SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ CIKLUSA; GODINA STUDIJA: III CIKLUS; III GODINA

SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

UPRAVLJAKI INFORMACIONI SISTEMI

SEMINARSKI RAD

STUDENT: Sandrino Vulovi

PREDMET: Menadment poslovnih informacionih sistema

PROFESOR: doc. dr. Ines Isakovi

ASISTENT: Mr. Almira Salki

Travnik, 08.02.2017 godine

SADRAJ
1. UVOD..............................................................1
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA........................2
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA................................2
1.3. KORITENE METODE...............................................2
1.4. STRUKTURA RADA...................................................2
1.5. HIPOTEZA...............................................................3
2. DEFINICIJA.......................................................4
3. POTREBA ZA INFORMACIJAMA..........................6
4. PODRKA PRI UPRAVLJANJU...........................10
5. ALAT ZA PROCES UPRAVLJANJA.......................14
6. ZAKLJUAK....................................................16
7. LITERATURA...................................................17

1
 1.UVOD

Upravljaki informacioni sistemi predstavljaju izuavanje ljudi,

tehnologija, organizacija i veza izmeu njih. Definicija je vezana
specifino za MIS kao smjer studiranja u poslovnim kolama i vee
se za izuavanje kako pojedinci, grupe i organizacije procjenjuju,
dizajniraju, implementiraju, upravljaju i upotrebljavaju sisteme kako
bi stvorili informacije koje poboljavaju efikasnost i efektivnost pri
donoenju odluka, ukljuujui sisteme za donoenje odluka,
ekspertne sisteme i izvrne informacione sisteme. Mnoge poslovne
kole posjeduju MIS odjeljenje, pored odjeljenja za raunovodstvo,
finansije, upravljanje, marketing.

MIS profesionalci - menaderi pomau organizacijama svih

veliina da postignu maksimalnu koristi od ulaganja u osoblje,
opremu i poslovne procese. MIS je orijentiran prema ljudima sa
naglaskom na servis. Iako je danas snano razvijen kompjuterskom
hardveru, softveru mreama, on ne mora biti baziran na
kompjuterima. Upravljaki informacioni sistemi se razlikuju od
drugih informacionih sistema u tome to se koriste za analiziranje i
olakavanje stratekih i operacijskih aktivnosti.1

Koncept upravljakog informacionog sistema odnosno MIS-a

se razvio tokom odreenog vremena zbog ega je postao obavezan
za sve organizacije. Poetni koncept MIS-a je bio procesiranje
podatka iz organizacije i njihovo prezentovanje u svrhu izvjetaja u
regularnim intervalima. Sistem je bio dosta podoban da upravlja sa
podacima od kolektiranja do procesiranja. Nije bio praktian, zbog
toga to je zahtijevao da svaki pojedinac prikupi i izabere podatke
za procesiranje i koristi ih za svoje zahtjeve. Ovaj koncept je dalje

1 https://en.wikipedia.org/wiki/Management_information_system (1.02..2017)
izmijenjen tako to su odvojeni podaci i informacija. Informacija je
proizvod analize podataka. Ovaj koncept je slian sirovim
materijalima i finalnim proizvodima. Ono to je bilo potrebno su
informacije ne masa podataka. Meutim, podaci se mogu analizirati
na razliite naine, to moe rezultirati u razliitim varijantama i
specifikacijama informacije kao proizvoda.2

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA

Problem istraivanja je razvoj upravljakih informacionih
sistema u organizacijama, odnosno njegovo razvijanje kroz
posljednje dvije decenije.

Predmet istraivanja je napredak upravljakih informacionih

sistema zahvaljujui napretku tehnologije gdje se otvaraju nove
poslovne mogunosti.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha istraivanja je upoznavanje upravljakih informacionih
sistema sa aspekta njihove upotrebe i znaaja unutar neke
organizacije, kao i sa aspekta gdje kvalitet izvlaenja tih informacija
ovisi o menaderu koji taj sistem koristi.

