Tihomila TEZAK-GREGL PRILOG POZNAVANJU METALNE PRODUKCIJE BADENSKE KULTURE Izvorno znanstveno djelo Tihomila TeZak-Gregl Prethistorijska arheologi; 41000 Zagreb, YU, Ocuvre scientifique originale Salajeva 3, Arheolo8ki zavod Archéologic préhistorique Filozofskog fakulteta UDK 903.05(497.13) »636« Primljeno: 1987, 04. 20. Badenska kultura je eneolitiéka pojava za koju se obigno smatra kako nije imala afiniteta prema metalurgiji i metalnim produk- tima, U Ganku se, povodom nalaza bakrenog bodeZa u baden- skom stambenom horizontu na lokalitetu Vugedol, razmatra po- java metalnih objekata u sklopu badenske kulture, te njihov od- nos s metalnom produkcijom ostalih eneoliti¢kih kultura na pro- storu srednje i jugoistoéne Evrope. Badenska je kultura trenutno jedna od najkontroverznijih eneoliti¢kih manifestacija na podruéju Karpatske kotline i jugoistotne Evrope, prvenstve- no u pogledu podrijetla, ali jo8 vise s obzirom na njezino relativno-kronolo8. ko odredenje unutar razdoblja eneolitika. Neki je prethistoritari smjeStaju u vrijeme srednjeg, éak i ranog eneolitika’, dok je drugi bezrezervno odredu- ju kao kasnu eneolititku manifestaciju, negirajudi joj bilo kakav direktni ili istovremeni kontakt s bodrokeresturskom jli tisapolgarskom kulturom? Te su dvije kulture inate sinonim za eneolitik Karpatske kotline. Jedan od bitnih argumenata za nepostojanje direktnih kontakata izmedu spomenute dvije i badenske kulture je izuzetno razvijena metalurska djelatnost u okvirima pr- vospomenutih nasuprot otitog siromastva kod badenske kulture. DanaSnja prethistorijska arheologija poznaje mnogo lokaliteta badenske kulture u svim njezinim razvojnim fazama, kako naselja tako i nekropola, ali broj otkrive- nih metalnih predmeta nestazmjeran je broju nalazigta i keramitkih nalaza. Stoga svaki novi metalni produkt u sklopu te kulture mora izazvati paznju. 73TT. TeZak-Gregl: Metalna produkcija badenske kulture, Opuse. archaeol. 1112, 7381 (1987). Sustavna istraZivanja jednog od najznatajnijih lokaliteta ne samo vuée- dolske, nego upravo i badenske kulture na podruéju Jugoslavije, Vuedola kod Vukovara, potvrdila su egzistenciju nekoliko stambenih horizonata ba- denske kulture na poloZaju zvanom »Vinograd Streim«? U sloju koji nedvoj- beno pripada badenskom stambenom horizontu, uz ulomke tipitne badenske tamnopolirane keramike, pronaden je tijekom kampanje 1985, g. i jedan mali bakreni boded." Triangularnog je oblika, duljine 82 cm, maksimalne Sirine 2,7 cm. U gornjem je dijelu o8teéen, ali su vidljivi ostaci rupica za zakovice kojima se pritvr8¢ivao dréak, vjerojatno od neke organske materije. (SI. 1). Spektralna analiza dala je slijede¢i sastav metala: Fe 0.4931, Cu 98.2786, As 1.2363” Dobiveni rezultat potvrduje pretpostavku da je rijeé o predmetu iz razdoblja eneolitika. Pojava malog bakrenog bodeZa tipa lamele, bez ikakvog sredi’njeg poja- éanja ili rebra, u jednom badenskom naselju prilitno je iznenadujuéa jer do- sada nije utvrdeno prisustvo takvog predmeta ni na Kojem badenskom loka- litetu, a opéenito je prihvaceno mi8ljenje kako badenska populacija nije ima- la sklonosti prema metalurgiji. Od bakrenih izradevina koristili su nosioci ba. denske kulture samo jednostavnije alatke i neSto nakitnih oblika. Od alata naj- éeS¢a su