DRAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

Primoten, 4.travnja-6.travnja 2016.

5. razred-rjeenja

OVDJE SU DANI NEKI NAINI RJEAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UENIK IMA

DRUGAIJI POSTUPAK RJEAVANJA, LAN POVJERENSTVA DUAN JE I TAJ POSTUPAK
BODOVATI I OCIJENITI NA ODGOVARAJUI NAIN.

1. Prvi nain:

Toan broj je 10 x + y, a budui da je znamenka desetica dva puta vea od znamenke jedinica,

vrijedi x = 2 a i y = a. Dakle, traeni broj je oblika 10 2 a + a = 21 a.

U pogrenom broju 10 y + x slijedi da se radi o broju oblika 10 a + 2 a = 12 a.

Dalje slijedi da je 288 (21 a 12 a) = 7 776

21 a 12 a = 7776 : 288

9 a = 27

a=3

Traeni broj je 21 a = 21 3 = 63.

Toan umnoak je 63 288 = 18 144.

Drugi nain:

Toan broj je xy 10 x + y, a budui da je znamenka desetica dva puta vea od znamenke

jedinica, vrijedi x = 2 y. Dakle, traeni broj je oblika 10 2 y + y = 21 y.

U pogrenom broju (broju zamijenjenih znamenaka) je yx 10 y + x pa slijedi da se radi o broju

oblika 10 y + 2 y = 12 y.

Prema uvjetu zadatka vrijedi 288 yx 7776 288 xy odnosno 288 12 y 7776 288 21 y .

Rjeavanjem te jednadbe redom dobivamo 3456 y + 7776 = 6048 y odnosno 2592 y = 7776

odakle je y = 3 odnosno x = 6.

Traeni broj je 21 y = 21 3 = 63.

Toan umnoak je 63 288 = 18 144.

 Trei nain:

Parovi dvoznamenkastih brojeva kojima je jedna znamenka dva puta vea od druge su: 12 i 21,

24 i 42, 36 i 63 te 48 i 84. Toan broj je onaj u paru kojemu je znamenka desetica dva puta vea od

znamenke jedinica.

Prema uvjetima zadatka vrijedi da je:

21 288 12 288 = (21 12) 288 = 9 288 = 2 592,

42 288 24 288 = (42 24) 288 = 18 288 = 5 184,

63 288 36 288 = (63 36) 288 = 27 288 = 7 776,

84 288 48 288 = (84 48) 288 = 36 288 = 10 368.

Budui da je u treem sluaju razlika umnoaka jednaka 7 776, traeni broj je 63.

Toan umnoak je 63 288 = 18 144.

2. Promotrimo sliku:

C D E

Kocka A ima 5 slobodnih strana. Zbroj e biti maksimalan kada je strana s brojem 1 nevidljiva (tom

stranom je kocka A prislonjena na kocku B) i iznosi 6 + 2 + 5 + 3 + 4 = 20.

Kocka D ima dvije slobodne strane, a zbroj bilo koje od kombinacije je 7.

Kocke B, C i E imaju po 4 slobodne strane.

Kod kocke B slobodna su dva para nasuprotnih strana pa je maksimalan zbroj 7 + 7 = 14.

Kod kocaka C i E slobodan je po jedan par nasuprotnih strana i jo dvije strane. Maksimalan zbroj

e se dobiti ako se vide brojevi 5 i 6, a skrivene su strane na kojima su brojevi 1 i 2 te zbroj tada

iznosi 5 + 6 + 7 = 18.

Maksimalan zbroj je 20 + 7 + 14 + 2 18 = 77.

3. Prvi nain:

Promatramo skup prirodnih brojeva manjih od 2016 odnosno skup {1, 2, 3, 4, , 2015}.

Meu prirodnim brojevima manjim od 2016 ima 1007 brojeva djeljivih brojem 2, 671 broj djeljiv

brojem 3 i 335 brojeva djeljivih brojem 6 odnosno djeljivih istovremeno brojevima 2 i 3.

Dakle, meu prirodnim brojevima manjim od 2016 ima 1007 + 671 335 = 1343 broja djeljiva

brojem 2 ili brojem 3 (moramo oduzeti 335 jer smo brojeve djeljive brojevima 2 i 3 brojali dvaput).

Brojeva koji su djeljivi brojevima 2 i 5 ima 201, brojeva djeljivih brojevima 3 i 5 ima 134, dok

brojeva djeljivih brojem 6 (dakle, brojevima 2 i 3) i 5 ima 67.

Slijedi da brojeva koji su djeljivi brojem 2 ili brojem 3, ali i brojem 5, ima 201 + 134 67 = 268

(one koji su djeljivi brojevima 2 i 3 opet smo brojali dvaput pa moramo oduzeti 67).

Konano, brojeva manjih od 2016 koji su djeljivi brojem 2 ili brojem 3, a nisu djeljivi brojem 5 ima

1343 268 = 1075.

Drugi nain:

Meu prirodnim brojevima manjim od 2016 ima 2014 : 2 = 1007 djeljivih brojem 2. Meu

prirodnim brojevima manjim od 2016 i koji su djeljivi brojem 2, oni koji su djeljivi brojem 5 ujedno

su djeljivi brojem 10, a ima ih 2010 : 10 = 201. Prirodnih brojeva manjih od 2016 koji su djeljivi

brojem 2, ali nisu brojem 5 ima 1007 201 = 806.