Cilj istraivanja je da se dokae da upravljaki informacioni

sistemi nisu kljuna stvar koja uvijek pomae napretku neke
organizacije.

1.3. KORITENE METODE

Koritene su metode posmatranja upravljakih informacionih
sistema sa strane nekoga ko tek upoznaje ove sisteme, ali i sa
strane nekoga ko je upoznat sa ovim sistemima i eli ove sisteme
bolje da razumije i upozna.
2 Introduction to Managment Information Systems, str 2 (1.02..2017)
 1.4. STRUKTURA RADA
U uvodu, objanjeno je ta su to upravljaki informacioni
sistemi i razvoj samog koncepta.

Drugi dio, definicija, ukratko je ukazano na neke definicije

koje se veu za upravljake informacione sisteme gdje je jasno da
su one dosta sline.

Trei dio, podrka pri upravljanju, objanjen je proces

donoenja odluka kroz neke zadane korake koji su primjenjivi
unutar svake organizacije.

etvrti dio, alat za proces upravljanja, govori se o samom

upravljakom informacionom sistemu kao alatu i modernim
organizacijama u kojima je koriste moderne tehnologije gdje
menaderi moraju biti u toku.

U zakljuku je potvrena hipoteza, istaknuti bitne stavke

vezane za upravljake informacione sisteme i na kraju navedena
koritena literatura

1.5. HIPOTEZA

Hipoteza: Kako bi upravljaki informacioni sistemi pomogli pri

donoenju odluka u organizaciji oni moraju biti aktuelni sa
informacijama i podacima koji e se koristiti pri donoenju poslovnih
odluka.

Pomona hipoteza: Upotreba upravljakog informacionog

sistema ovisi uveliko o kompetentnosti menadera da upravlja sa
aktualnim tehnologijama koje utiu na kvalitet njegovog
poslovanja.
 2.DEFINICIJA

Upravljaki informacioni sistem (MIS) je koncept otprilike

posljednje dvije decenije. Razumio se i opisao na razliite naine.
Takoer je poznat kao informacioni sistem, informacioni i sistem za
donoenje odluka, informacioni sistem baziran na kompjuteru.

MIS posjeduje vie od jedne definicije, od koju su neke:

1. MIS je definisan kao sistem koji prua podrku za

informacije u svrhu donoenja odluka unutar organizacije.
2. MIS je definisan kao integrisani sistem ovjeka i maine u
svrhu pruanja informacija za podrku pri operacijama,
upravljanju i donoenju odluka u organizaciji.
3. MIS je definisan kao sistem baziran na bazi podataka
organizacije razvijen u svrhu pruanja informacija ljudima
u organizaciji.
4. MIS je definisan kao informacioni sistem baziran na
kompjuteru.

Iako postoje mnoge definicije, sve se one svode na jednu

misao, odnosno, MIS je sistem za podrku pri donoenju odluka u
organizaciji.3 Razlika lei u definiranju elemenata MIS-a. Meutim, u
dananjem svijetu MIS je kompjuterizovan poslovni procesuralni
sistem koji stvara informacije za ljude u organizaciji kako bi pruio
informacije potrebne za donoenje odluka u svrhu postizanja
korporativnog cilja organizacije.

U svakoj organizaciji, maloj ili velikoj, glavni dio vremena se

potroi na skupljanje podataka, procesiranje, dokumentiranje. Zbog
toga, vei dio glavnog troka ode u ovakav vid neproduktivnog rada
u organizaciji. Svaki pojedinac u organizaciji stalno trai neke
informacije koje su potrebne da se izvri njegov/njezin zadatak.
3 Lordon K. L., "Management Information System", Prentice Hall of India, New Delhi.
Zbog toga su informacije okrenute prema ljudima i variraju sa
prirodom ljudi u organizaciji.

Teina pri upravljanju ovakvih mnogobrojnih zahtjeva ljudi postoji iz

nekoliko razloga. Informacija je procesirani proizvod koji ispunjava
nepreciznu potrebu ljudi. Potrebno je da se pretrae podaci i
mogue je da zahtijevaju zahtjevnu putanju procesiranja. Od
vremenske su vrijednosti ako se ne procesiraju na vrijeme i
komuniciraju, nemaju vrijednost.

