U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog! diyaall dibéad aili4 ODLIKE (FADILETI) MEDINE O HAREMU MEDINE, Arak! ae ob 1867. PRICAO NAM JE Ebu-Nu'man, njemu ig 3 2.0 Gis oft Je va Sabit b. Jezid, a ovome Asim Ebu-Abdur-Rabman y Abvel prenoseéi od Enesa, radijallahu anu, da je a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: tA Hall 6 a Sh 52 Se al 555 “Medina je Harem od (Ajra), pado (Sevra), drveée ys 23, wy AaB AS (ai evijece) u njemu ne sijeve se. U njemu se ne Gini nikakva novotarija. Ko bi u njemu uéinio kakvu novotariju, neka je na njega prokletstvo Allahovo, meleka i svih ljudi.”! ee 1 Muhamed Zubri, Safija, Mz dozvoljeno sje¢i drveée i loviti treba zakonski odgovarati. Ihn-Nafi" je prenio da su Malika pitali 0 zabrani sjegenja lotosa u Medini, pa je odgovorio: “Sjeéa u Medini je zabranjena radi Cuvanja bujnosti zelenila, estetike naselja i hladovanja Ijudi pod kroSnjama stabala.” Thn-Hazm smatra da usjegena drvau Haremu Medine treba drvasjeti zaplijeniti. Sevri, Abdullah . Mubarek, Ebu-Hanife, Ebu-Jusuf i Muhamed izjavili su: “Medina nema Harema u smislu svetosti Harema Mekke i u njemu sjeéa drveéa i lov nisu zabranjeni onako kao u Haremu Mekke.” Zboy, esteiskog izgleda i €uvanja starina Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjivao je ruSenje utvrda oko Medine. Zavrictak hadisa ukazuje da je uvodenje novotarije i davanje utocista novatoru u ‘Medini veliki grijeh jer je na njega prizvano prokletstvo, a ono se priziva samo u sluaju velikog grijeha, Almed i Ishak kaZu: “Medina je éasna i neprikosnovena i u njoj nije , ali ko to ipak uéini nema zakonske odgovornosti.” Ibn-Ebi-Zi’b smatra da 63SAHIHU-L-BUHARI oL IKE MEDINE 1868, PRICAO NAM JE Ebu-Ma'mer, a njemu Abdul-Varis prenoseéi od Ebu-Tejjaha, on od Enesa, radijallahu anhu, koji je rekao: Vijerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao jeu Medinu, naredio gradenje dzamije i rekao: ~ Sinovi NedZdzara, prodajte mi (plac)! —Ne trazimo vrijednost za njega. Dajemo ga samo uw ime Allaha — rekli su oni. Potom je zapovjedio za grobove idolopoklonika pa su prekopani, zatim su po naredenju poravnani, stabla palmi su isjetena i stupove palmi su poredali dzamijskom stranom u pravycu Ka'be. 1869. PRICAO NAM JE Isma‘il b. Abdullah, njemu njegov brat (Abdul-Hamid) prenoscéi od Sulejmana, on od Ubejdullaha, ovaj od Seida Makburija, a on, opet, od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjeroyjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao; “Sveti je uéinjeno preko moga jezika ono izmedu dva kamenjara Medine.” Kasnije je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, otisao, kaZe Ebu-Hurejre, Benu-Harisu (plemenu) i rekao: “Vidim vas da ste vi, Benu-Harise, veé izasli izvan Harema (Medine).” Potom se je obazro i kazao: “Ali vi ste, ipak, unjemu.” 1870. PRICAO NAM JE Muhamed b. Be&sar, rekavsi da ga je obavijestio Abdur-Rahman, anjega Sufjan, prenoseéi od A‘meSa, a ovaj od Ibrahima Tejmija da je Alija, radijallahu anhu, rekao: “Kod nas nema nista napisano osim Allahove Knjige i ove stranice (lista) od Vjcrovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Medina je harem zajedno s onim Sto je izmedu Ajra i ovoga (Sevra). Ko u njega unese neku vjersku novotariju ili skloni (sakrije) onoga ko izmiglja novotariju, neka je na njega prokletstvo Allaha, melcka i svih Ijudi skupa. Od takvoga neée biti ni8ta primljeno (ni obavezni ni