Meu prirodnim brojevima manjim od 2016 ima 2013 : 3 = 671 djeljiv brojem 3. Meu prirodnim

brojevima manjim od 2016 koji su djeljivi brojem 3, oni koji su djeljivi brojem 5 su ujedno djeljivi

brojem 15, a ima ih 2010 : 15 = 134. Prirodnih brojeva manjih od 2016 koji su djeljivi brojem 3, ali

nisu brojem 5 ima 671 134 = 537.

Meu prirodnim brojevima manjim od 2016 ima 2010 : 6 = 335 djeljivih brojevima 2 i 3 (odnosno

brojem 6). Meu prirodnim brojevima manjim od 2016 koji su djeljivi brojem 6, oni koji su djeljivi

brojem 5 su ujedno djeljivi brojem 30, a ima ih 2010 : 30 = 67. Prirodnih brojeva manjih od 2016

koji su djeljivi brojem 6, ali nisu brojem 5 ima 335 67 = 268.

Prirodnih brojeva manjih od 2016 koji su djeljivi brojem 2 ili brojem 3, a nisu djeljivi brojem 5 ima

806 + 537 268 = 1075. Brojeve djeljive brojevima 2 i 3 smo brojali dvaput pa smo morali oduzeti

268.
4. Prvi nain:

Promotrimo sliku i prema uvjetu zadatka oznaimo odgovarajue razmake:

D C
x a x a x a x
b
x
b
x
b
x
A B

Neka su a i b duljine susjednih stranica manjeg pravokutnika, a b , a x irina razmaka. Tada su

duljine stranica pravokutnika ABCD jednake AB 3 a 4 x i BC 3 b 4 x, a povrina

pravokutnika ABCD jednaka je AB BC pa vrijedi jednakost 3 a 4 x 3 b 4 x 697 .

Rastavimo li broj 697 na proste faktore, dobit emo da je 697 41 17 . Iz uvjeta a b slijedi da je

3 a 3 b odnosno 3 a 4 x 3 b 4 x . Tada je AB 3 a 4 x 41 i BC 3 b 4 x 17 .

U izrazu 3 b 4 x 17 pribrojnik 4 x uvijek je paran, a zbroj je neparan pa slijedi da je broj b

neparan broj manji od 7 3 7 21, 21 17 .

Za b 1 vrijedi 3 4 x 17 odnosno 4 x 14 . No, rjeenje ove jednadbe nije prirodan broj.

Za b 3 vrijedi 9 4 x 17 odnosno 4 x 8 pa je x 2 .

Za b 5 vrijedi 15 4 x 17 odnosno 4 x 2 . No, rjeenje ove jednadbe nije prirodan broj.

Uvrstimo li x 2 u jednadbu 3 a 4 x 41 redom dobivamo 3 a 8 41 , 3 a 33 , tj. a 11 .

Duljine stranica manjeg pravokutnika su 11 cm i 3 cm pa povrina jednog manjeg pravokutnika

iznosi 33 cm2. Povrina svih devet manjih pravokutnika iznosi 297 cm2.

Povrina osjenanog dijela razlika je povrine pravokutnika ABCD i povrine devet manjih

pravokutnika: 697 297 400 cm2.

Drugi nain:

Promotrimo sliku i prema uvjetu zadatka oznaimo odgovarajue razmake:

D C
x a x a x a x
b
x
b
x
b
x
A B

Neka su a i b duljine susjednih stranica manjeg pravokutnika, a b , a x irina razmaka. Tada su

duljine stranica pravokutnika ABCD jednake AB 3 a 4 x i BC 3 b 4 x, a povrina

pravokutnika ABCD jednaka je AB BC pa vrijedi jednakost 3 a 4 x 3 b 4 x 697 .

Rastavimo li broj 697 na proste faktore, dobit emo da je 697 41 17 . Iz uvjeta a b slijedi da je

3 a 3 b odnosno 3 a 4 x 3 b 4 x . Tada je AB 3 a 4 x 41 i BC 3 b 4 x 17 .

Iz uvjeta da i duljine stranica malih pravokutnika i razmaci budu prirodni brojevi u centimetrima

mora vrijediti nejednakost 4 x < 17.

Dakle, duljina razmaka x moe biti 1 cm, 2 cm, 3 cm ili 4 cm.

Za x = 1 vrijedi 3 b = 17 4 x = 17 4 1 = 13, a u tom sluaju b ne moe biti prirodan broj.

Za x = 2 vrijedi 3 b = 17 4 x = 17 4 2 = 9 iz ega slijedi da je b = 3 cm.

Za x = 3 vrijedi 3 b = 17 4 x = 17 4 3 = 5, a ni u tom sluaju b ne moe biti prirodan broj.

Za x = 4 vrijedi 3 b = 17 4 x = 17 4 4 = 1, a ni u tom sluaju b ne moe biti prirodan broj.

To znai da moe biti samo b = 3 cm.

Dalje vrijedi da je a = (41 4x ) : 3 = (41 4 2) : 3 = 11 cm.

Duljine stranica manjeg pravokutnika su 11 cm i 3 cm pa povrina jednog manjeg pravokutnika

iznosi 33 cm2. Povrina svih devet manjih pravokutnika iznosi 297 cm2.

Povrina osjenanog dijela razlika je povrine pravokutnika ABCD i povrine devet manjih

pravokutnika: 697 297 400 cm2.