bakrena Sila,igle i dlijeta. Ve¢ina Sila je éetvrtastog presjeka, a naj &e8¢e se nalaze kao prilog u muSkim grobovima. Mogu se razlikovati dva tipa: jedan stariji, u osnovi jednak tipovima poznatim jo8 u kasnim neoliti¢kim kulturama, te jedan mladi, razvijeniji, bliZi tipu Sila kakva se javijaju u sklo- pu bodrokeresturske materijalne ostavStine.' Slitna je situacija i s dlijetima’ Igle ¢e pak obiéno biti prilog u Zenskim grobovimia. Od bakrenog se lima izraduju i perle u obliku cjevéica ili takve koje imitiraju dentalije. Nose se ili samostalno na ogrlici ili u kombinaciji s pravim dentalijama, Tu medutim nema évrstog pravila tko ih nosi. U nekim se nekropolama takve perle prila- % iskljutivo muskim ili djeéatkim grobovima (Alsonemedi), a u drugima su prilog oba spola (Budakalasz)? 74T. Tetak-Gregl: Metalna produkcija badenske kulture, Opusc. archaeol. 11—12, 7381 (1987). Kao izuzetniji nalazi bakrenih predmeta u okviru badenske kulture mo- gu se izdvojiti nalaz bakrenog dijadema iz groba 2 u Vérs.u (madarska Trans- danubija), dvije ogrlice od bakrene dice iz dvojnog groba u Leobersdorfu (Austrija), te nakitna garnitura iz groba u Velvary-u (srednja CeSka). Pri kopanju silosa na rubu sela Vérs (upanija Somogy) sluéajno su ot- krivena tri groba od kojih dva pripadaju badenskoj kulturi, a jedan laten. skom razdoblju.” Grob 2 otvorio je struénjak pa je dokumentacija potpuna i sigurna. U grobu se nalazio skelet u zgréenom polozaju, na lijevom boku. Dva ulomka tipitne badenske keramike nedvojbeno ga opredijeljuju baden- skoj kulturi. Od priloga valja istaéi ogrlicu od trinaest koStanih perli, te dija- dem od bakrenog lima, naden in situ ovijen oko glave pokojnika." Dijadem je ukraSen punciranjem, a krajevi mu se suéavaju tako da djeluju kao da su na éelu povezani. To je jedinstvena pojava koja nema analogija niti u baden- skoj kulturi, a niti u ostalim eneolititkim kulturama Karpatske kotline. Me- dutim, gotovo identiéni dijademi od bakrenog ili zlatnog lima uobitajena su pojava anatolskog i egejskog halkolitika, pa je veé I. Bona govorio o jugo- istotnom podrijetlu dijadema iz Vérs-a i kao najizravniju analogiju istakao dijadem iz groba 630 u Biblosu.” Sliénih se dijadema nalazilo i u ostalim gro- bovima Biblosa, dok zlatni primjerci potjesu iz kraljevskih grobova Alaca Hiiyiika, s Krete i iz Troje." Dijadem iz Vrs-a jedan je u nizu predmeta koji N. Kaliczu sluze kao argument njegovoj tezi o anatoiskom podrijetlu baden- ske kulture." On smatra metalnu produkciju badenske kulture iznenadujué siromaSnom, nasuprot sna%no izrazenom utjecaju metalnih tehnika na obli- kovanje i ukraSavanje keramitkog posuda. Stoga pojavu metalnih objekata u badenskoj kulturi tretira kao proizvode metalnog obrta pristigle s juga.” Predmet donekle srodan dijademu je i metalni torques, karakteristigan prije svega za kulture ranog bronéanog doba. Medutim devet primjeraka bakrenih torquesa nadenih u istoénoj Austriji (osam u grobnim cjelinama, a jedan kao dio ostave) B, Ottaway pripisuje badenskoj kulturi. Od tipiénih ranobronga- nih ovi se torquesi razlikuju po manjim dimenzijama i osobito po sastavu metala.” U ostalim regijama rasprostiranja badenske kulture takvih nalaza zasad né poznajemo. Sto se tite torquesa kao predmeta najstariji