Materijali

- materija: sve to zauzima prostor i ima masu

- tvar (supstancija): svaki sreeni oblik materije
- materijali: vrste (krute) tvari od kojih je neto nainjeno ili sastavljeno, te im daje fizikalna i
kemijska svojstva
o materijali se pogodnim postupcima mogu oblikovati u predmete odreenog oblika,
veliine i uporabne vrijednosti
- tehniki materijali: materijali od kojih se izrauju tehniki proizvodi, imaju kombinaciju
povoljnih fizikalno-kemijskih svojstva koja se nazivaju tehnika svojstva
o moraju se moi preraivati (obradom dovesti u eljeni oblik)
o moraju biti pristupani cijenom

Vrste materijala

- variranjem sastava i strukture danas postoji oko 100 tisua vrsta materijala, a taj se broj
eksponencijalno poveava
- osnovna podjela tehnikih materijala
o metali i legure (kovine i slitine)

dobri vodii topline i elektriciteta, duktilni, kovki, vrsti
o polimeri

male gustoe, loe vodljivosti, osjetljivi na temperaturu (tale se i razlau)
o staklo i keramika

izolatori, tvrdi i krhki, otporni na temperaturu
o kompoziti

dobivaju se kombiniranjem materijala iz najmanje dvije od prethodnih grupa
- svaka skupina ima razliit sastav i strukturu, a time i svojstva

Atom

- atom ima dva temelja dijela

o atomska jezgra (sastoji se od protona i neutrona)
o elektronski omota (sastoji se od elektrona)
- atomska jezgra je oko 10^4 puta manja od samoga atoma, ali sadrava gotovo svu njegovu
masu
- vrsta atoma odreena je pomou dva karakteristina broja
o atomski ili redni broj: broj protona, odnosno broj elektrona


=   =  
o maseni broj: zbroj nuklearnih estica


=   + 
o kemijski element je skup svih atoma s istim brojem


atomi s jednakim
mogu imati razliit
, te se nazivaju izotopima
- masa atoma izraava se unificiranom atomskom jedinicom mase, koja je 1/12 mase atoma
ugljika 

o  =  =      = 1.6605 10  
 - relativna atomska masa dobiva se dijeljenjem prosjene mase atoma nekog kemijskog
elementa s 

o
 = 
- analogno, relativna masa molekule rauna se
!
o  = , odnosno  =



Struktura vrstih tvari

- moe se promatrati na etiri razine

o makrostruktura
o mikrostruktura
o nanostruktura
o struktura na razini atoma
- ovisi o
o vrsti veza meu strukturnim jedinicama (atomima, ionima, molekulama,
makromolekula)
o slaganju strukturnih jedinica
- vrste veza meu strukturnim jedinicama ovise o elektronskoj konfiguraciji, a dijele se na
o ionsku vezu

veza atoma metala s atomima nemetala

atom metala otputa elektron i postaje kation, a atom nemetala prima taj
elektron i postaje anion

ioni se zbog suprotnog naboja povezuju elektrostatskom silom

polumjer kationa uvijek je manji, a aniona vei u odnosu na poetni atom
o kovalentnu vezu

veza izmeu atoma nemetala

nastaje nastojanjem atoma da postignu stabilnu elektronsku konfiguraciju
najblieg plemenitog plina (oktet ili dublet)

svaki atom daje jedan elektron za stvaranje zajednikog elektronskog para

kovalentna veza moe biti jednostruka, dvostruka ili trostruka ovisno o broju
nastalih zajednikih elektronskih parova

elektronski oblak gui je oko elektronegativnijeg atoma, pa veza moe
dijelom poprimiti ionski karakter
o metalnu vezu

veza izmeu atoma metala

valentni elektroni slobodno se kreu meuatomskim prostorom (elektronski
plin) i tako povezuju nastale ione
- veze izmeu molekula nastaju zbog polariziranosti i oblika
o stalni (permanentni) dipoli

van der Waalsova veza: veza koja nastaje djelovanjem van der Waalsove sile,
elektrostatske sile meu dipolarnim molekulama

vodikova veza: veza koja se javlja u mulekulama u kojima je vodikov atom
povezan s najjae elektronegativnim atomima (fluor, kisik, duik)
o promjenjivi dipoli

inducirani dipol: nepolarne molekule polariziraju se uslijed blizine jakog
dipola ili iona

disperzne (Londonove) veze: nastaju zbog gibanja elektrona u ljusci i
oscilacije jezgre, odnosno povremene asimetrine raspodjele naboja