5. Prvi nain:
Na duljim stranicama istaknute su po tri toke, a na kraima po dvije toke razliite od vrhova A, E,
H i L.
L K J I H

M G

N
F

A B C D E

Uz oznake kao na slici redom zakljuujemo:

Tokom A i jo nekim drugim tokama pravokutnika odreeno je 8 pravaca.
Tokama B, C i D i nekim drugim tokama (osim A) odreeno je 3 9 27 pravaca.
Tokom E i jo nekim drugim tokama (osim A, B, C i D) pravokutnika odreeno je 7 pravaca.
Tokama F i G i nekim drugim tokama (osim A, B, C, D i E) odreeno je 2 6 12 pravaca.
Tokom H i nekim drugim tokama (osim A, B, C, D, E, F i G) odreena su 3 pravca.
Tokama K, J i I i nekim drugim tokama (osim A, B, C, D, E, F, G i H) odreeno je 3 2 6
pravaca.
Te toke odreuju 8 + 27 + 7 + 12 + 3 + 6 = 63 pravca.
Drugi nain:
Na duljim stranicama istaknute su po tri toke, a na kraima po dvije toke razliite od vrhova A, E,
H i L.
L K J I H

M G

N
F

A B C D E

Uz oznake kao na slici redom zakljuujemo:

Postoje ukupno 4 pravca kojima pripadaju stranice pravokutnika.

Toke I, J i K sa svakom (od 5) toaka istaknutih na duini AE odreuju po 5 razliitih pravaca, a

toke F, G, M, N, H i L po 4 pravca (razliita od stranica). To je 3 5 + 6 4 = 15 + 24 = 39
razliitih pravaca.
Toke F i G s tokama od I do N (tih je toaka 6) odreuju po 6 razliitih pravaca i tih je pravaca
ukupno 2 6 = 12, a toka H s tokama M i N odreuje 2 razliita pravca. Toke I, J i K s tokama
M i N odreuju ukupno 6 pravaca.
Ukupan broj razliitih pravaca odreenih istaknutim tokama je 4 + 39 + 12 + 2 + 6 = 63.
Trei nain:
Na duljim stranicama istaknute su po tri toke, a na kraima po dvije toke razliite od vrhova A, E,
H i L.
L K J I H

M G

N
F

A B C D E

Uz oznake kao na slici redom zakljuujemo:

Vrhovi pravokutnika odreuju ukupno 6 pravaca (4 kojima pripadaju stranice i 2 kojima pripadaju
dijagonale).

Vrh A i toke na stranicama EH i HL odreuju 5 pravaca (razliitih od stranica i dijagonala).

Vrh E i toke na stranicama HL i AL odreuju 5 pravaca (razliitih od stranica i dijagonala).

Toka B i toke na stranicama EH , HL i AL odreuju 9 pravaca (razliitih od stranica i

dijagonala), a isto vrijedi za toke C i D pa je to 27 pravaca.

Toka F i toke na stranicama HL i AL odreuju 6 pravaca (razliitih od stranica i dijagonala), a

isto vrijedi za toku G pa je to 12 pravaca.

Toka H i toke na stranici AL odreuju 2 razliita pravca (razliita od stranica i dijagonala), a isto
vrijedi za toke I, J i K pa je to 8 pravaca.
Ukupan broj razliitih pravaca odreenih istaknutim tokama je 6 + 5 + 5 + 27 + 12 + 8 = 63.
 DRAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE
Primoten, 4.travnja-6.travnja 2016.

6. razred-rjeenja

OVDJE SU DANI NEKI NAINI RJEAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UENIK IMA

DRUGAIJI POSTUPAK RJEAVANJA, LAN POVJERENSTVA DUAN JE I TAJ POSTUPAK
BODOVATI I OCIJENITI NA ODGOVARAJUI NAIN.

1. Prvi nain:

Neka je x broj bombona koje je imala Janica.

x x
Bratu je dala bombona pa joj je ostalo bombona.
2 2

1 x x x x 5x
Pojela je bombona te je poslije toga imala bombona.
6 2 12 2 12 12

Kako je izgubila 2 ili 3 bombona, a Petri dala 6 bombona, postoje dvije mogunosti:

5x 5x
8 21 ili 9 21 .
12 12

5x 29 12
Iz 8 21 slijedi x .
12 5

5x 30 12
Iz 9 21 slijedi x 72 .
12 5

Janica je imala 72 bombona.

Drugi nain:

Prije nego to je Petri dala bombone Janica je imala 21 + 6 = 27 bombona.

Prije toga je izgubila 2 ili 3 bombona, a to znai da je prije toga imala 27 + 2 = 29 bombona ili

27 + 3 = 30 bombona.

1 5 5
Nakon to je bratu dala bombone, pojela je ostatka, a ostalo joj je tog ostatka. Dakle, tog
6 6 6

ostatka je 29 ili 30.

5
S obzirom da je samo 30 djeljiv s 5, tog ostatka je 30, a ostatak je 36.
6

Budui da je bratu dala polovinu bombona, Janica je na poetku imala 36 2 = 72 bombona.

 Trei nain:

Oznaimo broj bombona s x.

1 1 1
Tada iz uvjeta zadatka slijedi x x a 6 21 x , pri emu je a jednako 2 ili 3.
2 6 2

Pomnoimo li gornju jednakost s 12, dobit emo 6x + x +12a + 2712 = 12x odnosno

5x = 324 + 12a.