poznati pri. mjerak u Karpatskoj kotlini otkriven je u nekropoli Decia Muresului (Erdelj) koja se mode pripisati bodrokeresturskoj kulturi." U selu Velvary (srednja Ce8ka) otkriven je jo8 1889. godine grob u kame- nom sanduku, djelomigno paljevinski, a djelomitno s otuvanim skeletima dviju osoba, opremljen bogatim prilozima keramitkog posuda i metalnog na- kita. Garnitura nakita sastojala se od bakrenog polumjesetastog pektorala, dviju spiralnih narukvica, perli u obliku cjevéica, batvastih perli i nekoliko bakrenih imitacija Skoljki.” Grob je najprije odreden kao hal8tatski, potom kao grob ranobronéanodobne unjetitke kulture", da bi konatno bio pripi- san Rivnaé grupi, odnosno vremenu kada je CeSka bila izlozena utjecaju ka- nelirane keramike s jugoistoka.” I ovaj nalaz bakrenog pektorala predstavija iznimnu pojavu u srednjoevropskom eneolitiku bez pravih analogija. Mada ne pripada kontekstu Klasitne badenske kulture spominjemo ga jer je Riv- 75TT, Tedak-Gregl: Metalna produkcija badenske kulture, Opusc. archaeol. 11-12, 7381 (1987). naé grupa u Ce8koj nastala kao rezultat snaZnih utjecaja iz oblasti badenske kulture. Nalaz ogrlica od bakrene Zice sa savijenim krajevima iz Leobersdorfa*, kako smo veé vidjeli uklapa se u sliku metalnih nalaza badenske kulture na podruéju Donje Austrije, pa pojavu bakrenih torquesa i ogrlica zasada moze. mo smatrati specifitnim obiljezjem badenske noSnje u istotnim dijelovima Austrije. Bogata produkcija metalnih sjekira zapoteta veé u pojedinim kasnim ne- oliti¢kim kulturama, razvija u okvirima tisapolgarske i bodrokeresturske kul- ture brojne tipove, ali na dokazano badenskim lokalitetima gotovo u potpuno- sti nedostaje. Izuzetak je nekoliko nalaza sjekira koje su pojedini autori po- kuSali pripisati badenskoj kulturi, Tako F, Schubert smatra da se tzv. Hand- lova tip Seki¢aste sjekire moze povezati s badenskom kulturom, s obzi prisustvo tog tipa sjekire u nalazu Velike Kostolany®, Cesto se navodi i jed. na sjckira lepezastog tipa, navodno iz skeletnog groba u Dobanovcima kao produkt badenske kulture.” Medutim tu je prije svega dvojbena njezina pri- Padnost spomenutom grobu koji su sluéajno otkopali radnici prije dolaska struénjaka.” Jo8 je indikativniji sastav metala koji sadrii priliéan postotak kositra, pa prema tome nikako ne moée biti proizvod eneolitiéke, veé sasvim sigurno bronéanodobne metalurgije.* Unutar badenskog nasclja u Dobanov- cima otkriveno je medutim samo bakreno silo i komadi¢ bakrenog lima.” U blizini spomenutog naselja otkrivena je jedna ostava s tri masivne sjekire kridolikog tipa koje je M. GaraSanin datirao u kraj eneolitika, a s obzirom na blizinu badenskog naselja, pretpostavio da bi mogle pripadati badenskoj kulturi." No sve su to tek nesigurne atribucije. Od ostalih metalnih nalaza u sklopu badenske kulture na podrudju Jugo- slavije mozemo jo8 spomenuti jedno bakreno dlijeto iz Bogojeva”, te dva in- gota u obliku Sila s Vutedola, ali njihovo je opredjeljenje badenskoj kulturi u sumnju doveo i sam R. R. Schmidt, iznijev8i mi8ljenje da moda pripadaju I vuéedolskom gradevinskom horizontu u kojem je konstatirano vise bakrenih predmeta, kao i tragovi topionitarske djelatnosti* Schmidt navodi i nalaz jedne bronéane narukvice u badenskom sloju, no ona sigurno