dobrovoljni posao).” ofAizaall ila cilia — Stigenistve — rekao je jos — dato nemuslimanu od muslimana je jedno (po obaveznosti za svakog muslimana). Ko prekrsi ugovor (zadanu_rijeé) muslimanu, neka je na njega prokletstvo Allaha, meleka i cijelog svijeta. Neée mu biti (kod Allaha) uvazen ni obavezni ni dobrovoljni posao (a ni otkup). Ko se sprijatelji s nekim narodom, bez dozvole svojih staratelja (pretpostavijenih), neka je na njega prokletstvo Allaha, melcka i cijclog svijeta. Od njega neée biti nista primljeno.' O ODLICI MEDINE I DA ONA STVARNO UDALJAVA (OD SEBE) ZAO SVIET 1871. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, rekavéi da ga je obavijestio Malik prenoseéi od Jahjaa b. Seida, koji je kazao: Cuo sam Ebu-Hubaba Seida b. Jesara da kaze: SluSao sam Ebu-Hurejru, radijallahu anhu, kako govori: — Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Naredeno mi je (stanovanje) u naselju koje ée ovladati ostalim naseljima. (Dvolignjaci) govore “Jesrib”, a to je Medina (grad). Ona odstranjuje (od sebe) zao svijet, kao Sto kovatka mijegina odstranjuje trosku od Zeljeza.” 1 Tehadisa se zakljuéyje: — proklet je ko u vjeru unosi novotariju i svijetu "Acad ame ricco wm pejcrone Muhammed, lili iali-vewalibns ~zatetnik novotarije i njegov suradnik su jednako odgovorni; — tiGenistvo nemuslimanu moze punopravno dati i muslimanka. Ovo je stay Malika i Safije. Stiéenistvi dato nemustimanu od Islamske zajednice i muslimana kao pojedinea je punopravno i nepovredivo od muslimana; — iznevjeriti obeéanje, prekrSiti ugovor ili zadanu rijet bespravno, jeste haram. 65SAHIHU-L-BUHARI ODLIKE MEDINE MEDINA JE TABA (DIVAN GRAD) 1872. PRICAO NAM JE Halid b. Mahled, njemu Suleiman, a ovome Amr b. Jahja prenoseéi od Abbasa b. Sehla b. Sa‘da, on od Ebu-Humejda, radijallahu anhu, koji je rekao: ~ Krenuli smo s Vjerovjesnikom, sallallabu alejhi ve scllem, s Tebuka i kada smo ugledali Medinu, on je kazao: “To je Taba (divni grad)!” O KAMENJARIMA MEDINE 1873. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njega obavijestio Malik prenoseéi od Ibn-Sihaba, on od Seida b. Musejjeba, ovaj od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, koji je govorio: “Kada bih vidio u Medini gazele da pasu, ne bih ih ni poplasio.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Prostor izmedu dva njena kamenjara je neprikos- noven (svet).” Sb Ashi by 6 Gls hs iE 3 ne Bh. vavy Bask Bi ob 66Aina fila cilia af Aull anger O ONOM KOJI SE OKRENE OD MEDINE ayaleeceyoaal 1874. PRICAO NAM JE Ebul-Jeman da ga je obavijestio Su‘ajb prenoseéi od Zuhrija, ovaj od Seida b, Musejjeba, on od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, koji je rekao: — Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve scllem, kako kaze: “Medinu éc ostaviti pored dobra koje ona ima i neée u nju dolaziti nego Namjeravase on divljaé od deracih Zivotinja i od ptica (grabljivica) — kaze Ebu-Hurejre. — Posljednji koji ée biti prozivijeni na mahseru bit éc dva pastira iz Muzejne (plemena). Oni é¢ dogi u Medinu, vabiti svoje stado i naéi ée je pustu, a kada stignu do Senijjetul-Veda‘a srusit 6e se obadva (mrtva) na svoja lica.! 1875, PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf da ga je obavijestio Malik prenoseéi od Higama b. Urve, on od svoga oca, ovaj od Abdullaha b. Zubejra, a on od Sufjana b. Ebu-Zubejra, radijallahu aa, koji je rekao: —Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaze: “Osloboden ée biti Jemen i svijet ée doéi i dotjerati deve, potovariti (na njih) svoje ukuéane i one izmedu svijeta koji su njima odani, a Medina je za njih bolja samo kada bi oni to znali. Osloboden ée biti Sam i svijet Ge dogi (u Medinu), dotjerati deve, potovariti svoje ukuéane i izmedu svijeta one koji su njima odani, a Medina im je bolja, samo kada bi oni to znali. Medina je do polovine prvog stoljcéa bila prijestolnica muslimana, svijet se u nju nascl stanovnistva rasta, @ trgovina i zanatstvo razvijalo se vise nego u drugim naseljima. S prijenosom prijestonice u Damask, a kasnije u Bagdad, prestaje dalji jadi razvoj Medine. Pojavom politiékih nereda i plemenskih ratova iz Medine su se iseljavali mnogi ugledni Ijudi, pa je grad ponekad izgledao pust iznad. kojog su se vijali leSinari, a u njenoj okolici raznolike zvijeri. Normaliziranjem zivotnih uvjeta grad je svaki put opet oZivijavao. 67SAHIHU-L-BUHARI ODLIKE MEDINE Oslobodeni ¢e biti i Irak i svijet Ge dogi jureéi (svoje) deve, potovariti svoje ukuéane i izmedu stanovnistva one koji su im odani, a Medina im je bolja, samo kada bi oni to znali.”! PRAVOVJERNICI (ISPRAVNO VJEROVANJE) CE SE SKUPITI (SKLONITI) U MEDINU 2 Sb Slag by 1876. PRICAONAMEE Ibrahimb. Munzir,rekavsi $5 Gis yah & Lary Gis avy da mu je saopéio Enes b. Ijad, njemu Ubejdullah 2 prenoseéi od Hubejba b. Abdu-Rahmana, ovaj od Hatsa b. Asima, a on od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 5¢ 54 38a ce firs sellem, rekao ae “Pravovjernici (ispravno vjerovanje) Ge se sklon- At S415 iti (skupiti) u Medini kao Sto se skloni zmija u svojoj rupi.”” (ates Me Oe ate Uh as EAM pats gle Ans O GRIJEHU ONOGA KO SPLETKARI MEDINELIJAMA 1877. PRICAO NAM JE Husein b. Hurejs da ga je obavijestio Fadl prenoseéi od Dzu‘ajda, on od ‘Aige, kéerke Sa*dove, koja je kazala: ~ Cula sam Sa‘da, radijallahu anhu, kada je rekao: “Slusala sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: “Stanovnistvu Medine neée niko uéiniti spletku, a da se ona ne rastopi kao Sto se rastopi so u vodi.”” | Muhammed, sallallahu algjhi ve sellem, gornjom izjavom nagovijesio je iseljavanje iz Medine u bogatije osvojene krajeve. Imam Ahmed u svorn Musnediu navodi da je DZabir €uo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, gdje govori: “Dosi ée vrijeme kada Ge stanovnistva Medine ici i traziti udobniji Zivot i kada ga nadu, povratit ée se u ‘Medinu, potovariti svoje ukuéane i otiéi tamo, a Medina im je bolja, samo kada bi oni to znali” Medina je postije Mekke najpostovaniji grad mustimana. U Medini se nalazi dzamija u kojaj je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, vrSio imamsku duznost, grad u kome je silazila Objava Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, i koji je od njega blagoslovijen. Medina je prva prijestolnica islamske drzave, puna spomenika islamske kulture i prirodnih rijetkosti Arabijskog poluotol Scoba iz Medine u druga mjesta radi prolaznog materijalnog dobra i licne udobnosti je znak pomanjkanja patriotizma i znak indifereninosti prema tom postovanom gradu, 2 Poncki historigari misle da ée se muslimani ispraynog vjerovanja povuéi jednog dana u Medinu, Period Cistog islama bez novotarija i sujevjerja je doba Vierovjesnika i prve Cetverice halifa, a to je konac prvog stoljeéa islama, U dragom stoljeéu i kasnijim vremenima u yjeru se uvlaei sujevjerje, raznolika pravna i filozofska misljenja, Sto je muslimane podijelilo na frakeije. 