SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET POLITIKIH ZNANOSTI

Metode istraivanja medijskog teksta

Analiza sadraja zastupljenost stranke Most u Jutarnjem

listu i Veernjem listu

prof. dr.sc. Marijana Grbea

Studenti:

Sanja Sai

Domagoj Trojanovi

Zagreb, 2. lipnja 2016.

1
Sadraj

1. Uvod ............................................................................................................................................3

2. Metodologija ............................................................................................................................3-5

3. Rezultati istraivanja i interpretacija ..........................................................................................6

3.1. Analiza perioda istraivanja ........................................................................................6

3.2. Veliina lanaka ...........................................................................................................7

3.3. Novinarski format lanaka ...........................................................................................8

3.4. Glavni naslov lanaka ..................................................................................................9

3.5. Zastupljenost Mosta u novinama................................................................................10

3.6. Kontekst u kojem se Most spominje...........................................................................11

3.7. Analiza koliine lanaka.............................................................................................12

3.8. Vrijednosna orijentacija..............................................................................................13

3.9. Kompetentnost Mosta ................................................................................................14

3.10. Koalicija kojoj je Most blii u svojem politikom programu ..................................15

3.11. Percepcija Mosta ......................................................................................................16

4. Zakljuak ...................................................................................................................................17

5. Prilozi ........................................................................................................................................18

5.1. Matrica ..................................................................................................................18-20

5.2. Reetka/analiza sadraja ............................................................................................21

5.2.1. Reetka Jutarnji list .............................................................................21-23

5.2.2. Reetka Veernji list ...........................................................................24-26

6. Literatura ...................................................................................................................................27

2
1. Uvod
Tema ovog istraivakoga rada je zastupljenost stranke Most u hrvatskim dnevnim novinama
Jutarnjem listu i Veernjem listu. Ova je tema specifina jer je zakljueno da postoji diferencija
izmeu percepcije Mosta prije parlamentarnih izbora i nakon njih kada su postali dio vladajue
garniture. Opi dojam prije izbora bio je da je stranka Most nova snaga na politikoj sceni u
Hrvatskoj i da je potpuna alternativna svim ostalim strankama kao i da u svojem programu nude
inovacije potrebne za unapreenje hrvatskog draavnog sistema. Meutim, nakon izbora Most je
postao sastavni dio vlasti, a graani nisu doekali provoenje zadanih toaka programa pa je
stranka s vremenom poela gubiti povjerenje biraa i postala samo jo stranka u nizu. Metoda
koja je bila pogodna za analizu percepcije Mosta u Jutarnjem i Veernjem listu je analiza
sadraja. Cilj ovog istraivanja je kroz analizu sadraja dviju hrvatskih dnevnih tiskovina utvrditi
koliko i na koji nain se pisalo o stranci Most prije i nakon parlamentarnih izbora te njegovu
vrijednosnu orijentaciju.

2. Metodologija
Analiza sadraja predstavlja specifinu metodu prikupljanja podataka radi stjecanja novih
spoznaja o nekim drutvenim pojavama. Najee se koristi za istraivanje tekstualnoga ili
vizualnoga empirijskoga materijala, tj. slui za prouavanja sadraja komunikacije. Istraivanjem
se izvode pouzdani zakljuci o uzorcima komunikacije ili o poiljatelju. Nekada je analiza
sadraja usmjerena prema dobivanju podataka o publici kojoj je sadraj upuen. Za analizu
sadraja potrebna je izrada analitike matrice, tj. skupa kriterija prema kojima se kodira zadani
materijal. Posljednjih desetljea 20. stoljea analiza sadraja doivjela je brojne promjene, kako
u samom podruju istraivanja, tako i u svojim ciljevima i metodologiji koju koristi. Kod analize
sadraja u istraivanjima se koristi kombinacija lingvistike, matematike i raunalnih znanosti, a
manje statistiki modeli i metode. Nekada je analiza sadraja uglavnom bila leksikometrija,
prepoznavanje kljunih rijei i njihovih tekstnih okruenja (Hercigonja-Szekeres, Sikirica,
Popovi, 2012: 80).