ne pripada ba- denskoj kulturi ni tipolo8ki, a osobito ne po svom sastavu s velikim postot- kom kositra.” Badenskoj kulturi danas vise ne pripisujemo ni nalaze kalupa za lijevanje listolikih bodeza iz Sarva8a, kako je to na osnovi Schmidtove do- kumentacije dokazao S. Dimitrijevié* S obzirom na sve navedeno, nalaz bakrenog bodeZa u badenskom naselju na Vutedolu postaje sve zanimljiviji. Naime te vrste predmeta nema u kon- tekstu badenske kulture. Prvi se metalni, ili preciznije reéeno bakreni bodezi u_ srednjoevropskom podruéju javijaju u okvirima kultura Laznany i Luda- nice u Slovatkoj. To su mali, masivni bodeZi, jednostavnog listolikog oblika, bez ikakvih rupica za zakovice. Vjerojatnije je da su sluzili kao nozevi, a ne bode#i, s obzirom na dimenzije. Najstarijim primjercima smatraju se listoli- ki bodezi sa srediSnjim rebrom tipa Sebastovce, pronalazeni u skeletnim grobovima Lainany grupe. (Barca, Sebastovce).* Izravnih analogija imaju u bodezima iz paljevinskih grobova kasne Tripolje kulture u Ukrajini.” Veze 76'T, Tedak-Gregl: Metalna produkeija badenske kulture, Opusc. archaeol, 1112, 73-81 (1987). Lainany grupe s Bodrogkeresztur kulturom, kasnom Salcuta kulturom, te Tri- polje kulturom, ukazuju na prodor elemenata istofnoevropskih kultura u ob. last jugozapadne Slovatke. Krajem La%nany grupe na tom se podrudju for- mira Boleraz grupa, a potom i Klasitna badenska kultura, no s njom kao da tu izumire bakrena produkcija.” Sporadiéno se ponovo obnavija krajem eneo- litika u_grupi Kosihy-Caka, a znatno Ge8ée potetkom rane bronce u okvirima grupa Nitra i KoStany. TipoloSki su razvijeniji i mladi masivni bakreni bodezi tipa Malé Levére. Prepoznatljivi su po snazno izrazenom sredisnjem rebru, trapeznoj prikov- noj plotici, te po dvije, éetiri ili pet rupica za zakovice. Rasprostranjeni su uglavnom po jugozapadnoj Slovatkoj i granitnim dijelovima jugoistoéne Mo- ravske, Nijedan od poznatih primjeraka nije stratificiran, ali in V. Nemej. cové-Pavikova s obzirom na sklop predmeta u eponimnoj ostavi Malé Le- vare s dosta vjerojatnosti pripisuje Ludanice kulturi.” Kao i kod prethodnog tipa i ovome predloske treba traiiti dalje u istoénijim oblastima.” NaS badenski bodez s Vutedola nema pravih analogija ni kod jednog od spomenuta dva tipa. Dimenzijama je blizi tipu Sebastovce, ali je 5 obzirom na oblikovanje gornjeg dijela s rupicama za zakovice otito razvijeniji i mla- di, Po funkeiji su takoder slitni jer su vjerojatnije sluzili kao nozevi, a ne kao pravi bode¥i. Najstariji primjerak tipa Malé Levare, bodeZ iz okolice mjesta Levice, oblikom je vrlo slitan naSem, ali je znatno veci i masivniji (du- Ijina 20 cm), te ima lagano izrazeno sredi8nje rebro. Teritorijalno blizi na’em podrugju je bakreni bodez iz groba 28 bodro- keresturske nekropole Pusztaistvanhdza.* Taj masivni listoliki bode tipoloski je srodniji tipu Sebastovce. Slitnih listolikih bodeZa nalazi se i na teritoriju Rumunjskog Banata i Erdelja u sklopovima koji su bliski bodrokeresturskoj kulturi, Naime P, Roman povezuje nalaze takvih bodeZa na lokalitetima Me. resti i Pecica-Santul Mare upravo s Bodrogkeresztur kulturom.