Professional Documents
Culture Documents
SkriptaBazeI PDF
SkriptaBazeI PDF
poetni nivo
Zoran Dubovac
,
SADRAJ
2. MS ACCESS............................................................................................... 8
2.1 KREIRANJE BAZE U ACCESS-U ....................................................................................................................9
2.2 IZGLED I SADRAJ KORISNIKOG INTERFEJSA ACCESS-A ...................................................................................10
2.3 OSNOVNI OBJEKTI I NJIHOVA ORGANIZACIJA ...............................................................................................12
2.4 SISTEM MENIJA ..................................................................................................................................13
3. RAD SA TABELAMA................................................................................. 15
3.1 PROJEKTOVANJE TABELA ........................................................................................................................15
3.2 RAD SA TABLEMA .................................................................................................................................17
3.3 PRIMARNI KLJU ..................................................................................................................................19
6. RAD SA OBRASCIMA............................................................................... 28
6.1 KREIRANJE I KORIENJE OBRAZACA ..........................................................................................................28
6.2 KREIRANJE OBRASCA POMOU AROBNJAKA (WIZARD).................................................................................29
6.3 IZMENE OBRASCA KROZ DESIGN VIEW .......................................................................................................32
7. IZVETAJI ................................................................................................ 37
7.1 KREIRANJE IZVETAJA ............................................................................................................................37
7.1.1 Upotreba arobnjaka ...............................................................................................................38
1
,
Obino se radi o kolekciji podataka koji se odnose na jednu temu, oblast ili namenu. Na primer, u
bazi se mogu skladititi podaci o linostima, o knjigama, finansijskom poslovanju, inventaru,
objektima, pacijentima, meteorolokim pokazateljima, astronomskim pojavama i t.d., praktino se
moe nai primena u svim oblastima ljudskog delovanja. Osim ovih vidljivih i optepoznatih
primera, veliki broj softvera koji danas postoje (operativni sistemi, igrice, antivirusni programi,
simulatori, midija plejeri i t.d.), u svojoj pozadini koriste neku skrivenu bazu podataka.
DBMS (Database Management System) je specijalizirani softver koji slui za kreiranje i manipulaciju
bazama podataka. Bitne osobine:
Informacioni sistem (IS) Ureeni skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, uvanje,
obradu, pretraivanje, prenoenje i distribuciju podataka u okviru jedne organizacije, ukljuujui pri
tome i opremu (hardver) i ljudske resurse. Primer: Bankarski IS, informacioni sistem preduzea, IS
zdravstva, IS proizvodnje i t.d.
2
,
Definie optu logiku strukturu baze podataka kroz model podataka. Model podataka je
jedna od kljunih stvari za funkcionisanje baze podataka, podloga za sve kasnije
operacije nad podacima skladitenje, brzo pronalaenje, organizovanje, obradu i t.d.
Ako model podataka nije dobro ureen, to e se kasnije, u fazi korienja podataka
pokazati problemi sa sistemom izvetavanja (nemogunost dobijanja izvetaja na nain
kako bismo mi to eleli), nemogunost dobijanja informacije u realnom vremenu, mogu se
javiti problemi u viekorisnikom okruenju, problemi u odravanju, sigurnosti podataka i
t.d. Mogli bi slobodno da kaemo da je model podataka za bazu podataka on to je plan i
temelj pri gradnji kue: Svaka greka u ovom delu uticae kasnije na stabilnost i
funkcionalnost objekta.
Model podataka predstavlja elemente podataka koriene u realnom sistemu i
njihove veze.
Postoje razni alati koji slue za modeliranje, kao to su ERWIN, BPWIN, ORACLE
DESIGNER i t.d., kao i razni pristupi modeliranju. Kod nas je najvie prihvaen pristup
SSA sistemska strukturna analiza kroz koji se polazi od programskog zadatka,
identifikuju se tokovi informacija i procesi koji se dalje postepeno dekomponuju do
najprostijih operacija. Zatim se pristupa izradi MOV (Model Objekti-Veze) za sve nivoe
dekompozicije i pravi se renik podataka. Kao rezultat SSA dobijamo model podataka
pojednostavljeno reeno, dobijamo spisak tabela, polja koja one sadre, kljuna obeleja,
veze izmeu tabela, dakle sve to nam je potrebno da bismo osmislili strukturu budue
baze podataka (dobijamo plan za izgradnju kue).
Za jednostavne projekte manjeg obima ka kojima je usmeren ovaj kurs, nije neophodno
poznavanje metodologije SSA, pa emo se koncentristi samo na neke osnovne postulate
modeliranja. Tu pre svega mislim na osnovna pravila za normalizaciju i formiranje veza
izmeu tabela. Poznavanje primene ovih pravila je dovoljno da biste, uz malo vebe i
analiziranja primera koji slede u treem poglavlju o vezama izmeu tabela, mogli sami da
formirate jednostavne modele podataka.