3
Informacijske tehnologije su na prelasku iz drugog u tree tisuljee napravile veliki iskorak,
posebice u prikazivanju grafike tako da su i statistike analize tekstualnih podataka dobile lako
razumljiv prikaz rezultata blizak istraivaima koji moda nemaju veliko predznanje u podruju
statistike, a posebice kvalitetan grafiki prikaz rezultata. Napretkom informacijskih tehnologija
omogueno je stvaranje velikih baza podataka, njihova analiza i pretraivanje. Tekst se analizira
kao niz diskretnih kvalitativnih varijabli (Hercigonja-Szekeres, Sikirica, Popovi, 2012: 80) i ova
vrsta analize daje kvalitetne rezultate i primjenjuje na sve vrste tekstova, a posebno se koristi u
analizi odgovora na otvorena pitanja u razliitim upitnicima koji se primjenjuju u brojnim
istraivanjima na svim podrujima znanosti.

Glavni cilj istraivanja bila je pozicija stranke Most nezavisnih lista u predizborno vrijeme i
razdoblje kada je dolo do prvih trzavica i sukoba nakon formiranje vlade. Analizom su
obuhvaeni, kao to je ve spomenuto, Jutarnji list i Veernji list, tonije njihova dnevna
tiskovna izdanja. Uzorak je prigodni, a obuhvaena su dva vremenska perioda po deset dana.
Prvo razdoblje je od 28. listopada 2015. do 6. studenog 2015., razdoblje intenzivne predizborne
kampanje u kojoj se Most nudio kao potpuna alternativa na politikoj sceni i zalagao se za brojne
reforme i promijene u drutvu. Drugo razdoblje je aproksimativno est mjeseci kasnije, od 6.
svibnja 2016. do 15. svibnja 2016. Tada je Most dio vladajue koalicije i ee se pojavljuje u
medijima, a prije svega Mostovi lanovi Vlade. To razdoblje obiljeeno je brojnim sukobima i
trzavicama sa partnerima iz Vlade i iz tog je razloga Most odabran kao element analize. Upravo
ta dva razdoblja, neposredno prije izbora kada je Most doivio svoj vrhunac i est mjeseci
kasnije, kada ankete govore da popularnost Mosta pada, bile su najpogodnije za ovaj rad.

Za potrebe analize sadraja izraena je analitika matrica koja sadri 12 kategorija. Za jedinicu
analize uzet je jedan lanak, a lanak je definiran kao jedinini sadraj. Oglasi, tj. predizborna
promidba nije uvrtavana u analizu. Kroz matricu je analizirana veliina lanka, format, njegov
naslov i nalazi li se u lanku fotografija. Nadalje, bilo je potrebno istraiti je li Most u prvom
planu, sporednoj ulozi ili se samo spominje u lanku. Kako bi se zaokruila analiza bilo je
potebno saznati u kojem se kontekstu Most spominje (program, kampanja, sukob sa
protukandidatima...), njegovu vrijednosnu orijentaciju, kompetentnost, ali i kojoj je od dvije
velike koalicije Most blii, odnosno kakva je percepcija Mosta u usporedbi sa drugim strankama.

4
U ovom radu za raunalnu obradu podataka koriten je program SPSS (Statististical Package for
Social Studies)1 koji je namijenjen statistikoj obradi. Razvijen je na amerikom Sveuilitu
Stanford krajem ezdesetih godina prolog stoljea i osnovna namjena je bila analiza podataka o
ljudima, njihovim stavovima, miljenjima i ponaanju. Danas je SPSS najkoriteniji i najei
program za provedbu statistikih analiza podataka. Prvotno se koristio samo za potrebe
znanstvene zajednice, no brzo je pronaao primjenu u poslovnom okruenju kao npr.
oglaavanje, istraivanje trita, razvojnih poslovnih procesa i brojne druge. 2 Analiza kree
unosom u raunalo tekstualnih podataka, to se jo naziva i kompjuterizacija teksta. Redovito se
to radi putem tipkovnice, ali najnovija tehnologija omoguuje i druge naine da se velike
koliine teksta vrlo jednostavno unesu u raunalo. Sljedei korak je segmentiranje, tj. tekst se
dijeli na minimalne dijelove koji se vie ne moe dijeliti. U nastavku slijede rezultati istraivanja
i njihova interpretacija.

