku od 8 dana po primitku istoga.
Isto tako OPZ-om odreeni su rokovi za zastaru od tri (relativna )
i est (apsolutna ) prava na utvrivanje porezne obveze i kamata,
pokretanje prekrajnog postupka, naplatu poreza, kamata, trokova
ovrhe i novanih kazni.
Dakle vidljivo je da su sve radnje u poreznom postupku vezane za
odreene rokove, kojih su se sudionici u poreznom postupku duni
pridravati.
2. Vrste rokova u poreznom
postupku
U poreznom postupku rokove moemo podijeliti na:
zakonske rokove- to su rokovi odreeni zakonom ili drugim
propisom (npr. rok za albe, za podnoenje prijedloga za povrat
u prijanje stanje, obnovu postupka i dr. ). Ti rokovi su preklu-
zivni rokovi, jer se nakon proteka roka trpi pravna posljedica
121
Porezi
Rokovi u poreznom postupku
proputanja, a isti se nakon proteka ne moe produljiti, osim
iznimno kod roka za povrat u prijanje stanje ( l. 84. OPZ-a).
rokovi koji su odredivi unutar zakonom propisanog roka. Tako
OPZ- u lanku 112.- stavak 3. odreuje da se na zapisnik o
inspekcijskom nadzoru moe podnijeti prigovor, te da porezno
tijelo pri odreivanju roka mora voditi rauna da rok za prigo-
vor ne moe biti krai od 5 ni dui od 20 dana. U tom smislu
porezno tijelo e u rasponu od 5 do 20 dana odrediti trajanje
roka za podnoenje prigovora na zapisnik.
Rokovi koji su preputeni poreznom tijelu koje vodi postupak.
Za poduzimanje radnji u poreznom postupku, ako za te rad-
nje nije propisan rok niti odreen raspon njegova trajanja, rok
e odrediti tijelo koje vodi postupak, samostalno, temeljem
odredbi lanka 79. stavak 2. Zakona o opem upravnom po-
stupku (Narodne novine br.47/09), a suglasno odredbi lan-
ka 4. OPZ-a.
3. Raunanje rokova u poreznom
postupku
Rokovi u poreznom postupku se raunaju na:
dane u tom sluaju dan dostave ili priopenja odnosno dan u
koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje roka, ne ura-
unava se u rok, nego rok poinje tei od prvog slijedeeg dana.
mjesece i
godine.
Ako se rokovi raunaju na mjesece i godine rokovi zavravaju
onog dana u mjesecu, odnosno godini, koji odgovara danu kad je
rok poeo tei (to je onaj dan kad je rjeenje dostavljeno).
Kada takvog dana po broju nema u posljednjem mjesecu u kojem
istie rok, onda rok zavrava posljednji dan tog mjeseca (npr. ako
se radi o zakonskom roku od tri mjeseca, a dostava je izvrena 30.
studenog, rok e se zavriti 28. odnosno ako se radi o prestupnoj
godini, 29. veljae).
Zavretak roka moe se odrediti i odreenim kalendarskim danom
(npr. 30. lipnja).
Na poetak i tijek rokova ne utjeu nedjelje ni dravni praznici.
Kada posljednji dan roka pada u nedjelju ili dravni praznik, odnosno
na dan kada porezno tijelo ne radi, rok ne istie tog dana nego prvog
slijedeeg radnog dana ( npr. ako posljednji dan roka pada u subotu
30 travnja kada porezno tijelo ne radi, rok istie 2. svibnja).
Sukladno Zakonu o blagdanima, spomen danima i neradnim da-
nima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 136/02), neradni dani su:
1. sijeanj Nova Godina
6. sijeanj Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
Uskrsni ponedjeljak drugi dan Uskrsa
Tijelovo _________
1. svibnja Praznik rada
22. lipnja Dan antifaistike borbe
25. lipnja Dan dravnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan nezavisnosti
1. studenog Svi sveti
25. i 26. prosinca Boini blagdani
Kada je rjeavanje podneska ovisno o njegovoj predaji u roku,
smatra se da je isti predan u roku ako je poreznom tijelu stigao prije
nego je rok istekao.
Kada porezni obveznik predaje podnesak neposredno smatra se
da je predan u roku ako ga je predao poreznom tijelu do isteka rad-
nog vremena posljednjeg dana roka.
122
Ako se podnesak predaje putem pote preporueno, dan
predaje poti smatra se danom predaje poreznom tijelu. U
sluaju da se podnesak predaje putem pote obino, (ne
preporueno) onda se kao dan predaje podneska smatra
dan kada je porezno tijelo isti zaprimilo.
U svezi s naprijed navedenim navodimo stajalite sudske prakse
i to presudu Upravnog suda Republike Hrvatske Us-4543/96 od 21.
svibnja 1998 godine koje glasi:
Ako je subota neradni dan upravnog tijela, rok za podnoenje
albe nije mogao istei toga dana, ve nakon isteka slijedeeg
prvog radnog dana upravnog tijela.
4. Produenje roka u poreznom
postupku
lanak 83. OPZ-a propisuje nain i postupak po kojem se moe
odobriti produljenje roka na zahtjev poreznog obveznika.
Stavak 1. navedenog lanka propisuje da produljeni rok moe tra-
jati najdulje onoliko koliko je trajao rok koji se produljuje te se ne
moe ponovo produivati.
Tako npr. kada je po uruenju zapisnika nakon obavljenog inspek-
cijskog nadzora poreznom obvezniku ostavljen rok od pet dana da
moe uloiti prigovor, isti se rok, na zahtjev poreznog obveznika
moe produiti jo za najvie pet dana.
Zahtjev za produljenje roka mora se podnijeti u pisanom obliku, i to
prije isteka roka ije se produljenje trai.
Primjer Zahtjeva:
POREZNA UPRAVA
PODRUNI URED ____________
Odjel za nadzor
Predmet:
Zahtjev za produljenje roka radi podnoenja prigovora na
zapisnik
Zapisnikom o provedenom nadzoru Klasa____ Ur.br:____ koji
mi je ureen dana 1. rujna. 2010 godine ostavljen mi je rok od
pet dana da mogu podnijeti prigovor na isti.
Kako se radi o obimnoj materiji na koju namjeravam dati prigo-
vor, te na injenicu da neke dokaze koje u predoiti jo nisam
pribavio, molim da mi u smislu odredaba lanka 83. OPZ-a pro-
duljite rok za podnoenje prigovora za jo pet dana kako bi mo-
gao kvalitetno i dokumentirano predoiti svoje miljenje i dokaze
po predmetnom nadzoru.
 Za poreznog obveznika:
 Direktor
Iz naprijed navedenog vidljivo je da su zakonski rokovi po pravilu
neproduljivi, te se samo iznimno mogu produljiti ako zakon doputa
mogunost njihovog produljenja.
10 / 2011

Berislav Matkovi, dipl. iur.
Rokovi koje odreuje slubena osoba u poreznom tijelu mogu se
produljiti i to:
ako postoji pisani zahtjev poreznog obveznika kojem je rok
odreen,
ako je taj zahtjev podnesen prije isteka odreenog roka, i
ako postoji opravdan razlog za produljenje roka.
Kada su u pitanju dokazi koje porezni obveznik dostavi nakon pro-
teka odobrenog roka, a prije nego to se donese rjeenje kojim se
odluuje o meritumu stvari, porezno tijelo bi trebalo prihvatiti te do-
kaze i o njima odluiti. Ovo prije svega imajui u vidu naelo mate-
rijalne istine koje obvezuje porezno tijelo da prije donoenja rjeenja
utvrdi sve odluujue injenice za donoenje zakonitog i pravilnog
rjeenja.
Prema odredbama stavka 3. lanka 83. OPZ-a porezno tijelo o za-
htjevu za produljenje roka odluuje zakljukom.
Zakon ne postavlja posebne uvjete za produljenje roka i u praksi
se taj zahtjev gotovo uvijek uvaava. Da bi se izbjeglo nepotrebno
odugovlaenje postupka, propisuje se da se zahtjev mora podnijeti
najkasnije posljednjeg dana prije nego to istekne zadani rok, te da
produljenje moe biti odobreno u trajanju najdulje onoliko koliko je
trajao rok koji se produuje. Ako je dan rok od pet dana, zahtjev za
produljenje roka mora se podnijeti najkasnije peti dan, a rok se moe
produljiti najvie pet dana. Kada bi porezni obveznik podnio novi za-
htjev za produljenje roka, porezno tijelo bi takav zahtjev odbacilo kao
nedoputen.
U nastavku dajemo primjer zakljuka:
POREZNA UPRAVA
PODRUNI URED_________
Odjel za nadzor
Klasa:
Ur. Broj:
Na temelju lanka 77. zakona o opem upravnom postupku (Na-
rodne novinebr. 47/09), a u vezi sa lankom 4. i 83. Opeg pore-
znog zakona (Narodne novine br.147/08 i 18/11) u postupku nad-
zora pravilnosti obrauna poreza _______za razdoblje________
kod _________donosi se
Z A K LJ U A K
Poreznom obvezniku XY iz zagreba produava se rok za podno-
enje prigovora na zapisnik o obavljenom nadzoru _______klasa:
Ur.br: za pet dana, raunajui od primitka ovog zakljuka.
O b r a z l o e nj e
Kod poreznog obveznika XY iz Zagreba obavljen je nadzor
___________o emu je sainjen zapisnik Klasa. Ur. Br. Koji je
porezni obveznik primio dana 1. rujna 2011 godine. U navedenom
zapisniku odreen je rok za podnoenje prigovora od pet dana ra-
unajui od dana primitka zahtjeva.
Porezni obveznik je blagovremeno podnio zahtjev za produljenje
roka za prigovor koji je obrazloio injenicom da mu treba vie vre-
mena da prikupi dokaze kojima bi doprinio da se injenino stanje
pravilno utvrdi, da mu je knjigovoa bolestan, da je materija u za-
pisniku inae previe obimna da bi se u tako kratkom roku mogao
istai kvalitetan prigovor.
Porezno tijelo imajui u vidu navedene razloge, zahtjev poreznog
obveznika smatra opravdanim, a na temelju odredaba lanka 83.
10 / 2011
Porezi
Opeg poreznog zakona produljilo je ovim zakljukom rok za pri-
govor za jo pet dana.
Protiv ovog zakljuka ne moe se uloiti posebna alba, ali isti
se moe pobijati u albi protiv rjeenja.
elnik poreznog tijela
Bit i sutina poreznog postupka je pravilno i u cijelosti utvrditi i-
njenino stanje da bi se mogla utvrditi porezna osnovica, odnosno
porezna obveza. Kod odluivanja o zahtjevu za produljenje roka uvi-
jek to treba imati u vidu. Radi toga se ovi zahtjevi najee uvaava-
ju, bez obzira to se njima nekad moe samo odugovlaiti postupak.
Odredbom stavka 5. lanka 83. zakonodavac ostavlja mogunost
poreznom tijelu da produetak roka uvjetuje davanjem sredstava
osiguranja plaanja. Tom je odredbom poreznom tijelu ostavljena
iroka mogunost da na temelju slobodne procjene odlui hoe li
radi odobrenja zahtjeva postaviti uvjet za davanjem sredstava osi-
guranja.
Ovo se u praksi rijetko trai, a ako se ve odlui traiti od pore-
znog obveznika, bez obzira to se radi o slobodnoj ocjeni slubenika
poreznog tijela, treba dati valjane razloge zbog kojih je donijelo takvu
odluku. Sredstva osiguranja koja se mogu traiti propisana su lan-
kom 122. OPZ-a.
5. Prekrajne odredbe
za nepotivanje rokova
Nepotivanje rokova u poreznom postupku je sankcionirano tako
da su OPZ-om propisane novane kazne za prekraje u sluajevima
kada se pojedine radnje u poreznom postupku ne provedu u propi-
sanom roku.
Tako je lanak 207. OPZ-a propisao da e se novanom kaznom za
prekraje kazniti onaj tko:
ne prijavi injenice bitne za utvrivanje njegove porezne obve-
ze u zakonskom roku,
kao trgovako drutvo ne prijavi injenicu promjene vein-
skog vlasnika u propisanom roku,
ne prijavi injenicu stjecanja veinskog udjela ili injenicu da
je u sustavu povezanih drutava u propisanom roku,
poslovne knjige druge evidencije i knjigovodstvene isprave ne
uva u rokovima propisanim zakonom,
kao porezni obveznik ne preda poreznu prijavu poreznom tijelu
u propisanom roku.
Za navedene prekraje kaznit e se odgovorna osoba u pravnoj
osobi kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna.
Ako se navedeni prekraj ini u povratu u roku od dvije godine, po-
reznom obvezniku moe se uz novanu kaznu izrei i zatitna mjera
privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
123
Porezi

Milivoj Friganovi, mag. oec.

Oporezivanje dohotka
nerezidenata
fizikih osoba u RH
Sadraj:
1. Razumijevanje OECD Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 125
1.1. Pojam dvostrukog oporezivanja 125
1.2. Nastanak OECD Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 125
1.3. Utjecaj Modela Ugovora OECD 126
1.4. Struktura Modela Ugovora OECD, nain izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i odnos bilateralnih ugovora i prava EU 126
1.5. Komentari uz lanke, odnos prema ranijim verzijama Modela Ugovora OECD-a, rezerve odreenih zemalja 127
1.6. Bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i prava EU 127
2. Porezni obveznici - rezidenti i nerezidenti 127
2.1. Definiranje pojmova rezident i nerezident prema hrvatskim propisima 128
2.2. Definicija rezidenta lanak 4. Modela Ugovora OECD-A 128
2.3. Primjeri utvrivanja rezidentnosti poreznih obveznika 129
3. Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u RH 131
4. Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju 132
4.1. Smisao i sadraj Meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 132
4.2. Izbjegavanje dvostrukog plaanja doprinosa 134
4.3. Obveza doprinosa za strance i primjena meudravnih Ugovora o socijalnom osiguranju 134
4.4. Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeni u RH 135
5. Obveze isplatitelja pri isplatama dohotka nerezidentima 137
6. Dohodak od nekretnina 140
7. Dividende 140
8. Kamate 142
9. Naknade za autorska prava 143
10. Kapitalni dobitak - dobit od otuenja imovine 144
11. Samostalna djelatnost - lanak 14. Ugovora 145
12. Nesamostalan rad 146
12.1. Promjena komentara uz lanak 15. stavak 2. u tiskanom Modelu Ugovora OECD -2010. 147
12.2. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada (plae) osoba izaslanih u RH 148
13. Naknada lanova uprave 149
14. Umjetnici i sportai - izvoai 150
15. Mirovine 151
16. Dravna sluba 153
17. Studenti 153
18. Profesori, nastavnici i znanstvenici 154
19. Ostali dohodak 154
124 10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
U uvjetima sve vee globalizacije zbivanja, sve lake komunikacije
i sve veih mogunosti prijenosa kapitala, rada, roba, usluga, inte-
lektualnog vlasnitva i sl. prilino se poveala meunarodna mobil-
nost pojedinaca to zahtijeva meunarodno reguliranje tih procesa.
U tom smislu Republika Hrvatska zakljuuje sve vie ugovora o so-
cijalnom osiguranju i ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-
nja kako bi se to intenzivnije ukljuila u taj neizbjeni globalizacijski
proces.
Republika Hrvatska, kao i veina drava svijeta, kod sklapanja
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja daje veliki znaaj
Modelu ugovora OECD-a i njegovim Komentarima koji su osnova
za sklapanje konkretnih ugovora s drugim dravama. Naravno da
drave koje sklapaju bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja prilagoavaju dati Model ugovora OECD-a svojim po-
trebama i dodatno ureuju i preciziraju svoje odnose.
U tom smislu Republika Hrvatska u 2011. godini primjenjuje 49
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i moe se rei da
su sklopljeni ugovori sa svim evropskim dravama koji su na snazi
osim s Portugalom.
Autor se u ovom lanku sluio saetim i auriranim verzijama
Modelom ugovora OECD-a koji je tiskan 2005. (OECD Model Tax
Convention on income and on capital condensed version 2005.)
Modelom ugovora OECD-a 2008. i Modelom ugovora OECD-a 2010.
te njegovim nezaobilaznim Komentarima. Treba rei da se tiskane
verzije Modela ugovora OECD a 2008. i 2010. bitno ne razlikuju od
Modela ugovora 2005.
Jedina i velika razlika koja proizlazi iz saete verzije Modela ugo-
vora OECD - 2010., (u odnosu na Modele ugovora 2005. i 2008.)
je potpuno novi lanak 7. (Dobit od poslovanja) u kojem se mije-
nja nain pripisivanja dobiti stalnoj poslovnoj jedinici u dravi izvora
(meutim, to nije predmet ovog lanka)
Na dalje, Modelom ugovora OECD 2010 izmijenjen je i Komentar
(koji je relevantan i u tumaenju pojedinih lanaka ugovora o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja koji su sklopljeni i prije 2010.) uz
slijedee lanke Modela: lanak 1. - Osobe na koje se primjenjuje (u
vezi investicijskih fondova), lanak 4.- Rezident (objanjava se polo-
aj SWF fondova), lanak 5. Stalna poslovna jedinica (pitanje opo-
rezivanja poslovanja posredstvom satelita u geostacionarnoj orbiti),
lanak 12. Naknade za autorska prava (dopunjeni su komentari
kada se radi o satelitskim operatorima i njihovim klijentima) i lanak
15. Dohodak od nesamostalnog rada (novi komentari omoguava-
ju poricanje formalnih ugovora pri zlouporabama zaposlenja na krai
rok koji se nerijetko dogaa u meunarodnoj praksi - o tome emo
vie govoriti u daljnjem tekstu).
Kao to znamo, u Republici Hrvatskoj je od 1. sijenja 2003. godi-
ne uvedena obveza plaanja obveznih doprinosa i na oblike dohotka
to nije uobiajeno u drugim dravama, pa u tom smislu sve vei
znaaj dobivaju i meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju (u
2011. se primjenjuje 25 ugovora) koji su odluujui pri donoenju
odluke da li treba ili ne treba obraunati obvezne doprinose na odre-
ene oblike dohotka.
Posebno treba voditi rauna da su meunarodni ugovori po svo-
joj snazi iznad domaeg zakonodavstva o emu bi morali svi voditi
rauna, isplatitelji, nadlena tijela i posebno sudovi u Republici Hr-
vatskoj.
Tuzemni isplatitelj prije obrauna i isplate dohotka fizikoj osobi-
strancu prvo treba utvrditi rezidentnost (vodei rauna o tome da li
s dravom toga stranca RH primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja) zatim, ako utvrdi da se radi o rezidentu drave
ugovornice (dravi s kojom RH primjenjuje Ugovor) tj. nerezidentu za
10 / 2011
Porezi
RH, isplatitelj dohotka treba definirati vrstu dohotka koja se nerezi-
dentu treba isplatiti te potom primijeniti konkretni lanak Ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne postoji
poseban lanak za drugi dohodak propisan Zakonom o porezu na
dohodak ali ga moemo prepoznati u lancima ugovora i to: l. 12.
(naknada za autorska prava), l. 16. (naknada lanovima uprave), l.
17. (naknade umjetnicima i sportaima), 20. (nastavnike naknade)
i l. 21. (ostali dohodak).
Ako isplatitelj utvrdi da se radi o fizikoj osobi (strancu) koji je re-
zident drave s kojom Republika Hrvatska ne primjenjuje Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada isplatitelj primjenjuje is-
kljuivo Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak
na isti nain kao da se radi o hrvatskom rezidentu.
Ako se radi o isplati dohotka koji podlijee plaanju obveznih dopri-
nosa (dohodak od nesamostalnog rada, drugi dohodak, samostalna
djelatnost i druga djelatnost) treba utvrditi da li s dravom iji je re-
zident primatelj dohotka Republika Hrvatska primjenjuje Ugovor o
socijalnom osiguranju.
Detaljno o ovoj problematici, nekim prijepornim pitanjima te prak-
tinim rjeenjima piemo u ovom lanku.
1. Razumijevanje oecd modela
ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
1.1. Pojam dvostrukog oporezivanja
Postoji juridiko (pravno) dvostruko oporezivanje i ekonomsko
dvostruko oporezivanje. Juridiko dvostruko oporezivanje nastaje
kada se isti predmet oporezivanja (npr. dohodak) jedne osobe (fi-
zike ili pravne) i za isto porezno razdoblje oporezuje u dvije ili vie
drava. Uinak juridikog dvostrukog oporezivanja je vrlo nepovoljan
za razmjenu dobara i usluga i kretanje kapitala, tehnologije i osoba
to ukazuje na vanost i potrebu uklanjanja dvostrukog oporezivanja.
Ekonomsko dvostruko oporezivanje za razliku od juridikog dvo-
strukog oporezivanja, nastaje kada se porezni objekt istovremeno
oporezuje u dvije drave (preciznije: dvije razliite porezne jurisdikci-
je) u rukama dva razliita porezna obveznika. Ekonomsko dvostru-
ko oporezivanje se javlja u sluaju usklaivanja porezne osnovice
kod transfernih cijena.
1.2. Nastanak OECD Modela Ugovora
o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja
Na prijedlog Poreznog odbora (engl. Fiscal Committee) koji je izra-
dio Nacrt ugovora o dvostrukom oporezivanju porezima na dohodak
i na imovinu, Vijee OECD-a je 30. srpnja 1963. usvojilo Preporu-
ku vezanu za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i pozvalo vlade
zemalja da se, pri sklapanju ili reviziji bilateralnih ugovora, ravnaju
prema Nacrtu Ugovora. Reviziju Nacrta Ugovora iz 1963. i njegova
komentara zapoeo je (sljednik Poreznog odbora) Odbor za porezna
pitanja (engl. Committee on Fiscal Affairs) nakon 1971. to je ima-
lo za posljedicu da se 1977. objavio novi Modela Ugovora i njegov
Komentar.
Godine 1991. Odbor za porezna pitanja je shvatio da je revizija
Modela Ugovora i njegovog Komentara stalan proces te je prihva-
tio koncept o pokretnom Modelu Ugovora kojeg je periodiki i
promptno osuvremenjivao i mijenjao bez ekanja na potpunu revizi-
ju. Tako je dolo do tiskanja tih pokretnih Modela Ugovora iz 1977.,
1992., 1997., 2003., 2005., 2008. i 2010.
125
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
1.3. Utjecaj Modela Ugovora OECD
Od samog poetka zemlje lanice OECD-a su se u velikoj mjeri
ravnale prema Modela Ugovora OECD-a kada su sklapale i revidirale
svoje bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te
je tako povean njihov broj.
Utjecaj Modela Ugovora OECD-a se proirio izvan podruja OECD-
a te je postao temeljni dokument na koji se poziva u pregovorima
izmeu lanica OECD-a i nelanica te izmeu nelanica OECD-a. To
se naravno odnosi i na Republiku Hrvatsku kojoj je Model Ugovora
OECD-a bio temelj pri sklapanju bilateralnih ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja (velika veina lanaka Modela Ugovora
OECD-a su doslovno prenijeta u bilateralne ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja to je posve u redu). Za tumaenje tih bi-
lateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Komentar
kao sastavnio dio Modela Ugovora OECD-a je bio temelj za tumae-
nje i primjenu odredbi ve postojeih bilateralnih ugovora.
1.4. Struktura Modela Ugovora OECD,
nain izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja i odnos bilateralnih
ugovora i prava EU
lanci 1. i 4. Modela Ugovora OECD-a definiraju na koje osobe
se primjenjuje, lanak 2. definira na koje se poreze primjenjuje ovaj
Model Ugovora OECD-a ,lanak 3. definira temeljno znaenje pojmo-
va (izraza) koji se koriste dok se lanak 5. bavi definiranjem stalne
poslovne jedinice (engl. permanent establishment).
lancima 6. do 22. (s izuzetkom lanka 9. koji se bavi povezanim
drutvima s kojim je povezana problematika transfernih cijena) odre-
uju kojoj se dravi ugovornici po pojedinim vrstama dohotka daje
pravo oporezivanja. lanak 22. to isto odreuje za imovinu.
Ovi lanci dodjeljuju (raspodjeljuju):
iskljuivo pravo oporezivanja (bez ikakvih ogranienja)
dravi izvora dohotka tj. dravi gdje je dohodak nastao
(dohodak od nekretnina smjetenih u toj dravi ukljuujui do-
hodak od poljoprivrede i umarstva, dobit od otuenja takve
imovine i imovina koja je predstavlja - l.6. i stavak 1. lanaka
13. i 22., dobit od stalne poslovne jedinice smjetene u toj
dravi i dobit od otuenja takve poslovne jedinice lanak 7.,
dohodak od djelatnosti izvoaa umjetnika i portaa l. 17.,
naknade lanova uprave plaene od drutva koji je rezident te
drave l. 16., primanja od nesamostalnog rada od privat-
nog rada u toj dravi, osim ukoliko zaposlenik boravi u njoj ma-
nje od 183 dana i ako su ispunjeni odreeni uvjeti i primanja iz
nesamostalnog rada izvrenog na brodu ili zrakoplovu koji se
koristi u meunarodnom prijevozu ili na rijenom brodu, ako
je mjesto stvarne uprave drutva smjeteno u toj dravi l.
15.), ili
ogranieno pravo oporezivanja u dravi izvora (dividende
l. 10. i kamate l. 11.), ili
iskljuivo pravo oporezivanja (bez ikakvih ogranienja) dr-
avi rezidentnosti primatelja dohotka to znai da drava
izvora ne smije oporezivati te dohotke (naknade za autorska
prava l. 12., dobit od otuenja dionica i ostalih vrijednosnih
papira l. 13. st. 5., mirovine osim dravnih l. 18.,, pri-
manja studenta za potrebe svog obrazovanja ili obuavanja
l 20., na imovinu koja se sastoji od dionica ili vrijednosnih
papira l. 22. st. 4., poslovna dobit koja se ne moe pripisati
stalnoj poslovnoj jedinici u dravi izvora l. 7. st.1., dobit od
koritenja brodova ili zrakoplova u meunarodnom prometu ili
126
brodova koji se koriste u prijevozu unutarnjim plovnim putovi-
ma, dobit od otuenja takvih brodova ili zrakoplova i imovina
koja se od njih sastoji l. 8. i st. 3.lanaka 13. i 22.).
Ovdje treba posebno napomenuti da kada se sukladno Mo-
delu Ugovora OECD-a pravo oporezivanja pojedine vrste
dohotka daje iskljuivo jednoj od drava ugovornica (bilo
dravi izvora dohotka bilo dravi rezidentnosti primatelja
dohotka) to znai da e takve vrste dohtaka biti oporezive
jedino u dravi ugovornici kojoj je dodijeljeno to pravo (to
znai da se u dravi rezidentnosti ostvareni dohodak koji
se moe oporezivati samo u dravi izvora tj. u drugoj dravi
ugovornici kao ni plaeni porez ne uzimaju u obzir kod go-
dinjeg obrauna dohotka pri podnoenju godinje porezne
prijave), to znai da se na taj nain izbjegava dvostruko
oporezivanje.
Nakon to se odredi kojoj dravi i u kojem opsegu pripada pravo
oporezivanja pojedine vrste dohotka mogu je i dalje sluaj dvostru-
kog oporezivanja. Zbog navednog Model Ugovora OECD-a upuuje
na lanak 23 A i 23 B u kojima su prikazane dvije metode za izbjega-
vanja dvostrukog oporezivanja, i to:
metoda izuzimanja (engl. exemption method) lanak 23.A.
Prema ovoj metodi se dohodak ili imovina koja je oporeziva u
dravi izvora (dohodak) ili mjestu (imovina) izuzima u dravi
rezidentnosti (gdje se utvruje svjetski dohodak) ali se moe
uzeti u obzir pri utvrivanju stope poreza na preostali dohodak
ili imovinu koja se oporezuje (to je metoda izuzimanja uz za-
draj progresije).
metoda uraunavanja tj. metoda odbitka (engl. credit met-
hod) lanak 23.B. Prema ovoj metodi dohodak ili imovina
koja je oporeziva u dravi izvora (dohodak) ili mjestu (imovina)
podlona je oporezivanju u dravi rezidentnosti ali se porez koji
je plaen u dravi izvora ili mjesta uraunava u porez koji je
naplaen na dohodak i imovinu od drave rezidentnosti. Ova
metoda se ugovara ee nego metoda izuzimanja i moe biti
metoda punog odbitka (metoda potpunog uraunavanja)
kada se doputa potpuni odbitak plaenog poreza u drugoj dr-
avi ugovornici ili metoda redovnog (obinog) odbitka kada
drava rezidentnosti doputa odbitak plaenog poreza u dru-
goj dravi ugovornici ali do iznosa poreza koji bi na taj dohodak
bio plaen u dravi rezidentnosti.
Osim navedenih lanaka, Model Ugovora OECD-a sadri i slijede-
e posebne odredbe: lanak 24. - Jednako postupanje tj. zabrana
diskriminacije; lanak 25. Postupak zajednikog dogovaranja;
lanak 26. Razmjena obavijesti; lanak 27. Suradnja u priku-
pljanju poreza; lanak 28. lanovi diplomatskih misija i konzu-
larnih ureda; lanak 29. Teritorijalna primjena; lanak 30. - Stupa-
nje na snagu; lanak 31. Prestanak (otkaz) i Zavrna klauzula.
Ovdje svakako treba napomenuti da osim Modela Ugovora OECD-
a postoji i Model UN-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te
multilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao npr.
Nordijski ugovor koji su sklopile Danska, Finska, Island, Norveka i
vedska 1963. i koji je zamijenjen 1987., 1989. i 1996. godine.
Osim Modela Ugovora OECD-a postoji i Model ugovora o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja porezima na nasljedstvo i
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
darove (ovaj model obuhvaa oporezivanje imovine kako na strani
ostavitelja tako i na strani primatelja).
1.5. Komentari uz lanke, odnos prema
ranijim verzijama Modela Ugovora
OECD-a, rezerve odreenih zemalja
Uz svaki lanak Modela Ugovora OECD-a postoji detaljan komen-
tar koji ima za cilj objasniti i protumaiti njegove odredbe. Porezne
uprave drava lanica OECD-a i ostalih drava koriste Komentare pri
tumaenju sklopljenih meunarodnih ugovora o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja.
Treba naglasiti kako izmjene lanaka Modela Ugovora OECD-a i
izmjena Komentara koje su rezultat tih izmijenjenih lanaka nisu re-
levantne za tumaenje i primjenu ranije sklopljenih ugovora o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja kada su odredbe tih sklopljenih
ugovora bile sadrajno drugaije od izmijenjenih lanaka. Meutim,
ostale izmjene i dodaci Komentara su primjenjive za tumaenje i
primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja skloplje-
nih prije njihova usvajanja, budui da odraavaju suglasnost drava
lanica OECD-a o tonom tumaenju postojeih odredbi i njihovoj
primjeni u pojedinim situacijama.
Treba napomenuti da se meunarodni ugovori tumae prema
Bekoj konvenciji o pravu meunarodnih ugovora (usvojena je u
Beu 23. svibnja 1969. a stupila na snagu 27. sijenja 1980.) koju je
Republika Hrvatska prihvatila notifikacijom o sukcesiji glavnom taj-
niku UN-a koja je objavljena u Narodnim novinama Meunarodni
ugovori broj 16/1993.) to znai da se to odnosi i na meunarodne
ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Veina drava lanica OECD-a uz Komentare je dala rezerve na
odreene odredbe Modela OECD-a, ali ipak druge drave lanice u
pregovaranju kod sklapanja ugovora s tim dravama (koje su dale
odreene rezerve) zadravaju slobodu djelovanja u skladu s naelom
uzajamnosti.
1.6. Bilateralni ugovori o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i prava EU
Pravna steevina EU-a (franc. acquis communautaire) je naziv koji
se odnosi na cjelokupno do sada akumulirano pravo EU, odnosno na
skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve drave lanice Europ-
ske unije i ona ima prednost kako pred nacionalnim pravom po-
jedinih drava tako i pred bilateralnim ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja. Te ugovore treba promatrati u kontekstu
primarnog (osnivaki ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugo-
vorima te odlukama koji mijenjaju i dopunjuju osnivake ugovore, te
opa naela prava Zajednice - npr. etiri temeljne slobode: sloboda
kretanja ljudi, usluga, kapitala i roba) i sekundarnog (uredbe, direk-
tive, odluke, miljenja, preporuke, zajednika stajalita, zajednike
akcije, okvirne odluke sudske prakse Europskog suda) prava EU-a
na koje se uobiajeno dijeli europsko pravo (pravna steevina).
U europskom pravu djeluju dva naela: naelo izravnog uinka
(izravne primjenjivosti) te naelo nadreenosti europskog prava nad
nacionalnim.
U pravnom poretku EU-a dva su glavna tipa akata kojima se uskla-
uju pravni poreci drava lanica: uredbe i direktive. Dok Uredbe
potpuno unificiraju pravo EU-a (zamjenjuju postojee interne nor-
me jednom normom EU-a) tj. izravno se primjenjuju, dotle direktive
ostavljaju prostora dravama lanicama EU-a za donekle razliita rje-
enja. Dakle, Direktive za razliku od uredbi, ne zamjenjuju nacional-
ne norme jednom europskom normom. Upravo suprotno, osnovni i
Ugovorom o EZ predvieni nain primjene direktiva je posredstvom
10 / 2011
Porezi
internog prava svake od drave lanica EU-a. To interno pravo drava
lanica EU-a mora, meutim, biti prilagoeno u mjeri u kojoj je to
nuno da bi se ostvario cilj zbog kojeg je direktiva u prvom redu i
bila usvojena, no to ne znai da svaka drava lanica u podruju
pojedine Direktive ima jednake norme.
U integraciji koja se sastoji od razliitih sastavnica - drava i naro-
da koji imaju mnogo razliitih karakteristika: razliita povijest, kultur-
no nasljee, jezik, klima, jezik, navike, potrebe i elje, ne udi da su
upravo direktive tip akta izuzetno pogodan za ostvarivanje jedinstva
u raznolikosti, to je moto europske integracije.
Stoga je ovo podruje direktiva sloeno u primjeni u praksi pa nu-
no u tome znaajnu ulogu ima Europski sud i njegova sudska praksa,
europski sudovi, a znaajnu ulogu e nuno imati i hrvatski sudovi
kada RH postane lanica EU.
Ovdje emo napomenuti da, bez obzira je li drava lanica EU-u
provela direktivu ili ne, nacionalni sud mora interpretirati nacional-
no pravo, bez obzira je li doneseno prije ili poslije direktive, te bez
obzira je li doneseno specifino za provedbu direktive ili ne skladu
s direktivom.
Ako drava lanica EU uope nije provela direktivu fizike i pravne
osobe mogu se pozivati na direktivu te nacionalni sud mora primi-
jeniti direktivu i izuzeti iz primjene normu nacionalnog prava koja joj
je suprotna.
Kako na primjeru RH-a djeluju Direktive EU-a u odnosu na bilate-
ralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prikazujemo
na slijedei nain:
RH je u Zakonu o dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne
novine, broj 146/08) koji stupa na snagu danom pristupanja RH Eu-
ropskoj uniji, ugradila Direktive 90/434/EEZ i 2005/19/EZ - Spaja-
nje, podjela, djelomina podjela, prijenos imovine i zamjena dionica
trgovakih drutava iz razliitih drava lanica te Direktivu Vijea
2003/49/EZ Oporezivanje isplata kamata i autorskih naknada iz-
meu povezanih drutava razliitih drava lanica.
Danom pristupanja RH-a Europskoj uniji (zasad je predvien da-
tum 1. srpnja 2013.) odredbe pojedinih bilateralnih ugovora o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja s dravama lanicama EU-a ne pri-
mjenjuju se ako su u suprotnosti s odredbama Zakona o dopunama
Zakona o porezu na dobit.
to se tie treih drava (nelanica EU) kada RH pristupi EU svi bi-
letaralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuju
se i dalje, meutim, ako se ugovori sklope nakon pristupa RH-a u EU
tada se RH pri sklapanju tih ugovora s nelanicama EU-a mora drati
pravne steevine EU-a i to barem u dijelu koji se odnosi na slobodu
kretanja kapitala (to je jedna od etiri temeljne slobode EU-a).
Da zakljuimo, pravna steevina EU ne ograniava porezni suvere-
nitet drava lanica iako se u RH katkada uju pogrena shvaanja
da nam je ponekad nametnuto uvoenje ili ukidanje pojedinih pore-
znih oblika.
2. Porezni obveznici - rezidenti i
nerezidenti
Definiranje i razumijevanje pojmova rezidenta i nerezidenta je
kljuno za pravilno obraunavanje i plaanje poreza na dohodak fi-
zikih osoba prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine,
broj 177/04, 73/08 i 80/10), Pravilniku o porezu na dohodak (Narod-
ne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09 i
123/10) i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Stoga emo navedene pojmove razjasniti kako s aspekta hrvatskih
propisa tako i s aspekta Modela OECD-ova ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja 2005 (u daljnjem tekstu: Model ugovora
127
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
OECD-a 2005.) odnosno ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-
zivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska u kojima su i prihvaene
odredbe i definicije pojma rezidenta iz Modela ugovora OECD-a.
Da jo jednom ponovim da se saeta verzija Modela OECD i
2010. ne razlikuju od Modela ugovora OECD - 2005. i 2008. osim
u lanku 7. (Dobit od poslovanja - u kojem se mijenja nain pripi-
sivanja dobiti stalnoj poslovnoj jedinici u dravi izvora) koji uope
nije predmet ovog lanka. Ostale razlike izmeu navedenih Mod-
ela ugovora se sastoje u dopunjenim Komentarima (komentarima
uz pojedine lanke Modela ugovora) u 2010. koje su relevantne i
kod tumaenja pojedinih odredbi lanaka ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji je sklopila RH-a i prije 2010. i to samo
ako se nisu (odredbe lanaka) izmijenile od dana njihovog donoenja
(propisivanja) pa do 2010.
2.1. Definiranje pojmova rezident
i nerezident prema hrvatskim
propisima
Zakon o porezu na dohodak, koji je u primjeni od 1. sijenja 2005.
godine, uveo je u hrvatski porezni sustav pojam rezidenta i nere-
zidenta (do stupanja na snagu novog Zakona o porezu na dohodak
upotrebljavali su se pojmovi: tuzemni i inozemni porezni obveznik).
Prema lanku 3. Zakona o porezu na dohodak rezident je fizika
osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno bo-
ravite.
Rezident je i fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebi-
valite ni uobiajeno boravite a zaposlena je u dravnoj slubi Repu- samo privremeno. Uobiajenim boravitem smatra se sta-
blike Hrvatske i po toj osnovi prima plau.
Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni
prebivalite ni uobiajeno boravite a u Republici Hrvatskoj ostva-
ruje dohodak. Zakon ne precizira to se podrazumijeva pod ostva-
rivanjem dohotka u RH to dovodi do mnogih dilema, meutim, iz
prakse se moe rei da su to, u pravilu, primici koji se nerezidentima
isplauju u tuzemstvu ili inozemstvu od strane isplatitelja koji imaju
sjedite odnosno prebivalite ili uobiajeno boravite u RH.
Prebivalite i uobiajeno boravite definirano je lan-
kom 38. Opeg poreznog zakona (Narodne novine, broj
147/08 i 18/11 u daljnjem tekstu: OPZ) pa se smatra da
porezni obveznik ima prebivalite ondje gdje ima stan
u vlasnitvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana
u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu
nije obvezan.
Odredbe lanka 38. OPZ-a koje ureuju pitanje prebivalita imaju
deklaratorni karakter to znai da kada se ispune odreeni pro-
pisani uvjeti (da porezni obveznik ima prebivalite ondje gdje ima
stan u vlasnitvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jed-
noj ili u dvije kalendarske godine - boravak u stanu nije obvezan)
te se odredbe primjenjuju i to od poetka stjecanja vlasnitva ili
posjeda. Pod posjedom stana treba smatrati ak i iznajmljivanje
hotelske sobe (samo jedne sobe) u neprekidnom trajanju duem od
183 dana neprekidno. Jer koja je razlika izmeu iznajmljivanja stana
od graanina i od hotela. Treba rei da ako bi fizika osoba mijenjala
sobe tako da posjed ne traje u jednoj sobi due od 183 dana to se ne
bi moglo smatrati prebivalitem!
128
Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasnitvu ili po-
sjedu vie stanova, prebivalite mjerodavno za oporezivanje utvr-
uje se prema mjestu prebivalita obitelji a za poreznog obveznika
samca prema mjestu u kojem se preteno zadrava ili prema mjestu
iz kojeg preteno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.
Ako porezni obveznik ima prebivalite u tuzemstvu i ino-
zemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom.
Ovo pravilo (koje manje vie propisuju sve drave u svojim
unutranjim propisima), naravno, vrijedi samo u sluaju
ako se radi o poreznom obvezniku koji ima prebivalite u
dravi s kojom RH ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Meutim, ako bi porezni obveznik imao prebivalite u dravi
ugovornici i RH onda se primjenjuju odredbe Ugovora o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja to znai da bi se smatrao
rezidentom samo one drave s kojom ima ue osobne i gos-
podarske odnose (sredite ivotnih interesa).
Uobiajeno boravite ima porezni obveznik u onom mjestu
u kojem se zadrava pod okolnostima na temelju kojih se moe
zakljuiti da on u tom mjestu ili na tom podruju ne boravi
lan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje
183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za odre-
ivanje uobiajenog boravita nisu vani kratkotrajni prekidi
boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
Poreznu osnovicu rezidenta Republike Hrvatske ini uku-
pno ostvareni dohodak u tuzemstvu i inozemstvu (naelo
svjetskog dohotka), dok poreznu osnovicu nerezidenta
ini ostvareni dohodak u Republici Hrvatskoj (naelo tu-
zemnog dohotka).
2.2. Definicija rezidenta lanak 4.
Modela Ugovora OECD-A
Meunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koji su na snazi u skladu s odredbama lanka 140. Ustava Republike
Hrvatske (Narodne novine, broj 140/01 - pro. tekst) ine dio unu-
tarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi
iznad domaih zakona.
lanak 4. Modela ugovora OECD-a 2005. izgleda ovako:
Za svrhe ovoga Ugovora izraz rezident drave ugovornice
oznaava svaku osobu koja, prema propisima te drave, u njoj
podlijee oporezivanju na temelju svoga prebivalita, boravita,
mjesta uprave ili nekoga drugog obiljeja sline prirode i takoer
ukljuuje dravu, njezinu politiku podjedinicu ili lokalno tijelo vla-
sti. Meutim, ovaj izraz ne ukljuuje osobu koja u toj dravi podli-
jee oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj dravi ili iz imovine
koja se u njoj nalazi.
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
Ako je prema odredbama stavka 1. neka fizika osoba rezident
obiju drava ugovornica, onda se njezin status odreuje na ovaj
nain:
a) smatra se rezidentom samo one drave u kojoj ima prebi-
valite, ako ima prebivalite u objema dravama, smatra
se rezidentom one drave s kojom ima ue osobne i gos-
podarske veze (sredite ivotnih interesa),
b) ako se ne moe odrediti u kojoj dravi ima sredite ivotnih
interesa ili ako ni u jednoj dravi nema prebivalite, sma-
tra se rezidentom samo one drave u kojoj ima uobiajeno
boravite,
c) ako osoba ima uobiajeno boravite u objema dravama
ili ga nema ni u jednoj od njih, smatra se rezidentom samo
one drave iji je dravljanin,
d) ako je osoba dravljanin obje drave ili niti jedne od njih,
nadlena tijela drava ugovornica rjeavaju ovo pitanje
meusobnim dogovorom.
Kad je sukladno odredbama stavka 1. pravna osoba rezident
obiju drava ugovornica, tada se smatra rezidentom one drave
ugovornice u kojoj ima mjesto stvarne uprave.
Pojam rezidenta drave ugovornice ima slijedee funkcije:
da utvrdi na koje se osobe Ugovor primjenjuje,
da rijei sluajeve dvostrukog oporezivanja osobe koja je rezi-
dent obiju drava,
da rijei sluajeve dvostrukog oporezivanja kao posljedice
oporezivanja u dravi u kojoj je osoba rezident i u dravi u kojoj
je izvor dohotka ili u kojoj se imovina nalazi.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne bave se unu-
tranjim propisima drava ugovornica kojima se utvruju uvjeti po
kojima se osoba smatra rezidentom u poreznom smislu i sukladno
tome poreznim obveznikom u toj dravi. U tom smislu drave ugo-
vornice zauzimaju svoj stav u potpunosti na temelju unutranjih
propisa.
Ako bi, primjerice, neka fizika osoba imala prebivalite i u Repu-
blici Hrvatskoj i u Maarskoj (ili bilo kojoj dravi s kojom je Republika
Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja) smatra se rezidentom one drave u kojoj ima sredi-
te ivotnih interesa. Ako je sredite ivotnih interesa (drava s ko-
jom ima ue osobne i gospodarske odnose) u Maarskoj smatra e
se maarskim rezidentom inozemnim poreznim obveznikom. Ako
nije mogue odrediti sredite ivotnih interesa, osoba e se smatrati
rezidentom one drave u kojoj ima uobiajeno boravite. Ako osoba
ima uobiajeno boravite u objema dravama ili ga nema ni u jednoj
od njih, smatra se rezidentom samo one drave iji je dravljanin.
Ako ne moemo rezidentnost utvrditi ni pomou navedenog kriterija
(dravljanstva) pitanje rezidentnosti rijeit e se dogovorom nadle-
nih poreznih tijela Republike Hrvatske i Maarske sukladno lanku
25.Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Postupak za-
jednikog dogovaranja).
lanak 4. Modela ugovora OECD-a daje prednost dravi ugovornici
u kojoj fizika osoba ima prebivalite. Ovaj kriterij je esto dovoljan
za rjeavanje sukoba, npr. ako fizika osoba ima prebivalite u jednoj
dravi ugovornici a boravi u drugoj dravi ugovornici neko vrijeme.
Podstavak a) znai da se u primjeni Ugovora (tj. kada postoji su-
kob izmeu propisa dviju drava) smatra da je prebivalite mjesto
na kojem je fizika osoba vlasnik ili imatelj (posjednik) doma.
Taj dom mora biti trajan (stalan), tj. fizika osoba mora ga urediti i
zadrati za trajnu upotrebu kao suprotnost boravku na odreenom
mjestu pod uvjetima kad je oito da je boravak namijenjen za krat-
10 / 2011
Porezi
ko vrijeme. Glede pojma doma, treba primijetiti da se bilo koji oblik
doma moe uzeti u obzir (kua ili stan u vlasnitvu ili unajmljen od
strane fizike osobe, unajmljena namjetena soba). Kljuna je traj-
nost doma to znai da je fizika osoba uredila mjesto boravka da
mu bude na raspolaganju stalno a ne povremeno u svrhe boravka
koji je, bez obzira na razloge potreban na kratko razdoblje (putovanje
iz zabave, poslovno putovanje, putovanje u obrazovne svrhe, po-
haanje obrazovnog programa itd.). Pojedini autori smatraju da je
boravak u hotelu ili kod prijatelja relevantan samo kod odreivanja
uobiajenog boravita a ne i kod odreivanja prebivalita poreznog
obveznika, meutim, autor je miljenja da ako je osoba iznajmila ho-
telsku sobu (nije je mijenjala) u neprekidnom trajanju duem od 183
dana i to se smatra imati stan u posjedu. Ako fizika osoba ima
stalno prebivalite u obje drave ugovornice, potrebno je pogledati
injenice da bi se utvrdilo s kojom su od dvije drave ugovornice
osobne i gospodarske veze te fizike osobe ue. Tako e se uzeti u
obzir obiteljski i drutveni odnosi, zanimanje, politike, kulturne
ili druge djelatnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg upravlja
svojom imovinom itd. Okolnosti se mogu razmatrati u cjelini ali bez
obzira na to oito je da posebnu pozornost treba dati razlozima teme-
ljenim na osobnim postupcima fizike osobe.
Ako osoba, koja ima dom u jednoj dravi, osnuje drugi u
drugoj dravi a pritom zadri prvi u okruenju gdje je ivjela,
radila i gdje ima obitelj i imovinu, zajedno s drugim elemen-
tima, pokazuje da je zadrala sredite ivotnih interesa
u prvoj dravi ugovornici.
2.3. Primjeri utvrivanja rezidentnosti
poreznih obveznika
U nastavku dajemo nekoliko primjera utvrivanja rezidentnosti po-
reznih obveznika - fizikih osoba prema lanku 4. Modela ugovora
OECD-a:
Primjer 1.
Fizika osoba ima prebivalite u Maarskoj, gdje je zaposlena i
gdje joj ivi obitelj, s kojom RH primjenjuje Ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, ima kuu u RH (koju je kupila prije 5 godi-
na) koju daje u najam a na koju plaa porez na dohodak u RH. Ista
osoba povremeno boravi u RH i to u trajanju kraem od 183 dana.
Prema odredbama toga Ugovora navedena fizika osoba je rezident
Republike Maarske jer iako se prema lanku 38. OPZ-a smatra
hrvatskim rezidentom (ima u vlasnitvu kuu neprekidno vie od
183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine - boravak u stanu
nije obvezan) sredite ivotnog interesa (drave s kojom ima ue
osobne i gospodarske veze)joj je u Maarskoj pa se sukladno lanku
4. Ugovora smatra maarskim rezidentom.
Primjer 2.
Fizika osoba (hrvatski dravljanin) sporta kupio je vilu u Mon-
te Carlu i ima stan (u vlasnitvu ili u posjedu vie od 183 dana) u
Republici Hrvatskoj. Taj sporta se jako malo zadrava u Republi-
ci Hrvatskoj (npr. 30 dana godinje) i s obitelji ivi u Monte Carlu.
Dakle, ima dva prebivalita u Monte Carlu i Republici Hrvatskoj.
Kako Republika Hrvatska s Monte Carlom ne primjenjuje Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada se primjenjuju hrvatski
propisi i to odredbe lanka 37. OPZ-a prema kojem, u sluaju da
129
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
porezni obveznik ima prebivalite u tuzemstvu i inozemstvu, smatra
se tuzemnim poreznim obveznikom tj. rezidentom Republike Hr-
vatske. Stoga navedeni hrvatski rezident podlijee plaanju poreza
na ukupni dohodak ostvaren u inozemstvu i u Republici Hrvatskoj
(naelo svjetskog dohotka) te je u tom smislu obvezan podnijeti go-
dinju poreznu prijavu u Republici Hrvatskoj.
Primjer 3.
Fizika osoba dolazi iz SAD-a gdje ima kuu u svom vlasnitvu,
(Republika Hrvatska ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostru-
kog oporezivanja) i boravi u Republici Hrvatskoj 190 dana (dakle,
vie od 183 dana) i za to vrijeme nije posjedovala stan na jednom
mjestu (jer da je imala u posjedu stan u vlasnitvu ili posjedu ne-
prekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine
smatralo bi se da ima prebivalite u RH) ve na vie mjesta to
znai da prema hrvatskim propisima ova fizika osoba u Republi-
ci Hrvatskoj nema prebivalite ve uobiajeno boravite pa se
smatra rezidentom Republike Hrvatske. Da ova fizika osoba nije
boravila u Republici Hrvatskoj vie od 183 dana u jednoj ili u dvije
kalendarske godine (npr. 150 dana) onda ne bi stekla uobiajeno
boravite u Republici Hrvatskoj pa se onda ne bi ni smatrala reziden-
tom Republike Hrvatske.
Primjer 4.
Fizika osoba ima prebivalite u Austriji s kojom RH primjenjuje
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Za potrebe narui-
telja iz RH osoba povremeno dolazi u RH radi obavljanja odreenih
poslova i boravi u RH u trajanju kraem od 183 dana u jednoj ili
dvije kalendarske godine. Prema lanu 4. Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja ta osoba je nedvojbeno austrijski rezident
jer u Austriji ima prebivalite.
Primjer 5.
Ako bi fizika koja ima prebivalite u Austriji (pa se prema austrij-
skim propisima smatra rezidentom Austrije) boravila u RH primjerice
250 dana (dakle, vie od 183 dana) u dvije godine a za vrijeme tog
boravka u RH boravila u vie hotela to znai da je prema hrvatskim
propisima stekla status uobiajenog boravita (pa bi se smatrala
u poreznom smislu rezident RH). Kako s Austrijom RH primjenjuje
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sukladno lanku 4.
navedenog ugovora ova fizika osoba smatrala bi se rezidentom
Austrije jer u sluaju da je neka fizika osoba rezident obiju drava
ugovornica onda se smatra rezidentom samo one drave u kojoj ima
prebivalite a to je u naem sluaju Austrija.
Primjer 6.
Ako bi fizika osoba (npr. detairani radnik) koja ima prebivalite
u Austriji u Puli kupila stan i istovremeno preselila svoju obitelj s
kojom u RH boravi i ima stan u vlasnitvu (ili posjedu) najmanje 183
dana tada bi se smatrala rezidentom RH i to od prvog dana od
kupnje stana (ako stan u vlasnitvu ili posjedu traje neprekidno naj-
manje 183 dana - jer je to deklaratorna odredba). Slinu deklaratornu
odredbu nalazimo u lanku 15. stavku 2.a Modela ugovora gdje se
govori o razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju due od 183
dana ).
Smatrao bi se rezidentom RH jer ima prebivalite u RH a i sredite
ivotnih interesa mu je u RH neovisno o tome to u Austriji moe
imati u vlasnitvu kuu ili stan.
Meutim, da se u navedenom sluaju obitelj nije preselila u Pulu
trebalo bi procijeniti gdje je ovoj fizikoj osobi sredite ivotnog
interesa.
130
U tom sluaju bi ovu fiziku osobu trebalo smatrati rezidentom
Austrije jer mu je sredite ivotnog interesa u Austriji (obitelj
mu ivi u Austriji, porezni obveznik ima znaajnu imovinu u Austriji
te ostvaruje svoje politike, kulturne i druge djelatnosti u Austriji).
Ako bi i jedna i druga drava smatrala da je jedna te ista osoba re-
zident obaju drava prema naelu sredita ivotnog interesa tada
se smatra rezidentom samo one drave iji je dravljanin, a ako
je osoba dravljanin obje drave, nadlena tijela drava ugovornica
rjeavaju ovo pitanje meusobnim dogovorom sukladno lanku 25.
Ugovora.
Na dalje, treba posebno istaknuti da je lankom 26. Ugovora (Raz-
mjena obavijesti) predviena i obvezna razmjena podataka bitnih za
oporezivanje izmeu drava ugovornica u obliku razmjene obavijesti
gdje svaka drava ugovornica alje obavijest o nerezidentima i nji-
hovoj ostvarenom dohotku u njihovoj dravi i da li ih smatra svojim
rezidentom ili ne. Npr. hrvatski graanin ostvari u Austriji neki ho-
norar i prebiva u Austriji u tom sluaju e obvezno obavijestiti RH
(Poreznu upravu) da je taj graanin ostvario taj dohodak, koliko je
eventualno platio poreza i da li ga Austrija smatra svojim rezidentom.
Ovdje treba rei da se, u pravilu, nai tipini gastarbajteri u Au-
striji i Njemakoj (obitelj je u RH koju redovito posjeuje) i drugim
dravama smatraju hrvatskim rezidentima (takav je stav porezne
vlasti Austrije i Njemake osim ako druge okolnosti kazuju da je tom
naem gastarbajteru ipak sredite ivotnog interesa u Austriji od-
nosno u Njemakoj).
Primjer 7.
Fizika osoba koja ima prebivalite u Bosni i Hercegovini (ima
kuu u BiH) obavlja odreene poslove za hrvatskog naruitelja i bo-
ravi u RH vie od 183 dana. Usput je kupio stan u RH od poetka
svog boravka u RH. Obitelj mu se nalazi u Bosni i Hercegovini, pa
iako ima prebivalite i u RH i u Bosni i Hercegovini smatra se rezi-
dentom Bosne i Hercegovine ako ima sredite ivotnih interesa
u BiH, odnosno rezidentom RH ako ima sredite ivotnih interesa
u RH. Dakle, sve ovisi o procjeni u kojoj dravi fizika osoba ima
sredite ivotnih interesa.
Tko mora napraviti tu procjenu? Tuzemni isplatitelj ili PU?
Na alost, u sadanjoj praksi tu procjenu o sreditu ivotnih inte-
resa obavlja tuzemni isplatitelj dohotka, jer to, do sada, RH-a nije
dovoljno normirala pa itav teret lei na isplatitelju.
Primjer 8.
Dravljanin BiH koji ima prebivalite u BiH (ima stan u vlasnitvu)
upuen je na rad (izaslani radnik) od BiH poslodavca u Republiku
Hrvatsku u trajanju od 150 dana. Da je taj rad trajao do 150 dana
on bi se i na dalje smatrao rezidentom BiH. Meutim, taj rad se
produio na 2 godine, pa je izaslani radnik u tom vremenu iznajmio
stan u RH (i to isti stan koji je imao u posjedu 2 godine) pa je stekao
prebivalite u RH ali to jo uvijek ne znai da je postao rezident RH.
U konkretnom sluaju treba utvrditi gdje je ovom izaslanom rad-
niku sredite ivotnih interesa? Obitelj izaslanog radnika prebiva u
BiH gdje posjeduje i znaajnu imovinu a sam izaslani radnik viken-
dom i za vrijeme godinjeg odmora redovito ide u BiH svojoj obitelji.
Dakle, sredite ivotnog interesa mu je u BiH pa se ima smatrati
rezidentom BiH.
U ovom sluaju se za prvih 183 dana plaao porez na dohodak u
BiH (jer su za to bili ispunjeni uvjeti iz Ugovora o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja izmeu RH i BiH) meutim, kako se naknadno
pokazalo (izaslani rad se produio na 2 godine) porez na dohodak
trebalo je platiti u RH (i to od prvog dana u RH) to je na kraju i ui-
njeno. To znai da je ovaj porezni obveznik platio dvostruko porez na
10 / 2011
 Porezi
Milivoj Friganovi, mag. oec.

dohodak (za prvih 183 dana) i to u BiH i RH pa mora podnijeti zahtjev geografskom smislu udaljenije, sklopljeni ugovori iji je premet ugo-
Poreznoj upravi u BiH za povrat poreza na dohodak. Na kraju ovog vora samo dohodak.
zamrenog primjera treba rei da ovaj porezni obveznik podlijee Republika Hrvatska od 1. sijenja 2011. godine primjenjuje 49
plaanju poreza na dohodak u BiH na ukupno ostvareni dohodak ugovora i moe se rei da su sklopljeni ugovori sa svim evropskim
(svjetski dohodak) jer je rezident BiH ali i na dohodak koji je ostvario dravama osim s Republikom Portugalom.
u dravi izvora dohotka tj. u RH-a (mogao bi dobrovoljno podnijeti i Tablica I. Pregled Ugovora koji se primjenjuju u Republici
godinju poreznu prijavu u RH-a i to samo za dohodak ostvaren u Hrvatskoj u 2011. godini
RH-a).
Dividende i udjeli u
dobiti (stopa poreza
Autorska
Broj NN Kamata ovisi o postotku udjela
Predmet Datum naknada
Drava Me. primatelja u ukupnom
ugovora primjene kapitalu drutva)
ugovori
U praksi se, u zadnje vrijeme, sve vie pojavljuju problemi Postotak Stopa
Stopa Stopa
udjela poreza
kod isplatitelja pri utvrivanju rezidentnosti primatelja do-
Dohodak i 13/95 Neovisno o
hotka pa se oekuju upute Porezne uprave koje e pomoi Albanija
imovina
01.01.1998. 10 10
udjelu
10%
i razjasniti mnoga nagomilana sporna pitanja. Prvo bi tre-
do 25% 10%
balo rijeiti na kojem nivou Porezne uprave treba utvrivati Armenija Dohodak 13/09 01.01.2011. 5 10
25% i vie 0%
rezidentnost poreznog obveznika da li na nivou Isposta-
ve, Podrunog ureda ili Sredinjeg ureda Porezne uprave Dohodak i do 10% 15%*
Austrija 3/01 01.01.2002. 0 5
imovina
s obzirom na sloenost utvrivanja porezne rezidentnosti 10 i vie % 0%
fizikih osoba. Dohodak i do 10% 15%*
Belgija 6/031 01.01.2005. 0 10
imovina 10 i vie % 5%
Primjer 9.
Dohodak i do 25% 15%
Fizika osoba ima prebivalite u RH (ima stan u vlasnitvu) u kojoj Bjelorusija
imovina
3/04 01.01.2005. 10 10
25 i vie % 5%
mu ivi obitelj. Poslodavac ga je uputio (izaslao) na rad u Sloveniju
Bosna i do 25% 10%
u trajanju od 24 mjeseca gdje je kupio garsonjeru za svoje potrebe Hercego-
Dohodak i
2/05 01.01.2006. 10 10
dok radi u Sloveniji, pa prema slovenskim propisima ima prebivalite imovina 25 i vie % 5%
vina
u Sloveniji. Kako od 1.1.2006. godine RH sa Slovenijom primjenju- Dohodak i Neovisno o
Bugarska 3/98 01.01.1999. 0 5 5%
je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba primijeniti imovina udjelu
lanak 4. navedenog ugovora tj. utvrditi sredite ivotnih interesa. Dohodak i Neovisno o
eka 8/99 01.01.2000. 10 0 5%
Kako je osobi obitelj (veina imovine je u RH-a, ostvaruje politike, imovina udjelu
kulturne ili druge djelatnosti u RH-a i svake subote i nedjelje dolazi 51 53 do 20% 5%
u RH.) u RH tako je njegovo sredite ivotnog interesa u RH pa je ta ile Dohodak 10/04 01.01.2005.
102 154 20 i vie % 15%
osoba rezident Republike Hrvatske.
Da je s izaslanim (detairani radnik) radnikom na rad u Sloveniju do 25% 10%
otila i itava obitelj onda bi se sredite ivotnih interesa preselilo Danska Dohodak 12/08 01.01.2010. 10 5
25 i vie % 5%
u Sloveniju pa bi isti radnik postao rezident Slovenije.
do 10% 15%
Primjer 10. Estonija Dohodak 8/03 01.01.2005. 10 10
10 i vie % 5%
Fizika osoba dolazi iz Portugala, s kojim RH ne primjenjuje ugo-
vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u RH i obavlja odreene Preuzet do 25% 15%*
Finska Dohodak od SFRJ 08.10.1991. 10 0
poslove (istraivanje trita) za naruitelja iz RH i boravi u RH u jed- NN 53/91 25 i vie % 5%
noj godini (ili dvije godine) s prekidima (koji ne traju dulje od jedne
do 10% 15%*
godine) vie od 183 dana. Za boravak koristi privatni smjetaj (ili Francuska
Dohodak i
7/04 01.01.2006. 0 0
hotelski smjetaj) u razliitim gradovima u RH-a. Kako RH ne primje- imovina 10 i vie % 0%
njuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Portugalom
Dohodak i do 25% 10%*
ova osoba e se smatrati rezidentom RH jer ima u RH uobiajeno Grka 18/97 01.01.1999. 10 10
imovina 25 i vie % 5%
boravite.
Dohodak i do 25% 10%
3. Pregled ugovora o izbjegavanju Iran
imovina
10/04 01.01.2009. 5 5
25 i vie % 5%
dvostrukog oporezivanja koji su u
Dohodak i do 10% 10%*
primjeni u RH Irska
imovina
16/03 01.01.2004. 10 0
10 i vie % 5%
Svi ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklo- Dohodak i Neovisno o
pila Republika Hrvatska temelje se na hrvatskom Nacrtu ugovora Italija 10/00 01.01.2010. 5 10 15%
imovina udjelu
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je usklaen s Modelom do 25% 15%
ugovora OECD-a. Kod veine sklopljenih ugovora o izbjegavanju dvo- Dohodak i 55
Izrael 11/06 01.01.2008. 5 10% i vie 10%
strukog oporezivanja predmet ugovora je dohodak (shvaen u irem imovina
104 25% i vie 5%
smislu) i imovina dok su s manjim brojem drava, koje su pravilu u
10 / 2011 131
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH

Dividende i udjeli u Dividende i udjeli u

dobiti (stopa poreza dobiti (stopa poreza
Autorska Autorska
Broj NN Kamata ovisi o postotku udjela Broj NN Kamata ovisi o postotku udjela
Predmet Datum naknada Predmet Datum naknada
Drava Me. primatelja u ukupnom Drava Me. primatelja u ukupnom
ugovora primjene kapitalu drutva) ugovora primjene kapitalu drutva)
ugovori ugovori
Postotak Stopa Postotak Stopa
Stopa Stopa Stopa Stopa
udjela poreza udjela poreza
do 25% 10% Dohodak i do 25% 10%*
Jordan Dohodak 11/05 01.01.2007. 10 10 Slovaka 11/96 01.01.1997. 10 10
25% i vie 5% imovina 25 i vie % 5%

Dohodak i do 25% 10% Dohodak i Neovisno o

Jugoslavija 3/03 01.01.2005. 10 10 Slovenija 8/05 01.01.2006. 5 5 5%
imovina imovina udjelu
25% i vie 5%
Dohodak i do 25% 15%
Junoa- do 25% 10%* panjolska 3/06 01.01.2007. 8 8
frika Dohodak 17/97 01.01.1998. 5 0 imovina 25% i vie 0
25% i vie 5%
Republika Preuzet
Dohodak i do 25% 15%*
Dohodak i do 25% 15%* vedska od SFRJ 08.10.1991. 0 0
Kanada 12/99 01.01.2000. 10 10 imovina 25% i vie 5%
imovina NN 53/91
25% i vie 5%
Dohodak i do 25% 15%*
3/01 01.01.2002. 10 10 Neovisno o 5% vicarska 8/99 01.01.2000. 0 5
Kina Dohodak imovina
udjelu 25% i vie 5%