Jedini nosioci podataka u bazi su tabele. Svi podaci koje korisnik unese u bazu, bilo da je
tekst, slika, datum, smetaju se u tabele. Meutim, po pravilu, korisnik nema direktan
pristup tabeli, ve podatke unosi preko korisnikog interfejsa u obliku formulara
(obrazaca), u Access-u ove obrasce zovemo formama (Forms). Takoe, kasnije
korienje unetih podataka, pretraivanje i izvetavanje ide posredstvom korisnikog
interfejsa u vidu formi i/ili izvetaja (Reports). Pod korisnikim interfejsom, uproeno,
podrazumevamo ono to korisnik vidi na ekranu kada radi sa aplikacijom: sistem menija,
forme, izvetaji i t.d.
Pod aplikacijom podrazumevamo skup programa (forme, izvetaji, upiti u bazu, razne
vrste obrade podataka i t.d.), povezanih obino preko sistema menija u jedinstvenu celinu.
Aplikacija enkapsulira (sakriva kao u kapsuli) u sebi kompletan programski kod krajnjem
korisniku nije potrebno da razume programsku logiku, ne mora da poznaje ni
programiranje ni projektovanje, bitno je da moe iz menija da izabere eljenu opciju, da su
nazivi polja na obrascima jasni, da postoji dodatna pomo (help) i uputstvo za korienje,
eventualno obuka za rad na sloenijim aplikacijama i t.d.
3
,
Generalno, postoje tri grupe korisnika i osoblja koje uestvuje u izradi projekta:
- Izvrioci: projektanti baze podataka, administrator baze podataka, sistem analitiari,
aplikativni programeri, nekoliko lica angaovanih od strane naruioca ili krajnjeg
korisnika.
- Podrka: projektanti i programeri DBMS-a, osoblje zadueno za kontakt sa krajnjim
korisnicima. Moe biti softverska i hardverska podrka, esto je teko kada se pojavi
problem dijagnosticirati da li je problem softverske ili hardverske prirode.
- Krajnji korisnici: Stalni ili povremeni korisnici sa razliitim nivoima dozvola za pristup
podacima.
Izuzetno vano je kako zatiti podatke skladitene u bazi od neautrizovanog pristupa kao i od
gubitka usled raznih, kako zlonamernih, tako i sluajnih greaka ili posledica nastalih usled
nepredvienih okolnosti na koje ne moemo da utiemo.
1. Opremu i medije na kojima su skladiteni podaci treba obezbediti fiziki fizikim
obezbeenjem od strane lica zaposlenih u slubi obezbeenja, zakljuavanjem prostorija i
t.d, u zavisnosti od stepena vanosti podataka.
2. Aplikacija treba da sadri opciju za BACKUP pravljenje rezervne kopije podataka i
programa. Neophodno je omoguiti pravljenje kopija na isti medij na kome se nalazi i
original (hard disk), ali i na spoljanje medije, i to na vie razliitih nosaa podataka (cd,
dvd, usb flash memorija i t.d). Ovo je jako vano, za sluaj fizikog oteenja nosioca
podataka npr. kvar hard diska. Takoe, vano je uvati vie razliitih kopija podataka.
Deava se da je rezervna kopija neupotrebljiva (npr. podaci narezani na cd-u koji je u
meuvremenu postao neitak), tada se pristupa vraanju podataka sa pretposlednje
kopije i t.d., sve je bolje od potpunog gubitka podataka. Najee, vrednost podataka
viestruko prevazilazi vrednost opreme na kojoj se nalazi, a ponekad se njihova vrednost
ne moe ni proceniti.
3. Treba definisati uloge prava koja odreene grupe korisnika imaju. Na primer,
administrator ima sva prava unos, itanje, izmena, brisanje podatataka, objekata baze,
izvravanje procedura i t.d, standardni korisnik moe da pregleda podatke odreenog
domena, moe da menja, brie podatke koje je on uneo, ali ne i podatke koje su uneli
drugi korisnici, ne sme da brie i menja objekte baze (strukture tabela, upite i t.d), gost
sluajni korisnik moe samo da pregleda podatke odreenog domena, sve ostale
operacije nad podacima su mu zabranjene. Funkcionisanje ovog koncepta zatite
podrazumeva da se svaki korisnik mora autorizovati pre pristupa bazi. Autorizacija
podrazumeva unos korisnikog imena i lozinke, nadalje DBMS sam prepoznaje kojoj grupi
korisnik pripada i dodeljuje mu odgovarajua prava.
Uloge definie administrator sitema. Administrator sprovodi sve promene u
bezbednosnom sistemu baze - dodavanje novog korisnika, ukidanje prava nekom od
postojeih korisnika, uvoenje novih grupa korisnika i t.d.