Za a = 2 je 5x = 348 to je nemogue jer x mora biti prirodan broj.

Za a = 3 je 5x = 360 odakle slijedi x = 72.

Janica je imala 72 bombona.

2. Prvi nain:

D F C

S
A E B

Kako je trokut EBC jednakokraan pravokutan, vrijedi ECB BEC 45 .

Budui da je ABCD pravokutnik, slijedi FCE 90 ECB 45 .

S obzirom da toka E pripada simetrali EF dijagonale AC , onda je EA EC to znai da je

trokut AEC jednakokraan.

Tada je ACE EAC .

Dalje vrijedi EAC FCA jer su to iljasti kutovi s usporednim kracima.

FCE 45
Dakle, ACE FCA 22.5 .
2 2

Kako je DFE vanjski kut trokuta CFS, vrijedi

DFE CSF FCA 90 22.5 112.5 .

 Drugi nain:

D F C

S
A E B

Kako je trokut EBC jednakokraan i pravokutan, vrijedi ECB BEC 45 .

Pravac FE je simetrala dijagonale AC pa je S polovite duine AC i vrijedi FE AC . Zato je

AES CES (prema pouku S-K-S jedna zajednika kateta, pravi kut i AS SC ).

Slijedi da je SEA CES . Kako je SEA CES BEC 180 , slijedi

135
2 CES 180 45 odnosno CES 67.5 .
2

Konano, kako je ABCD pravokutnik, to je AB CD , a za kutove s paralelnim kracima vrijedi

DFE BEF CEF BEC 67.5 45 112.5 11230' .

3. Prvi nain:

U tim se brojevima svaka od tih znamenaka pojavljuje na svakom dekadskom mjestu

8 7 6 336 puta.

Zato je zbroj znamenaka na svakom dekadskom mjestu jednak

336 9 336 8 336 7 336 6 336 5 336 4 336 3 336 2 336 1

336 (1 2 3 4 5 6 7 8 9) 336 45 15120 .

Onda je zbroj svih tih brojeva

15120 1000 15120 100 15120 10 15120 1 15120 (1000 100 10 1)

15120 1111 16 798 320 .

Drugi nain:

U tim se brojevima svaka od tih znamenaka pojavljuje na svakom dekadskom mjestu

8 7 6 336 puta.

Zato svaka znamenka x { 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 } pridonosi ukupnom zbroju s

 336 x 1000 336 x 100 336 x 10 336 x 1

336 x (1000 100 10 1) 336 x 1111.

Onda je zbroj svih tih brojeva

336 1111 (1 2 3 4 5 6 7 8 9) 336 1111 45 16 798 320 .

4. Kako je 6 = 2 3, traeni brojevi trebaju biti djeljivi i s 2 i s 3.

Budui da je traenim brojevima zbroj znamenaka djeljiv sa 6, onda je zbroj znamenaka djeljiv i s 3,

a to znai da su djeljivi s 3.

Da bi bili djeljivi s 2 znamenka jedinica treba biti 0, 2, 4, 6 ili 8.

Zbroj znamenaka troznamenkastog broja moe biti najvie 27.

S obzirom da je zbroj znamenaka traenih brojeva djeljiv sa 6, zbroj znamenaka traenih brojeva

moe biti 6, 12, 18 ili 24.

Ako je zbroj 6, znamenke mogu biti iz skupova {0, 1, 5}, {0, 2, 4}, {1, 2, 3}.

Traeni brojevi su: 150, 510, 204, 240, 402, 420, 312, 132.

Ako je zbroj 12, znamenke mogu biti iz skupova {0, 3, 9}, { 1, 2, 9}, {0, 4, 8}, { 1, 3, 8},

{ 0, 5, 7}, {1, 4, 7}, { 2, 3, 7}, { 1, 5, 6 }, { 2, 4, 6}, {3, 4, 5}.

Traeni brojevi su: 390, 930, 192, 912, 408, 480, 804, 840, 138, 318, 570, 750, 174, 714, 372, 732,

156, 516, 246, 264, 426, 462, 624, 642, 354, 534.

Ako je zbroj 18, znamenke mogu biti iz skupova {1, 8, 9}, {2, 7, 9}, {3, 6, 9}, {4, 5, 9}, {3, 7, 8},

{4, 6, 8}, {5, 6, 7}.

Traeni brojevi su: 198, 918, 792, 972, 396, 936, 594, 954, 378, 738, 468, 486, 648, 684, 846, 864,

576, 756.

Ako je zbroj 24, znamenke mogu biti iz skupa {7, 8, 9}.

Traeni brojevi su: 798, 978.

Ukupan broj traenih brojeva je 54.

5. Prvi nain:

U 1. moguem sluaju natjecatelji ive u 18 ili vie razliitih naselja.

Tada iz nekih 18 razliitih naselja u kojima ive odaberemo po 1 uenika i time smo izvrili traeni

odabir.

U 2. moguem sluaju natjecatelji ive u 17 razliitih naselja.

U tom sluaju nije mogue odabrati 18 uenika koji ive u 18 razliitih naselja.

Kada bi u svakom od tih naselja bilo najvie po 17 uenika, tada bi u tih 17 naselja bilo najvie

17 17 = 289 uenika. Kako je ukupan broj uenika 290, u nekom od tih 17 naselja ivi barem

18 uenika. Iz takvog naselja odaberemo 18 uenika i time smo izvrili traeni odabir.