* Unutar bogate bakrene produkcije nekih lokaliteta Bubanj-Salcuta-Kri- vodol kompleksa istiée se i pojava listolikih bakrenih bodefa s trnom za na- sad dr8ka. Nalazi iz Zlotske pecine u bakrom bogatom Homoljskom masivu, te u peéini Hotilor kod Baia Herculane pripadaju Salcuta IV stupnju." A upravo je to vrijeme Sirenja salkucanske kulture i njezinih utjecaja prema sjeverozapadu. Sam tip spomenutih bode?a tipolo&ki je neSto stariji od nageg primjerka jer nema rupice za zakovice, ve¢ samo tn za nasad dr&ka. Zanimljive analogije bodezu s Vuéedola nalazimo i medu bakrenim bode. zima Cucuteni kulture, koji predstavljaju upravo tip s prikovnom ploticom i rupicama za zakovice. To su bodezi iz Hanesti®, Tirgu Ocna", i Bodesti”. Prva dva nadena su u naseljima Cucuteni B faze, dok posljednji pripada miljeu Cucuteni A faze. Sastavom metala navedeni su bodedi takoder vrlo bliski vu- éedolskom jer uz bakar sadrée stanovit postotak arsena.° E. Comsa drii da i ove bode%e Cucuteni kulture tipolo8ki treba vezati uz istotne bodeze. Medu bakrenim bodezima s podrutja dana’nje Austrije, najblizi vuéedol- skom primjerku je mali triangularni bode s rupicama za zakovice iz mjesta Unterach na Mondsee.” Opéenito je upravo oko Mondsee-a najve¢a koncen- 7T. Tedak-Gregl: Metalna produkctja badenske kulture, Opusc. archaeol. 11—12, 73-81 (1987) tracija bakrenih nalaza u Austriji. Tu su i leZi8ta bakrene rudate, a i tragovi metalurske djelatnosti, koja je po svoj prilici bila samo lokalnog obiljezja. Bodez iz Unteracha, medutim, vjerojatnije pripada Mondsce tipu Retz-Gajary kulture. Takav tip ‘malih bakrenih bodeZanozeva po B. Ottaway razvija se veé u kasnom neolitiku, a upotrebljava se kroz ¢itavo razdoblje eneolitika sve do u ranu broncu.” Zanimljivo je da ista autorica smatra kako se masivni bakreni bodedi, sli¢ni tipu Malé Levaré, na teritoriju Austrije nalaze u baden- skom kulturnom kontekstu.” Kako, dakle, protumatiti pojavu bakrenog bodeZa u badenskom horizon- tu na Vuéedolu? Odito je da bodez pripada razvijenijoj metalur8koj produk- ciji jer prisustvo arsena u bakru govori o kori8tenju slozenijih metalur8kih procesa." Podrijetlo vecine bakrenih bodeZa u oblastima srednje i dijela ju- goistotne Evrope, a koje smo upoznali u sklopu La%nany, Ludanice, Bodrog- keresztur, Cucuteni i Salcuta kultura, dovodi se u vezu s istotnijim oblastima. Tamo negdje treba traZiti ishodiSte i za na badenski boded. Utjecaji istoénih, stepskih kultura uogeni su i u nekim drugim aspektima badenske kulture, poput neuobigajenih rituala pokapanja uotenih upravo na istom badenskom naselju na Vuéedolu.” BodeZ najvjerojatnije nije proizvod nekog badenskog metalurga, veé je po svoj prilici import, kao uostalom i dijadem iz Vors.a, a lako je moguée da je za svog viasnika predstavijao odredeni statusni simbol. Ipak ne smijemo biti nepravedni prema badenskim metalurzima jer ras- polazemo nekim podacima koji govore da je i ta djelatnost egzistirala u ba. denskim naseljima. To su dvije manje posude, koritene pri taljenju bakra s lokaliteta Lanycsok Boleraz grupe*, i peé za lijevanje bakra iz badenskog naselja u Dobanovcima.” Poput ta dva nalaza i najnoviji nalaz bakrenog bo- deZa s Vuéedola znatajni su kao uvod u kasniju, bogatu, gotovo bismo rekli industrijsku metalnu produkciju vuéedolske kulture. 