4
,
Postoje razliite vrste baza podataka, zavisno od toga na koji su nain podaci interno
organizovani. Tako razlikujemo hijerarhijske, mrene, relacione, objektno-orjentisane,
objektno-relacione, multimedijalne baze podataka i t.d. Na ovom kursu govoriemo samo
o relacionim bazama. Relacione baze podataka su najvie u upotrebi a jedna od
najrasprostranjenijih je MS Access. Podaci u relacionim bazama podataka su
predstavljeni tabelama. Jednoj bazi podataka moe pristupati vie razliitih programa
pisanih u razliitim programskim jezicima.
1.3.1.1 Entitet
Svaki entitet poseduje skup atributa koji je opisuju. U bazi koju emo uraditi kao primer,
entitet nazvan Radnik opisuje radnike preduzeca.
Jedan red u tabli odgovara skupu atributa jednog konkretnog entiteta. Konkretan entitet
Radnik u primeru bi mogao biti radnik preduzea kojeg odredjuju sledei atributi:
0203961700070, Miodrag, Milojkovic, Jurija Gagarina 123, 11070, Novi Beograd.
Pojedini atributi jednoznano oznaavaju svaki konkretni entitet. Te atribute ili skupove
atributa nazivamo primarnim kljuem. Za entitet koji opisuje radnike preduzea RadnikID
je primarni klju jer nam omoguuje da identifikujemo svakog radnika (ne postoje dva
radnika koji imaju identian RadnikID).
Atribut koji sainjava primarni klju mora imati vrednost (ne moze biti NULL).
Poredak atributa unutar entiteta je nebitan.
Poredak linija (redova) entiteta je nebitan.
Entiteti su medjusobno povezani.
Strani klju entiteta je atribut ija vrednost mora postojati kao vrednost u primarnom
kljuu drugog entiteta.
Entitet je otelotvoren kao tabela u bazi podataka. Atributi entiteta su otelotvoreni kao
kolone jedne tabele. Jedinstveni skup atributa odredjenog entiteta, odnosno skup
vrednosti kolona jedne tabele naziva se red (zapis, slog).
Red (zapis, slog) je jedinstveni skup atributa entiteta, odnosno skup vrednosti kolona u
tabeli baze podataka.
5
,
Kljuni princip teorije relacione baze podataka jeste da tabela ne poseduje implicitni
poredak. Da bismo dobili redove iz baze podataka u eljenom poretku neophodno je
da taj poredak naznaimo prilikom konstruisanja zahteva (upita).
Kao u sluaju redova tako ni kolone jedne tabele nemaju neki predodredjeni redosled.
Kaemo da relaciona baza podataka prua logiku nezavisnost podataka.
Prema teoriji relacionog sistema, svaki entitet sadri skup atributa koji jednoznano
identifikuju svaki od njegovih redova. Ona takodje precizira kako nijedan red ne treba da
bude dupliciran unutar tabele odakle proizilazi da svaka tabela treba da poseduje
primarni klju. Ovaj princip je nazvan integritet podataka. Primera radi, matini broj
gradjanina je jedinstven za svakog zaposlenog.
Kljuni princip teorije relacionih baza zahteva da nijedan atribut koji ulazi u sastav
primarnog kljua ne moe imati nultu vrednost (NULL). Primarni klju mora da
jednoznano identifikuje svaki red entiteta. Ako primarni klju ili njegov deo ne sadri
nikakvu vrednost on nita ne moze da identifikuje. Jedan radnik, iji primarni klju ne
poseduje vrednost, ne moe ni na koji nain biti identifikovan.
6
,
Od momenta kada smo definisali primarne i spoljne kljueve nad bazom podataka
garantovanje integriteta podataka i referencijalnog integriteta je u nadlenosti
upravljakog sistema relacione baze podataka (RDBMS).
Definicija: Spoljni klju sainjavaju jedna ili vie kolona ije vrednosti moraju
postojati unutar vrednosti primarnog kljua neke druge (ciljne) tabele.
Jedna od osnovnih razlika izmeu relacione baze podataka i starijih baza podataka
jeste pojam nulte vrednosti koji je prisutan u relacionim bazama podataka. Ova
specijalna vrednost u relacionim bazama podataka ukazuje na odsustvo bilo kakve
vrednosti u polju znakovnog ili numerikog tipa.
U relacionoj bazi podataka nulta vrednost u koloni moze izrazavati razliite koncepte:
Koloni nije mogue dodeliti vrednost za dati red.
Koloni jo uvek nije dodeljena vrednost.
7
,
2. MS ACCESS
Koje jo baze podataka postoje? Veliki sistemi koji imaju potrebu da vode
evidencije koje sadre od nekoliko stotina hiljada zapisa do vie miliona ili
stotine miliona zapisa najverovatnije e se odluiti za neku robusniju bazu,
kao to je ORACLE na primer, ili Miscrosft SQL Server. MS Access je pre
svega predvien za neto manje koliine podataka, npr. privatne evidencije
kao to su adresari, voenje kunog budeta, evidencije o knjigama,
filmovima, poslovne knjige, informacioni sistemi malih i srednjih preduzea i
t.d.