Kristalna struktura

- kristalizacija je proces prelaska tekuine ili plina u vrsto stanje i to rasporeivanjem

strukturnih jedinica u kristalnu reetku
o odvija se u dva koraka

nukleacija: nastanak klice ili nukleusa kristalizacije
brzina nukleacije: broj nastalih klica u jedinici vremena i nekom
volumenu

rast: vezanje drugih jedinica na klicu
brzina rasta: broj novih atoma koji se veu na klicu jedinici vremena
o (za metale) proces skruivanja iz taline
- jedinina (elementarna) elija: najmanji dio prostorne reetke koji se ponavlja
- kristali mogu biti u obliku
o monokristala: jedan kristal je jedno kristalno zrno (rjee)
o polikristala: sastavljeni od velikog broja kristalnih zrna
- kristali ne moraju imati geometrijski pravilan vanjski oblik, ali im je unutarnja struktura uvijek
pravilan
- kristalni sustav se opisuje
o jedininom elijom
o pripadnim brojem atoma (PBA): brojem atoma koji pripadaju jednoj eliji
o koordinacijskim brojem (KB): brojem atoma s kojima se svaki atom dodiruje
o faktorom gustoe slaganja atoma (FGSA): postotkom iskoritenosti prostora unutar
reetke volumenom atoma
o osima x, y, i z
o parametrima po osima a, b i c (najmanja udaljenost atoma po osi)
o kutovima meu osima , i
- oznaavanje pravaca i ravnina u kristalnoj reetki
o poloaj atoma odreen je trojkom brojeva koji predstavljaju jedininu udaljenost
atoma od nekog vrha jedinine elije

zapisuju se unutar oblih zagrada s zarezima meu pojedinim brojevima (opi
oblik: (x,y,z))
o pravci u kristalnoj reetki uvijek prolaze ishoditem,a zapisuju se indeksi koji
predstavljaju komponente vektore uzdu svake kristalne osi sveden na najmanje
cijele brojeve

zapisuju se unutar oblih zagrada bez zareza (opi oblik: [s t v])

svi ekvivalentni pravci stavljaju se unutar iljatih zagrada (opi oblik: <s t v>)
o kristalne ravnine odreene su trojkom indeksa izraunatih svoenjem kvocijenta
duljine odsjeaka i parametara po osima na najmanji cijeli broj

zapisuju se unutar oblih zagrada bez zareza (opi oblik: h k l))

sve ekvivalentne ravnine stavljaju se u vitiaste zagrade (opi oblik: {h k l})
- klizni sustavi: klizne ravnine i klizni pravci
 o klizne ravnine: ravnine na kojima se ostvaruju deformacije (najee ravnine najvee
zaposjednutosti atomima)
o klizni pravci: pravci po kojima se dogaaju deformacije (najee pravci najgue
slaganih atoma
o broj kliznih sustava utjee na duktilnost materijala
- osnovni kristalni sustavi
o kubini (teseralni)
o tetragonski
o rompski (ortorompski)
o trigonski (romboedarski)
o monoklinski
o triklinski
o hegsagonski

Polimorfija i alotropija

- Polimorfija (za spojeve) i alotropija (za elemente) je pojava pojavljivanja u vie strukturnih
oblika, ovisno o vanjskim uvjetima
- primjer je ugljik, C, koji se pojavljuje u 3 alotropske modifikacije
o grafit
o dijamant
o fuleren