68Aizaall ila cilia ef lull ayer O UTVRDAMA MEDINE 1878. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njemu Sufjan, a ovome Ibnu-Sihab obavijestivsi ga da je Urve kazao: — Cuo sam Usamu kada je iziavio: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, popeo se na jednu utvrdu od utvrda Medine i rekao: ‘Da li vidite ono &to ja vidim? Ja stvarno vidim da su mjesta smutnji medu vasim ku¢ama poput mjesta gdje pada kiSa.’” Sufjana (u drugom senedu) slijedi Ma‘mer, (a treéem) Sulejman b. Kesir koji hadis prenosi od Zuhrija? U MEDINU NECE UCI DEDZAL 1879. PRICAO NAM JE Abdul-Aziz b. Abdullah, njemu Ibrahim b. Sa‘d prenoseéi od svoga oca, on od svoga djeda, ovaj od Ebu-Bekra, radijallahu anhu, da je Vjeroyjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao “UMedinuneée udizastrasivanje lutajuéeg oravog Dedzala (la8ca). Ona ée tada imati sedam vrata, a na svakim vratima (bit ée) po dva meleka.” 1880. PRICAO NAM JE Isma‘il, a njemu Malik prenoseci od Nu‘ajma b. Abdullaha MudZmira, on od Ebu-Hurejre, radijallahu anu, koji je rekao: ~ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Na ulazima Medine su melcki iu nju neée uéi kuga ni Ded7al.” Haahl abl ob Sot Sein Bs yoy De ea DE WIYG O FU Glee Yao 3. Stvarnost sadr2aja gomjew hadisa potvrdila je pogibija halifa Omera i Osmana i kasniji politieki pokreti na Arabijskom poluotoku koji nisu mimoisli ni Medinu. Ovdje se porede mjesta gdje ée se desavati smutnje s jestima gdje pada kisa, odnosno bit ée ih mnogo i ububvatit ée sve. 69SAHIHU-L-BUHARI ODLIKE MEDINE 1881. PRICAO NAMJE Ibrahim b, Munzir, njemu Velid, ovome Ebu-Amr koga je obavijestio Ishak, a njega Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenoseéi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je kazao: “Nema grada (zemlje) da ga neée gaziti DedZal, izuzev Mekke i Medine. Neée biti nijedan ulaz od njenih ulaza, a da na njemu neée biti postavljeni meleki u redovima koji ée jc budno cuvati, Medinu ée § njenim stanovnistvom, kasnije, potresti tri potresa pa ée Allah s treéim izbaciti (iz. nje) sve neyjernike i dvoliénjake.” 1882, PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, njemu Lejs prenoseéi od Ukajla, on od Ibn-Sihaba, koji je kazao: Saopéio mi je Ubejdullah b. Abdullah b. Utbe, da je Ebu-Seid Hudri, radijallahu anhu, rekao: “Pri¢ao nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dugu zgodu o Dedzalu. Izmedu ostalog rekao je: ‘Doéi ée DedZal, a zabranjeno mu je da ude u medinske ulaze (puteve), do nekih pustara pred Medinom. Tada ée mu izagi Govjek koji je najbolji od svijeta, ili je rekao, od najboljih judi (Medine) i reéi; Ogitujem da si ti, uistinu, onaj Dedial, Sto nam je 0 tebi govorio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.”” Ded?al ée, potom, r ta misli8? Da ja sada ubijem ovoga (jednog) dovjeka, a potom ga prozivim, da li Gete u ovaj posao sumnjati?” —Ne ~ kazat é¢ oni (prisutni). Potom ée ga on ubiti, a zatim prodiviti, i on ée, kada ga prozivi, reéi: “Allaha mi, nisam imao vi8e saznanja nikad kao danas!” ~ Ubit éu ga — kazat ée Dedfal, ali on neée mo¢i to uciniti. je dais 70Aizaall ila cilia MEDINA ODSTRANJUJE OLOS (NEVALJALCE) 1883. PRICAO NAM JE Amr }, Abbas, njemu Abdur-Rahman, a ovome Sufjan prenoseci od Muhameda b. Munkedira, a ovaj od Dzabira, radijallahu anhu, koji je rekao: ~ Vjerovjesniku, sallallahu alcjhi ve scllem, dosao je jedan beduin i zakleo se na islam, Sutra ujutro doSao je uzrujan i rekao: “Raskini mi zakletvu!” Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, to nije uéinio, veé je rekao: “Medina je kao kovatki mijeh; ona istiskuje iz sebe olo8, a Guva ono Sto je uw njoj dobro.” 1884. PRICAO NAM JE Sulejman b. Harb, njemu Su'be, prenoseci od Alija b. Sabita, on od Abdullaha b. Jezida, koji je rekao; Cuo sam Zejda b. Sabita, radijallahu anhu, da govori: — Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, iza’ao na Uhud, neki Ijudi od njegovih drugova vratili su se natrag (dezertirali), pa je jedna grupa (pravovjernih boraca) rekla: “Ubit éemo ih!", a druga je rekla: “Neéemo ih ubiti!” Potom je objavljeno: “Zasto ste se vi u vezi s dvoli¢njacima podijelili u dvije skupine?”! Zatim je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Medina odstranjuje takve Ijude kao Sto vatra istiskuje (odstranjuje) iz Zeljeza sto ne valja (trosku),” wt ES ON BS IS 1 Dalji prijevod 88-90. ajecta poglavlja En-Nisa glasi: *... Allah je njih okrenuo u neyjerovanje zbog anog sto su zaradili. Da liti Zeli8 okrenuti na pravi put onoga koga je Allah okrenuo (u nevjerovanje)? Koga Allah ‘okrene zabludi., ti: mu neée$ naéi (spasonosnog) puta Oni Zcle da ni vi ne vjerujete kao Sto ni oni ne vjeruju, pa da budete jednaki. Nipo8to ne uzimajte izmedu njih (sebi) prijatelje sve dok ne prescle na Allahov put. A ako se oni okrenu (od Allahovog puta), uhvatite ih iubijte ih gdje god ih nadete! Ne uzimajte od njih ni prijatelja ni pomagaea, osim onih koji su se sklonili kod naroda s kojim ste vi sklopili ugovor, ili onih koji su vama dos, a teSko im je boriti se protiv vas ili se boriti porotiv svoga naroda. Da je Allah htio dao bi im vlast nad vama i oni bi se borili protiv vas. Ako se ‘oni povuk od vas i nc stupe u borbu protiy vas, pa vam ponude mir, onda vam Allah nije ostavio put protiv njih (da se borite protiv njih), 7SAHIHU-L-BUHARI ODLIKE MEDINE POGLAVLJE 1885. PRICAO NAM JE Abdullah b, Muhamed, rekavsi da mu je saopéio Vehb b. Déerir, njemu njegoy otac koji je Cuo Junusa da prenosi od Ibn- Sihaba, on od Enesa, radijallahu anhu, a ovaj od Vierovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je molio “Allahu moj! Podaj Medini bereket (blagoslov) dva puta veéi od onog kakay si dao Mekki!” Vehba (u drugom senedu) slijedi Usman b. Umer koji gornju izjavu prenosi od Junusa. 1886. PRICAO NAM JE Kutejbe, njemu Isma’il b. Déa‘fer, prenoseéi od Humejda, on od Enesa, radijallahu anhu, da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se vra¢ao $ putovanja i ugledao zidine Medine, potjerao svoju devu, a kada bi bio na drugoj jahaéoj Zivotinji, gonio bi je brie iz jubavi prema Medini. VJEROVJESNIK, SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, PREZIRAO JE DA SE OKOLICA MEDINE NAPUSTA. 1887. PRICAO NAM JE Ibn-Selam da ga je obavijestio (Mervan b. Mu'avije) Fezari, prenoseéi od Humejda Tavila, da je Enes, radijallahu anhu, rekao: —Benu-Seleme (pleme) je htjelo da se preseli blize diamiji. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije volio da se okolica Medine napusta, pa je kazao; “Benu-Seleme! Zar ne mislite na vase stope (korake) do dzamije i nagradu za njih?”, pa su tamo ostali, ob Bit hg le ase Sa cee Tee §2 GGA pls Si GAs aay Sif SG 2s Gh 55 2 eh at 2Aizaall ila cilia ef lull ayer POGLAVLJE 1888. PRICAO NAM JE Musedded, prenoseéi od Jahjaa, on od Ubejdullahab. Omera, kome je saopéio Hubejb b. Abdu-Rahman prenoseéi od Hafia b. Asima, on od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono izmedu moje sobe i moga minbera je baséa od dzennetskih ba%ti, a moj minber je nad mojim zdencem (u Déennetu).” 