U 3. moguem sluaju natjecatelji ive u 16 ili manje razliitih naselja.

U tom sluaju ( analogno kao u 2. sluaju ) u nekom od tih naselja ivi barem 18 uenika pa iz

takvog naselja odaberemo 18 uenika i imamo traeni odabir.

Drugi nain:

Pretpostavimo da se ne moe odabrati 18 uenika koji ive u istom naselju niti 18 uenika koji

dolaze iz 18 razliitih naselja.

To znai da svi uenici dolaze iz najvie 17 naselja i iz svakog naselja dolazi najvie 17 uenika.

U tom sluaju bi najvei mogui broj uenika bio 17 17 = 289, a na natjecanju je 290 uenika

(jedan vie).

Dakle, pretpostavka je bila netona pa iz jednog naselja dolazi (barem) 18 uenika ili se moe

odabrati 18 uenika iz 18 razliitih naselja, a to je i trebalo dokazati.

 DRAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE
Primoten, 4.travnja-6.travnja 2016.

7. razred-rjeenja

OVDJE SU DANI NEKI NAINI RJEAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UENIK IMA

DRUGAIJI POSTUPAK RJEAVANJA, LAN POVJERENSTVA DUAN JE I TAJ POSTUPAK
BODOVATI I OCIJENITI NA ODGOVARAJUI NAIN.

1. Prvi nain:

Neka je c cijena ulaznice prije, a C nakon poskupljenja i neka je z zarada prije, a Z nakon

poskupljenja te neka je n broj gledatelja prije, a N poslije poskupljenja.

Cijena ulaznica poveala se 40% pa je C = 1.4 c, a zarada se poveala 26% pa je Z = 1.26 z.

Broj gledatelja je manji i iznosi p% broja gledatelja prije poskupljenja cijene ulaznica pa vrijedi da

p
je N = p% n = n.
100

Zarada prije poskupljenja je z = n c, a zarada poslije poskupljenja je Z = N C.

p p p
Dalje vrijedi Z = N C = n 1.4 c 1.4 n c 1.4 z.
100 100 100

p p p 1.26 126 90
Dalje je 1.26 z = 1.4 z odnosno 1.26 = 1.4 te konano = .
100 100 100 1.4 140 100

Prema tome je N = 90 % n. Dakle, broj gledatelja smanjio se za 10 %.

Drugi nain.

Neka je c cijena ulaznice prije, a C nakon poskupljenja i neka je z zarada prije, a Z nakon

poskupljenja te neka je n broj gledatelja prije, a N poslije poskupljenja.

Tada vrijedi z = n c i Z = N C.

Cijena ulaznica poveala se 40% pa je C = 1.4 c, a zarada se poveala 26% pa je Z = 1.26 z.

Dalje vrijedi Z = N C = N 1.4c i Z = 1.26z = 1.26 n c odnosno N 1.4c = 1.26 n c.

Zakljuujemo da je

N 1.26c 1.26
0.9 ili N 0.9n .
n 1.4c 1.4

Prema tome je N = 90 % n. Dakle, broj gledatelja smanjio se za 10 %.

2. Prvi nain.
ab bc ca
Jednakosti mogu se zapisati kao tri jednadbe.
3 4 5
ab bc
1. 4a 4b 3b 3c b 3c 4a
3 4
bc ca
2. 5b 5c 4c 4a c 4a 5b
4 5
ab ca
3. 5a 5b 3c 3a 2a 3c 5b
3 5
Koristei drugu i treu jednadbu dobiva se:

c 4a 5b 2 2a 5b 2 3c 5b 5b 6c 10b 5b 6c 15b 5c 15b c 3b .

Dalje, iz tree jednadbe dobiva se: 2a 3c 5b 3 3b 5b 9b 5b 4b a 2b .

Nakon uvrtavanja dobivamo redom:

abc 100 a 10 b c 100 2b 10 b 3b 200b 10b 3b 213b .

Budui da su a, b i c znamenke, postoje tri troznamenkasta broja za b 1,2,3 , a traeni brojevi su

213, 426, 639.

Drugi nain.

Raspisujui zadani uvjet redom dobivamo:

ab bc ca
k, k 0
3 4 5
ab
k a b 3 k a 3k b
3
ca
k c a 5 k c 5k a 5k 3k b 5k 3k b c 2k b
5
bc
k b c 4 k b 4 k c 4k 2k b 4k 2k b 2k b
4
b 2k b 2b 2k k b

Prema tome, za znamenke a, b i c vrijedi a 2k , b k , c 3k , k N . Uvrtavanjem prirodnih

brojeva umjesto k, redom dobivamo:

k 1 2 3 4
a =2k 2 4 6 8
b =k 1 2 3 4
c =3k 3 6 9 12
abc 213 426 639 -
 Budui da su a, b i c znamenke postoje tri troznamenkasta broja za b 1,2,3 , a traeni brojevi su
213, 426, 639.

3. Prilikom rjeavanja koristi se svojstvo mnoenja cijelih brojeva: Umnoak cijelih brojeva je cijeli

broj.

