OTPORNOST MATERIJALA

Otpornost materijala je jedna od grana primjenjene mehanike koja

prouava probleme:
- vrstoe
- krutosti
- stabilnosti
pojedinih djelova tehnikih konstrukcija od vrstog deformabilnog
materijala.

vrstoa je sposobnost prenoenja optereenja bez pojave loma.

Krutost je otpornost konstrukcije na deformisanje (promjena zapremine i
oblika)
Stabilnost je sposobnost konstrukcije i njenih elemenata da pod zadatim
optereenjem zadri prvobitni oblik elastine ravnotee.
Postavlja se pitanje,
ta je potrebno uraditi, da bi izvrili dimenzionisanje elemenata neke
konstrukcije?

Dimenzionisanje elemenata konstrukcije obuhvata proraune:

- vrstoe,
- krutosti i
- stabilnosti.

- Proraun vrstoe- sastoji se od odreivanja najmanjih dimenzija

pojedinih elemenata konstrukcije pod djelovanjem zadatog optereenja.

- Proraun krutosti obuhvata odreivanje deformacija konstrukcija

pod djelovanjem zadatog optereenja, koja moraju ostati u doputenim
granicama odreenim uslovima upotrebe same konstrukcije,

- Proraun stabilnosti- sastoji se u odreivanju optereenja pod kojima

konstrukcija i njezini elementi zadravaju prvobitni elastini oblik.
 Opte pretpostavke otpornosti materijala

Materijal je kontinuiran (neprekinut),

Materijal je homogen fizikalno mehanike osobine u svim takama su
jednake,
Materijal je izotropan - fizikalno mehanike osobine u svim smjerovima
su jednake,
Materijal je elastian,
Izmeu napona i deformacija postoji linearna zavisnost do odreene
granice koja se zove granica proporcionalnosti,
Deformacije tjela su male itd.
 TEORIJA NAPREZANJA
Ako se tjelo optereeno vanjskim silama FA, FB, FC, FD i FE nalazi u stanju
ravnotee, onda svaki dio tog tijela mora biti uranoteen.
Ako to tjelo presjeemo ravni onda je potrebno u presjeenoj ravnini dodati
unutranju silu koja je jednaka rezultanti djelovanja vanjskih sila odbaenog djela
tijela da bi tjelo ostalo u ravnotei.

RL
psr
A
p

RL

Ako se trai granina vrijednost izraza, kada A tei nuli, dobie se

RL dR L
p lim
A 0 A dA
Ukupni napon moe se razloiti na dvije komponente poto on u optem sluaju nije okomit
na presjek, slijedi
- komponenta koja se projecirana na normalu oznaava se sa
- komponenta koja se projecirana na tangentu oznaava se sa
p cos
p sin
 DEFORMACIJE

Deformacija se javlja kao posledica naponskog stanja koje izazivaju vanjske sile.
U optem sluaju razlikuju se dvije vrste deformacija:

- linearna deformacija (istezanje, pritisak, savijanje i izvijanje)

- ugaona deformacija (smicanje i uvijanje)
 VRSTE NAPREZANJA TIJELA

1. Osno ili aksialno optereenje.

Smicanje

Savijanje
Uvijanje

Izvijanje
 Optereenja
Spoljanje optereenje u funkciji vremena moe biti:
- mirno (statiko),
- jednosmjerno promjenljivo,
- neizmjenino promjenjljivo,
- udarno
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNOG
POPRENOG PRESJEKA
ANALITIKO ODREIVANJE TEITA TJELA
Teite povrine
Statiki moment presjeka s obzirom na bilo koju os jednak je proizvodu
povrine poprenog presjeka i pripadajue koordinate teita.
Slijedi

Za bilo koju teinu os statiki moment presjeka jednak je nulu