You are on page 1of 7

DRAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

Primoten, 4.travnja-6.travnja 2016.

7. razred-rjeenja

OVDJE SU DANI NEKI NAINI RJEAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UENIK IMA


DRUGAIJI POSTUPAK RJEAVANJA, LAN POVJERENSTVA DUAN JE I TAJ POSTUPAK
BODOVATI I OCIJENITI NA ODGOVARAJUI NAIN.

1. Prvi nain:

Neka je c cijena ulaznice prije, a C nakon poskupljenja i neka je z zarada prije, a Z nakon

poskupljenja te neka je n broj gledatelja prije, a N poslije poskupljenja.

Cijena ulaznica poveala se 40% pa je C = 1.4 c, a zarada se poveala 26% pa je Z = 1.26 z.

Broj gledatelja je manji i iznosi p% broja gledatelja prije poskupljenja cijene ulaznica pa vrijedi da

p
je N = p% n = n.
100

Zarada prije poskupljenja je z = n c, a zarada poslije poskupljenja je Z = N C.

p p p
Dalje vrijedi Z = N C = n 1.4 c 1.4 n c 1.4 z.
100 100 100

p p p 1.26 126 90
Dalje je 1.26 z = 1.4 z odnosno 1.26 = 1.4 te konano = .
100 100 100 1.4 140 100

Prema tome je N = 90 % n. Dakle, broj gledatelja smanjio se za 10 %.

Drugi nain.

Neka je c cijena ulaznice prije, a C nakon poskupljenja i neka je z zarada prije, a Z nakon

poskupljenja te neka je n broj gledatelja prije, a N poslije poskupljenja.

Tada vrijedi z = n c i Z = N C.

Cijena ulaznica poveala se 40% pa je C = 1.4 c, a zarada se poveala 26% pa je Z = 1.26 z.

Dalje vrijedi Z = N C = N 1.4c i Z = 1.26z = 1.26 n c odnosno N 1.4c = 1.26 n c.

Zakljuujemo da je

N 1.26c 1.26
0.9 ili N 0.9n .
n 1.4c 1.4

Prema tome je N = 90 % n. Dakle, broj gledatelja smanjio se za 10 %.


2. Prvi nain.
ab bc ca
Jednakosti mogu se zapisati kao tri jednadbe.
3 4 5
ab bc
1. 4a 4b 3b 3c b 3c 4a
3 4
bc ca
2. 5b 5c 4c 4a c 4a 5b
4 5
ab ca
3. 5a 5b 3c 3a 2a 3c 5b
3 5
Koristei drugu i treu jednadbu dobiva se:

c 4a 5b 2 2a 5b 2 3c 5b 5b 6c 10b 5b 6c 15b 5c 15b c 3b .

Dalje, iz tree jednadbe dobiva se: 2a 3c 5b 3 3b 5b 9b 5b 4b a 2b .

Nakon uvrtavanja dobivamo redom:

abc 100 a 10 b c 100 2b 10 b 3b 200b 10b 3b 213b .

Budui da su a, b i c znamenke, postoje tri troznamenkasta broja za b 1,2,3 , a traeni brojevi su

213, 426, 639.

Drugi nain.

Raspisujui zadani uvjet redom dobivamo:

ab bc ca
k, k 0
3 4 5
ab
k a b 3 k a 3k b
3
ca
k c a 5 k c 5k a 5k 3k b 5k 3k b c 2k b
5
bc
k b c 4 k b 4 k c 4k 2k b 4k 2k b 2k b
4
b 2k b 2b 2k k b

Prema tome, za znamenke a, b i c vrijedi a 2k , b k , c 3k , k N . Uvrtavanjem prirodnih

brojeva umjesto k, redom dobivamo:

k 1 2 3 4
a =2k 2 4 6 8
b =k 1 2 3 4
c =3k 3 6 9 12
abc 213 426 639 -
Budui da su a, b i c znamenke postoje tri troznamenkasta broja za b 1,2,3 , a traeni brojevi su
213, 426, 639.

3. Prilikom rjeavanja koristi se svojstvo mnoenja cijelih brojeva: Umnoak cijelih brojeva je cijeli

broj.

4 x 17
Dakle, pomnoi li se razlomak brojem 5, dobiveni e umnoak ponovno biti cijeli broj, tj.
5x 9

4 x 17 20 x 85
zadani razlomak piemo u obliku 5 . Brojnik novog razlomka rastavljamo tako
5x 9 5x 9

da dobijemo dio koji je viekratnik nazivnika:

20 x 85 20 x 36 121 20 x 36 121 4 5x 9 121 121


4 .
5x 9 5x 9 5x 9 5x 9 5x 9 5x 9 5x 9

4 x 17 121
Razlomak e biti cijeli broj ako je cijeli broj.
5x 9 5x 9

121
Razlomak e biti cijeli broj ako je nazivnik 5x + 9 djelitelj broja 121.
5x 9

Djelitelji broja 121 su 1, 1, 11, 11, 121, 121.

Za pozitivne djelitelje (1, 11 i 121) se ne dobivaju cjelobrojna rjeenja.

Za negativne djelitelje (1, 11 i 121) redom dobivamo:

a) 5x 9 1 5x 10 x 2,

b) 5x 9 11 5x 20 x 4,

c) 5 x 9 121 5 x 130 x 26.

4 x 17
Uvrtavanjem vrijednosti x u razlomak slijedi:
5x 9

4 x 17 8 17 25
a) za x 2 je 25, to je cijeli broj;
5x 9 10 9 1

4 x 17 16 17 33
b) za x 4 je 3, to je cijeli broj;
5x 9 20 9 11

4 x 17 104 17 121
c) za x 26 je 1, to je takoer cijeli broj.
5x 9 130 9 121

Dakle, rjeenja su cijeli brojevi 2, 4 i 26.