78T. Tetak-Gregl: Metalna produkelja badenske kulture, Opusc. archaeol, 11—12, 73-81 (1987). BEITRAG ZUR KENNTNIS DER METALLPRODUKTION DER BADENER KULTUR Archiieologisches Institut der Philosophischen Fakultat in Zagreb und Stadt. museum von Vukovar fihren seit J. 1984. Systematische Ausgrabung der beriihm. ten Fundstelle Vuéedol bei Vukovar durch. In der Kampagne 1985, wurde im Wohn- horizonte der Badener Kultur ein Kupferdolch entdeckt. Es handelt sich um einen trianguliren Dolch mit Spuren von Nietlécher auf der Griffplatte. Das ist ein eigen- artiger Fund im Rahmen der Badener Kultur die bis jetz sehr wenig von Kupfer- gegenstiinde geliefert hat. Die meisten Forschern betrachten dass die Badener Kul- tur keine Neigung zur Kupfermetallurgie hatte, Spektralanalyse unseres Fundes hat folgendes Ergebnis gezeigt: Cu —98.2786% Fe —0.4831% As — 1.2363% Die dltesten Kupferdolche in Mitteleuropa findet man im Rahmen der Latnany- und Ludanice-Kultur in der Slowakei (s.g. Typus Sebastovce und Typus Malé Le- varé). Die Vorbilder dafiir stammenn aus den osteuropiiischen Gebieten, Beide von diesen Typen unterscheiden sich von unserem Beispiel aus Vuéedol. Nihere Ana- logien finden wir zwischen Kupferdolchen der Cucuteni B Kultur. Die Kupferdolche der Salcuta IV Stufe haben keine Nietlécher und sind typologisch etwas iilter, Aus Gesterreich kennen wir einen thnlichen Kupferdolch der wahrscheinlich dem Mondsee Typus der Retz-Gajary Kultur zu zuschreiben ist, Der kleine triangulire Dolch der Badener Kultur aus Vuéedol ist héchstwahr- scheinlich ein Import aus osteuropiiischem Raum, 79T. Tetak-Gregl: Metaina produkelja badenske kulture, Opuse. archaeol, 11—12, 7381 (1987). BILJESKE — ANMERKUNGEN 1 80 ._N, Kalicz, o. V, Milojéié, Chronologie der jiingeren Steinzeit Mittel- und Siidosteuropas, Ber- lin 1949, 73-74, 94. S. Dimitrijevié, Zu eimigen Fragen des Spiitneolithikums und Friihiineolithi- kums in Nordjugoslawien, Actes 1, Beograd 1971, 150—151. S. Dimitrijevié, Badenska kultura, Praistorija jugoslavenskih zemalja III, Sa- rajevo 1979, 188. J. Banner-I, Bogn4r-Kutzién, Beitrige zur Chronologie der Kupferzeit des Kar- patenbeckens, Acta archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae 13, 1—4, Budapest 1961, 29—31, I, Bognar-Kutzién, The Early Copper Age Tiszapolgar Culture in the Carpathian Basin, Budapest 1972, 183—188, 209, P. Patay, Probleme der Beziehungen der Bodrogkeresztérer und der Badener Kultur, Baden Symposium, Bratislava 1973, 360—363. Sustavna istrazivanja platoa »Vinograd Streim« na Vudedolu vode od 1984. g. ArheoloSki zavod Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Gradski muzej iz Vukovara. Kampanja 1985. g., kvadrant 10, kota 107, 84. ‘Analizu je proveo Institut Ruder BoSkovié iz Zagreba. J. Banner, Die Péceler Kultur, Budapest 1956, 172-173, . Banner, o., 173, T LXVI/8. Budakalasz Luppacsarda grob 63, J, Batiner, o. J, Banner, o., 199. Tbidem. J. Banner, o., T LXXXVII/4. T, Bona, Bronze Age Girdle-Clasps and Diadems, Archaeolégia Ertesité 86, Bu- dapest 1959, 54—55, biljeSka 32. N Kalicz, Die Péceler (Badener) Kultur und Anatolien, Budapest 1963. N, Kalicz, o.., Vergleichsbildung 54 a, 62—63, B, Ottaway, Distribution pattern of Early Copper using cultures in Austria, Istradivanja 5, Nowi Sad 1976, 119—120, H. Ladenbauer-Orel, Die jungneolithische Keramik aus der Kénigshdhle