8
,
I
z
b
o
r
o
m
o
p
c
i
j
e
F
i
l
e
-
>
9
,
Naziv baze
Meni baze
Meni Objects
Dugmad za promenu veliine
i zatvaranje prozora baze
Prozor baze
10
,
Sve alatke za izradu grafikona koje su ugraene u MS Word, Excel ili Power
Point mogu da se pronau i u Access-u. Moe da se koristi veliki broj
razliitih tipova grafikona pri emu se njihov izgled prilagoava svim
potrebama, mogu biti povezani sa obrascima tako da se dobije grafiki prikaz
podataka koji se menja u zavisnosti od trenutnog zapisa.
11
,
Baza podataka sadri jednu ili vie tabela (tj. logikih grupisanja srodnih
podataka). Veina aplikacija u Access-u radi sa vie meusobno povezanih
tabela da bi efikasno prikazivala podatke. Takve aplikacije obino rade
efikasnije nego to bi to bio sluaj kada bi svi podaci bili u jednoj tabeli. Rad
sa vie tabela pojednostavljuje unoenje podataka i pravljenje izvetaja tako
to umanjuje redudansu (suvino ponavljanje) podataka. Na primer, ako se u
aplikaciji za obraun zarada radi sa samo jednom tabelom morali bismo da
ime, prezime, radni sta radnika i t.d. prepisujemo onoliko puta koliko ima
obrauna.
12
,
tabele ili da prikae slogove radnika koji ispunjavaju zadati uslov. Izvetaj
moe da kombinuje podatke iz vie tabela i/ili upita.
13
,
Opcija Get External Data omoguava uvoz (Import) podataka ili povezivanje
(Link Tables) tabela iz druge Access baze ili nekog drugog izvora podataka.
Linkom povezana tabela se ne moe menjati iz Access-a ve samo
otvaranjem originalne baze.
Page Setup, kao i u drugim MS Office programima, slui za definisanje
karakteristika stranice. Print Preview, standardna opcija za prikazivanje na
ekranu izvetaja pripremljenog za tampu. Send To omoguava slanje
dokumenta direktno na e-mail. Database properties je spisak svojstava baze,
kao to su naziv autora, naziv, predmet, kljune rei aplikacije, statistike,
spisak objekata u bazi i t.d.
Edit meni sadri standardne komande za auriranje (Cut, Copy, Paste, Undo,
Redo, Delete, Rename), pravljenje preice (Create Shortcut) i t.d.
View meni sadri stavke izbora tipa objekta, odreivanje tipa ikona i njihovog
rasporeda, odreivanje svojstava objekata (Properties) i uvid u programski
kod objekata kod kojih je to mogue (Code).
Insert meni sadri opcije za kreiranje novog objekta u bazi, kao i automatsko
generisanje forme ili izvetaja na osnovu selektovane tabele ili upita.
Tools u svom prvom delu sadri poznate Microsoft Office alate Spelling i
AutoCorrect. Spelling izvrava proveru pravopisa (za srpski se mora instalirati
poseban dodatak), dok AutoCorrect automatski ispravlja neke esto
ponavljane greke. Database Utilities je grupa opcija koja omoguava
konvertovanje (Convert) baze iz ranijih verzija u bazu novog formata,
Compact and Repair omoguava komprimovanje i opravke baze.
Komprimovanje eliminie "upljine" (fragmente) unutar baze nastale
brisanjem i auriranjem objekata pa baza posle ove opcije postaje fiziki
manja i dobija se na brzini rada. Linked Table Manager slui za upravljanje
linkovaniim tabelama iz druge baze, Database Splitter za razdvajanje
podataka i programa iz baze, Switchboard Manager za jednostavno kreiranje
"komandne table" iz koje se upravlja celom aplikacijom, Upsizing wizard za
automatsko generisanje SQL Server baze na osnovu postojee Accessove.
Online Colaboration je standardna Microsoft Office opcija za saradnju vie
korisnika istovremeno na istom projektu. Relationships je vizualni alat za
povezivanje tabela i definisanje referencijalnog integriteta, dok podmeni
Analyze nudi alate za analizu strukture i poboljanje performansi baze. U
ovoj grupi se nalazi i Dokumenter, alat za izradu projektne dokumentacije. Tu
14
,
3. Rad sa tabelama
Tabela je objekat koji ini sr baze podataka. Tabele u bazi slue za
skladitenje podataka. Svi drugi objekta baze podataka mogu samo da
manipuliu (hendluju) podacima, ne i da ih skladite. Access-ova baza
podataka moe da sadri stotine tabela, a broj zapisa koje moe svaka tabela
da sadri ogranien je samo prostorom na disku.