4. Uz oznake kao na slici vrijedi:
D G C


K

J

H F

L

I


A E B

Pravokutni trokuti EBC, FCD, GDA i HAB meusobno su sukladni prema pouku o sukladnosti

trokuta S-K-S jer je EB FC GD HA 5 cm i BC CD DA AB 10 cm .

Posljedica navedene sukladnosti je jednakost veliina odgovarajuih kutova tih trokuta:

HBA ECB FDC GAD ,

BEC CFD DGA AHB .

Budui da je 90 , slijedi da su kutovi s vrhovima u tokama I, J, K i L pravi, tj. da je

etverokut IJKL pravokutnik te da je CBI DCJ ADK BAL .

Pravokutni trokuti ABL, BCI, CDJ i DAK sukladni su prema pouku o sukladnosti trokuta K-S-K.

Zakljuujemo da je EC usporedna s AG kao i BH s FD .

1 1
Duina JF srednjica je trokuta BCI pa je IJ CJ IC i JF IB x . Analogno vrijedi za
2 2

duljine stranica preostalih trokuta (ABL, CDJ i DAK ), a time i za duljine stranica etverokuta IJKL.

Dakle, JF KG LH IE x i CJ IJ DK KJ AL LK BI IL 2x .

Dakle, etverokut IJKL je kvadrat sa stranicom duljine 2x.

Preostaje izraunati povrinu kvadrata IJKL. To moemo napraviti na vie naina.

Prvi nain:

Prema gore dokazanom zakljuujemo da vrijedi EC EI IJ JC 5x i IC IJ JC 4 x .

Prema pouku K-K trokut EBC slian je trokutu BIC pa vrijedi EC : BC BC : IC .


Uvrtavanjem poznatih podataka u taj razmjer dobivamo redom:

5 x :10 10 : 4 x
20 x x 100
xx 5

Konano, povrina kvadrata IJKL jednaka je P( IJKL) IJ JK 2x 2x 4 x x 4 5 20 cm2 .

Drugi nain:
Nadopunimo sliku s etiri pravokutna trokuta.
O

D G C

P J
F
H
N
L

E
A B

Trapeze IBFJ, JCGK, KDHL i LAEI mogue je nadopuniti do kvadrata pravokutnim trokutima

BNF, COG, DPH i AME koji su sukladni trokutima CJF, DKG, ALH i BIE. Jednostavno je uoiti

da je povrina kvadrata ABCD jednaka povrini pet manjih kvadrata (AMIL, BNJI, COKJ, DPLK i

IJKL od kojih je jedan osjenan), a koji su meusobno sukladni.

Dakle, povrina osjenanog kvadrata jednaka je 100 : 5 = 20 cm2.

Trei nain:

Kvadrat ABCD moemo podijeliti na dva sukladna pravokutna trokuta AGD i CEB. Svaki od njih

ima povrinu 25 cm2. To znai da je povrina paralelograma AECG jednaka 50 cm2.

G C
D
K

H F

A E B
Paralelogram AECG sastavljen je od kvadrata IJKL (iju povrinu traimo) i dvaju pravokutnih

trapeza AEIL i JCGK. Duljine osnovica tih trapeza su 2x i x, a duljina visine im je jednaka 2x. To

znai da svaki od njih ima povrinu


2 x x 2 x 3x x 3x2 , a povrina kvadrata jednaka je
2

2x 2x = 4x x = 4x2.

Prema tome, vrijedi 3x2 + 3x2 + 4x2 = 50, tj. 10x2 = 50, odakle je 4x2 = 20.

Povrina kvadrata IJKL je 20 cm2.

5.


A B
D

Neka je S sredite upisane krunice trokuta ADC i sredite opisane krunice trokuta ABC i neka je

ABC . Kutovi ASC i ABC su sredinji i pripadni obodni kut nad tetivom AC . Na temelju

pouka o sredinjem i obodnom kutu vrijedi da je ASC 2 .

Iz trokuta ASC, koji je jednakokraan jer je SA SC , moe se zakljuiti da je

180 2
SAC SCA 90 .
2

Pravac AS je simetrala unutarnjeg kuta trokuta ADC (ABC) pri vrhu A pa je

CAB 2 (90 ) 180 2 .

Na isti nain vrijedi ACD 2 (90 ) 180 2 .

Dalje moemo nastaviti na vie naina.


Prvi nain:

Pravac CD je simetrala kuta trokuta pri vrhu C pa je ACB 2 (180 2 ) 360 4 .

Iz zbroja kutova trokuta ABC redom slijedi

180
(180 2 ) (360 4 ) 180 5 360 72

180 2 72 36

180 (72 36) 72

Trokut ABC je jednakokraan s kutovima veliina 72, 72 i 36.

Drugi nain:

Budui da je CAB ACD 180 2 , trokut ADC je jednakokraan s osnovicom AC .

Kut BDC je vanjski kut trokuta ADC i vrijedi da je

BDC DAC ACD 2 180 2 360 4 .

Za kutove trokuta DBC vrijedi:

BDC CBD DCB 180


360 4 180 2 180
5 360
72

Dalje slijedi da je 72 i 180 2 72 36 .

Trei nain:

Zbog injenice da je u trokutu ABC 180 i da je CAB 180 2 , vrijedi

180 2 180 odnosno 0 to znai da je i da je trokut ABC

jednakokraan s osnovicom BC .

Budui da je pravac CD simetrala kuta BCA , zakljuujemo da je 2 , a onda je i 2 .

Konano, uvrtavanjem dobivenih relacija u izraz 180 redom dobivamo:

2 2 180 , 5 180 , 36 i 2 36 72 .

You might also like