Kako bi se stvorio bolji zahvat aktivnosti pri procesiranju

informacija, potrebno je imati formalne sisteme koji trebaju da paze
na sljedee take:

Upravljanje obimnim podacima.

Potvrivanje validnosti podataka i transakcije.
Kompleksnost procesiranja podataka i multidimenzionalna
analiza.
Brza pretraga i povraanje.
Masovno skladitenje.
Komunikacija informacionog sistema sa korisnikom na
vrijeme.
Ispunjavanje izmijenjenih potreba informacija.

Upravljaki informacioni sistem koriste kompjutere i komunikacijsku

tehnologiju kako bi bavio ovim takama koje su od velike vanosti.4

4 Introduction to Managment Information Systems, str 4 (2.02..2017)

 3.POTREBA ZA INFORMACIJAMA

Menadment je kao relativno mlad fenomen koji je u svom

razvoju prolazio kroz razliite periode, najprije u poetnim fazama
period nepovjerenja i osporavanja a u novije vrijeme kvalitativne i
kvantitativne promjene u tehnologiji, ekonomiji, privredi i
cjelokupnom okruenju znaajno su ubrzale punu afirmaciju
menaderskih znanja i vjetina.

Uloga menadera u preduzeu prema poznatom teoretiaru

menadmenta H. Mintzbergu je viestruka, od preduzetnika,
korektora, alokatora resursa do pregovaraa.

Menader kao preduzetnik ispituje razne mogunosti kako bi

svoje preduzee usmjerio u novom smjeru u okviru svojeg podruja
djelatnosti npr. Menadment informacioni sistemi razvojem novih
proizvoda ili usluga, nastupom na novom tritu itd. Menader tada
podstie i vodi promjene u preduzeu te slui kako primjer ostalima
kako bi se ta mogunost mogla ostvariti. Kao korektor menader
podstie i sprovodi korektivne akcije i mjere ako se preduzee suoi
s problemima u poslovanju. Kao alokator resursa menader
odreuje gde e preduzee upotrijebiti svoje raspoloive resurse:
ljude, maine, kapital itd. Menader kao pregovara predstavlja
preduzee u pregovorima sa sindikatima u rjeavanju problema,
meusobnim odnosima s ostalim preduzeima u okruenju npr. o
zajednikom ulaganju (engl. joint venture), kao i drugim
institucijama (bankama, osiguravajuim drutvima itd.).

Saglasno nivou menadera sadraja rada i rasporeenih

obaveza po hijerarhijskim nivoima, proizilazi sljedea struktura
angaovanosti po menaderskim funkcijama koja se moe vidjeti na
slici 1.

Slika 1. Struktura angaovanosti po menaderskim

funkcijama5

U zavisnosti od hijerarhijhskog nivoa, pozicija i obaveza

menadera na slici 2. dat je grafiki prikaz distribucije pojedinih
kategorija znanja, sposobnosti i vjetina.

5 Izvor: Alempije V., Radojii M., Jasmina V.: Menadment informacioni sistemi, aak, 2008.,
slika 4.1.
Slika 2. Distribucija kategorija znanja, sposobnosti i vjetina6

Kompleksnost problematike poslovanja i proizvoenja

odreuje potrebe za specifinim strunim znanjima po pojedinim
oblastima to je prikazano na slici 3. Uz napomenu da je ovaj prikaz
radi ilustrativnog karaktera ogranien samo na navedena podruja:
marketing, razvoj, tehnike, kadrovi i finansije.

Slika 3. Specifina struna znanja menadera po pojedinim

oblastima7

Imajui prethodno reeno u vidu, u centru panje MIS-a je

identifikacija potreba menadera za informacijama, zbog uloge,
sadraja rada i zadataka menadera. Informacija je podatak koji je
tako organizovan da ima znaenje za menadera, pri emu treba
imati u vidu da je podatak injenica ili fakt.