Struktura metala

- najee u kubinom i heksagonskom kristalnom sustavu

o kubini sustav

osi x, y i z

parametri # = $ = %

kutovi meu osima & = ' = ( = 90

dva podtipa
plono centrirana kubina jedinina elija (face centered cubic
FCC): atomi se osim na vrhovima nalaze i na sjecitima plonih
dijagonala
o PBA: 4, KB: 12, FGSA: 74%
+,
o #=

o ravnine najvee zaposjednutosti atomima: {1 1 1}
o klizni sustavi: 12 (najduktilniji kristalni sustav)
prostorno centrirana kubina jedinina elija (body centered cubic
BCC): jedan atom se nalazi na sjecitu prostornih dijagonala
o PBA: 2, KB: 8, FGSA: 68%
+,
o #=
.
o ravnine relativno najvee zaposjednutosti atomima: {1 1 0}
o klizni sustavi: 12
o heksagonski sustav

osi x1, x2, x3 i z

kutovi meu osima & = ' = 90 ( = 120

parametri po osima # = # = #. %

gusto slagana heksagonska jedinina elija (hexagon close packed HCP)
PBA: 6, KB: 12, FGSA: 74%
# = 21 , % = 1.633
ravnine najvee zaposjednutosti atomima: {0 0 0 1}
klizni sustavi: 3

Struktura keramike

- keramiki kristali se javljaju u dvije grupe

o ionski kristali: kationi popunjavaju praznine meu anionima

KB i vrsta praznine ovise o omjeru polumjera iona

za stabilnu koordinaciju ioni moraju biti u dodiru
o kovalentni kristali: struktura kristala odreena je brojem kovalentnih veza izmeu
svakog atoma i njihovim svojstvima

34 = 8 , gdje je  broj valentnih elektrona

Struktura polimera

- polimeri su tvari graene od makromolekula

o makromolekula je sastavljena od atoma tako organiziranih da se osnovna struktura
(mer) u molekuli ponavlja mnogo puta
- kondenzirani sustavi (ne pojavljuju se u plinovitom stanju)
- najee se dobivaju iz reaktivnih nezasienih spojeva s viestrukim kovalentnim vezama
- polimerizacija: proces spajanja monomera u polimere
- polimolekularnost (polidisperznost): pojava da se u makromolekulskim sustavima pojavljuju
polimerske molekule istog sastava, ali razliite po stupnju polimerizacije
- prema porijeklu polimeri se dijele na
o prirodne oplemenjene
o sintetske
- prema reakcijskom mehanizmu nastajanja polimeri se dijele na
o adicijske (lanane): najee samo jedna vrsta monomera, svojstva uvelike ovise o
stupnju polimerizacije
o kondenzacijske (stupnjevite): uvijek dva razliita monomera, nastaje i
niskomolekularni nusprodukt, umreena struktura koja nastaje u nekoliko faza
- prema vrsti ponavljanih jedinica
o homopolimeri: samo jedna vrsta mera
o kopolimeri: vie vrsta mera
- prema vrsti veza meu makromolekulama i ponaanjem pri zagrijavanju
o plastomere (termoplaste)

makromolekule su povezane iskljuivo sekundarnim vezama

sekundarne veze su slabe, ali im uinak postaje znaajan zbog velikog broja
(uslijed visokog stupnja polimerizacije)

zagrijavanjem sekundarne veze slabe i pucaju, dolazi do vee pokretljivosti
makromolekula, te se plastomer meka i tali

hlaenjem dolazi do ponovne uspostave sekundarnih veza, pa se zbog
reverzibilnosti ciklus teoretski moe ponavljati u beskonanost, to
omoguuje reciklau
o elastomere

djelomino umreene strukture povezane kombinacijom sekundarnih i
primarnih veza

zagrijavanjem dolazi do slabljenja sekundarnih veza, ali zbog postojanosti
primarnih elastomer moe samo omekati, a ne i taliti se
koliko e elastomer omekati ovisi o omjeru primarnih i sekundarnih
veza
o duromere (duroplaste)

potpuno umreene strukture makromolekula povezanih primarnim vezama

ne mekaju se i ne tale poveanjem temperature, nuno je oblikovati ih
prilikom dobivanja