Test pouzdanosti

Tablica 1: Test pouzdanosti na temelju jednog uzorka

1
http://statistickeanalize.com/spss.html
2
http://statistickeanalize.com/spss.html
5
3. Rezultati istraivanja i interpretacija
3.1. Analiza perioda istraivanja

Kao temelj analize frekventnosti lanaka

ija je jedinica pojavljivanja hrvatska
politika stranka Most, posluile su
dnevne novine Jutarnji list i Veernji
list. Vidljivo je odstupanje koliine
obraenih lanaka pri emu postotak Tablica 2: Analizirane dnevne novine

obraenih ide u prilog Jutarnjem listu koji je objavio 56, odnodno 54,9 %, dok je u Veernjem
listu obraeno 46, odnosno 45,1% od sveukupno 102 lanka. Ukoliko uzmemo u obzir period
analize i novine u kojima su lanci objavljeni, rezultati su sljedei: u periodu od 28. listopada
2015. do 6. studenog 2015. u Jutarnjem listu objavljeno je 19 lanaka, dok je u Veernjem listu
objavljen 21 lanak, ukupno njih 40. Nasumino odabran period od 10 dana u svibnju 2016.
godine pokazuje da je Jutarnji list objavio gotovo dvostruko vie lanaka dok je Veernji list
zadrao konstantu i neznatno poveao broj u odnosu na jesen 2015. godine stoga su rezultati za
taj period sljedei: Jutarnji list objavio je 37, a Veernji list 25 lanaka 62 lanka od 102
analizirana. Uoeno je da je manja zastupljenost stranke Most prije samih izbora nego u
kasnijem
periodu analize,
no prema
informacijama iz
medija, povuklo
se pitanje novog
formiranja
Vlade pa je
zakljueno da je
tema
zastupljenija iz
tog razloga.
Tablica 3: Period analize dnevnih novina
6
3.2. Veliina lanaka

lanci veliinom variraju od 1/8 stranice do vie od 2 stranice, a posebno se istiu oni veliine
1/2 do 1 stranice to je razumljivo s obzirom na tematiku koju obrauju. Najmanje lanaka
objavljeno je na vie od dvije stranice od ega niti jedan nije iz Veernjeg lista dok ih Jutarnji list
ima 4, odnosno 7,1% od sveukupnog broja i to su veinom bile analize izbornih kampanja i nisu
se striktno ticale Mosta, ve veine politikih stranaka koje djeluju u Hrvatskoj. Od 10 lanaka
veliine do 1/8 stranice u Jutanjem listu objavljeno ih je 6 (5,9% od ukupnog broja), a u
Veernjem listu 4 (3,9% od ukupnog broja) te zajedno zauzimaju 9,8% analize. lanci veliine
1/8 do 1/4 stranice u identinom su broju, po 8 u objema dnevnim novinama: 7,8% lanaka iz
Jutarnjeg lista i 7,8% a zajedno ine 15,7% ukupno obraenih lanaka. Veliina 1/4 do 1/2
stranice takoer je identine koliine, objavljeno ih je po 5 i ine 9,8% ukupno objavljenih
lanaka, a frekventnost u pojedinim novinama je sljedea: 4,9% u Jutarnjem listu i 4,9% u
Veernjem listu. Najvei broj lanaka objavljen je u formatu od 1/2 do 1 stranice to ini 45,1%
cjelokupne analize: 25 ih je objavljeno u Jutarnjem listu (24,5%) i 21 u Veernjem listu (20,6%).
Podaci o postocima za lanke veliine 1 do 2 stranice identini su onima za veliinu 1/8 do 1/4
stranice.

Tablica 4: Veliina analiziranih lanaka

7
3.3. Novinarski format lanaka

Kategorija novinarski format podijeljena je u nekoliko anrova meu kojima dva prednjae,
vijest i analiza. Od ukupnog broja analiziranih lanaka 27 su vijesti (26,5%) od ega je 17
(16,7%) objavljeno u Jutarnjem listu i 10 (9,8%) je objavljeno u Veernjem listu. Izvjetaji su u
manjoj mjeri i zauzimaju svega 5,9% cjelokupnog broja s time da su 2 objavljena u Jutarnjem
listu (2,0%) i 4 u Veernjem listu (3,9%), a zajedno ine 5,9% ukupno obraenih lanaka.
Intervju kao novinarska vrsta nalazi se izmeu vijesti i izvjetaja po svojoj zastupljenosti i
zauzima 14,7% lanaka: 8 (7,8%) ih je objavljeno u Jutarnjem listu i 7 (6,9%) u Veernjem
listu. Reportae su u neto manjoj mjeri s time da ih je 75,0% objavljeno u Jutarnjem listu i 25%
u Veernjem listu, a zajedno ine 7,8% lanaka. Kao to je reeno, analiza je druga
najzastupljenija vrsta i objavljeno ih je 23 odnosno 22,5% od ega je 11 (10,8%) u Jutarnjem
listu i 12 (11,8%) u Veernjem listu. Poprilian je broj i kritikih osvrta kojih ima 18 i zauzimaju
17,6% s time da ih je 10 objavljeno u Veernjem listu i zauzimaju 9,8% ukupnog broja
analiziranih lanaka dok ih u Jutarnjem listu ima 8 i njihov je postotak 7,8. Sueljavanja su
objavljena jedino u Jutarnjem listu, tonije 3 lanka od 102 obraena i na njih otpada 2,9%. U
kategoriji ostalo nalaze se dva lanka koji nisu odgovarali zadanim formatima, a radilo se o
komentarima itatelja i zauzimaju 2,0%.