Dohodak i do 25% 10% Neovisno o

Koreja 7/06 01.01.2007. 0 5 Turska Dohodak 5/99 01.01.2001. 10 10 10%
imovina udjelu
25% i vie 5%
Dohodak i do 25% 10%
Dohodak i Neovisno o Ukrajina 11/97 01.01.2000. 10 10
Kuvajt 15/02 01.01.2004. 10 0 0% imovina
imovina udjelu 25% i vie 5%
do 25% 10%* Preuzet do 25% 15%*
Latvija Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10 Velika Dohodak i
od SFRJ 08.10.1991. 10 10
25% i vie 5% Britanija imovina
NN 53/91 25% i vie 5%
do 10% 15%*
Litva Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10 Izvor: www.porezna-uprava.hr/docinclude/public/u_sklopljeni.asp
10 i vie % 5%
* ove stope poreza po odbitku odnose se na fizike osobe, bez obzira na postotak
Dohodak i do 25% 10%* udjela u kapitalu drutva
Maarska 11/97 01.01.1999. 0 0
imovina 25% i vie 5%
1
5% bruto iznosa naknada za koritenje ili za pravo koritenja bilo kakve indu-
strijske, komercijalne ili znanstvene opreme
Dohodak i do 25% 15%* 2
10% bruto iznosa u svim drugim sluajevima
Makedonija 13/95 01.01.1997. 10 10
imovina 25% i vie 5% 3
5% od bruto iznosa kamata ostvarenih od zajmova koje odobri banka i osigura-
vajue drutva
do 10% 10%*
Malezija Dohodak 6/03 01.01.2005 10 10
4
15% bruto iznosa kamata u svim drugim sluajevima
10% i vie 5% 5
kada su kamate nastale u dravi ugovornici i isplaene na svaki zajam bilo koje
vrste koji je odobrila banka druge drave ugovornice
7/99 01.01.2000. 0 0 Neovisno o 5%
Malta Dohodak 6
kada je stvarni korisnik dividendi drutvo u ijem je izravnom vlasnitvu naj-
udjelu
manje 10% kapitala drutva koje isplauje dividende u sluaju kada je potonje
10/03 01.01.2004. 0 0 Neovisno o 0% drutvo rezident Izraela, a dividende se isplauju iz dobiti koja je podlona opo-
Mauricijus Dohodak
udjelu rezivanju u Izraelu po stopi nioj od uobiajene stope izraelskog poreza na dobit
do 25% 10% drutava
Dohodak i
Moldova
imovina
3/06 01.01.2007. 5 10 Od ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Repu-
25% i vie 5%
blika Hrvatska 1991. godine preuzela od bive SFRJ (20 ugovora)
Dohodak i do 10% 15%*
Nizozemska 3/01 01.01.2002. 0 0 ostali su jo u primjeni ugovori sa slijedeim dravama: Finska, Nor-
imovina 10% i vie 0% veka, vedska i Velika Britanija.
Dohodak i do 10% 15%
Njemaka
imovina
9/06 01.01.2007. 0 0
10% i vie 5%
4. Meunarodni ugovori
Preuzet
o socijalnom osiguranju
Dohodak i Neovisno o
Norveka od SFRJ 08.10.1991 10 0 15%
imovina udjelu
NN 53/91 4.1. Smisao i sadraj Meunarodnih
Dohodak i do 25% 15%* ugovora o socijalnom osiguranju
Poljska 13/95 01.01.1997. 10 10
imovina 25% i vie 5% Dunost je svake drave da se brine o socijalnim pravima svojih
Dohodak i Neovisno o graana i kada se oni nalaze u inozemstvu. Stoga drave meusob-
Rumunjska 11/96 01.01.1997. 10 10 5%
imovina udjelu no sklapaju ugovore o socijalnom osiguranju ime se osiguravaju
Dohodak i do 25% 10%* socijalna prava pojedinaca i lanova njihovih obitelji.
Rusija 11/96 01.01.1998. 10 10 Ugovori u svojim opim odredbama nakon definiranja pojmova
imovina 25% i vie 5%
(izraza) koji se koriste, definiraju pravna podruja na koja se odnose
do 25% 10%
San Marino Dohodak 10/05 01.01.2006. 5 10
a, u pravilu, se radi o pravnim propisima o:
25% i vie 5% 1) Zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zatiti
do 10% 10% 2) Mirovinskom i invalidskom osiguranju
Sirija Dohodak 12/08 01.01.2010. 12 10 3) Osiguranju za sluaj nezaposlenosti
10% i vie 5%
4) Osiguranju za sluaj nesree na poslu i profesionalne bolesti
132 10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
Dakle, navedena pravna podruja se odnose na obvezni sustav
socijalnog osiguranja (sigurnosti) a ne i na sustave dodatnog ili stru-
kovnog zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja koji su u privatnom
ili mjeovitom vlasnitvu.
Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju ne prave ra-
zlike izmeu pojedinih grana socijalnog osiguranja (npr. iz-
meu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) to znai da,
u pravilu, nije mogue da primjerice, ista osoba po osnovi
rada (shvaenog u irem smislu) u dravi rada bude osigu-
rana samo na zdravstveno osiguranje a u dravi porijekla
ostane osigurana na mirovinsko osiguranje.
Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju su, prema Ustavu
Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka a po prav-
noj snazi su iznad zakona, te prema tome imaju prednost pred
domaim zakonodavstvom.
Osim ugovora o socijalnom osiguranju tijela drave ugovornice
nadlena za primjenu pojedinih ugovora o socijalnom osiguranju
meusobno zakljuuju administrativne sporazume a tijela za vezu
ili nositelji osiguranja drava ugovornica zakljuuju sporazume ko-
jima ureuju meusobne odnose u provedbi ugovora o socijalnom
osiguranju.
Ugovorima se odreuju nadlena tijela drava ugovornica na razini
ministarstava a to su, u pravilu, za Republiku Hrvatsku: Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva i Ministarstvo zdravstva i socijal-
ne skrbi a na provedbenoj razini su to Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Osnovno naelo svih meunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju je naelo jednakosti tj. jednakog tretmana dravljana
drava ugovornica u pogledu uvjeta za stupanje u osiguranje i ostva-
rivanje prava odnosno davanja iz osiguranja drava ugovornica ako
ugovor ne odreuje drukije.
Prema opem pravilu osiguranja obveza osiguranja zaposlene
osobe odreuje se prema pravnim propisima drave ugovornice
na ijem teritoriju je osoba zaposlena (prema dravi rada) ako
odredbama o izuzecima od opeg pravila nije drugaije ureeno.
Drugim rijeima, ugovorom o socijalnom osiguranju is-
kljuuje se obvezno socijalno osiguranje fizike osobe
zaposlene (ovaj pojam je mnogo iri od zaposlenika i obu-
hvaa i osobe samostalnih zanimanja kao i osobe osigura-
ne na osnovi vlastite djelatnosti i slino) u jednoj dravi
ugovornici za vrijeme trajanja obveznog socijalnog osi-
guranja u drugoj dravi ugovornici.
Ugovorima o socijalnom osiguranju, u pravilu, (u svakom pojedi-
nom sluaju obvezno treba napraviti uvid u konkretni ugovor) su
utvreni slijedei izuzeci od opeg pravila osiguranja i to za:
lanove diplomatskih misija i konzularnih ureda i lano-
ve njihovih obitelji koji s njima zajedniki ive u zajednikom
kuanstvu, ako nisu dravljani drave primateljice za ove
osobe ne postoji vremensko ogranienje izuzimanja od opeg
pravila. Ovo izuzee se odnosi i na privatnu poslugu koja je
10 / 2011
Porezi
iskljuivo u slubi lana diplomatske misije ili konzularnog
ureda, uz uvjet da te osobe nisu dravljani drave primateljice
niti imaju prebivalite u toj dravi, te da se na njih primjenjuju
pravni propisi o socijalnom osiguranju koji su na snazi u dravi
aljiteljici ili u nekoj treoj dravi.
lan diplomatske misije ili konzularnog ureda u ijoj su slubi
osobe na koje se ne primjenjuje izuzee od opeg pravila osi-
guranja za privatnu poslugu, obvezan je potovati obveze koje
poslodavcu nameu pravni propisi o socijalnom osiguranju
drave primateljice.
osobe zaposlene kod poslodavca sa sjeditem u jednoj
dravi a koja obavlja poslove u drugoj dravi ugovornici
(izaslani radnici tj. detairani radnici) u ogranienom vre-
menskom trajanju, ostaju osiguranici prve drave ugovornice,
ako obavljanje njene djelatnosti na teritoriju druge drave ugo-
vornice vremenski ne potraje due od ugovorenog vremen-
skog razdoblja izaslanja (12, 24, 48 ili 60 mjeseci ili ak neo-
granieno ovisno o konkretnom ugovoru). Na dalje, u pravilu
je ugovorena i mogunost produenja ugovorenog razdoblja.
Ako se, nakon proteka ugovorenog vremenskog razdoblja
izaslanja, izaslani radnik ne vrati u dravu izaslanja (dravu
koja ga je uputila na rad) radnik postaje radnikom drave u
kojoj radi , bez obzira to je njegov poslodavac strana osoba.
U navedenom sluaju poslodavac ga je duan odjaviti s mi-
rovinskog i zdravstvenog osiguranja drave koja ga je uputila
na rad u inozemstvo i prijaviti ga u dravi u kojoj obavlja rad.
Primjerice, ako je poslodavac sa sjeditem u Republici Hr-
vatskoj uputio na rad radnika u Slovaku s kojom je ugovore-
no vremensko trajanje izaslanja 24 mjeseca, a radnik nakon
proteka 24 mjeseca ostaje i dalje raditi u Slovakoj, posloda-
vac ga mora odjaviti, nakon proteka 24 mjeseca, s obveznih
osiguranja (mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) u Republi-
ci Hrvatskoj i radnik se mora prijaviti u Slovakoj. Ovo, narav-
no, pod uvjetom da radniku nadleno tijelo u Slovakoj nije
produilo vrijeme trajanja izaslanja nakon proteka 24 mjeseca
rada u Slovakoj.
osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost na teritoriju
jedne drave ugovornice i odu na teritorij druge drave ugo-
vornice da bi za krae vrijeme obavljale samostalnu djelat-
nost, ostaju osigurane prema pravnim propisima prve drave
ugovornice, ako njihov boravak na teritoriju druge drave ugo-
vornice ne prijee ugovoreno vremensko razdoblje (u pravilu
se ugovara isto razdoblje kao kod izaslanih radnika ili je upola
manje). Na dalje, u pravilu je ugovorena mogunost produe-
nja ugovorenog razdoblja.
osobe koje putuju u slubi poslodavca koji se bavi zra-
nim, cestovnim ili eljeznikim prometom (prometno oso-
blje) - za njih se primjenjuju iskljuivo pravni propisi drave
ugovornice na ijem je teritoriju sjedite poslodavca.
osobe zaposlene kod poslodavaca koji pruaju usluge na
podruju telekomunikacija, prijevoza putnika i robe u e-
ljeznikom, cestovnom i zranom prometu i na bilo kojim
drugim slinim poslovima i koji imaju sjedite na teritoriju
jedne drave ugovornice a koje obavljaju svoju djelatnost na
teritoriju druge drave ugovornice, u podrunici ili stalnom
zastupnitvu, ostaju pod primjenom pravnih propisa drave
ugovornice na ijem je teritoriju sjedite poslodavca.
posadu broda kao i za druge osobe zaposlene na brodu - pri-
mjenjuju se pravni propisi drave ugovornice pod ijom zasta-
vom brod plovi.
133
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
o sobe koje obavljaju poslove utovara i istovara broda, po-
pravka ili nadzora broda u vrijeme dok se on nalazi u luci
druge drave ugovornice, primjenjuju se pravni propisi drave
ugovornice u kojoj je luka.
osobe zaposlene u dravnim i javnim slubama, slubeni
predstavnici i s njima izjednaene osobe jedne drave ugo-
vornice, koje se zbog obavljanja svoje djelatnosti upuuje na
teritorij druge drave ugovornice, zajedno sa lanovima obite-
lji, ostaju osiguranici drave ugovornice koja ih alje.
Na zajedniki zahtjev zaposlenika i njegovog poslo-
davca, nadlena tijela drava ugovornica mogu dogovoriti
i druge iznimke od opeg pravila osiguranja pri emu mo-
raju uzeti u obzir vrstu i okolnosti zaposlenja.
4.2. Izbjegavanje dvostrukog plaanja
doprinosa
Jedna od svrha zakljuivanja i primjene Meunarodnih ugovora o
socijalnom osiguranju je, izmeu ostalog, i izbjegavanje dvostrukog
plaanja obveznih doprinosa za socijalno osiguranje po istoj injenici
rada. Iako to nije izrijekom propisano to proizlazi iz svih temeljnih
naela Meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.
Ugovorima o socijalnom osiguranju se to postie:
indirektno - jer po opem pravilu o obveznom osiguranju ob-
veza osiguranja u jednoj dravi ugovornici iskljuuje obvezu
na osiguranje u drugoj dravi ugovornici. Na taj nain ne moe
doi do dvostrukog plaanja obveznih doprinosa za socijalno
osiguranje jer se oni obraunavaju i plaaju samo za osigu-
ranike koji su to svojstvo dobili prema temeljnim zakonima o
obveznom socijalnom osiguranju drava ugovornica i prema
Meunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju koji su
prema Ustavu Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog
poretka a po pravnoj snazi su iznad zakona. U sluaju kolizije
izmeu odredbe meunarodnog ugovora i zakonskih odredbi
drave ugovornice koja ureuje isti pravni odnos treba primi-
jeniti odredbe meunarodnog ugovora.
To znai da je fizika osoba obvezna plaati obvezne dopri-
nose samo u dravi gdje je obvezno osigurana.
d irektno - i to na nain da se u samom ugovoru o socijanom
osiguranju unesu tj. propiu posebne odredbe o oslobaanju
od plaanja dvostrukih doprinosa (primjerice, ugovor izmeu
RH i Australije).
4.3. Obveza doprinosa za strance i
primjena meudravnih Ugovora o
socijalnom osiguranju
U Republici Hrvatskoj sustav doprinosa ureen je Zakonom o
doprinosima (Narodne novine, br. 84/08, 152/08, 94/09 i 18/11),
Pravilnikom o doprinosima (Narodne novine, br. 2/09, 9/09 ispra-
vak, 97/09 I 25/11 te naredbama o iznosima osnovica za obraun
doprinosa za obvezna osiguranja koja se donose za svaku godinu.
134
Obvezu doprinosa za strance i primjenu meudravnih ugovora o
socijalnom osiguranju ureuju lanci 214. do 216. Zakona o doprino-
sima te lanci 237. do 240. Pravilnika o doprinosima i to na slijedei
nain:
opi pristup u primjeni meudravnih ugovora o socijal-
nom osiguranju vezano uz obveze doprinosa
za utvrivanje injenica bitnih za obveze doprinosa za fizi-
ku osobu stranca uzima se u obzir podatak o tome ima
li Republika Hrvatska s dravom prebivalita odnosno
uobiajenog boravita te osobe sklopljen ugovor o so-
cijalnom osiguranju,
radi tumaenja i kontrole pravilne primjene odredaba
meudravnih ugovora o socijalnom osiguranju to ih je
Republika Hrvatska sklopila s drugim dravama, bitnih za
prosudbu o tome postoji li u konkretnom sluaju obveza
osiguranja i/ili obveza doprinosa u Republici Hrvatskoj,
Porezna uprava e zatraiti tumaenje mjerodavnog
ministarstva odnosno nositelje obveznih osiguranja.
Kada su tumaenja to ih daju nositelji obveznih osigura-
nja o obvezi osiguranja i/ili obvezi doprinosa u Republici
Hrvatskoj razliita, mjerodavna su pojedinana tumaenja
svakog od nositelja osiguranja.
Strancem se smatra fizika osoba koja u Republici Hrvat-
skoj nema prebivalite niti uobiajeno boravite a od tuze-
mnog isplatitelja ostvaruje primitke ili u Republici Hrvatskoj
obavlja djelatnost po osnovi koje je, prema propisima o
obveznim osiguranjima, propisana obveza osiguranja i/ili
obveza doprinosa.
o bveze doprinosa za strance iz drave s kojom Republika
Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
prema primicima od kojih se utvruje drugi dohodak a
isplauju se strancu osobi iz drave s kojom Republi-
ka Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju,
obveza je doprinosa u skladu s odredbama Zakona, bez
obzira na status te osobe u osiguranju u dravi njezina pre-
bivalita odnosno uobiajenog boravita, sukladno lanku
214. Zakona.
fizika osoba iz drave s kojom Republika Hrvatska nije
sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u Republici Hr-
vatskoj obavlja djelatnost po osnovi koje je, prema propisi-
ma o obveznim osiguranjima, propisana obveza osiguranja
obveznik je doprinosa po toj osnovi u skladu s odredbama
Zakona bez obzira na status te osobe u osiguranju u dra-
vi prebivalita odnosno uobiajenog boravita, sukladno
lanku 214. Zakona.
obveze doprinosa za strance iz drave s kojom je Republi-
ka Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
prema primicima od kojih se utvruje drugi dohodak a
isplauju se strancu osobi iz drave s kojom je Republika
Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza
doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primate-
lja u obveznom osiguranju te drave i u skladu s odredba-
ma tog ugovora. Prema primicima koji se isplauju osobi
koja ima ureen status osiguranika u dravi prebivalita
ako je tako ureeno meudravnim ugovorom nema obve-
10 / 2011
 Porezi
Milivoj Friganovi, mag. oec.

ze doprinosa, sukladno lanku 215. Zaklona. O ureenom statusu u socijalnom osiguranju druge drave, prije isplate primitka,
isplatitelj je duan od primatelja osigurati dokaz.:
dokazom se smatra potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predvien ugovorom o soci-
jalnom osiguranju na ime primatelja sukladno odredbama meudravnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije biti
starija od est mjeseci (to su dvojezine potvrde o pripadnosti inozemnom sustavu osiguranja za zdravstveno i mirovinsko
osiguranje odnosno pisane potvrde za mirovinsko osiguranje)
fizikoj osobi iz drave s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u Republici Hrvatskoj obavlja
samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i umarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili
drugu djelatnost obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju Republike Hrvatske odnosno drave prebivalita a
status u osiguranju druge drave dokazuje ta osoba tuzemnim nositeljima obveznih osiguranja.
obveze doprinosa za dravljane Republike Hrvatske koji su osigurani u dravi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o
socijalnom osiguranju
prema primicima od kojih se utvruje drugi dohodak a isplauju se tuzemnoj fizikoj osobi koja je prijavljena na obvezna osigu-
ranja drave s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom
statusu primatelja u Republici Hrvatskoj i o njegovu statusu u obveznom osiguranju druge drave te u skladu s odredbama meudr-
avnog ugovora. Prema primicima koji se isplauju osobi koja ima ureen status u drugoj dravi ako je tako ureeno meudravnim
ugovorom nema obveze doprinosa, sukladno lanku 216. Zakona. O ureenom statusu u socijalnom osiguranju druge drave
isplatitelj je duan, prije isplate, od primatelja osigurati dokaz.
dokazom se smatra potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predvien ugovorom o socijalnom
osiguranju na ime primatelja sukladno odredbama meudravnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije biti starija od
est mjeseci.
tuzemnoj fizikoj osobi koja u Republici Hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i
umarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu djelatnost ili je pomorac lan posade broda u meunarodnoj plovidbi,
obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju Republike Hrvatske to ga utvruju nositelji obveznih osiguranja sukladno
njegovom statusu u osiguranju druge drave i odredbama meudravnog ugovora.
U propisima koji ureuju doprinose za obvezna osiguranja je kao relevantan kriterij kod odreivanja drave fizike osobe (o emu ovisi
obveza plaanja doprinosa) propisano njeno prebivalite ili uobiajeno boravite (tj. utvruje se fiskalna rezidentnost odnosno nerezidentnost
fizike osobe) umjesto mjesto rada (sjedite drave poslodavca) fizike osobe kako je to ureeno ugovorima o socijalnom osiguranju.
4.4. Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeni u RH
Republika Hrvatska primjenjuje 24 ugovora o socijalnom osiguranju od ega je 18 sama zakljuila i primjenjuje nakon stjecanja nezavisno-
sti. Republika Hrvatska primjenjuje i 6 ugovora o socijalnom osiguranju koji su bili na snazi 8. listopada 1991. godine na temelju sukcesije
bive SFR Jugoslavije kada je tadanji Sabor Republike Hrvatske donio odluku (Narodne novine,br. 53/91) da e se od tog istog datuma
meunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivati u Republici Hrvatskoj, ako nisu u suprotnosti s Ustavom i prav-
nim poretkom Republike Hrvatske. Radi se o ugovorima odnosno konvencijama zakljuenim sa slijedeim dravama: Danskom, Francuskom,
Norvekom, Poljskom,vedskom i Velikom Britanijom (tonije reeno s Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske).
Posebno treba istaknuti da u zakljuenim ugovorima s Australijom i Kanadom nisu ukljueni propisi o zdravstvenom osiguranju.
U nastavku dajemo prikaz meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju koji su u primjeni:
Tablica I: Ugovori na snazi koje je Republika Hrvatska sklopila nakon osamostaljenja:
R. Objava u NN
Drava Naziv Na snazi
br. Me. ugovori
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Australije o socijalnom osiguranju 2/2004. 1.7.2004.
1. Australija
Administrativni sporazum za primjenu Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Australije o socijalnom osiguranju 7/2004. 1.7.2004.
1.10.1998.
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Republike Austrije 15/1997. (primjenjuje se od
2. Austrija 1.1.1997.)
Sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Republike Austrije 5/1998. 1.1.1997.
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije 9/2002. 1.8.2005.
3.
Belgija Administrativni sporazum o primjeni Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije 13/2002. 1.8.2005.
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 3/2001. 1.11.2001.
Bosna i
4.
Hercegovina Administrativni sporazum za primjenu Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 6/2002. 1.11.2001.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Bugarske o socijalnom osiguranju 4/2004. 1.10.2004.
Sporazum za primjenu Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Republike Bugarske o socijalnom osiguranju 8/2004. 1.10.2004.
5. Bugarska
Sporazum za primjenu Ugovora izmeu Republike Bugarske i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju na podruju
Nije objavljen 1.10.2004.
mirovinskog osiguranja
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i eke Republike 7/1999. 1.7.2000.
6. eka Republika
Administrativni sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i eke Republike 11/2002. 1.7.2000.

10 / 2011 135
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH

Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i kraljevine Danske 3/2006. 1.11.2006.
7. Danska
Administrativni sporazum za provedbu Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Kraljevine Danske 7/2006. 1.11.2006
Ugovor o socijalnom osiguranu izmeu Republike Hrvatske i Republike Italije 21/1997. 1.11.2003.
8. Italija
Administrativni sporazum za primjenu Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Republike Italije 8/2003. 1.11.2003.
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kanade 16/1998. 1.5.1999.
9. Kanada Administrativni sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kanade
16/1998. 1.5.1999.
potpisan u Zagrebu dana 22.travnja 1998.
Kanadska pokrajina Sporazum o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Quebeca 10/2000. 1.5.2001.
10.
Quebec Administrativni sporazum za primjenu Sporazuma o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Quebeca 6/2001. 1.5.2001.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Velikog Vojvodstva Luksemburga o socijalnom osiguranju 9/2002. 1.11.2002.
11. Luksemburg Administrativni sporazum o nainu primjene Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Velikog Vojvodstva Luksemburga o
11/2003. 1.11.2002.
socijalnom osiguranju
Sporazum o provedbi Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju 16/1997. 1.11.1997.
12. Makedonija
Sporazum o provedbi Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju 5/1998. 1.11.1997.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Maarske o socijalnom osiguranju 11/2005. 1.3.2006.
13. Maarska
Sporazum o provedbi Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Republike Maarske o socijalnom osiguranju 3/2006. 1.3.2006.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske o socijalnom osiguranju 2/1999. 1.10.2000.
14. Nizozemska
Administrativni sporazum o provedbi Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske o socijalnom osiguranju 5/1999. 1.10.2000.
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemake 7/1998. 1.12.1998.
15. Njemaka
Sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemake 8/1998. 1.12.1998.
Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Slovake Republike 20/1997. 1.5.1998.
16. Slovaka
Sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Slovake Republike 5/1998. 1.5.1998.
Sporazum o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije 16/1997. 1.2.1998.
17. Slovenija Administrativni sporazum o provedbi Sporazuma o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije 5/1998. 1.2.1998.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije o vojnim mirovinama 1/1992. 14.11.1992.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju 14/2001. 1.5.2003.
Opi administrativni sporazum za provedbu Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o
Srbija i Crna Gora 10/2003. 1.5.2003.
socijalnom osiguranju
18. (biva
SR Jugoslavija) Administrativni sporazum tijela za vezu na podruju mirovinskog osiguranja za provedbu Ugovora izmeu Republike
Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije i Opeg administrativnog sporazuma za provedbu Ugovora izmeu Republike Nije objavljen 1.5.2003.
Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i vicarske Konfederacije o socijalnom osiguranju 14/1996. 1.1.1998.
Administrativni sporazum o provedbi Ugovora izmeu Republike Hrvatske i vicarske Konfederacije o socijalnom
5/1998. 1.1.1998.
osiguranju
19. vicarska Administrativni sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike
Nije objavljen 1.12.1998.
Njemake od 24.studenog 1997. na podruju mirovinskog osiguranja
Administrativni sporazum tijela za vezu za nesree na poslu o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju izmeu SR
Nije objavljen 1.12.1998.
Njemake i Republike Hrvatske od 24.studenog 1997.
Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Turske o socijalnom osiguranju 4/2007 *
20. Turska
Administrativni sporazum za primjenu ugovora izmeu Republike Hrvatske i Republike Turske o socijalnom osiguranju 9/2007 *
* Ugovor o socijalnom osiguranju s Turskom je potpisan ali nije jo stupio na snagu.

Tablica II: Ugovori koje je sklopila biva Jugoslavija a koje je Republika Hrvatska preuzela i jo ih primjenjuje, konvencije su sa
slijedeim dravama:
R.
Drava Naziv Zakljueno Stupilo na snagu Primjena od
br.
1. Francuska Opa konvencija o socijalnom osiguranju izmeu Jugoslavije i Francuske 5.1.1950. 1.4.1951. 1.4.1951.
2 Norveka Konvencija izmeu SFRJ i Kraljevine Norveke o socijalnom osiguranju 22.11.1974. 1.9.1976. 1.9.1976.
3. Poljska Konvencija o socijalnom osiguranju izmeu Vlade FNRJ i Vlade NR Poljske 16.1.1958. 1.1.1959. 1.1.1959.
4. Rumunjska Konvencija izmeu SFRJ i Rumunjske o suradnji u zdravstvenom osiguranju 20.3. 1976. 1.12.1976. 1.12.1976.
5. vedska Konvencija izmeu SFRJ i Kraljevine vedske o socijalnom osiguranju 30.3.1978. 1.1.1979. 1.1.1979.
6. UK Velike Britanije i Konvencija o socijalnom osiguranju izmeu FNRJ i Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i 24.5.1958. 1.9.1958. 1.9.1958.
Sjeverne Irske Sjeverne Irske

136 10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
5. Obveze isplatitelja pri isplatama
dohotka nerezidentima
Tuzemni isplatitelj prije obrauna i isplate dohotka fizikoj osobi-
strancu prvo treba utvrditi rezidentnost (vodei rauna o tome da li
s dravom toga stranca RH primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja), zatim ako utvrdi da se radi o rezidentu drave
ugovornice (drave s kojom RH primjenjuje Ugovor) tj. nerezidentu
za RH isplatitelj dohotka treba definirati vrstu dohotka koja se nere-
zidentu treba isplatiti te potom primijeniti konkretni lanak Ugovora
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ako isplatitelj utvrdi da se radi o fizikoj osobi (strancu)
koji je rezident drave s kojom Republika Hrvatska ne
primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi-
vanja tada isplatitelj primjenjuje iskljuivo Zakon o porezu
na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak na isti nain
kao da se radi o hrvatskom rezidentu.
Ako se radi o nerezidentu primatelju dohotka onda treba primije-
niti tzv. trostupanjsku tehniku (engl. three-stage technique) i to na
slijedei nain:
I. stupanj - prvo se gledaju hrvatski propisi o oporezivanju do-
hotka (Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak)
te ako ne postoji mogunost oporezivanja odreeneg oblika dohotka
(ne oporezuje se taj oblik dohotka u RH-a npr. dividende, kapitalni
dobici, kamate, i sl.) primjena tehnike se zavrava ve na ovoj razini,
tj. na prvom stupnju (dakle dohodak se nerezidentu ne oporezuje).
U ovom stupnju nema potrebe da isplatitelj od nerezidenta pribavi
ovjereni obrazac od nadlenog poreznog tijela tj. Zahtjev za umanje-
nje porezne obveze ili povrat vie plaenog poreza na -------------pre-
ma Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Repu-
blike Hrvatske i ---------- koji je propisan lankom 80. Pravilnika o
porezu na dohodak.
II. stupanj ako se radi o dohotku koji se moe oporezovati
prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na
dohodak u RH-a i u dravi rezidentnosti primatelja dohotka
potrebno je pogledati odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, da li se taj dohodak moe oporezovati u RH-a i u ko-
jem opsegu (npr. moe se raditi o primjeni snienih stopa kao kod
autorskih naknada, kamata i dividendi) ili ne.
U sluaju da se dohodak ostvaren u RH prema odredbama kon-
kretnog ugovora moe oporezivati samo u dravi izvora dohotka tj.
samo u RH tada to treba obaviti sukladno Zakonu o porezu na doho-
dak i Pravilniku o porezu na dohodak
Ako se dohodak nerezidenta moe prema ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja oporezovati samo u dravi rezidentnosti
primatelja dohotka (u ovom sluaju radi se o nerezidentu prema
hrvatskim propisima) onda isplatitelj mora prethodno (prije isplate
dohotka) od primatelja dohotka (nerezidenta) pribaviti ovjereni obra-
zac od nadlenog poreznog tijela tj Zahtjev za umanjenje porezne
obveze ili povrat vie plaenog poreza na -------------prema Ugovoru
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republike Hrvatske
i ----------- na temelju kojeg isplatitelj moe nerezidentu isplatiti bes-
porezno dohodak. Ako isplatitelj prije isplate dohotka od primatelja
dohotka (nerezidenta) ne pribavi ovjereni obrazac od nadlenog po-
10 / 2011
Porezi
reznog tijela tj Zahtjev obvezan je obraunati porez na dohodak
prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.
III. stupanj ako prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog opo-
rezivanja pravo oporezivanja pripadne RH-a (iskljuivo pravo ima
RH-a) onda se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pra-
vilnika o porezu na dohodak odreuje nain na koji e se taj dohodak
oporezovati.U sluaju kada RH ima ogranieno pravo oporezivanja
isto tako mora primijeniti Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o
porezu na dohodak, ali pri tom mora kod isplate pojedinih oblika do-
hotka (autorskih naknada, kamata i dividendi) primijeniti tzv. sma-
njene stope iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na
bruto iznos primitka.
Moramo jo jednom zakljuiti da ni Model ugovora OECD-a
a niti bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog opore-
zivanja ne nameu oporezivanje bilo kojeg oblika dohotka
pojedinoj dravi ugovornici.
Svrha Modela ugovora OECD-a a i bilateralnih ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je raspodjela prava
oporezivanja izmeu drava ugovornica, da bi se izbjeglo
dvostruko oporezivanje a na da se dravama namee nain
oporezivanja dohotka, to se na alost esto zaboravlja.
Prije isplate dohotka nerezidentu potrebno je pribaviti njegov OIB
na koji e se usmjeriti obraunati porez na dohodak i moebitni prirez
O nainu na koji nerezident odnosno njegov opunomoenik pribav-
ljaju OIB izjasnila se Porezna uprava Sredinji ured svojim milje-
njem Dodjela OIB-a stranim osobama (Klasa: 410-01/10-01/2223;
Ur. broj: 513.-07-21-12/10-2 od 26. studenog 2010.) godine na sli-
jedei nain:
Na zaprimljeni upitA d.o.o., o tome da li kao obveznik plaanja
poreza po odbitku moraju ishoditi punomo od stranog partnera
kako bi u njegovo ime mogli zatraiti dodjelu osobnoga identifikacij-
skog broja od Ministarstva financija Porezne uprave, u nastavku
odgovaramo.
Prema lanku 5. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Na-
rodne novine broj 60/08, dalje: Zakon) obveznici osobnoga iden-
tifikacijskog broja kojima se odreuje i dodjeljuje osobni identifi-
kacijski broj su: hrvatski dravljani, pravne osobe sa sjeditem na
podruju Republike Hrvatske i strane fizike i pravne osobe kod
kojih je nastao povod za praenje na podruju Republike Hrvatske.
Sukladno lanku 3. stavak 10. Pravilnika o osobnom identifika-
cijskom broju (Narodne novine broj 1/09 i 117/10, dalje: Pravilnik)
stranom osobom smatra se fizika osoba koja nema hrvatsko dr-
avljanstvo i pravna osoba koja ima sjedite izvan podruja Repu-
blike Hrvatske.
Nadalje, prema odredbama lanka 28. stavak 2. Pravilnika po-
vod za praenje nastao je kada se strana osoba upisuje u neku
slubenu evidenciju o osobama i o imovini na podruju Republi-
ke Hrvatske te ako je strana osoba postala poreznim obveznikom
prema posebnom propisu. Slijedom navedenog, stranim osobama
radi uplate poreza po odbitku, treba se odrediti i dodijeliti osobni
identifikacijski broj.
Dakle, da bi stranoj osobi izvrila dodjela osobnoga identifika-
cijskog broja, strana osoba odnosno njezin zakonski zastupnik
podnosi propisani obrazac Zahtjeva za odreivanjem i dodjeljiva-
137
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
njem osobnoga identifikacijskog broja (dalje: Zahtjev) mjesno
nadlenoj ispostavi Porezne uprave, odreenoj prema lanku 8.
Pravilnika. Nadlena ispostava Porezne uprave nakon provjere
podataka upisanih u Zahtjevu, odreuje i dodjeljuje osobni iden-
tifikacijski broj.
Prema odredbama lanka 14. stavak 2. Pravilnika propisano je
da uz Zahtjev obveznik broja predouje isprave kojima potvruje
podatke navedene u Zahtjevu. Odredbama lanka 14. stavak 5.,
6., i 7. propisana je dokumentacija koju osoba mora priloiti uz
Zahtjev.
Dakle, ako Zahtjev podnosi strana fizika osoba kod koje je
nastao povod za praenje uz Zahtjev mora predoiti putovnicu,
a kopija putovnice uva se kao prilog Evidencije o osobnim iden-
tifikacijskim brojevima. U sluaju da osoba izjavi da ne posje-
duje putovnicu za potrebe odreivanja i dodjeljivanja osobnoga
identifikacijskog broja mora priloiti europsku osobnu iskaznicu
ili identifikacijski dokument iz drave dravljanstva uz dokaz o
pripadajuem dravljanstvu.
Prema odredbama lanka 14. stavak 8. Pravilnika propisano je
da ako Zahtjev podnosi strana pravna osoba kod koje je nastao
povod za praenje, uz Zahtjev obavezno prilae akt o osnivanju
(odnosno izvadak iz nadlenog sudskog registra) koji mora biti na
hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlate-
nog sudskog tumaa. Traenje prijevoda slubenih isprava stra-
ne pravne osobe na hrvatski jezik je nuno budui da se strana
pravna osoba mora nedvojbeno identificirati kako bi joj se odre-
dio i dodijelio osobni identifikacijski broj kao stalna, ali i obvezna
oznaka osobe u cijelom pravnom sustavu Republike Hrvatske.
S obzirom da u veini sluajeva strana osoba za koju nastaje
povod za praenje ne obavlja samostalno radnje u hrvatskom
pravnom sustavu, nego te radnje u njezino ime poduzimaju druge
opunomoene osobe, Zahtjev u ime strane osobe moe podnijeti
opunomoenik pod uvjetom da je punomo izdana za postupak
odreivanja i dodjeljivanja osobnoga identifikacijskog broja.
Slijedom citiranih zakonskih odredbi bez propisane dokumen-
tacije Ministarstvo financija Porezna uprava nee moi izvriti
dodjelu osobnoga identifikacijskog broja stranim osobama.
Porezna uprava Sredinji ured svojim dodatnim miljenjem
Dodjela OIB-a nerezidentima (Klasa: 410-01/10-01/2251; Ur. broj:
513.-07-21-12/10-2 od 15. prosinca 2010. godine) nadopunio je
prethodno miljenje o tome kako mora izgledati punomo, pa izdva-
jamo samo taj dio:
Na pitanje je li potrebno da obrazac Punomo, kojim banka tra-
i osobni identifikacijski broj za klijenta, mora imati otisnut peat,
u nastavku odgovaramo.
U sluaju kada Zahtjev podnosi opunomoenik (u ovom sluaju
banka), punomo mora biti na hrvatskom jeziku ili prevede-
na na hrvatski jezik. Punomo se zadrava u nadlenoj isposta-
vi Porezne uprave i mora biti ovjerena od strane javnog biljenika
samo iznimno ako postoji sumnja u njezinu vjerodostojnost. Uko-
liko je punomo izdana na odvjetnika, javnog biljenika, javno-
pravno tijelo odnosno banku nee se traiti ovjera punomoi.
Slijedom navedenog, Punomo mora biti potpisana, ne mora
imati otisnut peat banke, ali mora biti izdana u svrhu odreiva-
nja i dodjeljivanja osobnoga identifikacijskog broja.
138
Prema neslubenim informacijama tj. internom odlukom Porezne
uprave Sredinjeg ureda Zahtjev za odreivanje OIB-a strane
osobe (pravne i fizike osobe) treba dostavljati podrunim uredima
Porezne uprave a ne ispostavama Porezne uprave i to unato tome
to su, sukladno lanku 8. Pravilnika o osobnom identifikacijskom
broju (Narodne novine, broj 1/09 i 117/10), za zaprimanje zahtjeva
nadlene ispostave Porezne uprave.
Kada se OIB kao podatak koristi za inozemne svrhe onda se ispred
njega stavi oznaka HR.
Prema Naredbi o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih
doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011.
godini (Narodne novine, broj 2/11, 45/11, 58/11 i 86/11) isplatitelji
u polje model trebaju upisati model 68, a u polje poziv na broj
odobrenja , kao podatak prvi odgovarajuu brojanu oznaku (kao i
za rezidente) vrstu poreza i prireza na dohodak te kao podatak drugi
OIB koji je nerezidentu dodijelila Porezna uprava.
Iznimno, za inozemne porezne obveznike koji nemaju OIB dodije-
ljen od Porezne uprave, a ostvarili su dohodak iz kojeg se porez i
prirez uplauje na brojanu oznaku poreza 1473, porez i prirez se
moe uplaivati na raun grada/opine sjedita isplatitelja dohotka,
a u polje model upisuje se broj modela 68, a u polje poziv na
broj odobrenja kao podatak prvi brojana oznaka vrste poreza 1473
te kao podatak drugi OIB isplatitelja dohotka.
Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak uplauje se u korist
rauna grada/opine prema prebivalitu poreznog obveznika (poslo-
primca odnosno primatelja dohotka):
Ako se radi o isplati dohotka koji podlijee plaanju obveznih dopri-
nosa (dohodak od nesamostalnog rada, drugi dohodak, samostalna
djelatnost i druga djelatnost) treba utvrditi da li s dravom iji je re-
zident primatelj dohotka Republika Hrvatska primjenjuje Ugovor o
socijalnom osiguranju.
Ako je primatelj dohotka rezident drave ugovornice s kojom Repu-
blika Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju tuzemni
isplatitelj ne obraunava doprinose na dohodak ako mu navedeni
primatelj dohotka prije isplate dostavi dokaz (propisanu dvojezinu
potvrdu iz ugovora o pripadnosti sustavu osiguranja za zdravstveno
osiguranje odnosno potvrdu nadlenog tijela mirovinskog osiguranja
drave u kojoj je primatelj dohotka obvezno osiguran - za potrebe
mirovinskog osiguranja ova potvrda mora kod sudskog tumaa biti
prevedena i ovjerena) da je obvezno osiguran u predmetnoj dravi
ugovornici.
U sluaju da je primatelj dohotka rezident drave ugovor-
nice s kojom Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o
socijalnom osiguranju tuzemni isplatitelj je obvezan obra-
unati, obustaviti i uplatiti doprinose prema hrvatskim pro-
pisima tj. prema Zakonu o doprinosima za obvezna osigura-
nja i Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja.
Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvruje dohodak nerezi-
dentima koji su rezidenti drava s kojima Republika Hrvatska primje-
njuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je
prilikom isplate obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na
nain odreen ugovorom i tuzemnim Zakonom.
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
Ispostava Porezne uprave mjesno nadlena prema sjeditu
isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o porezu
na dohodak plaenom u Republici Hrvatskoj.
Dakle, kada isplatitelj utvrdi da je primatelj dohotka rezident dr-
ave s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja poduzima slijedee:
1) isplatitelj mora zatraiti od nerezidenta OIB (ili na temelju
punomoi nerezidenta zahtjev Poreznoj upravi podnese sam
isplatitelj) kako bi mogao pravilno usmjeriti obraunati porez
na dohodak i moebitne doprinose.
2) prije obrauna dohotka od nerezidenata pribaviti ovjereni pro-
pisani obrazac Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-
manje od poreza ili povrat vie plaenog poreza .
Prava iz Ugovora nerezidenti ostvaruju na temelju obrazaca ovisno
o vrsti isplate:
1) Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat vie plaenog
poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostru-
kog oporezivanja izmeu Republike Hrvatske i ----------,
2) Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne
obveze ili povrat vie plaenog poreza na kamate prema Ugo-
voru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republi-
ke Hrvatske i ----------,
3) Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porez
ne obveze ili povrat vie plaenog poreza na licence prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Re-
publike Hrvatske i ----------,
4) Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne
obveze ili povrat vie plaenog poreza na naknade za dje-
latnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republike Hr-
vatske i ----------.
Obrazac Zahtjev treba biti ovjeren od nadlenog inozemnog tije-
la. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi
o uestalim mjesenim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri pr-
voj isplati a potom ga je potrebno podnositi svakih est (6) mjeseci.
Navedeni obrasci mogu se kupiti u prodavaonicama Narodnih
novina ili se mogu preuzeti sa slubene Internet stranice Porezne
uprave, www.porezna-uprava.hr
Obrasci iz stavka 5. ovoga lanka sastoje se iz etiri primjerka:
primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka
za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike
Hrvatske. Odgovarajui obrazac podnositelj zahtjeva nerezident
obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu drave iji je rezident. Jedan
primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi
je namijenjen podnositelju zahtjeva a preostala dva primjerka ovje-
renog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva,
izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti,
predmetu ugovora, priloenim ispravama i drugo, podnositelj zahtje-
va dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri
isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi a
drugi primjerak zadrava za svoje potrebe.
Ovaj obrazac ima 4 primjerka a u gornjem desnom kutu ispisano je
koji se primjerak kome dostavlja.
3) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu
raspolae ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva primi-
jenit e odgovarajue odredbe ugovora o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja. Ministarstvo financija, Porezna uprava,
10 / 2011
Porezi
Podruni ured Zagreb, nadlean je za voenje evidencije o
postupanju po navedenim zahtjevima.
4) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nereziden-
tu ne raspolae ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva
obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuze-
mnog zakona.
Rezident drave ugovornice moe u roku od tri godine
od isteka godine u kojoj je dohodak isplaen, Ministarstvu
financija, Poreznoj upravi, Podrunom uredu Zagreb do-
staviti ovjerovljeni obrazac zahtjeva radi povrata vie
plaenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaen.
Ako inozemni porezni obveznik, u roku od tri godine od isteka
godine u kojoj je dohodak isplaen, dostavi Ministarstvu financija,
Poreznoj upravi, Podrunom uredu Zagreb, 10000 Zagreb, Avenija
Dubrovnik 32, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva ... radi povrata
vie plaenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaen , Podru-
ni ured u Zagrebu e na temelju uvida u dokumentaciju i plaanje
evidentirano u informacijskom sustavu donijeti Rjeenje o povratu
vie plaenog poreza na dohodak.
U tom sluaju nerezident uz ovjerovljeni obrazac Zahtjeva ... za
povrat vie plaenog poreza podnosi i pisani podnesak u kojem
treba navesti sve relevantne podatke kao to su: osobne podatke,
sistemski broj za stranca, broj rauna, svotu rauna u valuti, svotu
poreza prema kojoj je obavljeno plaanje, svotu poreza u valuti, te-
aj, svotu poreza plaena u kunama, datum plaanja, stopu poreza
po kojoj se zahtjeva povrat, svotu razlike poreza u valuti, ime banke i
broj rauna na koji se sredstva vraaju, te fotokopiju naloga o plaa-
nju naknade u inozemstvu.
Nerezidenti ne podlijeu plaanju prireza porezu na do-
hodak, meutim, prema brojnim miljenjima Porezne upra-
ve Sredinji ured ipak pojedinim nerezidentima treba
obraunati prirez i to pod uvjetom da borave u Republici
Hrvatskoj dulje od 183 dana ime stjeu uobiajeno bo-
ravite u RH ili steknu prebivalite u RH u smislu lanka
38. OPZ-a. To znai da je odluujue za odreivanje obve-
ze obraunavanja prireza nerezidentima ima li nerezident
prema hrvatskim propisima (OPZ) uobiajeno boravite ili
prebivalite a ne njegova rezidentnost.
Potvrdu o plaenom porezu u Republici Hrvatskoj, na temelju
pisanog zahtjeva nerezidenta, izdaje Ispostava Porezne uprave
prema sjeditu isplatitelja dohotka (preciznije prema sjeditu pravne
osobe odnosno prebivalitu obrtnika, slobodnog zanimanja).
Inozemni porezni obveznik u zahtjevu mora navesti osobne podat-
ke te navesti u koju svrhu mu treba potvrda. Ako isplatitelj ili neka
druga osoba eli za inozemnog poreznog obveznika pribaviti potvrdu
mora imati punomo ovjerenu kod javnog biljenika.
139
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
Potvrda se moe zahtijevati za svako plaanje ili ako je to zgodnije
inozemnom poreznom obvezniku svakih 3, 6 ili 12 mjeseci. Navede-
na potvrda slui nerezidentu za uraunavanje tog plaenog poreza
u njegovoj dravi rezidentnosti gdje utvruje svoj ukupni dohodak
(svjetski dohodak).
6. Dohodak od nekretnina
lanak 6. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje dohodak
od nekretnina izgleda ovako:
(1) Dohodak koji rezident jedne drave ugovornice ostvari od
nekretnina koje su smjetene u drugoj dravi ugovornici (ukljuu-
jui dohodak od poljoprivrede ili umarstva), moe se oporezi-
vati u toj drugoj dravi.
(2) Izraz nekretnina ima znaenje prema propisima drave
ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u
svakom sluaju ukljueni i imovina koja pripada uz nekretninu,
stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i umarstvu, stvar-
na prava na koja se primjenjuju odredbe opih propisa o vla-
snitvu nad zemljitem, pravo plodouivanja nekretnine i pravo
na isplate u promjenjivom ili utvrenom iznosu kao naknade za
iskoritavanje ili pravo na iskoritavanje rudnih nalazita, izvora i
drugih prirodnih bogatstava. Pomorski i rijeni brodovi i zrakoplo-
vi ne smatraju se nekretninama.
(3) Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostva-
ruje od izravnog iskoritavanja, davanja u zakup ili najam te na
svaki drugi nain koritenja nekretnine.
(4) Odredbe stavka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od ne-
kretnina drutva.
Pravo oporezivanja dohotka od nekretnina daje se dravi izvora tj.
dravi u kojoj se nalazi nekretnina. Iako je u ovaj lanak ukljuen i
dohodak od poljoprivrede i umarstva drave ugovornice mogu se
suglasiti ugovorom da se taj dohodak oporezuje sukladno lanku
7.Ugovora - Dobit od poslovanja.
Stavkom 2. ovog lanka definira se pojam nekretnine prema propi-
sima drave ugovornice u kojoj se nekretnina nalazi. Meutim, ovaj
stavak izrijekom spominje imovinu i prava koja se moraju smatrati
nekretninom. Na dalje, izrijekom je utvreno da se pomorski i rijeni
brodovi te zrakoplovi ne smatraju nekretninama.
Stavkom 3. utvruje se da se ope pravilo primjenjuje neovisno o
nainu koritenja nekretnine (izravno iskoritavanje, davanje u zakup
ili najam te na svaki drugi nain koritenja nekretnine).
Primjer 11. Obraun poreza na dohodak od iznajmljivanja
nekretnine
Rezident Bosne i Hercegovine s kojom Republika Hrvatska primje-
njuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima u vlasni-
tvu nekretninu u Zagrebu koju iznajmljuje hrvatskom rezidentu za
6.000,00 kn mjeseno.
Prema lanku 62. stavku 2. toci 2. Zakona o porezu na dohodak
porezni obveznici (rezidenti i nerezidenti) odnosno opunomoenici
duni su u roku od 8 dana nadlenoj ispostavi Porezne uprave pod-
nijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak za
ostvarivanje dohotka od imovine i imovinskih prava, pa je nerezident
(tj. rezident Bosne i Hercegovine) to obavio.
Pravo oporezivanja dohotka od najma ima Republika Hrvatska (jer
se nekretnina nalazi u njoj) to znai da e se primijeniti hrvatski pro-
pisi a to znai da e nadlena ispostava donijeti rjeenje o plaanju
mjesenog predujma poreza na dohodak imajui u vidu slijedee:
140
i zdaci se priznaju u visini 30% od ostvarene najamnine ili zaku-
pnine,
predujmovi poreza na dohodak koji se plaaju prema rjeenju
Porezne uprave plaaju se posljednjeg dana u mjesecu za te-
kui mjesec,
pri utvrivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni
odbitak poreznog obveznika,
porezna stopa iznosi 12%
prirez se ne obraunava jer nerezident u RH-a nema prebivali-
te a niti uobiajeno boravite,
Obraun poreza na dohodak od iznajmljivanja nekretnine
Red.
Opis Iznos
br.
1. Bruto mjeseni primitak 6.000,00
2. Priznati izdaci - 30% 1.800,00
3. Porezna osnovica (1 - 2) 4.200,00
4. Mjeseni predujam poreza na dohodak (3 x 12%) 504,00
5. Neto mjeseni primitak (1 - 4) 5.496,00
7. Dividende
lanak 10. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje dividende
izgleda ovako:
(1) Dividende koje drutvo rezident drave ugovornice isplauje
rezidentu druge drave ugovornice mogu se oporezivati u toj dru-
goj dravi.
(2) Meutim, takve dividende mogu se oporezivati i u dravi
ugovornici iji je rezident drutvo koje isplauje dividende i to
prema propisima te drave, ali ako je stvarni korisnik dividendi re-
zident druge drave ugovornice, tada tako utvren porez ne smije
biti vei od:
a) 5% bruto-iznosa dividendi kad je stvarni korisnik drutvo
(osim partnerstva) u ijem je izravnom vlasnitvu najmanje
25% kapitala drutva koje isplauje dividendu;
b) 15% bruto-iznosa dividendi u svim drugim sluajevima.
Nadlena tijela drava ugovornica zajednikim dogovorom utvr-
uju nain primjene navedenih ogranienja.
Ovaj stavak nee utjecati na oporezivanje dobiti drutva iz kojeg
se isplauju dividende.
(3) Izraz dividenda upotrebljen u ovomu lanku oznaava
dohodak od dionica, jouissance dionica ili jouissance prava,
udjela u rudnicima, osnivakih udjela ili drugih prava koja nisu po-
traivanje duga, to sudjeluju u dobiti, te dohodak od drugih prava
u drutvu koji podlijee istomu poreznom postupku kao i dohodak
od dionica prema zakonima drave iji je rezident drutvo koje vri
raspodjelu.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik
dividendi, koji je rezident drave ugovornice, posluje u drugoj dra-
vi ugovornici iji je rezident drutvo koje isplauje dividende putem
stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj dravi ili u toj drugoj
dravi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedita u toj dravi,
a pravo na osnovu kojeg se dividende isplauju je povezano sa
stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjeditem. U tom e se
sluaju primijenit odredba lanka 7.
(5) Ako drutvo koje je rezident drave ugovornice ostvaruje do-
bit ili dohodak iz druge drave ugovornice, ta druga drava ne moe
utvrditi nikakav porez na dividende koje plaa to drutvo, osim ako
su te dividende isplaene rezidentu te druge drave ili ako je po-
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
sjed dionica zbog kojih se dividende isplauju stvarno povezan
sa stalnom poslovnom jedinicom smjetenom u toj drugoj dravi,
niti moe oporezivati neraspodijeljenu dobit drutva, pa ak ni
onda ako se plaene dividende ili neraspodijeljena dobit u ci-
jelosti ili djelomino sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj
drugoj dravi.
Stavkom 1. nije propisano naelo oporezivanja dividende bilo
iskljuivo u dravi u kojoj je korisnik rezident ili iskljuivo u dravi
u kojoj je drutvo koje isplauje dividende rezident. Iz toga razloga
samo se navodi da se dividenda moe oporezivati u dravi u kojoj je
korisnik rezident.
Na dalje, stavkom 2. zadrava se pravo oporezivanja u dravi
izvora dividende, tj. u dravi ugovornici u kojoj je drutvo koje plaa
dividendu rezident. S druge strane, izriito je utvrena nia stopa
(5%) za dividendu koju drutvo-ker isplauje drutvu-majci. Ako
je drutvo jedne od drava ugovornica izravan vlasnik barem 25%
drutva u drugoj dravi ugovornici, razumno je da se isplata dobiti
drutva- keri stranom drutvu majci treba oporezivati manje strogo
da bi se izbjeglo ponovljeno oporezivanje i olakalo meunarodno
ulaganje. Porezne stope ( 5% i 15%) su maksimalne kada se radi o
oporezivanju dividende u dravi izvora. Drave ugovornice mogu se
suglasiti u bilateralnim ugovorima o niim stopama ili ak o oporezi-
vanju iskljuivo u dravi u kojoj je korisnik rezident.
U Ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska s drugim dra-
vama primjenjuju se razliite stope (15%, 10%, 5%) koje su uvje-
tovane udjelom stvarnog korisnika u izravnom vlasnitvu kapitala
drutva koje isplauje dividendu te ovisno o tome da li se dividen-
da isplauje fizikoj osobi. U pojedinim Ugovorima pod propisanim
uvjetom (to je uvjetovano postotkom udjela stvarnog korisnika u
izravnom vlasnitvu kapitala drutva) plaanje poreza je prepute-
no samo dravi ugovornici u kojoj je stvarni korisnik dividende
rezident (npr. ugovori s Austrijom, Francuskom, Nizozemskom ako
stvarni korisnik drutvo ima najmanje 10% i vie udjela u kapitalu).
Posebno naglaavamo da ako je stvarni primatelj dividende fizika
osoba ona plaa uvijek 15% poreza na dohodak neovisno o udjelu u
kapitalu. Stavkom 2. nije utvren nain oporezivanja u dravi izvora,
stoga e ta drava primijeniti svoje vlastite propise. U tom smislu ni
Republika Hrvatska nee oporezivati porez na dobit po odbitku po
osnovi dividende iako bi to prema veini sklopljenih Ugovora mogla
jer se u RH ne oporezuju dividende.
U pojedinim Ugovorima neovisno o visini udjela primatelja u
ukupnom kapitalu drutva primjenjuje se jedinstvene stope od
5% (Bugarska , eka, Kina, Malta, Rumunjska i Slovenija) ili 10%
(Albanija, i Turska) ili 15% (Italija, Norveka), 0% (Kuvajt i Marici-
jus)
Pojam dividenda openito znai raspodjelu dobiti dioniarima u
dionikim drutvima (engl.companies limited by shares), komandit-
nim drutvima na dionice (engl. limited partnerships with share ca-
pital), drutvima s ogranienom odgovornou (engl.limited liability
companies) ili drugim drutvima kapitala (engl.joint stock compani-
es). U skladu s propisima drava lanica OECD-a, ta drutva kapitala
su pravne osobe sa zasebnom osobnou odvojenom od njihovih
dioniara. U tome se razlikuju od partnerstva koja u veini drava
nemaju pravnu osobnost.
Prema stavku 3. lanka 10. Modelu ugovora OECD-a sam pojam
dividende je vrlo teko definirati na jedinstveni nain zbog toga to
svaka drava autonomno ureuje podruje prava trgovakih druta-
va i porezna prava, meutim, kroz voenje bilateralnih pregovora pri
10 / 2011
Porezi
sklapanju Ugovora osim definiranja dobiti i dohotka moe se Ugovo-
rom utvrditi to se smatra dividendom.
Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba
dobro paziti da li su pojedine stope propisane samo za pri-
matelja drutvo (to znai da ne vrijedi i za primatelja fizi-
ku osobu) jer ako se to u ugovorima ne specificira onda sve
isto vrijedi i za primatelje-drutvo i fiziku osobu.
Od 1. sijenja 2001. godine uvedeno je i oporezivanje fizikih oso-
ba porezom na dohodak od kapitala i to na primitke po osnovi divi-
dendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamata, izuzima-
nja te primitke po osnovi udjela u dobiti lanova uprave i zaposlenika
trgovakih drutava koji ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje
vlastitih dionica. Meutim, porezni obveznici poreza na dohodak od
kapitala (pa onda i na dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u
kapitalu) nisu bili inozemni porezni obveznici. Tek se izmjenom Za-
kona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 150/02) koji se
zapoeo primjenjivati od 1. sijenja 2003. godine inozemnim pore-
znim obveznicima (nerezidentima) zapoelo oporezivanje dohotka od
kapitala (pa time i primici po osnovi dividende i udjela u kapitalu na
temelju udjela u dobiti) i dohotka od osiguranja. Meutim, prijela-
znom odredbom lanka 68. stavka 4. Pravilnika o porezu na dohodak
(Narodne novine, 140/03 do 169/04) utvreno je i oporezivanje
isplaenih dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu za
inozemne porezne obveznike (fizike osobe) poslije 1. sijenja 2003.
godine i za ostvarenu dobit za 2001. i 2002. godinu.
Sukladno lanku 9.st.1.t.2. Zakona o porezu na dohodak koji se
primjenjuje od 1. sijenja 2005. godine dohotkom se ne smatraju
primici od dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu
to znai da se ovi primici niti ne oporezuju od 1. sijenja 2005.
godine.
Meutim, lankom 68.st.2. istog Zakona o porezu na dohodak
dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su
ostvareni u razdoblju od 1. sijenja 2001. do 31. prosinca 2004.
godine a isplauju se od 1. sijenja 2005. i na dalje, oporezuju se
porezom na dohodak od kapitala po stopi od 15% a od 1.srpnja
2010. po stopi od 12%.
Ovo se odnosi na fizike osobe - primatelje dividendi i udjela u
dobiti na temelju udjela u kapitalu tj. kako na rezidente tako i na
nerezidente.
Porezni status isplaenih dividendi i udjela u dobiti fizikim
osobama (rezidentima i nerezidentima) od 1. 1. 2005. godine
R.br. Ostvarena dobit Porezni status
1. do kraja 2000. godine neoporezivo
2. od 2001. do 2004. godine oporezivo
3. od 2005. godini pa na dalje neoporezivo
Primjer 12. Isplata udjela u dobiti nerezidentu - fizikoj
osobi po ostvarenoj dobiti u 2004.
Trgovako drutvo Graa d.o.o. iz ibenika isplauje 17. travnja
2011. godine 10.000,00 kn odnosno 1.377,51 eura po srednjem te-
aju HNB-a od 7,259467 kn za 1 euro (na dan 17. travnja 2011.)
fizikoj osobi - rezidentu Grke udjel u dobiti na temelju udjela u ka-
pitalu po ostvarenoj dobiti u 2004. godini. Fizika osoba je dostavila
trgovakom drutvu Graa d.o.o. ovjerovljeni obrazac Zahtjev za
141
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat
vie plaenog poreza na dividende prema Ugovoru prije isplate
udjela u dobiti.
Republika Hrvatska i Grka imaju u primjeni ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja te je prema lanku 10.st. 2.b Ugovora pro-
pisana stopa od 10% na isplaeni udjel u dobiti na temelju udjela u
kapitalu fizikoj osobi. Propisana stopa od 5% koja je utvrena 10.st.
2.a Ugovora odnosi se samo na sluaj kada je primatelj dividendi
drutvo (izuzimajui partnerstvo).
Trgovako drutvo Graa d.o.o. obvezno je obraunati porez na Ugovorom moe se primjeniti samo ako se isplauju stvarnom
dohodak po odbitku ali ne i PDV jer se na isplate u novcu ne plaa
PDV-e.
Obraun poreza na dohodak od kapitala - udjela u dobiti
R.br. Opis Iznos
1. Primitak udjela u dobiti 10.000,00
2. Porez na dohodak - 10% prema Ugovoru 1.000,00
3. Neto iznos za isplatu (1 - 2) 9.000,00
8. Kamate
lanak 11. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje kamate
izgleda ovako:
(1) Kamate nastale u dravi ugovornici i isplaene rezidentu
druge drave ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj dravi.
(2) Meutim, takve kamate mogu se oporezivati i u dravi
ugovornici u kojoj su nastale i to prema propisima te drave,
ali ako je stvarni korisnik kamata rezident druge drave ugovor-
nice, tako utvren porez ne smije biti vei od 10 % bruto iznosa
kamata. Nadlena tijela drava ugovornica zajednikim dogovo-
rom ureuju nain primjene ovoga ogranienja.
(3) Izraz kamate za potrebe ovoga lanka oznaava prihode od
potraivanja bilo koje vrste, bez obzira na to jesu li osigurana zalo-
gom i nose li ili ne pravo udjela u dobiti dunika, a osobito prihod
od vladinih vrijednosnih papira i prihod od obveznica ili zadunica,
ukljuujui premije i naknade u svezi s tim vrijednosnim papirima,
obveznicama ili zadunicama. Zatezne kamate na zakanjelo pla-
anje ne smatraju se kamatama u smislu ovoga lanka.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik
kamata koji je rezident drave ugovornice posluje u drugoj dravi
ugovornici u kojoj su te kamate nastale preko stalne poslovne
jedinice koja se u njoj nalazi, a potraivanje na koje se plaaju
kamate je stvarno povezano s takvom stalnom poslovnom jedini-
com. U tom se sluaju primjenjuju odredbe lanka 7.
(5) Smatra se da kamate nastaju u dravi ugovornici kad je
isplatitelj rezident te drave ugovornice. Meutim, ako isplatitelj
kamata, bez obzira na to je li on rezident jedne od drava ugo-
vornica ili nije, u jednoj dravi ugovornici ima stalnu poslovnu
jedinicu, a takve kamate snosi stalna poslovna jedinica, tada se
smatra da kamate nastaju u dravi ugovornici u kojoj se nalazi
stalna poslovna jedinica.
(6) Ako je, zbog posebnog odnosa izmeu isplatitelja i stvar-
nog korisnika, ili izmeu njih i neke druge osobe, iznos kamata,
uzimajui u obzir potraivanja na koje se kamate plaaju, vei od
iznosa koji bi bio ugovoren izmeu isplatitelja i stvarnog korisni-
ka da nema takvog odnosa, odredbe ovoga lanka primjenjuju
se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom se sluaju viak
plaenog iznosa oporezuje sukladno propisima svake drave
ugovornice, uzimajui u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.
142
Prema stavku 1. i 2. ovog lanka kamata se moe oporezivati u
dravi u kojoj je rezident ali se zadrava i pravo oporezivanja i u
dravi ugovornici u kojoj nastaju kamate (dravi izvora). Stavkom 2.
utvrena je maksimalna stopa od 10% bruto iznosa kamate ako se
oporezivanje obavlja u dravi izvora ali, naravno, drave ugovornice
mogu u svom konkretnom ugovoru utvrditi i nie stope (vrlo esto
je to stopa od 5%).
Pravo na oporezivanje kamata u dravi izvora prema nioj pore-
znoj stopi (od one predviene zakonom drave izvora) predvienoj
korisniku kamata rezidentu druge drave ugovornice. Ako bi se
kamate isplaivale primatelju rezidentu druge drave ugovornice koji
je posrednik, dok je stvarni korisnik kamata rezident tree drave,
kamate e se oporezivati stopom predvienom zakonom drave
izvora.
U stavku 3. iskljuuju se iz definicije kamata zatezne kamate
na zakanjelo plaanje.
Prema ugovorima koje primjenjuje Republika Hrvatska mogua su
dva naina postupanja i to:
prema Modelu ugovora OECD-a kamate (l.11.) koje su nasta-
le u dravi ugovornici (dravi izvora) a isplauju se rezidentu
druge drave ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj
dravi ugovornici. Izraz mogu se oporezivati znai da dra-
va rezidentnosti nema iskljuivo pravo oporezivanja kamata.
Treba naglasiti da se lanak 11. Modela Ugovora OECD-a ne
primjenjuje na kamate nastale u treoj dravi ili na kamate koje
su nastale u jednoj dravi ugovornici a mogu se pripisati stalnoj
poslovnoj jedinici koja posluje u drugoj dravi ugovornici.
Kod veine ugovora takve kamate mogu se oporezivati u
dravi ugovornici u kojoj nastaju (dravi izvora) i to sukladno
zakonima te drave ali to se pravo ograniava na stopu od naj-
vie 10% bruto-iznosa kamata (uobiajene ugovorene stope
su 5% ili10%) - uvjet je da rezident druge drave ugovornice
bude stvarni korisnik kamata.
kamate nastale u dravi ugovornici a isplaene rezidentu
druge drave ugovornice oporezuju se samo u toj drugoj
dravi ako je taj rezident i stvarni korisnik kamata - to
jednostavno znai da se takve kamate, koje isplauju rezidenti
(isplatitelji) Republike Hrvatske, ne oporezuju porezom na do-
hodak po odbitku ako je stvarni korisnik kamata rezident jedne
od slijedeih drava: eka, Finska, Francuska, Irska, Juno-
afrika R., Maarska, Kuvajt, Malta, Mauricijus, Nizozemska,
Njemaka, Norveka i vedska.
Primjer 13. Isplata kamata nerezidentu - fizikoj osobi
lan drutva (suvlasnik), fizika osoba - rezident Austrije dao je
zajam (pozajmicu) svom trgovakom drutvu Slavuj d.o.o. iz Za-
greba u iznosu od 100.000,00 kn na rok od 3 mjeseca po stopi od
7% uz primjenu jednostavnog kamatnog rauna.
glavnica x stopa x broj dana 100.000,00 x 7 x 92
Kamata = = = 1.764,38 kn
36500 36500
Kako Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja s Austrijom u lanku 11. stavku 2. navedenog
ugovora Republika Hrvatska (drava ugovornica gdje su nastale ka-
mate) ima pravo oporezivati kamate i to tako da utvren porez ne
smije biti vei od 5% bruto iznosa kamata.
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
Austrijski rezident-fizika osoba platitelju kamata trgovakom
drutvu Slavuj d.o.o. iz Zagreba ovjerovljeni obrazac Zahtjev za
umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat
vie plaenog poreza na kamate prema Ugovoru prije isplate
obraunatih kamata.
Obraun poreza na dohodak od kamata
R.br. Opis Iznos
1. Primitak od kamata 1.764,38
2. Porez - 5% 88,22
3. Za isplatu 1.676,16
9. Naknade za autorska prava
lanak 12. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje autorske
naknade izgleda ovako:
(1) Autorske naknade nastale u dravi ugovornici, iji je stvar-
ni korisnik rezident druge drave ugovornice, bit e oporezive
samo u toj drugoj dravi.
(2) Izraz autorske naknade za potrebe ovoga lanka oznaa-
va sva plaanja primljena kao naknade za koritenje ili za pravo
koritenja, bilo kojega autorskog prava na knjievno, umjetniko
ili znanstveno djelo, ukljuujui kinematografske filmove, kao i
svakog patenta, zatitnog znaka, uzorka ili modela, plana, tajne
formule ili postupka te za obavijesti o industrijskom, komercijal-
nom ili znanstvenom iskustvu.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik
autorskih naknada koji je rezident drave ugovornice posluje u
drugoj dravi ugovornici u kojoj je ostvareno pravo na autorsku
naknadu preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj dravi
ugovornici a prava ili imovina na temelju koje se autorske nakna-
de isplauju stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom
jedinicom. U tom e se sluaju primijeniti odredbe lanka 7.
(4) Ako je zbog posebnog odnosa izmeu isplatitelja i stvar-
nog korisnika, ili izmeu njih i neke druge osobe, iznos autorskih
naknada, uzimajui u obzir koritenje, pravo ili podatke za koje
se isplauju, vei od iznosa koji bi bio ugovoren izmeu isplatite-
lja i stvarnog korisnika, da nema takva odnosa, odredbe ovoga
lanka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvu
je sluaju viak plaenog iznosa oporeziv sukladno propisima
svake drave ugovornice, uzimajui u obzir druge odredbe ovoga
Ugovora.
Bitno je naglasiti, da se pod autorskom naknadom smatra
samo ona naknada koja se plaa za koritenje ili za prava
koritenja prava intelektualnog vlasnitva (autorska prava
i prava industrijskog vlasnitva) a ne i naknada koja se
plaa kada se radi o prodaji tih prava.
Stavak 1. lanka 12. Modela ugovora OECD-a postavlja naelo
iskljuivog oporezivanja autorskih naknada u dravi u kojoj je
nositelj (stvarni korisnik) prava na autorsku naknadu rezident.
Prema Modelu OECD-a definicija naknada za autorska prava
oznaava prava na razne oblike knjievnih i umjetnikih djela, prava
intelektualnog vlasnitva utvrena u tekstu i prava na podatke glede
industrijskog, komercijalnog iskustva (know-how). Definicija nakna-
10 / 2011
Porezi
de za autorska prava se primjenjuje na plaanje za koritenje, prava
koritenja, prava navedenih vrsta, bez obzira da li su bila registrirana
u javnom registru. Definicija obuhvaa i plaanje pod licencom i na-
knadu koju bi osoba morala platiti za neovlateno umnoavanje ili
krenje prava.Takoer treba napomenuti da rije plaanje koja se
koristi u definiciji, ima vrlo iroko znaenje obzirom da koncept pla-
anja znai ispunjenje obveze stavljanja sredstava na raspolaganje
vjerovniku na nain utvren ugovorom ili obiajem.
Kada se radi o isplati naknade za autorska prava u dravu s kojom
se primjenjuje ugovor, u svakom pojedinanom sluaju potrebno je
konzultirati lanak 12. Ugovora (Autorske naknade - eng. royalties)
s obzirom na razliiti porezni tretman u pojedinim Ugovorima o tome
tko ima pravo oporezivati ove naknade i po kojoj stopi.
Prema ugovorima koje primjenjuje Republika Hrvatska mogua su
dva naina postupanja (sukladno odredbama l. 12. pojedinih Ugo-
vora) kada je isplatitelj autorske naknade rezident Republike Hrvatske:
kod veine ugovora koje primjenjuje Republika Hrvatska au-
torske naknade nastale u dravi ugovornici i isplaene rezi-
dentu druge drave ugovornice mogu se oporezivati u dravi
ugovornici u kojoj nastaju (drava izvora) i to prema zako-
nima te drave ugovornice (to ne odgovara sada vaeim
odredbama lanka 12. Modela ugovora OECD 2005. pa ni
modelima ugovora OECD iz 2008. i 2010. koji su samo upu-
ujui a ne obvezujui kod sklapanja bilateralnih Ugovora) uz
primjenu smanjenih stopa iz Ugovora od 10% s izuzetkom za
Armeniju, Iran, Italiju, Izrael, Junoafriku R., Moldovu, San
Marino i Sloveniju za koje se primjenjuje stopa od 5%.
autorske naknade nastale u dravi ugovornici i isplaene re-
zidentu druge drave ugovornice oporezuje se samo u toj
drugoj dravi ukoliko je taj rezident i stvarni korisnik (Austrija,
Belgija, Bugarska, Francuska, Koreja, Maarska, Malta, Mau-
ricijus, Njemaka, Nizozemska, vedska, vicarska). To znai
da ako hrvatski isplatitelj isplauje naknadu za autorska prava
korisniku-rezidentu navedenih drava da nema pravo obra-
unati porez na dohodak ve drava rezidentnosti primatelja
ovog dohotka.
Primjer 14. Plaanje naknade za autorska prava - softver
Trgovako drutvo Dolac d.o.o. iz ibenika 17. travnja 2011.
godine plaa 145.189,34 kn odnosno 20.000 eura (ugovorena au-
torska naknada) po srednjem teaju HNB od 7,259467 kn za 1 euro
(na dan 17. travnja 2011.) rezidentu-fizikoj osobi Irske (stvarnom
korisniku) naknadu po ugovoru o licenciji za uporabu autorskog
prava koja omoguava reprodukciju softvera za poslovnu upo-
rabu u razdoblju od 5 godina.
Republika Hrvatska i Irska imaju u primjeni ugovor o izbjegava-
nju dvostrukog oporezivanja i autor - rezident Italije je prije plaanja
rauna dostavio trgovakom drutvu Dolac d.o.o. popunjeni i po-
tvreni obrazac Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje
od porezne obveze ili povrat vie plaenog poreza na licence pre-
ma Ugovoru pa je trgovako drutvo Dolac d.o.o. primjenilo
odredbe ugovora.
Prema lanku 12. stavku 2. navedenog ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja autorske naknade mogu se oporezivati i u
dravi u kojoj nastaju, u skladu sa zakonima te drave (RH), ako je
primatelj stvarni korisnik autorskih naknada, tako razrezan porez ne
smije biti vei od 10% bruto iznosa autorske naknade. Isplatitelj
e primjeniti obraun poreza na dohodak (bez prireza) prema hrvat-
skim propisima (u RH se autorske naknade smatraju drugim dohot-
kom) ali nee primjeniti propisanu stopu od 25% ve e na utvrenu
143
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
poreznu osnovicu primjeniti propisanu stopu iz ugovora koja iznosi
10% bruto-iznosa autorske naknade.
Trgovako drutvo Dolac d.o.o., mora obraunati i uplatiti PDV
jer je mjesto oporezivanja - mjesto primatelja usluge (tuzemstvo) i
to u iznosu od 33.393,55 kn (145.189,34 x 23%).
Autorske naknade (definirane u RH kao drugi dohodak) ne podli-
jeu plaanju obveznih doprinosa u Republici Hrvatskoj.
Prema lanku 32. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak pri utvr-
ivanju drugog dohotka po osnovi autorske naknade priznaju se pau-
alni izdaci u visini 30% ostvarenog primitka, meutim, ako bi ovom
nerezidentu priznali paualne izdatke i primjenili poreznu stopu od
25%, tako razrezan porez na dohodak bi preao 10% bruto-iznosa
autorske naknade i iznosio bi 25.408,13 kn tj.17,50% bruto-iznosa
naknade (to bi bilo vee od 5% bruto-iznosa, a to znai pogrenu
primjenu Ugovora).
Obraun poreza na dohodak od autorske naknade (drugi
dohodak)
R.br. Opis Iznos
1. Bruto autorska naknada (20.000 eura) 145.189,34
2. Porez na dohodak 10% 14.518,93
3. Neto iznos za isplatu (1 - 2) 130.670,41
10. Kapitalni dobitak dobit od
otuenja imovine
lanak 13. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje kapitalni
dobitak - dobit od otuenja imovine izgleda ovako:
(1) Dobit koju rezident drave ugovornice ostvari od otuenja
nekretnina navedenih u lanku 6., a koje se nalaze u drugoj dra-
vi ugovornici, moe se oporezivati u toj drugoj dravi.
(2) Dobit od otuenja pokretne imovine koja je dio poslovne
imovine stalne poslovne jedinice koju drutvo drave ugovorni-
ce ima u drugoj dravi ugovornici, ukljuujui dobit od otuenja
takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno s cijelim podu-
zeem), moe se oporezivati u toj drugoj dravi.
(3) Dobit od otuenja pomorskih brodova, zrakoplova koji se
koriste u meunarodnom prometu, rijenih brodova koji se kori-
ste u prometu na unutarnjim plovnim putovima ili pokretna imo-
vine to slui za koritenje takvih pomorskih brodova, zrakoplova
ili rijenih brodova oporezuje se samo u dravi ugovornici u kojoj
se nalazi mjesto stvarne uprave drutva.
(4) Dobit koju rezident drave ugovornice ostvari od otuenja
dionica ija vrijednost vie od 50% proizlazi direktno ili indirektno
od imovine koja se nalazi u drugoj dravi ugovornici, moe se
oporezivati u toj drugoj dravi.
(5) Dobit od otuenja bilo koje imovine, izuzevi onu navedenu
u stavku 1., 2., 3., i 4. ovoga lanka, oporezuje se samo u dravi
ugovornici u kojoj je otuitelj rezident.
Propisi drava lanica OECD-a na razliite naine oporezuju dobit-
ke od otuenja imovine (kapitalne dobitke):
pojedine drave dobit od otuenja imovine ne smatraju opore-
zivim dohotkom,
pojedine drave dobit od otuenja imovine trgovakog dru-
tva oporezuju u okviru poreza na dobit ali se ne oporezuje do-
bit koju otuenjem imovine stekne pojedinac (graanin) izvan
svoje poslovne aktivnosti,
u pojedinim dravama gdje se oporezuje dobit od otuenja
koju stekne pojedinac (graanin) izvan svoje poslovne aktiv-
144
nosti, to oporezivanje se esto primjenjuje samo u specifinim
sluajevima tj. samo dobit od prodaje nekretnina ili spekulativ-
na dobit (kada se odreena imovina kupi da bi se preprodala).
Stavkom 1. ovog lanka se navodi da se dobit od otuenja ne-
kretnina moe oporezivati u dravi u kojoj se nekretnina nalazi. to
se smatra nekretninom navedenom u lanku 6. Modela ugovora
OECD-a. Ovaj stavak se ne odnosi na dobit steenu otuenjem ne-
kretnine koja se nalazi u dravi ugovornici u kojoj je otuitelj rezident
ili koji se nalazi u treoj dravi (na takvu dobit primjenjuje se lanak
21. stavak 1. - Ostali dohodak), ve samo na dobit koju rezident
drave ugovornice stekne od otuenja nekretnina koje se nalaze u
drugoj dravi ugovornici.
Stavak 2. ovog lanka bavi se pokretnom imovinom koja ini dio
poslovne imovine stalne poslovne jedinice drutva ili koja pripada
stalnom sjeditu za obavljanje samostalne djelatnosti. Izraz pokret-
na imovina znai sva imovina osim nekretnina obraena u stavku
1. Dobit od otuenja takve imovine moe se oporezivati u dravi ugo-
vornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedite,
to odgovara propisima za poslovnu dobit i za dohodak od samostal-
ne djelatnosti (lanci 7. i 14.). Ovaj stavak se odnosi i na otuenje
stalne poslovne jedinice kao takve (same ili zajedno s cijelim po-
duzeem). Ako se otuuje cijelo drutvo, tad se pravilo primjenjuje
na onu dobit koja nastaje od otuenja pokretne imovine koja je dio
poslovne imovine stalne poslovne jedinice. Odredbe lanka 7. tada
se primjenjuju mutatis mutandis bez izriitog upuivanja na isto.
Stavak 3. govori o izuzecima koji su nabrojeni i koji se oporezuju
samo u dravi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave
drutva.
Stavak 4. je novi stavak u lanku 13. Modela ugovora OECD-a
2005. i Republika Hrvatska nije jo sklopila niti jedan ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugom dravom u kojem je
ugraen navedeni stavak.
Stavkom 5. ovog lanka utvreno je da se bilo koja imovina koja je
razliita od one navedene u stavcima 1., 2., 3., i 4. oporezuje samo u
dravi ugovornici u kojoj je otuitelj rezident.lanak ne sadri poseb-
ne odredbe za dobit od otuenja udjela u drutvu ili vrijednosnica,
obveznica, zadunica i sl.. Ta dobit se stoga oporezuje samo u dravi
u kojoj je otuitelj rezident.
Primjer 15. Oporezivanja kapitalnog dobitka od otuenja
nekretnine
Graanin - rezident Austrije prodao je kuu (vikendicu) na otoku
Zlarinu u 2011. godini (u roku od 2 godine od njene nabave) po cijeni
od 700.000,00 kn, a posrednike usluge su iznosile 10.000,00 kn. Re-
publika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-
zivanja s Austrijom. Prema lanku 13. stavku 1. navedenog ugovora
nekretnina se oporezuje u dravi u kojoj se ta nekretnina nalazi.
Kako se ta nekretnina nalazi u Republici Hrvatskoj (na otoku Zla-
rinu) pravo oporezivanja ima Republika Hrvatska prema Zakonu o
porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.
Obraun poreza na dohodak od otuenja nekretnine
R.br. Opis Iznos
1. Bruto primitak od otuenja nekretnine 700.000,00
2. Nabavna vrijednost nekretnine uveana za porast cijena 500.000,00
3. Trokovi otuenja (posrednike usluge) 10.000,00
4. Porezna osnovica (1 - 2 - 3) 190.000,00
5. Porez - 25% 47.500,00
10 / 2011
 Porezi
Milivoj Friganovi, mag. oec.