Svako polje u tabeli mora da ima ime. Ono bi trebalo da se lako pamti i da se
na osnovu njega prepoznaje njegova namena. Duina naziva ne treba biti
previe dugaka zbog preglednosti programa i vremena koje se izgubi na
15
,
kucanje takvih naziva (naziv polja se moe pojavljivati i veliki broj puta u
raznim programima), ali ni preterano kratka, zbog intuitivnog prepoznavanja
namene polja. Na primer, polje koje treba da sadri ime i prezime radnika ne
bi bilo dobro nazvati I_P, jer se iz ove skraenice ne prepoznaje namena
ovog polja, Ime_i_Prezime bi moda bilo predugako za kucanje ako bi se
pojavljivalo na mnogo mesta u programskom kodu, ImePrez bi bila, moda,
neka zlatna sredina: Dovoljno kratko a dovoljno intuitivnio. Pored imena
svako polje treba da bude odreenog tipa. Tip zavisi od vrste podataka koji e
se uvati u koloni. To znai da se podaci o datumu ne mogu uvati, recimo u
AutoNumber tipu podataka. U sledeoj tabeli dati su tipovi podataka
podranih u Access-u:
16
,
Panel za zadavanje
zadataka(Task Pane)
Za kreiranje nove tabele uobiajeno je izabrati Design View. Ova opcija slui za
pravljenje strukture tabele. Sastoji se od dva okvira: (kao to se vidi na slici) okvir
za polja i okvir za svojstva polja. U gornjem okviru se unose imena polja, tipovi
podataka i (opciono) tekst koji dodatno opisuje polje, a u donjem se za svako od
polja podeavaju svojstva (properties).
17
,
} Definisanje
strukture tabele
Novo polje se dodaje upisivanjem imena i izborom tipa polja u prazan red okvira
za oblikovanje strukture tabele. Neeljeno polje moe se izbrisati pritiskom na
bira reda, a zatim Delete, ili iz menija Edit / Delete Row. Ukoliko elite da
promenite redosled polja jedan od naina je prevlaenjem polja na novo mesto
(Drag & Drop) unutar strukture tabele.
Kao to je ve reeno, svako polje mora imati svoje ime koje e naziv kolone u
tabeli initi jednoznanim. Svako polje mora biti odreenog tipa. Tip polja se
odreuje na osnovu skupa operacija koje se mogu izvravati nad tim poljem, i
skup vrednosti koje polje moe da uzme. Veina tipova podataka ograniava po
definiciji vrstu podataka koja moe da se unosi. Neki tipovi podataka mogu da se
prevode u druge. Na primer, numeriko polje moe da se prevede u tekstualno a
da se pri tom ne gubi matematiko znaenje vrednosti jer ne mogu da se koriste u
matematikim proraunima. Tekst (slova) ne moe da se unese u numeriko ili
datumsko polje.
Sve promene koje se naprave u tabeli, automatski se prave i na ostalim mestima
koja koriste to polje (obrasci, upiti ili izvetaji). Npr. Ako promenimo naziv polja
Sektor_ID u SektorID, SUBP Access-a e za vas izvriti izmene u svim obrascima
i drugim objektima koji se referenciraju na to polje.
Namena opisa polja (description) je da podseti na svrhu polja i da je pojasni
drugom korisniku. Nije obavezna i esto se ostavlja nepopunjenom. Najee se
popunjava za ona polja ija se namena ne moe utvrditi samo na osnovu imena
polja. Opis polja se pojavljuje na ekranu svaki put kada se naete na tom polju.
18
,
Primarni klju relacije je atribut (prost klju) ili skup atributa relacije (sloeni klju) koji
jedinstveno indentifikuje n-torku u relaciji (jednu vrstu u tabeli). Primarni klju u prikazu
relacije se podvlai.
Spoljni klju je atribut (ili skup atributa) u relaciji R1 koji se povezuje sa primarnim
kljuem relacije R2, pri emu ovaj atribut nije primarni klju u R1. Spoljini kljuevi slue za
uspostavljanje veza izmeu relacija (tabela).
Sloen klju ini grupa polja koja jedinstveno identifikuje zapis. Primer, tabela Plate ima
sloen klju sainjen od tri polja: RadnikId, Mesec, Deo (ifra radnika, mesec obrauana i
redni broj obrauna u mesecu).
19
,
1, 1 0, M
Radnici roeni Mesta
1, 1
1, M
Plate pripadaju Sektori
..............................
Pravougaonicima su predstavljeni objekti (Entiteti) budue tabele u relacionom modelu.
Linije koje ih povezuju su veze. Brojevi na linijama (1,1; 0,M; 1, M ...) nazivaju se kardinalni
brojevi. Rombovi na sredini veza semantiki opisuju svaku vezu, obino se formuliu kao
glagol u pasivu. Kod nekih tipova veze postaju poseban objekat, kod drugih ne. U nastavku e
biti objanjeni tipovi veze.