Tablica 5: Novinarski format analiziranih lanaka

8
3.4. Glavni naslov lanaka

Glavni naslov lanka kategorija je u kojoj se pokuava odgonetnuti narav samog teksta i esto je
primarni element u odabiru itanja teksta pa je odreeno nekoliko podkategorija po kojima su
102 lanka obraena. Iz priloenog je vidljivo da je sveukupno 35 lanaka bilo informativnog
karaktera i zauzimaju 50,0% analize s time da ih je 35 (34,3%) objavljeno u Jutarnjem listu, a
dvostruko manje, odnosno 16 (17,7%) objavljeno u Veernjem listu. Suprotno miljenju,
senzacionalistikih nije bilo u tolikoj mjeri, svega 20 (19,6%), a zastupljenost po pojedinim
novinama je sljedea: 9 lanaka (8,8%) objavljeno je u Jutarnjem listu i 11 lanaka (10,8%) u
Veernjem listu. Kategorija kritinog ili ironinog naslova suprotna je rezultatima prijanje: od
17 lanaka (16,7%) vie ih je objavljeno u Jutarnjem listu, njih 10 (9,8%), a svega 7 (6,9%) u
Veernjem listu. Teko odredivih lanaka ili onih koji ne spadaju ni u jednu kategoriju bilo je
ukupno 14 (13,7%), a problem detekcije bio je prvenstveno jer je naslov sadravao elemente
informativnog, ali i kritikog pa je odlueno da nee ii u korist niti jednoj kategoriji.

Tablica 6: Glavni naslov analiziranih lanaka

9
3.5. Zastupljenost Mosta u novinama

Zastupljenost Mosta u Jutarnjem listu i Veernjem listu prikazana je kroz tri kategorije: glavni
subjekt, sporedni subjekt i samo se spominje. Posljednja kategorija dodana je jer je bilo mnogo
lanaka koji nisu bili direktno vezani uz djelovanje Mosta, ve se referiralo na izjave lanova
stranke ili su se projicirali izborni rezultati. Prilikom analize nisu se traili samo lanci u kojima
primarnu ulogu ima Most, ve svi lanci u kojima je bilo spomena te politike stranke. Kao
glavni subjekt Most se pojavio u 33 lanka od ega u Jutarnjem listu u njih 19 (18,6%) i u
Veernjem listu 14 (13,7%), a zajedno ine 32,4% ukupno obraenih lanaka. Kao sporedni
subjekt Most je bio prepoznat u 28 lanaka s time da je 15 (14,7%) objavljeno u Jutarnjem listu i
13 (12,7%) u Veernjem listu, odnosno 27,5% lanaka ukupno. U 40,2% lanaka Most se samo
spominje: 22 lanka (21,6%) u Jutarnjem listu i 19 (18,6%) u Veernjem listu.