Oporezivanje dobiti od otuenja imovine (kapitalnog dobitka) javlja Dakle, moemo zakljuiti da Republika Hrvatska nema pravo opo-
se u Republici Hrvatskoj u sustavu oporezivanja dohotka kao sastav- rezivanja dohotka od samostalne djelatnosti (osim ako se ne radi o
ni dio dohotka od imovine i imovinskih prava i to pod nazivom otue- propisanim iznimkama) ako ga u Republici Hrvatskoj ostvari rezident
nje nekretnina i imovinskih prava. drave ugovornice.

11. Samostalna djelatnost Primjer 17. Isplata dohotka od samostalne djelatnosti

lanak 14. Ugovora (drugog dohotka) - primjenjuje se samo ugovor
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
lanak 14. je izbrisan iz Modela ugovora OECD-a dana 29. travnja
2000. godine na temelju izvjetaja pod naslovom Problemi vezani Lijenik - rezident iz Kine (star 30 godina - pa je osiguranik II. stu-
uz lanak 14. OECD-ova Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog pa mirovinskog osiguranja) koji u Republici Hrvatskoj nema stalno
oporezivanja. Ta odluka odraavala je injenicu da nije bilo namje- sjedite koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njego-
ravanih razlika izmeu koncepta stalne poslovne jedinice iz lanka ve djelatnosti a niti njegov boravak u Republici Hrvatskoj ne traje
7. (Dobit od poslovanja) i stalnog sjedita iz lanka 14. (Samostalna due 183 dana u kalendarskoj godini, ostvario je primitak u iznosu
djelatnost) ili izmeu naina kako se dobit rauna i porez obraunava od 20.000,00 kuna.
ovisno o tome primjenjuje li se lanak 7. ili 14. Osim toga nije bilo Republika Hrvatska s Kinom primjenjuje ugovor o izbjegavanju
uvijek jasno koje djelatnosti ulaze u okvir lanka 14. nasuprot lanku dvostrukog oporezivanja ali ne primjenjuje ugovor o socijalnom osi-
7. guranju. To znai da ako mu primatelj dohotka dostavi Zahtjev za
Uinak brisanja lanka 14. bio je taj da se dohodak ostvaren iz umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat
profesionalne djelatnosti ili drugih djelatnosti samostalnog karaktera vie plaenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici
sada razmatra u lanku 7. kao Dobit od poslovanja. Kako bi se nave- Hrvatskoj prema Ugovoru prije isplate primitka isplatitelj nee
dene odredbe mogle primjenjivati u l. 3. stavku 1. Modela ugovora obraunati porez na dohodak ve samo obvezne doprinose.
OECD-a 2005. definirani su slijedei izrazi: Obraun doprinosa po osnovi dohotka od samostalne
c) izraz poduzee odnosi se na obavljanje nekog poslovanja, djelatnosti
h) izraz poslovanje ukljuuje pruanje profesionalnih usluga i dru- R.br. Opis Iznos
gih djelatnosti neovisnog karaktera. 1. Primitak 20.000,00
2. Doprinos za I. stup mirovinskog osiguranja - 15% 3.000,00
3. Doprinos za II. stup mirovinskog osiguranja - 5% 1.000,00
4. Ukupno doprinosi za mirovinsko osiguranje (1 + 2) 4.000,00
Republika Hrvatska u 2011. godini primjenjuje 49 ugovo- 5. Neto za isplatu (1 - 4) 16.000,00
ra o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja od kojih samo 6. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje - 15% 3.000,00
u ugovoru s Armenijom, Slovenijom, Moldavom, Sirijom i
7. Ukupni troak isplatitelja (1 + 6) 23.000,00
panjolskom nije propisan lanak 14., to znai da se obra-
uje unutar lanka 7. Primjer 18. Isplata dohotka od samostalne djelatnosti
- primjenjuje se samo ugovor o socijalnom
U svim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje
osiguranju
primjenjuje Republika Hrvatska (osim ve navedenih ugovora) do-
hodak koji ostvari rezident drave ugovornice od profesionalne Graevinski ininjer - rezident Luksemburga (star 60 godina) koji
djelatnosti (znanstvene, knjievne, umjetnike, obrazovne ili nastav- je u Republici Hrvatskoj, ostvario primitak u iznosu od 40.000,00
ne djelatnosti te samostalne djelatnosti lijenika, pravnika, ininjera, kuna. Republika Hrvatska s Luksemburgom ne primjenjuje ugovor o
arhitekata, zubara, knjigovoa) ili drugih samostalnih djelatnosti izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ali primjenjuje ugovor o soci-
oporezuje se samo u toj dravi (tj. u dravi u kojoj je fizika osoba jalnom osiguranju. Arhitekt je prije isplate dostavio isplatitelju potvr-
rezident). du nadlene institucije socijalnog osiguranja da je obvezno osiguran
Iznimke od ovog pravila postoje u dva sluaja kada se taj dohodak u Luksemburgu to znai da mu se ne smiju obraunati obvezni do-
moe oporezivati i u drugoj dravi: prinosi ve samo porez na dohodak.
1) ako rezident drave ugovornice u drugoj dravi ugovornici Obraun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
ima stalno sjedite koje mu redovito stoji na raspolaganju za R.br. Opis Iznos
obavljanje njegove djelatnosti - u tom sluaju samo onaj dio
1. Primitak 40.000,00
dohotka koji se moe pripisati tom stalnom sjeditu moe se
oporezivati u toj drugoj dravi ugovornici, ili 2. Porez na dohodak - 25% 10.000,00
2) ako rezident drave ugovornice boravi u drugoj dravi ugovor- 3. Neto za isplatu (1 - 2) 30.000,00
nici u razdoblju ili razdobljima koja iznose ili u zbroju prelaze
183 dana u bilo kojem dvanaestomjesenom razdoblju (kod Primjer 19. Isplata dohotka od samostalne djelatnosti -
nekih ugovora je to kalendarska godina a kod nekih ugovora primjenjuju se oba dva ugovora
porezna godina) - u tom sluaju samo onaj dio dohotka ostva- Odvjetnik - rezident (star 58 godina) iz Bosne i Hercegovine, s ko-
ren od njegovih djelatnosti obavljenih u toj drugoj dravi ugo- jom Republika Hvatska primjenjuje i ugovor o izbjegavanju dvostru-
vornici moe se oporezivati u toj drugoj dravi. kog oporezivanja i ugovor o socijalnom osiguranju, boravi u RH ( u
U svakom sluaju prije primjene konkretnog ugovora o izbjegava- Zagrebu) vie od 183 dana u dvanaestomjesenom razdoblju (od 1.
nju dvostrukog oporezivanja koji se primjenjuje, Republika Hrvatska svibnja 2010. do 30. travnja 2011. godine) i ostvario je, na ime od-
treba primijeniti konkretne odredbe koje su ugovorene. vjetnikih usluga, kod jednog isplatitelja 100.000,00 kuna. U ovom
10 / 2011 145
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
sluaju isplatitelj nee obraunati obvezne doprinose (odvjetnik je
prije isplate dostavio isplatitelju potvrdu nadlene institucije socijal-
nog osiguranja iz Bosne i Hercegovine da je tamo obvezno osiguran)
ali e obraunati porez na dohodak jer je prema lanku 14. stavku
1. podstavak b) predmetnog ugovora propisano da ako rezident
drave ugovornice boravi u drugoj dravi ugovornici u razdoblju ili
razdobljima koja iznose ili u zbroju prelaze 183 dana u bilo kojem
dvanaestmjesenom razdoblju koje poinje ili zvrava u predmetnoj
poreznoj godini; u tom sluaju, samo onaj dio dohotka ostvaren od
njegovih djelatnosti obavljenim u toj dravi ugovornici moe se opo-
rezivati u toj drugoj dravi.
Naravno postoji obveza obrauna prireza jer je primatelj u RH
imao uobiajeno boravite (Zagreb).
Obraun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
R.br. Opis Iznos
1. Primitak 100.000,00
2. Porez na dohodak - 25% 25.000,00
3. Prirez 18% 4.500,00
4. Neto za isplatu (1 2 - 3) 70.500,00
12. Nesamostalan rad
lanak 15. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje dohodak
od nesamostalnog rada izgleda ovako:
(1) U skladu s odredbama lanka 16., 18. i 19. plae, naknade
i druga slina primanja koja rezident drave ugovornice ostvari
nesamostalnim radom, oporezuju se samo u toj dravi, osim
ako se nesamostalni rad obavlja u drugoj dravi ugovornici.
Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od
toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj dravi.
(2) Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident
drave ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj dr-
avi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj dravi ako:
a) primatelj boravi u drugoj dravi u razdoblju ili razdobljima
koja ukupno ne traju due od 183 dana u bilo kojem dvanae-
stomjesenom razdoblju koje poinje ili zavrava u predmetnoj
poreznoj godini, i
b) primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge drave ili
se ono isplati u njegovo ime,
c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu koju poslodavac
ima u drugoj dravi.
(3) Neovisno o prethodnim odredbama ovoga lanka, primanja
ostvarena od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu koji se
koristi u meunarodnom prometu ili na rijenom brodu u prometu
na unutranjim vodama mogu se oporezovati u dravi ugovornici
u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave drutva.
Stavkom 1. utvreno je ope pravilo kojim se oporezivanje dohot-
ka od nesamostalnog rada (osim mirovina) oporezuje u dravi u ko-
joj se stvarno obavlja nesamostalni rad. Ovo ope pravilo podlijee
iznimkama u sluaju mirovina (l.18.), te naknada i mirovina za rad
u dravnoj slubi (l.19). Naknade koje nisu vezane uz nesamostalan
rad a isplauju se lanovima uprave ureuju se lankom 16. Dra-
ve ugovornice openito pod izrazom plae, naknade i druga slina
primanja smatraju i primitke u naravi (npr. opcijske dionice - u RH
dohodak od opcijske kupnje dionica moe biti dohodak od kapitala
ili drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada, koritenje rezi-
dencije ili automobila, zdravstveno ili ivotno osiguranje, lanstva u
klubovima) po osnovi nesamostalnog rada.
146
Na dalje je propisano kao uvjet da se oporezuju plae, naknade
i druga slina primanja u dravi izvora samo ako se ostvaruju u toj
dravi (izvora) po osnovi obavljanja nesamostalnog rada. To se pri-
mjenjuje bez obzira kada e taj dohodak biti plaen, pripisan ili na
drugi nain definitivno plaen.
Stavak 2. sadri opi izuzetak od pravila iz stavka 1. Ovaj izuzetak
obuhvaa sve fizike osobe koje obavljaju usluge po osnovi nesa-
mostalnog rada (trgovake putnike, graevinske radnike, ininjere
i td.) u dijelu u kojem njihova primanja ne ulaze u okvir odredaba
drugih lanaka poput onih koji se primjenjuju na dravnu slubu ili
umjetnike i sportae.
Sva tri uvjeta opisana u stavku 2. moraju se zadovoljiti da bi se
plae, naknade i druga slina primanja mogla izuzeti od oporezivanja
u dravi izvora.
Prvi uvjet je da je izuzee ogranieno na razdoblje od 183 dana.
Za razliku od Modela ugovora OECD-a iz 1963. i 1977. godine u
kojem je bilo utvreno da razdoblje od 183 dana ne traje due u
predmetnoj fiskalnoj godini Modelom ugovora OECD-a - 2005.
(2008. i 2010.) utvreno da to vremensko razdoblje (183 dana) ne
traje due u dvanastmjesenom razdoblju koje poinje ili za-
vrava u predmetnoj fiskalnoj godini. Prijanja formulacija je
stvarala potekoe kada se fiskalne godine drava ugovornica nisu
podudarale i otvarale mogunost da se djelatnosti organiziraju tako
da, na primjer, radnici budu u dravi zadnjih 5 i pol mjeseci u jednoj
godini i prvih 5 i pol mjeseci sljedee godine. Sadanja formulacija
otklanja takve mogunosti plaanja poreza.
Prvi uvjet ako primatelj boravi u drugoj dravi u razdoblju
ili razdobljima koja ukupno ne traju due od 183 dana u
bilo kojem dvanaestomjesenom razdoblju koje poinje ili
zavrava u predmetnoj poreznoj godini ima deklarator-
ni karakter to znai da kada se taj uvjet (boravak koji
ukupno ne traje due od 183 dana) ispuni ta se odredba
primjenjuje od prvog dana boravka a ne tek od ispunjenja
uvjeta.
Meutim, u sluaju da je ukupan boravak u drugoj dravi
bio predvien u trajanju, primjerice, od 150 dana a on se
produi na 200 dana, tada to znai da nije ispunjen traeni
uvjet i to od prvog dana boravka u toj drugoj dravi.
Razdoblje od 183 dana odnosi se na dane fizike prisutnosti
osobe u dravi u koju je upuen tj. u dravi gdje izaslani radnik ostva-
ruje dohodak od nesamostalnog rada (to je drava izvora).tj. primje-
njuje se metoda dana fizike prisutnosti. Primjena ove metode je
jasna jer je fizika osoba ili prisutna u dravi ili nije. Prisutnost se
takoer moe lako dokumentirati od strane poreznog obveznika kada
porezna tijela zatrae dokaze. Ovom metodom ukljueni su dani: dio
dana, dan dolaska, dan polaska i svi drugi dani provedeni u dravi
ugovornici u kojoj se obavlja djelatnost poput subota i nedjelja, dr-
avnih blagdana, blagdana prije, tijekom i nakon obavljanja djelatno-
sti, kraih prekida (obuke, trajkovi, obustave rada, kanjenja u ispo-
ruci), dani bolovanja (osim ako sprijei fiziku osobu od odlaska a u
suprotnom bi podlijegao izuzeu) te smrtni sluaj ili bolest u obitelji.
Meutim, dani provedeni u dravi ugovornici u kojoj se obavlja dje-
latnost u tranzitu tijekom putovanja izmeu dva mjesta izvan drave
u kojoj se obavlja djelatnost trebaju se iskljuiti iz obrauna. Iz tih na-
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
ela slijedi da bilo koji cijeli dan proveden izvan drave ugovornice u
kojoj se obavlja djelatnost, bilo zbog blagdana, slubenog putovanja
ili bilo kojeg drugog razloga, ne treba uzeti u obzir.
Drugi uvjet je taj da poslodavac koji isplauje primanja ne smije
biti rezident drave u kojoj se obavlja nesamostalni rad ili se ta pri-
manja isplate u njegovo ime.
Prema treem uvjetu, ako poslodavac ima u dravi ugovornici u
kojoj obavlja nesamostalan rad stalnu poslovnu jedinicu, izuzee se
daje samo pod uvjetom da primanja ne terete stalnu poslovnu
jedinicu koju ima u toj dravi ugovornici.
Stavak 2. ovog lanka kojim je omogueno izuzee od opeg pra-
vila (oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u dravi reziden-
tnosti primatelja tog dohotka) kod oporezivanja primanja od nesa-
mostalnog rada dovelo je do brojnih zloupotreba usvajanjem prakse
pod nazivom meunarodno iznajmljivanje radne snage. Po toj
praksi lokalni poslodavac koji eli zaposliti strane radnike na jedno
ili vie razdoblja kraih od 183 dana zapoljava putem posrednika
sa sjeditem u inozemstvu koji se predstavlja kao poslodavac i
iznajmljuje radnu snagu. Takvi radnici ispunjavaju sva tri uvjeta koji
im omoguavaju da se oporezivanje tih primanja obavlja u dravi
njihove rezidentnosti a ne u dravi u kojoj privremeno rade. Defini-
cija poslodavca nije definirana u Modelu ugovora OECD-a ali se
podrazumijeva da je poslodavac osoba koja ima prava na proizvodni
rad i snosi s tim u svezi odgovornosti i rizike. U svakom sluaju treba
prouiti svaki sluaj zasebno i vidjeti da li se radi o poslodavcu ili
posredniku. Zato bi se drave ugovornice trebale usuglasiti o situ-
acijama u kojima posrednik ne ispunjava uvjete potrebne da ga se
moe smatrati poslodavcem u okviru stavka 2. ovog lanka. Nad-
lena porezna tijela moraju u obzir uzeti i sve okolnosti koje e im
omoguiti da utvrde da je stvarni poslodavac korisnik radne snage
a ne strani posrednik.
Primici ostvareni od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu ili
cestovnom transportnom vozilu koritenom u meunarodnom
prometu ili na rijenom brodu u prometu u unutranjim vodama
se prema Modelu ugovora OECD-a mogu oporezivati u dravi u kojoj
se nalazi mjesto stvarne uprave drutva (tj. u dravi rezidentnosti
drutva).
Ovaj lanak ne daje nikakva posebna pravila glede oporezivanja
dohotka radnika na granici jer je prikladnije da se problemi koje stva-
raju lokalni uvjeti rjeavaju izravno izmeu zainteresiranih drava
ugovornica.
Kao to je ve reeno sastavnim dijelom plae, naknade i druga
slina primanja smatraju se i opcijske dionice. Ovaj lanak omo-
guava dravi izvora oporezivanje dijela davanja po osnovi opcijske
dionice ostvarene po osnovi nesamostalnog rada i realizirane u toj
dravi i to ak ako je oporezivanje tih davanja obavljeno nakon to
zaposlenik nije vie zaposlen u toj dravi.
Iako se ovaj lanak primjenjuje na primanja po osnovi zaposle-
nja ostvarena od dodjele opcijske dionice zaposleniku neovisno od
toga kada je oporezivanje obavljeno, svakako je potrebno razlikovati
davanja po osnovi nesamostalnog rada od kapitalnih dobitaka koji
mogu biti ostvareni od otuenja dionica nakon realizirane opcije.
Ovaj lanak (15.) a ne lanak 13. (Kapitalni dobici) e se primjeniti
za bilo koja davanja ostvarena od same opcije. Jednom kada je
opcija realizirana ili otuena, davanja po osnovi nesamostalnog rada
su realizirana i svaki daljnji dobitak po osnovi steenih dionica koju
ostvari zaposlenik (koji je postao investitor - dioniar) e se oporezi-
vati na temelju odredbi lanka 13. (Kapitalni dobici).
Iako stavak 1. mora biti interpretiran tako da se primjenjuje na
svako davanje ostvareno od opcije, to ne utjee na to kako e ta
10 / 2011
Porezi
davanja ili njihov dio biti okarakteriziran za domae porezne svrhe
(pa e se oporezivati ili kao dohodak od nesamostalnog rada ili ka-
pitalni dobitak).
Posebno istiemo da ukoliko hrvatski rezident (drutvo)
dodjeljuje rezidentima (drava s kojom Republika Hrvatska
primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-
nja) - fizikim osobama lanovima uprave i zaposlenicima,
dakle, nerezidentima vlastite dionice ili opcijske dionice
mora primijeniti lanak 30. Zakona o porezu na dohodak
(a to znai da se te dodjele tretiraju kao dohodak od kapi-
tala) odnosno odredbe o drugom dohotku kada se radi o
primateljima dohotka koji nisu lanovi uprave i/ili zaposle-
nici. Dakle, ne treba primijeniti lanak 14 (15) Ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Zato je to tako?
lanak 24. (Jednako postupanje) Modela ugovora OECD-a (koji u
pravilu odgovaraju Ugovorima koje sklopila RH) zahtjeva da nerezi-
denti (rezidenti drugih drava ugovornica) ne budu podvrgnuti nika-
kvim oporezivanjima koja bi im bila dadatni teret oporezivanja i da ih
treba tretirati kao i rezidente drave izvora (nastanka dohotka).
Meutim, treba posebno istaknuti da drave govornice, esto ra-
zliito (ak potpuno suprotno) tumae pojedine lanke Ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i u pravilu se prihvaa stav
drave izvora a to esto proizlazi iz razliitih sustava oporeziva-
nja dohotka u dravama ugovornicama ali i razliitog tumaenja u
strunom smislu. Tu razliitost u tumaenju Ugovora nadlena ti-
jela drava ugovornica (obino su to ministarstva financija) bi trebali
zajedniki rijeiti to je i predvieno lankom 25. (Postupak zajedni-
kog dogovaranja) Modela ugovora OECD-a koji sadrajno odgovara
istim lancima u Ugovorima koje je sklopila RH.
Ako se nadlena tijela ne dogovore, onda sukladno Komentaru
lanka 23. Modela ugovora OECD-a (tzv. konflikt kvalificiranosti)
jasno proizlazi da u sluaju da pojedina drava ugovornica razliito
kvalificira (tj. tumai) pojedine odredbe sklopljenog Ugovora od dru-
ge drave ugovornice tada se, u pravilu, prihvaa stav drave izvora.
Meutim (prema tumaenjima savjetnika OECD-a), to ne znai da
drava rezidentnosti (u naem sluaju RH) mora prihvatiti tumaenje
drave izvora, dapae vrlo esto se ne prihvaa taj stav.
Ali ono to je bitno je da se taj plaeni porez u dravi izvora treba
uraunati kod utvrivanja ukupnog godinjeg dohotka radi izbjega-
vanja dvostrukog oporezivanja u dravi rezidentnosti.
Treba rei da davanja po osnovi dodijeljene dionike opcije zapo-
sleniku ne mogu ni u kom sluaju potpasti pod lanak 21. (Ostali
dohodak) koji se ne primjenjuje na dohodak koji je pokriven drugim
lancima ili lanak 18. (Mirovine) koji se jedino primjenjuje za mi-
rovine i druga slina primanja, ak ako je opcija realizirana nakon
zavretka zaposlenja ili umirovljenja.
12.1. Promjena komentara uz lanak
15. stavak 2. u tiskanom Modelu
Ugovora OECD -2010.
Novi komentar uz lanak 15. stavak 2. u tiskanom Modelu Ugovo-
ra OECD-a omoguuje poricanje formalnih ugovora pri zlouporaba-
147
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
ma zaposlenja na krai rok koji se nerijetko dogaa u meunarodnoj
praksi.
Naime tijekom povijesti, drave ugovornice su razliito tumaile
i primjenjivale u praksi to je to radni odnos (nesamostalni rad),
pojedine nikada nisu ni definirale radni odnos,a ostale drave su ga
definirale prema domaem pravu i odrednicama pojma zaposlenja
tj. na stavu da je zlouporaba ugovora nedoputena ili na autonomnoj
interpretaciji koncepta poslodavca.
Po ovom Komentaru, kada Porezna uprava (npr. u RH-a) utvrdi da
je dolo do zlouporabe kod zaposlenja na krai rok, mogu ponov-
no definirati odnos, odnosno ne zadovoljiti se samo predoenjem
formalnog ugovora o radu, prema kojem je zaposlenik i dalje u rad-
nom odnosu s poslodavcem iz drave A, nego ga zato to radi za
poslodavca koji npr. ini dio multinacionalne grupe u dravi B, moe
tretirati zaposlenikom poslodavca u dravi B.
Dakle, drava moe porei primjenu izuzetaka iz l. 15. stavka 2.
Modelu Ugovora OECD-a 2005. (2008. i 2010.)
12.2. Oporezivanje dohotka od
nesamostalnog rada (plae) osoba
izaslanih u RH
U nastavku emo samo ukratko navesti to sve treba znati kada
se radi o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada (plae) oso-
ba izaslanih u RH-a:
pojam izaslanog radnika upuenog na rad iz druge drave ugo-
vornice u RH-a je definiran lankom 7.st.1. to.10. Zakona o
doprinosima,
najee plau izaslanih radnika isplauje njihov poslodavac
sa sjeditem u dravi iz koje radnici dolaze odnosno dravi iji
su rezidenti tako isplaena plaa podlijee oporezivanju u
RH-a (prema hrvatskim propisima) osim ako su ispunjeni ku-
mulativno propisani uvjeti koje smo prethodno detaljno opisa-
li,
izaslani radnici u RH-a mogu (osim plae) ostvarivati i druge
primitke (najamnina za stanovanje u RH-a i reijski trokovi
vezani za stanovanje, davanje na uporabu osobnog automo-
bila u privatne svrhe, podmirenje osobnih trokova za osobne
potrebe, terenski dodatak, naknade za odvojeni ivot i sl.) koji
se prema konkretnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja smatraju primicima od nesamostalnog rada i koji
se oporezuju u RH-a na nain propisan l. 45.st.1., 2., 4., i
5. Zakona o porezu na dohodak. O tome se izjasnila Porezna
uprava-Sredinji ured svojim miljenjima:
naknada za odvojeni ivot (Klasa: 121-04/05-01/3; Ur.br.:
513-07-21-01/02-2 od 24. studenog 2005.),
porezni tretman trokova smjetaja za strance (Klasa:
410-18/05-01/87;Ur.br.:513-07-21-01/06-2 od 26. lipnja
2006.),
neoporezive isplate naknada radnicima izaslanim u RH-a
(Klasa: 410-01/07-01/556; Ur.br.: 513-07-21-01/07-2 od
27. travnja 2007.).
sukladno lanku 13.st.2. Pravilnika o porezu na dohodak, tu-
zemni isplatitelj moe izaslanim radnicima u RH-a (i to ako
su navedene naknade u svezi s obavljanjem djelatnosti tuze-
mnog poslodavca) neoporezivo isplatiti:
naknade prijevoznih trokova na slubenom putovanju u
visini stvarnih izdataka,
naknade trokova noenja na slubenom putovanju u visi-
ni stvarnih izdataka,
148
naknade trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim
i meumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izda-
taka,
naknade za koritenje privatnog automobila u slubene
svrhe do 2,00 kune po prijeenom kilometru,
dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za slubeno putovanje
koje traje vie od 12 sati dnevno. Za slubena putovanja u
zemlji koja traju vie od 8 a manje od 12 sati, neoporezivi
dio dnevnica iznosi do 85 kuna,
dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrenim
propisima o izdacima za slubena putovanja za korisnike
Dravnog prorauna.
sukladno lanku 18.st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, iz-
dacima iz lanka 16. Zakona koji, pri utvrivanju dohotka od
nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog
rada (plau) fizikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hr-
vatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva,
prema lanku 14. stavku 1. toki 3. Zakona, smatraju se i
doprinosi za obvezna osiguranja (koji se priznaju na temelju
potvrde o pripadnosti sustavu obveznog osiguranja s kojom
RH-a primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju) iz primitka
(plae) plaeni u dravama iz kojih su te fizike osobe izaslane
na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim dravama Republika Hr-
vatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.
Ako izaslani radnik nije za plaene doprinose umanjivao pri-
mitak od nesamostalnog rada moe to uiniti podnoenjem
godinje porezne prijave.
rezidenti drava ugovornica koji su izaslani na rad u RH-a na
razdoblje due od 183 dana obveznici su plaanja poreza na
dohodak i prireza (ako imaju uobiajeno boravite ili prebiva-
lite u RH-a) od prvog dana njihova izaslanja. Meutim, ako
su izaslani na krae razdoblje od 183 dana i pri tome budu
ispunjena i druga dva propisana uvjeta tada pravo oporeziva-
nja ima njihova drava rezidentnosti ali ako se trajanje rada
produi preko 183 dana tada RH-a ima pravo oporezivanja od
prvog dana izaslanja. Isto tako vrijedi i obrnuto kada se pred-
vieno vrijeme izaslanja (due od 183 dana, npr. godinu dana)
u RH-a, zbog odreenih oholnosti bude krae od 183 dana
onda izaslani radnik ima pravo na povrat poreza na dohodak
(i moebitnog prireza) koji je uplatio u RH-a i to od prvog dana
izaslanja (rada).
ako izaslani radnik ostvaruje plau izravno iz inozemstva (ne
isplauje mu je tuzemno drutvo), sukladno lanku 45.st.8.
Zakona o porezu na dohodak obvezan je sam obraunati pre-
dujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (i moebitni
prirez) pri svakoj isplati plae prema propisima koji vrijede na
dan isplate plae te ga uplatiti u roku 8 dana. Pri obraunu pla-
e izaslanom radniku se priznaju plaeni doprinosi u njegovoj
dravi rezidentnosti u tom mjesecu (isplate plae) i mjeseni
osnovni osobni odbitak (1.800,00 kn). Nerezidenti nemaju
pravo na poveanje osobnog odbitaka za uzdravane lanove
ue obitelji i uzdravanu djecu ve samo imaju pravo na mje-
seno osnovni osobni odbitak.
Osim toga imaju i obvezu podnoenja propisanih izvjea (obrasce
ID, IP) i voditi obrazac DNR. Predujam poreza na dohodak uplauju
u korist grada ili opine na podruju RH-a u kojoj imaju prebivalite
i uobiajeno boravite, a u pozivu na broj upisuju i svoj OIB dobiven
od Porezne uprave.
Ako fizika osoba porezni obveznik od nesamostalnog rada (po-
sloprimac) nema u Republici Hrvatskoj prebivalite ni uobiajeno
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
boravite, porez na dohodak od nesamostalnog rada uplauje na
raun grada/opine prema sjeditu poslodavca s oznakom vrste
poreza 1406.
13. Naknada lanova uprave
lanak 16. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje naknade
lanova uprave izgleda ovako:
Naknade lanova uprave i druga slina plaanja koja ostvari
rezident drave ugovornice u svojstvu lana uprave drutva koje
je rezident druge drave ugovornice mogu se oporezivati u toj
drugoj dravi.
Ovaj lanak 16. Modela ugovora OECD-a 2005. odnosi se na na-
knadu koju primi rezident drave ugovornice, bilo fizika bilo pravna
osoba, u svojstvu lana uprave drutva koje je rezident druge drave
ugovornice. Kako je ponekad teko utvrditi gdje se usluge obavlja-
ju, ova odredba tretira usluge kao obavljene u dravi u kojoj je
drutvo rezident.
Drave lanice openito podrazumijevaju da izraz naknade i dru-
ga slina plaanja obuhvaa i primanja u naravi koje osoba primi
u svojstvu lana uprave drutva (npr. opcijske dionice, koritenje
rezidencije ili automobila, zdravstveno i ivotno osiguranje, lanstva
u klubovima).
lan uprave esto ima i druge funkcije u drutvu, npr. redovni za-
poslenik, savjetnik, konzultant, itd. Jasno je da se ovaj lanak ne
odnosi na naknadu isplaenu tim osobama. .
U nekim dravama postoje tijela u trgovakim drutvima koja su
po funkciji jednaka upravi. Drave ugovornice slobodne su u svoje
bilateralne ugovore ukljuiti ta tijela trgovakih drutava u odredbu
koja odgovara lanku 16.
Opcijske dionice mogu se osim zaposlenicima dodijeliti i lano-
vima uprave kao oblik stimulativnog nagraivanja koji se najee
koristi za dugorono motiviranje viih razina menagera. Opcijska
dionica se sastoji u tome da se korisniku - lanu uprave ponudi pra-
vo da nakon odreenog vremena kupi neku koliinu dionica (to se
odnosi na vlastite dionice drutva koje se dre u trezoru ili od interne
ili javne emisije dionica) po fiksnoj cijeni u trenutku davanja opcije.
Nakon isteka razdoblja na koji je opcija dana, korisnik opcije moe
kupiti dionice ali ne mora. Pravo na realizaciju opcije imaju uglavnom
samo oni nositelji koji za vrijeme za koje je opcija dana ne napuste
poduzee. Nakon realizacije opcije pravo prodaje dionica od strane
nositelja opcije moe se ograniiti na odreeno razdoblje. Sustav
dionikih opcija u mnogim je zemljama potpomognut razliitim po-
reznim olakicama.
Dakle, ako lan uprave drutva - rezident drave ugovornice re-
alizira opciju koju mu je dodijelilo drutvo - rezident druge drave
ugovornice to primanje na osnovu realizacije opcije moe se opore-
zivati u toj drugoj dravi. Meutim, kada se opcija realizira ili otui,
davanja po osnovi ovog lanka su realizirana i svaki daljnji dobitak
po osnovi steenih dionica koju ostvari lan uprave (koji je postao
investitor - dioniar) e se oporezivati na temelju odredbi lanka 13.
(Kapitalni dobici).
Sam tekst lanka 16. Modela ugovora OECD-a 2005. koristi
engleski pojam a member of the board of directors of company
to bi na hrvatskom jeziku bilo najslinije lanu uprave trgovakog
drutva ( pa se tako i prevodi u novijim ugovorima), meutim, u
pojedinim vaeim ugovorima taj se termin prevodi ili kao lan od-
bora direktora drutva ili lan upravnog odbora drutva (radi se u rezivati u toj drugoj dravi. (op. autora: dakle dravi rezidentnosti
pravilu o starijim ugovorima).
10 / 2011
Porezi
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima(Narodne
novine, br. 107/07), koji se primjenjuje od 1. travnja 2008. godine,
propisana je mogunost da skuptina trgovakog drutva moe
(dakle ne mora) odluiti da umjesto uprave i nadzornog odbora ima
upravni odbor koji se sastoji od izvrnih direktora (koji vode posao
trgovakog drutva) i neizvrnih direktora s tim da predsjednik i prvi
zamjenik upravnog odbora ne moe biti osoba koja je istodobno iz-
vrni direktor u trgovakom drutvu.
Zbog navedenoga bi engleski pojam a member of the board of
directors of company trebalo u hrvatskom sluaju tumaiti kao la-
nove uprave trgovakog drutva, lanove nadzornog odbora te
kao lanove upravnog odbora trgovakog drutva.
Sadraj lanka 16. pojedinih ugovora je razliit, pa su osim prima-
nja lanova uprave drutva, obuhvaene i izrijekom navedene (osim
lanova uprave drutva) i naknade i druga slina plaanja lanova
nadzornog odbora drutva (Armenija, Slovenija, Estonija, Latvija,
Litva) ili naknade i druga slina plaanja drugih slinih tijela dru-
tva (Belgija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka, ile
Finska, Francuska, Irska, Italija, Jugoslavija, Junoafrika Republika,
Kanada, Malezija, Maarska, Norveka, San Marino, Malta, Nizo-
zemska, Turska). U pojedinim ugovorima lanak 16. sadri samo
lanove uprave (npr. Danska, Sirija). U nekim ugovorima l. 16. obu-
hvaa naknade lana uprave u svojstvu lana upravnog odbora
drutva to je nonsens (npr. Austrija) ili naknada direktora u
svojstvu lana upravnog odbora drutva to je takoer nonsens
(npr. Albanija). Po miljenju autora ovog teksta u oba navedena slu-
aja radi se o lanu uprave ili lanu nadzornog odbora to ovisi o
nainu upravljanja drutvom jer drutvo ne moe istovremeno imati
lana uprave drutva i lana upravnog odbora drutva.
Dakle, moemo zakljuiti da se u ugovorima o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja u kojima je u l. 16. navedeno da se to odnosi
i na druga slina tijela drutva to odnosi, osim na lanove dru-
tva i na lanove nadzornog odbora i lanove skuptine drutva
te lanove upravnog odbora.
Dakle, tuzemni isplatitelj treba konzultirati sadraj lanka 16.
svakog konkretnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
i utvrditi da li se naknada ili slina primanja isplaena nerezidentu
mogu oporezovati u RH-a (i to kao drugi dohodak) ili ne. To znai
da ako RH-a nema pravo oporezivati te naknade i slina primanja
onda se primjenjuje lanak 21. Ostali dohodak (prema kojem pravo
oporezivanja ima drava rezidentnosti).
Na ove oblike drugog dohotka treba obraunati i platiti ob-
vezne doprinose ako je primatelj nerezident drave s kojom RH ne
primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju.
Primjer 20. Isplata naknade lanu uprave - primjenjuje
se samo ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja
lanu uprave - rezidentu Litve (star 58 godina), s kojom Republika
Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ali ne i ugovor o socijalnom osiguranju, trgovako drutvo Krajo-
lik d.o.o iz Splita isplatilo je na ime mjesene naknade 30.000,00
kuna za 9/2011.. U ovom sluaju isplatitelj e obraunati obvezne
doprinose i porez na dohodak jer se prema lanku 16. stavku 1. ugo-
vora naknade lanova uprave i druga slina plaanja koja ostvari
rezident drave ugovornice u svojstvu lana uprave drutva ili nad-
zornog odbora koje je rezident druge drave ugovornice mogu opo-
drutva-isplatitelja.)
149
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH

Obraun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi primitka od utim, izvoaki element zanemarivi dio onog to radi u toj dravi
drugog dohotka - lana uprave ugovornici, cjelokupan dohodak izlazi iz okvira lanka. U drugim slu-
R.br. Opis Iznos ajevima potrebna je raspodjela.
Iako nema precizne definicije sportaa, taj izraz nije ogranien
1. Primitak 30.000,00
na sudionike u tradicionalnim atletskim dogaajima (npr.trkai, ska-
2. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje - 20% 6.000,00 kai, plivai). Taj izraz obuhvaa takoer , npr., igrae golfa, jahae
3. Dohodak (1 - 2) 24.000,00 (dokeji) na konjskim trkama, nogometae, igrae kriketa i tenisae
4. Porez na dohodak - 25% 6.000,00 kao i vozae automobilskih utrka.
lanak se takoer primjenjuje na dohodak od drugih djelatnosti
5. Neto za isplatu (1 - 2 - 4) 18.000,00
koje se obino smatraju djelatnostima zabavnog karaktera, kao to
6. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje - 15% 4.500,00 je dohodak od biljara i snooker-a, turnira aha i brida.
7. Ukupni troak isplatitelja (1 + 6) 34.500,00 Dohodak koji ostvaruju impresariji za organiziranje pojavljivanja
umjetnika ili sportaa izvan je okvira lanka ali dohodak koji primaju
14. Umjetnici i sportai - izvoai u ime umjetnika ili sportaa je, naravno, obuhvaen tim lankom.
lanak 17. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje dohodak Osim naknada za njihov stvarni nastup, umjetnici i sportai esto
umjetnika i sportaa izgleda ovako: primaju dohodak u obliku autorskih honorara ili sponzorstva ili na-
knada za oglaavanje. Openito uzevi primjenjuju se i drugi lanci
(1) Neovisno o odredbama lanka 7. i 15., dohodak koji ostva- kada god nema izravne veze izmeu dohotka i javne izvedbe izvoa-
ri rezident drave ugovornice kao izvoa, primjerice kao ka- a u predmetnoj dravi. Autorski honorari za prava intelektualnog
zalini, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik, ili kao vlasnitva obino su obuhvaeni lankom 12. (Autorske nakna-
porta od svoje osobne djelatnosti u drugoj dravi ugovornici, de), a ne lankom 17., ali openito su naknade za oglaavanje ili
moe se oporezivati u toj drugoj dravi. sponzoriranje izvan okvira lanka 12. lanak 17. primjenjuje se na
(2) Ako dohodak od osobne djelatnosti u svojstvu izvoaa ili dohodak od oglaavanja ili sponzoriranja to je izravno ili neizravno
portaa ne pripada izvoau ili sportau, ve nekoj drugoj oso- povezano s izvedbama ili nastupima u danoj dravi ugovornici. Isti
bi, taj se dohodak neovisno o odredbama lanka 7. i 15., moe dohodak koji se ne moe pripisati tim izvedbama obuhvaen je stan-
oporezivati u dravi ugovornici u kojoj izvoa ili porta obavlja dardnim pravilima lanka 14. ili lanka 15. ovisno o sluaju. Plaanja
svoju djelatnost. primljena u sluaju otkazivanja izvedbe takoer ne ulaze u okvir
lanka 17. i potpadaju pod lanke 7., 14., ili 15., ovisno o sluaju.
Stavkom 1. utvreno je da se umjetnici i sportai koji su rezidenti Stavak 1. ovog lanka bavi se dohotkom koji ostvare samostalni
jedne drave ugovornice mogu oporezivati u drugoj dravi ugovornici umjetnici i sportai iz vlastitih djelatnosti bilo izravno ili neizravno
u kojoj obavljaju svoju djelatnost bez obzira radi li se o poslovanju ili (njihovim impresarijima ili agentima). Npr. lanu orkestra isplauje
nesamostalnom radu. Ova odredba je izuzetak od pravila iz lanka 7. se plaa umjesto da primi isplatu za svaki zasebni nastup: drava
i lanka 15. stavka 2. ugovornica u kojoj se dogaa izvedba ima pravo temeljem stavka
1. oporezivati onaj dio u plai glazbenika koji odgovara tom nastu-
Kako Republika Hrvatska u ugovorima koji se primjenjuju s ve- pu. Jednako tako, ako umjetnika ili sportaa zapoljava npr. drutvo
inom drava ima propisan lanak 14. (Samostalna djelatnost) koje se sastoji od jednog lana, drava ugovornica u kojoj se doga-
koji je u lanku Modela ugovora OECD-a 2005. izbrisan i pre- a nastup moe oporezivati odgovarajui udio naknade isplaene
baen u lanak 7. (Dobit od poslovanja), onda se izuzetak odno- toj fizikoj osobi. Pored toga, ako unutranji propisi proziru (to u
si i na lanak 14. pa emo se zbog toga u daljnjem tekstu uvijek sustavu oporezivanja dohotka u RH nije predvieno a niti propisa-
referirati na lanak 14. a ne lanak 7. no) te pravne osobe i tretiraju dohodak kao izravan dohodak fizike
osobe, stavkom 1. ovog lanka omoguuje se toj dravi ugovornici
Stavak 1. se odnosi na umjetnike i sportae. Nije mogue dati da oporezuje dohodak od nastupa na njezinom teritoriju koji ostvari
preciznu definiciju izraza umjetnik, ali stavak 1. ukljuuje primjere pravna osoba u korist fizike osobe, ak ako se dohodak stvarno ne
osoba koje se mogu smatrati takvima. Ti primjeri se ne smiju uzeti isplauje kao naknada fizikoj osobi.
kao iscrpni. S jedne strane izraz umjetnik jasno obuhvaa zabavlja- lanak ne govori nita o nainu obrauna predmetnog dohotka i
a, filmskog glumca, glumca u televizijskoj reklami (ukljuujui, npr. na unutranjim je propisima drava ugovornica da utvrde opseg
biveg sportaa). lanak se moe primijeniti i na dohodak primljen odbitaka za trokove.
od djelatnosti koje su politike, socijalne, religiozne ili humanitarne Stavak 2. lanka 17. se bavi situacijama u kojima dohodak od nji-
prirode, ako je prisutan karakter zabave. S druge strane, ne proiruje hove djelatnosti isplauje drugim osobama (agencije, sportska eki-
se na gosta-govornika na konferenciji ili na administrativno i pomo- pa, kazalina trupa, orkestri ustrojeni kao pravne osobe ili se radi o
no osoblje (npr. kamermane za film, producente, filmske redatelje, fizikoj osobi primatelju dohotka) daje mogunost da RH-a oporezuje
koreografe, tehniko osoblje, terensku ekipu pop grupe, itd.). Izmeu i taj dohodak (jer pravo oporezivanja pripada i dalje dravi nastupa.
njih je siva zona u kojoj je potrebno izvriti pregled ukupne bilance Meutim kako u RH-a nije propisan nain oporezivanja tog dohotka
djelatnosti te osobe. (a moglo bi se to napraviti ali eto nije) smatra se da je to obuhvaeno
Fizika osoba moe i reirati predstavu i u njoj glumiti ili moe i lankom 7. (Dobit od poslovanja) to znai da se ta dobit oporezuje
reirati i producirati televizijsku emisiju ili film i istovremeno u njoj uvijek u dravi rezidentnosti te pravne osobe (posrednika). Meutim,
igrati ulogu. U tim sluajevima potrebno je pogledati to ta fizika ako bi se ta naknada (dohodak) isplaivala pravnim osobama drava
osoba stvarno radi u dravi u kojoj se odvija program. Ako su njene koje su na popisu drava sukladno lanku 31. stavku 10. Zakona o
djelatnosti uglavnom izvoake prirode, lanak se primjenjuje na porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08
cjelokupan dohodak koji ostvari u toj dravi ugovornici. Ako je, me- i 80/10) tada bi se oporezovali kao porez po odbitku po stopi od 20%.
150 10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
Ako je osoba koja prima dohodak fizika osoba, dohodak se moe
oporezivati ak i u nedostatku stalnog sjedita.
Da zakljuimo, ako u Republici Hrvatskoj izvoa (umjetnik ili spor- na dohodak kako je to i propisano u lanku 17. stavku 1. Ugovora
ta) - rezident drave ugovornice ostvari dohodak od svoje djelatno-
sti u RH koji mu je isplaen direktno ili indirektno (npr. preko agenta
ili impresarija fizike osobe) oporezuje se u RH i to sukladno lanku dohotka - pjevau
32. i lanku 48. Zakona o porezu na dohodak po pravilima propi-
sanim za drugi dohodak. Prema tim lancima nerezidentima koji
obavljaju umjetnike, artistike, zabavne, portske, knjievne i likov- 1.
ne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te
zabavnim priredbama priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarenog
primitka. Ako se ti primici ne mogu po hrvatskim propisima tretirati
kao autorske naknade (op.aut. - ako bi se tako smatrale onda bi se
u pravilu radilo o primjeni lanka 12. Ugovora) ili kao naknada za
umjetniko djelo onda ti primici podlijeu i plaanju obveznih do-
prinosa (ako su te osobe rezidenti drava s kojima RH ne primjenjuje
ugovor o socijalnom osiguranju) koji su porezno priznati izdaci. U
praksi u RH ovi se primici izvoaa obino smatraju autorskim ovlatene agencije u RH da se radi o umjetnikom djelu pa nismo
naknadama ili naknadama za umjetniko djelo pa onda niti ne pod-
lijeu obveznim doprinosima.
to se tie primitaka sportaa - nerezidenata njihovi primici podli- u Bosni i Hercegovini da je primatelj obvezno osiguran u toj dravi
jeu plaanju obveznih doprinosa samo ako su ti primatelji rezidenti
drave s kojom Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijal-
nom osiguranju.
Primjer 21. Isplata dohotka nerezidentu - sportau
Tenisau - rezidentu Rusije (star 28 godina), s kojom Republika
Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ali ne i ugovor o socijalnom osiguranju, isplatitelj - organizator turnira
u RH isplatio je primitak po osnovi sudjelovanja na turniru u iznosu
od 80.000,00 kuna. U ovom sluaju isplatitelj e obraunati obvezne
doprinose (za I. i II. stup) i porez na dohodak jer je to propisano u
lanku 17. stavku 1. predmetnog ugovora.
Obraun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi
primitka od drugog dohotka - sportau
R.br. Opis Iznos
1. Primitak 80.000,00
2. Porezno priznati izdaci - 30% 24.000,00
3. Osnovica za obraun doprinosa (1 - 2) 56.000,00
4. Doprinos mirovinsko osiguranje za I. stup - 15% 8.400,00
5. Doprinos mirovinsko osiguranje za II. stup - 5% 2.800,00
6. Porezna osnovica (1 - 2 - 4 - 5) 44.800,00
7. Porez na dohodak - 25% 11.200,00
8. Neto za isplatu (1 - 4 - 5 - 6) 48.000,00
9. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje - 15% 8.400,00
10. Ukupni troak isplatitelja (1 + 7) 88.400,00
Iznimno, prema lanku 90. stavku10. Pravilnika o porezu na doho-
dak, nagrade nerezidentima za sudjelovanje na portskim, umjetni-
kim i drugim natjecanjima u RH-a, ako se do zavretka natjecanja ne
zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novanu naknadu, mogu
se isplatiti u gotovom novcu.
Primjer 25. Isplata dohotka nerezidentu - pjevau
Pjevau (turbo folk muzika) - rezidentu Bosne i Hercegovine (star
38 godina), s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja ali i ugovor o socijalnom osigura-
nju, isplatitelj je isplatio na ime nastupanja na koncertu 100.000,00
kuna. U ovom sluaju isplatitelj nee obraunati obvezne doprinose na primanja su dosta iroke da pokrije i neperiodine isplate. Npr.,
10 / 2011
Porezi
(za I. i II. stup) jer je izvoa donio isplatitelju prije isplate potvrdu da
je obvezno osiguran u Bosni i Hercegovini ali e obraunati porez
izmeu RH i Bosne i Hercegovine.
Obraun poreza na dohodak po osnovi primitka od drugog
R.br. Opis Iznos
Primitak 100.000,00
2. Porezno priznati izdaci - 30% 30.000,00
3. Dohodak (1 - 2) 70.000,00
4. Porez na dohodak - 25% 17.500,00
5. Neto za isplatu (1 - 4) 82.500,00
U ovom sluaju smo pretpostavili da primatelj primitka nije mogao
pribaviti potvrdu nadlene strukovne udruge (jer se one, u pravilu,
daju samo lanovima tih udruga a samo iznimno nelanovima) ili
priznali jo i 25% porezno priznatih izdataka (to bi zajedno inilo uku-
pno 55%). Iz istog razloga je isplatitelj traio i potvrdu nadlenog tijela
jer da je isplatitelj utvrdio da se radi o isplati naknade za umjetniko
djelo onda se i bez navedene potvrde da je primatelj obvezno osigu-
ran u Bosni i Hercegovini ne bi morali obraunati obvezni doprinosi.
15. Mirovine
lanak 18. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje mirovine
izgleda ovako:
Ako drugaije nije propisano odredbama lanka 19. stavka 2.,
mirovine i druga slina primanja isplaena rezidentu drave ugo-
vornice s obzirom na njegov prijanji nesamostalni rad oporezuju
se samo u toj dravi.
U skladu s ovim lankom mirovine koje se isplauju za osobni
nesamostalni rad oporezuju se samo u dravi u kojoj je primatelj
rezident.
Meutim, neke drave nerado prihvaaju ovo naelo o iskljuivom
pravu na oporezivanje mirovina u dravi rezidentnosti i predlau al-
ternative na navedeno naelo. Neke alternative i sporne toke koje
iz njih proizlaze se razmatraju u Komentaru ovog lanka i bave se
razliitim razlozima za odreivanje prava oporezivanja na mirovinska
primanja i razlozima koje podupiru nacrti tih predloenih lanaka.
Razliite vrste isplata koje pokriva ovaj lanak ne ukljuuju samo
mirovine koje se isplauju po osnovi biveg nesamostalnog rada ve
ukljuuju i druge korisnike (npr. nadivjeli brani drugovi, djeca zapo-
slenika i partneri) i druga slina primanja, kao to su rente (anuiteti)
isplaene po osnovi prolog nesamostalnog rada.
lanak se samo primjenjuje na isplate za nesamostalan rad i stoga
se ne primjenjuje na rente (koje su steene direktno od renterijera
od kapitala) koje nisu kapitalizirane (financirane) od mirovinskog osi-
guranja po osnovi nesamostalnog rada. lanak se primjenjuje bez
obzira na porezni tretman mirovinskog sustava po osnovu kojeg su
isplate obavljene.
Razliite isplate mogu biti obavljene nakon prestanka nesamostal-
nog rada . Da li e ili ne ove isplate potpasti pod ovaj lanak (18.) biti
e odlueno temeljem prirode same isplate, imajui u obzir injenice
i okolnosti u kojem su one isplaene. Iako rije mirovina u uobia-
jenom smislu rijei predstavlja periodinu isplatu, rijei druga sli-
151
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
jednokratna isplata umjesto periodinih isplata obavljena nakon
prestanka obavljanja nesamostalnog rada moe potpasti pod ovaj
lanak. Da li e odreene isplate biti smatrane kao drugo primanje
slino mirovini ili kao primanja za obavljeni rad koja potpadaju pod
lanak 15. (Dohodak od nesamostalnog rada) je pitanje injenice.
Npr. ako se pokae da je primanje koje se isplauje, zamjena za miro-
vinu ili kompenzacija za smanjenu mirovinu tada se ta isplata moe
okarakterizirati kao drugo slino primanje koje potpada pod lanak
18. Izvor isplate je vaan faktor jer isplate obavljene od mirovinskog
osiguranja su normalno pokrivene ovim lankom. Drugi faktori mogu
pomoi kod odreivanja da li isplata ili serija isplata potpada pod
ovaj lanak ili ne. Vraanje mirovinskih doprinosa (npr. poslije pri-
vremenog zaposlenja) ne mogu se smatrati drugim slinim prima-
njima i ne potpadaju pod lanak 18. Ako se pojave odreene po-
tekoe u pojedinim sluajevima kod oporezivanja pojedinih isplata,
drave ugovornice bi rjeenje trebale nai u odredbama lanka 25.
(Postupak zajednikog dogovaranja).
Ovaj lanak 18. primjenjuje se samo za mirovine i druga slina da-
vanja koja su isplaena po osnovi prolog obavljanja nesamostalnog
rada, on ne pokriva druge mirovine kao npr. one koje su ispla-
ene po osnovi prijanjeg obavljanja samostalne djelatnosti,
razne rente, anuiteti i mirovine iz dopunskg i dodatnog mirovinsko
osiguranja koji se oporezuju prema lanku 21 (Ostali dohodak) isklju-
ivo u dravi rezidentnosti primatelja. Neke drave su, ipak proirile
djelokrug ovog lanka da bi pokrili sve vrste mirovina, ukljuujui i
dravne mirovine koji su obuhvaene lankom 19. Modela Ugovora
OECD-a.
RH nema tzv. dravnih mirovina dok ih zapadnoeuropske zemlje,
u pravilu, imaju.
U novije vrijeme su uoena i prekogranina sporna pitanja
koja se odnose na mirovine. Globalizacija ekonomije i razvoj ko-
munikacija i prijevoza su prilino poveali meunarodnu mobilnost
pojedinaca u svezi rada ili osobnih razloga (tako npr. radnik u EU
moe biti istodobno zaposlen kod dva ili vie poslodavaca koji se
nalaze u razliitim dravama). To poveava vanost prekograninih toj dravi, meutim, u pojedinim ugovorima je dodatno precizirano
pitanja koja proizlaze iz meusobno razliitih mirovinskih aranmana
koji postoje u razliitim dravama i koje ih primarno oblikuju prema
isto unutranjim politikim razlozima. Ta pitanja esto ukljuuju ve-
liki broj pojedinaca pa je poeljno regulirati ta pitanja u ugovorima o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se uklonile prepreke za
meunarodno kretanje osoba i posebno zaposlenika.
Mnoga takva pitanja se odnose na neusklaenosti koje proizlaze
iz ope porezne politike koje drave usvajaju za mirovinsku tednju.
U mnogim dravama, porezni poticaji se odnose na doprinose mi-
rovinskog osiguranja. Takvi poticaji esto dobivaju formu porezne
odgode (odgoeni porez je uteeni porez). U zapadnoeuropskim
dravama postoji tri pristupa i to:
EET (exempt, exempt, tax neoporezivo, neoporezivo, opo-
rezivo to znai da se doprinosi ne oporezuju ve smanjuju
poreznu osnovicu kod isplate dohotka (npr. kod isplate plae),
dobit od ulaganja doprinosa se ne oporezuje a primici - mirovi-
ne su oporezivi pri stjecanju.
TEE (tax, exempt, exempt oporezivo, neoporezivo, neopore-
zivo - to znai da se doprinosi oporezuju i ne umanjuju poreznu
osnovicu kod isplate dohotka, dobit od ulaganja doprinosa se
ne oporezuje kao niti ni primici po osnovi mirovine.
EEE (exempt, exempt, exempt) to znai da nema oporeziva-
nja niti u jednoj fazi.
Druga pitanja i problemi nastaju i zbog postojanja vrlo razliitih
sustava mirovinskih osiguranja koji osiguravaju davanja po osnovi
152
umirovljenja. Ti se mirovinski sustavi najee klasificiraju na slije-
dee tri iroke kategorije;
javni sustav mirovinskog osiguranja koji se financira te-
kuom raspodjelom (pay as you go). U RH to je obvezni javni
mirovinski sustav (I. i II. stup koji se kapitalizira),
strukovni mirovinski sustav to su mirovinski sustavi poje-
dinih struka i profesija (npr. obrtnici, lijenici, eljezniari i sl.)
koji se uglavnom kapitaliziraju (ali ima i onih koji se financiraju
tekuom raspodjelom) i mogu se organizirati kao zatvoreni
mirovinski fondovi za pojedine struke ili profesije ili unutar po-
duzea, grane i sl
individualni sustav umirovljenja (dopunsko i dodatno miro-
vinsko osiguranje) same fizike osobe se dopunski odnosno
dodatno mirovinski osiguravaju izvan struke, profesije i podu-
zea, grane. Uplaeni doprinosi se uglavnom kapitaliziraju.
Interakcija izmeu tih triju kategorija aranmana predstavlja po-
sebne tekoe.
Te tekoe uslonjava injenica da svaka drava moe imati ra-
zliita porezna pravila za aranmane koji se tiu svake od tih ka-
tegorija kao injenica da postoje znaajne razlike u kojem se opsegu
drave oslanjaju na svaku od ovih kategorija da bi osigurale miro-
vinska davanja pojedincima (npr. neke drave osiguravaju umirov-
ljenika davanja skoro iskljuivo kroz njihov javni sustav socijalnog
osiguranja dok se drugi oslanjaju na strukovni mirovinski sustav ili
individualni sustav umirovljenja).
Pitanja koja proizlaze iz navedenih razlika trebaju se u potpunosti
razmotriti tijekom bilateralnih pregovora i to posebnog zbog mogu-
eg dvostrukog oporezivanja ili ne oporezivanja i, ako je to potrebno,
to treba ugraditi u posebne odredbe konkretnog ugovora o izbjega-
vanju dvostrukog oorezivanja.
Republika Hrvatska je u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja prihvatila osnovno naelo da se mirovine i druga slina
primanja isplaena rezidentu drave ugovornice oporezuju samo u
to naelo odnosno odreeni izuzeci, pa svakako treba konzultirati
konkretni lanak 18. svakog ugovora.
Meutim, RH je odstupila od tog osnovnog naela pa je tako
sklopila ugovore o izbjegavanju dvostrukog osiguranja sa SR Nje-
makom (l.18.st.2), Belgijom (l.18.st.2), Italijom (l.18.st.2. i to
samo ako u dravi rezidentnosti umirovljenika mirovine ne podlijeu
oporezivanju kao to je sluaj s RH), Danskom (l.18. st. 1. 4.)
i Nizozemskom (l.19. st. 3.) prema kojima mirovine koje rezidenti
jedne drave ugovornice dobivaju od zakonskog socijalnog osigura-
nja druge drave ugovornice mogu se oporezivati samo u toj drugoj
dravi (SR Njemaka) odnosno da se mirovine koje isplauju po-
jedine drave ugovornice (njihova socijalna osiguranja) rezidentima
drugih drava (npr. RH-a) mogu oporezivati u tim dravama koje
ih isplauju (to one, naravno, koriste) i u kojima su te mirovine
ostvarene.
to se tie oporezivanja mirovina u Republici Hrvatskoj po-
sebno treba ukazati na odredbe lanka 9. stavka 1. toke
6. Zakona o porezu na dohodak koji glasi: dohotkom se ne
smatraju mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
to znai da se ne oporezuju u RH-a.
10 / 2011