Veze izmeu tabela se definiu u posebnom alatu baze podataka, Relationship Builder-
u. Izborom ove opcije iz menija Tools->Relationships ili pritiskom dugmeta Relationships
na traci sa alatkima ( ). Pojavljuje se prozor Relationship. Koncept je sledei:
Markiranjem i
klikom na Add tabela se pojavljuje
u prozoru Relationships.
20
,
21
,
Postupak:
1. Otvorite tabelu kroz Design View
2. Izaberite polje iznad koga elite da napravite lookup polje, ili ako takvo polje
ne postoji, kliknite na prvi prazan red ispod poslednjeg polja.
3. Iz Insert menija izaberit Lookup Field.
22
,
23
,
24
,
5. Rad sa upitima
Za selekciju podataka iz jedne ili vie tabela koristi se upit (Query). Postavljanjem
odgovarajuih uslova moe se iz celog skupa pobataka izdvojiti samo podskup podataka
koji zadovoljava zadati uslov. Kao rezultat dobijamo virtualnu tabelu u kojoj su prikazani
samo redovi i kolone koje smo zadali u upitu. Da bi se sastavili sloeni uslovi za
izdvajanje podataka neophodno je dobro poznavanje pravila za generisanje izraza. U
izrazima se mogu koristiti funkcije i relacioni, logiki, matematiki, znakovni i drugi
operatori.
Upit, kao to sama re kae, znai postavljanje pitanja DBMS-u, kao na primer, "Kolika su
prosena primanja radnika za ovu godinu", ili "Prikai mi imena, prezimena i neto iznos
plate radnika ija su u primanja u prethodnom mesecu bila manja od 12000 din", i t.d.
Postavljanje ovakvih i slibnih pitanja omoguava alatk za sastavljanje upita (Query
Tools). Upit moe da bude jednostavno pitanje o podacima koji su svi u jednoj tabeli, ili
sloeno pitanje koje se odnosi na podatke razmetene u vie tabela. Kao odgovor na
postavljeno pitanje Access prikazuje samo redove i kolone koji su traeni.
Prvo to se pojavljuje po izboru opcije Create query un Design View je prozor za dijalog
Show Table koji sadri imena svih tabela i upita u bazi podataka. Izbor odreene tabele
(ili grupe tabela), vri se klikom na komandno dugme Add.
25
,
26
,
- Donji deo prozora je u formi tabele koja sadri "metapodatke" (podaci o samom upitu).
Kolone predstavljaju budue kolone koje e se pojaviti u rezultatu upita, a u redovima se
definiu karakteristike upita:
27
,
6. Rad sa obrascima
Obrasci slue, pre svega, za prikaz, pretraivanje i auriranje podataka. Iako se podaci
mogu unositi direktno u tabele ili kroz neke vrste upita, to se, kao to je ve reeno,
obino ini posredstvom obrazaca (formi). Obrasci omoguavaju efektniji i komforniji
unos, dodatnu proveru unetih podataka, olakavaju unos operaterima jer omoguavaju
dodatnu funkcionalnost koja se ne moe postii direktnim unosom podataka u tabele.
Postoji vie vrsta obrazaca:
Pritiskom na dugme New a zatim izborom jedne od ponuenih opcija, kao na sledeoj
slici:
28
,
esto se prva verzija obrasca formira pomou Wizard-a, a zatim se dalje podeava kroz
Design View.
Kada ste izabrali opciju Create form in Design view kao to je opisano u prethodnom
poglavlju, na ekranu se pojavljuje Form Wizard. Sastoji se od sledeih koraka (na kraju
svakog koraka kliknite na dugme Next, poslednji korak zavrsavarw klikom na Finish):
1. Treba da izaberete tabelu ili upit na osnovu koga elite da napravite obrazac.
29
,
2. Kada ste izabrali tabelu/upit, sa liste raspoloivih polja koja se nalazi na levoj strani
(Available Fields), birate ona koja elite da se pojave na obrascu. Izbor se vri duplim klikom na
odgovarajue polje ili tako to markirate polje i kliknete na dugme >, ime se polje prebacuje sa
liste raspoloivih na listu selektovanih polja (Selected Fielfds) koja se nalazi sa desne strane. Ako
elite da jednim potezom selektujete sva raspoloiva polja, kliknite na dugme >>.
3. Izaberete oblik obrasca. Columnar prikazuje jedan zapis u jednom trenutku tako to
polja porea jedno ispod drugog, a ako ima vei broj polja tako da ne mogu da stanu
u jednu kolonu, formira sledeu kolonu i t.d. Ovakav prikaz je uobiajen kada obrazac
sadri vei broj polja. Tabular , kao i Datasheet, prikazuje vie zapisa istovremeno,
to je preglednije od prethodnog oblika kada forma ne sadri vei broj polja, u
suprotnom, ne mogu se sva polja istovremeno posmatrati na obrascu ve je
neophodno "skrolovanje" sadraja u levu ili desnu stranu. Datasheet je prikaz u formi
klasine tabele, mogu se iriti, suavati, premetati kolone dok je obrazac aktivan na
ekranu, to mu daje prednost u tom pogledu u odnosu na Columnar i Tabular ali ima
neke druge nedostatke, pre svega po pitanju upravljivosti izgledom i ponaanjem
obrasca. Justified je pokuaj kombinacije da se sva polja vide na obrascu bez
skrolovanja u levu ili desnu stranu i da se prikazuje vie zapisa istovremeno. Loa
strana je nepreglednost, obino ostavlja utisak da se "od ume ne vidi drvee".