6 Izvor: Alempije V., Radojii M., Jasmina V.: Menadment informacioni sistemi, aak, 2008.,
slika 4.2.

7 Izvor: Alempije V., Radojii M., Jasmina V.: Menadment informacioni sistemi, aak, 2008.,
slika 4.3.
 Ne smije se izgubiti iz vida da je koliina obraenih podataka
u stalnom porastu i u sjeni kvaliteta tj. tanosti i postupnosti
dostupnih podataka.

Informacije su menaderu potrebne da bi mogao da donosi

odluke i prati njihovo sprovoenje, upozna se sa ciljevima, prati
stanje izvrenja tekuih zadataka i prati tok donesenih odluka.
Druga strana potrebe menadera za informacijama vezana je za
informiranje o relevantnim pojavama, kao to su praenje stanja
poslovno-proizvodnih elemenata, praenje kapaciteta, zaliha,
proizvodnje i dr. Takoe, menaderu su potrebne informacije i o
meuljudskim odnosima, kao i stanje u organizaciji i okruenju.

Pritom se ne smije zaboraviti na to ta menadment eli.

Menadment eli korienje "svjee" informacije, sa bilo kog mesta,
u bilo koje vrijeme, i pritom da doe do neprimjetne integracije u
postojei sistem. Takoe, menadment eli jedinstven i integriran
izvor podataka, da samostalno pravi izvetaje i da ima jednostavan
alat za podrku odluivanju.

Menaderi u svakodnevnim aktivnostima donose razliite

odluke uglavnom interdisciplinarnog karaktera. U zavisnosti od
hijerarhijskog nivoa menadera odluke koje oni donose mogu biti
strateke, taktike i operativne. Karakteristike menaderskih odluka
i potreba za informacijama mogu se i ilustrativno prikazati na slici
4.
Slika 4. Karakteristike menaderskih odluka i potreba za
informacijama8

Menadment treba uvijek da ima u vidu devizu "Biti na usluzi

kupcima", to znai da treba odrati korak sa konkurencijom, a za
to je potrebno omoguiti donoenje odluka u realnom vremenu.

Na dobijanje kvalitetnih informacija prema potrebama

menadera, sa jedne strane utie stepen organizovanosti i
ureenosti preduzea, a sa druge strane primjena savremenih
softverskih alata (npr. OLAP alata) koji omoguuju formiranje
skladita podataka (Data Warehouse) kao specifinih analitikih
baza podataka.

8 Izvor: Alempije V., Radojii M., Jasmina V.: Menadment informacioni sistemi, aak, 2008.,
str. 36
 4.PODRKA PRI UPRAVLJANJU

Proces upravljanja se izvrava kroz razliite odluke uzete pri

svakom koraku planiranja organizacije, osoblja, upravljanja,
koordiniranja i kontrole. MIS pomae pri donoenju odluka koje
moemo vidjeti u obliku koraka pri upravljanju na sljedeoj tabeli:

Koraci pri upravljanju Odluke

Planiranje Izbor od razliitih alternativa
strategija, resursa, metoda itd.

Organizacija Izbor kombinacije od nekoliko

kombinacija ciljeva, ljudi,
resursa, metoda i uprave

Osoblje Pruanje odgovarajue dopune

radne snage

Upravljanje Odabir metode od razliitih

metoda i upravljanja
usmjeravanja napora u
organizaciji
Koordiniranje Odabir alata i tehnika za
koordinaciju napora za
optimalne rezultate
Kontroliranje Izbor izuzetnih uslova i
smjernice pri donoenju odluka

Tabela 1. Odluke pri upravljanju

Cilj MIS-a je da prui informacije za podrku pri donoenju

odluka u procesu upravljanja. Trebao bi pomoi na nain na koji se
postiu poslovni ciljevi na najefikasniji nain. Zbog toga to
donoenje odluka nije ogranieno na odreeni nivo, oekuje se da
MIS podrava sve9 nivoe upravljanja u voenju poslovnih operacija.
Ako MIS ne postane pomo pri upravljanju, nije koristan
organizaciji.10 Proces moemo vidjeti na sljedeoj slici:

Slika 5. Nivoi upravljanja11

Razliiti poslovi u preduzeu zahtijevaju razliite informacione

sisteme za podrku odluivanju na razliitim hijerarhijskim nivoima,
pa tako imamo:

Operativni nivo - Informacioni sistemi operativnog nivoa

pomau odluivanju operativnih menadera praenjem osnovnih
aktivnosti i transakcija u organizaciji, kao to su prodaja, izdaci,
depozit, kreditiranje, tokovi materijala, i sl. Glavna primjena takvih
sistema na operativnom nivou je odgovaranje na rutinske upite i
praenje tokova transakcija kroz organizaciju. Kao odgovor na takve

9 Izvor: Introduction to Managment Information Systems,

10 Introduction to Managment Information Systems, str 21

11 Izvor: Introduction to Managment Information Systems, figure 2.2

upite informacioni sistem mora pruiti lako dostupne,
pravovremene i valjane informacije.

Nivo znanja - Sistemi na nivou znanja obezbjeuju potrebnim

informacijama i podravaju rad strunjaka u preduzeu. Pod
pojmom strunjak smatraju se ljudi sa formalnim visokim
obrazovanjem, odnosno u tu kategoriju spadaju inenjeri,
projektanti, advokati i sl. Njihov posao se uglavnom sastoji od
stvaranja informacija i znanja, te implementiranja novih ideja u
poslovanje preduzea. To ine upravo uz pomo knowledge work
sistema. Svrha takvih sistema je pomoi preduzeu u integriranju
novih znanja u poslovanje uz organizovanje i praenje papirologije u
poslovanju. Sistemi na nivou znanja su danas, posebno na podruju
uredskih sistema, najbre rastui poslovni informacioni sistemi u
svetu.

Upravljaki nivo - Informacioni sistemi na upravljakom nivou

slue za nadziranje, kontroliranje, donoenje odluka i
administrativne aktivnosti srednjih menadera. Takvi sistemi po
pravilu vie pruaju periodine izvjetaje nego promptne
informacije o aktivnostima. Neki sistemi na upravljakom nivou
podravaju nestrukturirano odluivanje, tj. fokusiraju se na
nestrukturirane odluke koje se ne donose esto, i kod kojih nije
uvijek jasno koje informacije treba iskoristiti. Za odgovore na upite
menadera esto je podatke potrebno potraiti izvan organizacije,
ili su potrebni podaci koje nije mogue dobiti od sistema na
operativnom nivou.

Strateki nivo - Sistemi na stratekom nivou pomau viim

nivoima menadmenta u donoenju odluka i rjeavanju vanih
pitanja vezanih za dugorone ciljeve i strateka pitanja u preduzeu
i u njegovom okruenju. Njihov najvaniji zadatak je usklaivanje
promjena na tritu sa postojeim organizacionim kapacitetima.
Neka od pitanja koja se javljaju na ovom nivou odluivanja su:
Kakav e biti nivo zaposlenosti u preduzeu za pet godina? Kakvi su
dugoroni trendovi trokova u naoj industrijskoj grani i kako se
nae preduzee u to uklapa? Koje proizvode emo proizvoditi za pet
godina?

Prosjena organizacija ima sisteme na sva etiri nivoa za

svaku poslovnu funkciju u preduzeu. Na primjer, prodajna funkcija
ima prodajni sistem na operativnom nivou koji biljei dnevnu
prodaju i procesuira narudbe. Na upravljakom nivou se biljei
mjesena prodaja po prodajnim podrujima i kreira se izvetaj o
padu ili porastu prodaje na odreenom podruju. Sistem za
predvianje prodajnih trendova kroz pet godina slui na stratekom
nivou.12

12 Izvor: Alempije V., Radojii M., Jasmina V.: Menadment informacioni sistemi, aak, 2008.,
str. 39
 5.ALAT ZA PROCES UPRAVLJANJA