Milivoj Friganovi, mag. oec.
16. Dravna sluba
lanak 19. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje mirovine
izgleda ovako:
(1) a) Plae, naknade i druga slina primanja koja drava
ugovornica, njezina politika podjedinica ili njezino lokalno tijelo
vlasti isplati fizikoj osobi za rad u dravnoj slubi za tu dravu
ugovornicu, njenu podjedinicu ili tijelo oporezuju se samo u toj
dravi.
b)Meutim, takve se plae, naknade i druga slina primanja,
oporezuju samo u drugoj dravi ugovornici ako se usluge pruaju
u toj dravi i ako je fizika osoba rezident te drave koji:
(i) je dravljanin te drave, ili
(ii) nije postao rezident te drave samo radi pruanja tih usluga.
(2) a) Neovisno o odredbama stavka 1. mirovine i druga slina
primanja koje fizikoj osobi isplauje drava ugovornica ili se
isplauju iz fondova koje je osnovala drava ugovornica ili njezi-
na politika podjedinica ili njezino lokalno tijelo vlasti, za usluge
obavljene za tu dravu ili podjedinicu ili tijelo, oporezuju se samo
u toj dravi,
b)Meutim, te mirovine i druga slina primanja, oporezuju se
samo u drugoj dravi ugovornici ako je fizika osoba rezident i
dravljanin te druge drave.
(3) Odredbe lanaka 15., 16., 17., i 18. primjenjuju se na pla-
e, naknade, mirovine i druga slina primanja koje se odnose na
usluge pruene u vezi s djelatnou drave ugovornice, njezine
politike podjedinice ili njezina tijela lokalne vlasti.
Ovaj lanak se primjenjuje na plae i druga slina primanja, te mi-
rovine za rad u dravnoj slubi.
Pod izrazom plae i druga primanja koje isplati podrazumi-
jevaju se i primanja u naravi primljena za rad u dravnoj slubi za
dravu ugovornicu ili njezino politiko podruje (podjedinicu) ili za
rad u njezinim tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave
(npr. koritenje rezidencije ili automobila, zdravstveno ili ivotno osi-
guranje i lanstva u klubovima).
Odredbe ovog lanka primjenjuju se samo na primanja koja ispla-
uju ne samo drava nego i njezina politika podruja i tijela lokalne i
podrune (regionalne) samouprave (konstitutivne drave, regije, po-
krajine, departmani, kantoni, okruzi, arondismani, opine ili skupine
opina itd.)
Izuzetak od naela davanja iskljuive ovlasti za oporezivanje dravi
koja isplauje dohodak sadran je u podstavku b) stavka 1. Prema
Bekoj konvenciji o diplomatskim i konzularnim odnosima drava
koja prima sredstva ima pravo oporezivati naknadu isplaenu nekim
kategorijama djelatnika diplomatskih i konzularnih predstavnitava
koji su stalni rezidenti ili dravljani te drave. Uzevi da se mirovine
isplaene vladinim slubenicima moraju tretirati u svrhu oporeziva-
nja na isti nain kao i plae zaposlenicima tijekom aktivnog radnog
odnosa, izuzetak poput onog u podstavku b) stavka 1. utemeljen je
takoer u podstavku b) stavka 2. glede mirovina. Obzirom da uvjet
iznesen u podstavku b) stavka 1. ne moe vrijediti u svezi s umirov-
ljenikom, jedini preduvjet ovlasti za oporezivanje mirovine od strane
drave koja prima sredstva je da umirovljenik mora biti njezin rezi-
dent i dravljanin.
Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako se rad obavlja u svezi djelat-
nosti koje obavlja drava ili njeno politiko podruje ili njezino tijelo
lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji isplauju plae ili
druga slina primanja ili mirovine. U tim sluajevima primjenjuju se
uobiajena pravila: lanak 15. za plae, lanak 16. za naknade la-
10 / 2011
Porezi
novima uprave i slina primanja, lanak 17. za umjetnike i sportae,
te lanak 18. za mirovine.
17. Studenti
lanak 20. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje dohodak
studenata izgleda ovako:
Plaanja koja student, vjebenik koji jest ili je neposredno
prije posjete dravi ugovornici bio rezident druge drave ugovor-
nice, a koji boravi u prvospomenutoj dravi iskljuivo radi svog
obrazovanja ili usavravanja, prima u svrhu svoga uzdravanja,
obrazovanja ili usavravanja, nee se oporezivati u toj dravi pod
uvjetom da takva plaanja proizlaze iz izvora izvan te drave.
Pravilo utvreno ovim lankom odnosi se na odreena primanja
koja ostvaruju studenti ili vjebenici u svrhu svog uzdravanja, ob-
razovanja ili usavravanja. Sva takva primanja koja ostvare iz izvora
izvan drave ugovornice u kojoj student ili vjebenik boravi izuzeta su
od oporezivanja u toj dravi ugovornici.
Ovaj lanak pokriva samo isplate date za svrhe primateljevog uz-
dravanja, obrazovanja i usavravanja. lanak se ne primjenjuje na
isplate za pruene usluge od strane primatelja za koje se primjenjuju
lanci 15. (Dohodak od nesamostalnog rada) , 14. (Samostalna dje-
latnost) ili 7.(Dobit od poslovanja - kada je novijim ugovorima pre-
baen lanak 14. u lanak 7.).Kada je u primateljevo usavravanje
(obuavanje) ukljuen rad tada je potrebno praviti razliku izmeu
isplata za pruene usluge (rad) i isplate za uzdravanje, obrazovanje i
usavravanje. injenica da je isplaeni iznos studentu slian iznosu
koji se isplauje fizikim osobama koje pruaju sline usluge a nisu
studenti ili vjebenici openito ukazuju da je ta isplata naknada za
pruene usluge.Takoer isplate za uzdravanje, obrazovanje i usavr-
avanje ne bi trebale prijei nivo trokova koji nastaju da bi se osigu-
ralo uzdravanje, obrazovanje i usavravanje primatelja.
U lanku 20. ugovora (u nekim ugovorima se radi o lanku 19.) koje
primjenjuje Republika Hrvatska propisano je oporezivanje dohotka
- naknada studenata i uenika (u pojedinim ugovorima ovi lanci
obuhvaaju i dohodak profesora, nastavnika i pripravnika kao to su
ugovori s Albanijom, Belgijom, Grkom, Junoafrikom Republikom,
Maarskom, Makedonijom, Poljskom, Rumunjskom, Slovakom,
Turskom, Ukrajinom, Iranom, Kuvajtom) i naelno se moe rei da
je pravo na oporezivanje (sa ili bez ogranienja) stipendija i drugih
primitaka dano dravi rezidentnosti studenta ako primici dolaze
iz izvora izvan drave dolaska (drave gdje se student obrazuje,
obuava i usavrava) te ako je student prije dolaska na obrazovanje,
obuavanje i usavravanje bio ili je rezident drave ugovornice.
Ogranienja to se tie trajanja boravka studenta ili uenika, kao
uvjeta za neoporezivanje u dravi rezidentnosti, utvrena su u ugo-
vorima koje je sklopila RH sa slijedeim dravama: Finska, Italija,
Norveka, vedska, Velika Britanija i Sjeverna Irska, Slovaka, Tur-
ska, Ukrajina, Malezija
Ako bi izvor stipendije i drugih primitaka bio u dravi gdje se stu-
dent obrazuje, obuava i usavrava (a ne iz njegove drave reziden-
tnosti) onda pravo oporezivanja ima ta drava i to prema njenim
propisima.
U svakom pojedinom sluaju treba obvezno konzultirati pri-
padajue ugovore jer se razlikuju u nekim pojedinostima koji su
relevantni za obraun i plaanje poreza na dohodak. To se odnosi
posebno na ugovore koje je Republika Hrvatska preuzela od bive
SFRJ (posebice se to odnosi na ugovore s Danskom, vedskom i
Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom).
153
Porezi Oporezivanje dohotka nerezidenata
fizikih osoba u RH
18. Profesori, nastavnici i
znanstvenici
Model ugovora OECD-a 2005. ne predvia posebni lanak za
profesore, nastavnike i znanstvenike, meutim, u pojedinim ugovo-
rima koje je sklopila i primjenjuje Republika Hrvatska s dravama
ugovornicama utvreni su posebni lanci a u pojedinim ugovorima
su ukljueni zajedno sa studentima.
lancima 20. (19. ili 21.) Ugovora koje primjenjuje Republika Hr-
vatska utvreno je i oporezivanje nastavnike djelatnosti profesora
i znanstvenika (istraivaa). U Ugovorima u kojima je to propisano
(Norveka, Velika Britanija - preuzeti ugovori od SFRJ, Albanija,
Armenija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Francuska, Grka, Iran, Ita-
lija, Jordan, Kina, Koreja, Kuvajt, Maarska, Makedonija, Maurici-
jus, Njemaka, Poljska, Rumunjska, Rusija, San Marino, Slovaka,
Slovenija, panjolska, Turska, Ukrajina,) utvreno je da je dohodak
(primanja) rezidenata - profesora, nastavnika ili znanstvenika
koji ostvaruju u drugoj dravi ugovornici od predavanja, izvoe-
nja nastave i istraivanja na sveuilitu, fakultetu, koli ili obrazovnoj
instituciji ili instituciji za znanstveno istraivanje, izuzet od plaanja
poreza u toj drugoj dravi i to za razdoblje od dvije godine od
prvog dolaska u tu dravu.
To znai da se dohodak profesora, nastavnika i znanstvenika - ner-
ezidenata ne oporezuje u RH i to naravno pod uvjetom da ti nerezi-
denti dostave tuzemnom isplatitelju Zahtjev za umanjenje porezne
obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat vie plaenog pore-
za na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema
Ugovoru prije isplate primitka.
Posebno treba istaknuti da su u pojedinim ugovorima (Maarska,
Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovaka i Turska) odredbe
o dohotku (primanjima) profesora, nastavnika propisane u istom
lanku sa studentima i pripravnicima (u l. 19. ili 20. Ugovora) i
da je u nekima od ovih Ugovora propisan i dodatni uvjet, da se
taj dohodak ne oporezuje u drugoj dravi ugovornici, a to je da se
izvor tog dohotka profesora nalazi izvan drave gdje predaje i
ostvaruje taj dohodak.
Ako u Ugovorima koje primjenjuje Republika Hrvatska
nisu propisane odredbe o dohotku profesora, nastavnika i
istraivaa onda se ti dohoci oporezuju prema odredbama
koje vrijede za ostali dohodak (l. 21.). To znai da se taj
dohodak oporezuje iskljuivo u dravi rezidentnosti profe-
sora, nastavnika i istraivaa.
Zahvaljujemo na vaem povjerenju!
Pretplatite se na asopis RAUNOVODSTVO i POREZI u praksi
154
19. Ostali dohodak
lanak 21. Modela ugovora OECD-a 2005. koji ureuje ostali
dohodak izgleda ovako:
(1) Dijelovi dohotka rezidenta drave ugovornice, bez obzira
na to gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim lancima
ovog Ugovora, oporezuju se samo u toj dravi.
(2) Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dohodak, osim na
dohodak od nekretnina definiran u lanku 6. stavku 2., ako pri-
matelj toga dohotka, koji je rezident drave ugovornice, posluje
u drugoj dravi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja
se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak
isplauje su stvarno povezani s takvom stalnom poslovnom jedi-
nicom. U tom se sluaju primjenjuju odredbe lanka 7.
Ovaj lanak daje ope pravilo u svezi oporezivanja dohotka koji nije
utvren (obuhvaen) u prethodnim lancima ugovora (od l. 6. do
l. 20. ugovora). Takav dohodak nije samo dohodak kategorije koja
nije izriito utvrena nego takoer dohodak iz izvora koji nisu izriito
navedeni. Predmet lanka nije ogranien na dohodak koji nastaje u
dravi ugovornici; proiruje se i na dohodak iz treih drava.
Temeljem ovog lanka iskljuivo pravo oporezivanja daje se dravi
u kojoj je primatelj rezident. U sluaju sukoba zbog injenice da je
primatelj rezident dvije drave lankom 4. ugovora se pravo oporezi-
vanja daje i za dohodak iz tree drave.
Pravilo izneseno u stavku 1. primjenjuje se bez obzira na to
da li pravo oporezivanja stvarno provodi drava u kojoj je osoba
rezident i stoga kad se ostvari dohodak u drugoj dravi ugovornici,
ta drava ne moe utvrditi porez ak i ako se dohodak ne oporezuje
u prvo navedenoj dravi. Jednako tako, kada se dohodak ostvaruje
u treoj dravi a primatelja toga dohotka obje drave ugovornice te-
meljem unutranjih propisa smatraju rezidentom, primjenom lanka
4. dolazi se do toga da se primatelj tretira rezidentom samo jedne
drave ugovornice i da podlijee cjelokupnom oporezivanju (puna
porezna obveza) iskljuivo u toj dravi. U tom sluaju, druga drava
ugovornica ne moe oporezivati dohodak ostvaren iz tree drave
ak i ako primatelja ne oporezuje drava u kojoj se smatra reziden-
tom temeljem lanka 4. U cilju izbjegavanja neoporezivanja drave
ugovornice mogu se suglasiti o ogranienju opsega lanka na doho-
dak koji se oporezuje u dravi ugovornici u kojoj je primatelj rezident
i s tim u skladu mogu izmijeniti odredbe stavka.
Stavkom 2. omoguuje se izuzee od odredaba stavka 1. u ko-
jem se dohodak povezuje s djelatnou stalne poslovne jedinice ili
stalnog sjedita koje rezident jedne drave ugovornice ima u drugoj
dravi ugovornici. Ovaj stavak obuhvaa i dohodak iz treih drava.
U tom sluaju pravo oporezivanja daje se dravi ugovornici u kojoj
se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedite. Stavak 2. ne
primjenjuje se na nekretnine za koje, u skladu sa stavkom 4. lanka
6., drava sjedita ima pravo oporezivanja. Stoga se nekretnine koje
se nalaze u dravi ugovornici i ine dio poslovne imovine stalne po-
slovne jedinice drutva oporezuju samo u prvospomenutoj dravi u
kojoj se nalazi imovina iji je rezident primatelj dohotka.
10 / 2011
 Miljenja Ministarstva financija
Oporezivanje naknade za koritenje
grobnog mjesta
Ministarstvo financija
Klasa: 410-01/10-01/2489
Ur. broj: 513-07-21-01/11-2
Zagreb, 24. oujak 2011.
Na naknadu za koritenje grobnog mjesta obraunava
se PDV
Primili smo upit u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost
naknada za koritenje grobnog mjesta koju naplauje trgovako
drutvo X. (u daljnjem tekstu: Drutvo) na koji odgovaramo u na-
stavku.
Porez na dodanu vrijednost plaa se, sukladno odredbi lanka 2.
stavak 1. toka 1.a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.
broj 47/95 do 94/09 - u daljnjem tekstu: Zakon) na isporuke svih
vrsta dobara (proizvoda, roba i novoizgraenih graevina, opreme i
sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik
izvri bavei se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Prema odredbama lanka 8. stavak 1. Zakona i lanka 54. stavak
1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 149/09 -
u daljnjem tekstu: Pravilnik) osnovica poreza na dodanu vrijednost
je naknada za isporuena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se
smatra sve ono to primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za
isporuena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijed-
nost.
Prema odredbi lanka 13. stavak 3. Zakona o grobljima (Nar. nov.,
br. 19/98) za koritenje grobnog mjesta korisnik plaa godinju grob-
nu naknadu.
Iz navedenog proizlazi da je prema Zakonu o grobljima propisa-
na naknada za koritenje grobnog mjesta koju plaa korisnik te ista
predstavlja osnovicu poreza na dodanu vrijednost stoga je Drutvo
obvezno ispostaviti raun za uslugu davanja grobnog mjesta na kori-
tenje sa obraunanim porezom na dodanu vrijednost.
Obraunavanje PDV-a na usluge
smjetaja i prehrane u bolnici
Ministarstvo financija
Klasa: 410-01/11-01/290
Ur. broj: 513-07-21-01/11-2
Zagreb, 25. srpnja 2011.
Smjetaj vezan uz lijeenje, kao to je primjerice
postoperativna njega pacijenata u zdravstvenoj ustanovi,
osloboen je obrauna PDV-a
Primili smo upit Specijalne bolnice (u daljnjem tekstu: Bolnica), u
vezi obraunavanja poreza na dodanu vrijednost na usluge smjeta-
ja i prehrane. Kako se navodi u upitu, Bolnica ima ukupno 967 poste-
lja u etiri objekta A, B, C i D od kojih je 488 ugovoreno sa snu slubu iz lanka 20. stavka 13. Zakona odgovaramo u nastavku.
zavodom (u daljnjem tekstu:zavod). U sluaju ambulantnog lijeenja
nepokretnih i polupokretnih pacijenata isti se smjetaju u objekt D
u kojemu se obavlja i turistiko-ugostiteljska djelatnost te je postav-
ljeno pitanje smatra li se ukupnim smjetajnim kapacitetom bolnice
i smjetaj pacijenata u navedenim kapacitetima Bolnice, na koje
odgovaramo u nastavku.
Odredbom lanka 11. stavak 1. toke b) Zakona o porezu na doda-
nu vrijednost (Narodne novine broj i lanka 63. stavak 1. Pravilnika
10 / 2011
Porezi
propisano je da se porez na dodanu vrijednost ne plaa na usluge
bolnike dijagnostike, lijeenja i zdravstvene njege i s njima usko
povezane usluge te isporuke dobara povezane s lijeenjem koje
se obavljaju sukladno propisima na podruju zdravstvene zatite u
zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj
pomoi, poliklinikama, opim i specijalnim bolnicama i klinikama.
Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene nje-
ge koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kui osloboene
su plaanja poreza na dodanu vrijednost i u sluaju kad ih obavljaju
tijela, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizaci-
je sline prirode na temelju javnih ovlasti.
Stoga, ako se radi o smjetaju vezanom uz lijeenje kao to je
primjerice postoperativna njega pacijenata u zdravstvenoj ustanovi
radi se o usluzi koja je osloboena plaanja poreza na dodanu vrijed-
nost temeljem lanka 11. stavak 1. toka b) Zakona, bez obzira plaa
li uslugu pacijent ili netko drugi (na primjer: osiguravajue drutvo,
zavod) budui da injenica je li pacijent osiguranik zdravstvenog
osiguranja ne utjee na obvezu obraunavanja poreza na dodanu
vrijednost o emu se Sredinji ured Porezne uprave ve oitovao
u toki 1. miljenja KLASA: 410-19/10-01/253, URBROJ: 513-07-
21-01/10-2 od 30. prosinca 2010., kojeg dajemo u prilogu. Takoer,
isto se primjenjuje i u sluaju kada lijeenje, odnosno rehabilitaciju i
smjetaj plaaju za svoje lanove razliite udruge. Kapacitetima koji
su ugovoreni sa zavodom za potrebe poreznog osloboenja iz lanka
11. stavak 1. toka b) Zakona smatraju se ukupni smjetajni kapaci-
teti bolnice to je takoer navedeno u toki 1. navedenoga miljenja.
Napominjemo da ako se radi o turistikom smjetaju radi se o
usluzi smjetaja na koju se porez na dodanu vrijednost plaa po sto-
pi 10% sukladno odredbi lanka 10.a stavak 2 toka a) Zakona, to
je takoer navedeno u istome miljenju Sredinjeg ureda Porezne
uprave.
Odbitak pretporeza kod osobnog
vozila
Ministarstvo financija
Klasa: 410-01/11-01/867
Ur. broj: 513-07-21-01/11-2
Zagreb, 20. srpnja 2011.
U cijelosti se moe koristiti pretporez kod osobnog vozila
koji se koristi u servisnoj slubi. Servisnom slubom
smatraju se usluge utvrivanja kvara, odnosno popravka
vozila, uklanjanja vozila s ceste i njihov prijevoz
Primili smo upit trgovakog drutva iz Zagreba, u vezi tumaenja
odredbi o ogranienju odbitka pretporeza iz lanka 20. stavka 13.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. broj 47/95 do 94/09
- u daljnjem tekstu: Zakon). Kako se navodi u upitu, djelatnost zatite
osoba i imovine obavlja se automobilima koji imaju istaknuti naziv
zatitarske tvrtke i opremu za svjetlosne signale. U vezi pitanja sma-
traju li se navedeni automobili automobilima to se koriste za servi-
Prema lanku 2. stavku 1. toki 1.a Zakona porez na dodanu vrijed-
nost plaa se na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u
tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvri bavei se svojom gos-
podarskom ili drugom djelatnosti.
Pretporez je, sukladno lanku 20. stavku 1. Zakona, iznos poreza
na dodanu vrijednost iskazan na raunima za isporuke dobara i us-
luge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u podu-
zetnike svrhe.
155
 Miljenja Ministarstva financija
Porezi
Sukladno odredbama lanka 20. stavka 12. Zakona porezni obve-
znik ne moe odbiti 30% pretporeza obraunanog za obavljene mu
isporuke, uvoz ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za
osobni prijevoz te isporuke dobara, obavljene usluge ili uvoz dobara
u vezi s njihovom nabavom, najmom ili koritenjem. Nije doputen
odbitak pretporeza za nabavu osobnih automobila i drugih sredstava
za osobni prijevoz koji se odnosi na iznos iznad 400.000,00 kuna
nabavne vrijednosti po jednom sredstvu.
lankom 20. stavkom 13. Zakona i lankom 133. stavkom 16. Pra-
vilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09.)
propisana je iznimka od navedene odredbe lanka 20. stavka 12.
Zakona te se stoga ta odredba ne primjenjuje kad se radi o osobnim
automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz te isporukama
dobara i obavljenim uslugama u vezi s njima, to se koriste za obu-
ku vozaa, testiranje vozila, servisnu slubu, taksi slubu, prijevoz
umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju
sluiti iskljuivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno
oznaena i prilagoena za obavljanje te djelatnosti.
Slijedom navedenoga, ogranienje prava na odbitak pretporeza ne
primjenjuje se samo kada se radi o osobnim automobilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz te isporukama dobara i obavljenim
uslugama u vezi s njima, ako se koriste za navedene djelatnosti
obuke vozaa, testiranje vozila, servisnu slubu, taksi slubu, pri-
jevoz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju. Napominjemo da
se servisnom slubom smatraju usluge utvrivanja kvara, odnosno
popravka vozila, uklanjanja vozila s ceste i njihov prijevoz.
Besplatna podjela asopisa i
besplatni pristup internetskom
portalu
Ministarstvo financija
Klasa: 410-01/10-01/2525
Ur. broj: 513-07-21-01/11-2
Zagreb, 22. veljae 2011.
Besplatna podjela asopisa ili omoguavanje besplatnog
pristupa portalu itateljima ne oporezuje se PDV-om
Dvije fizike osobe namjeravaju osnovati drutvo koje bi obavljalo
djelatnost izdavanja tjednog lista otisnutog na papiru i postavljanja
i odravanja internetskog portala informativnog sadraja. Tjedni list
bi sadravao oko 40% oglasnog odnosno promidbenog sadraja i
60% informativnog, kulturnog, sportskog i zabavnog sadraja te bi
bio besplatan za itatelje jer bi se financirao prihodima od oglaa-
vanja, stoga smatraju da se prihodi ubiru od oglaivaa, a ne od
itatelja, to je uobiajen nain poslovanja u razvijenim zemljama.
Jednak nain poslovanja primjenjivali bi i kod djelatnosti postavlja-
nja i odravanja internetskog portala, odnosno korisnici bi besplatno
mogli pristupiti portalu, svi trokovi financirali bi se prihodima od
oglaavanja. Obzirom na navedeno postavljena su pitanja o tome
treba li porezni obveznik obraunati porez na dodanu vrijednost na
isporuku tjednog lista bez naknade te na omoguavanje pristupa
portalu bez naknade, obzirom da e se tjedni list financirati od usluga
oglaavanja, te mogu li se trokovi izdavanja i distribucije tjednika
bez naknade odnosno trokovi postavljanja i odravanja portala bez
naknade smatrati rashodom koji je u funkciji prihoda, te treba li se
osnovica poreza na dobit poveavati za prihode koji bi se ostvarili
prodajom tjednog lista odnosno omoguavanjem pristupa portalu.
U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.
156
Odredbama lanka 2. stavka 1. toke 1.a Zakona o porezu na
dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 do 94/09) propisano je da
se porez na dodanu vrijednost plaa na isporuke svih vrsta dobara
(proizvoda, roba, novoizgraenih graevina, opreme i sl.) i sve obav-
ljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvri bavei se
svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
lankom 3. stavkom 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost pro-
pisano je to se smatra isporukom dobara uz naknadu kao i to se
ne smatra isporukama dobara uz naknadu.
Prema lanku 3. stavku 6. i 7. Pravilnika o porezu na dodanu vri-
jednost (Nar. nov., br. 149/09) isporuka u openitom smislu postoji
u sluaju kada isporuitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost.
Ovo vrijedi i za protuisporuku, to jest naknadu. Bitno obiljeje opore-
zive isporuke je meusobna uzrona veza izmeu isporuke i nakna-
de. Za prosudbu o postojanju ovog obiljeja mjerodavan je gospo-
darski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici
odreeni posao nazvali.
Prema navedenom porez na dodanu vrijednost plaa se na isporu-
ke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge uz naknadu. U konkret-
nom sluaju isporuka uz naknadu postoji izmeu drutva koje e
obavljati djelatnost izdavanja tjednika i odravanja portala i oglaiva-
a, obzirom da e drutvo obavljati uslugu oglaavanja oglaivau,
te e mu na tako obavljenu uslugu zaraunati porez na dodanu vri-
jednost u smislu lanka 2. stavka 1. toke 1.a Zakona o porezu na
dodanu vrijednost.
Iz navoda u upitu zakljuujemo da je izdavanje besplatnog tjed-
nika kao i omoguavanje pristupa portalu bez naknade dio usluge
oglaavanja koju drutvo obavlja oglaivau, pa je i naknada, koja
bi se ostvarila da je zaraunana, za besplatni tjednik ili besplatno
omoguavanje pristupa portalu sadrana u naknadi za jedinstvenu
uslugu oglaavanja koja podlijee oporezivanju porezom na dodanu
vrijednost. Stoga prilikom besplatne podjele tjednika ili omoguava-
nja besplatnog pristupa portalu itateljima ne dolazi do isporuke uz
naknadu koja podlijee oporezivanju porezom na dodanu vrijednost.
PDV na cjepivo protiv tuberkuloze
Ministarstvo financija
Klasa: 410-01/11-01/984
Ur. broj: 513-07-21-01/11-2
Zagreb, 13. srpnja 2011.
Ako je cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) uvrteno u listu
lijekova zavoda C prilikom uvoza tog cjepiva primjenjuje
se stopa PDV-a od 0%
Zavod iz Zagreba, obratio nam se zamolbom za osloboenje od
plaanja poreza na dodanu vrijednost za uvoz cjepiva protiv tuber-
kuloze (BCG), liofilizirano 60.000 doza praak i otapalo za suspenziju
za injekciju pakiranje 50x10 doza proizvoaa B koje je uvrteno
u listu lijekova pod brojem ATK J07AN011 011 u pakiranju 10x10
doza. Prema navodima u upitu cjepivo se zbog hitnosti nabavke uvo-
zi temeljem Odobrenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi KLA-
SA: 530-07/11-05-234, URBROJ: 534-05-1-5/5-11/02 od 14. travnja
2011. za pokretanje postupka izvanrednog uvoza.
U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku.
Odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne no-
vine od broja 47/95 do 94/09, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika
o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09, u dalj-
njem tekstu: Pravilnik), nije propisana mogunost oslobaanja od
plaanja poreza na dodanu vrijednost prilikom uvoza lijekova.
10 / 2011
 Miljenja Ministarstva financija

Porezi
Meutim, napominjemo da se prema odredbama lanka 10.a
stavka 1. toke d) Zakona i lanka 60. stavka 1. toke d) Pravilnika
porez na dodanu vrijednost plaa po stopi od 0% na lijekove odree-
ne Odlukom o utvrivanju Liste lijekova zavoda C.
U skladu s navedenim, ako je cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) uvr-
teno u listu lijekova zavoda C prilikom uvoza tog cjepiva primje-
njuje se stopa 0% poreza na dodanu vrijednost u smislu lanka 10.a
stavka 1. toka d) Zakona i lanka 60. stavka 1. toke d) Pravilnika.

Biljeke

10 / 2011 157
 Sudska praksa
Porezi
Ponavljanje poreznog nadzora
Sudska praksa
Us-8953/2007. od 14.10.2010.
Porezno tijelo ne moe ponavljati porezni nadzor u
razdoblju u kojem je nadzor ve jednom proveden i zavren
sastavljanjem zapisnikom, jer nisu utvrene nepravilnosti
Tuitelj osporava zakonitost rjeenja, u dijelu u kojem je odbijena
njegova alba zbog nepravilno utvrenoga injeninog stanja, od-
nosno nepravilna zakljuka u pogledu injeninog stanja, pogreno
primijenjenoga materijalnog prava i povreda pravila postupovnog
prava. Ponavlja albene razloge te u bitnom navodi da je pobijanim
rjeenjem tueno tijelo povrijedilo naelo pravomonosti, jer je neza-
konito ponovilo nadzor PDV-a za razdoblje od 1. sijenja do 30. rujna
2005., za koje u prijanjem poreznom nadzoru nisu utvrene nepra-
vilnosti, to je evidentirano u zapisniku o provedenu nadzoru od 5. si-
jenja 2006. Osporava navode tuenog tijela da ne posjeduje cjenik
usluga boravka turista u kampu, da ne reklamira svoje kapacitete na
tritu i nema nikakvih marketinkih aktivnosti, da nema zaposlene
djelatnike, da su goste doekivali suradnici talijanskog drutva te
da nema podatke o popunjenosti kapaciteta niti primjerke vouchera.
Tvrdi kako su porezna tijela u cijelom postupku pogreno tumaila
pravnu narav ugovora o angairanju ugostiteljskih kapaciteta (ugo-
vora o alotmanu) te da je prvostupanjsko tijelo pogreno zakljuilo
da je tuitelj davao usluge iznajmljivanja nekretnina, a ne turistike
usluge. Navodi, takoer, kako Zakon o PDV-u izriito propisuje da
je mjesto oporezivanja najma pokretnih dobara mjesto sjedita po-
duzetnika koji je primatelj usluge pa da u njegovu primjeru, ako je
primatelj usluge strani poduzetnik, nema mjesta primjeni hrvatskog
PDV-a. Ako bi i postojala osnova za obraun poreza, tuitelj smatra
da bi obvezu toga poreza trebalo utvrditi uz primjenu preraunane
stope 18,0328%.
Tuitelj dalje navodi kako mu je neosnovano osporeno pravo na
odbitak pretporeza po odreenim raunima i utvrivanje obaveze
poreza na dobit, a neosnovanim smatra i razloge poreznih tijela za
nepriznavanje troka najma vozila i odbitak PDV-a po raunu rent-a-
car agencije D. Smatra, uz to, da mu porezna tijela nisu imala razloga
osporiti pravo na odbitak PDV-a na naknadu plaenu za usluge mar-
ketinga i savjetovanja primljene od drutva H.C. s.r.l., te navodi kako
je i usluge slanja telefaksa i najma sefova u kampovima rabio za
vlastite potrebe, za to su mu neosnovano osporeni trokovi. Stoga
predlae Sudu da uvai tubu i poniti pobijano rjeenje.
Tueno tijelo, u odgovoru na tubu, predlae da se tubu odbije kao
neosnovanu zbog razloga iz obrazloenja rjeenja.
Tuba je djelomino osnovana.
Iz sadraja spisa predmeta proizlazi da je nadlena Porezna uprava
u tuitelja obavila nadzor obraunavanja, evidentiranja, prijavljivanja
i plaanja poreza i drugih javnih davanja, o emu je sastavljen zapi-
snik 17. studenog 2006. i dopunski zapisnik 20. prosinca 2006., u
kojima su utvrene nepravilnosti zbog kojih je prvostupanjskim rje-
enjem tuitelju nareena uplata manje obraunanog PDV-a za po-
slovne godine 2002., 2003., 2004. te 2005. i razdoblje od 1. sijenja
do 31. srpnja 2006., s pripadajuim zateznim kamatama, te manje
obraunanog poreza na dobit za poslovne godine 2004. i 2005. s
pripadajuim kamatama.
158
Pobijanim rjeenjem djelomino je poniteno navedeno prvostu-
panjsko rjeenje u dijelu u kojemu je tuitelju utvren manje obrau-
nan PDV za godine 2002., 2003. i 2004. dok je u preostalom dijelu
rjeenje ostalo na snazi.
U pogledu tuiteljeve obveze manje obraunanog PDV-a za razdo-
blje od 1. sijenja do 31. srpnja 2006., iz spisa predmeta proizlazi da
je na usluge iznajmljivanja montanih kua postavljenih na parcela-
ma autokampova u navedenom razdoblju tuitelj, protivno Zakonu,
obraunao porez prema stopi 10%, umjesto 22%, zbog ega mu je
utvren manje obraunan porez u svoti 610.175,07 kn.
Pregledom tuiteljeve poslovne dokumentacije porezna su tijela,
naime, zakljuila da tuitelj nije obavljao usluge organiziranog bo-
ravka stranih turista, oporezive prema l. 10a. st. 2. Zakona o PDV-u
(Nar.nov., br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04,
82/04 i 90/05), to propisuje da se porez plaa prema stopi 10% na
usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog
pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i us-
luge agencijske provizije za spomenute usluge.
Sud je suglasan s ocjenom poreznih tijela da se usluge najma
mobilnih kua i atora smjetenih na tono odreenim parcelama u
autokampovima za koje je tuitelj sklapao ugovore o zakupu s doma-
im poduzetnicima (vlasnicima kampova), spojenih na komunalnu
infrastrukturu kampa te ugovorom prema naelu puno za prazno
predanih na raspolaganje povezanom inozemnom drutvu, usluge
to ih se obavlja kao iznajmljivanje nekretnina i oporezuje prema
mjestu obavljanja usluge sukladno l. 5. st. 4. to. 1. Zakona i l.
33b. Pravilnika o PDV-u.
Sukladno l. 5. st. 4. to. 1. Zakona o PDV-u, iznimno od st. 3. tog
lanka, mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto na kojemu je
nekretnina, ako se radi o uslugama u vezi s tom nekretninom, uklju-
ivi najam ili zakup, dok l. 33b. st. 3. Pravilnika PDV-u (Nar.nov., br.
60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00,
45/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04 i 153/05) propisuje, uz ostalo,
da se za usluge u vezi s nekretninama, pa i najmom ili zakupom,
mjestom obavljanja usluga smatra mjesto gdje je nekretnina.
Imajui u vidu odredbe Zakona i Pravilnika te injenice utvrene
nadzorom, Sud ocjenjuje da je porezno tijelo, uz razlono i iscrpno
obrazloenje, pravilno utvrdilo poreznu obvezu tuitelja, pa prigovori
u pogledu pogreno utvrena PDV-a za razdoblje od 1. sijenja do
31. srpnja 2006. nisu utjecali na drukije rjeenje ove upravne stvari.
Uvidom u spis predmeta Sud je utvrdio da tuitelj neosnovano
prigovara i pogreno utvrenoj obvezi poreza na dobit. Iz spisa, na-
ime, proizlazi da je tuitelj u tubi ponovio albene razloge na koje je
tueno tijelo u obrazloenju dalo razloan odgovor s kojim je Sud u
cijelosti suglasan.
Pobijenim je rjeenjem tuenog tijela, meutim, poniteno pr-
vostupanjsko rjeenje u dijelu u kojemu je tuitelju utvren manje
obraunan PDV za poslovne godine 2002., 2003. i 2004. te je u
preostalom dijelu rjeenje ostalo na snazi. Tueno je tijelo, naime,
zakljuilo da je prvostupanjsko tijelo pri nadzoru poreza za razdoblje
od 1. sijenja 2002. do 31. prosinca 2004. povrijedilo zakon na tetu
tuitelja, jer je nadzorom obuhvatilo i razdoblje za koje je bio prije
zavren postupak nadzora u kojem nisu utvrene nepravilnosti, to
je evidentirano i u Zapisniku, klasa: 471-02/05-01/563, ur. broj: 513-
07-18-06-10 od 5. sijenja 2006.
Pravilno je tueno tijelo navelo da se, sukladno l. 111. st. 8. Op-
eg poreznog zakona (Nar.nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02) ako
se na temelju zapisnika o inspekcijskom nadzoru utvrdi da nema
osnove za izmjenu porezne obveze o toj injenici pisano izvjeuje
obveznika. Sud stoga ocjenjuje da je tueno tijelo pravilno postupilo
10 / 2011
 Sudska praksa
kad je ponitilo prvostupanjsko rjeenje u dijelu to se odnosi na
porezno razdoblje obuhvaeno prijanjim poreznim nadzorom kad
nisu bile utvrene nepravilnosti, to je evidentirano i u Zapisniku, o
emu je tuitelj obavijeten. No, tuitelj je osnovano istaknuo da je
u prethodnom postupku nadzora PDV-a bilo obuhvaeno i razdoblje
od 1. sijenja do 30. rujna 2005. u kojemu takoer nisu utvrene
nepravilnosti. Sud stoga ocjenjuje kako je ponavljanjem poreznog
nadzora za razdoblje o kojem je nadzor ve jednom proveden i u
kojem nisu utvrene nepravilnosti, porezno tijelo povrijedilo zakon
na tetu tuitelja, pa je u dijelu u kojemu je odbijena tuiteljeva alba,
u pogledu manje obraunanog PDV-a za 2005. trebalo uvaiti tubu
tuitelja i ponititi pobijano rjeenje temeljem l. 39. st. 2. Zakona o
upravnim sporovima (Nar.nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92).
Tueno e tijelo u postupku u povodu ove presude donijeti novu
odluku, temeljem l. 62. istog Zakona, pridravajui se pravnog
shvaanja Suda i njegovih primjedba glede postupka.
Koritenje privatnog automobila u
slubene svrhe
Sudska praksa
Us-6658/2007. od 24.03.2010.
Isplate naknade za koritenje privatnog automobila u
slubene svrhe, koje su vrene na temelju nevjerodostojne
dokumentacije, predstavljaju isplate primitaka po osnovi
nesamostalnog rada (plae)
Tuitelj u tubi prigovara zakonitosti osporenog rjeenja jer dri da i
prvostupanjsko, a i drugostupanjsko tijelo, pogreno tvrde da ospo-
rene naknade trokova isplaene zaposlenici poreznog obveznika po
putnim nalozima treba smatrati dohotkom od nesamostalnog rada u
smislu lanka 12. stavka 1. toke 6. Zakona o porezu na dohodak.
Istie da se radi o isplatama vlasnici trgovakog drutva, poreznom
obvezniku S.M., po osnovi putnih trokova i koritenja osobnog au-
tomobila u slubene svrhe. Ukazuje da tuenik pogreno smatra da
pojam osobni automobil u smislu Zakona i Pravilnika znai auto-
mobil koji je u vlasnitvu osobe kojoj se isplauje naknada, jer to niti
Zakon o porezu na dohodak, a niti Pravilnik o porezu na dohodak ne
propisuju, ve se osobnim automobilom koji se koristi u slubene
svrhe u smislu navedenog Zakona i Pravilnika ima smatrati automo-
bil koji nije u vlasnitvu poreznog obveznika ili subjekta kojim porezni
obveznik plaa najamninu za taj automobil (leasing). Napominje, ak
i kada bi se prihvatilo stajalite tuenog tijela da je vlasnici pore-
znog obveznika neosnovano isplaena naknada za putne trokove i
koritenje osobnog automobila, te se isplata ne moe smatrati pri-
mitkom po osnovi nesamostalnog rada, jer se radi o vlasnici pravne
osobe koja je poduzetnik na koju se moe primijeniti samo odredba
koja se odnosi na poduzetniku plau. Budui da plau poduzetnika
odreuje poduzetnik i njenu visinu ne moe samovoljno mijenjati po-
rezno tijelo, tuenik je u smislu lanka 26. stavak 2. Zakona o porezu
na dohodak i lanka 32. stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak
trebao tretirati navedenu isplatu kao akontaciju dobiti po osnovi
vlasnitva u trgovakom drutvu, a ne kao dohodak zaposleniku.
Smatrajui da joj je zakonito isplatio naknade trokova i trokova ko-
ritenja osobnog automobila, predlae da Sud usvoji tubu i poniti
osporeni akt uz dosudu naknade trokova u ovog postupka.
10 / 2011
Porezi
Tueno tijelo u odgovoru na tubu ostaje kod razloga navedenih u
obrazloenju osporenog rjeenja i predlae da se tuba odbije kao
neosnovana.
Tuba nije osnovana.
Analizirajui podatke spisa predmeta Sud nalazi da je u pravilno
provedenom postupku injenino stanje potpuno i pravilno utvreno
i na temelju istog pravilno primijenjeno materijalno pravo.
Naime, Porezna uprava, Podruni ured S., obavila je kod tuitelja
MTI d.o.o., za proizvodnju, graditeljstvo i trgovinu, sa sjeditem
u Kutini, inspekcijski nadzor obraunavanja, prijavljivanja i plaanja
poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1.sijenja 2001. do 31.
listopada 2004. godine, poreza na dobit od 1. sijenja 2001. do 31.
sijenja 2003. godine, poreza na dohodak od 1. sijenja 2001. do
31. listopada 2004. godine, te doprinosa za mirovinsko osiguranje,
zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapoljavanje za razdoblje od
1. sijenja 2001. do 31. listopada 2004. godine, o emu je sainjen
zapisnikom klasa: 471-02/04-01/476, Ur.broj: 513-07-03/05-13 od
10. lipnja 2005. godine.
U svezi prigovora i navoda tuitelja koji se odnose na utvreni do-
hodak od nesamostalnog rada, te doprinosa na isplaene naknade
za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe, uvidom u putne
naloge, putne raune i isplatnice, porezno je tijelo utvrdilo, kako to
iz navedenog zapisnika proizlazi, da je tuitelj tijekom 2002., 2003.
i 2004. godine vrio isplate dnevnica za slubena putovanja kao i
naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe direk-
torici poreznog obveznika S.M.
Iz putnih naloga porezno je tijelo utvrdilo da su putovanja vrena
vozilima Ford Escort, reg.oznake KT 431-P, koji je bio u vlasnitvu
majke direktorice tuitelja S.M. koji automobil je dana 14. prosinca
2002. godine prodan kupcu D.B., te kombijem Hyundai, reg.oznake
KT 777-AN, i vozilima Dacia, reg.oznake KT 991-BR i Lada, reg.ozna-
ke KT 491-BB, koja vozila su bila u vlasnitvu poreznog obveznika,
za uporabu kojih nisu mogli biti ispostavljeni putni rauni, odnosno
na istim nije mogla biti obraunata naknada za koritenje privatnog
automobila u slubene svrhe.
Nadalje, nadzorom je utvreno da je direktorica tuitelja s ALPE
ADRIA LEASING d.o.o., kao najmodavcem, dana 9. studenog
2001. godine, sklopila ugovor o najmu na 48 mjeseci za osobni au-
tomobil marke Mercedes Benz A 140, za koji je najmodavac ispo-
stavljao tuitelju raune za najamninu u ukupnom mjesenom iznosu
od 2.628,22 kn, a za koje je direktorica tuitelja ispostavljala putne
raune u kojima je uglavnom navodila koritenje vozila Ford Escort,
reg.oznake KT 431-P, koje je meutim bilo na raspolaganju tuitelju
samo 2002. godine.
Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je isplata naknade za kori-
tenje privatnog automobila u slubene svrhe tijekom 2002., 2003. i
2004. godine vrena direktorici tuitelja S.M. na temelju nevjerodo-
stojne dokumentacije, suprotno odredbama lanka 55. stavka 1., 2.
i 3. Opeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02).
S obzirom na naprijed navedeno tueno tijelo pravilno ukazuje da
takve isplate naknade za koritenje privatnog automobila u slubene
svrhe, koje su vrene na temelju nevjerodostojne dokumentacije,
predstavljaju, sukladno lanku 12. stavku 1. tokama 4. i 6. Zakona
o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04),
isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plae), a na koje je
porezni obveznik, u ovom sluaju tuitelj, bio obvezan obraunati, obu-
staviti i uplatiti porez na dohodak kao porez po odbitku na nain pro-
pisan odredbom lanka 33. stavak 1.-4. Zakona o porezu na dohodak.
Ujedno, na tako izvrene isplate, a koje se smatraju primicima od
nesamostalnog rada (plaom) prema odredbama Zakona o porezu
159
 Sudska praksa
Porezi
na dohodak, tuitelj je bio duan obraunati doprinos za mirovin-
sko osiguranje, sukladno lanku 15. Zakona o plaanju doprinosa
za mirovinsko osiguranje, za 2002. godinu (Nar. nov., br. 114/01),
doprinos za zdravstveno osiguranje sukladno lanku 5. Zakona o
plaanju doprinosa za osnovno osiguranje u 2002. godini (Nar. nov.,
br. 114/01), te doprinos za zapoljavanje, sukladno odredbi lanka
69. stavak 2. Zakona o zapoljavanju (Nar. nov., br. 56/96 i 114/01).
Odbitak pretporeza
kod graevinskih radova
Sudska praksa
Us-10504/2006. od 18.11.2009.
Porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza, ako
ne moe dokazati da su graevinski radovi upravo njemu
dostavljeni
Tuitelj osporava zakonitost pobijanog rjeenja zbog povrede pra-
vila postupka i pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
Navodi da se prema Opem poreznom zakonu nalog za inspekcij-
ski nadzor dostavlja poreznom obvezniku (osim velikim poreznim
obveznicima) 15 dana prije poetka inspekcijskog nadzora, a samo
iznimno, ukoliko bi se time ugrozila svrha inspekcijskog nadzora,
mogue je nalog za inspekcijski nadzor predati poreznom obvezniku
neposredno prije poetka nadzora te da iz osporenih poreznih rjee-
nja nije razvidno iz kojih razloga nije potivan taj rok. Prilikom inspek-
cijskog nadzora da je porezno tijelo izvravalo samo neke dodatne
provjere, tj. provjere dobavljaa ije je raune zaprimao tuitelj ali
ne i provjeru jesu li odreeni graevinski radovi i usluge za koje kod
tuitelja postoje ulazni rauni dobavljaa u konanici i izvreni po
tuiteljevim kooperantima. Tuitelj smatra da tueno tijelo nije imalo
na umu stvarnu prirodu poslovnog odnosa u kojima je tuitelj sudje-
lovao te u smislu odredbi lanka 99. Zakona o obveznim odnosima
prilikom tumaenja pojedinim odredbi nije ilo za namjerom ugova-
ratelja i pravom voljom ve je gledalo doslovno znaenje upotreblje-
nih izraza. Istie da je u navedenom poslu bio samo posrednik koji je
za svoje usluge zaraunao proviziju, a to je razlika u iznosima ulaznih
i izlaznih rauna, na koju je platio porez na dodanu vrijednost. Tuitelj
istie da odbitkom pretporeza nije pribavio nepripadnu imovinsku
korist jer je svota koju je naplatio od kupaca umanjena za posredni-
ku proviziju, zajedno sa porezom na dodanu vrijednost plaena dalje
temeljem ulaznih rauna njegovim dobavljaima, te da nije oteen
Dravni proraun. Tuitelj iznosi konkretne primjere za koje smatra
da dokazuju njegovu tvrdnju o nezakonitosti postupka i rezultata in-
spekcijskog nadzora po pojedinim poslovnim godinama tj. za 2003.,
2004. i dijela 2005. godine, ponavljajui albene razloge.
Tuitelj predlae da Sud tubu uvai i poniti osporeno rjeenje.
Tueno tijelo u odgovoru na tubu ostaje pri razlozima osporenog
rjeenja i predlae da Sud tubu odbije.
Tuba nije osnovana.
Ocjenjujui zakonitost osporenog rjeenja Sud nalazi da njime nije
povrijeen zakon na tuiteljevu tetu. Prema podacima u spisima
predmeta kod tuitelja je proveden nadzor poslovanja za 2003.,
2004. i za razdoblje od 1. sijenja do 30. lipnja 2005., pri emu je
utvreno da je tuitelj manje obraunao porez na dodanu vrijednost
u naznaenim iznosima, pa mu je pravilno utvrena porezna obveza
u iznosima poblie navedenim u prvostupanjskom rjeenju.
160
Neutemeljen je tuiteljev prigovor glede dostave naloga za inspek-
cijski nadzor. Tueno je tijelo obrazloilo da je prvostupanjsko tijelo
moglo u smislu odredbi iz lanka 104. stavka 2. Opeg poreznog za-
kona (Nar. nov., br. 127/00 150/02) dostaviti nalog za inspekcijski
nadzor neposredno prije poetka nadzora, ocjenjujui da bi se time
ugrozila svrha inspekcijskog nadzora. Prema podacima u spisima
predmeta nalog za inspekcijski nadzor izdan je 10. svibnja 2005. a
trebao je zapoeti 11. svibnja iste godine, 11. svibnja 2005., inspek-
tori Porezne uprave obavijestili su tuitelja o preuzimanju naloga za
inspekcijski nadzor i poetku nadzora, te je tuitelj nalog preuzeo 12.
svibnja 2005. Tuitelj je dobio uputu u nalogu da moe podnijeti pri-
govor na poetku provedbe nadzora, meutim taj prigovor nije ulo-
io. Prema tome, i Sud nalazi da obavijest o inspekcijskom nadzoru
nije bila tuitelju uruena protivno propisima.
Prvostupanjsko je tijelo provelo nadzor tuiteljeva poslovanja te
je pregledalo njegove poslovne knjige i dokumentaciju, a ujedno je
obavilo i vezani nadzor kod tuiteljevih dobavljaa. Utvreno je da
tuitelj nije priloio popratnu dokumentaciju uz ulazne raune koje su
mu fakturirali dobavljai za izvoenje graevinskih radova i usluga,
te za ulazne raune ne postoje dokazi o izvrenim radovima i usluga-
ma od strane dobavljaa tuitelju. Prema ulaznim raunima tuitelju
su dobavljai zaraunavali izvoenje graevinskih radova i usluga, te
je za njih tuitelj ispostavljao izlazne raune kupcima, ali se u poslo-
vanju s dobavljaima i kupcima nije ponaao kao posrednik. Tuitelj
smatra da je bitno to su graevinski radovi izvreni, ali pravilno
navodi porezno tijelo da to ne dokazuje samo po sebi da je isposta-
vitelj rauna te radove izvrio upravo tuitelju. Tuitelj tvrdi da je bio
samo posrednik u graevinskim radovima, te da u smislu Zakona o
obveznim odnosima treba utvrditi tuiteljevu namjeru odnosno pravu
volju stranaka, te da je porezno tijelo trebalo prihvatiti da je u sutini
tuitelj ostvario proviziju. Tuitelj se poziva na neukost, to porezno
tijelo nije moglo prihvatiti jer iz naina evidentiranja u poslovnim knji-
gama i iz poslovne dokumentacije koja je mjerodavna u postupku
oporezivanja proizlazi da se tuitelj nije ponaao kao posrednik odno-
sno u ulozi osobe koja zastupa drugu osobu. Ovo proizlazi iz injenice
to tuitelj nije ispostavljao raune za usluge posredovanja izmeu
dobavljaa i kupca i nije obraunavao i plaao porez na proviziju,
niti je naveo naziv tvrtke za koju posreduje odnosno nije nastupao u
tue ime i za tui raun. Nadalje porezno je tijelo utvrdilo da pojedine
tvrtke koje su navedene prema primljenim raunima kao izvrioci
graevinskih radova i ostalih usluga nemaju zaposlenih djelatnika,
ne posluju na prijavljenoj adresi, ne vode poslovne knjige, ne pri-
javljuju porezne obveze i nisu dostupni za nadzor. Nadalje, utvreno
je da odreeni dobavljai u vrijeme ispostavljanja rauna nisu bili
prijavljeni u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Kraj ta-
kvog stanja stvari pravilno je tueno tijelo ocijenilo da je bilo mjesta
primjeni odredbe iz lanka 20. stavka 8. Zakona o porezu na dodanu
vrijednost, prema kojima primatelj dobara ne moe kao pretporez
odbiti porez koji je neovlateno iskazan na primljenom raunu, te
lanka 104. stavka 1. toke 2. Pravilnika o porezu na dodanu vri-
jednost prema kojima poduzetnici koji obavljaju oporezive isporuke
imaju pravo na odbitak pretporeza uz uvjet da je isporuka primljena
od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost. U odnosu na robu
za koju se tuitelj oitovao da je ostala nefakturirana te da e biti fak-
turirana do kraja 2005., porezno tijelo nije osporilo pravo na odbitak
pretporeza ve je utvrdilo obvezu poreza na dodanu vrijednost za
isporuenu robu u skladu sa odredbama iz lanka 17. stavka 1. Za-
kona o porezu na dodanu vrijednost i lanka 41. Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost.
10 / 2011
 Plae i naknade
UDK: 331.3/657.1
Valentina Bocak, mag. oec.

Neplaeni dopust
koritenje i evidencije
Poslodavac moe radniku odobriti koritenje neplaenog dopusta, iako i to pravo moe biti
ureeno kolektivnim ugovorom ili drugim aktom. Za vrijeme neplaenog dopusta radnik
nema pravo na plau, a poslodavac ga moe odjaviti s obveznih osiguranja (mirovinskog
i zdravstvenog) pri emu prava i obveze iz radnog odnosa miruju ili moe radniku plaati
doprinose na najniu osnovicu za obraun doprinosa.

Zakonom o radu), to znai da se ovom obliku dopusta poslodavac

1. Neplaeni dopust
Radnik ima pravo i na neplaeni dopust koritenje kojeg je regu-
lirano odredbama Zakona o radu1 te Pravilnikom o doprinosima2, za
vrijeme koritenja kojeg ne prima plau.
1.1. Neplaeni dopust
prema Zakonu o radu
Sukladno odredbama Zakona o radu, neplaeni dopust radniku
odobrava poslodavac3.
Za vrijeme koritenja neplaenog dopusta, prava i obveze iz rad-
nog odnosa miruju4.
Zakonom o radu predviena su dva oblika neplaenog dopusta:
1) neplaeni dopust prema zahtjevu radnika i
2) neplaeni dopust kao pravo radnika radi:
mirovanja radnoga odnosa do tri godine djetetova ivota ,
5 koliko se radnik i poslodavac dogovore.
kandidiranja za predsjednika republike, zastupnike , la-
6 7
nove skuptina8 ili vijea9.
Najvanija razlika izmeu ova dva navedena oblika neplaenog
dopusta je da se kod mirovanja radnoga odnosa do tri godine dje-
tetova ivota, te kod kandidiranja za predsjednika republike, zastu-
pnike, lanove skuptina ili vijea, radi o pravu radnika (propisano
ne smije usprotiviti.
1.1.1. Neplaeni dopust prema zahtjevu radnika10
Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni
dopust.
Neplaeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora dati,
ve sam poslodavac odluuje hoe li neplaeni dopust odobriti ili ne.
Razlozi odobravanja i trajanje neplaenog dopusta mogu biti
propisani kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu i dr. aktima.
U tom sluaju poslodavac je obvezan omoguiti koritenje ovog ne-
plaenog dopusta u propisanom trajanju.
Meutim, samim Zakonom o radu nisu propisani razlozi radi kojih
se moe odobriti neplaeni dopust, niti su propisana ogranienja tra-
janja neplaenog dopusta, pa neplaeni dopust moe trajati onoliko
U nastavku dajemo primjer Zahtjeva radnika za odobravanje ne-
plaenog dopusta i Odluke poslodavca o odobravanju neplaenog
dopusta.

1 Zakon op radu objavljen je u Nar. nov., br. 149/09 i 61/11.

2 Pravilnik o doprinosima objavljen je u Nar. nov., br. 2/09, 9/09 , 97/09 i 25/11.
3 Sukladno odredbama l. 66. Zakona o radu.
4 Sukladno odredbi l. 66. st. 2. Zakona o radu.
5 Prema odredbama l. 9. st. 1. t. 9. te l. 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11).
6 Prema odredbi l. 290. st. 1. Zakona o radu.
7 Prema odredbi l. 290. st. 2. Zakona o radu.
8 Prema odredbi l. 290. st. 3. Zakona o radu.
9 Prema odredbi l. 290. st. 4. Zakona o radu. 10 Prema odredbi l. 66. st. 1. Zakona o radu.
10 / 2011 161
Plae i naknade
Neplaeni dopust koritenje i evidencije

Tabela 1.
Marko Bigi
Dobojska 7, Zagreb R.
Kolektivni ugovor Neplaeni dopust
Poduzetnik d.o.o. br.
Uprava drutva Kolektivni ugovor
Ilica bb, Zagreb 1. Nema odredbi o neplaenom dopustu.
ugostiteljstva
Radniku se moe odobriti neplaeni dopust do 30 dana u
Zagreb, 15.10.2011. sluajevima:
njege lana obitelji,
gradnje ili popravka kue ili stana,
ZAHTJEV Kolektivni ugovor lijeenja na vlastiti troak,
2. za djelatnost obrazovanja, osposobljavanja, usavravanja ili speci-
za koritenje neplaenog dopusta trgovine jalizacije na vlastiti troak, te u drugim opravdanim
sluajevima.
Molim da mi se, sukladno l. 66. st. 1. Zakona o radu, odo- Kada to okolnosti zahtijevaju i doputaju, neplaeni dopust
bri koritenje 2 mjeseca neplaenog dopusta, radi usavravanja se u navedenim sluajevima moe odobriti u trajanju duem
engleskog jezika na zimskom teaju u Londonu i Stratfordu na od 30 dana11.
moj osobni troak, koje bih koristio od 15. sijenja do 15. oujka Radniku se moe odobriti neplaeni dopust do 30 dana u
2012. godine. sluajevima:
njege lana obitelji,
Privitak: gradnje ili popravka kue ili stana,
preslika ponude za teaj engleskog jezika u inozemstvu lijeenja na vlastiti troak,
Kolektivni ugovor
Marcus Lingua d.o.o. iz Zagreba 3. obrazovanja, osposobljavanja, usavravanja ili speci-
za graditeljstvo
jalizacije na vlastiti troak, te u drugim opravdanim
sluajevima.
Marko Bigi
Kada to okolnosti zahtijevaju i doputaju, neplaeni dopust
se u navedenim sluajevima moe odobriti u trajanju duem
od 30 dana12.
Radniku se moe odobriti neplaeni dopust do 30 dana u
Poduzetnik d.o.o.
sluajevima:
Ilica bb, Zagreb njege lana obitelji koja nije medicinski indicirana,
izgradnje ili popravka kue ili stana,
Zagreb, 18.10.2011. Kolektivni lijeenja na osobni troak,
4. ugovor za putnike obrazovanja, osposobljavanja, usavravanja ili speci-
Temeljem l. 66. Zakona o radu donosim agencije jalizacije na osobni troak, te u drugim opravdanim
sluajevima.
Kad to okolnosti zahtijevaju i doputaju, neplaeni dopust se
ODLUKU u navedenim sluajevima moe odobriti u trajanju duem od
o odobrenju koritenja neplaenog dopusta 30 dana13.
Kolektivni ugovor
Radniku Marku Bigiu odobrava se koritenje neplaenog do- 5. Nema odredbi o neplaenom dopustu
za djelatnost obrta
pusta u razdoblju od 15. sijenja do 15. oujka 2012. godine radi
usavravanja engleskog jezika u inozemstvu na njegov osobni Dakle, u djelatnostima za koje su kolektivnim ugovorima propisani
troak. razlozi za odobravanje i trajanje neplaenog dopusta, poslodavci e
neplaeni dopust odobravati prema odredbama kolektivnog ugovo-
Obrazloenje
ra. Poslodavci kod kojih kolektivnim ugovorom ili dr. aktom nisu pro-
Radnik Marko Bigi podnio je dana 15.10.2011. godine zahtjev
pisani razlozi za odobravanje neplaenog dopusta i njegovo trajanje,
za koritenje neplaenog dopusta.Utvreno je da je spomenuti
isti mogu odobriti sukladno dogovoru sa radnikom.
zahtjev u sukladnosti s odredbom l. 66. Zakona radu te je odlu-
eno kao u izreci. 1.1.1.1. Mirovanje prava iz radnog odnosa kod koritenja
 Direktor: neplaenog dopusta
M.P. Budui za vrijeme koritenja neplaenog dopusta, prava i obveze
________________ iz radnog odnosa miruju, poslodavac e radnika (koji koristi pravo na
neplaeni dopust) odjaviti u slubama HZMO-a i HZZO-a, te je rad-
nik za vrijeme trajanja plaenog dopusta zdravstveno i mirovinski
Dostaviti: neosiguran.
Marko Bigi, Zagreb, Dobojska 7,
kadrovskoj slubi,
raunovodstvu obraun plaa.
11 Prema odredbi l. 24. Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (Nar. nov. br.
41/98 i 79/05).
12 Sukladno odredbi l. 36. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov. br.
U Tabeli 1. dajemo pregled razloga odobravanja i trajanja neplae-
12/08 proieni tekst).
nog dopusta prema kolektivnim ugovorima za ugostiteljstvo, trgovi- 13 Prema odredbama l. 43. Kolektivnog ugovora za putnike agencije (Nar. nov.
nu, graditeljstvo, putnike agencije i obrt. br.94/02,126/10 i 108/11).