1889. PRICAO NAM JE Ubejd b. Isma‘il, njemu Ebu-Usame prenoseci od Hiama, on od svoga oca, a ovaj od Aie, radijallahu anha, koja je rekla: ~ Kada je Allahoy Postanik, sallallahu alejhi ve sellem, do’ao u Medinu, razboljeli su se Ebu- Bekr i Bilal. Kada bi Ebu-Bekra obuzela groznica, govorio bi: “Svaki Covjek osvane medu svojim ukucanima, a smrt mu je bliza od kaisa njegovih nanula.” A kada bi groznica pustila Bilala, podigao bi svoj glas i izgovarao (stihove Bekra b. Galiba): “Znajte! Zelio bih znati da li éu pren jednu no€u dolini (Mekke), a oko mene izhir i dzelil (irave)? Da liéujednog dana doci vodama Midzenne ida li ée se ukazati Samet i Tafil (brezuljci)?” milosti Sejbu b. Rebija, Utbu b. Rebija i Umejj b. Halefa, kao Sto su oni nas udaljili iz nage zemlje u zemlju kolere.” Kasnije je Allahoy Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovarao: “Allahu moj! Omili nam Medinu kao &to si nam omilio Mekku ili jo8 vise! Allahu moj, podaj nam bereket u nage sa‘ ove i na’ muddove i udini nam je zdravom, a njenu groznicu prebaci u Dauhfu!” ob gio thas Gio \AAn 2BSAHIHU-L-BUHARI ODLIKE MEDINE — Dosli smo u Medinu — rekla je Aisa — a ona je bila najzarazenija kolerom. — Buthanom (dolinom) — rekla je ona — tekla je “ned#la” — misljase ona na gorku vodu.! 1890. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, anjemu fi Gis 3S 5 Gis nae Lejs prenosegi od Halida b. Jezida, on od Seida b. Ebu-Hilala, ovaj od Zijada b. Eslema, a on od svoga oca, da je Omer, radijallahu anhu, molio: “Allahu moj, podari mi Schidsku smrt na Tvom putu i podaj mi smrt u gradu Tvoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!” Ag gece a Tbnu-Zurej* prenosi od Revha b. Kasima, on od Os oN Zijada b. Eslema, ovaj od svoje majke, a ona iait 33 i Je Al i 5 32 td od Hafse, kéerke Omera, radijallahu anhu, da je 5 izjavila: “Cula sam Omera gdje govori to isto.” Hi8am je izjavio, prenoseéi od Zejda, on od svoga oca, a ovaj od Hafse, da je rekla: “Cula sam Omera, radijallahu anhu...”* 1 Iznavedenih hadisa zakljuéuje se: = beskrajna Ebu-Bekrova odanost islamu i Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Dok su najugledniji ashabi_uzdisali za Mekkom i njenom okolicom, Ebu-Bekt misli na smrt za koju mustiman treba biti uvijek spreman; —Muhammedovo, sallallahu alejhi ve sellem, blagosiljanje Medine je usliseno, jer kolera je nije vise harala, ‘4 Mekelije su je zavoljeli kao svoj rodni zavieaj; dozvoljeno je recitovati i pjevati pjesme koje bude estetske osjeéaje i moralno oplemenjuju éovicka; —pozeljno je Allaha moliti za zdravije, napredak i scecu u Zivotu i isticati dobre Iude kao primjer drugim; ~ gajiti |jubav prema svome zavigaju je pritodna osobina judi koju ne treba suzbijati. Patriotizam je pozitivna strana Covjeka. 2 Zelja Omera bila je uslisena: poginuo je kao Schid od uboda zatrovanog noza Ebu-Lu'lua, roba Mugire b. Su'be, klanjajudi sabah-namaz u Muhammedovoj, sallallahu alejhi ve sellem, damiji u Medini u srijedu 25, zul-hidzeta 23. (644) godine. Omer je umro 1 63. godini svoga Zivota i ukopan je pokraj Ebu-Bekra, koji je ukopan neposredno do Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem 74