4 x 17
Dakle, pomnoi li se razlomak brojem 5, dobiveni e umnoak ponovno biti cijeli broj, tj.
5x 9

4 x 17 20 x 85
zadani razlomak piemo u obliku 5 . Brojnik novog razlomka rastavljamo tako
5x 9 5x 9

da dobijemo dio koji je viekratnik nazivnika:

20 x 85 20 x 36 121 20 x 36 121 4 5x 9 121 121

4 .
5x 9 5x 9 5x 9 5x 9 5x 9 5x 9 5x 9

4 x 17 121
Razlomak e biti cijeli broj ako je cijeli broj.
5x 9 5x 9

121
Razlomak e biti cijeli broj ako je nazivnik 5x + 9 djelitelj broja 121.
5x 9

Djelitelji broja 121 su 1, 1, 11, 11, 121, 121.

Za pozitivne djelitelje (1, 11 i 121) se ne dobivaju cjelobrojna rjeenja.

Za negativne djelitelje (1, 11 i 121) redom dobivamo:

a) 5x 9 1 5x 10 x 2,

b) 5x 9 11 5x 20 x 4,

c) 5 x 9 121 5 x 130 x 26.

4. Uz oznake kao na slici vrijedi:
D G C


K

J

H F

L

I


A E B

Pravokutni trokuti EBC, FCD, GDA i HAB meusobno su sukladni prema pouku o sukladnosti

trokuta S-K-S jer je EB FC GD HA 5 cm i BC CD DA AB 10 cm .

Posljedica navedene sukladnosti je jednakost veliina odgovarajuih kutova tih trokuta:

HBA ECB FDC GAD ,

BEC CFD DGA AHB .

Budui da je 90 , slijedi da su kutovi s vrhovima u tokama I, J, K i L pravi, tj. da je

etverokut IJKL pravokutnik te da je CBI DCJ ADK BAL .

Pravokutni trokuti ABL, BCI, CDJ i DAK sukladni su prema pouku o sukladnosti trokuta K-S-K.

Zakljuujemo da je EC usporedna s AG kao i BH s FD .

1 1
Duina JF srednjica je trokuta BCI pa je IJ CJ IC i JF IB x . Analogno vrijedi za
2 2

duljine stranica preostalih trokuta (ABL, CDJ i DAK ), a time i za duljine stranica etverokuta IJKL.

Dakle, JF KG LH IE x i CJ IJ DK KJ AL LK BI IL 2x .

Dakle, etverokut IJKL je kvadrat sa stranicom duljine 2x.

Preostaje izraunati povrinu kvadrata IJKL. To moemo napraviti na vie naina.

Prvi nain:

Prema gore dokazanom zakljuujemo da vrijedi EC EI IJ JC 5x i IC IJ JC 4 x .

Prema pouku K-K trokut EBC slian je trokutu BIC pa vrijedi EC : BC BC : IC .

Uvrtavanjem poznatih podataka u taj razmjer dobivamo redom:

5 x :10 10 : 4 x
20 x x 100
xx 5

Konano, povrina kvadrata IJKL jednaka je P( IJKL) IJ JK 2x 2x 4 x x 4 5 20 cm2 .

Drugi nain:
Nadopunimo sliku s etiri pravokutna trokuta.
O

D G C

P J
F
H
N
L

E
A B

Trapeze IBFJ, JCGK, KDHL i LAEI mogue je nadopuniti do kvadrata pravokutnim trokutima

BNF, COG, DPH i AME koji su sukladni trokutima CJF, DKG, ALH i BIE. Jednostavno je uoiti

da je povrina kvadrata ABCD jednaka povrini pet manjih kvadrata (AMIL, BNJI, COKJ, DPLK i

IJKL od kojih je jedan osjenan), a koji su meusobno sukladni.

Dakle, povrina osjenanog kvadrata jednaka je 100 : 5 = 20 cm2.

Trei nain:

Kvadrat ABCD moemo podijeliti na dva sukladna pravokutna trokuta AGD i CEB. Svaki od njih

ima povrinu 25 cm2. To znai da je povrina paralelograma AECG jednaka 50 cm2.

G C
D
K

H F

A E B
 Paralelogram AECG sastavljen je od kvadrata IJKL (iju povrinu traimo) i dvaju pravokutnih

trapeza AEIL i JCGK. Duljine osnovica tih trapeza su 2x i x, a duljina visine im je jednaka 2x. To

znai da svaki od njih ima povrinu

2 x x 2 x 3x x 3x2 , a povrina kvadrata jednaka je
2

2x 2x = 4x x = 4x2.

Prema tome, vrijedi 3x2 + 3x2 + 4x2 = 50, tj. 10x2 = 50, odakle je 4x2 = 20.

Povrina kvadrata IJKL je 20 cm2.

5.

A B
D

Neka je S sredite upisane krunice trokuta ADC i sredite opisane krunice trokuta ABC i neka je

ABC . Kutovi ASC i ABC su sredinji i pripadni obodni kut nad tetivom AC . Na temelju

pouka o sredinjem i obodnom kutu vrijedi da je ASC 2 .

Iz trokuta ASC, koji je jednakokraan jer je SA SC , moe se zakljuiti da je

180 2
SAC SCA 90 .
2

Pravac AS je simetrala unutarnjeg kuta trokuta ADC (ABC) pri vrhu A pa je

CAB 2 (90 ) 180 2 .

Na isti nain vrijedi ACD 2 (90 ) 180 2 .

Dalje moemo nastaviti na vie naina.

Prvi nain:

Pravac CD je simetrala kuta trokuta pri vrhu C pa je ACB 2 (180 2 ) 360 4 .

Iz zbroja kutova trokuta ABC redom slijedi

180
(180 2 ) (360 4 ) 180 5 360 72

180 2 72 36

180 (72 36) 72

Trokut ABC je jednakokraan s kutovima veliina 72, 72 i 36.