162 10 / 2011

Valentina Bocak, mag. oec.
Radnik koji koristi pravo na neplaeni dopust, moe se zdravstve-
no i mirovinski osigurati na slijedee naine:
1) zdravstveno osiguranje moe ostvariti:
kao lan obitelji osiguranika (primjerice po osnovi radnog
14
odnosa suprunika i sl.) na nain da nadlenom podru-
nom uredu Zavoda (prema boravitu, odnosno prebivali-
tu osiguranika) podnese Tiskanicu 3 i slijedee priloge:
1) dokaz o prebivalitu ili stalnom boravku (uvjerenje
MUP-a ili osobna iskaznica),
2) vjenani list ne stariji od 6 mjeseci,
3) dokaz da nema drugu osnovu osiguranja (radna knjii-
ca ili ispis staa HZMO-a), ili
plaanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje kao osigu-
rana osoba15 koja sama za sebe snosi trokove zdravstve-
nog osiguranja16. Radnik treba izvriti jednokratnu uplatu
doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na najniu
osnovicu za obraun doprinosa17 za obvezno zdravstveno
osiguranje (koja za 2011. godinu iznosi 2.679,95 kn18 mje-
seno) za razdoblje od 12 mjeseci (to za 2011. godinu
iznosi 4.823,88 kuna = 2.679,95 kn x 15 % = 401,99 kn
x 12 mjeseci = 4.823,88 kn).
2) mirovinsko osiguranje moe ostvariti koritenjem tzv. insti-
tuta produenog osiguranja19, plaanjem doprinosa za mi-
rovinsko osiguranje na propisanu osnovicu 20 (koja za 2011.
godini iznosi 2.679,95kuna) za vrijeme dok se nalazi na nepla-
enom dopustu (to za 2011. godinu mjeseno iznosi 535,99
kuna = 2.679,95 kn x 20 % (ili 15 % + 5 % ako je radnik
osiguranik I. i II. stupa MIO).
14 Prema odredbama l. 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar.
nov., br. 150/08, 94/09, 153/09 ,71/10, 139/10 i 49/11), te l. 8. do l. 10.
Pravilnika o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdrav-
stvenog osiguranja (Nar. nov., br. 67/09, 116/09, 04/10, 13/10 , 88/10, 131/10,
01/11, 16/11 i 87/11).
15 Osigurane osobe koje same za sebe snose trokove zdravstvenog osiguranje
navedene su u l. 11. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kao druge
osigurane osobe. To su: osobe s prebivalitem, odnosno odobrenim stalnim
boravkom u Republici Hrvatskoj, koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
ne mogu ostvariti niti kao osiguranici niti kao lanovi obitelji osiguranika, te su
obvezne osigurati se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe.
Prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja stjeu pod uvjetom da su
prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na
najniu osnovicu za obraun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za
razdoblje od 12 mjeseci.
16 Prema odredbama l. 11. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju .
17 Sukladno odredni l. 7. t. 14. Zakona o doprinosima, a vezano za odredbu l.
58. istog zakona, najnia mjesena osnovica najnii je iznos prema kojem obve-
zno treba obraunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staa u mirovinskom
osiguranju, kao i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog
osiguranja zatite zdravlja na radu i osiguranja u sluaju nezaposlenosti za
odreeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.
18 Sukladno odredbi l. 200. st. 3. Zakona o doprinosima, najnia mjesena osno-
vica je umnoak iznosa prosjene plae (prema podacima Dravnog zavoda za
statistiku prosjeno isplaena bruto plaa po radniku u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 01. do 08. mjeseca 2010. godine iznosi 7.657,00 kuna (to
je objavljeno u Nar. nov. br. 129/10) i koeficijenta 0,35 = 7.657,00 x 0,35 =
2.679,95 kuna.
19 Sukladno odredbama l. 17. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br.
102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07
Odluka USRH, 79/07, 35/08, 40/10 - Odluka USRH, 121/10 i 61/11).
20 Sukladno odredni l. 7. t. 14. Zakona o doprinosima, a vezano za odredbu l.
58. istog zakona, najnia mjesena osnovica najnii je iznos prema kojem obve-
zno treba obraunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staa u mirovinskom
osiguranju, kao i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog
osiguranja zatite zdravlja na radu i osiguranja u sluaju nezaposlenosti za
odreeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.
10 / 2011
Plae i naknade
Radnik se na produeno mirovinsko osiguranje moe osigu-
rati najkasnije u roku od 12 mjeseci od prestanka obveznog
osiguranja podnoenjem prijave na osiguranje.
Osim prijave na produeno osiguranje, podrunom uredu Hr-
vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (nadlenom prema
prebivalitu, odnosno boravitu obrtnika koji se eli osigurati)
potrebno je dostaviti i sljedeu dokumentaciju:
odluku poslodavca o koritenju neplaenog dopusta,
radnu knjiicu,
presliku osobne iskaznice,
prijavu o poetku osiguranja tiskanica M-1P.
Korisnici bilo kojeg oblika neplaenog dopusta se ne javljaju na
Zavod za zapoljavanje, oni nisu nezaposleni u smislu u kojem Zavod
za zapoljavanje evidentira nezaposlene osobe i priznaje im odree-
na prava.
1.1.2. Neplaeni dopust radi koritenja prava
na mirovanje radnoga odnosa do tri
godine djetetova ivota18
Radnici (bilo majka ili otac djeteta) imaju pravo (po isteku rodiljnog
dopusta do godine dana djeteta) koristiti pravo na neplaeni dopust
do tree godine djetetova ivota22.
Radnik koji namjerava koristiti pravo na mirovanje radnog odnosa
do tree godine ivota djeteta (neplaeni dopust), duan je najmanje
30 dana ranije o tome pismeno obavijestiti poslodavca23.
Poslodavac je na pisanu obavijest radnika duan izdati pisanu
izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u slua-
ju izvanrednog poveanja opsega rada, vie sile i u drugim slinim
sluajevima prijeke potrebe, svojom izjavom moe iskazati nepri-
hvaanje takve radnikove namjere. Ako poslodavac u roku od 15
dana ne izda pisanu izjavu na pisanu obavijest radnika o namjeri
koritenja neplaenog dopusta do tree godine ivota djeteta, sma-
tra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika. U sluaju da
poslodavac u svojoj pisanoj izjavi ne prihvati namjeru radnika (o na-
mjeri koritenja neplaenog dopusta do tree godine ivota djeteta),
radnik moe odustati od najave koritenja neplaenog dopusta24.
Kada radnik prestane koristiti navedeno pravo, poslodavac ga je
duan primiti na rad i rasporediti na poslove na kojima je radio prije
koritenja tog prava i to u roku mjesec dana od dana kada ga je
radnik obavijestio o prestanku koritenja tih prava25. U sluaju da
je prestala potreba za obavljanje poslova na kojima je radnik radio,
poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obav-
ljanje drugih odgovarajuih poslova26. Ukoliko je dolo do promjene
u tehnici ili nainu rada, radnik ima pravo na dodatno struno ospo-
sobljavanje27.
Za vrijeme neplaenog dopusta radi koritenja prava na mirovanje
radnoga odnosa do tri godine djetetova ivota prava i obveze iz rad-
nog odnosa miruju. Prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
radnici mogu ostvariti na nain opisan pod tokom 1.1.1.1. Miro-
vanje prava iz radnog odnosa kod koritenja neplaenog dopusta
ovog lanka.
21 Prema odredbi l. 70 Zakona o radu.
22 Sukladno odredbama l. 9. st. 1. t. 9.Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpora-
ma (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11).
23 Sukladno odredbama l. 70. st. 1. Zakona o radu, vezano za l. 47. st.1. Zakona
o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11 ), te l.
22 istog Zakona.
24 Sukladno odredbama l. 70. st. 2.i 3. Zakona o radu.
25 Prema odredbama l. 73. st. 2. Zakona o radu.
26 Prema odredbama l. 73. st. 1. Zakona o radu.
27 Prema odredbi l. 73.st. 3. Zakona o radu.
28 Prema odredbi l. 290. Zakona o radu.
163
Plae i naknade
Neplaeni dopust koritenje i evidencije
1.1.3. Neplaeni dopust radi kandidiranja
za zastupnike, lanove skuptina ili
vijea25
Radnik koji se kandidirao:
za predsjednika Republike Hrvatske, ima pravo na neplaeni
dopust u trajanju do najvie dvadeset radnih dana za vrijeme
predizborne promidbe,
za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, ima pravo na ne-
plaeni dopust u trajanju do najvie petnaest radnih dana za
vrijeme predizborne promidbe,
za lana upanijske skuptine, ima pravo na neplaeni dopust 2.679,95 kn34.
u trajanju do najvie deset radnih dana za vrijeme predizborne
promidbe,
za lana gradskog ili opinskog vijea, ima pravo na neplaeni
dopust u trajanju do najvie pet radnih dana za vrijeme prediz-
borne promidbe
Radnik mora obavijestiti poslodavca o koritenju neplaenog do-
pusta radi kandidiranja za predsjednika Republike Hrvatske, zastu-
pnike, lanove skuptina ili vijea najmanje 24 sata ranije. Nave-
deni neplaeni dopust radnik ne moe koristiti u razdobljima kraim
od jednog radnoga dana29.
Iako su, kod koritenja neplaenog dopusta prava i obveze iz rad-
nog odnosa u mirovanju, radnicima koji koriste neplaeni dopust, a
kojima je za stjecanje odreenih prava (primjerice, pravo na jubilarnu
nagradu, otpremninu i sl.) vano prethodno trajanje radnog odnosa s
istim poslodavcem, razdoblja neplaenog dopusta (radi kandidiranja
za predsjednika RH, zastupnika u Saboru RH, lana upanijske skup-
tine, te lana gradskog ili opinskog vijea) se izjednauju s vreme-
nom provedenim na radu i ubrajaju u sta potreban za ostvarivanje
odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom30.
1.2. Neplaeni dopust uz plaanje
doprinosa na najniu osnovicu za
obraun doprinosa
Iako Zakon o radu ne propisuje mogunost koritenja neplaenog
dopusta bez odjave radnika sa mirovinskog i zdravstvenog osigura-
nja, u praksi je esti sluaj da poslodavac odobri radniku koritenje
neplaenog dopusta, a da ga ne odjavi sa zdravstvenog i mirovin-
skog osiguranja, ve za istog plaa doprinose na najniu propisanu
osnovicu i ne isplauje plau, to je predvieno odredbama Pravil-
nika o doprinosima.31
29 Sukladno odredbama l. 290. st. 5. i 6. Zakona o radu.
30 Prema odredbi l. 290. st. 8. Zakona o radu.
31 Sukladno odredbama l. 11. t.1. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09,
9/09, 97/09 i 25/11).
32 Sukladno odredbi l. 200. st.1. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08,
152/08, 94/09 i 18/11).
33 Sukladno odredni l. 7. t. 14. Zakona o doprinosima, a vezano za odredbu l.
58. istog zakona, najnia mjesena osnovica najnii je iznos prema kojem obve-
zno treba obraunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staa u mirovinskom
osiguranju, kao i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog
osiguranja zatite zdravlja na radu i osiguranja u sluaju nezaposlenosti za
odreeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.
164
Tako e poslodavac, koji radniku odobri neplaeni dopust,
ali ga ne odjavi sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
za razdoblje koritenja neplaenog dopusta obraunavati
(i uplatiti) obvezne doprinose29 na iznos najnie osnovice
za obraun doprinosa30, ali mu za to razdoblje nee isplatiti
plau.
Najnia osnovica za obraun doprinosa za 2011. godinu iznosi
Obvezni doprinosi iz plae su:
1) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacij-
ske solidarnosti (I. stup) 35:
ako je osiguranik osiguran samo u sustavu mirovinskog
osiguranja temeljem generacijske solidarnosti, po stopi od
20%
ako je osiguranik osiguran i temeljem individualne kapita-
lizirane tednje (II. stup) 36 po stopi od 15%
2) Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne
kapitalizirane tednje (II. stup) 37, po stopi od 5%, te doprinosi
na plau:
1) Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje38 po stopi
od 15%,
2) Doprinos za osiguranje za sluaj nezaposlenosti po sto-
pi od 1,7%, (odnosno 1,6%)39
3) za obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na
radu40 po stopi od 0,5%
34 Sukladno odredbi l. 200. st. 3. Zakona o doprinosima, najnia mjesena osno-
vica je umnoak iznosa prosjene plae (prema podacima Dravnog zavoda za
statistiku prosjeno isplaena bruto plaa po radniku u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 01. do 08. mjeseca 7.657,00 kuna (to je objavljeno u Nar. nov.
br. 129/10) i koeficijenta 0,35 = 7.657,00 x 0,35 = 2.679,95 kuna. A sukladno
odredbi l. 3. Naredbe o iznosima osnovica za obraun doprinosa za obvezna
osiguranja za 2011. godinu (nar. nov., br. 133/10).
35 Prema odredbama l. 13. Zakona o doprinosima.
36 Sve osobe koje prvi puta nakon 1.1.2002. godine stjeu svojstvo osigu-
ranika (radni odnos, drugi dohodak-honorari, samostalna djelatnost,
naknada,...), imaju manje od 40 godina, a nisu bile osigurane temeljem
Zakona o mirovinskom osiguranju, obvezno su u II. stupu mirovinskog
osiguranja, sukladno odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovin-
skim fondovima (Narodne novine, broj 49/99 (l. 125. st.1.); 63/00 (l. 7. st.
2.);103/03; 177/04, 71/07 i 124/10).
37 Prema odredbi l. 40. st. 1., a vezano za l. 125. st. 1. Zakona o obveznim
i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Nar. nov., br. 49/99, 63/00, 103/03,
177/04 , 71/07 i 124/10).osiguranici koji su obvezno osigurani prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju i koji su sa 01. sijenja 2002. godine bili mlai od 40
godina, obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane tednje.
38 Prema odredbi l. 14. st. 1. t. 1. Zakona o doprinosima.
39 Poslodavci (pravne ili fizike osobe) koje zapoljavaju:
do 20 radnika plaaju doprinos za zapoljavanje po stopi od 1,7 %,
vie od 20 radnika (21 i vie) plaaju: - doprinos za zapoljavanje po
stopi od 1,6 % + poseban doprinos za poticanje zapoljavanje osoba s
invaliditetom po stopi 0,1 %.
Iznimno, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom, obvezu zapoljavanja invalidnih osoba (na svakih 50 zaposlenih
mora imati jednu zaposlenu osobu s invaliditetom) imaju tijela dravne uprave,
sudbene vlasti i druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regio-
nalne) samouprave, javne slube, izvanproraunski fondovi i pravne osobe u
vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske. Ako navedena tijela
i pravne osobe ne zaposle odreeni broj osoba s invaliditetom na ukupni broj
zaposlenih, podlijeu plaanju doprinosa za zapoljavanje osoba s invaliditetom
po stopi od 0,2 % (umjesto 0,1%) na bruto iznos plaa za odreeni mjesec.
40 Prema odredbi l. 14. st. 1. t.4.. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08,
152/08, 94/09 i 18/11)
10 / 2011
 Plae i naknade
Valentina Bocak, mag. oec.

Primjer 1. - Obraun obveznih doprinosa za neplaeni dopust radnika (koji nije odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja)
Poslodavac je svom radniku odobrio koritenje neplaenog dopusta od 01. do 30.09.2011. godine, o emu je donio Odluku, a za koje mu
razdoblje nee isplaivati plau, niti ga odjaviti sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Bruto plaa radnika prema ugovoru o radu iznosi
5.000,00 kn. Poslodavac e za radnika (obveznika I. i II. stupa mirovinskog osiguranja) obraunati doprinose na iznos najnie osnovice kako
slijedi:
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 2.679,95 kn x 15% = 401,99 kn,
za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitaliziranje tednje (II. stup) 2.679,95 kn x 5% = 134,00 kn i
za zdravstveno osiguranje 2.679,95 kn x 15% = 401,99 kn,
zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu 2.679,95 kn x 0,5% = 13,40 kn i
doprinos za zapoljavanje 2.679,95 kn x 1,7% = 45,91 kn.
Poslodavac e obrazac obrauna plae41 popuniti na slijedei nain:

OBRAUNSKA ISPRAVA ZA ISPLATU PLAE NAKNADE PLAE

I. PODACI O POSLODAVCU II.PODACI O RADNIKU
1. Naziv/ ime i prezime: PODUZETNIK d.o.o. 1. Ime i prezime: Ivo Ivi
2. Adresa: Zagreb, Ilica bb 2. Adresa: Zagreb, Savska bb
3. OIB: 23456789012 3. OIB: 12345678901
4. iro-raun: 2360000-1023000000 kod Zagrebake banke 4. Raun: 2360000-3300034509807 kod Zagrebake banke
III. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAA ODNOSI: GODINA 2011 MJESEC 9. DANI U MJESECU OD 01. DO 30.
IV. PODACI O RADNOM VREMENU I PLAI sati / datum iznos
1. SATI ZA KOJE SE OSTVARUJE PRAVO NA NAKNADU
1.1. Sati u kojima radnik ne radi drugih opravdanih razloga odreenih zakonom, dr. propisom, kolektivnom ugovorom 176 2.679,95
2. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA 176 2.679,95
3. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBUSTAVLJAJU IZ PLAE 176 535,99
3.1. Za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti 176 401,99
3.2. Za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane tednje 176 134,00
4. UTVRENI IZNOS PLAE NAKNADE
5. UTVRENI IZNOS ZA ISPLATU
6. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBRAUNAVAJU NA PLAU 176 460,95
17.1. za obvezno zdravstveno osiguranje 176 401,99
17.2. za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu 176 13,40
17.3. za zapoljavanje 176 45,56
Napomene: radnik je od 01.-30.09.2011. bio na neplaenom dopustu

Potpis i peat poslodavca Potpis radnika

______________________ ______________________

41 Sadraj obrasca obrauna plae i naknade plae propisan je Pravilnikom o sadraju obrauna plae, naknade plae ili otpremnine (objavljen u Nar. nov., br. 37/11). Prema
odredbama l. l.4. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09, 9/09, 97/09 i 25/11), obraunske isprave (osim podataka propisanih Pravilnikom o sadraju obrauna
plae, naknade plae i otpremnine) trebaju sadrati i podatke o razdoblju stau u osiguranju na koje se doprinosi odnose i iznos osnovice, vrstu doprinosa i pojedinane
iznose svakog od doprinosa koji je obraunan, dok prema odredbama l. 85. st. 1. Zakona o radu iz obrauna treba biti vidljivo kako su iznosi u obraunu utvreni.
10 / 2011 165
Plae i naknade
Neplaeni dopust koritenje i evidencije

Poslodavac e u R-Sm obrascu obraunane doprinose iskazati na slijedei nain:

REGOS - Sredinji registar osiguranika OBRAZAC R-Sm

Stranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA
O OBRAUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA
I. OSNOVNI PODACI
1. Identifikator obrasca 0 0 1 0
2. Podaci za Mjesec 0 9 Godinu 2 0 1 1 3. Vrsta obrauna/ispravka 0 1
4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 1
5. Broj stranica B koje se prilau stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA

1. Identifikacijski broj obveznika 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2
2. Naziv/prezime i ime obveznika PODUZETNIK d.o.o.
3. Adresa obveznika Zagreb, Ilica bb
4. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA

1. Iznos obraunate plae/naknade/drugog dohotka 2 6 7 9 , 9 5
2. Iznos osnovice za obraun doprinosa 2 6 7 9 , 9 5
3. Iznos obraunatog doprinosa za I. stup 4 0 1 , 9 9
4. Iznos obraunatog doprinosa za II. stup 1 3 4 , 0 0
5. Iznos isplaene plae/naknade/drugog dohotka ,
6. Godina i mjesec isplate plae/naknade/drugog dohotka 2 0 1 1 . 1 0
- - -

(POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Peat i potpis slubene osobe __________________ M.P.

REGOS Sredinji registar osiguranika OIB obveznika: 23456789012 Identifikator obrasca: 0010 Godina: 2011 OBRAZAC R-Sm
Stranica B
IV. PODACI PO OSIGURANICIMA
Iznos Iznos
Razdoblje Iznos Iznos
obraunate Iznos isplaene
ifra Osnova s istom obraunatog obraunatog
plae / osnovice plae /
Red. Identifikacijski Prezime i ime opine/ obrauna osnovom doprinosa doprinosa
naknade / za obraun naknade /
broj broj osiguranika osiguranika grada obrauna za I. stup za II. stup
drugog doprinosa drugog
rada
OO B OD DO dohotka dohotka
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. 12345678901 Ivi Ivo 1333 10 0 01 30 2.679,95 2.679,95 401,99 134,00

_______________________________________________
M.P. POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA

166 10 / 2011
 Plae i naknade
Valentina Bocak, mag. oec.

OBRAZAC ID

IZVJEE
primicima od nesamostalnog rada (plai i mirovini), porezu na dohodak i prirezu
te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu listopadu godine 2011.
 (iznosi u kunama i lipama)

Datum sastavljanja 02.11.2011.

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEA

1. NAZIV/IME I PREZIME PODUZETNIK d.o.o.
2. ADRESA Zagreb, Ilica bb
3. OIB 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2
4. IDENTIFIKATOR 1
II. PODACI O ISPLAENIM PRIMICIMA I OBRAUNU POREZA IZNOSI
1. Isplaeni primici (l. 14. Zakona)
2. IZDACI (2.1. + 2.2., lanak 16. Zakona)
2.1. Uplaeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.)
2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. tednje
2.1.3. - ostali doprinosi obraunani i obustavljeni od primitaka
2.2. Uplaene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.)
2.2.1. - ivotnog osiguranja s obiljejem tednje
2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja
2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
3. DOHODAK (lanak 13. Zakona)
4. OSOBNI ODBICI (lanak 36. stavci 1. i 2. Zakona)
5. POREZNA OSNOVICA (3. 4., lanak 45. stavak 4. Zakona)
6. OBRAUNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2.)
6.1. - porez na dohodak
6.2. - prirez porezu na dohodak
7. UPLAEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ
8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika
III. OBRAUNANI DOPRINOSI UKUPNO
1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje 401,99
1.2. - dodatni doprinos za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem
2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje
2.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje 134,00
2.2. - dodatni doprinos za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem
3. Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja
3.1. - doprinos za zdravstveno osiguranje 401,99
3.2. - doprinos za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu 13,40
3.3. - posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
4. Doprinos za sluaj nezaposlenosti
4.1. - doprinos za zapoljavanje 45,56
4.2. - posebni doprinos za poticanje zapoljavanje osoba s invaliditetom
5. Broj osiguranih osoba 1
Potvrda primitka:
____________________________
(peat i potpis ovlatene osobe)

Potvrda primitka:
1 za radnike u radnom odnosu, openito 2 za lanove predstavnikih tijela 3 za poduzetniku plau 4 za umirovljenike
5 za primatelje nadnade plae 6 za izaslanog radnika 7 za radnike u kuanstvu

10 / 2011 167
Plae i naknade
Neplaeni dopust koritenje i evidencije

Primjer 2. - Obraun obveznih doprinosa za neplaeni dopust radnika (koji nije odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja) tijekom mjeseca
Poslodavac je svom radniku odobrio koritenje neplaenog dopusta od 15. do 30.09.2011. godine, za koje mu razdoblje nee isplaivati pla-
u. Ugovorena bruto plaa radnika iznosi 5.000,00 kn. Rujan 2011. godine ima ukupno 176 radnih sati. Radnik je radio od 01. do 14.09.2011.
(ukupno 80 sati) za koje e mu vrijeme poslodavac isplatiti plau. Za vrijeme koritenja neplaenog dopusta od 15. do 30.09.2011. (ukupno
96 sati) poslodavac radniku nee isplatiti plau, ve samo obraunati obvezne doprinose (na najniu osnovicu za obraun doprinosa).
Obrauni (plae i neplaenog dopusta) izvriti na slijedei nain:
Bruto plaa za razdoblje od 01.-14.09.
Bruto plaa za cijeli mjesec iznosi 5.000,00 kn / 176 sati (rujan 2011.) = 28,41 kn/sat.
Bruto plaa od 01.14.09. (80 sati) = 28,41 kn x 80 sati = 2.272,80 kn
Neplaeni dopust - osnovica za obraun doprinosa 15.-30.09.
Mjesena osnovica za obraun doprinosa iznosi 2.679,95 kn / 176 sati (rujan 2010.) = 15,23 kn/sat
Osnovica za obraun doprinosa od 15.-30.09. (96 sati) = 15,23 kn x 96 sati = 1.462,08 kn.
Opis Bruto plaa 01.-14.09. Neplaeni dopust 15.-30.09. Ukupno
I. Osnovica 2.272,80 1.462,08 3.734,88
II. Doprinos za mirovinsko osiguranje 454,56 292,42 746,98
I.stup (15%) 340,92 219,31 560,23
II.stup (5%) 113,64 73,11 186,75
III. Dohodak I. (I.-II.) 1.818,24 1.818,24
IV. Osobni odbitak 1.800,00 1.800,00
VI. Osnovica za oporezivanje (III.-IV.) 18,24 18,24
VII. Porez i prirez na dohodak 2,58 2,58
Porez (do 3.600,00 kn 12%) 2,19 2,19
Prirez (Zagreb 18%) 0,39 0,39
VIII. Plaa za isplatu (IV.-VII.) 1.815,66 1.815,66
IX. Doprinos za obvezno zdravstveno osigur. (15%) 340,92 219,31 560,23
X. Doprinos za sluaj nezaposlenosti (1,7%) 38,64 24,86 63,50
XI. Doprinos zatite zdravlja na radu (0,5%) 11,36 7,31 18,67
XII. UKUPNO doprinosi na plau (17,2%) 390,92 251,48 642,40
XIII. Ukupno troak plae (I.+XII) 2.663,72 2.663,72
XIV. Ukupno troak doprinosa za obvezna osiguranja (II.+XII) 543,90 543,90
XIV. Sveukupno troak plae i obveznih doprinosa za neplaeni dopust (XII.+XIII.) 2.663,72 543,90 3.207,62

Telefon za savjete
01/ 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)

Svakim radnim danom

od 8.30-13.00 sati
168 10 / 2011
 Plae i naknade
Valentina Bocak, mag. oec.

Poslodavac e obrazac obrauna plae42 popuniti na slijedei nain:

OBRAUNSKA ISPRAVA ZA ISPLATU PLAE NAKNADE PLAE

I. PODACI O POSLODAVCU II.PODACI O RADNIKU
1. Naziv/ ime i prezime: PODUZETNIK d.o.o. 1. Ime i prezime: Ivo Ivi
2. Adresa: Zagreb, Ilica bb 2. Adresa: Zagreb, Savska bb
3. OIB: 23456789012 3. OIB: 12345678901
4. iro-raun: 2360000-1023000000 kod Zagrebake banke 4. Raun: 2360000-3300034509807 kod Zagrebake banke
III. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAA ODNOSI: GODINA 2011 MJESEC 9. DANI U MJESECU OD 01. DO 30.
IV. PODACI O RADNOM VREMENU I PLAI sati / datum iznos
1. O STVARENI SATI PO VREMENU 80 2.272,80
6.1. Sati rada danju 80 2.272,80
2.1.1. sati redovitog rada po rasporedu radnog vremena 80 2.272,80
7. SATI ZA KOJE SE OSTVARUJE PRAVO NA NAKNADU
7.1. Sati godinjeg odmora
7.2. Sati privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti
7.3. Sati blagdana i neradnih dana
7.4. Sati plaenog dopusta
7.5. Sati u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zatite
7.6. Sati prekida rada do kojeg je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
7.7. Sati u kojima radnik ne radi drugih opravdanih razloga odreenih zakonom, dr. propisom, kolektivnom ugovorom 96 1.380,60
8. SATI U KOJIMA RADNIK NIJE RADIO IZ RAZLOGA ZA KOJE JE SAM ODGOVORAN
9. UKUPNO SATI (2+3+4) 176 3.734,88
10. OSTALI PROPISANI, UTVRENI ILI UGOVORENI DODACI I PRIMICI
11. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA PO OSNOVAMA IZ TOKE 2.-6. 176 3.734,88
12. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBUSTAVLJAJU IZ PLAE 176 746,98
12.1. Za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti 176 560,23
12.2. Za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane tednje 176 186,75
13. IZNOS OSOBNOG ODBITKA 80 1.800,00
14. OSNOVICA ZA OPOREZIVANJE (2.272,80-454,56-1.800,00) 80 18,24
15. IZNOS PREDUJMA POREZA I PRIREZA POREZU NA DOHODAK 80 2,58
15.1. Iznos poreza na dohodak (12% do 3.600,00 kn) 80 2,19
15.2. Iznos prireza na dohodak (18%) 80 0,39
16. UTVRENI IZNOS PLAE - NAKNADE 80 1.815,66
17. OSNOVA I IZNOS OBUSTAVE
18. UTVRENI IZNOS ZA ISPLATU 80 1.815,66
19. DATUM ISPLATE 15.10.2011.
20. DATUM DOSPIJEA PLAE ILI NAKNADE PLAE KOJA NIJE ISPLAENA ILI NIJE ISPLAENA U CIJELOSTI
21. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBRAUNAVAJU NA PLAU 176 642,40
17.1.za obvezno zdravstveno osiguranje 176 560,23
17.2.za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu 176 63,50
17.3.za zapoljavanje 176 18,67
Napomene: radnik je od 15.-30.09.2011. bio na neplaenom dopustu

Potpis i peat poslodavca Potpis radnika

______________________ ______________________

42 Sadraj obrasca obrauna plae i naknade plae propisan je Pravilnikom o sadraju obrauna plae, naknade plae ili otpremnine (objavljen u Nar. nov., br. 37/11). Prema
odredbama l. l.4. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09, 9/09, 97/09 i 25/11), obraunske isprave (osim podataka propisanih Pravilnikom o sadraju obrauna
plae, naknade plae i otpremnine) trebaju sadrati i podatke o razdoblju stau u osiguranju na koje se doprinosi odnose i iznos osnovice, vrstu doprinosa i pojedinane
iznose svakog od doprinosa koji je obraunan, dok prema odredbama l. 85. st. 1. Zakona o radu iz obrauna treba biti vidljivo kako su iznosi u obraunu utvreni.
10 / 2011 169
Plae i naknade
Neplaeni dopust koritenje i evidencije

Poslodavac e u R-Sm obrascu obraunane doprinose iskazati na slijedei nain:

REGOS - Sredinji registar osiguranika OBRAZAC R-Sm

Stranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA
O OBRAUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA
I. OSNOVNI PODACI
1. Identifikator obrasca 0 0 1 0
2. Podaci za Mjesec 0 9 Godinu 2 0 1 1 3. Vrsta obrauna/ispravka 0 1
4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 1
5. Broj stranica B koje se prilau stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA

1. Identifikacijski broj obveznika 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2
2. Naziv/prezime i ime obveznika PODUZETNIK d.o.o.
3. Adresa obveznika Zagreb, Ilica bb
4. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA

1. Iznos obraunate plae/naknade/drugog dohotka 3 7 3 4 , 8 8
2. Iznos osnovice za obraun doprinosa 3 7 3 4 , 8 8
3. Iznos obraunatog doprinosa za I. stup 5 6 0 , 2 3
4. Iznos obraunatog doprinosa za II. stup 1 8 6 , 7 5
5. Iznos isplaene plae/naknade/drugog dohotka 1 8 1 5 , 6 6
6. Godina i mjesec isplate plae/naknade/drugog dohotka 2 0 1 1 . 1 0
- - -

(POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Peat i potpis slubene osobe __________________ M.P.

REGOS Sredinji registar osiguranika OIB obveznika: 23456789012 Identifikator obrasca: 0010 Godina: 2011 OBRAZAC R-Sm
Stranica B
IV. PODACI PO OSIGURANICIMA
Iznos Iznos
Razdoblje Iznos Iznos
obraunate Iznos isplaene
ifra Osnova s istom obraunatog obraunatog
plae / osnovice plae /
Red. Identifikacijski Prezime i ime opine/ obrauna osnovom doprinosa doprinosa
naknade / za obraun naknade /
broj broj osiguranika osiguranika grada obrauna za I. stup za II. stup
drugog doprinosa drugog
rada
OO B OD DO dohotka dohotka
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. 13579246810 Ivi Ivo 1333 10 0 01 30 3.734,88 3.734,88 560,23 186,75 1.815,66

_______________________________________________
M.P. POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA

170 10 / 2011
 Plae i naknade
Valentina Bocak, mag. oec.

Obrazac ID popuniti e se na slijedei nain:

OBRAZAC ID

IZVJEE
primicima od nesamostalnog rada (plai i mirovini), porezu na dohodak i prirezu
te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu listopadu godine 2011.
 (iznosi u kunama i lipama)
Datum sastavljanja 02.11.2011.

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEA

1. NAZIV/IME I PREZIME PODUZETNIK d.o.o.
2. ADRESA Zagreb, Ilica bb
3. OIB 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2
4. IDENTIFIKATOR 1
II. PODACI O ISPLAENIM PRIMICIMA I OBRAUNU POREZA IZNOSI
1. Isplaeni primici (l. 14. Zakona) 2.272,80
2. IZDACI (2.1. + 2.2., lanak 16. Zakona) 2.272,80
2.1. Uplaeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.) 454,56
2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 340,92
2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. tednje 113,64
2.1.3. - ostali doprinosi obraunani i obustavljeni od primitaka
2.2. Uplaene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.)
2.2.1. - ivotnog osiguranja s obiljejem tednje
2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja
2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
3. DOHODAK (lanak 13. Zakona) 1.818,24
4. OSOBNI ODBICI (lanak 36. stavci 1. i 2. Zakona) 1.800,00
5. POREZNA OSNOVICA (3. 4., lanak 45. stavak 4. Zakona) 18,24
6. OBRAUNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2.) 2,58
6.1. - porez na dohodak 2,19
6.2. - prirez porezu na dohodak 0,39
7. UPLAEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 2,58
8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1
III. OBRAUNANI DOPRINOSI UKUPNO
1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje 560,23
1.2. - dodatni doprinos za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem
2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje
2.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje 186,75
2.2. - dodatni doprinos za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem
3. Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja
3.1. - doprinos za zdravstveno osiguranje 560,23
3.2. - doprinos za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu 18,67
3.3. - posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
4. Doprinos za sluaj nezaposlenosti
4.1. - doprinos za zapoljavanje 63,50
4.2. - posebni doprinos za poticanje zapoljavanje osoba s invaliditetom
5. Broj osiguranih osoba 1

Potvrda primitka:
____________________________
(peat i potpis ovlatene osobe)
10 / 2011 171
Plae i naknade
Neplaeni dopust koritenje i evidencije

Ne zaboravite:
Radnik moe koristiti neplaeni dopust, kod koritenja kojeg nema pravo na naknadu plae.
Kod koritenja neplaenog dopusta, sukladno odredbama Zakona o radu, poslodavac treba odjaviti radnika s
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te radniku (za vrijeme neplaenog dopusta) prava i obveze iz radnog
odnosa miruju, tj. poslodavac nema obvezu obraunavanja i uplate obveznih doprinosa.
Kod koritenja neplaenog dopusta, kada poslodavac ne odjavljuje radnika sa obveznih osiguranja (mirovinskog
i zdravstvenog), sukladno odredbama Pravilnika o doprinosima, poslodavac obraunava obvezne doprinose (iz i
na plau) na iznos najnie osnovice za obraun doprinosa.

Biljeke

172 10 / 2011
 Plae i naknade
Milivoj Friganovi, mag. oec.

Isplata plae sa
zakanjenjem i tretman
zateznih kamata
Zatezne kamate koje se isplauju po osnovi plae isplaene sa zakanjenjem (bez sudske
presude ili sklopljene nagodbe u tijeku sudskog postupka ne smatraju se plaom) ili na temelju
izvansudske nagodbe, prema propisima o oporezivanju dohotka smatraju se primitkom od
nesamostalnog rada (plaom) na koju treba obraunati sva javna davanja, meutim, to u
praksi, u pravilu, ne funkcionira.
Plaanje obveznih doprinosa iz i na plau je zakonska obveza svih poslodavaca koji su ih duni
obraunavati i uplaivati u propisanim rokovima. Ako doprinosi nisu plaeni u propisanim
rokovima poslodavac je duan sam obraunati i uplatiti zatezne kamate od dana dospjelosti
doprinosa do dana uplate i uplatiti ih na isti uplatni raun na koji uplauje i redovne doprinose.
Za navedene zatezne kamate ne podnose se R-Sm, osim za zatezne kamate obraunate za
nepravovremeno uplaene doprinose za mirovinsko osiguranje za II. mirovinski stup, koje e
REGOS (na temelju zaprimljenog obrasca R-Sm) usmjeriti na osobne raune osiguranika u
pripadajue obvezne mirovinske fondove.
O svemu ovome itajte u nastavku.

Od 20. srpnja 2004. godine primjenjuje se Zakon o kamatama

1. Porezni status isplaenih
zateznih kamata radnicima zbog
zakanjenja ili izvansudske
nagodbe
Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11) ne ureuje pitanje
u vezi zakanjenja isplate plae, ali je zato lankom 6. stavkom 4.
Zakona o radu propisana supsidijarna primjena Zakona o obveznim
odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08).
Prema lanku 29. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima dunik
koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glav-
nice, i zatezne kamate.
Openito reeno, kamata je naknada za koritenje tue imovine.
Prema propisima koji reguliraju institut kamata imamo ugovorne i
zakonske kamate.
10 / 2011
(Narodne novine, br. 94/04) kojim se ureuje obraunavanje i
plaanje zateznih kamata kada dunik kasni s ispunjenjem novane
obveze pod kojim se smatraju i porezi, prirezi, carine, pristojbe, do-
prinosi i drugi javni prihodi. Zatezna kamata obraunava se primje-
nom dekurzivnoga jednostavnog kamatnog rauna (od 20. srpnja
pa na dalje) na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici
istekom obraunskog razdoblja.
U nastavku dajemo prikaz zateznih kamatnih stopa za razdoblje od
29. oujka 1995. do 31. prosinca 2011. godine i izvore propisa koji
to ureuju.
www.RiPup.hr
173
Plae i naknade Isplata plae sa zakanjenjem
i tretman zateznih kamata
Zatezne kamate na nepravovremeno plaena javna davanja od
29.03.1995. do 31.12.2011.
R. ZATEZNA KAMATA
RAZDOBLJE
br. Propis Stopa
1. 29.03.95. 10.09.96. NN 21/95., 28/96., 36/96 24% godinje
2. 11.09.96. 30.06.02. NN 28/96., 76/96 18% godinje
3. 01.07.02. 31.12.07. NN 28/96., 72/02., 94/04 i 153/04 15% godinje
4. 01.01.08. 30.06.11. NN 35/05 i 41/08 eskontna stopa 9% 14% godinje
(9 + 5 = 14%)
5. 01.07.11. - 31.12.11. NN 35/05 i 41/08 eskontnoj stopa 7% 12% godinje
(9 + 5 = 12%)
U hrvatskoj praksi je, na alost, esti sluaj da poslodavci vrlo
esto kasne s isplatom plae (na dan dospjelosti) i da radniku ne
obraunavaju, a niti isplauju zateznu kamatu. Dakle, situacija je
slina kao i u gospodarstvu gdje vjerovnici vrlo rijetko obraunavaju
i naplauju zatezne kamate svojim dunicima iako na to imaju pravo.
Sam tretman zateznih kamata ovisi o pravnom temelju isplate, tj.
da li se zatezne kamate isplauju po osnovi sudske presude, sklo-
pljene nagodbe u tijeku sudskog postupka, izvansudske nagodbe
(izmeu poslodavca i radnika) ili zbog toga to poslodavac jedno-
stavno kasni s isplatom plae.
Prema lanku 15. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak (Narod-
ne novine, broj 177/04, 73/08 i 80/10) i lanku 17. stavku 3. Pravil-
nika o porezu na dohodak (95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09
ispravak, 146/09 i 123/10) ako poslodavac i isplatitelj primitka,
odnosno plae i mirovine iz lanka 14. navedenog Zakona isplauje
radniku i fizikim osobama te umirovljenicima plau ili mirovinu po
sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaene po toj osno-
vi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podlijeu
oporezivanju.
Iako prema navedenim lancima Zakona o porezu na dohodak i
Pravilnika o porezu na dohodak nije izrijekom utvreno da se zatezne
kamate isplaene na temelju sklopljene nagodbe u tijeku sudskog
postupka ne smatraju plaom (primitkom od nesamostalnog rada)
prema tumaenju Porezne uprave sklopljene nagodbe u tijeku sud-
skog postupka ne smatraju se plaom (primitkom od nesamostal-
nog rada). O ovoj problematici smo detaljno pisali u RiPup-u broju
9/11.
Na dalje lankom 17. stavkom 3. Pravilnika o porezu na
dohodak, zatezne kamate koje se isplauju po osnovi plae
ili mirovine isplaene sa zakanjenjem (bez sudske pre-
sude ili sklopljene nagodbe u tijeku sudskog postupka ne
smatraju se plaom) ili na temelju izvansudske nagodbe
smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaom).
Plaom se smatraju i isplaene zatezne kamate na temelju
bilo kojeg drugog sporazuma, odluke i sl.
Iako je ova odredba lanka 17. stavka 3. Pravilnika o porezu na do-
hodak potpuno jasna u Hrvatskoj se vrlo rijetko ili nikako ne provodi,
pa za isplaene plae sa zakanjenjem ili na temelju izvansudske
nagodbe poslodavci ne obraunavaju zatezne kamate.
Inae, poslodavac bi trebao iznos obraunatih zateznih kamata
zbog zakanjele isplate plae (od dospjelosti plae pa do isplate
174
plae) tretirati kao plau te obraunati doprinose iz plae, porez na
dohodak i prirez te doprinose na plau i ispuniti i dostaviti obrasce
R-Sm i ID na nain kako je to propisano za plae.
2. Obveza poslodavca da aobrauna
i uplati zatezne kamate na
nepravovremenu uplatu javnih
davanja po osnovi isplati plae
Plaanje obveznih doprinosa iz i na plau je zakonska obveza svih
obveznika plaanja doprinosa meu kojima su najbrojniji poslodavci
koji su ih duni obraunavati i uplaivati u propisanim rokovima. Ako
doprinosi nisu plaeni u propisanim rokovima poslodavac je duan
sam obraunati i uplatiti zatezne kamate od dana dospjelosti dopri-
nosa do dana uplate i uplatiti ih na isti uplatni raun na koji uplauje
i redovne doprinose.
Tako obraunate zatezne kamate na neblagovremeno plaene
doprinose za mirovinsko osiguranje za I. stup, obvezno zdravstveno
osiguranje, obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu,
doprinos za zapoljavanje i posebni doprinosi za zapoljavanje osoba
s invaliditetom uplauje se u korist rauna Dravnog prorauna Re-
publike Hrvatske jer su one njihov prihod, meutim, zatezne kamate
obraunate na doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju indivi-
dualne kapitalizirane tednje (za II. stup) pripadaju osiguranicima II.
stupa i predstavljaju njihovu osobnu imovinu
Prema lanku 45. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, predu-
jam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plae) se obrau-
nava, obustavlja i uplauje prilikom svake isplate prema propisima
koji vrijede na dan isplate. To znai da, ako se plae ne isplati,
predujam poreza na dohodak ne moe niti dospjeti na naplatu,
meutim, doprinosi dospijevaju na naplatu neovisno o tome da li je
radniku isplaena plaa.
Prema lanku 24. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br.
84/08, 152/08, 94/09 i 18/11) doprinosi prema plai za
rad obavljen u odreenom mjesecu obraunavaju se
istodobno s obraunom plae i dospijevaju na naplatu
istodobno s isplatom plae, meutim, doprinosi prema
plai ili prema dijelu plae koja se ne isplati do posljednjeg
dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju se obraunati
i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za
prethodni mjesec.
U praksi najee esto dolazi do neplaanja poreza na dohodak i
doprinosa u slijedeim sluajevima:
poslodavac isplati radniku neto plau a ne uplati doprino-
se i porez na dohodak poslodavac je uinio porezni prekr-
aj jer na dan isplate plae dospijevaju i obveze poslodavca
na sva javna davanja iz plae i na plau, to poslodavac nije
uinio. Poslodavac bi u ovom sluaju morao ispostaviti obra-
zac R-Sm i dostaviti ga REGOS-u (radi potrebnih podataka za
potrebe mirovinskog osiguranja) te obrazac ID kako bi Porezna
uprava obavila zaduenje poreza na dohodak i doprinos u svo-
jim knjigovodstvenim evidencijama.
Od dana isplate neto plae pa do dana uplate javnih dava-
nja poslodavac je obvezan na iznose obraunatih poreza na
dohodak i doprinosa obraunati i uplatiti zatezne kamate i to
10 / 2011
 Plae i naknade
Milivoj Friganovi, mag. oec.

na: porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, doprinose listopada 2011.), meutim, ako se kamate obraunavaju do odre-
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarno- enog dana bez da je bilo uplate (npr. mjeseno, na kraju godine na
sti (I. stup), doprinose za mirovinsko osiguranje za starost na dan 31. 12. 2011.) onda se i taj zadnji dan rauna kao zakanjenje.
temelju individualne kapitalizirane tednje (II.stup), doprinose Izraun zateznih kamata na nepravovremenu uplatu doprinosa
za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinose za obvezno za II. stup po radniku
zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu, doprinose za
Iznos obraunatih Obraun kama- Postotak
obvezno osiguranje u sluaju nezaposlenost. Prezime i Bruto plaa za
doprinosa za II. ta za 71 dan udjela zateznih
plaa nije isplaena, poslodavac je ispostavio obrazac ime radnika lipanj 2011.
stup stopa 5%) zakanjenja kamata
R-Sm, a doprinosi nisu plaeni prilikom naknadne ispla- 5 (3 : 2.750,00
1 2 3 (2 x 5%) 4.
te te plae uspostavlja se obrazac ID i plaa se porez na x 100)

dohodak i svi doprinosi na dan isplate plae. Poslodavac je A.A 10.000,00 500,00 11,67 18,182%
obvezan zaraunati zatezne kamate na sve obraunate dopri- B.B. 12.000,00 600,00 14,01 21,818%
nose od zadnjeg dana mjeseca za plau za prethodni mjesec C.C. 20.000,00 1.000,00 23,34 36,364%
do dana plaanja doprinosa.
D.D. 8.000,00 400,00 9,34 14,545%
Naravno, poslodavac mora izraunati zatezne kamate za za-
kanjelu isplatu plae (osnovica je neto plaa) od dana njene E.E. 5.000,00 250,00 5,83 9,091%
dospjelosti pa do dana njene isplate. Iznos tako izraunatih Ukupno: 55.000,00 2.750,00 64,19 100%
zateznih kamata predstavlja plau koja podlijee plaanju po-
reza na dohodak i plaanju doprinosa te uspostaviti obrasce Pri obraunu zatezne kamate za obraunsko razdoblje krae od
R-Sm i ID. jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i ko-
risti se ovaj matematiki izraz:

Cxpxd
Obraunate zatezne kamate uplauju se u korist uplatnih K=
36.500
rauna i pozivom na brojane oznake kao i pri plaanju re-
dovitih mjesenih obveza.
odnosno za prijestupnu godinu:
3. Obraun kamata za
nepravovremeno uplaene
Cxpxd
doprinose za II. stup i K=
ispunjavanje obrasca R-Sm 36.600

Poslodavac je obvezan, ispostaviti obrazac R-Sm i u njemu iskazati

gdje oznake imaju slijedee znaenje:
obraunate zatezne kamate za nepravovremeno uplaene doprinose
K= zatezna kamata
za II. stup (iznosi ostalih zateznih kamata za nepravovremeno upla-
C= glavnica (2.750,00 kn)
ene doprinose se ne unose u obrazac R-Sm ve samo uplauju na
p = stopa zatezne kamate (12%)
redovne uplatne raune i brojane oznake) po osiguranicima II. stu-
d = broj dana (71 dan)
pa i uplatiti ih u korist rauna 1001005-1700036001 - Doprinos za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje
(model 68 2003 OIB obveznika uplate doprinosa identifikator
obrasca) s kojeg e REGOS (ifra vrste Obrauna/Ispravka je 08 a 2.750,00 x 12 x 71
K= = 64,19 kn
ifra osnove osiguranja je 10) iste usmjeriti na osobne raune osigu- 36.500
ranika u pripadajue obvezne mirovinske fondove na kapitalizaciju.
Primjer 1. - Iskazivanje zateznih kamata za neuplaeni
doprinos II. stupa u propisanom roku
Poslodavac (pravna osoba) za mjesec lipanj 2011. nije isplatio
plau svojim radnicima (pet radnika koji su osiguranici II. stupa) u
srpnju 2011., a nije uplatio doprinose na dan 31. srpnja 2011. (kada
doprinosi za plau za lipanj 2011. dospijevaju na naplatu) iako je RE-
Objavite financijske
GOS-u podnio R-Sm. Plau za lipanj 2011. je isplatio 10. listopada
2011. kad je uplatio propisane doprinose i porez na dohodak.
izvjetaje
Dakle, poslodavac zbog nepravovremenog plaanja doprinosa
mora obraunati zatezne kamate (stopa 12%) za razdoblje od 31.
u RiPup-u
srpnja 2011. do 9. listopada 2011. to iznosi 71 dana (obraunsko
razdoblje) i to na sve doprinose i uplatiti ih na redovne uplatne rau-
ne i brojane oznake.
Kod izraunavanja dana zakanjenja uzeli smo u obraun prvi dan 980,00 kn + PDV
Tel.: 01 49 21 737
dospijea duga (glavnice) tj. 31. srpnja 2011. ali ne i dan uplate (10.
10 / 2011 175
Plae i naknade Isplata plae sa zakanjenjem
i tretman zateznih kamata

Podatke na R-Sm treba iskazati na slijedei nain:

REGOS - Sredinji registar osiguranika OBRAZAC R-Sm

Stranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA
O OBRAUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA
I. OSNOVNI PODACI
1. Identifikator obrasca 0 0 1 1
2. Podaci za Mjesec 0 0 Godinu 2 0 1 1 3. Vrsta obrauna/ispravka 0 8
4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 5
5. Broj stranica B koje se prilau stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA

1. Identifikacijski broj obveznika 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0
2. Naziv/prezime i ime obveznika SLOBODA d.o.o.
3. Adresa obveznika Zagreb, Ilica 49
4. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA

1. Iznos obraunate plae/naknade/drugog dohotka 0 , 0 0
2. Iznos osnovice za obraun doprinosa 0 , 0 0
3. Iznos obraunatog doprinosa za I. stup 0 , 0 0
4. Iznos obraunatog doprinosa za II. stup 6 4 , 1 9
5. Iznos isplaene plae/naknade/drugog dohotka 0 , 0 0
6. Godina i mjesec isplate plae/naknade/drugog dohotka .
- - -

(POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Peat i potpis slubene osobe __________________ M.P.

REGOS Sredinji registar osiguranika OIB obveznika: 12345678910 Identifikator obrasca: 0011 Godina: 2011 OBRAZAC R-Sm
Stranica B
IV. PODACI PO OSIGURANICIMA
Iznos Iznos
Razdoblje Iznos Iznos
obraunate Iznos isplaene
ifra Osnova s istom obraunatog obraunatog
plae / osnovice plae /
Red. Identifikacijski Prezime i ime opine/ obrauna osnovom doprinosa doprinosa
naknade / za obraun naknade /
broj broj osiguranika osiguranika grada obrauna za I. stup za II. stup
drugog doprinosa drugog
rada
OO B OD DO dohotka dohotka
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. 12345678910 A.A. 1333 10 0 00 00 11,67
2. 12345678888 B.B. 1333 10 0 00 00 14,01
3. 12345679999 C.C. 1333 10 0 00 00 23,34
4. 12345671111 D.D. 1333 10 0 00 00 9,34
5. 12345672222 E.E. 1333 10 0 00 00 5,83

_______________________________________________
M.P. POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA

176 10 / 2011

mr. sc. Vlasta Brozovi
Voenje nadzorne
knjige
praktini primjeri
Autorica lanka na praktinim primjerima pojanjava nain voenja nadzornih knjiga.
Nadzorne knjige su poslovne knjige u koje se unose podaci o sva-
kom sklopljenom tekuem i kapitalnom poslu s inozemstvom, te o
plaanjima i naplati po tim poslovima, bilo u stranim sredstvima pla-
anja ili u kunama.
Nain voenja, obvezni sadraj nadzornih knjiga te poslove koje su
obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o
voenju nadzorne knjige o tekuim i kapitalnim poslovima s inozem-
stvom (Nar. nov., br. 145/03 - u daljnjem tekstu: Naredba).
1.Obveznici voenja nadzorne knjige
Nadzornu knjigu duni su voditi, sukladno l. 50. Zakona o devi-
znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 do 145/10), svi rezidenti izuzev
fizikih osoba-graana, dakle:
pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca
upisane u registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne
vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,
trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizike osobe sa sjeditem
odnosno prebivalitem u Republici Hrvatskoj koje samostal-
nim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su regis
trirane.
Posebno je izdvojena i obveza banaka da takoer vode nadzornu
knjigu o plaanju i naplati u poslovima iz podruja tekuih transak-
cija s inozemstvom, ali samo u sluaju kada te poslove obavljaju u
svoje ime i za svoj raun.
Navedeni rezidenti duni su voditi nadzornu knjigu o plaanju
i naplati u poslovima iz podruja tekuih i kapitalnih transakcija s
inozemstvom, neovisno o tome trebaju li podatke koji se u nju
unose upisivati u druge knjige i evidencije koje su obvezni voditi
prema drugim propisima.
10 / 2011
Devizno poslovanje
2. Poslovi za koje se vode nadzorne
knjige
Nadzorne knjige su poslovne knjige u koje se unose podaci o sva-
kom sklopljenom tekuem i kapitalnom poslu s inozemstvom,
te o plaanjima i naplati po tim poslovima u stranim sredstvima
plaanja i u kunama.
Naredba ne navodi vrste nadzornih knjiga, ve poslove koje
su obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi.
Time se nastojalo otkloniti uoene nedostatke prije vaee pod-
zakonske regulative koja je detaljno propisivala nain voenja nad-
zornih knjiga samo po odreenim poslovima s inozemstvom (npr.
nadzorna knjiga za uvoz i izvoz robe, nadzorna knjiga potanskih
poiljaka, nadzorna knjiga o zastupanju stranih tvrtki.), dok ostali
oblici poslovanja s inozemstvom nisu bili pokriveni (npr. nadzorna
knjiga kreditnih poslova s inozemstvom, nadzorna knjiga pruenih/
primljenih usluga), to je rezultiralo propustom njihova voenja
od strane obveznika koji su se bavili navedenim poslovima s ino-
zemstvom.
2.1. Nadzorna knjiga tekuih poslova s
inozemstvom
U smislu klasifikacije istih poslova prema Zakonu o deviznom po-
slovanju proizlazi da su obveznici duni voditi nadzorne knjige o sva-
kom tekuem poslu s nerezidentima odnosno poslu nastalom s
osnove:
a) trgovine robom,
177
Devizno poslovanje
Voenje nadzorne knjige praktini primjeri
b) p rometa usluga,
c) ostalih tekuih poslova, koji obuhvaaju: uobiajene kratko
rone bankarske i kreditne instrumente, plaanje kamata i ne-
to-dohotka od ostalih ulaganja, plaanje na ime amortizacije
zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu
dobiti na osnovi udjela u vlasnitvu, prijenose s osnove likvidi-
ranih teta na temelju ugovora o osiguranju, naknade za kon-
cesije, lanarine, kazne (penale) i dr.,
2.2. Nadzorna knjiga kapitalnih poslova s
inozemstvom
Takoer su obveznici duni voditi nadzorne knjige i o svakom
kapitalnom poslu s nerezidentima odnosno poslu nastalom s
osnove:
a) kreditnih poslova,
b) izravnih ulaganja,
c) ulaganja u nekretnine,
d) poslova s vrijednosnim papirima na tritu kapitala i tritu
novca te poslova s udjelima u investicijskim fondovima,
e) osiguranja,
f) depozitnih poslova,
g) ostalog kretanja kapitala: autorske naknade (patenti, dizajn,
trgovake marke, izumi), povrati u sluaju otkaza ugovora i
pogrenih uplata, obeteenja i slino.
3. Obvezni sadraj i podvrste
nadzornih knjiga
Radi boljeg razumijevanja i voenja preglednije evidencije, predla-
e se meutim, ustrojiti zasebne nadzorne knjige po svakoj vrsti te-
kuih i kapitalnih poslova s inozemstvom, te u tom smislu razlikovati
slijedee osnovne podvrste nadzornih knjiga:
nadzorna knjiga uvoza/izvoza robe,
nadzorna knjiga pruenih/primljenih usluga u/iz inozemstva,
nadzorna knjiga ostalih tekuih poslova s nerezidentima,
nadzorna knjiga kreditnih poslova odobrenja i zaduenja,
nadzorna knjiga izravnih ulaganja u/iz inozemstva,
nadzorna knjiga ulaganja u nekretnine u/iz inozemstva,
nadzorna knjiga poslova s vrijednosnim papirima na tritu
kapitala i tritu novca s nerezidentima,
nadzorna knjiga poslova osiguranja s nerezidentima,
nadzorna knjiga depozitnih poslova u inozemstvu (devizni ra-
uni u inozemstvu), te
nadzorna knjiga ostalih kretanja kapitala.
Naglaava se da navedene podvrste nadzornih knjiga nisu obve-
zujue, ve samo predloene od autorice ovog teksta.
Zahvaljujemo na vaem povjerenju!
Pretplatite se na RiPup,
mjesenik za raunovodstvena, porezna i druga ekonomska podruja
178
Svaka od navedenih nadzornih knjiga mora sadravati slijedee
ope podatke:
redni broj i datum unosa podataka,
oznaku i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja
ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, predraun, ra-
un, zakljunica...),
naziv tvrtke i zemlju sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen
posao,
ugovorenu vrijednost posla,
naznaku u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
datum, iznos i nain izvrenog plaanja ili naplate odnosno
prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina ili
drugi oblik),
oznaku i datum odobrenja ili rjeenja dobivenog od tijela dr-
avne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno
odredbama Zakona o deviznom poslovanju, za sklapanje i iz-
vravanje poslova iz podruja tekuih i kapitalnih transakcija
s inozemstvom (odobrenja Hrvatske narodne banke, potvrda
Ministarstva financija - Porezne uprave, odobrenja prospekta
Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske),
oznaku rednog broja i godine unosa podataka ako je posao
ve upisan u neku od nadzornih knjiga.
Ovisno o poslu koji rezident zakljuuje s nerezidentom svaka nad-
zorna knjiga se mora nadopuniti podatkom vanim za praenje
realizacije predmetnog posla.
U nastavku se daje prijedlog moguih podvrsta i obveznih sadr-
aja nadzornih knjiga prema vrsti poslova koje rezidenti zakljuuju s
nerezidentima. Obveznici mogu, meutim, i sami ustrojiti evidenciju
o svakom sklopljenom tekuem ili kapitalnom poslu s inozemstvom
uz uvjet da takva evidencija bude pregledna, da sadri sve propisane
obvezne podatke i da omoguava uvid i kontrolu deviznog poslova-
nja nerezidenta, kao npr.:
rezidenti koji se bave reeksportom mogu ili zasebno voditi
nadzornu knjigu uvoza robe i nadzornu knjigu izvoza robe uz
navoenje poveznica u obje nadzorne knjige izmeu podataka
o robi koja je uvezena s podacima o istoj robi koja je izvezena
ili mogu ustrojiti nadzornu knjigu reeksportnih poslova u kojoj
e objediniti i uvoz i izvoz iste robe
rezidenti koji imaju otvoren raun u inozemstvu ili mogu za-
sebno voditi nadzornu knjigu naplate po depozitnim poslovima
i nadzornu knjigu plaanja po depozitnim plaanjima ili mogu
ustrojiti jedinstvenu knjigu depozitnih poslova u kojoj e prika-
zivati ukupan promet (i naplatu i plaanje) po raunu i sl.
10 / 2011
 Devizno poslovanje
mr. sc. Vlasta Brozovi

Obveznici voenja Poslovi kojima se ostvaruje naplata Poslovi po kojima se vri plaanje
nadzorne knjige (priljev) iz inozemstva (odljev) u inozemstvo
NADZORNA KNJIGA IZVOZA ROBE NADZORNA KNJIGA UVOZA ROBE
redni broj i datum unosa podataka, redni broj i datum unosa podataka,
oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate (predugo- oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja (predu-
vor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun, zakljunica...), govor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun, zakljunica...),
naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
ugovorena vrijednost posla, ugovorena vrijednost posla,
Rezidenti koji se
naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao, naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
bave trgovinom
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije, postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
(uvozom i izvozom)
broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD), broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD),
robe
podaci o zemlji podrijetla robe, podaci o zemlji podrijetla robe,
podaci o zemlji u koju se roba izvozi podaci o zemlji iz koje se roba uvozi
datum, iznos i nain izvrene naplate odnosno prijenosa sredstava datum, iznos i nain izvrenog plaanja odnosno prijenosa sredstava
(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
NADZORNA KNJIGA PRUENIH USLUGA NADZORNA KNJIGA PRIMLJENIH USLUGA
redni broj i datum unosa podataka, redni broj i datum unosa podataka,
oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate (predugo- oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja (predu-
Rezidenti koji se
vor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun, zakljunica...), govor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun, zakljunica...),
bave prometom
naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
(pruanjem i
ugovorena vrijednost posla, ugovorena vrijednost posla,
primanjem) usluga
naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao, naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
i ostalim tekuim
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije, postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
poslovima s
datum, iznos i nain izvrene naplate odnosno prijenosa sredstava datum, iznos i nain izvrenog plaanja odnosno prijenosa sredstava
nerezidentima
(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
NADZORNA KNJIGA KREDITA ODOBRENJA NADZORNA KNJIGA KREDITA ZADUENJA
redni broj i datum unosa podataka, redni broj i datum unosa podataka,
datum i broj zakljuenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zalonom datum i broj zakljuenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zalonom
pravu, odnosno otkupu potraivanja koji je osnova za izvrenje plaanja pravu, odnosno otkupu potraivanja koji je osnova za izvrenje naplate
i naplate i plaanja
naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
iznos kredita u valuti, iznos kredita u valuti,
vrsta i namjena kredita, vrsta i namjena kredita,
Rezidenti koji banka preko koje je odobren kredit, banka preko koje je primljen kredit,
zakljuuju naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao, naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
kreditni posao s kamatna stopa i ukupna svota kamata, kamatna stopa i ukupna svota kamata,
nerezidentima trokovi po kreditu, trokovi po kreditu,
instrument osiguranja otplate kredita, instrument osiguranja otplate kredita,
datum, iznos i nain plaanja (odljev) odobrenog kreditnog iznosa, datum, iznos i nain naplate (priljeva) odobrenog kreditnog iznosa,
datum otplate (priljeva) sredstava kredita na raun banke u zemlji ili datum otplate (odljeva) sredstava kredita nerezidentu,
inozemstvu, datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu Hrvatskoj
datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu Hrvatskoj narodnoj banci
narodnoj banci oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U REZIDENTA NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U NEREZIDENTA
redni broj i datum unosa podataka, redni broj i datum unosa podataka,
Rezidenti koji su oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate po osnovi oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja po
izvrili izravno izravnih ulaganja (predugovor, ugovor, odluka uprave...), osnovi izravnih ulaganja (predugovor, ugovor, odluka uprave...),
ulaganje u naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
inozemstvo ugovorena vrijednost posla, ugovorena vrijednost posla,
Rezidenti u kojima datum, iznos i nain izvrene naplate odnosno prijenosa sredstava datum, iznos i nain izvrenog plaanja odnosno prijenosa sredstava
nerezidenti imaju (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
vlasniki ulog datum prijave izravnog ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci datum prijave izravnog ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga

www.RiPup.hr
10 / 2011 179
Devizno poslovanje
Voenje nadzorne knjige praktini primjeri