PivotTable i PivotChart kao to nazivi kau, prikazuju pivot tabelu i grafikon. Nijedan
od oblika nije idealan, birate oblik u zavisnosti od svrhe obrasca, broja polja, dizajna
koji elite da ugradite i t.d.
30
,
4. Izaberete stil. Klikom na naziv stila moete videti izgled templejta obrasca na slici sa
leve strane Wizard-ovog prozora.
31
,
5. U poslednjem koraku, unesite naziv pod kojim elite da sauvate obrazac i kliknite na
dugme Finish.
32
,
Kada elite da "starujete" obrazac u Form View (mod za rad sa podacima), treba da
uradite sledee:
1. U prozoru baze, u Object meniju kliknite na Forms.
2. Selektujte eljeni obrazac, npr. klikom mia.
3. U baznom prozoru kliknite na dugme Open.
Kada elite da menjate dizajn obrasca u Design View (mod za izmenu dizajna), treba da
uradite sledee:
1. U prozoru baze, u Object meniju kliknite na Forms.
2. Selektujte eljeni obrazac, npr. klikom mia.
3. U baznom prozoru kliknite na dugme Design.
33
,
Svaki objekat na obrascu ima svoje osobine. Svojstva svakog objekta na obrascu moete
prikazati desnim klikom na taj objekat (kontrolu), a zatim izborom opcije Properties
(svojstva) iz kontekstnog menija koji se posle toga pojavljuje.
Opcija meni FormatAlign slui za poravnje vie selektovanih kontrolnih objekata: Left-
poravnava leve ivice grupe izabranih objekata sa levom ivicom prvog s leva, Right sa
desnom ivicom "najdesnijeg" objekta, Top sa gornjom ivicom najviljeg, Bottom sa
donjom ivicom najnieg objekata. To Grid poravnava gornje leve uglove selektovanih
objekata sa najbliom takom mree koja se moe prikazati/sakriti opcijom View->Grid.
34
,
Kartica Format sadri svojstva za oblikovanje objekta (osobine fonta, veliina, boja,
specijalni efekti, okviri, vidljivost...).
Kartica Data sadri svojstva za vezu sa poljem tabele (samo za vezane kontrolne
objekte)
Kartica Event sadri svojstva koja su u vezi sa odreenim dogaajima, kao to su klik
miem, dvostruki klik, dolak/izlazak iz fokusa, pritisak na odreeni taster i t.d..
Other svojstva utiu na ostale karakteristike objekta (ime, tekst u status baru,
zaustavljanje fokusa (tab stop) i t.d..).
35
,
Objekat oobrazac (Form) sadri preko sto svojstava. Jedno od veoma bitnih svojstava je
Default View koje odreuje vrstu obrasca (Single Form, Continuous Form, DataSheet,
PivotTable, PivotChart). Svojstvo Caption treba postaviti u svakom novokreiranom
obrascu ako elimo da tekst u naslovnoj liniji (title bar) bude u skladu sa namenom
obrasca; Ako elimo da onemoguimo izmene podataka u formi, moemo postaviti
osobinu Allow Edits na vrednost False, za onemoguavanje brisanja Allow Delitions, za
onemoguavanje dodavanja novih zapisa Allow Additions = False. Record Sourse je
izuzetno vana osobina koja definie izbor podataka (tabela ili upit).
Na obrazac se moe ugraditi vie vrsta zaglavlja i podnoja. Form Header se pojavljuje
na vrhu svake strane prikaza i tampanog obrasca, Page Header (zaglavlje strane) se
javlja samo na tampanom obrascu-posle zaglavlja, Page Footer (podnoje strane) se
javlja samo na tampanom obrascu-ispred podnoja, a Form Footer (podnoje obrasca)
se pojavljuje u dnu svake strane prikaza i tampanog obrasca.
Za prikaz zaglavlja i podnoja obrasca odnosno strane potrebno je ukljuiti opciju View-
Form Header/Footer odnosno View-Page Header/Footer.
36
,
7. Izvetaji
Izvetaji su slini obrasima, imaju slina svojstva i koriste se za prikaz podataka. Izvetaji
predstavljaju specijalizovani oblik prikazivanaj podataka iz upita i tabela prilagoen
tampi.
Obino sa pre pristupanja izradi izvetaja napravi plan koji podrazumeva definisanje
sadraja i dizajna izvetaja u mislima i/ili na papiru se skicira oblik i sadraj izvetaja.