Drugi nain:

Budui da je CAB ACD 180 2 , trokut ADC je jednakokraan s osnovicom AC .

Kut BDC je vanjski kut trokuta ADC i vrijedi da je

BDC DAC ACD 2 180 2 360 4 .

Za kutove trokuta DBC vrijedi:

BDC CBD DCB 180

360 4 180 2 180
5 360
72

Dalje slijedi da je 72 i 180 2 72 36 .

Trei nain:

Zbog injenice da je u trokutu ABC 180 i da je CAB 180 2 , vrijedi

180 2 180 odnosno 0 to znai da je i da je trokut ABC

jednakokraan s osnovicom BC .

Budui da je pravac CD simetrala kuta BCA , zakljuujemo da je 2 , a onda je i 2 .

Konano, uvrtavanjem dobivenih relacija u izraz 180 redom dobivamo:

2 2 180 , 5 180 , 36 i 2 36 72 .
 DRAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE
Primoten, 4.travnja-6.travnja 2016.

8. razred-rjeenja

OVDJE SU DANI NEKI NAINI RJEAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UENIK IMA

DRUGAIJI POSTUPAK RJEAVANJA, LAN POVJERENSTVA DUAN JE I TAJ POSTUPAK
BODOVATI I OCIJENITI NA ODGOVARAJUI NAIN.

1. Prvi nain:
1 2
a b 111...11 222...22 999...99 999...99
2016 1008 9 2016 9 1008

1
2

10 2016 1 101008 1
9 9

1

102016 1 2 101008 2
9

1

102016 2 101008 1
9

2
101008 1
101008 1
1 2
.
9 3
101008 1
Kako je 101008 1 999...99 broj djeljiv s 9, pa i s 3, to je cijeli broj pa je a b kvadrat
1008 3
cijelog broja.

Drugi nain:

a b 111...11 222...22 111...11 2 111...11

2016 1008 2016 1008

111...11 100...01 2 111...11

1008 1007 1008

111...11 100...01 2 111...11 999...99
1008 1007 1008 1008

111...11 9 111...11 111...11 32

2

1008 1008 1008

333...33
2

1008

Time je tvrdnja dokazana.

2. Prvi nain:

Pretpostavimo da je a b .

Kako su a i b iz skupa 1, 2, 3, 4,..., 25, 26 i njihov umnoak je jednak zbroju preostala 24 broja,

vrijedi a +b + a b = 1 + 2 + 3 + 4 + ... + 25 + 26 odnosno a + b + a b = 351 .

S obje strane jednakosti dodajemo 1 pa vrijedi a + b + a b + 1 = 352 .

Faktorizacijom lijeve strane dobivamo (1 + b) 1 + a = 352 .

Znai, broj 352 je umnoak neka dva prirodna broja a + 1 i b + 1.

Rastavljanjem broja 352 na proste faktore dobivamo 352 = 2 2 2 2 2 11 .

Brojevi a i b su iz skupa 1, 2, 3, 4,..., 25, 26 , a b , pa slijedi da je a + 1 = 22 i b + 1 = 16.

Nadalje, a = 21 i b = 15.

Slijedi a - b = 6.

Drugi nain:

Pretpostavimo da je a b .

Kako su a i b iz skupa 1, 2, 3, 4,..., 25, 26 i njihov umnoak je jednak zbroju preostala 24 broja,

vrijedi a +b + a b = 1 + 2 + 3 + 4 + ... + 25 + 26 odnosno a + b + a b = 351 .

Nadalje je a b a 351 b

a b 1 351 b

351 b b 1 352 b 1 352 352

a 1 .
b 1 b 1 b 1 b 1 b 1

To znai da b 1 mora biti djelitelj broja 352.

Rastavljanjem broja 352 na proste faktore dobivamo 352 2 2 2 2 2 11 .

Brojevi a i b su iz skupa 1, 2, 3, 4,..., 25, 26 , a b , pa slijedi da je b 1 16 odnosno b 15 .

352
Nadalje, a 1 1 22 21 .
b 1

Slijedi a b 6 .
3. Prvi nain:

m m 1
Neka je bilo m mukaraca. Broj rukovanja moe se prikazati formulom .
2

m m 1
Iz jednadbe 78 dobije se kvadratna jednadba m2 m 156 = 0.
2

Iz rastava (m 13) (m + 12) = 0 vidi se da su rjeenja jednadbe m1 = 13 i m2 = 12.

Broj m mora biti prirodni broj pa se zakljui da je na veeri bilo 13 mukaraca.

Neka je n broj dama na veeri. Broj poljubaca meu damama se moe iskazati kao n (n 1), a broj

poljubaca izmeu mukaraca i dama s 13 n.

Iz n (n 1) + 13n = 288 sreivanjem se dobije kvadratna jednadba n2 +12n 288 = 0.

Rastavom (n 12) (n + 24) = 0 dolazi se do rjeenja jednadbe n1 = 12 i n2 = 24.

Kako i n mora biti prirodan broj, oito je na veeri bilo 12 dama.

Ukupno je na veeri bilo 25 osoba.

Drugi nain:

m m 1
Neka je bilo m mukaraca. Broj rukovanja moe se prikazati formulom .
2

m m 1
Iz jednadbe 78 dobijemo broj mukaraca: m m 1 2 2 3 13
2

m m 1 13 12

m 13 .