NADZORNA KNJIGA PRODAJE NEKRETNINE NEREZIDENTU NADZORNA KNJIGA KUPNJE NEKRETNINE U INOZEMSTVU
redni broj i datum unosa podataka, redni broj i datum unosa podataka,
oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate po osnovi oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja po osnovi
prodaje nekretnine (predugovor, ugovor, predraun, raun...), kupnje nekretnine (predugovor, ugovor, predraun, raun...),
naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
Rezidenti koji
ugovorena vrijednost posla, ugovorena vrijednost posla,
sklapaju posao
naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao, naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
o kupnji/prodaji
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije, postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
nekretnine s
datum, iznos i nain izvrene naplate odnosno prijenosa sredstava (in- datum, iznos i nain izvrenog plaanja odnosno prijenosa sredstava
nerezidentima
strument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
datum odobrenja za prodaju nekretnine nerezidentu datum potvrde Ministarstva financija-Porezne uprave o plaenom po-
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov rezu
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
NADZORNA KNJIGA PRODAJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA U INOZEMSTVU NADZORNA KNJIGA KUPNJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA U INOZEMSTVU
redni broj i datum unosa podataka, redni broj i datum unosa podataka,
naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao (naziv i sjedite naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao (naziv i sjedite
izdavatelja vrijednosnog papira), kupca vrijednosnog papira),
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije, postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
Rezidenti koji
naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta izdavatelja vrijednosnog pa-
sklapaju posao
oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate pira s kojim je sklopljen posao,
kupnje i prodaje
ugovorena vrijednost posla, oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja
vrijednosnih papira
vrsta vrijednosnog papira, ugovorena vrijednost posla,
s nerezidentima, te
datum, iznos i nain izvrene naplate odnosno prijenosa sredstava (in- vrsta vrijednosnog papira,
posao s udjelima
strument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), bonitetna ocjena vrijednosnog papira,
u investicijskim
naziv skrbnike banke u Republici Hrvatskoj preko koje je izvrena tran- datum, iznos i nain izvrenog plaanja odnosno prijenosa sredstava
fondovima
sakcija, (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
datum prijave posla Hrvatskoj narodnoj banci. naziv skrbnike banke u Republici Hrvatskoj preko koje je izvrena tran-
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov sakcija,
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga datum prijave posla Hrvatskoj narodnoj banci.
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
a) N ADZORNA KNJIGA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM NADZORNA KNJIGA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM KOD
OSOBA I IMOVINE NEREZIDENATA NEREZIDENTA
a) NADZORNA KNJIGA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM redni broj i datum unosa podataka,
INOZEMNOG KREDITA/ZAJMA oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja premije i
redni broj i datum unosa podataka, naplate osiguranog iznosa (predugovor, ugovor...),
Rezidenti koji se oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate premije i naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
bave poslovima isplate osiguranog iznosa (predugovor, ugovor...), ugovorena vrijednost posla,
osiguranja s naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao, datum, iznos i nain izvrenog plaanja premije, te naplata osiguranog
nerezidentima ugovorena vrijednost posla, iznosa (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
datum, iznos i nain izvrene naplate premije, te plaanja osiguranog oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
iznosa (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov Napomena: rezidentima je dozvoljeno zakljuenje poslova osiguranja s
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga nerezidentnim osiguravajuim drutvima samo u skladu s odredbama Zakona
o osiguranju
NADZORNA KNJIGA DEPOZITNIH POSLOVA SA STRANIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
redni broj i datum unosa podataka,
vrsta posla odnosno namjena za koju se otvara raun u inozemstvu,
broj i datum ugovora o otvaranju rauna, te naziv i sjedite strane financijske institucije,
Rezidenti koji se
broj otvorenog rauna,
bave depozitnim
rok i produenje roka na koji je raun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na raunu,
poslovima, odnosno
datum dostave izvjea Hrvatskoj narodnoj banci o stanju sredstava na raunu u inozemstvu,
koji imaju otvoren
datum povrata sredstava u zemlju,
raun u inozemstvu
datum zatvaranja rauna,
datum dostave obavijesti Hrvatskoj narodnoj banci o zatvaranju rauna u inozemstvu,
datum, iznos i nain izvrene naplate i plaanja sredstava promet po raunu (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga

www.RiPup.hr
180 10 / 2011

mr. sc. Vlasta Brozovi
Rezidenti koji NADZORNA KNJIGA NAPLATE PO OSNOVI OSTALIH KAPITALNIH POSLOVA
primaju naplatu ili redni broj i datum unosa podataka,
izvravaju plaanje oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje naplate (predugo-
po osnovi ostalih vor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun, zakljunica...),
kapitalnih poslova naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
s nerezidentima ugovorena vrijednost posla,
(autorske naknade naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
patenti, dizajn, postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
trgovake marke, datum, iznos i nain izvrene naplate odnosno prijenosa sredstava
izumi, povrati u (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
sluaju otkaza oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
ugovora i pogranih dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
uplata, obeteenja
i sl.)
U praksi e se esto pojavljivati sluajevi da e se odreene tran-
sakcije u poslovima s nerezidentima morati upisati u dvije ili vie
nadzornih knjiga ovisno o vrsti tekuih, odnosno kapitalnih poslova
za koje se nadzorne knjige moraju voditi, kao npr.:
doznaka (priljev) deviznih sredstava po kreditu odobrenom od
nerezidenta na raun korisnika kredita otvoren u inozemstvu
morati e se evidentirati i u nadzornoj knjizi kredita zaduenja i
u nadzornoj knjizi depozitnih poslova
izvoz domae opreme radi izvoenja investicijskih radova u
inozemstvu morati e se evidentirati i u nadzornoj knjizi izvoza
robe i u nadzornoj knjizi investicijskih radova
plaanje naknade za patent nerezidentu koja se vee uz uvoz
patentirane robe morati e se evidentirati i u nadzornoj knjizi
ostalog kretanja kapitala i u nadzornoj knjizi uvoza robe
plaanje premije osiguranja u inozemstvu za izvoenje investi-
cijskih radova u inozemstvu, ako je to predvieno propisima
zemlje u kojoj se radovi izvode morati e se evidentirati i u
nadzornoj knjizi osiguranja u inozemstvu i u nadzornoj knjizi
investicijskih radova i sl.
Za jednostavniju evidenciju i lake praenje realizacije takvih po-
slova kao obvezni podatak svake nadzorne knjige navodi se i poda-
tak o oznaci rednog broja i godine unosa podataka ako je posao
ve upisan u neku od drugih vrsta nadzornih knjiga, a koji ini
poveznicu izmeu navedenih poslova.
4. Unos podataka u nadzornu knjigu
i uvanje nadzorne knjige
Nadzorna knjiga moe se voditi u obliku uvezane knjige, kartica ili
elektronskog zapisa, odnosno u onom obliku koji omoguuje uvid i
kontrolu deviznog poslovanja rezidenta. Ispis nadzorne knjige, kada se
ona vodi u obliku elektronskog zapisa, odnosno nadzornu knjigu koja se
vodi u obliku uvezane knjige ili kartica mora ovjeriti odgovorna osoba.
Obrazac nadzorne knjige nije zakonski propisan, ve njen
oblik obveznici mogu oblikovati sami. Bitno je jedino da
nadzorna knjiga sadri sve naprijed navedene podatke po
pojedinim vrstama tekuih i kapitalnih poslova.
Nadzorna knjiga uva se najmanje est godina.
Podaci koji se unose u nadzornu knjigu zasnivaju se na ispravama
o tekuim i kapitalnim transakcijama s inozemstvom. Navedeni po-
daci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslijedom kako
nastaju i to u roku pet dana od dana primitka isprave.
10 / 2011
Devizno poslovanje
NADZORNA KNJIGA PLAANJA PO OSNOVI OSTALIH KAPITALNIH POSLOVA
redni broj i datum unosa podataka,
oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvrenje plaanja (predu-
govor, ugovor, pismo namjere, predraun, raun, zakljunica...),
naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s kojim je sklopljen posao,
ugovorena vrijednost posla,
naznaka u ije je ime i za iji je raun sklopljen posao,
postotak ugovorene zastupnike ili posrednike provizije,
datum, iznos i nain izvrenog plaanja odnosno prijenosa sredstava
(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),
oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov
dio) ve upisan u neku od drugih nadzornih knjiga
esto se postavlja pitanje da li se podaci unose u nadzornu knjigu
u roku pet dana nakon okonanja odreenog posla s inozemstvom
(npr. po naplati izvezene robe) ili po izvrenju svake pojedine tran-
sakcije po takvom poslu (npr. po zakljuivanju ugovora, po izvozu
robe, po ispostavljanju rauna, po naplati robe.). Kod navedenog
primjera potrebno je unijeti podatak o ugovoru u roku 5 dana od
njegova zakljuenja, zatim podatak o izvozu robe 5 dana od dana
JCD, pa podatak o raunu za robu u roku 5 dana od dana njegova
izdavanja itd.
Odgovorna osoba duna je ovjeriti naknadne ispravke unesenih
podataka u nadzornu knjigu.
Nadzorna knjiga mora biti dostupna financijskoj kontroli odmah,
a najkasnije sljedei radni dan. Takoer i sve isprave iz kojih se
podaci unose u nadzornu knjigu i isprave ije se oznake upisuju u
nadzornu knjigu kao povezne reference moraju biti dostupne finan-
cijskoj kontroli najkasnije sljedei radni dan.
5. Najea pitanja i primjeri
voenja nadzornih knjiga
Obzirom da Naredbom nisu definirane vrste nadzornih knjiga ve
samo poslovi za koje postoji obveza voenja nadzornih knjiga obve-
znicima je dozvoljeno formirati nadzornu knjigu na nain koji e im
biti pregledniji i jednostavniji za praenje odreenog posla. Bitno je
samo, pritom, da nadzorne knjige sadre sve propisane elemente u
vezi s izvrenjem posla.
Navedeno potvruju i odgovori na Vaa najea pitanja i nedo-
umice koje se javljaju prilikom evidentiranja transakcija s inozem-
stvom u nadzornim knjigama:
Da li se plaanje naknade za patent nerezidentu na uveze-
nu robu mora evidentirati u zasebnim nadzornim knjigama
(nadzornoj knjizi ostalog kretanja kapitala i nadzornoj knjizi
uvoza robe) ili je mogue sve evidentirati u nadzornoj knjizi
uvoza robe?
Ukoliko je naknada za patent ukljuena u cijenu robe koja se
uvozi tada nije potrebno zasebno iskazivati vrijednost te nakna-
de u nadzornoj knjizi ostalih kretanja kapitala. Meutim, ukoliko
nerezident zasebno ispostavlja raun po osnovi naknade za kori-
tenje patenta preporua se (ali i ne obvezuje) radi preglednosti
navedeno plaanje po osnovi kapitalnih poslova evidentirati u za-
sebnoj nadzornoj knjizi kretanja kapitala, ili nadzornu knjigu uvo-
za robe nadopuniti dodatnim rubrikama u kojima e se navesti
svi relevantni podaci o toj vrsti plaanja u inozemstvo. Prijedlog
evidentiranja slinog sluaja kroz dvije nadzorne knjige vidjeti u
Primjeru br. 10.
181
Devizno poslovanje
Voenje nadzorne knjige praktini primjeri
Da li drutvo koje se bavi reeksportom mora zasebno vo-
diti nadzornu knjigu uvoza robe i nadzornu knjigu izvoza te
iste robe ili je mogue voditi nadzornu knjigu reeksportnih
poslova u kojoj bi se objedinio i uvoz i izvoz? Da li reziden-
ti koji imaju otvoren raun u inozemstvu moraju zasebno
voditi nadzornu knjigu naplate po depozitnim poslovima i
nadzornu knjigu plaanja po depozitnim poslovima ili mogu
ustrojiti jedinstvenu knjigu depozitnih poslova u kojoj e
prikazivati ukupan promet (i naplatu i plaanje) po raunu?
To je proizvoljna odluka obveznika. Ne bi se pogrijeilo niti u
jednom od navedena etiri sluaja. Obzirom da Naredbom nisu
definirane vrste nadzornih knjiga ve samo poslovi za koje posto-
ji obveza voenja nadzornih knjiga (to, dakako ukljuuje i reek-
sport i depozitne poslove) obveznicima je dozvoljeno formirati
nadzornu knjigu na nain koji e im biti pregledniji i jednostavniji
za praenje odreenog posla. Bitno je samo, pritom, da nadzorne
knjige sadri sve propisane elemente u vezi s izvrenjem posla.
Prijedlog nadzorne knjige reeksporta naveden je u Primjeru br.
3, dok je prijedlog nadzorne knjige depozitnih poslova naveden
u Primjeru br. 11.
Da li se plaanje konzultantskih usluga nerezidentu sma-
tra tekuim poslom i u kojoj nadzornoj knjizi je takvo plaa-
nje potrebno evidentirati?
Pod tekuim poslovima s inozemstvom, izmeu ostalog,
podrazumijevaju se sve vrste usluga koje pruaju nerezidenti
(dakle, i konzultantske usluge), odnosno usluge koje se prua-
ju nerezidentima. Navedeni posao s inozemstvom potrebno je
evidentirati u nadzornoj knjizi primljenih usluga iz inozemstva, a
prijedlog njenog izgleda naveden je u Primjeru br. 5.
Da li se prodaja robe stranom predstavnitvu sa sjeditem
u Republici Hrvatskoj (pri emu se, dakle, roba ne izvozi u
inozemstvo) mora evidentirati u nadzornoj knjizi?
Poslovi rezidenata sa stranim predstavnitvima imaju obiljeje
poslovanja s inozemstvom, bez obzira to npr. kod prometa roba,
roba fiziki ne naputa carinski prostor Republike Hrvatske iz ra-
zloga to se strana predstavnitva u RH, prema lanku 2. Zakona
o deviznom poslovanju, smatraju nerezidentima i nemaju pravnu
osobnost u RH.
Dodatno se naglaava obveza da se nadzorne knjige, sukladno
t. I. i II. Naredbe, vode za svaki posao s inozemstvom, kod kojeg
dolazi do plaanja i/ili naplate bilo u stranim sredstvima plaanja
ili u kunama.
182
Domaa pravna osoba zakljuila je ugovor o leasingu sa
rezidentnom leasing-kuom na rok od 5 godina. Predmet
leasinga je automobil uvezen iz inozemstva. Tko je obve-
znik voenja nadzorne knjige: navedena domaa osoba
korisnik predmeta leasinga ili leasing-kua koja je predmet
leasinga uvezla, te koju je nadzornu knjigu u navedenom
sluaju potrebno voditi?
U navedenom sluaju radi se o dva odvojena poslovna odno-
sa: odnosu izmeu domae pravne osobe i domae leasing-ku-
e temeljem ugovora o leasingu (po kojem se obavlja plaanje
u kunama obzirom da se radi o poslu zakljuenom izmeu dva
rezidenta), te odnosu domae leasing-kue (rezidenta) i nerezi-
denta po uvozu robe (kod kojeg dolazi do plaanja u inozemstvo).
Takoer je bitno napomenuti da domaa osoba koja je zakljuila
ugovor o leasingu nije vlasnik, ve samo korisnik predmeta lea-
singa vlasnik predmeta leasinga je leasing-kua. Proizlazi da je
obveznik voenja nadzorne knjige uvoza robe iskljuivo leasing-
kua koja je uvoznik i vlasnik navedene robe, te koja je i izvrila
plaanje te robe nerezidentu. Poslovni odnos domae pravne
osobe i leasing-kue po osnovi zakljuenog ugovora o leasingu
ne podlijee obvezi voenja nadzorne knjige jer se u navedenom
sluaju ne radi o poslu s inozemstvom temeljem kojeg dolazi do
plaanja u inozemstvo.
to se upisuje u propisanu rubriku nadzorne knjige Ozna-
ka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao ve
upisan u neku od nadzornih knjiga?
U praksi se esto pojavljuju sluajevi da se odreene tran-
sakcije u poslovima s nerezidentima moraju upisati u dvije ili
vie nadzornih knjiga ovisno o vrsti tekuih, odnosno kapitalnih
poslova za koje se nadzorne knjige moraju voditi, kao npr. izvoz
opreme radi izvoenja investicijskih radova u inozemstvu morati
e se evidentirati i u nadzornoj knjizi izvoza robe i u nadzornoj
knjizi investicijskih radova u inozemstvu. U tom sluaju navedeni
zakljuci (redni brojevi) nadzornih knjiga meusobno e se pove-
zati radi boljeg praenja (i cjelovitosti) odreenog posla na nain
da e se u navedenu rubriku nadzorne knjige izvoza robe upisati
redni broj (broj zakljuka) pod kojim se u nadzornoj knjizi investi-
cijskih radova evidentira posao za koji je upotrijebljena izvezena
oprema i obrnuto.
Nain popunjavanja navedene rubrike naveden je u Primjeri-
ma br. 5. i 6.
Jo jednom istiemo da izgled nadzornih knjiga u primjerima koji
slijede nije obvezujui, ve takoer samo predloen od autorice
ovog teksta. Isto tako, u primjerima je naveden minimalni broj ru-
brika (propisani obvezni sadraj) pojedinih nadzornih knjiga, koji ob-
veznici mogu nadopuniti i drugim informacijama koje su za odreeni
posao karakteristine.
Telefon za savjete 01/ 48 36 046
01/ 49 21 739
(iskljuivo putem PIN-a)
Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati
10 / 2011
 Devizno poslovanje
mr. sc. Vlasta Brozovi

Primjer 1. Nadzorna knjiga izvoza robe

Dana 02.05.2011.g. ZG d.o.o. Zagreb izvezao je raunalnu opremu slovenskoj tvrtki SLO d.o.o. u vrijednosti 50.000,00 EUR i istog dana
joj ispostavio raun br. 702 na navedeni iznos. Potraivanje domae tvrtke podmireno je:
doznakom (Nalog 10 br. 123) slovenske tvrtke iznosa od 30.000,00 EUR dana 12.06.2011.g.,
zakljuivanjem ugovora o prijeboju navedenog potraivanja s dugovanjem navedenoj slovenskoj tvrtki (po osnovi uvoza robe evidenti-
ranom u nadzornoj knjizi uvoza robe br. 78 iz 2010.g.) dana 15.06.2011.g. na preostali iznos od 20.000,00 EUR.
Oznaka i datum isprave koja je Naziv tvrtke i zemlja sjedita nere- Ugovorena
Redni broj Vrsta robe Zemlja podrijetla robe
osnovom za izvrenje naplate zidenta s kojim je sklopljen posao vrijednost posla
15/2011 Raun br. 702, 02.05.2011. SLO d.o.o. Slovenija, F. Preerna 12 Raunalna oprema 50.000,00 EUR Hrvatska
Zemlja u koju Broj i datum Jedinstvene Iznos izvrene Redni broj i godina unosa u neku
Vrijednost izvezene robe Datum i nain izvrene naplate
se roba izvozi carinske deklaracije (JCD) naplate od drugih nadzornih knjiga
Slovenija JCD br. 12345, 02.05.2011. 50.000,00 EUR 12.06.2011.- Nalog 10 br. 123 30.000,00 EUR
15.06.2011. - Ugovor o prijeboju 20.000,00 EUR Nadzorna knjiga uvoza br. 78/2010.
Primjer 2. - Nadzorna knjiga uvoza robe
Drvna industrija DI d.d. Osijek zakljuila je dana 01.03.2011.g. s tvrtkom XY Kft. iz Maarske Ugovor o uvozu drvene grae u ukupnoj
vrijednosti od 120.000,00 EUR . Temeljem navedenog Ugovora, drvena graa isporuena je domaoj tvrtki u tri navrata kroz tri mjeseca:
dana 03.03.2011. u vrijednosti 40.000,00 EUR (raun br. 23 od 02.03.2011.); dana 17.04.2011. u iznosu 30.000,00 EUR (raun br. 34 od
15.04.2011.); te dana 02.05.2011. u iznosu od 50.000,00 EUR (raun br. 56 od 01.05.2011.). Dugovanje maarskoj tvrtki DI d.d. Osijek
podmirio je u cijelosti dana 15.05.2011.g. iz prethodno otvorenog akreditiva br. 987 kod domae banke.
Redni broj Oznaka i datum isprave koja je Naziv tvrtke i zemlja sjedita nere-
Ugovorena vrijednost posla Vrsta robe Zemlja podrijetla robe
osnovom za izvrenje plaanja zidenta s kojim je sklopljen posao
Ugovor; 01.03.2011.g.
Raun br. 23; 02.03.2011.
XY Kft. Maarska, Balaton bb 120.000,00 EUR drvena graa Maarska
8/2011 Raun br. 34; 15.04.2011.
Raun br. 56; 01.05.2011.
Zemlja iz koje Broj i datum jedinstvene Datum i nain izvrenog Iznos izvrenog Redni broj i godina unosa podataka
Vrijednost uvezene robe
se roba uvozi carinske deklaracije (JCD) plaanja plaanja u neku od drugih nadzornih knjiga
JCD br. 2345; 03.03.2011. 40.000,00 EUR
Maarska JCD br. 3445: 17.04.2011. 30.000,00 EUR 15.05.2011. akreditiv br. 987 120.000,00 EUR
JCD br. 5656; 02.05.2011. 50.000,00 EUR
Primjer 3. - Nadzorna knjiga reeksportnih poslova
Dana 02.02.2011.g. tvrtka PU d.o.o. Pula temeljem prethodno zakljuenog Ugovora je uvezla 3 stroja u vrijednosti od 200.000,00 EUR
od austrijske tvrtke BAU GmbH Klagenfurt. Za navedene strojeve austrijska tvrtke ispostavila je dana 15.02.2011.g. PU d.o.o. raun br.
123 koji je plaen doznakom (Nalog 14 br. 333) dana 17.02.2011.g.
Navedene strojeve PU d.o.o. je dana 01.03.2011.g. izvezla talijanskoj tvrtki Q Spa Verona, te joj ispostavila raun na 210.000,00 EUR
dana 03.03.2011.g. Potraivanje je podmireno u cijelosti dana 01.05.2011.g. iz otvorenog akreditiva br. 756.
Redni broj: 2/2011
a) OPI PODACI O ROBI
Vrsta robe Zemlja podrijetla robe Zemlja iz koje se roba uvozi Zemlja u koju se roba izvozi
stroj Njemaka Austrija Italija
b) PODACI O UVOZU ROBE
Naziv i sjedite nerezidenta
Datum ugovora Ugovorena vrijednost posla Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)
s kojim je sklopljen posao uvoza
01.02.2011. BAU GmbH Klagenfurt, Austrija 200.000,00 EUR JCD br. 93938; 02.02.2011.
Oznaka i datum isprave
Vrijednost uvezene robe Datum i nain izvrenog plaanja Iznos izvrenog plaanja
koja je osnovom za izvrenje plaanja
200.000,00 EUR Raun br. 123; 15.02.2011. 17.02.2011. - doznaka (Nalog 14. br. 333) 200.000,00 EUR
c) PODACI O IZVOZU ROBE
Naziv i sjedite nerezidenta
Datum ugovora/narudbenice Ugovorena vrijednost posla Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)
s kojim je sklopljen posao izvoza
15.01.2011. Q Spa Verona, Italija 210.000,00 EUR JCD br. 7465; 01.03.2011.
Oznaka i datum isprave koja je osnovom za
Vrijednost izvezene robe Datum i nain izvrene naplate Iznos izvrene naplate
izvrenje naplate
210.000,00 EUR Raun br. 12/11; 03.03.2011. 01.05.2011.g. akreditiv br. 756 210.000,00 EUR

10 / 2011 183
Devizno poslovanje
Voenje nadzorne knjige praktini primjeri

Napomena: Drutvo koje se bavi reeksportom moe zasebno voditi nadzornu knjigu uvoza robe i nadzornu knjigu izvoza te iste robe ili
moe voditi nadzornu knjigu reeksportnih poslova u kojoj bi se objedinio i uvoz i izvoz. To je proizvoljna odluka obveznika obzirom da Nared-
bom nisu definirane vrste nadzornih knjiga ve samo poslovi za koje postoji obveza voenja nadzornih knjiga (to, dakako ukljuuje i reek-
sport) te je dozvoljeno formirati nadzornu knjigu na nain koji e biti pregledniji i jednostavniji za praenje odreenog posla. Bitno je samo,
pritom, da nadzorna knjiga sadri sve propisane elemente u vezi s izvrenjem posla.
Primjer br. 4. - Nadzorna knjiga pruenih usluga
Temeljem Ugovora o pruanju pravnih usluga tvrtke RI d.o.o. Rijeka talijanskoj tvrtki AB Spa Genova zakljuenog dana 04.04.2011.g.
navedena domaa tvrtka ispostavila je talijanskoj tvrtki 2 rauna:
dana 25.05.2011. raun br. 17 za uslugu obavljenu od 01.05.-20.05.2011. na iznos 5.000,00 EUR

dana 20.06.2011. raun br. 18 za uslugu obavljenu od 01.06.-15.06.2011. na iznos 4.000,00 EUR.

Tvrtka AB Spa Genova podmirila je u cijelosti svoje dugovanje domaoj tvrtki dana 01.07.2011.g. doznakom financijskih sredstava
(Nalog 10 br. 434).

Oznaka i datum isprave koja je osnovom za Naziv tvrtke i zemlja sjedita nereziden- Ugovorena vrijednost
Redni broj izvrenje naplate ta s kojim je sklopljen posao posla
Ugovor; 04.04.2011.

10/2011 Raun br. 17; 25.05.2011. 5.000,00 EUR AB Spa Genova, Italija
(okvirni ugovor)
Raun br. 18; 20.06.2011. 4.000,00 EUR
Datum, iznos i Redni broj i godina unosa podataka u
Vrsta usluge Datum pruanja usluge
nain izvrene naplate neku od drugih nadzornih knjiga
01.05.-20.05.2011. 01.07.2011.- 9.000,00 EUR
pravna usluga
01.06.-15.06.2011. (Nalog 10 br. 434)

Primjer 5. - Nadzorna knjiga primljenih usluga; nadzorna knjiga kredita zaduenja

Temeljem Ugovora o pruanju usluga posredovanja zakljuenog dana 01.02.2011.g. talijanska tvrtka VB Srl. Trst se obvezala pronai za
tvrtku ST d.d. Split kredit u inozemstvu po uvjetima definiranim u istom Ugovoru, uz naknadu od 1% od iznosa odobrenog kredita.
Kao rezultat posredovanja, CBS banka Trst je dana 10.02.2011.g. odobrila tvrtki ST d.d. Split financijski kredit u iznosu od 500.000,00
EUR (Nalog 10 br. 876) uz 5% kamata i rok otplate u 3 jednaka anuiteta (po 175.000,00 EUR) tijekom 3 godine (Ugovor o kreditu br. 445-AA
zakljuen je dana 07.02.2011.g.).
Za izvrenu uslugu posredovanja VB Srl. Trst je domaoj tvrtki ispostavio dana 15.02.2011.g. raun br. 33 na iznos 5.000,00 EUR. Raun
je plaen doznakom dana 04.04.2011.g. (Nalog 14 br. 9999).
Tvrtka ST d.d. Split obvezna je popuniti dvije nadzorne knjige: nadzornu knjigu primljenih usluga (usluga posredovanja) i nadzornu knjigu
kredita zaduenja (kredit iz inozemstva), s tim da navedene nadzorne knjige potrebno povezati kroz rubriku Redni broj i godina unosa
podataka u neku od drugih nadzornih knjiga.
a) NADZORNA KNJIGA PRIMLJENIH USLUGA:

Oznaka i datum isprave koja je osnovom za Naziv tvrtke i zemlja sjedita nerezidenta s Ugovorena vrijednost
Redni broj
izvrenje plaanja kojim je sklopljen posao posla
Ugovor; 01.02.2011.
3/2011 VB Srl. Trst, Italija 1% kreditnog iznosa
Raun br. 33; 15.02.2011. 5.000,00 EUR
Redni broj i godina unosa podataka u
Vrsta usluge Datum pruanja usluge Datum, iznos i nain izvrenog plaanja
neku od drugih nadzornih knjiga
usluga posredovanja pri odobrenju 04.04.2011. 5.000,00 EUR Nadzorna knjiga kredita zaduenja br.
01.02.-10.02.2011.
kredita iz inozemstva (Nalog 14 br. 9999) 14/2011.

b) NADZORNA KNJIGA KREDITA ZADUENJA:

Datum i broj zaklju- Datum, iznos i nain na-
Naziv i zemlja Vrsta i namjena Banka preko koje je
Redni broj enog ugovora o Iznos kredita u valuti plate (priljeva) odobrenog
sjedita kreditora kredita primljen kredit
kreditu kreditnog iznosa
Ugovor br. 445-AA; CBS banka Trst, financijski; 10.02.2011.g. 500.000,00
14/2011 500.000,00 EUR ZABA
07.02.2011. Italija investicija u proizv. EUR (Nalog 10 br. 876)
Instrument Iznos otplate Redni broj i godina
Kamatna stopa i uku- Trokovi po Datum i nain otplate (odlje- Datum i br. prijave kredit.
osiguranja otplate (odljeva) sredstava drugih nadzornih
pna svota kamata kreditu va) sredstava kredita posla u HNB
kredita kredita knjiga
31.12.2011. Nalog 14 br. 555 175.000,00 EUR Nadzorna knjiga
5% 0,1% Garancija br. 123 br. 1982
31.12.2012. Nalog 14 br. 666 175.000,00 EUR primljenih usluga br.
25.000,00 EUR 500,00 EUR kod ZABA 12.02.2011.
31.12.2013. Nalog 14 br. 777 175.000,00 EUR 3/2011

184 10 / 2011
 Devizno poslovanje
mr. sc. Vlasta Brozovi

Primjer 6. Nadzorna knjiga izvoza robe; nadzorna knjiga kredita odobrenja

Dana 06.06.2011. g. tvrtka DU d.d. Dubrovnik izvezla je kozmetike preparate tvrtki MM d.o.o. Sarajevo u vrijednosti od 500.000,00
EUR uz odgodu plaanja od 18 mjeseci i 4% kamate. Ugovor o navedenom komercijalnom kreditu izmeu dviju tvrtki zakljuen je dana
01.06.2011.g.
Tvrtka MM d.o.o. otplatila je kredit u cijelosti dana 06.12.2012.g. (glavnica uveana za kamate iznosila je 530.000,00 EUR) doznakom
(Nalog 10 br. 555).
Tvrtka DU d.d. moe zasebno evidentirati transakciju izvoza robe (u nadzornoj knjizi izvoza robe) od transakcije odobrenja komercijalnog
kredita (u nadzornoj knjizi kredita odobrenja) ili oblikovati jednu nadzornu knjigu u kojoj e obuhvatiti obje transakcije.
a) NADZORNA KNJIGA IZVOZA ROBE:

Oznaka i datum isprave koja je Naziv tvrtke i zemlja sjedita Ugovorena Zemlja
Redni broj Vrsta robe
osnovom za izvrenje naplate nerezidenta s kojim je sklopljen posao vrijednost posla podrijetla robe
Ugovor o komercijalnom kreditu; MM d.o.o. Sarajevo,
kozmetiki preparati 500.000,00 EUR Hrvatska
45/2011. 01.06.2011. BIH
Redni broj i godina unosa
Zemlja u koju se Broj i datum Jedinstvene ca Vrijednost izvezene Datum i nain Iznos izvrene
u neku od drugih nadzornih
roba izvozi rinske deklaracije (JCD) Robe izvrene naplate naplate
knjiga
JCD br. 4487; 06.12.2012. Nadzorna knjiga kredita
BiH 500.000,00 EUR 530.000,00 EUR
06.06.2011. (Nalog 10 br. 555) odobrenja br. 22/2011

b) NADZORNA KNJIGA KREDITA ODOBRENJA:

Redni Datum i broj zakljuenog Naziv i zemlja sjedita Iznos kredita Vrsta i namjena Datum i nain odobre- Instrument osigura-
Broj ugovora o kreditu dunika u valuti kredita nja kredita nja naplate kredita
Ugovor o komercijalnom MM d.o.o. Sarajevo, Komercijalni; JCD br. 4487;
500.000,00 EUR Garancija br. 123
22/2011 kreditu; 01.06.2011. BIH prodaja robe 06.06.2011.
Kamatna stopa Redni broj i godina
Trokovi po Datum i nain naplate Iznos naplate Banka naplate Datum i br. prijave
i ukupna svota drugih nadzornih
kreditu (priljeva) odobrenog kredita odobrenog kredita kreditnog iznosa kredit. posla u HNB
kamata knjiga
4% 0,1% 06.12.2012.- doznaka br. 1982 Nadzorna knjiga izvoza
530.000,00 EUR ZABA
20.000,00 EUR 500,00 EUR (Nalog 10 br. 555) 10.06.2011. robe br. 45/2011

Primjer 7. - Nadzorna knjiga uvoza robe; nadzorna knjiga izravnih ulaganja u rezidenta
Dana 10.10.2010.g. DE d.d. Delnice uvezao je strojeve za obradu drveta u vrijednosti 300.000,00 EUR od austrijske tvrtke WIEN GmbH
Be s odgodom plaanja od 15 dana (raun br. 98 od 11.10.2010.g.). Zbog nemogunosti plaanja navedenog duga, Uprava DE d.d. Del-
nice donesla je dana 20.06.2011.g. odluku o pretvaranju navedenog duga u vlasniki ulog navedene austrijske tvrtke u DE d.d. Delnice.
a) NADZORNA KNJIGA UVOZA ROBE:

Oznaka i datum isprave koja je Naziv tvrtke i zemlja sjedita nere- Ugovorena vrijednost Zemlja
Redni broj Vrsta robe
osnovom za izvrenje plaanja zidenta s kojim je sklopljen posao posla podrijetla robe
Raun br. 98; strojevi za
67/2010 WIEN GmbH Be, Austrija 300.000,00 EUR Austrija
11.10.2010. obradu drveta
Zemlja iz koje se Broj i datum jedinstvene Vrijednost uvezene Datum i nain izvrenog Iznos izvrenog Redni broj i godina unosa podataka
roba uvozi carinske deklaracije (JCD) robe plaanja plaanja u neku od drugih nadzornih knjiga
20.06.2011. Odluka Upra- Nadzorna knjiga izravnih ulaganja u
Austrija JCD br. 2345; 10.10.2010. 300.000,00 EUR
ve o vlasnikom ulaganju rezidenta 3/2011

b) NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U REZIDENTA:

Oznaka i datum isprave koja je osnovom Naziv i zemlja sjedita nerezidenta Ugovorena vrijednost
Redni broj
za uplatu ulagakog uloga -ulagaa ulaganja
3/2011 Odluka Uprave; 20.06.2011. WIEN GmbH Be, Austrija 300.000,00 EUR
Datum prijave izravnog ulaganja Hrvat- Redni broj i godina unosa podataka u
Datum izvrene uplate ulagakog uloga Iznos izvrene uplate ulagakog uloga
skoj narodnoj banci neku od drugih nadzornih knjiga
20.06.2011. 300.000,00 EUR 25.06.2011. Nadzorna knjiga uvoza robe 67/2010

Primjer 8. - Nadzorna knjiga izravnih ulaganja u nerezidenta

ZD d.d. Zadar je dana 17.06.2011.g. kupio 25% dionica tvrtke INO Ltd London u ukupnoj vrijednosti od 150.000,00 EUR. Plaanje je
izvreno doznakom (Nalog 14 br. 476). Odluka o kupnji navedenih dionica i suvlasnitvu u navedenom nerezidentnom drutvu donijeta je na
sjednici Uprave dana 15.06.2011.g.
10 / 2011 185
Devizno poslovanje
Voenje nadzorne knjige praktini primjeri

Oznaka i datum isprave koja je osnovom Naziv i zemlja sjedita Ugovorena vrijednost
Redni broj za plaanje ulagakog uloga nerezidenta ulaganja
1/2011 Odluka Uprave; 15.06.2011.g. INO Ltd London, V. Britanija 150.000,00 EUR
Datum izvrenog plaanja Iznos i nain izvrenog plaanja ulaga- Datum prijave izravnog ulaganja Hrvat- Redni broj i godina unosa podataka u
ulagakog uloga kog uloga skoj narodnoj banci neku od drugih nadzornih knjiga
17.06.2011. 150.000,00 EUR (Nalog 14 br. 476) 20.06.2011. -

Primjer 9. Nadzorna knjiga kupovine vrijednosnih papira

Ovlateno drutvo VP d.d. Zagreb kupilo je dana 25.05.2011.g. u ime i za raun tvrtke NN d.d. Zagreb obveznice s rokom duim od
godinu dana od inozemnog izdavatelja INVEST Ltd. London u vrijednosti od 40.000,00 EUR (Zakljunica o kupnji vrijednosnog papira br.
987; Nalog 14 br. 354).
Postotak ugovorene Naziv i zemlja sjedita Oznaka i datum isprave koja
Naziv i sjedite
zastupnike ili posrednike nerezidenta izdavatelja je osnovom za izvrenje Ugovorena vrijednost posla
Redni broj kupca vrijednosnog papira
provizije vrij. papira plaanja
INVEST Ltd. London, V. Zakljunica br. 987;
56/2011 NN d.d. Zagreb 0,1% 40.000,00 EUR
Britanija 25.05.2011.
Naziv skrbnike banke u Redni broj i godina unosa
Vrsta vrijedno- Bonitetna ocjena vrijedno- Datum, iznos i nain izvrenog Datum prijave posla Hrvat-
RH preko koje je izvrena podataka u neku drugu
snog papira snog papira plaanja skoj narodnoj banci
transakcija nadzornu knjigu
25.05.2011.g.
Obveznica; INV-AA 2A ZABA 01.06.2011.
(Nalog 14 br. 354)

Primjer 10. Nadzorna knjiga plaanja po osnovi ostalih kapitalnih poslova

Tvrtka RI d.o.o. Rijeka uvozi robu od nizozemske tvrtke AC B.V. Amsterdam koja nosi zatieno ime (trgovaku marku). Temeljem
Ugovora o koritenju zatienog imena proizvoda, zakljuenog dana 01.01.2010.g., RI d.o.o. je obvezan plaati nizozemskoj tvrtki AC
naknadu u iznosu od 10% na cjelokupni iznos uvezene robe tijekom jedne godine.
Dana 15.01.2011.g. AC Amsterdam je domaoj tvrtki ispostavio raun br. 34 na iznos od 70.000,00 EUR po osnovi naknade za koritenje
zatienog imena. Raun je plaen doznakom dana 17.01.2011.g. (Nalog 14 br. 658).
Redni broj Naziv i zemlja sjedita nerezidenta s Ugovorena Rezident u ije je ime i za iji je raun
kojim je sklopljen posao vrijednost posla sklopljen posao
2/2011 AC B.V. Amsterdam, Nizozemska 10% god. uvoza robe RI d.o.o. Rijeka
Oznaka i datum isprave koja je osnovom Datum izvrenog Iznos i nain Redni broj i godina unosa podataka u
za izvrenje plaanja plaanja izvrenog plaanja neku drugu nadzornu knjigu
Ugovor; 01.01.2010. 70.000,00 EUR Nadzorna knjiga uvoza robe
Raun br. 34; 15.01.2011. 17.01.2011. (Nalog 14 br. 658) br. 22-34/2010
Napomena: Ukoliko je naknada za patent ukljuena u cijenu robe koja se uvozi tada nije potrebno zasebno iskazivati vrijednost te naknade
u nadzornoj knjizi ostalih kretanja kapitala. Meutim, ukoliko nerezident zasebno ispostavlja raun po osnovi naknade za koritenje patenta
preporua se (ali i ne obvezuje) radi preglednosti navedeno plaanje po osnovi kapitalnih poslova evidentirati u zasebnoj nadzornoj knjizi kre-
tanja kapitala, ili nadzornu knjigu uvoza robe nadopuniti dodatnim rubrikama u kojima e se navesti svi relevantni podaci o toj vrsti plaanja
u inozemstvo.
Primjer 11. - Nadzorna knjiga depozitnih poslova sa stranim financijskim institucijama
Dana 02.02.20115.g. graevinsko poduzee DOM d.d. Sisak, temeljem prethodno dobivenog odobrenja HNB, otvorilo je raun u ino-
zemstvu kod ABC Bank Klagenfurt u svrhu obavljanja graevinskih radova u inozemstvu. Dana 03.02.2011. i 20.03.2011. DOM d.d.
doznailo je na raun ukupno 250.000,00 EUR na ime trokova za obavljanje graevinskih radova. Dio sredstava sa rauna iskoriten je za
plaanje trokova inozemnih podizvoaa graevinskih radova.
Dana 30.04.2011.g. zatvoren je raun u inozemstvu i preostala financijska sredstva sa rauna doznaena su u korist DOM d.d. Sisak.
a) OPI PODACI O RAUNU U INOZEMSTVU
Broj rauna Broj i datum ugovora o otvaranju rauna, te Namjena otvaranja rauna u Rok i produenje roka na koji je raun otvoren, odobreni
naziv i sjedite strane financijske institucije inozemstvu iznos stanja sredstava na raunu
Ugovor br. 28; 02.02.2011.
7100-34986-593837 ABC Bank Klagenfurt graevinski radovi u inozemstvu 01.02.-31.12..2011. 500.000,00 EUR
Datum dostave izvjea HNB Datum povrata Datum zatvaranja Datum dostave obavijesti HNB o zatvaranju rauna
o stanju sredstava na raunu sredstava u zemlju rauna
01.03.2011. 30.04.2011.
01.04.2011. (Nalog 10 br. 222) 30.04.2011. 01.05.2011.
01.05.2011.

186 10 / 2011
 Devizno poslovanje
mr. sc. Vlasta Brozovi

b) PODACI O PROMETU PO RAUNU U INOZEMSTVU

Redni broj i godina
NAPLATA (PRILJEV) unosa podataka u neku PLAANJE (ODLJEV)
Nalogodavatelj Datum i iznos izvrene naplate drugu nadzornu knjigu Korisnik naplate Datum i iznos izvrenog plaanja
DOM d.d. Sisak 03.02.2011. 150.000,00 EUR NK gra. radova br. 3/11 XX GmbH Klagenfurt 15.03.2011. - 70.000,00 EUR
DOM d.d. Sisak 20.03.2011. 100.000,00 EUR NK gra. radova br. 5/11 YY Gmbh Be 25.03.2011. - 20.00,00 EUR
BB GmbH Klagenfurt 25.04.2011. 300.000,00 EUR - XX GmbH Klagenfurt 28.03.2011. 100.000,00 EUR
DOM d.d. Sisak 30.04.2011. 360.000,00 EUR

Ne zaboravite:
isu propisane vrste nadzornih knjiga, ve poslovi koji su obveznici duni evidentirati u nadzornoj knjizi.
N
Obrazac nadzorne knjige nije zakonski propisan, ve njen oblik obveznici mogu oblikovati sami. Bitno je da nad-
zorna knjiga sadri sve naprijed navedene podatke po pojedinim vrstama tekuih i kapitalnih poslova.
Podaci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslijedom kako nastaju i to u roku pet dana od dana primit-
ka isprave.
Nadzorna knjiga uva se najmanje est godina.
Nadzorna knjiga mora biti dostupna financijskoj kontroli odmah, a najkasnije sljedei radni dan.

Biljeke

10 / 2011 187
Propisi.hr
Boo Prelevi, dipl. iur.
Ugovor o zakupu
poslovnog prostora i
najmu stana
Autor lanka daje prikaz bitnih elemenata ugovora o zakupu poslovnog prostora i ugovora
o najmu stana. lanak sadri i praktine primjere ugovora o zakupu poslovnog prostora i
ugovora o najmu stana.
1. Uvod
Zakup poslovnog prostora definiran je u Republici Hrvatskoj po-
sebnim propisom, Zakonom o zakupu i prodaji poslovnoga prosto-
ra1 (u nastavku teksta: Zakon), kojim se ureuje pitanje zasnivanja
i prestanka zakupa poslovnoga prostora te meusobna prava i ob-
veze zakupodavca i zakupnika, kao i prodaja poslovnoga prostora
u vlasnitvu RH2. U smislu odredbi Zakona, poslovnim prostorom
smatraju se: poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaa i garano
mjesto3. Odredbe Zakona4 ne primjenjuju se na sluajeve privreme-
nog koritenja poslovnoga prostora radi odravanja sajmova, prire-
daba, predavanja, savjetovanja, ili u sline svrhe. Na zakup poslov-
nog prostora, osim odredbi Zakona, mogu se podredno primijeniti i
odredbe l. 519.-549. Zakona o obveznim odnosima5 (u nastavku
teksta: ZOO) o zakupu, ali samo u sluaju da Zakon ne sadri pravno
pravilo za rjeenje odreene pravne situacije u vezi zakupa poslov-
nog prostora, odnosno u sluaju da se radi o poslovnom prostoru iji
zakup nije reguliran odredbama Zakona.
Najam stanova, s druge strane reguliran je posebnim propisom,
Zakonom o najmu stanova6 (u nastavku teksta: ZNS), kojim se ure-
uju prava i obveze u vezi s najmom i koritenjem stana, ili dijela
stana. Kod najma stanova podredno se primjenjuju pravna pravila o
najmu iz l. 550.-578. ZOO.
1 Nar. nov., br. 91/96, 124/97, 174/04 i 38/09.
2 l. 1. st. 1. Zakona.
3 Opiran lanak autora B. Prelevi, o zakupu poslovnog prostora sadran je u
RiPUP-u br. 11/2010, str. 184.-199.
4 l. 1. st. 3. Zakona.
5 Nar. nov., br. 35/05 i 41/08.
6 Nar. nov., br. 91/96, 48/98-Odluka USRH, 66/98-ispravak Odluke USRH i
22/06-Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade.
188
UDK 347.4
2. Ugovor o zakupu poslovnog
prostora
Ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se zakupo-
davac predati zakupniku odreeni poslovni prostor na koritenje, a
zakupnik se obvezuje platiti mu za to odreenu zakupninu. Ugovor o
zakupu poslovnog prostora mora sadravati najmanje bitne sastoj-
ke. Bitni sastojci ugovora o zakupu poslovnoga prostora su:
predmet, odnosno objekt zakupa;
obveza plaanja zakupnine;
vrijeme trajanja zakupa.
Ugovor moe sadravati i druge odredbe kao to su naznaka po-
slovne djelatnosti koja e se obavljati u poslovnom prostoru i dr.
Stranke ugovora o zakupu poslovnoga prostora su zakupodavac
i zakupnik. Zakupodavac je ugovorna strana koja daje poslovni pro-
stor zakupniku na koritenje, a zakupnik je ugovorna strana koja
se za poslovni prostor uzet u zakup zakupodavcu obvezuje isplatiti
naknadu. Zakupodavac kao ugovorna strana ugovora o zakupu po-
slovnoga prostora moe biti svaka domaa, ili strana fizika i pravna
osoba.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklapa se u pisanom obliku.
Ugovor o zakupu koji nije sklopljen u pisanom obliku nitav je. U
nastavku dajemo primjere ugovora o zakupu poslovnog prostora u
kojem su stranke trgovaka drutva i fizike osobe.
www.RiPup.hr
10 / 2011

Boo Prelevi, dipl. iur.
Primjer - Ugovor o zakupu poslovnog prostora u kojem je
zakupodavac trgovako drutvo
PLAVA BLUZA d.o.o. iz Zagreba, Prvog proljea 34c, OIB ______,
zastupana po direktoru Danijelu Daneku (u nastavku teksta: Zaku-
podavac)
i lanak 6.
NOVA GODINA d.o.o. iz Zagreba, Splitska 43b, OIB ________,
zastupano po direktorici Ivani Ivani (u nastavku teksta: Zakupnik)
sklapaju dana 20. listopada 2011. godine sljedei
UGOVOR O ZAKUPU
POSLOVNOG PROSTORA
I. UVODNE ODREDBE
lanak 1.
Ugovorne strane suglasno utvruju da je Zakupodavac vlasnik
poslovnog prostora koji se nalazi u Trenjinoj ulici 65a u Zagrebu,
u prizemlju, oznaen kao stan br. 9, ukupne povrine 170 m2, koji
se sastoji od hodnika povrine 6 m2, kancelarije povrine 35m2,
kancelarije povrine 30 m2, kancelarije povrine 27 m2, kancelarije
povrine 24m2, kancelarije povrine 23 m2, kuhinje povrine 19 m2
i sanitarnog vora povrine 12 m2.
Poslovnom prostoru iz stavka 1. ovog Ugovora pripadaju i tri
telefonske linije br. 222-222, 222-223 i 222-224 sa telefonskim
aparatima te prikljuci za internet kjoi su osigurani u svim kance-
larijskim prostorijama.
lanak 2.
Ugovorne strane, nadalje, suglasno utvruju da je Zakupnik tr-
govako drutvo koje, izmeu ostalog, obavlja djelatnost pruanja
usluga telefonskog marketinga.
Zakupnik moe koristiti poslovni prostor iz lanka 1. Ovog Ugovo-
ra samo u okviru obavljanja djelatnosti za koju je registriran.
II. PREDMET UGOVORA
lanak 3.
Temeljem ovog Ugovora Zakupodavac daje Zakupniku u zakup
poslovni prostor iz lanka 1. ovog Ugovora, a Zakupnik isti poslovni
prostor prima u zakup i na ime njegovog koritenja obvezuje se
Zakupodavcu plaati mjesenu zakupninu u iznosu od 18.000,00
(slovima: osamnaesttisua) kuna.
III. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA
lanak 4.
Zakupnina iz lanka 3. ovog Ugovora dospijeva svakog 10. (slo-
vima: desetog) u mjesecu unaprijed za sljedei mjesec, temeljem
rauna kojeg izdaje Zakupodavac.
Zakupninu iz lanka 3. ovog Ugovora Zakupnik e plaati Zaku-
podavcu na iro-raun br. _____________-_____________ koji
se vodi kod ____________ banke d.d. ___________, odnosno
na drugi raun koji e pisanom obavijesti upuenom preporue-
nom potom Zakupodavac dostaviti Zakupniku.
lanak 5.
Zakupnik se za vrijeme trajanja ovog Ugovora, pored zakupnine,
obvezuje Zakupodavcu plaati i tekue trokove grijanja, struje, te-
lefona, interneta, ienja prostorija i druge komunalne trokove,
u roku dospijea rauna, o emu je duan Zakupodavcu preda-
ti odgovarajuu potvrdu u roku od 3 (slovima: tri) dana od dana
10 / 2011
Propisi.hr
dospijea plaanja, kao i eventualne druge trokove koji terete
poslovni prostor.
Zakupnik se obvezuje Zakupodavcu nadoknaditi i trokove osi-
guranja poslovnog prostora iz lanka 1. ovog Ugovora po uobia-
jenim komercijalnim uvjetima od rizika potresa, provale, poara i
poplave, za cijelo vrijeme trajanja ovog Ugovora.
Zakupnik e za vrijeme trajanja ovog Ugovora na svoj troak
obavljati popravke prostorija iz lanka 1. ovog Ugovora koji su po-
trebni za njihovo koritenje.
Zakupnik je o svakoj potrebi popravka poslovnog prostora duan
odmah, bez odlaganja, obavijestiti Zakupodavca, a naknadno i po-
tom preporueno.
U sluaju neispunjenja obveza Zakupnika iz ovog lanka, Zakupo-
davac moe raskinuti ugovor, a pridrava i pravo za nastalu tetu.
lanak 7.
Zakupniku je zabranjeno vriti bilo kakve preinake poslovnoga
prostora iz lanka 1. ovog Ugovora bez prethodne pisane sugla-
snosti Zakupodavca.
Zakupniku je zabranjeno u poslovni prostor ugraivati dodatne
telefonske i internet linije.
U sluaju da Zakupnik postupi suprotno odredbama stavka 1.
i 2., duan je vratiti poslovni prostor u prvobitno stanje o svom
troku, odnosno nadoknaditi troak vraanja poslovnoga prostora
u prvobitno stanje.
U sluaju krenja zabrane iz stavka 1. i 2. Zakupnik je duan Za-
kupodavcu platiti i ugovornu kaznu u iznosu od 150.000,00 (slo-
vima: stopedesettisua) kuna, a Zakupodavac u svakom sluaju
pridrava i pravo raskida ovog Ugovora.
IV. TRAJANJE UGOVORA
lanak 8.
Ugovorne strane suglasno utvruju da se ovaj Ugovor sklapa na
odreeno vrijeme, do ____________ godine.
V. PREDAJA POSLOVNOGA PROSTORA
lanak 9.
Zakupodavac predaje poslovni prostor iz lanka 1. ovog Ugovora
u posjed Zakupnika dana ____________ godine.
Istovremeno s predajom poslovnoga prostora iz stavka 1. Za-
kupodavac predaje Zakupniku i 3 (slovima: tri) kompleta kljueva
ulaza u zgradu u Trenjinoj ulici 65a u Zagrebu i ulaza u poslovni
prostor u prizemlju iste zgrade.
lanak 10.
Nakon prestanka ovog Ugovora, Zakupnik se obvezuje predati
Zakupodavcu u posjed poslovni prostor iz lanka 1. ovog Ugovora
u stanju u kakvom ga je preuzeo, to ukljuuje je i sve komplete
kljueva iz lanka 9. ovog Ugovora.
lanak 11.
Ugovorne strane suglasno utvruju da je poslovni prostor iz lan-
ka 1. ovog Ugovora preuzet u dobrom stanju te da je pogodan za
obavljanje djelatnosti Zakupnika, o emu sastavljaju primopredajni
zapisnik, koji se nalazi u prilogu ovog Ugovora i ini njegov sastav-
ni dio.
VI. PRESTANAK UGOVORA
lanak 12.
Ovaj Ugovor moe prestati iz svih razloga odreenih Zakonom o
obveznim odnosima.
189
Propisi.hr Ugovor o zakupu poslovnog prostora
i najmu stana

lanak 13. h odnika, povrine 8 m2;

Svaka ugovorna strana moe otkazati ovaj Ugovor, uz obvezu kuhinje, povrine 12 m ;
2

prethodne obavijesti drugoj ugovornoj strani. sanitarnog prostora, povrine 11 m .

2

Obavijest o otkazu ugovora dostavlja se drugoj ugovornoj stra- Ovom ugovoru prilei kao njegov sastavni dio i zemljino-knjini
ni putem pote, preporueno, a otkazni rok iznosi 3 (slovima: tri) izvadak Opinskog suda u Splitu iz kojeg je vidljivo da je Zakupoda-
mjeseca i poinje tei od dana predaje obavijesti o otkazu poti. vac iskljuivi vlasnik poslovnog prostora iz stavka 1. u navedenoj
VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE povrini.
lanak 14. lanak 2.
Ugovorne strane suglasno utvruju da sve eventualne izmjene Zakupodavac i Zakupnik suglasno utvruju da je predmet zakupa
i dopune ovog Ugovora moraju biti sastavljene u pisanom obliku iz lanka 1. ovog Ugovora i tri pripadajue telefonske linije br. 55-
i samo tako mogu obvezivati ugovorne strane. 555, 55-556 i 55-557 sa telefonskim aparatima.
lanak 15. Ugovorne strane, nadalje, utvruju da je u svim kancelarijskim
Zakupnik izriito izjavljuje da e snositi trokove solemnizacije prostorijama osiguran prikljuak za internet.
ovog Ugovora. lanak 3.
lanak 16. Ugovorne strane suglasno utvruju da je Zakupnik na ime kori-
Sve eventualne sporove nastale iz ovog Ugovora, ugovorne tenja poslovnog prostora duan Zakupodavcu plaati zakupninu u
strane nastojati e rijeiti sporazumno, a u sluaju spora, ugo- iznosu od 27.000,00 (slovima: dvadesetsedamtisua) kuna mje-
vorne strane ugovaraju nadlenost stvarno nadlenog suda u seno.
Zagrebu. Zakupnina iz stavka 1. plaa se najkasnije svakog 15. u mjesecu
unaprijed za sljedei mjesec, temeljem rauna koji izdaje Zakupo-
lanak 17.
davac.
Na sve odnose izmeu ugovornih strana koji nisu rijeeni ovim
Zakupnik se zakupninu iz stavka 1. obvezuje e plaati Zakupo-
ugovorom podredno e se primjenjivati odredbe Zakona o obve-
davcu na iro-raun br. _____________-_____________ koji se
znim odnosima i drugih propisa Republike Hrvatske.
vodi kod ____________ banke d.d. ___________, odnosno na
lanak 18. drugi raun koji pisanom obavijesti upuenom preporuenom po-
Ovaj Ugovor je sastavljen u 2 (slovima: dva) istovjetna primjer- tom Zakupodavac dostavi Zakupniku.
ka.
II. TRAJANJE UGOVORA
Za Zakupodavca: Za Zakupnika: lanak 4.
Direktor Direktor Ugovorne strane suglasno utvruju da se ovaj Ugovor sklapa na
Danijel Danek Ivana Ivani odreeno vrijeme od 18 (slovima: osamnaest) mjeseci.
__________________ __________________ Po njegovom isteku ovaj se Ugovor automatski ne produuje,
nego stranke mogu eventualno sklopiti novi ugovor o zakupu po-
slovnoga prostora.
Primjer Ugovor o zakupu poslovnog prostora u kojem je Istekom ovog Ugovora nakon proteka vremena iz stavka 1., u
sluaju da ugovorne strane ne sklope novi ugovor sukladno stavku
zakupodavac fizika osoba
2. ovog lanka, ovaj Ugovor o zakupu poslovnoga prostora pre-
Maksimilijan Maksi iz Splita, Velika ulica br. 9c, OIB __________ staje.
(u nastavku teksta: Zakupodavac) III. DRUGA PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA
i lanak 5.
VELIKI GRADITELJ d.o.o. iz Trogira, Pjeane vale 55a, OIB Pored zakupnine, Zakupnik se obvezuje za vrijeme trajanja ovog
________, zastupana po direktoru Stipi Stipanoviu (u nastavku Ugovora plaati Zakupodavcu tekue trokove grijanja, struje, te-
teksta: Zakupnik) lefona, interneta, ienja prostorija i druge komunalne trokove,
sklapaju dana 26. listopada 2011. godine sljedei u roku dospijea rauna, o emu je duan Zakupodavcu predati
odgovarajuu potvrdu u roku od 3 (slovima: tri) dana od dana dop-
UGOVOR sijea plaanja.
Zakupnik se obvezuje plaati Zakupodavcu i eventualne druge
O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA trokove koji terete poslovni prostor.
Eventualne naknadne trokove ugradnje telefonskih i internet li-
I. PREDMET UGOVORA nija, ili druge sline trokove koje prethodno pisanim putem odobri
lanak 1. Zakupodavac, snosi Zakupnik.
Temeljem ovog Ugovora Zakupodavac daje, a Zakupnik prima Iznos trokova iz stavka 1. i stavka 2. ovog lanka ne uraunava
u zakup poslovni prostor u vlasnitvu Zakupodavca, u prizemlju se u iznos zakupnine iz lanka 3. ovog Ugovora.
stambeno-poslovne zgrade u Ulici morskog ala 87a u Splitu, stan lanak 6.
br. 7, ukupne povrine 146 m2, koje se sastoje od etiri prostorije Ugovorne strane suglasno utvruju da je poslovni prostor iz lan-
i to: ka 1. ovog Ugovora u dobrom stanju, pogodan za obavljanje djelat-
kancelarije, povrine 70 m , nosti Zakupnika, o emu sastavljaju primopredajni zapisnik, koji se
2

kancelarije, povrine 45 m ;
2
nalazi u prilogu ovog Ugovora i ini njegov sastavni dio.

190 10 / 2011

Boo Prelevi, dipl. iur.
lanak 7.
Zakupnik je duan poslovni prostor iz lanka 1. ovog Ugovora
odravati panjom dobrog gospodara.
Zakupnik moe koristiti navedene poslovne prostorije samo u
okviru obavljanja djelatnosti arhitektonskog ureda za koju je regi-
striran.
Zakupnik ne moe bez posebne pisane suglasnosti Zakupodavca
na proelju zgrade u Ulici morskog ala 87a u Splitu postavljati bilo
kakve reklame, odnosno oznake tvrtke.
lanak 8.
Zakupnik e za vrijeme trajanja zakupa, na svoj troak obavljati
popravke prostorija iz lanka 1. ovog Ugovora kao i svih ugraenih
ureaja koji su potrebni za uobiajeno koritenje poslovnog pro-
stora.
Zakupnik je obvezan o potrebi svakog popravka poslovnog pro-
stora odmah, bez odlaganja, obavijestiti Zakupodavca, a takvu
obavijest duan je uputiti Zakupodavcu i putem pote preporue-
no.
Proputanje davanja obavijesti iz stavka 2. ovog lanka pred-
stavlja razlog za raskid ugovora od strane Zakupodavca koji pri
tome pridrava i pravo na naknadu tete.
lanak 9.
Zakupnik se obvezuje osigurati poslovni prostor iz lanka 1. ovog
Ugovora po uobiajenim komercijalnim uvjetima od rizika potre-
sa, provale, poara i poplave, od trenutka stupanja u posjed, do
predaje poslovnog prostora Zakupodavcu nakon prestanka ovog
Ugovora.
lanak 10.
Zakupnik nee vriti nikakve preinake poslovnoga prostora bez
prethodne pisane suglasnosti Zakupodavca.
U sluaju krenja zabrane iz stavka 1. ugovorne strane suglasno
utvruju da je Zakupnik duan vratiti poslovni prostor u prvobitno
stanje o svom troku, odnosno nadoknaditi troak vraanja po-
slovnoga prostora u prvobitno stanje.
Ugovorne strane, nadalje, suglasno utvruju da je Zakupnik u
sluaju krenja zabrane iz stavka 1. duan Zakupodavcu platiti i
ugovornu kaznu u iznosu od 150.000,00 (slovima: stopedesetti-
sua) kuna.
Zakupodavac u svakom sluaju pridrava pravo raskida ugovora.
lanak 11.
Zakupnik moe poslovni prostor koji je predmet ovog Ugovora
dati u podzakup treoj osobi samo uz prethodnu izriitu pisanu
suglasnost Zakupodavca.
IV. PREDAJA POSLOVNOGA PROSTORA
lanak 12.
Zakupodavac predaje poslovni prostor iz lanka 1. ovog Ugovora
u posjed Zakupnika dana ____________ godine.
Zakupodavac se obvezuje Zakupniku predati istovremeno s pre-
dajom poslovnoga prostora i 1 (slovima: jedan) komplet kljueva
ulaza u zgradu u Ulici morskog ala 87a u Splitu i stana br. 7.
lanak 13.
Na dan isteka ovog Ugovora, ili drugi dan prestanka ovog Ugo-
vora, Zakupnik se obvezuje Zakupodavcu predati u posjed poslovni
prostor iz lanka 1. ovog Ugovora u stanju u kakvom ga je preuzeo,
uzimajui u obzir proteklo vrijeme uobiajene uporabe poslovnog
prostora obzirom na djelatnost koja e se u njemu obavljati teme-
ljem ovog Ugovora.
10 / 2011
Propisi.hr
Zakupnik se obvezuje Zakupodavcu istovremeno s predajom
poslovnog prostora vratiti i sve primjerke kompleta kljueva ulaza
u zgradu u Ulici morskog ala 87a u Splitu i poslovnog prostora u
stanu br. 7.
V. PRESTANAK UGOVORA
lanak 14.
Ugovorne strane suglasno utvruju da ovaj Ugovor moe presta-
ti iz svih razloga odreenih Zakonom o zakupu i prodaji poslovnoga
prostora.
lanak 15.
Zakupodavac i Zakupoprimac mogu otkazati ovaj Ugovor, uz ob-
vezu prethodne obavijesti drugoj ugovornoj strani.
Obavijest o otkazu ugovora dostavlja se drugoj ugovornoj strani
putem pote, preporueno, a otkazni rok iznosi mjesec dana i poi-
nje tei od dana predaje obavijesti o otkazu poti.
lanak 16.
Zakupodavac pridrava pravo otkaza ovog Ugovora bez otkaznog
roka, bez obzira na druge ugovorne, ili zakonske odredbe o otkazu
zakupa poslovnoga prostora, u sljedeim sluajevima:
ako Zakupnik i nakon pisane opomene Zakupodavca koristi
poslovni prostor suprotno odredbama ovog Ugovora;
ako Zakupnik nanosi tetu poslovnom prostoru;
ako Zakupnik ne plati dospjelu zakupninu, ili trokove, u roku
od deset dana od primitka pisane opomene Zakupodavca.
VI. OVRNA KLAUZULA
lanak 17.
Ugovorne strane su suglasne da ovaj Ugovor ima snagu ovr-
ne javnobiljenike isprave sukladno lanku 54. Zakona o javnom
biljenitvu, te je Zakupnik suglasan da Zakupodavac moe na te-
melju njega neposredno provesti prisilnu ovrhu na njegovoj cjelo-
kupnoj imovini, kao i na njegovim raunima i novanim sredstvima
kod bilo koje banke, ili drugog subjekta koji obavlja poslove nova-
nog prometa, radi naplate trabine iz lanka 3. i 5. ovog Ugovora
po njenom dospijeu.
lanak 18.
Zakupnik izriito izjavljuje da je suglasan da sva dospjela, a ne-
podmirena potraivanja s osnove zakupnine, utroka elektrine
energije, vode, grijanja, odvoza smea, trokova odravanja, Za-
kupodavac kao vjerovnik namiri, bez daljnjih pitanja, ili odobrenja,
neposredno putem prisilne ovrhe na njegovoj cjelokupnoj imovini u
svoju korist na temelju ovog Ugovora kao ovrne isprave.
lanak 19.
Zakupnik je suglasan da se u svrhu naplate bilo kojeg potrai-
vanja Zakupodavca iz ovog Ugovora s osnove utvrene u lanku
18. ovog Ugovora, po dospjelosti potraivanja, moe neposredno
provesti prisilna ovrha na njegovim raunima i novanim sredstvi-
ma kod bilo koje banke, ili drugog subjekta koji obavlja poslove
platnog prometa.
lanak 20.
Ugovorne strane su suglasne da e javni biljenik, temeljem
zahtjeva Zakupodavca, na ovaj Ugovor staviti potvrdu ovrnosti,
ukoliko Zakupnik ne dokae da je ispunio svoju obvezu preuzetu
ovim Ugovorom, a koja proizlazi iz lanka 3. ovog Ugovora.
Zakupnik pristaje da e se dospjelost obveze iz ovog Ugovora
utvrditi na temelju obrauna koji e Zakupodavac, ukoliko isti nije
u suprotnosti s odredbama ovog Ugovora, uz zahtjev za izdavanje
potvrde ovrnosti dostaviti javnom biljeniku.
191
Propisi.hr Ugovor o zakupu poslovnog prostora
i najmu stana
lanak 21.
Zakupnik je suglasan da Zakupodavac, u sluaju raskida, ili ot-
kaza ugovora, moe ostvariti pravo pridraja na njegovoj imovini
koja se nalazi u poslovnom prostoru iz lanka 1. ovog Ugovora,
sve do ispunjenja njegovih obveza.
Zakupnik izriito izjavljuje da Zakupodavac moe neposredno
temeljem ovog Ugovora kao ovrne isprave po raskidu ovog
Ugovora, isteku Ugovora, ili proteku otkaznog roka, bez daljnjih
pitanja, ili odobrenja, protiv njega traiti prisilnu ovrhu radi preda-
je u posjed nekretnina iz lanka 1. ovog Ugovora koje su predmet
zakupnog odnosa.
lanak 22.
Zakupnik moe dokazati da je ispunio obveze preuzete ovim
Ugovorom potvrdom financijske institucije, potvrdom Zaku-
podavca iz koje je vidljivo da je dospjela obveza podmirena, te
drugim uobiajenim sredstvima dokazivanja ispunjenja obveze.
lanak 23.
Zahtjev Zakupodavca za izdavanje potvrde ovrnosti smatrat
e se osnovanim, ako uz zahtjev javnom biljeniku dostavi Ugo-
vor o zakupu, obraun dugovanja Zakupnika te ukoliko Zakupnik
po pismenom pozivu javnog biljenika u roku od tri dana od dana
predaje preporuene poiljke pote ne dostavi dokaz o plaenom
dugovanju prema izvodu otvorenih stavaka Zakupodavca.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 24.
Trokove sastavljanja ovog Ugovora, ugovorne strane snosit
e na jednake dijelove.
Trokove ovjere potpisa kod javnog biljenika snosi Zakupnik.
lanak 25.
Sve eventualne sporove nastale iz ovog Ugovora, ugovorne
strane nastojati e rijeiti sporazumno, a u sluaju spora, ugo-
vorne strane ugovaraju nadlenost stvarno nadlenog suda u
Splitu.
lanak 26.
Ovaj Ugovor je sastavljen u 2 (slovima: dva) istovjetna primjer-
ka.
Za Zakupodavca: Za Zakupnika:
Direktor Direktor
Maksimilijan Maksi Stipe Stipanovi
__________________ __________________
Prilog:
1) Primopredajni zapisnik.
Zakupodavac moe biti vlasnik poslovnoga prostora, ali i ne mora.
Zakupodavac moe biti i stvarnopravni ovlatenik poslovnoga pro-
stora koji na zakupnika prenosi izvravanje svojeg prava koritenja
poslovnoga prostora.
U ugovor o zakupu poslovnog prostora esto se stavljaju klauzule
(uglavci) o mogunosti jednostranog raskida ugovora. Jednostrani
raskid ugovora mogu je u svako doba.
Primjer iz sudske prakse
Odluka upanijskog suda u Varadinu br. G-1341/05-2 od 3. stu-
denog 2005.:
Meutim, po stajalitu ovoga suda kada Zakon o zakupu po-
slovnog prostora ne zabranjuje i mogunost jednostranog raskida
192
takvog ugovora u svako doba, kao dispoziciju stranaka, a niti je ta-
kva dispozicija protivna Ustavu RH te prisilnim propisima niti moralu
drutva, tada i ovaj sud smatra, kao to je pravilno zakljuio prvostu-
panjski sud, da takovu dispoziciju stranaka kao njihov izraz slobodne
volje kod sklapanja Ugovora treba prihvatiti....
3. Ugovor o najmu stana
Ugovorom o najmu stana ureuju se meusobni odnosi ugovornih
strana. Ugovorom o najmu stana obvezuje se najmodavac predati
stan za stanovanje najmoprimcu uz za to odreenu najamninu7. Uv-
jete sklapanja ugovora o najmu stana koji nisu odreeni odredbama
ZNS-a stranke ugovaraju slobodno. Tako, osim u sluaju da se radi o
zatienoj najamnini iz l. 7. ZNS-a, ugovorne strane slobodno ure-
uju iznos najamnine stana.
Sukladno l. 4. ZNS-a, Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom
osobom a iznimno s oba brana druga. Ugovor o najmu stana sklapa
se u pisanom obliku. Prema izriitoj odredbi l. 5. ZNS-a, Ugovor o
najmu stana sadri osobito:
ugovorne strane;
opis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam;
visinu najamnine i nain plaanja;
vrstu trokova koji se plaaju u svezi sa stanovanjem i nain
na koji e se plaati;
podatke o osobama koje e se zajedno s najmoprimcem kori-
stiti stanom;
vrijeme trajanja najma;
odredbe o odravanju stana;
odredbe o uporabi zajednikih prostorija, zajednikih dijelova i
ureaja zgrade i zemljita koje slui zgradi;
odredbe o primopredaji stana.
Primjer Ugovor o najmu stana
ELEKTRONIKA PRIMA d.o.o. iz Osijeka, Avenija mira 44d, OIB
____________, zastupano po direktoru Marku Markeru (u na-
stavku teksta: Najmodavac)
i
Sinia Sini iz Darde, Plavoga mora 56a, OIB ____________ (u
nastavku teksta: Najmoprimac)
sklapaju dana 19. listopada 2011. godine sljedei
UGOVOR
O NAJMU STANA
I. PREDMET UGOVORA
lanak 1.
Temeljem ovog Ugovora Najmodavac daje Najmoprimcu u najam
trosobni stan u Osijeku, Daruvarska ulica br. 104, ukupne povrine
87 m2, koji se sastoji od od hodnika povrine 7 m2, dnevne sobe
povrine 25 m2, spavae sobe povrine 20 m2, radne sobe povrine
12 m2, kuhinje povrine 11 m2 i kupaonice povrine 12 m2.
lanak 2.
Ugovorne strane zakljuuju ovaj Ugovor na odreeno vrijeme do
31. listopada 2012. godine.
lanak 3.
Najmoprimac se na ime najma stana iz lanka 1. ovog Ugovo-
ra Najmodavcu obvezuje plaati najamninu u iznosu od 3.500,00
(slovima: tritisuepetsto) kuna mjeseno.
7 l. 3. Zakona o najmu stanova.
10 / 2011
 Propisi.hr
Boo Prelevi, dipl. iur.