Odmah se moe uoiti da li e i u kojoj meri izvetaj sadrati grupne odeljke, donosi se
odluka kako e podaci biti sortirani, koje kolone e sadrati detaljni redovi, koje e se
prikazivati na nivou grupe i t.d.
Zatim se koristei neki od alata za izradu izvetaja najpre definie okruenje (tabele i/ili
upiti, selektuju se potrebna polja, definiu grupni redovi i t.d). Formirani izvetaj pregleda
u preview modu, uoavaju se nedostaci koje treba ispraviti, prelazi se u Design mod, gde
se vre ispravke. Ovaj postupak se ponavlja do finalne verzije izvetaja. Iako Print
Preview potpuno simulira izgled izvetaja kakav bi bio kada se odtampa, preporuka je da
se uvek odtampa barem jedan probni primerak, da bi se stekao pravi uvid u itljivost
izvetaja (neki put je font na ekranu itljiv a na papiru ne, format strane moe biti
neodgovarajui i t.d).
Pritiskom na dugme New... otvara se New Report prozor iz koga se zatim moe
izabrati jedna od ponuenih opcija:
37
,
38
,
Ako je potrebno mogu se dodati nove grupe. Moe se definisati najvie 4 nivoa
grupisanja, to je u principu sasvim dovoljno za veinu izvetaja.
39
,
Ako se izabere opcija Detail and Summary prikazivae se svi podaci, dok
Summary Only prouzrokuje da se na izvetaju pojave samo sumarni podaci. Ako
se potvrdi polje Calculate percent of total for sums na izvetaju se prikazuje i
procenat uea zbira grupe u ukupnom zbiru izvetaja.
40
,
41
,
42
,
8. Kreiranje aplikacije
Na kraju je potrebno povezati sve kreirane objekte u jedinstvenu aplikaciju. Jedan od
najbrih naina je kreiranjem Kontrolne table pomou Switchboard Manager alata koji
nudi Access. Aktivira se izborom opcije Tools->Database Utilities->Switchboard Manager.
Ako ne postoji ve kreirana komandna tabla (switchboard) odgovorite potvrdno na pitanje
Acces-a da li elite da kreira novu. Posle toga se na ekranu otvara Switchboard
Manager sa automatski kreiranim poljem New Switchboard Page.
Komandno dugme New, slui za dodavanje novih polja switchboard-a. Klikom na ovo
dugme izazvaete pojavljivanje Create New dijaloga u koji treba uneti ime nove
switchboard strane (Unos podataka) i pritisnuti dugme OK. Ponovite postupak za
dodavanje strane Izvetaji. Posle toga, kontrolna tabla bi trebala da izgleda kao na
sledeoj slici:
Markirajte opciju Unos podataka i kliknite na dugme Edit... Iz dijaloga Edit Switchboard
Page kliknite na dugme New... za dodavanje forme na ovu stranu komandne table. U
dijalogu Edit Switchboard Item, unesite sledee parametre:
U polje Text: unosi se natpis koji e stajati ispred ovog polja menija. Iz kombo polja
Command: izaberite Open Form In Edit Mode, posle ega se neposredno ispod ovog
pojavljuje kombo polje Form:, umesto natpisa Switchboard. Iz ovog kombo polja treba
izabrati naziv forme koja treba da se pokrene izborom ove opcije switchboarda (u ovom
primeru forma Radnici).
43
,
Zatim zatvorite ovaj dijalog prozor klikom na dugme Close. Zatim markirajte opciju
Izvetaji, pritisnite dugme Edit, otvara se dijalog prozor Edit Switchboard Page, a zatim,
slino kao to su dodate forme na stranu Unos podataka, ponovite postupak i na strani
Izvetaji, s tom razlikom to Iz kombo polja Command: treba izabrati Open Report,
posle ega se neposredno ispod ovog pojavljuje kombo polje Report:, umesto natpisa
Switchboard.
44
,
Iz ovog kombo polja treba izabrati naziv izvetaja koji treba da se pokrene izborom ove
opcije switchboard-a (u primeru izvetaj Zaposleni Radnici). Postupak ponoviti za ostale
izvetaje i na kraju dodajte dugme Izlaz kao to ste to uradili na prethodnoj strani. Po
zavretku bi trebalo da switchboard strana Izvetaji ima elemente, slino kao na sledeoj
slici:
Ako zavirite u prozor baze, videete da je dodata nova tabela Switchboard Items kao i
obrazac Switchboard. Obrazac Switchboard koji je automatki generisan moe se menjati
kroz Design View kao i bilo koji drugi (verovatno ete poeleti da promenite sliku, fontove i
t.d.).
45
,
1. 1
.
Kada sledei put otvorite bazu automatski e se startovati switchboard forma preko koje
moete, po potrebi, pozivati ostale opcije aplikacije.
46