Nesavrenosti kristalne reetke

- realni kristali nisu savreni, pa se po dimenzijama nepravilnosti u kristalnoj reetci dijele na

o nuldimenzijske (tokaste): pravilnost naruena samo u jednoj toki

vakancije (praznine): u reetki nedostaje atom ili se on nalazi tamo gdje bi
trebala biti praznina

supstitucijski (zamjenski) atom: atom drugog, ali polumjerom slinog
elementa se ugrauje u reetku na mjesto osnovnog atoma

intersticijski (ukljuni) atom: atomi znatno manjeg polumjera od polumjera
osnovnog atoma se ugrauju u prostore izmeu atoma kristalne reetke
o jednodimenzijske (linijske): nepravilnost du kristalne reetke, moe biti pravocrtna
ili spiralna, zapoinjati i/ili zavravati na povrini kristala ili tvoriti zatvorenu liniju u
unutranjosti

bridna dislokacija: u kristalnoj strukturi postoji dodatna ravnina koja se ne
protee cijelim kristalom, ve zavrava u unutranjosti
oznaava se s naopakim T

vijana dislokacija: u dijelu strukture ravnine su pomaknute jedna u odnosu
na drugu

veliina i smjer su odreeni Burgersovim vektorom
o dvodimenzijske (povrinske): nepravilnosti su plohe, granice zrna

malokutne granice zrna

velikokutne granice zrna

fazne granice

granice dvojnika
o trodimeznijske (prostorne): makro nepravilnosti nastale u procesu izrade ili toplinske
obrade

Difuzija

- kretanje ili zamjena mjesta atoma, iona i molekula

- difuzija kod metala i legura je pojava gibanja atoma u kristalnoj reetki
 - toplinski aktiviran proces ovisan o vremenu
- dva osnovna mehanizma gibanja atoma kroz reetku
o supstitucijski mehanizam (difuzija praznina): zamjena mjesta atoma i vakancija

samodifuzija: zamjena mjesta vlastitih atoma i vakancija prisutna od istih
metala
o intersticijski mehanizam (difuzija ukljunih atoma): kretanje malog legirnog atoma iz
jedne kristalne praznine u drugu
- tok difuzije 7 predstavlja broj atoma ili masu tvari koji prolaze kroz jedininu povrinu u
odreenom vremenu
o 7 = 89%/9;, <=/ >

8- difuznost ili keoficjent difuzije
o na intenzitet difuzije utjeu

temperatura

kristalna reetka

koncentracijski gradijent

nesavrenost kristala

Kristali legura (slitina)

- legure (slitine) su homogene smjese elemenata od kojih je najmanje jedan metal

o legirajui dodatak je namjero dodana primjesa, a sve ostalo su neistoe
- svojstva osnovnog metala mogu se znatno promijeniti legiranjem
- pojavljuju se etiri vrste krtisala
o kristali mjeanci: elementi tvore zajedniki reetku, sauvana je reetka jednog od
njih

uvjeti za nastajanje kristala mjeanaca
faktor veliine atoma (do 8% za potpunu topivost, do 15% za
djelominu topivost)
faktor elektronegativnosti (do 7%)
faktor relativne valencije (do 1)
kristala struktura (mora biti ista)

kristali mjeanci mogu biti
supstitucijski (zamjenski): atom legirnog elementa zauzima mjesto
osnovnog elementa u kristalnoj reetci
intersticijski (ukljuinski): razlika u polumjerima atoma je velika, pa
atomi legirnog elementa ulaze u meuatomne praznine
kombinirani: legure vie elemenata razliitih svojstva

supstitucijsko i intersticijski mijeanje uzrokuje deformaciju i time poveava
vrstou
o kristali intermetalnog spoja: elementi tvore novu reetku

obje komponente su metali i koncentracije legirnog elementa je vea od
njegove topljivosti
o kristali kemijskog spoja: jedna komponenta je nemetal, pa s metalom zbog razlike u
elektronegativnosti tvori spoj koji stvara kristale
o kristalne smjese: komponente legure su meusobno netopive, pa nastaje smjesa vie
vrta kristala