Najamninu iz stavka 1. Najmoprimac plaa Najmodavcu najka-
snije svakog 15. (slovima: petnaestog) u mjesecu unaprijed za slje-
dei mjesec, na iro-raun br. _____________-_____________
koji se vodi kod ____________ banke d.d. ___________, odno-
sno na drugi raun koji pisanom obavijesti upuenom preporue-
nom potom Najmodavac dostavi Najmoprimcu.
II. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA
lanak 4.
Uz plaanje mjesene najamnine iz lanka 3. ovog Ugovora, Naj-
moprimac se obvezuje plaati i sve tekue trokove komunalnih
usluga stana iz lanka 1. ovog Ugovora (voda, plin, grijanje, elek-
trina energija, telefon, internet i dr.), u roku dospijea rauna, o
emu je duan Zakupodavcu predati odgovarajuu potvrdu u roku
od 3 (slovima: tri) dana od dana dospijea plaanja.
lanak 5.
Ugovorne strane suglasno utvruju da je Najmoprimac u sluaju
zakanjenja s plaanjem najamnine iz lanka 3. ovog Ugovora i
trokova iz lanka 4. ovog Ugovora duan Najmodavcu dospjelu
mjesenu najamninu platiti zajedno sa zakonskim zateznim kama-
tama od dana prekoraenja roka plaanja najamnine i trokova do
dana njihovog plaanja.
U sluaju iz stavka 1. Najmoprimac se u svakom sluaju obvezu-
je Najmodavcu platiti i ugovornu kaznu u iznosu od 100,00 (slovi-
ma: sto) kuna po danu zakanjenja.
lanak 6.
Ugovorne strane suglasno utvruju da je stan iz lanka 1. ovog
Ugovora u potpunosti opremljen za stanovanje, sa svim potrebnim
namjetajem i kuanskim aparatima koji u njem omoguuju nor-
malan boravak.
Najmodavac se obvezuje predmetni stan odravati u stanju po-
godnom za stanovanje te je duan sprijeiti pogoranje stambenih
uvjeta.
lanak 7.
Najmoprimac se koristi zajednikim prostorijama u zgradi su-
kladno pravilima kunog reda o koritenju zajednikih dijelova
zgrada.
lanak 8.
Najmoprimac se obvezuje stan iz lanka 1. ovog Ugovora koristi-
ti iskljuivo za stanovanje.
Ugovorne strane suglasno utvruju da najmoprimac u stanu ne
smije drati ivotinje.
lanak 9.
Najmoprimac ne moe stan iz lanka 1. ovog Ugovora, ili njegov
dio, dati u podnajam.
lanak 10.
Najmoprimac je duan odmah, bez odlaganja, obavijestiti Naj-
modavca o eventualno nastaloj teti i potrebi popravka u stanu iz
lanka 1. ovog Ugovora te sam, bez odlaganja, otkloniti eventualne
opasnosti nastanka tete u stanu.
Sve trokove redovitog odravanja i popravaka tete u stanu na-
stale vlastitom krivnjom snosi Najmoprimac.
Trokove popravaka tete u stanu nastale bez krivnje Najmo-
primca snosi Najmodavac.
Najmodavac pridrava pravo ulaska u stan u svrhu odravanja
stana i potrebnih popravaka.
III. OTKAZ I RASKID UGOVORA
lanak 11.
Svaka ugovorna strana moe otkazati ovaj Ugovor pisanim
otkazom dostavljenim drugoj ugovornoj strani potom prepo-
rueno uz otkazni rok od mjesec dana koji poinje tei danom
dostave otkaza.
lanak 12.
U sluaju da Najmoprimac ne izvrava uredno obvezu plaanja
najamnine iz lanka 3. ovog Ugovora i drugih trokova iz lanka
4. ovog Ugovora Najmodavac ima pravo i na raskid ovog Ugo-
vora.
Najmodavac moe rasknuti ovaj Ugovor i u sluaju na Najmo-
primac koristi stan iz lanka 1. ovog Ugovora protivno Ugovoru
kao i u sluaju bilo kojeg drugog postupanja Najmoprimca su-
protno ovom Ugovoru.
IV. ZAVRNE ODREDBE
lanak 13.
Najmoprimac stupa u posjed stana iz lanka 1. ovog Ugovora
dana 31. listopada 2011. godine.
lanak 14.
Trajanje ovog Ugovora moe se produiti iskljuivo pisanim
sporazumom sklopljenim najkasnije 15 (slovima: petnaest) dana
prije njegova isteka.
lanak 15.
Nakon isteka ovog Ugovora Najmoprimac je duan Najmodav-
cu predati stan iz lanka 1. ovog Ugovora u stanju u kakvom ga
je primio i sa svim pokretninama koje je sa stanom preuzeo.
Pri predaji stana iz lanka 1. ovog Ugovora Najmoprimcu pri-
likom sklapanja ovog Ugovora, kao i pri predaji stana Najmo-
davcu kod prestanka ovog Ugovora, ugovorne strane sastavlja-
ju zapisnik o predaji stana drugoj ugovornoj strani u kojem se
utvruje popis stvari koje se u stanu nalaze, stanje u kojem se
stan nalazi i eventualna oteenja koja nisu rezultat redovitog
koritenja stana.
Zapisnik iz stavka 1., koji potpisuju obje ugovorne strane, nala-
zi se u prilogu ovog Ugovora i ini njegov sastavni dio.
lanak 16.
Sve eventualne sporove nastale iz ovog Ugovora, ugovorne
strane nastojati e rijeiti sporazumno, a u sluaju spora, ugo-
vorne strane ugovaraju nadlenost stvarno nadlenog suda u
Osijeku.
lanak 17.
Ovaj Ugovor je sastavljen u 2 (slovima: dva) istovjetna primjer-
ka.
Najmodavac: Najmoprimac:
Direktor
Marko Marker Sinia Sini
_________________ _________________
Prilog:
1) Primopredajni zapisnik.

10 / 2011 193
Propisi.hr Ugovor o zakupu poslovnog prostora
i najmu stana
4. Zakljuak
Vrlo skoro moemo oekivati novo zakonsko ureenje zakupa po-
slovnog prostora. Nacrt prijedloga novog Zakona o zakupu poslov-
nog prostora ve je u nekoliko itanja bio u zakonodavnoj proceduri
Hrvatskog sabora, a oekuje se da e se njegov konani prijedlog
nai i na njegovoj aktualnoj sjednici. Najvei dio predloenih novina
odnosi se na zakup poslovnog prostora u vlasnitvu RH i lokalne
samouprave.
Ne zaboravite:
Ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se
zakupodavac predati zakupniku odreeni poslovni pro-
stor na koritenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za
to odreenu zakupninu.
Ugovorom o najmu stana obvezuje se najmodavac pre-
dati stan za stanovanje najmoprimcu uz za to odreenu
najamninu.
Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ugovor o najmu
stana sklapa se u pisanom obliku.
Biljeke
194
Literatura:
1) Zakon o zakupu i prodaji poslovnoga prostora (Nar. nov., br. 91/96,
124/97, 174/04 i 38/09)
2) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08), proieni
tekst propisi.hr, br. 12/2007 i 5/2008
3) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i
112/99)
4) Zakon o najmu stanova (Nar. nov., br. 91/96, 48/98-Odluka USRH,
66/98-ispravak Odluke USRH i 22/06-Zakon o prodaji stanova namije-
njenih za nadstojnika stambene zgrade), proieni tekst
5) Breanski, J.; Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora-primjena u
praksi, www.vsrh.hr
6) Crni I., Zakon o obveznim odnosima Napomene, komentari, sudska
praksa i prilozi, Organizator, Zagreb, 2006.
7) Gorenc V., Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, Zagreb, 2005.
8) Vizner B., Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, I,
knjiga 2, Zagreb, 1978.
9) www.propisi.hr
10 / 2011
 Propisi.hr
Berislav Matkovi, dipl. iur.

to je sve dokaz u
poreznom postupku
Porezni postupak je upravni postupak, koji se primjenjuje u rjeavanju poreznih stvari. Naelo
slobodne ocjene dokaza kao jedno od naela upravnog postupka primjenjuju i porezna tijela
u postupku oporezivanja.
Svi ovlateni djelatnici poreznih tijela koji vode porezni postupak duni su pri voenju postupka
savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno (kada ih ima vie) i
cjelokupni injenini rezultat postupka, pa na temelju toga odluiti po svom uvjerenju koje
e injenice uzeti kao dokazane. U ovom lanku nastojat emo ukazati na najee sluajeve
slobodne ocjene dokaza u poreznom postupku, kao i stajalite sudske prakse po tom pitanju.

1. Uvod Porezno tijelo duno je utvrivati sve injenice koje su bitne

Naelo zakonitosti je temeljno i najvanije naelo poreznog po-
stupka. Da bi ostvarilo naelo zakonitosti, porezno tijelo koje rjeava
poreznu stvar obvezno je pridravati se u svemu materijalno-pravnih
propisa koje primjenjuje u rjeavanju porezne stvari kao i odredaba
Opeg poreznog zakona (Nar. nov. br, 147/08 i 18/11 u nastavku
teksta: OPZ), kojim je propisan postupak u rjeavanju. Sva porezna
tijela obvezna su zakonito utvrivati sva prava i obveze koja proizlaze
iz porezno-pravnog odnosa. Ustav Republike Hrvatske posebno utvr-
uje naelo zakonitosti upravnih akata u lanku 19. koji glasi:
Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti
moraju biti utemeljeni na zakonu.
Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata
upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
Naelo zakonitosti u poreznom postupku podrazumijeva osigura-
nje ustavnog naela jednakosti svih pred zakonom i pred poreznim
tijelima koja odluuju o poreznim stvarima. To naelo ne doputa
nikakve razlike u poloaju stranaka u poreznom postupku ni privile-
gije u ostvarivanju prava i obveza u primjeni zakona i drugih propisa.
Obvezu zakonitog postupanja OPZ propisuje u lanku 6. stavak 2.
koji odreuje:
www.RiPup.hr
10 / 2011
za donoenje zakonite i pravilne odluke, pri emu je s jednakom
panjom duno utvrivati i one injenice koje idu u prilog pore-
znog obveznika. Koje e radnje u postupku poduzimati i u kojem
opsegu, odreuje porezno tijelo.
Svaka radnja u poreznom postupku se pokree dopunjuje, mijenja
ili dovrava poreznim aktom (l. 49. OPZ-a). injenice na temelju
kojih se donosi porezni akt u poreznom postupku, a ije je postojanje
sporno utvruju se dokazima.
Dakle, u poreznom postupku je najvanije utvrditi sve injenice od
znaaja za rjeavanje porezne stvari, sukladno naelu materijalne
istine, a to znai da u poreznom postupku porezno tijelo mora odgo-
varajuim radnjama postupka potpuno utvrditi pravo stanje stvari jer
je to bitan uvjet za donoenje zakonitog poreznog akta. Nepotpuno
ili pogreno utvrivanje potrebnih injenica ili izvoenje pogrenog
zakljuka o injeninom stanju moe bitno utjecati na zakonitost po-
reznog akta.
Koje su injenice znaajne u odreenoj poreznoj stvari ovisi od ma-
terijalnog propisa na temelju kojeg se rjeava porezna stvar. To su
u pravilu, one injenice koje porezni propis predvia kao uvjet da se
poreznom obvezniku prizna odreeno pravo ili odredi neka obveza.
Kod utvrivanja injenica koje su relevantne u postupku slubena
osoba poreznog tijela mora znati kad od poreznog obveznika moe
traiti odreene dokaze, a kad je duna sama po slubenoj dunosti
pribaviti odgovarajue dokaze o injenicama koje mora utvrditi u po-
reznom postupku.
195
Propisi.hr
to je sve dokaz u poreznom postupku
Kao dokazno sredstvo moe se koristiti sve to je prikladno, a
moe posluiti da se utvrdi pravo stanje stvari u pojedinom sluaju.
Slubena osoba koja vodi postupak odluuje koju injenicu koja bi
mogla utjecati na utvrivanje porezne obveze treba dokazivati.
Kao to je poznato u provoenju poreznog postupka primjenjuju se
odredbe OPZ-a, a samo supsidijarno se primjenjuju Zakon o opem
upravnom postupku (l.4. OPZ-a).
Primjenjujui odredbe Zakona o opem upravnom postupku po-
rezna tijela ne smiju od poreznog obveznika traiti dokaze o inje-
nicama:
o kojima slubenu evidenciju vodi porezno tijelo nadleno za
rjeavanje te porezne stvari,
za koje moe u tijeku postupka bre i lake pribaviti po slube- nego samo primjera radi (exempli causa) istie one koje najee
noj dunosti samo porezno tijelo koje vodi postupak, od dru-
gih institucija koje o tim injenicama vode evidenciju u svojoj
nadlenosti,
koje su ope poznate,
o kojima se ne vodi slubena evidencija i drugo tijelo nije du-
no o tim injenicama izdavati uvjerenja,
koje su ve potvrene ili posvjedoene u nekoj javnoj ispravi u lanku 67. OPZ-a.
(npr. osobnoj iskaznici, putnoj ispravi i sl.),
o injenicama ije postojanje zakon pretpostavlja.
2. Dokazi u poreznom postupku
Prema odredbama OPZ-a porezni obveznik duan je tijekom pore-
znog postupka sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja, iznoe-
njem potpuno i istinito, injenica bitnih za oporezivanje te za svoje
tvrdnje iznijeti dokaze. U interesu poreznog obveznika je suradnja sa
poreznim tijelom kako bi se to pravilnije utvrdila porezna obveza.
Porezna obveza utvruje se na dva naina i to rjeenjem poreznog
tijela i obraunskom prijavom koju podnosi porezni obveznik. Naj-
vei broj zakona kojima se utvruju pojedine vrste poreza (porez na
dodanu vrijednost, dohodak i dobit) propisuje obraunsku prijavu
kao poreznu prijavu kojom se utvruje porezna obveza. To znai da
je izraunavanje porezne obveze preputeno poreznom obvezniku,
jer se radi o samo razrezu poreza, kad porezni obveznik mora platiti
obvezu koju je sam utvrdio, na temelju poreznih evidencija u poslov-
nim knjigama, odnosno knjigovodstvu.
Porezni obveznik je obvezan voditi poslovne knjige i evidencije te-
meljem kojih moe dokazati sve podatke navedene u poreznoj prijavi.
Dakle jedan od osnovnih dokaza u postupku oporezivanja su poslovne
knjige, koje moraju biti uredne i sainjene temeljem vjerodostojne do-
kumentacije. Knjigovodstvo se mora voditi uredno i sukladno propisi-
ma, a na nain da ih struna osoba moe pregledati radi uvida u po-
slovanje poduzetnika, odnosno da moe dobiti informaciju o nastanku,
razvoju i okonanju poslovnih dogaaja (l. 55. OPZ-a).
Porezni obveznici duni su voditi poslovne knjige i evidencije su-
kladno OPZ i Zakonu o raunovodstvu, a radi potreba oporezivanja
moraju voditi rauna i o zahtjevima posebnih zakona u pogledu same
obveze ispostavljanja i izgleda knjigovodstvene dokumentacije.
Koje poslovne knjige trebaju voditi porezni obveznici propisano je
raznim poreznim zakonima, a jedno je zajedniko da se moraju voditi
temeljem vjerodostojnih isprava.
Vjerodostojna isprava je ona isprava koja potpuno i istinito
opisuje poslovni dogaaj, i ona je temelj dokazivanja u po-
reznom postupku.
196
Porezna obveza utvruje se poreznim rjeenjem. Da bi se moglo
donijeti porezno rjeenje moraju se utvrditi sve injenice koje su od
utjecaja za pravilno rjeenje porezne stvari.
U tom smislu postoji ispitni postupak, a OPZ u lanku 67. propisuje
da porezno tijelo koje provodi postupak koristi sva dokazna sredstva
potrebna za utvrivanje injenica bitnih za oporezivanje a osobito:
prikupljanje obavijesti od poreznog obveznika, drugog su-
dionika poreznog postupka i drugih osoba,
odreivanje vjetaka,
pribavlja isprave i spise,
izlazi na oevid.
Uoljivo je da OPZ ne navodi taksativno sva dokazna sredstva
koriste ovlateni slubenici, odnosno koja se u praksi najvie pri-
mjenjuju.
Dokazi potrebni za utvrivanje injenica izvode se pred tijelom
koje vodi postupak. Da li e se neka injenica smatrati dokazom
ocjenjuje prema slobodnom uvjerenju ovlatena slubena osoba. U
nastavku emo ire elaborirati najea dokazna sredstva navedena
3. Prikupljanje obavijesti u
poreznom postupku
Kao to smo ve naveli u cilju pravilnog utvrivanja porezne obve-
ze veoma je bitna suradnja s poreznim obveznikom, odnosno nepo-
sredno razjanjenje pojedinih dijelova porezne prijave koju je porezni
obveznik podnio ili je bio duan podnijeti.
OPZ lankom 68. propisuje mogunost poreznom tijelu da pore-
znog obveznika moe pozvati u slubene prostorije radi pojanjenja
podnesenih dokumenata. To se pokazao kao veoma efikasan nain
da se eventualne nejasnoe razjasne. Osim toga OPZ propisuje da je
porezni obveznik duan sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja
(l. 59.) pa prema tome je porezno tijelo duno to sudjelovanje isto-
me omoguiti, a to se omoguuje pozivanjem u slubene prostorije
radi pojanjenja odreenih injenica ili dijelova porezne prijave.
Radi prikupljanja neophodnih obavijesti u poreznom postupku po-
rezno tijelo, koje provodi postupak moe koristiti i dodatne obavije-
sti, bilo o injenicama utvrenim u jednom poreznom postupku, a
koje bi mogle biti znaajne i za druge porezno-pravne odnose, bilo
razmjenom dodatnih obavijesti u radu jednog i izmeu vie poreznih
tijela.
Primjerice, mnoge stvari u poreznim odnosima su povezane, kao
to je iskazana obveza plaanja poreza, kod obrauna poreza na do-
danu vrijednost kod jednog poreznog obveznika istovremeno i pravo
na odbitak pretporeza kod drugog obveznika.
Isto tako prilikom voenja poreznog postupka porezno tijelo ovla-
teno je od poreznog obveznika traiti dodatne obavijesti o njegovu
poslovanju u tuzemstvu i inozemstvu, o njegovim pojedinim poslo-
vima te o iznosima sredstava za nabavu poslovne i osobne imovine.
4. Provoenje dokaza vjetaenjem
Potreba za vjetaenjem nastupa kada porezno tijelo ne moe sa-
mostalno, struno i kvalificirano ocijeniti neko pitanje.
O tome odluuje slubena osoba koja vodi postupak, a prijedlog za
vjetaenje moe dati i porezni obveznik. Navodimo primjer iz sud-
ske prakse (Us-548/02 od 31. sijenja 2007.):
O potrebi vjetaenja odluuje porezno tijelo(lanak 68. OPZ-
a) kada ne moe samostalno, struno i kvalificirano ocijeniti neko
pitanje.
10 / 2011

Berislav Matkovi, dipl. iur.
Predmet vjetaenja moe biti:
utvrivanje odreene injenice putem posebnog strunog
znanja koje posjeduje vjetak i
ocjena odreene injenice koja je ve utvrena, a to znai da-
vanje miljenja o znaenju te injenice odnosno o okolnostima
koje su je prouzroile.
Vano je napomenuti da predmet vjetaenja ne moe biti
pravno pitanje, jer za pravilnu primjenu poreznih propisa
odgovara porezno tijelo i tijelo koje odluuje po pravnom
lijeku a ne vjetak.
Vjetak je osoba koja posjeduje struno znanje vezano za odre-
eno podruje i koje je obzirom na svoje struno znanje sposobna
da u vezi s odreenom injenicom, vanom za rjeavanje konkretne
porezne stvari, dade svoj nalaz i struno miljenje.
OPZ u lanku 70. odreuje da se vjetaci imenuju iz reda pore-
znih savjetnika, a po potrebi iz reda sudskih vjetaka odgovarajue
struke.
Kod odluivanja o vjetacima bitan naglasak je na strunosti, to
znai da nije dovoljno da odreena osoba ima ovlatenja da bude po-
rezni savjetnik, ili sudski vjetak, nego mora imati i strune sposob-
nosti za ocjenu pitanja odnosno predmeta to podlijeu vjetaenju.
lankom 70. st. 2. propisani su uvjeti za izuzee vjetaka i to:
ako postoji opravdana sumnja u njegovu nepristranost,
ako bi zbog njegovog vjetaenja moglo doi do povrede po-
slovne tajne,
ako bi zbog vjetaenja moglo doi do tete za poslovnu dje- za plaanje poreza na promet nekretnina.
latnost sudionika.
Zahtjev za izuzee vjetaka mora se obrazloiti, a podnosi se po-
reznom tijelu u roku od osam dana od dana primitka obavijesti o
imenovanju vjetaka.
Pored razloga navedenih u OPZ razlog za izuzee je i injenica daje
vjetak:
stranka u predmetu u kojem se vodi postupak ili ako je svje-
dok, punomonik ili zakonski zastupnik stranke u postupku,
sa sudionikom u postupku srodnik u krvi u pravoj liniji, a u
pobonoj liniji do etvrtog koljena zakljuno,
sa sudionikom u postupku u odnosu staratelja, usvojitelja,
usvojenika ili hranitelja.
O izuzeu vjetaka odluuje slubena osoba koja vodi postupak.
Vjetak je duan sainiti nalaz u pisanom obliku, a moe biti po-
zvan i na usmeno obrazloenje nalaza.
5. Isprave kao dokaz u poreznom
postupku
U cilju pravilnog utvrivanja injenica u poreznom postupku, su-
dionik u postupku duan je poreznom tijelu predoiti, poslovne knji-
ge, evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave radi uvida i
provjere.
Ova dokumentacija moe se traiti od poreznog obveznika i drugih
osoba kod kojih se nalazi (knjigovoe, poslovnog partnera).
www.RiPup.hr
10 / 2011
Propisi.hr
Treba napomenuti da je porezno tijelo ovlateno traiti na
uvid isprave i dokumentaciju jednog poreznog obveznika
radi pravilnog oporezivanja drugog poreznog obveznika
(npr. kod nadzora pravilnosti obrauna poreza na dodanu
vrijednost).
Porezno tijelo moe traiti od poreznog obveznika da radi kontrole
donese isprave ili dokumentaciju u Poreznu upravu ili moe izvriti
uvid kod poreznog obveznika.
6. Oevid kao dokazno sredstvo
Oevid se obavlja kada je za utvrivanje neke injenice ili za ra-
zrjeenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene
osobe poreznog tijela.
Porezni obveznik ima pravo prisustvovati oevidu. Samo izuzetno
oevid se obavlja bez nazonosti poreznog obveznika, i to kada bi
odgoda oevida mogla ugroziti utvrivanje injenica ili bi imala za
posljedicu unitenje dokaza bitnih za oporezivanje. Vjetak moe pri-
sustvovati oevidu.
Oevid je jedno od moguih dokaznih sredstava, a njegova pred-
nost je u tome to slubena osoba koja vodi postupak prilikom oe-
vida neposredno uvjerava o postojanju injenica bitnih za oporezi-
vanje.
Kod procjene vrijednosti neke nekretnine koja je npr. jako derutna
bitno je da se ovlateni slubenici Porezne uprave uvjere u stvarno
stanje iste radi mogunosti pravilnog utvrivanja porezne osnovice
Oevid se obavlja na na licu mjesta tj. na mjestu gdje se nalazi
stvar. Oevid se moe obaviti i u sjeditu poreznog tijela ovisno o
tome moe li se predmet oevida bez tekoa donijeti u sjedite.
Nalazi utvreni oevidom unose se u zapisnik o obavljenom oevi-
du koji potpisuju sudionici.
Ako porezni obveznik ima primjedbe na zapisnik o obavljenom
oevidu u zapisnik se obvezno unose te primjedbe kao i razlozi ako
eventualno odbije potpisati zapisnik. Zapisnik se prilae u spisu.
OPZ u lanku 72. obvezuje vlasnika ili dratelja stvari, prostorija
ili zemljita koje je predmet oevida ili na kojima se nalaze pred-
meti oevida ili preko kojih je potrebno proi, da dopusti obavljanje
oevida. Isti mora biti obavijeten o obavljanju oevida unaprijed u
primjerenom roku. Koji je to primjeren rok cijeni slubena osoba koja
vodi postupak u svakom konkretnom sluaju. U sluaju da vlasnik ili
dratelj (stvari, prostorija, zemljita) bez opravdanog razloga ne do-
pusti da se obavi oevid, mogu se prema njemu primijeniti one iste
mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije svjedoenje, a
to znai da se moe kazniti novanom kaznom, a moe se obvezati
i na naknadu trokova do kojih je dolo zbog nedoputenja da se
oevid obavi.
Slubena osoba koja obavlja oevid duna je paziti na to da oevid
ne bude zlouporabljen te da oevidom ne bi bila povrijeena niija
poslovna, profesionalna ili neka druga tajna.
7. Ocjena dokaza u poreznom
postupku
Sva dokazna sredstva u naelu su iste snage, pa je stvar onoga
tko izvodi i ocjenjuje dokaze koji e od tih dokaza smatrati osnova-
nim i vjerodostojnim. Porezno tijelo ili slubenik koji vodi postupak
197
Propisi.hr
to je sve dokaz u poreznom postupku
odnosno izvodi i ocjenjuje dokaze ne moe stupnjevati dokaze, kao
dokaz s jaom ili slabijom pravnom snagom budui da za takvo to
nema oslonca u naem pravnom sustavu. Ovlateni slubenik koji
vodi postupak moe samo u konkretnom sluaju i okolnostima pri-
davati veu ili manju vanost nekim dokazima, smatrati neke vjero-
dostojnim a druge manje vjerodostojnim.
Ovo potvruje i sudska praksa pa navodimo primjer:
Organ koji izvodi i ocjenjuje dokaze ne moe vrednovati do-
kaze kao dokaze sa jaom ili slabijom pravnom snagom, jer su
svi dokazi izjednaeni. Organ koji izvodi i ocjenjuje dokaze moe
samo pridavati veu ili manju vanost nekim dokazima, smatrati
neke vjerodostojnim, a druge manje vjerodostojnim ili uope ne-
vjerodostojnim dokazima.
Slobodna ocjena dokaza ili diskrecijska ocjena u sutini predstav-
lja pravo ili mogunost ovlatenog slubenika poreznog tijela kada
mu to zakon doputa bira izmeu dvije ili vie mogunosti u pogledu
odabira dokaza koji e se provesti u poreznom postupku ili da po-
kloni vjeru jednom dokazu u odnosu na ostale dokaze ili da odluuje
koje e injenice uzeti kao dokaze.
OPZ rijetko koristi termin slobodna ocjena kao npr. u lanku 82.sta-
vak 5. a najee daje ovlasti slobodne ocjene dokaza izrazima koji
su nedovoljno odreeni kao to su moe, smije, ovlatena je, pripa-
da pravo, ope dobro, korisno je i sl.
Dokazi potrebni za utvrivanje injenica izvode se pred tijelom koje
vodi postupak. Da li e se neka injenica smatrati dokazom ocjenju-
je prema slobodnom uvjerenju ovlatena slubena osoba.
Prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku, koji se
kako je ve navedeno supsidijarno primjenjuje i u poreznom postup-
ku, slubena osoba koja vodi postupak nije vezana izborom dokaznih
sredstava, a ni nekim pravilima dokazivanja.
Navedeno naelo daje za pravo slubenoj osobi koja vodi porezni
postupak da prema svom uvjerenju odluuje koje e injenice uzeti
kao dokazane. To znai da dokaznu snagu pojedinih dokaznih sred-
stava u poreznom postupku ne odreuje zakon, ve dokazna snaga
svakog dokaznog sredstva to ovisi o uvjerenju slubene osobe. Va-
no je napomenuti da slobodna ocjena dokaza ne dolazi do izraaja pri
ocjeni svakog dokaza pojedinano, ve ona se donosi u korelaciji sa
ostalim dokazima. Navedeno potvruje sudska praksa (Vrhovni sud
Hrvatske U-4245/63):
Slobodna ocjena dokaza ne znai i arbitrarnost, ve savjesnu i
briljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih zajedno, i na osno-
vi rezultata cjelokupnog postupka, to znai da ocjena mora biti
u skladu s pravilima logikog zakljuivanja.
Slobodna ocjena dokaza ne znai samovolju ovlatenog slubeni-
ka poreznog tijela. On je svoju ocjenu duan obrazloiti, to znai da
je duan iznijeti razloge zbog kojih je odreenim dokazima poklonjena
vjera, a drugima nije.
Takoer je u obrazloenju poreznog akta duan navesti razloge
zbog kojih nije uvaen neki od zahtjeva poreznog obveznika.
Dakle ovlateni slubenik poreznog tijela koji vodi postupak slobo-
dan je u izboru dokaza i u ocjeni dokaza, te izvoenju zakljuaka iz
utvrenog injeninog stanja a svaku svoju odluku duan je temelji-
to i briljivo obrazloiti.
www.RiPup.hr
198
Ako ovlateni slubenik poreznog tijela koji donosi porezni akt
nakon provedenog postupka ne bi uope obrazloio svoju odluku
ili ako bi razlozi bili neuvjerljivi ili neprihvatljivi tako da ne bi mogli
opravdati izvedeni zakljuak ili ocjenu na osnovu koje je donio
porezni akt, to bi bio razlog za njegovo ponitenje od strane dru-
gostupanjskog tijela.
Predmet slobodne ocjene dokaza NE moe biti: nadlenost, ostva-
renje zakonske svrhe, pravila postupka, nain utvrivanja injeni-
nog stanja i oblik poreznog akta.
Nadlenost je odreena OPZ i tu nema mjesta nikakvoj slobodnoj
ocjeni. lankom 43. OPZ-a odreeno je da poslove u svezi s utvri-
vanjem i naplatom poreza obavlja Ministarstvo financija republike
Hrvatske putem upravnih organizacija u svom sustavu. Poslove u
svezi s utvrivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama
predstavnikih tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave i ti-
jela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova tijela, a obavljanje
tih poslova moe se povjeriti Poreznoj upravi.
Pri slobodnoj ocjeni dokaza porezno tijelo mora uvijek polaziti od
naela zakonitosti, naela jednakosti pri oporezivanju i naela ope
porezne obveze. S tim u svezi u poreznim stvarima u kojima je slu-
benik poreznog tijela zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu
ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje koje donese mora
biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem u kojem je
ovlatenje dano.
U poreznim stvarima porezno tijelo mora voditi rauna o javnom
interesu a to je naplata poreza, odnosno punjenje Dravnog prorau-
na, ali isto tako i o zatiti poreznog obveznika, jer unitenje istoga je
takoer protivno javnom interesu.
U pomirbi javnog i privatnog interesa ovlateni slubenik poreznog
tijela mora voditi rauna o pravinosti, socijalnim, gospodarskim i
drugim prilikama i injenicama koje iznosi porezni obveznik. U sva-
kom sluaju slobodna ocjena dokaza mora se kretati u granicama
ovlatenja i u skladu sa svrhom i ciljem radi kojeg je ovlatenje dano,
odnosno u skladu sa zakonskom intencijom, vodei pri tom rauna o
naelima jednakosti i pravednosti.
8. Slobodna ocjena dokaza u
postupku nadzora
OPZ u lanku 108. stavak 2. propisuje da se porezni nadzor treba
obavljati jednakom pozornou u pogledu svih bitnih injenica, kako
onih koje idu na tetu tako i onih koji idu u korist poreznog obveznika.
Porezni nadzor poinje tako to se poreznom obvezniku dostavlja
obavijest o poreznom nadzoru po odredbama lanka 107. OPZ-a. Da
bi mogao utvrditi sve relevantne injenice vezane za predmet nad-
zora, inspektor moe koristiti sva dokazna sredstva potrebna da se
te injenice utvrde. Koja e dokazna sredstva u konkretnom sluaju
koristiti ostaje na slobodnu ocjenu inspektora.
Porezni nadzor za razliku od revizije gdje se kontroliraju svi doku-
menti, vri se po metodi uzorka ili na tzv. probir i preskok pa in-
spektori esto u zapisniku navode da je u istome opisano ono to je
bilo predmet nadzora, a da ono to nije u zapisniku opisano nije ni
bilo predmet nadzora. Ta konstatacija u pravnom smislu nema nika-
kvog znaaja, budui da je predmet nadzora ve naveden u samoj
obavijesti o nadzoru, te je na slobodnoj ocjeni inspektora koje e
dokumente traiti i kontrolirati, odnosno koje e injenice utvrivati
u cilju to boljeg obavljanja predmeta nadzora.
Valja napomenuti da je inspektor u svojoj slobodi izvoenja doka-
za i odabiru dokumentacije koju e pregledati iz knjigovodstva ili iz
10 / 2011

Berislav Matkovi, dipl. iur.
drugih poreznih evidencija, koje je porezni obveznik po zakonu duan
voditi, ipak ogranien predmetom nadzora. On je odgovoran za ono
to u zapisniku kao injenino stanje utvrdi, kao i za rjeenje koje
temeljem tako utvrenog stanja donese.
Kada inspektor u nadzoru utvrdi da nema nepravilnosti u zapisniku
ne moe samo jednom ili dvije reenice to konstatirati npr. temeljem
pregledane dokumentacije nisu utvrene nepravilnosti u obraunu i
uplati poreza nego je duan detaljno opisati koju je dokumentaciju
pregledao, navodei poimenino svaki dokument i opisujui ga, ta
navesti koje je dokaze izveo.
Inspektor u postupku nadzora mora utvrditi vodi li porezni obveznik
svoje poslovne knjige na nain da se moe stei pregled nad poslo-
vanjem poreznog obveznika, i to o svakom poslovnom dogaaju, o
njegovom nastanku, razvoju i okonanju.
Knjienje u poslovnim knjigama mora se temeljiti na urednim i vje-
rodostojnim ispravama, a ako to nije sluaj ili kada poslovnih knjiga
uope nema, onda se temeljem odredaba lanka 82. OPZ-a vri pro-
cjena porezne osnovice.
Sama rije procjena znai da se ne radi o tonom, temeljem po-
slovnih knjiga i vjerodostojnih isprava utvrenoj poreznoj osnovici,
nego se radi o procjeni, dakle o nastojanju da se priblino tono utvr-
di porezna osnovica.
Treba istai da se kod procjene porezne osnovice radi o tehnikoj
procjeni svih okolnosti koje su od znaaja za priblino utvrivanje
porezne osnovice, a ne o diskrecijskoj ocjeni u smislu naela o slo-
bodnoj ocjeni dokaza. Slino kao i kod procjene trine vrijednosti
nekretnine koju vri porezno tijelo ne moe se govoriti o slobodnoj
ocjeni dokaznih sredstava nego o utvrivanju injenica koje su bitne
za ocjenu trne vrijednosti nekretnine.
Inspektor kod procjene porezne osnovice ima mogunost i to uvi-
jek i ini, da primjeni naelo slobodne ocjene dokaza, kada odluuje
o tome koju metodu procjene e odabrati, koje e i u kojoj mjeri
prihvatiti isprave poreznog obveznika koje nisu kompletne i vjerodo-
stojne, da li e procjenu vriti usporedbom sa drugim slinim pore-
znim obveznikom, da li e obavljati oevide i sl.
9. Slobodna ocjena dokaza
kod odgode naplate duga po
odredbama lanka 118. OPZ-a
lankom 118. OPZ-a propisano je da porezno tijelo moe, na za-
htjev poreznog obveznika, u cijelosti ili djelomino odgoditi napla-
tu duga po osnovi poreza pod uvjetom da naplata duga po osnovi
poreza na dan dospijea predstavlja neprimjereno optereenje ili
nanosi veu gospodarsku tetu poreznom obvezniku. Naplata se
moe odgoditi jednokratno ili se moe odobriti plaanje u obroci-
ma ali najdue deset mjeseci. U emu se sastoji subjektivna ocjena
ovlatenog slubenika koji rjeava po ovim predmetima? U prvom
redu u injenici da je zakon propisao da se odgoda moe odobri-
ti, dakle ne mora, to je stvar procjene ovlatenog djelatnika koji
predmet rjeava a koji treba imati u vidu uvjete koji su odreeni za
odobravanje odgode. Oba uvjeta su dosta uopena, tj. ne postoji
ope pravilo to je to neprimjereno optereenje ili kada e plaanje
poreznog duga nanijeti veu gospodarsku tetu poreznom obvezni-
ku. To se uvijek rjeava u svakom konkretnom sluaju. Pri tom treba
voditi rauna o javnom interesu, imajui u vidu da javni interes nije
samo trenutna naplata poreza, nego prije svega je javni interes da
porezni obveznik opstane na tritu da nastavi raditi, a samim time
i plaati porez. Odgoda naplate ili plaanje u obrocima koji su pod-
noljivi za poreznog obveznika, ne znai neplaanje poreznog duga,
nego davanje mogunosti da porezni obveznik nastavi sa radom pod
10 / 2011
Propisi.hr
normalnijim uvjetima nego kad mu je blokiran raun, a da istodobno
plati porezni dug.
U praksi porezna tijela trae da se uplati 20% iznosa za koji
se trai odgoda plaanja kao uvjet za odobravanje odgode
za plaanje ostatka duga.
Iz naprijed navedenog je vidljivo da je subjektivna ocjena ovla-
tenog djelatnika ima bitnu ulogu kod rjeavanja ovih zahtjeva. Kod
ocjenjivanja uvjeta za odobravanje odgode treba voditi rauna o
tome da li je porezni obveznik do podnoenja zahtjeva bio uredan
u pogledu plaanja poreznih obveza, podnoenja svih propisanih
obrazaca, da li je protiv njega ve voen ovrni postupak, koliko ima
zaposlenih djelatnika, razlozi zbog kojih je doao u nemogunost pla-
anja poreza, a koje je naveo u svom zahtjevu i sl. Svaki konkretni
sluaj je razliit pa prema tome trai i posebnu ocjenu svih injenica
bitnih za pravilno rjeenje zahtjeva. Od poreznog obveznika moe se
traiti i sredstvo osiguranja plaanja ako se ocjeni da je to potrebno,
to takoer ovisi od slobodne procjene ovlatenog djelatnika.
Kod pisanja obrazloenja zato se ne odobrava odgoda plaanja
nije dovoljno samo navesti ocjenu da naplata duga ne bi predstavlja-
la neprimjereno optereenje za poreznog obveznika, nego treba rei
zato se to misli, odnosno obrazloiti svoju ocjenu te navesti sve
razloge koji su porezno tijelo rukovodili prilikom davanja te ocjene.
Svojom presudom Us-2610/2001 iz 2004 godine Upravni sud Re-
publike Hrvatske u obrazloenju presude izmeu ostalog navodi:
Odbijajui zahtjev tuitelja za odgodu plaanja dunog poreza i
kamata, tueno tijelo u obrazloenju osporenog rjeenja samo navo-
di da jednokratno podmirenje poreznog duga za poreznog obvezni-
ka ne bi predstavljalo neprimjereno optereenje niti bi mu nanijelo
gospodarstvene tete, ali pri tom ne iznosi razloge na osnovi kojih je
tueno tijelo dolo do ovakvog zakljuka. Razlozi koje tueno tijelo
iznosi u svom odgovoru na tubu ne mogu nadomjestiti manjkavost
obrazloenja osporenog rjeenja, jer razlozi koji opravdavaju izreku
upravnog akta moraju biti navedeni u obrazloenju samog akta da bi
stranka mogla uspjeno koristiti pravna sredstva protiv takvog akta.
Iz naprijed navedenog proizlazi da je porezno tijelo duno jasno
obrazloiti svoju odluku kada se radi o slobodnoj ocjeni dokaza.
10. Slobodna ocjena dokaza kod
odgode ovrhe po lanku 136.
OPZ-a
U lanku 136. OPZ propisuje da porezno tijelo moe na prijedlog
ovrenika u potpunosti ili djelomino odgoditi ovrhu za najdulje est
mjeseci pod uvjetima da je protiv ovrne isprave podnesena alba,
ili je podnesen zahtjev za povrat u prijanje stanje te ako je ovrenik
protiv rjeenja o ovrsi podnio albu ili tubu.
Dakle ako postoji jedan od ovih uvjeta porezni obveznik u ovom
sluaju ovrenik moe podnijeti zahtjev za odgodom ovrhe. Hoe li
se ovrha odgoditi, ovisi o slobodnoj procjeni poreznog tijela. Ta se
procjena kree u pravilu u okvirima navoda ovrenika kojima doka-
zuje vjerojatnost da e provoenjem ovrhe pretrpjeti nenadoknadivu
tetu. Odgoda se moe dati i ako se ocijeni da bi obzirom na iznijete
navode u albi ovrenik mogao uspjeti sa istom kod drugog stupnja.
Tu vjerojatnost treba dokazati ovrenik u svom zahtjevu. Odgoda se
takoer moe uvjetovati davanjem sredstava osiguranja.
199
Propisi.hr
to je sve dokaz u poreznom postupku

vrijednosti slinih nekretnina s priblino istog podruja u priblino

11. Slobodna ocjena dokaza kod
odgode naplate poreznog duga
u sluaju upravnog spora
OPZ lankom 119. propisuje mogunost odgode naplate poreznog
duga u sluaju pokretanja upravnog spora.
Ta odgoda se moe dati ako bi izvrenje rjeenja nanijelo tuitelju
tako nadoknadivu tetu, te ako odgoda nije protivna javnom intere-
su. I u ovom sluaju radi se o slobodnoj ocjeni ovlatenog djelatnika
poreznog tijela koji rjeava zahtjev, da li su ispunjeni uvjeti za odobra-
vanje odgode ili nisu. Kao to je vidljivo iz iznesenog ovdje se radi o
slobodnoj ocjeni poreznog tijela da moe dati odgodu izvrenja pore-
znog akta ako ocijeni da bi se provoenjem istog mogla nanijeti te-
ko popravljiva teta u sluaju da porezni obveznik uspije sa tubom
odnosno dobije upravni spor, te ako odgoda nije protivna javnom
interesu. Odgoda se moe odgoditi do okonanja upravnog spora
tj. do donoenja sudske odluke pa vrijeme na koje se moe odgoditi
izvrenje nije stvar slobodne ocjene. Vidljivo je da zakonodavac i u
ovom sluaju koristi termin javni interes, pa je na ovlatenom dje-
latniku ocjena o tome to je u javnom interesu.
Porezni obveznici esto u tubi trae da Upravni sud odgodi pravne
uinke rjeenja do donoenja konane odluke. Meutim to nije u
nadlenosti suda nego je to u iskljuivoj nadlenosti poreznog tijela.
U tom smislu navodimo obrazloenje presude Upravnog suda koje
glasi (Us-3035/1999 od 24.travnja 2003 god.):
Iz citirane odredbe Zakona o upravnim sporovima nedvosmi-
sleno proizlazi da za odluku o odgodi izvrenja akta upravnog
tijela nije nadlean sud ve tijelo iji se akt izvrava, dakle, u
konkretnom sluaju Ministarstvo financija Republike Hrvatske,
Porezna uprava.
12. Slobodna ocjena dokaza kod
procjene trine vrijednosti
nekretnine
Zakon o porezu na promet nekretnina (Nar. nov. br., 69/97, 127/00,
153/02 i 22/11) propisuje da se porez na promet nekretnina plaa
na trnu vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Pod trinom
cijenom podrazumijeva se cijena koja se moe postii na tritu u
trenutku njenog stjecanja uzimajui stanje i fizika svojstva nekret-
nine, kao to je lokacija nekretnine, kod graevina kvaliteta grad-
nje, starost graevine, opremljenost komunalijama, blizina lokalnog
prijevoza, zdravstvenih ustanova, prometna buka i preoptereenost
i druge sline okolnosti.Ukupnim iznosom naknade smatra se sve
ono to stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje
nekretnine kao to je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine,
stvari ili prava, preuzeti dugovi biveg vlasnika i drugo.
isto vrijeme.
U sluaju da se radi o nekretnini za koju nema usporednih po-
dataka, procjena trne vrijednosti provodi se vjetaenjem strune
osobe koju imenuje porezno tijelo. Vlasnik, odnosno posjednik ne-
kretnine obvezan je ovlatenoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka dopu-
stiti pristup na zemljite i graevine radi procjene trine vrijednosti
nekretnine.
Dakle porezno tijelo po slobodnoj ocjeni utvruje da li cijena na-
vedena u ispravi o stjecanju odgovara trinoj vrijednosti te nekret-
nine. Porezno tijelo ima pravo na slobodnu ocjenu koje e dokazno
sredstvo provesti u svakom konkretnom sluaju pri procjeni trne
vrijednosti nekretnine, kao osnovice za oporezivanje.
I u ovom sluaju procjene trne vrijednosti nekretnine za potrebe
oporezivanja radi se o slobodnoj ocjeni dokaza, ovlatenog slube-
nika koji provodi postupak te o provoenju, ako je to neophodno
dokaza (vjetaenje, oevid), kako bi se to tonije utvrdila porezna
osnovica, odnosno trina vrijednost nekretnine.
13. Slobodna ocjena dokaza kod
donoenja rjeenja po lanku
87. OPZ-a
lankom 87. OPZ-a propisano je da porezno tijelo ne mora donijeti
rjeenje ako bi trokovi utvrivanja i naplate poreza bili nerazmjerni
naplaenom porezu. Isto tako je propisano da porezno tijelo nee mi-
jenjati porezno rjeenje ako bi poveani iznos poreza bio nerazmjeran
trokovima postupka izmjene rjeenja.
Dakle stvar je slobodne ocjene poreznog tijela donoenje odluke
da li mu se isplati donositi novo rjeenje. Ovlateni slubenik je
duan ocijeniti kada e donijeti rjeenje a kada mu se to ne isplati,
jer su trokovi za dravu vei nego prihodi od realizacije tog rjeenja,
dakle i ovdje se radi o slobodnoj ocjeni ovlatenog djelatnika.
Primjena ove odredbe dolazi u obzir samo kad je rije o donoe-
nju poreznog rjeenja kojim bi trebalo poveati poreznu obvezu. U
suprotnom kada treba umanjiti poreznu obvezu, jer je ona pogreno
utvrena na tetu poreznog obveznika, tada se u svakom sluaju
mora donijeti novo rjeenje, odnosno tada nema mjesta slobodnoj
ocjeni poreznog tijela.

Porezna uprava je ovlatena procjenom utvrditi trinu

vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade koji je
plaen na bilo koji nain za nekretninu, manji od cijena koje
se postiu ili se mogu postii na tritu u trenutku nastanka
porezne obveze.
Procjenu trne vrijednosti nekretnine utvruje ovlateni slubenik
Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju trinih
200 10 / 2011
neoporezivi iznosi

RiPup info
Neoporezivi iznosi naknada, potpora i nagrada,
dnevnica i otpremnina, u 2011. godini
R. br. Vrsta isplate Doputena isplata
A NAKNADE
1 Naknade prijevoznih trokova na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka
2 Naknade trokova noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka
u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesene
3 Naknade trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom
odnosno pojedinane prijevozne karte
u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesene
4 Naknade trokova prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom
odnosno pojedinane prijevozne karte
5 Naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do 2,00 kn po prijeenom kilometru
B DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI IVOT
Dnevnice u zemlji (vie od 12 sati iznos do 170,00 kn, a od 8-12 sati iznos
1 do 170,00 kn dnevno (pola dnevnice do 85,00 kn dnevno)
do 85,00 kn, za udaljenost najmanje 30 km)
Terenski dodatak u zemlji (za udaljenost najmanje 30 km na ime pokria trokova
2 do 170,00 kn dnevno
prehrane i drugih trokova radnika na terenu u zemlji, osim trokova smjetaja)
Terenski dodatak u inozemstvu (za udaljenost najmanje 30 km na ime pokria trokova
3 do 250,00 kn dnevno
prehrane i drugih trokova radnika na terenu u zemlji, osim trokova smjetaja)
4 Pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno
5 Pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno
6 Naknada za odvojeni ivot od obitelji do 1.600,00 kn mjeseno
7 Dnevnice u inozemstvu *vidjeti pregled visina dnevnica za inozemstvo
C OTPREMNINE I DAROVI
1 Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn
2 Dar djetetu do 15 godina starosti do 600,00 kn godinje
3 Dar radniku do 400,00 kn godinje (samo u naravi)
4 Prigodne nagrade (boinica, naknade za godinji odmor i sl.) sveukupno do 2.500,00 kn godinje
5 Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz do 6.400,00 kn za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca
6 Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti do 8.000,00 kn za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca
D POTPORE
1 Zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godinje
2 U sluaju smrti radnika do 7.500,00 kn
3 U sluaju smrti lana ue obitelji radnika do 3.000,00 kn
4 Zbog bolovanja radnika dueg od 90 dana do 2.500,00 kn godinje
5 Potpora za novoroeno dijete do 3.326,00 kn
E NAGRADE RADNICIMA
1 - 10 godina radnog staa do 1.500,00 kn
- 15 godina radnog staa do 2.000,00 kn
- 20 godina radnog staa do 2.500,00 kn
- 25 godina radnog staa do 3.000,00 kn
- 30 godina radnog staa do 3.500,00 kn
- 35 godina radnog staa do 4.000,00 kn
- 40 godina radnog staa i svakih narednih 5 godina do 5.000,00 kn
F STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTINI RAD
1 Stipendije do 1.600,00 kn mjeseno
2 Nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada do 1.600,00 kn mjeseno
3 Naknade za rad posredstvom uenikih i studenskih udruga do 50.000,00 kn godinje

10 / 2011 201
 radni odnosi
RiPup info
Radni odnosi
Otpremnine
Tko ima pravo na otpremninu prema
Zakonu o radu?
Pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu na-
kon 2 godine neprekidnog rada (kod tog poslodavca), osim ako se otkazuje iz ra-
zloga uvjetovanih ponaanjem radnika. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno
odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosjene bruto mjesene plae koju je radnik
ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu
rada kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu.
Primjer:
poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih ra-
zloga
bruto plaa radnika u prethodna 3 mjeseca:
5.000,00 kn, 6.500,00 kn i 6.500,00 kn
radnik radio kod poslodavca neprekidno 5 godina
1/3 prosjene bruto 5.000,00 + 6.500,00 + 6.500,00
mjesene plae
=
3
x 33,3334%
= 2.000,00 kn
Pravo na otpremninu = 2.000,00 kn x 5 god.
= 10.000,00 kn
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
nije odreeno drukije, ukupan iznos otpremnine ne moe biti vei od 6 prosjenih
mjesenih plaa koj e je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o
radu.
Otpremnina se moe neoporezivo isplatiti, sukladno l. 13. st. 2. t. 21. Pravil-
nika o porezu na dohodak, kod osobno i poslovno uvjetovanih otkaza, do visine
6.400,00 kuna za svaku navrenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugo-
vor o radu). Iznimno, otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu
se isplatiti do 8.000,00 kuna za svaku navrenu godinu rada kod poslodavca (koji
otkazuje ugovor o radu).
Iznos neoporezive otpremnine NE upisuje se u ID obrazac niti u R-Sm obrazac.
Iznos oporezive otpremnine unosi se u ID obrazac zajedno s plaom, te se popu-
njava zaseban R-Sm obrazac koji ima sljedee specifine oznake:- Vrsta obrauna/
ispravka: 03 , Vrsta obveznika: 01 , Osnova obrauna: 17 - vie o popunjavanju
R-Sm obrasca u navedenom sluaju vidjeti u RiPup-u br. 4/2010 str. 162.
Otpremnina kada radnik otkazuje ugovor
o radu i kod sporazumnog raskida
ugovora o radu
Prema odredbama Zakona o radu, ako radnik otkazuje ugovor o radu ili se spo-
razumno raskida ugovor o radu, radnik nema pravo na otpremninu osim ako to
pravo nije navedeno u nekom drugom izvoru radnog prava (ugovor o radu, pravilnik
o radu, kolektivni ugovor) ili se sporazumno dogovore radnik i poslodavac. Kod
isplate takve otpremnine u cijelosti se obraunavaju propisani doprinosi (iz i na
osnovicu), porez na dohodak i prirez (ako ga ima), tj. iznos otpremnine u cijelosti se
smatra dohotkom od nesamostalnog rada. Iznos otpremnine unosi se u ID obra-
zac zajedno s plaom, te se popunjav a zaseban R-Sm obrazac koji ima sljedee
specifine oznake: - Vrsta obrauna/ispravka: 03 , Vrsta obveznika: 01 , Osnova
obrauna: 17 - vie o popunjavanju R-Sm obrasca u navedenom sluaju vidjeti
u RiPup-u br. 11/2006 str. 82.
Otkazni rokovi
...kada poslodavac otkazuje ugovor o radu
U sluaju kada poslodavac redovito otkazuje ugovor o radu radniku, sukladno
Zakonu o radu, otkazni rok je najmanje:
dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno manje od 1 godine,
202
mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca pro-
veo neprekidno 1 godinu,
mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog po-
slodavca proveo neprekidno 2 godine,
dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca pro-
veo neprekidno 5 godina,
dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog po-
slodavca proveo neprekidno 10 godina,
tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno 20 godina. Iznimno, otkazni rok radniku koji je kod poslodav-
ca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, poveava se za dva
tjedna ako je radnik navrio 50 godina ivota, a za mjesec dana ako je
navrio 55 godina ivota.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog krenja obveza iz radnog odnosa
(otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika) utvruje se otkazni rok u duini
polovice otkaznih rokova koji su prije navedeni.
Kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka.
kada radnik otkazuje ugovor o radu
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana,
osim ako on za to ima osobito vaan razlog. Kod izvanrednog otkaza ugovora o radu
nema otkaznog roka.
Primjena
najpovoljnijeg prava za radnika
Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pra-
vilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca,
kolektivnim ugovorom ili zakonom primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo,
ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukije odreeno. Primjerice, ako
je trajanje godinjeg odmora ureeno i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu,
primjenjuje se ono pravo, u svezi trajanja godinjeg odmora, koje je za radnika
najpovoljnije.
Primjena kolektivnih ugovora
Poslodavac koji nije potpisnik kolektivnog ugovora ne mora ga primje-njivati.
Meutim, ako postoji javni interes ministar nadlean za rada moe na prijedlog
stranke kolektivnog ugovora proiriti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje
nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile.
Nadleni ministar za rad iskoristio je ovu zakonsku mogunost, te je proirio
primjenu kolektivnih ugovora za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva,
humanitarnog razminiravanja, drvnu i papirnu industriju i putnike agencije na sve
poslodavce i radnike koji obavljaju navedene djelatnosti.
Dakle, bez obzira da li su poslodavci koji obavljaju djelatnosti graditeljstva,
trgovine, ugostiteljstva, humanitarno razminiravanje, putnike agencije, drvna i
papirna industrija, potpisnici kolektivnih ugovora za svoje djelatnosti, te bez obzira
koliko imaju zaposlenih radnika, obvezni su primjenjivati prije navedene kolektivne
ugovore. Ako poslodavce obvezuje primjena vie granskih proirenih kolektivnih
ugovora, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.
Navedeni kolektivni ugovori objavljeni su u sljedeim Narodnim novinama:
KOLEKTIVNI UGOVOR
DJELATNOST OBJAVA U NAR. NOV.
Trgovina 41/98 i 79/05
Graditeljstvo 12/08 - proieni tekst
Ugostiteljstvo 69/02, 139/04 i 95/10
Putnike agencije 94/02, 126/10 i 108/11
Humanitarno razminiravanje 22/07
Drvna i papirna industrija 123/08
Zakon o minimalnoj plai (Nar. nov., br. 67/08), propisuje najnii mjeseni iznos
bruto plae koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Pravo na mi-
nimalnu plau imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj. Minimalna bruto
plaa za razdoblje od 1. lipnja 2011. do 31. svibnja 2012. iznosi 2.814,00 kuna.
U nastavku na idue dvije strane prikazujemo neka od prava radnika koja su
propisana odreenim kolektivnim ugovorima.
10 / 2011
radni odnosi

RiPup info
PRAVO RADNIKA TRGOVINA OBRT* GRADITELJSTVO UGOSTITELJSTVO
I NKV 2.652,99 Kn**
Za najjednostavnije poslove ne moe biti
II PKV-NSS 2.917,72 Kn
nia od 36% prosjene isplaene bruto
III KV 3.314,23 Kn
plae u RH.
IV SSS 3.568,44 Kn
1.600,00 kn bruto mnoi se s koefici- Osnovna plaa utvruje se temeljem
Najnia osnovna V VKV 4.064,48 Kn Prema sloenosti poslova pripadajueg
jentom sloenosti poslova pripadajueg statistikog podatka o kretanju i iznosu
mjesena plaa VI VS 4.617,76 Kn radnog mjesta**
radnog mjesta** prosjene plae u RH koji objavljuje
VII VSS 4.926,32 Kn
Dravni zavod za statistiku za cijelu pret-
VIII VSS-Mr 5.663,67 Kn
hodnu kalendarsku godinu, a primjenjuje
IX VSS-Dr 6.524,19 Kn
se od 1. svibnja tekue godine.**
X VSS-Dr spec. 7.019,21 Kn
Osnovna plaa radnika poveava se za
Osnovna plaa poveava se za svaku Osnovna plaa radnika uveava se za svaku Osnovna plaa poveava se za svaku
Dodatak na radni sta svaku navrenu godinu radnog
navrenu godinu radnog staa za 0,5% navrenu godinu staa za 0,5%. navrenu godinu radnog staa za 0,5%
staa za 0,5%
Poveanje plae do 96 sati godinje - 25%
50% 50% 50%
za prekovremeni rad due od 96 sati godinje - 50%
Poveanje plae
30% 30% 30% 30%
za rad nou
Poveanje plae
35% 35% 35% 30%
za rad nedjeljom
Poveanje plae
za rad na dane blagdana i 50% 50% 50% 50%
Uskrsa, te neredne dane
Poveanje plae
10% 10% 10%
za rad u drugoj smjeni
Poveanje plae
15% 10%
za dvokratni rad
Regres do 1.600,00 kn 1.500,00 kn
U visini prosjene plae radnika ispla-
Naknada plae
U visini prosjene plae koju je dobio u prethodna ene za rad u tuzemstvu u prethodna 3
za dane godinjeg U visini plae kao da je radio U visini plae kao da je radio
3 mjeseca. mjeseca ili za prethodni mjesec, ovisno
odmora
to je povoljnije za radnika
U visini utvrenoj propisima o zdravstve- U visini utvrenoj propisima o zdravstve-
Najmanje u visini 80% osnovice
Bolovanje do 42 dana (na nom osiguranju. nom osiguranju.
utvrene propisima o zdravstvenom
teret poslodavca) Iznimno, 100% zbog profesionalne bolesti Iznimno, 100% zbog profesionalne bolesti
osiguranju
ili ozljede na radu ili ozljede na radu
Dnevnice za slubeno
130,00 kn 170,00 kn 150,00 - 170,00 kn 170,00 kn
putovanje u zemlji
- 170,00 kn
- Radnik kojemu je osoguran besplatni smjetaj ili
Terenski dodatak 80,00 - 170,00 kn 170,00 kn
besplatna prehrana, terenski dodatak se umanjuje
za 50%
Naknada za odvojeni
1.600,00 kn 1.500,00 kn mjeseno 400,00 - 1.500,00 kn mjeseno 1.600,00 kn mjeseno
ivot
Radnik kojemu je odobreno koritenje vlastitog
osobnog vozila za svaki prijeeni kilometar ima
Upotreba privatnog
30% cijene litre benzina (eurosuper 95) pravo na naknadu u skladu s Pravilnikom o
automobila 2,00 kn po prijeenom kilometru 2,00 kn po prijeenom kilometru
po prijeenom kilometru porezu na dohodak. Uporaba vlastitog osobnog
u slubene svrhe
automobila u lokalnoj gradskoj vonji ureuje se
nalogom poslodavca.
Potpora zbog smrti
7.500,00 kn 7.500,00 kn 7,500,00 kn 7.500,00 kn
radnika
Potpora zbog smrti lana
3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn
ue obitelji
Potpora zbog invalidnosti Poslodavac moe isplatiti do 2.500,00 Poslodavac moe isplatiti do 2.500,00 Potpora zbog nastanka teke invalidnosti
2.500,00 kn
radnika kn godinje kn godinje radnika - 2.500,00 kn
Potpora za bolovanje Poslodavac moe isplatiti 2.500,00 Poslodavac moe isplatiti do 2.500,00
2.500,00 kn
dueg od 90 dana kn godinje kn godinje
Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu Moe se isplatiti Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za
za neprekidni radni sta navren kod jubilarna nagrada neprekidni radni sta navren kod istog neprekidni radni sta navren kod istog
istog poslodavca: zaneprekinuti rad kod poslodavca: poslodavca za navrenih: poslodavca za navrenih:
10 godina - 1.000,00 kn, za 10 godina: 300 - 1.500 kn, 10 godina - 1.500,00 kn, 10 godina - 1.500,00 kn,

15 godina - 1.300,00 kn, za 15 godina: 500 - 2.500 kn, 15 godina - 2.000,00 kn, 15 godina - 2.000,00 kn,
Jubilarne nagrade
20 godina - 1.700,00 kn, za 20 godina: 600 - 3.000 kn, 20 godina - 2.500,00 kn, 20 godina - 2.500,00 kn,

25 godina - 2.100,00 kn, za 25 godina: 700 - 3.500 kn, 25 godina - 3.000,00 kn, 25 godina - 3.000,00 kn,

30 godina - 2.500,00 kn, za 30 godina: 800 - 4.000 kn, 30 godina - 3.500,00 kn, 30 godina - 3.500,00 kn,

35 godina - 2.900,00 kn. za 35 godina: 1.000 - 4.500 kn, 35 godina - 4.000,00 kn, 35 godina - 4.000,00 kn,

za 40 godina: 1.500 - 5.000 kn. 40 godina - 5.000,00 kn. 40 godina - 5.000,00 kn.