von Baden bei Wien, Archaeologia Austriaca 16, Wien 1954, 71, Spektralna analiza torquesa iz ostave otkrivene u spilji pored’ Badena pokazala je da je torques izraden od tistog bakra, dok se srebro, nikal i antimon nalaze samo u trago- vima, D, Berciu, Topoarcle de cupru cu dona brate opuse, Apullum I, Alba Iulia 19391942, 6768, J, Smolik, Kamenny hrob u Velvar, Pamatky archeologické 15, Praha 1890— J. Smolik, oc. J, Schranil, Die Vorgeschichte Bohmens und Mihrens, Berlin —Leipzig 1928. T XVIII i XIX. V. Moucha, Prispevek k datovéni velverského hrobu, Archeologické rozhledy XII/4, Praha 1960, E, Pleslova-Stikov4, Die Kultur mit kannelierter Keramik in Béhmen, Baden Symposium, Bratislava 1973, 422423, K. Willvonseder, Zwei Grabfunde der Badener Kultur mit Metallbeigaben aus Niederiisterreich, Wiener Prihistorische Zeitschrift 24, Wien 1937, 15—28. F. Schubert, Zu den stidosteuropiiischen Kupferiixten, Germania 43/2, Frank. furt 1965, 295.T, TelakGregl: Metalna produkcija badenske kulture, Opuse, archaeol, 11—12, 7381 (1987). 26. 27. 28. rd 30. 31. a. 33, 34, 45. 46. 47, 48. 49, 50. 51. 52, 54, S. Dimitrijevié, Badenska kultura, Praistorija jugoslavenskih zemalja III, Sa- rajevo 1979, 220, N. Tasié, Praistorijsko naselje kod Dobanovaca i prilog prougavanju badenske grupe u Vojvodini, Starinar n.s. IX—X, Beograd 1958—1959, 234, A. Durman, Metalurgija vuéedolskog kulturnog kompleksa, Opuscula archaco- logica 8, Zagreb 1983, 20. N. Tasié, oc, M, Garaganin, Sckire sa otvorom za dréalje u umetnigkom muzeju u Beogradu, Muzeji 5, Beograd 1959, S, Dimitrijevié, o.¢,, 220, R.R, Schmidt, Die Burg Vutedol, Zagreb 1945, 71. 7 R. R. Schmidt, oc, 71, T 28/ Abb 7; Analiza metala dala je slijede¢i sastav: Cu 68%, Pb 3,09%, Sn 0,72%, Zn 27,96%! S. Dimitrijevié, Zu einigen Fragen des Spiitneolithikums und Friihineolithi- kums in Nordjugoslawien, Actes du Ville Conngrés international des sciences préhistoriques et protohistoriques — tome I, Beograd 1971, 149, Abb 2. . J. Vladér, Die Dolche in der Slowakei, Prihistorische Bronzefunde VI/3, Miin- chen 1974, 3-4, J, Viadér, oc,, 3. . J, Viadar, o.., 4, . J. Viadar, o.c,, 4, . V. Nemejcova-Pavitkova, Sidlisko bolerdzskeho typu v Nitrianskom Hrédku, Slovenské archeolégia XII-1, Bratislava 1964, 204. J. Viadar, o.c., 18, . J. Vladar, oc., T 3/5, . J. Hillebrand, Das Kupferzeitliche Griberfeld von Pusztaistvanhdza, Budapest 1929, T IV. . P. I, Roman, Endineolithikum im Donau-Karpaten.Raum, Dacia XV, Bucuresti 1971, Abb 34/1, Abb 40/3, N, Tasié, Bubanj-Salcuta-Krivodol kompleks, Praistorija jugoslavenskih zema- lja II, Eneolit, Sarajevo 1979, 106—107. E, Comsa, Die Kupferverwendung bei den Gemeinschaften der Cucuteni-Kultur, Prahistorische Zeitschrift 55/2, Berlin — New York 1980, 217, Abb 8/15. E. Comsa, o.c,, 216, Abb 8/13. E. Comsa, o.c., 208, Abb 2/21. E, Comsa, oc, 204, B, Ottaway, Distribution pattern of Early Copper using cultures in Austria, Istrazivanja 5, Novi Sad 1976, Fig 5/6. B. Ottaway, o.c,, 118, Tbidem, A. Durman, o<., 4, T. Tetak.Gregl, Dva nova badenska groba s Vuéedola, Opuscula archaeologica 10, Zagreb 1985, I, Ecsedy, Die Funde der Spiitkupferzeitlichen Boleraz-Gruppe von Lanycsok, Janus Pannonius Muzcum Evkényve 22, 1978, 168, 182—193. N. Tasié, o.c., 1959, 229, 81