Na veeri je bilo 13 mukaraca.

Neka je n broj dama na veeri. Broj poljubaca meu damama se moe iskazati kao n n 1 , a broj

poljubaca izmeu mukaraca i dama s 13 n .

Iz jednadbe n n 1 13n 288 dobijemo broj dama: n n 1 13 288

n n 12 2 2 2 2 2 3 3

n n 12 12 24

n 12 .

Na veeri je bilo 12 dama.

Ukupno je na veeri bilo 25 osoba.

 4. Skica:
10

t
8

C p
6

M 4
T

-10 -5
A N B5 10 15

-2

-4

ABT je jednakokraan te visina iz vrha T dijeli osnovicu AB na dva jednaka dijela.

a4
NB , TN 4 te je PABT
a
Tada je a AB , 2a .
2 2

CDT je jednakokraan te visina iz vrha T dijeli osnovicu CD na dva jednaka dijela.

b2
MC , TM 2 te je PCDT
b
Tada je b CD , b.
2 2

Iz zadanog omjera povrina PABT : PCDT 9 : 4 dobijemo: 2a : b 9 : 4

9b 8a

8
b a.
9

U trokutu ABT vrijedi TN AB , a u trokutu CDT vrijedi TM CD .

Slijedi da je MC TN i TM NB pa su trokuti NBT i MTC slini prema pouku K-K o

slinosti.

Iz slinosti vrijedi proporcija: NB : TN TM : MC

a b
:4 2:
2 2

a b
8
2 2

ab 32 .
 8 8
Uvrstimo li b a u jednadbu ab 32 slijedi: a a 32
9 9

8a 2 288

a 2 36

a 6.

Koordinate toke N su N 2,0 , a kako je toka N polovite duine AB , slijedi da su koordinate

toaka A i B jednake A 1,0, B5,0 .

Pravac p zadan je tokama A 1,0 i T 2,4 i neka je njegova jednadba y a1 x b1 .

Tada je:

0 a1 1 b1
4 a1 2 b1

4 4
a rjeavanjem tog sustava jednadbi slijedi a1 , b1 .
3 3

4 4
Dakle, p... y x .
3 3

Pravac t zadan je tokama B5,0 i T 2,4 i neka je njegova jednadba y a2 x b2 .

Tada je:

0 a2 5 b2
4 a2 2 b2

4 20
a rjeavanjem tog sustava jednadbi slijedi a2 , b2 .
3 3

4 20
Dakle, t... y x .
3 3
Napomena: Na skici su se mogli postaviti zamijenjeni poloaji pravaca p i t, toaka A i B te

toaka C i D. Tada e i rjeenja imati zamijenjene vrijednosti.

5. Prvi nain: Algebarski pristup.

Potrebno je odrediti udaljenost toke C od pravca AB.

Skica:

D
5 cm
m
F
C E
x x
A B
4 cm

Nacrtamo paralelu s promjerom AB kroz C te neka je x AC BE .

Dobijemo pravokutan trokut CED s hipotenuzom CD duljine 5 cm i katetom CE duljine 4 cm.

Primjenom Pitagorinog pouka izraunamo duljinu druge katete ED te vrijedi DE 3 cm.

Duina CF je duljine x jer su trokuti AOC i FOC sukladni. (Pravokutni trokuti nad istom

hipotenuzom OC - sukladne dvije odgovarajue stranice i sukladni kutovi nasuprot vee stranice.)

Duina FD je duljine x + 3 jer su trokuti BOD i FOD sukladni. (Pravokutni trokuti nad istom

hipotenuzom OD - sukladne dvije odgovarajue stranice i sukladni kutovi nasuprot vee stranice.)

Iz gornje dvije tvrdnje slijedi x + x + 3 = 5 odnosno 2x + 3 = 5 pa je x = 1 cm.

Kako traene udaljenosti moemo nanijeti na etiri razliita naina mogua su etiri rjeenja za

t2 t1

D
5 cm
F
C E
t3 x O x t4
A B
4 cm

tangentu.
Drugi nain: Konstrukcijom.

1. Nacrtamo krunicu k sa sreditem O promjera 4 cm.

2. Na krunici k odaberemo promjer AB
3. Tokom A konstruiramo okomicu na promjer, tj. tangentu t A krunice k u toki A.
4. Tokom B konstruiramo okomicu na promjer, tj. tangentu t B krunice k u toki B.
5. Na tangenti t A odaberemo proizvoljnu toku P.
6. Nacrtamo krunicu k1 P,5 cm .
7. Krunica k1 i tangenta t B sijeku se u dvije toke R1 i R2 .
8. Tokom O konstruiramo okomicu o' na pravac PR1 .
9. Krunica k i pravac o' sijeku se u tokama 1 i 2, koje su diralita traenih tangenti.
10. Tokom 1 konstruiramo paralelu s pravcem PR1 , to je tangenta tC1 .
11. Tokom 2 konstruiramo paralelu s pravcem PR1 , to je tangenta tC 2 .
12. Tokom O konstruiramo okomicu o'' na pravac PR 2 .
13. Krunica k1 i pravac o'' sijeku se u tokama 3 i 4, koje su diralita traenih tangenti.
14. Tokom 3 konstruiramo paralelu s pravcem PR2 , to je tangenta tC 3 .
15. Tokom 4 konstruiramo paralelu s pravcem PR2 , to je tangenta tC 4 .