Otpremnina
8.000,00 kn 4.000,00 kn 8.000,00 kn 8.000,00 kn
za umirovljenje

10 / 2011 203
 radni odnosi
RiPup info
PRAVO RADNIKA TRGOVINA
Poslodavac moe osigurati poklon djeci
do 12 godina starosti, roditelju - nosite-
Poklon djeci
lju zdravstvenog osiguranja djeteta za
boine blagdane u iznosu 400,00 kn
a) radni sta:
od 1-5 godina - 1 dan;
od 5-10 godina - 2 dana;
od 10-15 godina - 4 dana;
Trajanje godinjeg od 15-20 godina - 6 dana;
odmora na 18 dana od 20-30 godina - 8 dana;
dodaje se jo:*** preko 30 godina - 10 dana;
b) zdravstveno stanje zaposlenika -
do 3 radna dana
c) socijalne prilike zaposlenika -
do 3 radna dana.
Radnik ima pravo na osloboenje od
obveze rada uz naknadu plae do ukupno
najvie 7 radnih dana u kalendarskoj
godini u sluajevima:
sklapanja braka - 3 dana;
roenja djeteta - 3 dana;
smrti suprunika, djeteta ili roditelja
- 5 dana;
smrti roditelja suprunika, djedova ili
baka, brae ili sestara - 3 dana;
selidbe u drugo mjesto - 3 dana;
Plaeni dopust selidbe u istome mjestu - 2 dana;
element. nepogode koje su prouzroi-
le tea oteenja ili unitenja objekata
za stanovanje zaposlenika - 5 dana;
kao dobrovoljni davatelj krvi - 1 dan;
radi traenja lanova obitelji (djece,
suprunika, roditelja, brae i sestara)
nestalih u Domovinskom ratu - 3 dana.
Ako se tijekom kalendarske godine
ponovi neki od smrtnih sluajeva radnik
ima pravo na opetovano odsustvovanje
s rada uz naknadu plae.
za prvu i drugu godinu srednje kole,
vie kole i fakulteta - 15 posto pro-
sjene osnovne plae takvog radnog
mjesta kod poslodavca, a najvie
Naknade uenicima
400,00 kuna
i studentima za vrijeme
za treu i etvrtu godinu srednje kole III godina 6 kn po satu,
obvezne prakse
i treu i etvrtu godinu fakulteta - 30%
prosjene osnovne plae takvog
radnog mjesta kod poslodavca, a
najvie 800,00 kuna.
*Napomena: dana 27. studenog 2007. potpisan je novi Kolektivni ugovor poslodavca i radnika u obrtu. Meutim, ministar nadlean za rad jo uvijek nije proirio primjenu nave-
denog kolektivnog ugovora te je za sada jo uvijek obvezujui samo za njegove potpisnike.
**Ako je ukupna bruto plaa radnika prema kolektivnom ugovoru manja od minimalne plae propisane Zakonom o minimalnoj plai (Nar. nov., br. 67/08), radnik ima pravo na
minimalnu bruto plau u iznosu od 2.814,00 kuna prema Zakonu o minimalnoj plai.
***Ako je ukupan broj dana godinjeg odmora prema kolektivnom ugovoru manji od 4 tjedna, tada radnik, sukladno Zakonu o radu, ima pravo na godinji odmor od najmanje 4
tjedna.
204
OBRT*
Dar djetetu do 15 godina starosti u visini 400,00
kn godinje
1. PREMA GODINAMA STAROSTI:
do 20 godina ivota 1 radni dan
od 20 do 30 godina ivota 2 radna dana
od 30 do 40 godina ivota 3 radna dana
od 40 do 50 godina ivota 4 radna dana
od 50 do 60 godina ivota 5 radnih dana
vie od 60 godina ivota 6 radnih dana
2. PREMA DULJINI STAA:
sa staom od 0 do 5 godina 1 radni dan
sa staom od 5 do 10 godina 2 radna dana
sa staom od 10 do 15 god. 3 radna dana
sa staom od 15 do 20 god. 5 radnih dana
sa staom od 20 do 25 god. 7 radnih dana
sa staom preko 25 godina 9 radnih dana
3. PREMA OCJENI POSLODAVCA ZA:
strunu spremu ili uvjete rada ili djelotvornost i
kvalitetu rada 1 radni dan
za rad u smjenama 2 radna dana
za socijalne uvjete (samohrani roditelj) 2 radna
dana
Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s
time da broj ostvarenih dana po kriteriju iz toke 3
ne moe biti manji od 1 niti vei od 5 radnih dana.
Broj radnih dana utvren prema kriterijima toki
1, 2 i 3 pribraja se na zakonski minimum trajanja
godinjeg odmora od 18 radnih dana, s time da
ukupno trajanje godinjeg odmora ne moe biti
due od 30 radnih dana.
sklapanje braka 3 dana,
roenje djeteta 3 dana,
smrt lana ue obitelji (suprunik, dijete, roditelj,
brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez ro-
ditelja uzeto na uzdravanje osoba koju je prema
odredbama zakona radnik duan uzdravati ako
su ivjeli u zajednikom kuanstvu) 4 dana,
smrt lana ue obitelji (suprunik, dijete,
roditelj,brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete
bez roditelja uzeto na uzdravanje, osoba koju je
prema odredbama zakona radnik duan uzdra-
vati), ako nisu ivjeli u zajednikom kuanstvu
2 radna dana,
smrt lana ire obitelji (svekar, svekrva, punica,
tast, snaha, zet) 2 radna dana,
smrt lana ire obitelji, ako putovanje u oba
smjera traje due od dana 3 radna dana,
selidba u jednome mjestu 1- 2 radna dana
selidba u drugo mjesto udaljeno vie od 100
kilometara 1-3 radna dana,
otklanjanje tetnih posljedica nastalih elemen-
tarnim nepogodama na objektima za stanovanje
radnika 1-5 radnih dana.
I godina 4 kn po satu,
II godina 5 kn po satu,
IV godina 7 kn po satu.
GRADITELJSTVO
Poslodavac moe jednom godinje, rad-
nikovom djetetu do 15 godina starosti,
osigurati poklon do 400,00 kn
Radnik ima pravo na dar u
naravi 400 kn godinje.
za svake navrene dvije godine radnog
staa - 1 dan;
radniku invalidu rada i invalidu
Domovinskog rata s vie od 50%
invaliditeta - 5 dana;
radnici majci s dvoje ili vie djece do 7
godina ivota - 3 dana;
Ukupno trajanje godinjeg odmora
radnika ne moe iznositi vie od 30
radnih dana.
sklapanje braka - 3 dana;
roenje djeteta - 2 dana:
smrt branog suprunika, djeteta ili
roditelja - 4 dana;
smrt roditelja branog suprunika,
djedova i baka, brae i sestara - 1 dan;
selidbe u istome mjestu ili u drugo
mjesto - 1 dan;
uklanjanje tetnih posljedica
elementarnih nesrea na stambenim i
gospodarskim objektima - 4 dana;
teke bolesti lana ue obitelji (rodite
lji, djeca) izvan mjesta stanovanja - 2
dana;
u sluaju dobrovoljnog darivanja
krvi - 1 dan.
Tijekom kalendarske godine radnik ima
pravo na plaeni dopust do najvie 7
radnih dana.
600,00 - 1.250,00 kn
UGOSTITELJSTVO
Poslodavac je duan jednom godinje
radniku nositelju zdravstvenog osigura
nja djeteta, a koji ima dijete do navrene
15-te godine starosti, osigurati prigodni
dar ili isplatiti novac za dar, najmanje u
iznosu 600,00 kn
a) s osnova sloenosti poslova:
radniku na radnom mjestu sa VII
stupnjem obrazovanja - 4 dana;
radniku na radnom mjestu sa VI
stupnjem obrazovanja - 3 dana;
radniku na radnom mjestu sa IV i V
stupnjem obrazovanja - 2 dana;
radniku na radnom mjestu do IV
stupnja obrazovanja - 1 dan;
b) s osnova radnog staa, na svake tri
godine radnog staa radnika - 1 dan;
c) s osnova invalidnosti i tjelesnog
oteenja - 1 dan;
d) samohrani roditelj - 2 dana.
Najkrae trajanje godinjeg odmora koji
se utvruje po prethodno navedenim
osnovama ne moe biti krae od 20 dana
ako se subota ne uraunava u godinji
odmor odnosno 24 dana ako se subota
uraunava u godinji odmor.
sklapanje braka - 5 radnih dana;
roenje djeteta - 3 radna dana;
smrt suprunika, roditelja, djece - 7
radnih dana;
smrti brae, sestara, djedova, baka,
roditelja suprunika, brae i sestara
suprunika - 2 radna dana;
selidbe u isto mjesto - 2 radna dana;
selidbe u drugo mjesto - 3 radna dana;
teke bolesti ili lijeenja lana ue
obitelji - 3 radna dana;
elementarne nesree veih razmjera -
5 radnih dana;
dobrovoljno davanje krvi za svako
davanje - 1 radni dan;
kolovanje, osposobljavanje, obrazova
nje - 6 radnih dana.
Uenicima i studentima pripada nagrada
srazmjerno vremenu provedenom na
radu, a najvie do visine neoporezivog
dijela propisanog zakonom, i to:
a) uenicima I. razreda 30%, II. razreda
40%, III. razreda 50% i IV. razreda 60%
najnie osnovne plae kod poslodavca,
b) studentima I. godine 50%, II. godine
60%, III. godine 70% i IV. godine 80%
najnie osnovne plae kod poslodavca
10 / 2011
radni odnosi

RiPup info
I. Pregled neoporezivih iznosa dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo
(Nar. nov., br. 8/06)

DRAVA IZNOS DNEVNICE DRAVA IZNOS DNEVNICE

AFGANISTAN 35,00 USD REPUBLIKA KOREJA 70,00 USD
ALBANIJA 30,00 EUR KUBA 35,00 USD
ALIR 40,00 USD KUVAJT 70,00 USD
ANDORA 70,00 EUR LATVIJA 40,00 EUR
ANGOLA 35,00 USD LIBANON 35,00 USD
ARGENTINA 50,00 USD LIBERIJA 40,00 USD
ARMENIJA 50,00 USD LIBIJA 40,00 USD
AUSTRALIJA 85,00 USD LITVA 40,00 EUR
AUSTRIJA 70,00 EUR LUXEMBURG 80,00 EUR
AZERBEJDAN 50,00 USD MAARSKA 50,00 EUR
BELGIJA 70,00 EUR MAKEDONIJA 30,00 EUR
BJELORUSIJA 50,00 USD MALEZIJA 40,00 USD
BOLIVIJA 40,00 USD MALTA 60,00 EUR
BRAZIL 40,00 USD MEKSIKO 35,00 USD
BOSNA I HERCEGOVINA 30,00 EUR MOLDOVA 40,00 USD
BUGARSKA 40,00 EUR KNEEVINA MONAKO 70,00 EUR
CIPAR 60,00 EUR MOZAMBIK 35,00 USD
EKA 50,00 EUR NIZOZEMSKA 70,00 EUR
ILE 40,00 USD NORVEKA 80,00 EUR
DANSKA 70,00 EUR NOVI ZELAND 70,00 USD
EGIPAT 40,00 USD NJEMAKA 70,00 EUR
ESTONIJA 40,00 EUR PAKISTAN 40,00 USD
ETIOPIJA 35,00 USD PERU 35,00 USD
FILIPINI 40,00 USD PANAMA 50,00 USD
FINSKA 70,00 EUR POLJSKA 40,00 EUR
FRANCUSKA 70,00 EUR PORTUGAL 60,00 EUR
GRUZIJA 50,00 USD RUMUNJSKA 40,00 EUR
HELENSKA REPUBLIKA (GRKA) 60,00 EUR RUSKA FEDERACIJA 50,00 USD
HONG KONG 95,00 USD SAUDIJSKA ARABIJA 50,00 USD
INDIJA 40,00 USD SENEGAL 35,00 USD
INDONEZIJA 40,00 USD SINGAPUR 85,00 USD
IRAN 60,00 USD SIRIJA 50,00 USD
IRAK 60,00 USD SJEDINJENE AMERIKE DRAVE 95,00 USD
REPUBLIKA IRSKA 70,00 EUR SLOVAKA 50,00 EUR
ISLAND 80,00 EUR SLOVENIJA 50,00 EUR
ITALIJA 70,00 EUR SRBIJA I CRNA GORA 30,00 EUR
IZRAEL 70,00 USD SUDAN 35,00 USD
JAMAJKA 35,00 USD PANJOLSKA 60,00 EUR
JAPAN 85,00 USD VICARSKA 80,00 EUR
JEMEN 35,00 USD VEDSKA 80,00 EUR
JORDAN 35,00 USD TADIKISTAN 50,00 USD
JUNOAFRIKA REPUBLIKA 50,00 USD TUNIS 35,00 USD
KANADA 85,00 USD TURKMENISTAN 50,00 USD
KAZAHSTAN 50,00 USD TURSKA 50,00 EUR
KENIJA 35,00 USD UKRAJINA 50,00 USD
KINA 50,00 USD UZEBEKISTAN 50,00 USD
KIRGIZIJA 50,00 USD UJEDINJENO KRALJEVSTVO VELIKE BRITANIJE
70,00 EUR
KOLUMBIJA 40,00 USD I SJEVERNE IRSKE
KONGO 35,00 USD UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI 50,00 USD
DEMOKRATSKA NARODNA REPUBLIKA KOREJA 40,00 USD OSTALE NESPOMENUTE DRAVE 35,00 USD

10 / 2011 205
RiPup info

Neoporezivi iznos naknade za upotrebu privatnog

automobila u slubene svrhe kod poduzetnika i obrtnika
Datum Cijena 1 l benzina u kn
(30%) cijene u kn
(eurosuper 95) (cijena po km)
od 13.1.2004. 6.47 1.94
od 23.3.2004. 6.75 2.03
od 1.4.2004. 6.90 2.07
od 13.4.2004. 6.95 2.09
od 20.4.2004. 7.15 2.15
od 4.5.2004. 7.24 2.17
od 11.5.2004. 7.34 2.20
od 8.6.2004. 7.16 2.15
od 15.6.2004. 7.10 2.13
od 6.7.2004. 7.03 2.11
od 13.7.2004. 7.18 2.15
od 3.8.2004. 7.26 2.18
od 24.8.2004. 7.30 2.19
od 31.8.2004. 7.22 2.17
od 28.9.2004. 7.40 2.22
od 9.11.2004. 7.27 2.18
od 16.11.2004. 7.17 2.15
od 7.12.2004. 6.87 2.06
od 14.12.2004. 6.72 2.02
od 1.1.2005. 2.00
Napomena: Sukladno l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09,146/09 i 123/10) neoporeziva naknada
za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe iznosi do 2,00 kn po prijeenom kilometru.

Osnovice i stope doprinosa, poreza i prireza,

pregled sati rada u 2011. godini
I. Doprinosi iz i na plae za dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika
kod pravnih i fizikih osoba ostvaren u 2011. godini
DOPRINOSI IZ PLAE %
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 15,00
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (II. stup) 5,00
Ukupno stope doprinosa iz plae 20,00
DOPRINOSI NA PLAE %
Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje 15,00
Doprinos za zapoljavanje 1,7* 1,60** 1,60***
ili ili
Poseban doprinos za zapoljavanje osoba s invaliditetom 0,10 0,20
Poseban doprinos za prava u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti 0.50
Ukupno stope doprinosa na plae 17.20
*Poslodavci koji zapoljavaju 20 ili manje radnika plaaju samo doprinos za zapoljavanje 1,7%.
** Poslodavci koji zapoljavaju vie od 20 radnika plaaju doprinos za zapoljavanje 1,6% i doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom 0,1%.
***Poslodavac u tzv. dravnom sektoru (koji obuhvaa tijela dravne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i podrune /regionalne/ samouprave, javne
slube, izvanproraunski fondovi, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica
lokalne i podrune /regionalne/ samouprave) duan je na svakih 35 zaposlenih imati jednu zaposlenu osobu s invaliditetom. Ako nema zaposlenu osobu s invaliditetom,
takav poslodavac (iz dravnog sektora) kod isplate plae obraunava doprinos za zapoljavanje 1,6% i doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom 0,2%.
Detaljnije o obveznicima obrauna posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanje osoba s invaliditetom pisali smo u RiPup-u br. 12/2005 str. 162. do 168.
Najnia mjesena osnovica za obraun doprinosa za puno radno vrijeme koja se odnosi na plae za 2011. godinu je 2.679,95 kn (0,35 x 7.657,00). Najvia mjesena
osnovica za obraun doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2011. godinu je 45.942,00 kn (6 x 7.657,00 ). Minimalna bruto plaa za razdoblje od 1. 6. 2011. do 31. 5. 2012.
iznosi 2.814,00 kn.

206 10 / 2011
osnovice i stope doprinosa...

RiPup info
II. Pregled najniih mjesenih bruto plaa za potpisnike kolektivnog
ugovora za obrtnitvo, malo i srednje poduzetnitvo
Skupina sloenosti posla Najnia mjesena bruto plaa u kn
I. NKV 2.652,99**
II. PKV-NSS 2.917,72
III. KV 3.314,23
IV. SSS 3.568,44
V. VKV 4.064,48
VI. VS 4.617,76
VII. VSS 4.926,32
VIII. VSS - Mr. 5.663,67
IX. VSS - Dr. 6.524,19
X. VSS - Dr. spec. 7.019,21
*Napomena: dana 27. studenog 2007. potpisan je novi Kolektivni ugovor poslodavca i radnika u obrtu. Meutim, nadlean ministar nije proirio primjenu navedenog kolektivnog
ugovora te je za sada jo uvijek obvezujui samo za njegove potpisnike.
** Ako je ukupna bruto plaa radnika prema kolektivnom ugovoru manja od minimalne plae propisane Zakonom o minimalnoj plai (Nar. nov., br. 67/08), radnik ima
pravo na minimalnu bruto plau za puno radno vrijeme u iznosu 2.814,00 kuna.

III. Pregled doprinosa za mirovinsko IV. Pregled sati rada

osiguranje na plae radnika kojima po mjesecima u 2011. godini
se sta rauna s poveanim
trajanjem (beneficirani radni sta) Sijeanj 168 Srpanj 168
Veljaa 160 Kolovoz 184
Sveukupno stopa Stope doprinosa
Za 12 mjeseci staa za radnike u Oujak 184 Rujan 176
doprinosa za radnike
koji se radnicima u I. stupu Travanj 168 Listopad 168
I. stup II. stup
rauna kao
% % % Svibanj 176 Studeni 176
14 mjeseci 4.86 3.61 1.25 Lipanj 176 Prosinac 176
15 mjeseci 7.84 5.83 2.01
UKUPNO sati rada u 2011. godini 2080
16 mjeseci 11.28 8.39 2.89
Napomena: Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je
18 mjeseci 17.58 13.07 4.51 radno vrijeme rasporeeno u 5 radnih dana (od ponedjeljka do petka)

V. Blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj

1. sijenja Nova godina 25. lipnja Dan dravnosti

6. sijenja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
24. i 25. travnja Uskrs i Uskrsni ponedjeljak 15. kolovoza Velika Gospa
1. svibnja Praznik rada 8. listopada Dan neovisnosti
22. lipnja Dan antifaistike borbe 1. studenoga Svi sveti
23. lipnja Tijelovo 25. prosinca Boi
26. prosinca prvi dan po Boiu, Sveti Stjepan.
Graani Republike Hrvatske koji Boi slave na dan 7. sijenja, kao i graani islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te idovske vjerois-
povijedi u dane Ro Haane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi te dane.
Ako koji od navedenih dana blagdana pada u nedjelju, blagdan, odnosno neradni dan, se ne prenosi na idui dan. Za navedene neradne dane (blagdana) radnici imaju
pravo na naknadu plae.

Stope poreza i prireza iz plae, osobni odbici

I. Pregled poreznih razreda i poreznih stopa

Porezna stopa Porezna osnovica - mjeseno

12 % do 3.600,00 kn (do 2 x 1.800,00)
25 % na iduih 7.200,00 kn (od 2,0 do 6,0 x 1.800,00)
40 % na poreznu osnovicu iznad 10.800,00 kn (od 6,0 x 1.800,00)

10 / 2011 207
 stope poreza i prireza iz plae
RiPup info

II. Pregled stopa prireza

(zakljuno s objavom u Nar. nov., br. 112/11)

Stopa Primjenjuje Stopa Primjenjuje Stopa Primjenjuje

Naziv Nar. nov., broj Naziv Nar. nov., broj Naziv Nar. nov., broj
(%) se od/na (%) se od/na (%) se od/na
Andrijaevci 8.00 6/03 1.1.2003. Kamanje 10.00 28/11 5.3.2011. Primoten 10.00 37/11 7.4.2011.
Antunovac 5.00 91/10 1.8.2010. Kanfanar 2.00 138/06, 147/09 1.1.2010. Proloac 5.00 9/02 1.1.2002.
Bale 1.00 2/02 i 93/04 1.9.2004. Kapela 8.00 12/02 i 31/02 1.2.2002. Promina 5.00 68/02 20.6.2002.
Barban 5.00 14/03 1.1.2003. Kaptol 10.00 115/01 1.1.2002. Puia 5.00 13/02 1.2.2002.
Bedenica 3.00 3/01 i 87/03 1.6.2003. Karlovac 12.00 77/11 15.7.2011. Pula 7.50 87/01 1.1.2002.
Bednja 10.00 35/06 1.4.2006. Karojba 5.00 107/01, 4/3 i 182/03 1.1.2002. Pua 10.00 109/01 1.1.2002.
Belica 1.00 174/04 1.1.2005. Katela 12.00 91/01 1.1.2002. Rakovec 3.00 73/02 1.7.2002.
Belie 10.00 155/05 7.1.2006. Katelir-Labinci 5.00 107/02 i 5/11 1.9.2002. Rakovica 8.00 31/11 24.3.2011.
Beli Manastir 1.00 39/02 i 151/05 1.1.2006. Kijevo 5.00 149/05 1.1.2006. Raa 6.00 2/02 1.1.2002.
Benkovac 5.00 4/01 i 4/03 1.1.2003. Kistanje 3.00 106/05 i 9/08 13.9.2005. Ravna Gora 7.50 14/02 i 19/02 1.1.2002.
Beretinec 7.00 147/05 1.1.2006. Klanjec 12.00 32/03 1.3.2003. Reetari 10.00 111/01 i 3/06 2.2.2006.
Bilice 10.00 26/03 15.2.2003. Klenovnik 7.00 155/02 1.1.2006. Ribnik 5.00 119/01 1.1.2002.
Bilje 5.00 6/01i 7/01 1.1.2002. Klina Sela 10.00 59/09 30.5.2009. Rijeka 12.00 108/01, 45/07 i 147/10 1.2.2011.
Biskupija 4.00 63/02 1.1.2002. Klotar Ivani 2.00 96/02 1.8.2002. Rovinj 6.00 133/06 1.1.2007.
Bistra 10.00 2/03 1.1.2003. Kneevi Vinogradi 5.00 109/01 i 89/06 1.1.2007. Rugvica 6.00 119/01 1.1.2002.
Bizovac 3.00 6/03 1.2.2003. Knin 5.00 29/03 6.3.2003. Runovii 6.00 119/01 1.1.2002.
Bjelovar 12.00 101/01 i 61/02 1.6.2002. Konavle 7.50 4/02 1.1.2002.
Rui 5.00 12/04 1.1.2004.
Blato 10.00 96/01 1.1.2002. Konanica 5.00 25/02 1.4.2002.
Sibinj 10.00 147/05 1.1.2006.
Bol 10.00 111/01, 187/04 i 49/05 1.1.2006. Konjina 5.00 109/01 1.1.2002.
Sinj 8.00 1/02 i 5/05 19.1.2005.
Borovo 10.00 105/02 1.9.2002. Korula 6.00 119/01 1.2.2002.
Sisak 10.00 59/06 1.7.2006.
Bonjaci 5.00 29/02 1.4.2002. Kraljevica 5.00 2/06 1.1.2006.
Skradin 5.00 136/06 1.1.2007.
Brckovljani 3.00 94/02 17.8.2002. Krai 6.00 117/02 i 39/05 1.5.2005.
Slatine 6.00 42/11 1.5.2011.
Brdovec 10.00 153/02 1.1.2003. Kravarsko 5.00 29/02 1.4.2002.
Slavonski Brod 8.00 36/10 i 146/10 1.4.2010.
Brela 5.00 70/04 1.6.2004. Kri 2.00 109/01 1.1.2002.
Slunj 5.00 119/01 1.1.2002.
Brestovac 5.00 27/10 2.3.2010. Krievci 10.00 150/05 1.1.2006.
Solin 10.00 119/01 1.1.2002.
Breznica 10,00 57/07 12.6.2007. Krnjak 8.00 115/01 1.1.2002.
Split 10.00 7/94 i 93/01 1.1.2002.
Brezniki Hum 3,00 68/11 1.7.2011. Kutina 12.00 142/10 i 69/11 25.12.2011.
Srainec 5.00 13/06 1.1.2006.
Brinje 10.00 3/02 1.1.2002. Labin 6.00 119/01 1.1.2002.
Stara Gradika 5.00 102/01 1.1.2002.
Brodski Stupnik 10.00 137/02 1.1.2003. Lanie 1.00 32/02 20.3.2002.
Stari Mikanovci 10.00 142/06 1.1.2007.
Buje 6.00 77/10 27.6.2010. Lastovo 3.00 10/07 i 30/07 6.2.2007.
Bukovlje 5.00 2/02 1.1.2002. Lepoglava 8.00 132/06 1.1.2007. Staro Petrovo Selo 10.00 111/01 1.1.2002.
Cerna 5.00 24/02 1.3.2002. Lipovljani 6.00 100/01 i 4/10 1.1.2002. Stupnik 6.00 15/02 1.1.2003.
Cernik 10.00 111/01 1.1.2002. Liane Ostrovike 6.00 137/10 1.1.2011. Sutivan 10.00 112/01 1.1.2002.
Cerovlje 2.00 96/02 i 149/02 1.9.2002. Linjan 5.00 112/01 1.1.2002. Sveti ur 5.00 3/10 1.1.2010.
Cestica 10.00 150/05 1.1.2006. Lokviii 7.00 158/02 1.1.2003. Sv. Nedelja (Labin) 3.00 94/02 1.1.2003.
Cista Provo 3.00 115/01 1.1.2002. Lovas 5.00 6/06 1.2.2006. Sv. Nedelja (Samobor) 6.00 89/09 1.9.2009.
Civljane 5.00 28/11 15.3.2011. Lovinac 3.00 10/07 1.1.2007. Sveti Ivan Zelina 12.00 86/02 27.7.2002.
Crikvenica 10.00 2/03 i 57/07 i 147/10 1.1.2003. Ludbreg 8.00 156/02, 146/05 i 74/08 1.1.2006. Sveti Lovre 1.00 65/04 1.7.2004.
abar 5.00 111/01 1.1.2002. Luka 5.00 65/02 1.7.2002. Sveti Petar u umi 7.00 2/02 1.1.2002.
aglin 5.00 1/02 1.1.2002. Lumbarda 5.00 119/01 1.1.2002. Svetvinenat 5.00 1/02 1.1.2002.
akovec 10.00 5/01 i 141/05 1.1.2006. Lupoglav 1.00 129/02 i 152/05 1.12.2002. ibenik 10.00 94/01 1.1.2002.
azma 10.00 147/05 1.1.2006. Magadenovac 2.00 22/03 20.2.2003. pii Bukovica 9,00 130/07 1.1.2008.
eminac 3.00 89/02 i 158/02 7.1.2003. Majur 5.00 44/10 22.4.2010. titar 10.00 8/07 1.1.2007.
Darda 5.00 22/02 28.2.2003. Makarska 10.00 187/04 1.1.2005. Tinjan 5.00 99/02 1.10.2002.
Davor 10.00 151/02 1.1.2003. Mali Bukovac 5,00 67/07 1.8.2007. Tisno 6.00 4/02 i 117/04 1.1.2002.
Delnice 5.00 3/02 1.1.2002. Marana 5.00 90/01 1.1.2002. Tordinci 5.00 85/02 1.7.2002.
Deanovac 5.00 158/02 1.1.2003. Marijanci 5.00 101/03 26.6.2003. Tribunj 6,00 52/11 1.1.2007.
Dicmo 8.00 144/09 1.1.2010. Marija Gorica 10.00 109/02 i 8/06 1.2.2006. Trnovec Bartoloveki 3.00 111/01 1.1.2002.
Donja Voa 10.00 6/06 21.1.2006. Markuica 5.00 131/03 22.8.2003. Trogir 8.00 119/01 1.1.2002.
Donji Andrijevci 8.00 114/01 1.1.2002. Medulin 5.00 119/01 1.2.2002. Trpanj 10.00 4/02 1.2.2002.
Donji Lapac 5,00 57/07 1.7.2007. Metkovi 10.00 3/02 1.1.2002. Tuepi 10.00 82/10 9.7.2010.
Donji Martijanec 5.00 91/01 1.1.2002. Milna 2.00 119/01 1.1.2002. Udbina 5.00 125/02 1.3.2002.
Donji Miholjac 8.00 109/03 1.8.2003. Mljet 10.00 17/02 i 60/07 1.1.2002. Umag 6.00 8/01, 8/02 i 3/03 1.1.2003.
Dragali 10.00 107/01 1.1.2002. Motovun 1.00 34/02 11.4.2002. Unei 5.00 67/10 8.6.2010.
Dra 2.00 108/01 1.1.2002. Mrkopalj 5.00 11/02 i 9/03 1.1.2002. Valpovo 8.00 48/03 1.5.2003.
Drenovci 5.00 1/02 1.1.2002. Mu 7.00 24/02 1.3.2002. Varadin 10.00 2/94, 4/97 i 140/02 1.1.2003.
Drni 5.00 7/02 1.1.2002. Murter 6.00 4/02 1.1.2002. Varadinske Toplice 10.00 99/05 1.1.2006.
Dubrava 6.00 146/10 1.2.2011. Naice 8.00 156/09 1.1.2010. Vela Luka 9.00 119/01 1.1.2002.
Dubrovako Primorje 8.00 38/10 31.3.2010. Negoslavci 5.00 122/02 26.10.2002. Velika Gorica 12.00 115/01 1.1.2002.
Dubravica 7.00 13/02 1.2.2002. Nova Gradika 12.00 105/01 i 146/05 1.1.2006. Velika Kopanica 7.00 119/01 i 2/02 1.1.2002.
Dubrovnik 15.00 2/02, 4/03, 138/04 i 64/11 1.1.2002. Nova Kapela 10.00 108/01 i 3/06 1.1.2002. Veliki Bukovec 5.00 55/07 7.6.2007.
Duga Resa 5.00 119/01 1.1.2002. Novi Marof 10.00 108/01 i 112/01 1.1.2002. Veliko Trgovie 7.50 119/01, 151/02 i 48/04 1.1.2003.
Dugopolje 8.00 114/01 1.1.2002. Novi Vinodolski 7.00 115/01 1.1.2002.
Vidovec 10.00 149/02 1.1.2003.
Dugo Selo 9.00 24/10 2.3.2010. Novska 10.00 77/10 1.7.2010.
Vinica 5.00 3/03 i 9/03 1.1.2003.
Dvor 5.00 2/02, 7/02 i 4/03 8.2.2002. Nutar 6.00 119/01, 9/02 i 12/08 1.1.2002.
Vinkovci 10.00 142/08 1.1.2009.
akovo 10.00 143/05 1.1.2006. Omi 8.00 31/10 18.3.2010.
Virovitica 10.00 3/02, 164/04 i 76/06 1.10.2006.
urenovac 8.00 86/10 1.7.2010. Opatija 7,5 126/07 1.1.2008.
Vinjan 5.00 136/06 1.1.2007.
Erdut 1.00 53/06 1.6.2006. Orle 5.00 112/02 1.7.2002.
Vis 3.00 89/11 29.7.2011.
Ervenik 3.00 133/04 1.1.2004. Osijek 13.00 115/01, 153/09 1.1.2010.
Visoko 10.00 146/05 1.1.2006.
Farkaevac 3.00 104/02 18.9.2002. Otoac 5.00 107/01 i 20/06 1.1.2002.
Viinada 1.00 44/04 15.4.2003.
Faana 3.00 115/01 1.1.2002. Otok 10.00 145/02 i 3/07 1.1.2007.
Vodice 6.00 7/11 1.1.2011.
Ferianci 10.00 71/10 1.7.2010. Ozalj 12.00 146/05 1.1.2006.
Vodnjan 5.00 158/02 1.1.2003.
Fuine 5.00 121/06 1.1.2007. Pazin 5.00 143/02, 154/09 1.1.2010.
Vojni 7.50 105/01 1.1.2002.
Garin 10.00 2/02 i 1/08 2.1.2008. Petlovac 5.00 119/01 1.1.2002.
Vrbanja 5.00 153/02 1.1.2003.
Garenica 10.00 45/02 4.5.2002. Petrijevci 5.00 2/03 1.1.2003.
Vrbje 3.00 115/01 1.1.2002.
Gornji Bogievci 5.00 21/06 1.3.2006. Petrinja 10.00 75/04 i 82/04 1.7.2004.
Gornji Kneginec 10.00 144/10 1.1.2011. Pian 2.00 3/02 i 15/02 1.2.2002. Vrbovec 12.00 24/02 1.4.2002.
Graac 7.00 37/08 1.5.2008. Pirovac 6.00 122/05 1.1.2006. Vrbovsko 6.00 52/10 6.5.2010.
Graie 5.00 138/02 1.1.2003. Pisarovina 3.00 10/05 1.1.2005. Vrgorac 10.00 2/02 1.1.2002.
Gradec 5.00 93/02 15.8.2002. Pleternica 10.00 91/05 1.8.2005. Vrhovine 5.00 11/03, 8/04,131/06 i 30/11 1.1.2007.
Grubino polje 10.00 143/06 1.1.2007. Plitvika jezera 5.00 15/02 i 19/02 1.1.2002. Vrlika 7.00 2/02 1.1.2002.
Hrvace 10.00 2/02 1.1.2002. Podbablje 6.00 142/03 i 8/06 1.2.2006. Zadvarje 1.00 14/02 1.1.2002.
Hrvatska Kostajnica 4.00 8/10 1.1.2010. Podcrkavlje 5.00 87/01 1.1.2002. Zagreb 18.00 87/01 i 103/01 1.1.2002.
Ilok 5.00 64/06 1.6.2006. Podgora 10.00 153/02 1.1.2003. Zagvozd 6.00 112/01 1.1.2002.
Imotski 12.00 98/01 1.1.2002. Podgora 5.00 137/10 1.1.2011. Zaprei 12.00 85/01 1.1.2002.
Ivanec 10.00 149/05 1.1.2006. Podstrana 8.00 119/01 1.1.2002. Zlatar 10.00 154/09 1.1.2010.
Ivani Grad 6.00 115/01 1.1.2002. Pokupsko 5.00 119/01 1.1.2002. Zlatar Bistrica 5.00 2/02 1.1.2002.
Ivankovo 10.00 103/01 1.1.2002. Polaa 10.00 4/10 1.2.2010. Zmijavci 8.00 1/02 1.1.2002.
Jagodnjak 3.00 19/02 i 112/03 1.4.2002. Popovac 3.00 111/01 i 7/02 1.1.2002. akanje 5.00 119/02 1.1.2003.
Jakovlje 5.00 138/05 1.1.2006. Popovaa 6.00 115/01, 154/09, 135/10 1.1.2011. minj 10.00 111/01, 67/03 i 5/08 19.1.2008.
Jaki 5.00 115/01 1.1.2002. Poega 10.00 40/07 23.4.2007. umberak 3.00 125/02 1.1.2003.
Jastrebarsko 9.00 106/01 1.1.2002. Pregrada 10.00 24/04 1.3.2004. upa Dubrovaka 10.00 88/01 1.1.2002.
Jelsa 10.00 153/05 1.1.2006. Preseka 3.00 80/02 1.7. 2002. upanja 12.00 82/02 1.8.2002.

208 10 / 2011
osobni odbici / srednji teajevi

RiPup info
III. Pregled OSOBNIH ODBITAKA

RED. BR. OSOBNI ODBITAK POREZNIH OBVEZNIKA FAKTOR MJESENI OSOBNI ODBITAK
1. 2. 3. 4.
1. Osnovni osobni odbitak 1,00 1.800,00
2. Uzdravani lan ue obitelji, te bivi brani drug za kojeg plaa alimentaciju 0,5 900,00
3. Uzdravano prvo dijete 0,5 900,00
4. Uzdravano drugo dijete 0,7 1.260,00
5. Uzdravano tree dijete 1,0 1.800,00
6. Uzdravano etvrto dijete 1,4 2.520,00
7. Uzdravano peto dijete 1,9 3.420,00
8. Uzdravano esto dijete 2,5 4.500,00
9. Uzdravano sedmo dijete 3,2 5.760,00
10. Uzdravano osmo dijete 4,0 7.200,00
11. Uzdravano deveto dijete 4,9 8.820,00
12. Uzdravano deseto dijete 5,9 10.620,00
13. Invalidnost poreznog obveznika; uzdravanog lana ue obitelji ili djeteta 0,3 540,00
14. Invalidnost 100% i tua njega i pomo 1,0 1.800,00
Napomena: Uzdravanim lanom ue obitelji i uzdravanom djecom ne smatraju se osobe iji oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i
drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, prelaze iznos esterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godinjoj razini (za 2011. godinu 10.800,00 kn),
pa porezni obveznik u tom sluaju ne moe za njih koristiti osobni odbitak.

Srednji teajevi kuna, fiksirani konverzijski

teajevi i eskontne stope
I. PREGLED SREDNJIH TEAJEVA ZA NEKE VALUTE PREMA TEAJNICI HNB-a
od 1. do 30. rujna 2011. godine u kunama
DATUM
Broj teajne liste 1 EUR (978) 1 USD (840) 1 GBP (826) 1 CHF (756) 100 JPY (392) 1 CAD (124)
PRIMJENE
168 01.09.2011. 7,470573 5,172094 8,414703 6,368232 6,752755 5,286656
169 02.09.2011. 7,478354 5,233644 8,489447 6,539309 6,794180 5,350089
170 03.09.2011. 7,478441 5,248765 8,509833 6,727637 6,835244 5,374374
171 06.09.2011. 7,476657 5,287593 8,543774 6,713952 6,882682 5,364225
172 07.09.2011. 7,486264 5,277220 8,507118 6,227655 6,834274 5,337039
173 08.09.2011. 7,499621 5,334771 8,525203 6,218591 6,913367 5,403185
174 09.09.2011. 7,493245 5,327961 8,494780 6,176939 6,888440 5,417717
175 10.09.2011. 7,486854 5,420935 8,656323 6,170145 6,985309 5,478453
176 13.09.2011. 7,480776 5,493300 8,708703 6,208113 7,134741 5,503808
177 14.09.2011. 7,485231 5,503442 8,693648 6,221103 7,143759 5,526603
178 15.09.2011. 7,486647 5,480307 8,641098 6,220212 7,130140 5,523163
179 16.09.2011. 7,489788 5,430137 8,583300 6,204264 7,085892 5,482606
180 17.09.2011. 7,495947 5,426734 8,576598 6,211424 7,074985 5,514970
181 20.09.2011. 7,504448 5,500988 8,650661 6,221562 7,164835 5,596993
182 21.09.2011. 7,500264 5,472249 8,601220 6,215517 7,155375 5,535659
183 22.09.2011. 7,483696 5,469339 8,571408 6,127146 7,168291 5,508794
184 23.09.2011. 7,486033 5,550555 8,575066 6,088681 7,260240 5,431746
185 24.09.2011. 7,483975 5,533029 8,554092 6,128378 7,260356 5,388419
186 27.09.2011. 7,480470 5,559208 8,616068 6,119494 7,283807 5,396386
187 28.09.2011. 7,483713 5,536519 8,602958 6,133688 7,244640 5,399894
188 29.09.2011. 7,487556 5,499894 8,591573 6,136838 7,193348 5,367808
189 30.03.2011. 7,492023 5,493894 8,611521 6,137481 7,178330 5,331262

Napomena: Ako za neke dane nije naveden teaj, onda vrijedi teaj od prethodnog dana.
10 / 2011 209
 stope amortizacije
RiPup info

II. FIKSIRANI KONVERZIJSKI TEAJEVI VALUTA ZEMALJA EMU PREMA EUR-u

13,760300 ATS austrijskih ilinga
40,339900 BEF belgijskih franaka
1,955830 DEM njemakih maraka
166,386000 ESP panjolskih pezeta
5,945730 FIM finskih maraka
6,559570 FRF francuskih franaka
1 EUR =
0,787564 IEP irske funte
1.936,270000 ITL talijanskih lira
40,339900 LUF luksemburkih franaka
2,203710 NLG nizozemskih guldena
200,482000 PTE portugalskih eskuda
340,750000 GRD grkih drahmi

III. PREGLED ESKONTNIH STOPA I ZATEZNIH KAMATA

Razdoblje
Opis Godinja stopa Nar. nov., br.
od do
11.4.2002. 22.10.2002. 5,90% 39/00
23.10.2002. 31.12.2007. 4,50% 120/02
Eskontna stopa HNB
1.1.2008. 30.6.2011. 9,00% 1/08
1.7.2011. 7,00% 74/11
Zatezne kamate u duniko-vjerovnikim odnosima i 11.9.1996. 30.6.2002. 18,00% 76/96
javnih prihoda 1.7.2002. 31.12.2007. 15,00% 72/02 odnosno 94/04
Zatezne kamate trgovaki ugovori izmeu trgovaca, te 1.1.2008. 30.6.2011. 17,00%
ZOO (NN 35/05)
trgovaca i osoba javnog prava 1.7.2011. 15,00%
1.1.2008. 30.6.2011. 14,00%
Zatezne kamate ostali ZOO (NN 35/05)
1.7.2011. 12,00%
11.9.1996. 30.6.2002. 6,50% 76/96
1.7.2002. 31.12.2007. 7,50% 72/02 odnosno 94/04
Zatezne kamate na vie plaene iznose javnih prihoda
1.1.2008. 30.6.2011. 14,00%
ZOO (NN 35/05)
1.7.2011. 12,00%

Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike

REDOVNA STOPA UBRZANA STOPA
GRUPA DUGOTRAJNE IMOVINE
AMORTIZACIJE u % AMORTIZACIJE u %
Graevinski objekti i brodovi vei od 1000 BRT 5 10
Osobni automobili, osnovno stado 20 40
Oprema, vozila (osim osobnih automobila), mehanizacija 25 50
Nematerijalna imovina 25 50
Raunala, raunalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za
50 100
raunalne mree
Ostala nespomenuta imovina 10 20

Iznos doprinosa za koritenje zdravstvene zatite

u inozemstvu kod slubenog puta za 2011.
Broj dana u mjesecu Osnovica za jedan dan Iznos doprinosa po jednom danu Uplatni raun:
1 2 (2.679,95 / stupac 1) 3 (20% x stupac 2) Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
28 95,71 kn 19,14 kn Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba
30 89,33 kn 17,87 kn (obrt, slobodno zanimanje):
31 86,45 kn 17,29 kn 68 8443 OIB (11 znamenki)
Napomena: doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu kod slubenog puta prikazuje se za radnike u Obrascu ID pozicija III.3.3., za vanjske suradnike u Obrascu
IDD (stupac 2 pozicija 5.6.), za obrtnike i slobodna zanimanja u Obrascu ID pozicija III.3.3. identifikator 12. Za navedeni doprinos NE podnosi se R-Sm obrazac.

210 10 / 2011
porezni kalendar

RiPup info
Porezni kalendar podnoenja obrazaca
I. POREZNI KALENDAR PODNOENJA OBRAZACA u listopadu 2011.
PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2

3 4 5 6 7 8 9
DAN NEOVISNOSTI

10 11 12 13 14 15 16
I - LUX

17
POSEBNI POREZI, 18 19 20 21 22 23
ID, IDD-1

24 25 26 27 28 29 30

31
PDV, PP-MI-PO

II. POREZNI KALENDAR PODNOENJA OBRAZACA u studenome 2011.

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4 5 6
SVI SVETI

7 8 9 10 11 12 13
I - LUX

15
POSEBNI POREZI, 16 17 18 19 20
14 ID, IDD-1

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30
PDV, PP-MI-PO

KAZALO POREZNOG KALENDARA

PDV Obrazac PDV Izvjee o primicima od nesamostalnog rada,

ID
Izvjee o primicima od nesamostalnog rada, obraunatom porezu, prirezu i doprinosima
IDD
obraunatom porezu, prirezu i doprinosima ID-1 Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada
Izvjee o isplaenoj naknadi plae i primicima za Obrasci: alkohol (IZ-AL-PI; IZ-AL; MI-AL), bezalkoholna
rad uenika i studenata te obraunanim obveznim pia (IZ-BE; MI-BE), duhanski proizvodi (E-DP; IZVJ-
IDD-1
doprinosima prema naknadi i primicima te propisanim POSEBNI DP-1; IZVJ-DP-2; IZVJ-DP-3; PP-DP-1; PP-DP-2), kava
osnovicama POREZI (I-KA), naftni derivati (IZ-NA-1; IZ-NA-2; P-NA; P-NA-1),
Mjeseno izvjee o obraunu i uplati poreza na pivo (IZ-PI; MI-PI); auto osiguranje (E-PAO; E-PKO;
PP-MI-PO IZ-PAOKO)
potronju
Izvjee o obraunanom posebnom porezu na luksuzne
I-LUX
proizvode

Iznimno, ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan blagdana, ili u neki drugi dan kad tijelo kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istjee istekom prvoga idueg radnog dana.

10 / 2011 211
 ugovor o djelu
RiPup info

Ugovor o djelu
Ugovor o djelu REGOS - Sredinji registar osiguranika OBRAZAC R-Sm
Stranica A
za osobe koje nisu umirovljenici
Isplate naknada prema ugovoru o djelu su osobito primici koji su navedeni u SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA
l. 32. st. 3. t. 4. Zakona o porezu na dohodak, i to primici trgovakih putnika,
agenata, akvizitera, portskih sudaca i delegata, tumaa, prevoditelja, turistikih
O OBRAUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA
djelatnika, sudskih vjetaka, konzultanata te druge sline djelatnosti. MIROVINSKA OSIGURANJA
OBRAUN HONORARA PREMA UGOVORU O DJELU I. OSNOVNI PODACI
Doprinos za zdravstveno osiguranje 1. Identifikator obrasca 0 0 1 4
15%
(na osnovicu)
2. Podaci za Mjesec 0 0 Godinu 2 0 1 1 3. Vrsta obrauna/ispravka 0 3
Doprinos za mirovinsko osiguranje 20%
(iz osnovice) (ili 15%+5%) 4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 1
Porez na dohodak 25% 5. Broj stranica B koje se prilau stranici A 1
Paualno priznati izdaci NE
II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA
R-Sm obrazac DA
IDD obrazac DA 1. Identifikacijski broj obveznika 7 2 3 4 4 6 7 8 9 0 0
Nain isplate NA IRO RAUN 3. Naziv/prezime i ime obveznika PODUZETNIK d.o.o.
4. Adresa obveznika Zagreb, Ilica bb
Primjer izrauna:
Peri Periu iz Zagreba isplauje se naknada za akviziterski posao prema ugovoru 5. Vrsta obveznika 1 7
o djelu u iznosu 1.000,00 kn bruto.
PERO PERI - HONORAR PREMA UGOVORU O III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOENJA PODATAKA
% IZNOS
DJELU 1.000,00 KN BRUTO
1. Iznos obraunane plae/naknade/drugog dohotka 1 0 0 0 , 0 0
1. BRUTO OSNOVICA 1.000,00
2. Iznos osnovice za obraun doprinosa 1 0 0 0 , 0 0
DOPRINOSI IZ OSNOVICE
3. Iznos obraunanog doprinosa za I. stup 1 5 0 , 0 0
- za mirovinsko osiguranje na temelju
15 150,00 4. Iznos obraunanog doprinosa za II. Stup 5 0 , 0 0
generacijske solidarnosti (I. stup)
- za mirovinsko osiguranje na temelju
5 50,00
5. Iznos isplaene plae/naknade/drugog dohotka 5 6 4 , 0 0
individualne kapital. tednje (II. stup)
6. Godina i mjesec isplate plae/naknade/drugog dohotka 2 0 1 1 . 0 4
2. UKUPNO ZA MIO 20 200,00
- - -
OBRAUN POREZA NA DOHODAK
- dohodak (1.-2.) 800,00
(POTPIS OVLATENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOENJA PODATAKA)
- iznos poreza na dohodak 25 200,00
M.P.
- iznos prireza porezu na dohodak
18 36,00
18,00% - Zagreb POPUNJAVA REGOS
3. UKUPNO POREZ I PRIREZ 236,00 Datum zaprimanja: __________________________
Peat i potpis slubene osobe __________________
4. ISPLATA PRIMATELJU (1.-2.-3.) 564,00
5. DOPRINOSI NA OSNOVICU
- doprinos za zdravstveno osiguranje 15 150,00
NAPOMENA: Za obraunati i isplaeni honorar potrebno je popuniti R-Sm
6. UKUPNI TROAK HONORARA obrazac i predati ga istodobno s isplatom, te IDD obrazac koji se predaje do 15.
1.150,00
ZA ISPLATITELJA (4 + 5) u mjesecu za prethodni mjesec.

Ovaj nain obrauna ugovora o djelu primjenjuje se SAMO na osobe koje nisu umirovljanici!

 OBRAZAC R-Sm
Stranica B
IV. PODACI PO OSIGURANICIMA
Razdoblje Iznos Iznos
Osnova s istom Iznos Iznos Iznos
obraunanog obraunanog
ifra obrauna osnovom obraunane osnovice za isplaene
Red. Identifikacijski broj Prezime i ime doprinosa doprinosa
opine/ obrauna plae/naknade/ obraun plae/naknade/
broj osiguranika osiguranika za I. stup za II. stup
grada rada drugog dohotka doprinosa drugog dohotka
OO B OD DO
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. 32273713388 Peri Pero 1333 21 0 00 00 1.000,00 1.000,00 150,00 50,00 564,00

212 10 / 2011
ugovor o djelu

RiPup info
OBRAZAC IDD
IZVJEE
o drugom dohotku, obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ______ godine ___.
(iznosi u kunama i lipama)

I PODACI O PODNOSITELJU IZVJEA

1. NAZIV / IME I PREZIME: PODUZETNIK d.o.o.
2. SJEDITE / PREBIVALITE / BORAVITE: Zagreb, Ilica bb
3. POREZNI BROJ 7 2 3 4 4 6 7 8 9 0 0
II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA
B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRUJE DRUGI DOHODAK
Primici iz l. 32. st. 3. Zakona1 i ostali Primici iz lanka 32. st. 5. Zakona
A) OPIS Primitak uenika Ukupno
Propisana obveza Izuzeti od obveze Autorsko portai, i studenata (3+4+5+6+7+8)
Nerezidenti
doprinosa doprinosa umjetniko djelo umjetnici, novinari
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. BROJ PRIMATELJA 1 1
2. ISPLAENI PRIMICI 1.000,00 1.000,00
3. IZDACI
4. OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA 1.000,00 1.000,00
5. IZNOSI OBRAUNANIH DOPRINOSA
5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje 150,00 150,00
5.2. doprinos za mirov. osiguranje u odreenim okolnostima
5.3. doprinos za mir. osig. na temelju individ. kapital. ted. 50,00 50,00
5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje 150,00 150,00
5.5. posebni doprinos za zdrav. osig. zatite zdravlja na radu
5.6. posebni doprinos za koritenje zdr. zatite u inozemstvu
6. IZDACI ZA DOPRINOSE (l. 32. st. 4. Zakona) 200,00 200,00
7. OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA (2 -3 -6) 800,00 800,00
8. predujam poreza na dohodak 200,00 200,00
9. prirez porezu na dohodak 36,00 36,00
10. UPLAEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 236,00 236,00
1 Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04)

UPLATNI RAUNI Ako je ugovorena neto naknada, tada pomou koeficijenata (koje prikazujemo u
nastavku) moemo iz neto naknade izraunati bruto.
Doprinos za zdravstveno osiguranje
Koeficijenti za preraun neto naknade u bruto
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
KOEFICIJENT
STOPA PRIREZA
68 8664 OIB isplatitelja BRUTO UKUPNI TROAK
0 1,6666667 1,9166667
Doprinos za mirovinsko osiguranje 1 1,6722408 1,9230769
na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 2 1,6778523 1,9295302
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160 3 1,6835017 1,9360269
4 1,6891892 1,9425676
68 8290 OIB isplatitelja R-Sm
5 1,6949153 1,9491525
6 1,7006803 1,9557823
Doprinos za mirovinsko osiguranje 6,25 1,7021277 1,9574468
temeljem individualne kapitalizirane tednje (II. stup)
6,5 1,7035775 1,9591141
Doprinos za mirovinsko osiguranje 7 1,7064846 1,9624573
temeljem individualne kapitalizirane tednje: 1001005-1700036001
7,5 1,7094017 1,9658120
68 2194 OIB isplatitelja R-Sm 8 1,7123288 1,9691781
9 1,7182131 1,9759450
Porez na dohodak i prirez 10 1,7241379 1,9827586
Porez i prirez na dohodak 12 1,7361111 1,9965278
Porez i prirez se uplauje u korist rauna grada/opine prema prebivalitu 13 1,7421603 2,0034843
primatelja dohotka, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009 15 1,7543860 2,0175439
18 1,7730496 2,0390071
68 1813 OIB isplatitelja (primatelja honorara)
Primjer prerauna neto naknade u bruto pomou koeficijenta:
Peri Periu iz Zagreba (prirez 18%) elimo isplatiti neto honorar u iznosu 564,00
kn za akviziterski posao. Kolika je bruto naknada i ukupni troak za isplatitelja?

Bruto naknada= neto x koeficijent = 564,00 x 1,7730496= 1.000,00

Ukupni troak honorara = neto x koeficijent = 564,00 x 2,0390071 = 1.150,00

10 / 2011 213
 ugovor o djelu
RiPup info

Ugovor o djelu UPLATNI RAUNI

Porez na dohodak i prirez
(za umirovljenike) Porez i prirez se uplauje u korist rauna grada/opine prema prebivalitu
primatelja dohotka, npr. za Zagreb
OBRAUN HONORARA PREMA UGOVORU O DJELU
68 1813 OIB (umirovljenika)
ZA UMIROVLJENIKA
Doprinos za zdravstveno osiguranje (na bruto osnovicu) NE Ako je ugovorena neto naknada s umirovljenikom, tada pomou koeficije-
nata prikazanih u nastavku moemo iz neto naknade izraunati bruto.
Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz bruto osnovice) NE
PRIREZ KOEFICIJENT PRIREZ KOEFICIJENT
Porez na dohodak 25% 0 1,3333333 7 1,3651877
Paualno priznati izdaci NE 1 1,3377926 7,5 1,3675214
2 1,3422819 8 1,3698630
R-Sm obrazac NE
3 1,3468013 9 1,3745704
IDD obrazac DA 4 1,3513514 10 1,3793103
Nain isplate Na iro raun 5 1,3559322 12 1,3888889
6 1,3605442 13 1,3937282
Primjer izrauna: 6,25 1,3617021 15 1,4035088
Umirovljeniku Ivi Iviu isplauje se naknada za akviziterski posao prema 6,5 1,3628620 18 1,4184397
ugovoru o djelu u iznosu 1.000,00 kn bruto.
Primjer prerauna iz neto autorske naknade u bruto
UMIROVLJENIK IVO IVI HONORAR
% IZNOS Umirovljeniku Ivi Iviu iz Zagreb (prirez 18%) elimo isplatiti naknadu po
PREMA UGOVORU O DJELU 1.000,00 KN BRUTO
ugovoru o djelu u iznosu 705,00 kn neto. Kolika je bruto naknada?
1. BRUTO OSNOVICA 1.000,00
2. Porez na dohodak 25 250,00
3. Prirez porezu na dohodak 18 45,00 Bruto naknada = neto x koeficijent = 705,00 x 1,4184397 = 1.000,00 kn
UKUPNO POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 295,00
4. ISPLATA PRIMATELJU (1.-2.) 705,00 Vana napomena!
Isplatitelj honorara mora osigurati dokaz o statusu umirovljenika, tj.
Za isplaenu naknadu umirovljeniku potrebno je popuniti IDD obrazac
mora pribaviti presliku pravomonog rjeenja od umirovljenika kojim
(stupac 4.), koji se predaje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Za kon-
je utvreno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja.
kretni primjer IDD obrazac je popuniti na sljedei nain:

OBRAZAC IDD
IZVJEE
o drugom dohotku, obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ______ godine ___.
(iznosi u kunama i lipama)
I PODACI O PODNOSITELJU IZVJEA
1. NAZIV / IME I PREZIME: USPJENI PODUZETNIK d.o.o.
2. SJEDITE / PREBIVALITE / BORAVITE: Zagreb, Savska bb
3. POREZNI BROJ 1 1 9 8 7 6 5 4 3 2 1
II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA
B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRUJE DRUGI DOHODAK
Primici iz l. 32. st. 3. Zakona1 i ostali Primici iz lanka 32. st. 5. Zakona
A) OPIS Primici uenika i Ukupno
Propisana obveza Izuzeti od obveze Autorsko portai,
Nerezidenti studenata (3+4+5+6+7+8)
doprinosa doprinosa umjetniko djelo umjetnici, novinari
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. BROJ PRIMATELJA 1 1
2. ISPLAENI PRIMICI 1.000,00 1.000,00
3. IZDACI
4. OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA
5. IZNOSI OBRAUNANIH DOPRINOSA
5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
5.2. doprinos za mirov. osiguranje u odreenim okolnostima
5.3. doprinos za mir. osig. na temelju individ. kapital. ted.
5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje
5.5. posebni doprinos za zdrav. osig. zatite zdravlja na radu
5.6. posebni doprinos za koritenje zdr. zatite u inozemstvu
6. IZDACI ZA DOPRINOSE (l. 32. st. 4. Zakona)
7. OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA (2 -3 -6) 1.000,00 1.000,00
8. predujam poreza na dohodak 250,00 250,00
9. prirez porezu na dohodak 45,00 45,00
10. UPLAEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 295,00 295,00
Datum sastavljanja: 5.3.2009.

214 10 / 2011
autorske naknade

RiPup info
Autorske naknade UPLATNI RAUNI
Porez na dohodak i prirez
AUTORSKE NAKNADE Porez i prirez se uplauje u korist rauna grada/opine prema prebivalitu
Doprinos za zdravstveno osiguranje (na osnovicu) NE primatelja dohotka, npr. za Zagreb 1001005-1713312009
Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz osnovice) NE 68 1465 OIB (primatelja honorara)
Porez na dohodak 25% Pomou koeficijenata prikazanih u nastavku, moemo iz neto nakna-
Paualno priznati izdaci 30% de izraunati bruto autorsku naknadu.
R-Sm obrazac NE Koeficijenti za preraun neto autorske naknade u bruto
IDD obrazac DA PRIREZ KOEFICIJENT PRIREZ KOEFICIJENT
Nain isplate NA IRO RAUN 0 1,2121212 7 1,2303906
1 1,2146978 7,5 1,2317167
Primjer izrauna: 2 1,2172855 8 1,2330456
3 1,2198841 9 1,2357121
Juri Juriu iz Zagreba isplauje se autorska naknada za objavljeni la
4 1,2224939 10 1,2383901
nak u asopisu u iznosu 1.000,00 kn bruto.
5 1,2251149 12 1,2437811
JURE JURI - AUTORSKA NAKNADA 1.000,00 KN % IZNOS 6 1,2277471 13 1,2464942
1. BRUTO OSNOVICA 1.000,00 6,25 1,2284069 15 1,2519562
6,5 1,2290674 18 1,2602394
2. PAUALNO PRIZNATI IZDATAK 30 300,00
3. OSNOVICA ZA OBRAUN (1-2) 700,00 Primjer prerauna iz neto autorske naknade u bruto
4. OBRAUN POREZA NA DOHODAK Juri Juriu iz Zagreba (prirez 18%) elimo isplatiti neto autorsku
4.1. iznos poreza na dohodak 25 175,00 naknadu u iznosu 793,50 kn neto. Kolika je bruto naknada?

4.2. iznos prireza porezu na dohodak (18,00% - Zagreb) 18 31,50

4.3. UKUPNO POREZ I PRIREZ (4.1.+4.2.) 206,50 Bruto autorska naknada = neto x koeficijent
5. ISPLATA PRIMATELJU (1.- 4.3.) 793,50 = 793,50 x 1,2602394 = 1.000,00

Za isplaenu autorsku naknadu potrebno je popuniti IDD obrazac

(stupac 5.), koji se predaje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Za
konkretni primjer IDD obrazac potrebno je popuniti na sljedei nain:

OBRAZAC IDD
IZVJEE
o drugom dohotku, obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ______ godine ___.
(iznosi u kunama i lipama)
I PODACI O PODNOSITELJU IZVJEA
1. NAZIV / IME I PREZIME: USPJENI PODUZETNIK d.o.o.
2. SJEDITE / PREBIVALITE / BORAVITE: Zagreb, Kralja Zvonimira 9
3. POREZNI BROJ 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA
B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRUJE DRUGI DOHODAK
Primici iz l. 32. st. 3. Zakona1 i ostali Primici iz lanka 32. st. 5. Zakona
A) OPIS Primitak uenika Ukupno
Propisana obveza Izuzeti od obveze Autorsko portai,
Nerezidenti i studenata (3+4+5+6+7+8)
doprinosa doprinosa umjetniko djelo umjetnici, novinari
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. BROJ PRIMATELJA
2. ISPLAENI PRIMICI 1.000,00 1.000,00
3. IZDACI 300,00 300,00
4. OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA
5. IZNOSI OBRAUNANIH DOPRINOSA
5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
5.2. doprinos za mirov. osiguranje u odreenim okolnostima
5.3. doprinos za mir. osig. na temelju individ. kapital. ted.
5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje
5.5. posebni doprinos za zdrav. osig. zatite zdravlja na radu
5.6. posebni doprinos za koritenje zdr. zatite u inozemstvu
6. IZDACI ZA DOPRINOSE (l. 32. st. 4. Zakona)
7. OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA (2 -3 -6) 700,00 700,00
8. predujam poreza na dohodak 175,00 175,00
9. prirez porezu na dohodak 31,50 31,50
10. UPLAEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 206,50 206,50
Datum sastavljanja: 5.3.2009.

10 / 2011 215
 autorske naknade
RiPup info

Autorske naknade uz dodatno AUTORSKE NAKNADE UZ DODATNO PRIZNAVANJE 25% IZDATAKA

priznavanje izdataka (ukupno 55%) Doprinos za zdravstveno osiguranje (na osnovicu) NE
Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz osnovice) NE
Fizikim osobama koje obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost, sukladno l.
22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog Porez na dohodak 25%
stvaralatva (Nar. nov., br. 43/96 do 177/04) dodatno se priznaje neoporezivi Paualno priznati izdaci 25% + 30% = 55%
iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka od autorskog honorara za umjetniko
i kulturno djelo. Neoporezivi iznos od dodatnih 25% priznaje se uz potvrdu ovla- R-Sm obrazac NE
tene strukovne umjetnike udruge ili ovlatene agencije. IDD obrazac DA
Popis ovlatenih strukovnih umjetnikih udruga i ovlatenih agencija:
Drutvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb; Nain isplate NA IRO RAUN
Drutvo hrvatskih knjievnih prevodilaca, Zagreb;
Drutvo hrvatskih knjievnika, Zagreb; Primjer izrauna
Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb; Maji Maji iz Zagreba isplauje se autorska naknada u iznosu 1.000,00 kn bruto. Maja
Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb; Maji ima potvrdu strukovne umjetnike udruge kojom stjee pravo na dodatno prizna-
Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb; vanje 25% izdataka.
Hrvatsko akademsko drutvo likovnih umjetnika Zadar;
MAJA MAJI - AUTORSKA NAKNADA 1.000,00 KN % IZNOS
Hrvatsko dizajnersko drutvo, Zagreb;
Hrvatsko drutvo dramskih umjetnika, Zagreb; 1. BRUTO OSNOVICA 1.000,00
Hrvatsko drutvo filmskih djelatnika, Zagreb;
Hrvatsko drutvo filmskih kritiara, Zagreb;
2. POSEBNA OLAKICA - 25% IZDATAKA 25 250,00
Hrvatsko drutvo glazbenih umjetnika, Zagreb; 3. PAUALNO PRIZNATI IZDATAK 30 300,00
Hrvatsko drutvo kazalinih kritiara i teatrologa, Zagreb;
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Dubrovnik; 4. UKUPNI IZDACI (2+3) 55 550,00
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Istre, Pula; 5. OBRAUN POREZA NA DOHODAK
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Meimurja, akovec;
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Osijek; 5.1. porezna osnovica (1.- 4.) 450,00
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Rijeka;
5.2. iznos poreza na dohodak 25 112,50
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Split;
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika Varadin; 5.3. iznos prireza porezu na dohodak (18,00% - Zagreb) 18 20,25
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika, Zagreb;
5.4. UKUPNO POREZ I PRIREZ (5.2.+5.3.) 132,75
Hrvatsko drutvo naivnih umjetnika, Zagreb;
Hrvatsko drutvo pisaca, Zagreb; 6. ISPLATA PRIMATELJU (1.- 5.4.) 867,25
Hrvatsko drutvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb;
Hrvatsko drutvo skladatelja, Zagreb;
UPLATNI RAUNI
Hrvatsko udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Zagreb;
I. Razred hrvatske glazbene unije - udruga umjetnika izvoaa, Zagreb; Porez na dohodak i prirez
Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (suvremeni balet), Zagreb; Porez i prirez se uplauje u korist rauna grada/opine prema prebivalitu
Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske primatelja dohotka, npr. za Zagreb 1001005-1713312009
(suvremeni balet), Zagreb;
Udruenje hrvatskih arhitekata, Zagreb. 68 1830 OIB (primatelja honorara)
Za isplaenu autorsku naknadu (25% + 30% paualnih izdataka) potrebno je
popuniti IDD obrazac (stupac 5) koji se predaje do 15. U mjesecu za prethodni Koeficijenti za preraun neto autorske naknade
mjesec. Za konkretni primjer IDD obrazac potrebno je popuniti na sljedei nain: (25%+30% paualnih izdataka u bruto)
PRIREZ KOEFICIJENT
OBRAZAC IDD
0 1,1267606
II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA 1 1,1281907
B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE 2 1,1296244
UTVRUJE DRUGI DOHODAK
3 1,1310618
Primici iz l. 32. st. 3. Primici iz lanka
OPIS 4 1,1325028
A) Zakona1 i ostali 32. st. 5. Zakona
Propisana Izuzeti od 5 1,1339476
Autorsko
obveza obveze 6 1,1353960
umjetniko djelo
doprinosa doprinosa 6,25 1,1357587
1 2 3 4 5
6,5 1,1361216
1. BROJ PRIMATELJA 1
7 1,1368481
2. ISPLAENI PRIMICI 1.000,00
7,5 1,1375755
3. IZDACI 550,00
8 1,1383039
4. OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA
9 1,1397635
5. IZNOSI OBRAUNANIH DOPRINOSA
10 1,1412268
5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
5.2. dopr. za mir. osig. u odreenim okolnostima 12 1,1441648
5.3. dopr. za mir. osig. na temelju individ. kapital. ted. 13 1,1456394
5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje 15 1,1486001
5.5. posebni dopr. za zdrav. osig. zatite zdr. na radu 18 1,1530700
5.6. posebni dopr. za koritenje zdr. zatite u inozem.
6. IZDACI ZA DOPRINOSE (l. 32. st. 4. Zakona)
7. OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA (2 -3 -6) 450,00
8.
9.
predujam poreza na dohodak
prirez porezu na dohodak
112,50
20,25 itajte RiPup
10. UPLAEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 132,75

216 10 / 2011
pregled uplatnih rauna
Pregled uplatnih rauna
I. Uplatni rauni za plae
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti (I. STUP)
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:
68 8109 OIB (11 znamenki) R-Sm (4 znamenke)
Poziv na broj - uplatitelj fizika osoba (obrt, slobodno zanimanje):
68 8117 OIB (11 znamenki) R-Sm (4 znamenke)
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane tednje (II. STUP)
Doprinos MIO II. Stup: 1001005-1700036001
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:
68 2003 OIB (11 znamenki) R-Sm (4 znamenke)
Poziv na broj - uplatitelj fizika osoba (obrt, slobodno zanimanje):
68 2011 OIB (11 znamenki) R-Sm (4 znamenke)
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:
68 8400 OIB (11 znamenki)
Poziv na broj - uplatitelj fizika osoba (obrt, slobodno zanimanje):
68 8419 OIB (11 znamenki)
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:
68 8559 OIB (11 znamenki)
Poziv na broj - uplatitelj fizika osoba (obrt, slobodno zanimanje):
68 8567 OIB (11 znamenki)
II. Uplatni rauni za PODUZETNIKU plaU
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti (I. STUP)
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
68 8303 OIB (11 znamenki) R-Sm
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane tednje (II. STUP)
Doprinos MIO II. Stup: 1001005-1700036001
68 2216 OIB (11 znamenki) R-Sm
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
68 8680 OIB (11 znamenki)
www.RiPup.hr
10 / 2011
RiPup info
Doprinos za obvezno osiguranje u sluaju nezaposlenosti
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba
(obrt, slobodno zanimanje):
68 8702 OIB (11 znamenki)
Poseban doprinos za zapoljavanje osoba s invaliditetom
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Poziv na broj uplatitelj pravna osoba i fizika osoba
(obrt, slobodno zanimanje):
68 8729 OIB (11 znamenki)
Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak
Porez na dohodak i prirez: raun grada/opine prema prebivalitu
posloprimca (raune po gradovima/opinama moete vidjeti u RiPupu
br. 1/2010)
Poziv na broj uplatitelj pravna osoba i fizika osoba
(obrt, slobodno zanimanje):
68 1406 OIB (11 znamenki)
Poseban porez na plae, mirovine i druge primitke
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Poziv na broj uplatitelj pravna osoba i fizika osoba
(obrt, slobodno zanimanje):
68 1902 OIB (11 znamenki)
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
68 8699 OIB (11 znamenki)
Porez na dohodak i prirez
Porez na dohodak i prirez: raun grada/opine prema prebivalitu fizike
osobe (raune po gradovima/opinama moete vidjeti u RiPupu br.
1/2010)
68 1406 OIB (11 znamenki)
217
RiPup info

III. Uplatni rauni - ugovor o djelu (drugi dohodak)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske Doprinos za zdravstveno osiguranje

solidarnosti (I. STUP) Uplatni raun:
Uplatni raun: Dravni proraun RH: 1001005-1863000160
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160 Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: 68 8664 OIB (isplatitelja)
68 8290 OIB (isplatitelja) R-Sm (4 znamenke)
Porez na dohodak i prirez
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne Uplatni raun:
kapitalizirane tednje (II. STUP) u korist grada/opine prema prebivalitu poreznog obveznika*
Uplatni raun: Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
Doprinos MIO II. Stup: 1001005-1700036001
68 1813 OIB (primatelja naknade)
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
68 2194 OIB (isplatitelja) R-Sm (4 znamenke)

IV. ostali razni Uplatni rauni

Autorske naknade (30% paualnih izdataka) lanarina HGK-u

Porez na dohodak i prirez Uplatni raun:
Uplatni raun: lanarina HGK - 1001005-1700052620
u korist grada/opine prema prebivalitu poreznog obveznika* Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: 002 (I. kategorija)
68 1465 OIB (primatelja naknade) 67 OIB 003 (II. kategorija) mj. i god. (4 znamenke)
004 (III. kategorija)
Autorske naknade (30% + 25% paualnih izdataka)
Porez na dohodak i prirez Doprinos HGK-u
Uplatni raun: Uplatni raun:
u korist grada/opine prema prebivalitu poreznog obveznika* Doprinos za obavljanje javnih ovlasti HGK 1001005-1700052783
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:
68 1830 OIB (primatelja naknade) 67 OIB 001- mj. i god. (4 znamenke)

Posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu Doprinos HOK-u u paualnom iznosu
Uplatni raun: Uplatni raun:
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160 u korist grada/opine prema prebivalitu poreznog obveznika*
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
68 8443 OIB 67 OIB

PDV Doprinos HOK-u 0,40% od dohotka (odnosno dobiti)

Uplatni raun: Uplatni raun:
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160 u korist grada sjedita upanije*
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
68 1201 OIB 67 OIB

PDV na usluge inozemnih poduzetnika Turistika lanarina

Uplatni raun: Uplatni raun: u korist grada/opine, odnosno turistikog mjesta u kojem
Dravni proraun RH: 1001005-1863000160 je sjedite turistike zajednice*
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
68 1228 OIB 67 OIB

Predujam poreza na dobit Naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma

Uplatni raun: Uplatni raun: Naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma
u korist grada/opine sjedita drutva odnosno prema prebivalitu 1001005-1700055099
poreznog obveznika dobitaa* Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba:
Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizika osoba: 67 OIB godina na koju se odnosi (4 znamenke)
68 1651 OIB ________________________
*Pregled uplatnih rauna po gradovima/opinama je u RiPup-u br. 1/2010 od 327. do 341. str.

218 10 / 2011