Proces upravljanja zahtijeva mnogo podataka i informacija za

izvravanje plana. Ovaj zahtjev nastaje na raun svakog koraka pri
upravljanju, raznovrsne odluke se poduzimaju kako bi se ispravio
smjer razvoja. Odluke ili akcije su traene zbog povratne
informacije date od strane kontrolnih sistema ugraenog u sistem
upravljanja. Kontrola ukupne performanse je mogua zbog rezimea
budeta i izvjetaja. Rezime pokazuje prodaje, trokove, zaradu i
vraanje na ulaganja to baca svjetlo na smjer u kojem se
organizacije kree. Izuzeti izvjetaji ukazuju na slabost u sistemu
upravljanja.

Kako bi se osigurala efektivnost sistema za upravljanje, on

mora raditi sa poslovnim informacijama. Performansa upravljanja se
poboljava ako se poslovni rizik i neizvjesnosti upravljaju efektivno.
Ako je pruena informacija adekvatna, sa tim faktorom se moe
odnositi pravo. Podrka informacija poboljava nedostatak znanja,
obogauje iskustvo i poboljava analitike sposobnosti to vodi
boljim poslovnim presudama. Tako, da ako je potrebna efikasna
podrka informacija, poziva se sistem sa ciljevima generiranja
informacija za upravljanje. Dobar MIS mora snabdjeti informacije
menaderima kako bi proirili svoju bazu znanja. On mora poznavati
negativne trendove u poslovanju, nedostatke i propuste u procesu
upravljanja.

Moderni sistemi za upravljanje se oslanjaju na MIS.

Pomjeranje zahtjeva da menader postane vie efikasan pri
upravljanju koje mu je povjereno. Menader postaje vie efikasan
ako je bolje informisan, bogatiji sa znanjem, iskustvom i analitikim
vjetinama i u stanju je da se suoi sa neizvjesnostima i riziku
poslovanja.

Moderna poslovanja su postala vie orijentirana prema

tehnologiji gdje je potrebno da menader bude u toku sa
tehnolokim napretkom ne samo u podruju operacija ve i sa
drugim tehnologijama. Nove tehnologije predstavljaju prijetnju
trenutnom poslovanju i otvaraju nove mogunosti za nove poslovne
poduhvate. Menader mora da bude u toku sa informacijama o
tome kako ove tehnologije utiu na njegove poslovne planove.
Dobar MIS dizajniran za takvu podrku predstavlja osnovu. Zbog
toga je MIS alat za efektivno izvravanje u procesu upravljanja.13

13 Introduction to Managment Information Systems, str 33

 6.ZAKLJUAK

Upravljaki informacioni sistemi ine jedan od osnovnih

dijelova svake organizacije, u kojima je od vanog znaaja da
menaderi znaju upravljati sva ovakvim sistemom. Pored toga je
bitno uspostavljanje hijerahije tokom preuzimanja informacija i
donoenja odluka na osnovu istih. Ta hijerahija mora biti ugraena u
MIS.

MIS mora biti dizajniran tako da prati najnoviju tehnologiju i

obavjetava putem informacija menadera o novim tehnologijama.

Hipoteza je potvrena kroz rad zato to aktuelnost informacija

i podataka pomae boljem, efikasnijem i efektivnijem donoenju
odluka koje pomae samom poslovanju na napreduje u razvoju
pravovremenog pravca.

Pomona hipoteza je takoer potvrena jer menaderi moraju

pratiti sve aktuelne tehnologije, jer u suprotnom te tehnologije
ukoliko praene od strane drugih poslovanja mogu dati drugim
poslovanjima znaajnu prednost.
 7.LITERATURA

Knjige:

1. Alempije V., Radojii M., Jasmina V.: Menadment

informacioni sistemi, aak, 2008.
2. Lordon K. L., "Management Information System", Prentice
Hall of India, New Delhi.

lanci:

3. Introduction to Managment Information Systems,

http://www.mu.ac.in/mis.pdf (01.02.2017)

Internet:

4. https://en.wikipedia.org/wiki/Management_information_syste
m (02.02.2017)