Tablica 7: Zastupljenost Mosta

10
3.6. Kontekst u kojem se Most spominje

Jedna od vanijih kategorija analize bila je i kontekst u kojem se Most spominje u novinama. U
kategoriji ostalo nalazi se 17 lanaka (16,7%), a obuhvaaju druenje lanova stranke sa
simpatizerima, prisustvovanje dogaajima, sveanostima i slino pa za njih nije posebno
navedena kategorija jer od svake bi bio naveden po sluaj ili dva, a ova se analiza bazira
veinom na politikom segmentu. U sklopu svojeg politikog programa Most se spominje u 18
lanaka (17,6%) od ega je njih 6 (5,9%) iz Jutarnjeg lista i 12 (11,8%) iz Veernjeg lista, a
gotovo identian broj lanaka prepoznat je kao element politike kampanje. Od 19 lanaka
(18,6%) koji se baziraju na kampanji stranke njih 8 (7,8%) objavljeno je u Veernjem listu, a 11
(10,8%) u Jutarnjem listu. Posebna je i kategorija sukoba s drugim strankama to je prepoznato u
27,5% lanaka, a najvie ih je bilo u svibnju 2016. kada se postavilo pitanje preslagivanja Vlade
i ponovnog biranja strane izmeu HDZ-a i SDP-a. Projekcija izbornih rezultata obuhvaa 20
lanaka (19,6%), a vidljivo je da je neto vei broj u Jutarnjem listu gdje je objavljeno 13
lanaka (12,7%) dok je taj broj gotovo dvostruko manji u Veernjem listu sa 7 lanaka (6,9%).

Tablica 8: Kontekst u kojem se MOST spominje

11
3.7. Analiza koliine lanaka

Analizirajui novine ustanovljeno je da gotovo 90% lanaka sadri fotografiju ili ilustraciju gdje
su u pojedinim sluajevima prikazani lanovi Mosta, ali i institucije i graanstvo. S brojem
fotografija prednjai Jutarnji list koji ih ima 52 (51%) dok ih Veernji koristi manje i brojevno
stanje je 37 (36,3%). Svega 13 lanaka ne sadri fotografiju to je vidljivo u Tablici 9 u kojoj je
navedeno da 12,7 % lanaka nije dodatno opremljeno 4 lanka iz Jutarnjeg lista i 9 lanaka iz
Veernjeg lista. U priloenom je potvreno da Veernji list objavljuje manje fotografija i vie je
lanaka koji istu ne sadre pa moemo zakljuiti da se baziraju vie na sam tekst, dok Jutarnji list
u svojoj opremi preteito sadri fotografiju, a takoer je uoeno da varira veliina i u sklopu
pojedinih lanaka prostirala se fotografija veliine i do pola stranice.

Tablica 9: Analiza koliine fotografija

12
3.8. Vrijednosna orijentacija

Vrijednosna orijentacija lanaka temelji se na 4 kategorije. U gotovo identinom omjeru lanci

imaju pozitivnu i negativnu konotaciju dok je u neto veem postotku neutralna. Analizom je
utvreno da je 27 lanaka (26,5%) pozitivno pisalo o Mostu s time da je Jutarnji list objavio 18
(17,6%), a Veernji list 9 (8,8%) pa moemo na temelju dvostruko veeg broja zakljuiti da mu
je Jutarnji list naklonjeniji. Negativnu orijentaciju iskazala su oba lista u slinom postotku:
Jutarnji list je objavio 12 takvih lanaka (11,8%), a Veernji list 13 (12,7). Vidljivo je da je u
sluaju Jutarnjeg lista puno vei broj pozitivno pisanih lanaka dok je u Veernjem listu obrnuta
situacija. Neutralna vrijednosna orijentacija obuhvaa 33,3% lanaka s time da je 18 lanaka
objavljeno u Jutarnjem listu, a 16 u Veernjem listu. Teko odrediva vrijednosna orijentacija
obuhvaa ak 16 lanaka (15,7%), po 8 iz svakog lista, a razlog je to je u tekstovima ujedno
pisano i pozitivno i negativno o stranci, njezinom djelovanju ili pak samim lanovima, a zbog
samih rezultata ove analize nije bilo mogue opredijeliti se samo za jednu opciju.

Tablica 10: Vrijednosna orijentacija

13
3.9. Kompetentnost Mosta

Kroz analizu kompetentnosti Mosta zakljuujemo da se veina lanaka uope ne osvre, tonije
36 (35%) s time da su 23 takva lanka (22,5%) objavljena u Jutarnjem listu, a 13 lanaka
(12,7%) u Veernjem listu. Meu ostalim varijablama prednost ipak nosi pozitivna nad
negativnom konotacijom pa je tako od 26 objavljenih lanaka njih 17 (16,7%) iz Jutarnjeg lista
i 9 (8,8%) iz Veernjeg lista. Po broju lanaka koji ne smatraju Most dovoljno kompetentnim
prednjai Veernji list s njih 12 (11,8%) dok je u Jutarnjem listu taj broj neto manji, dakle 7
lanaka (6,9%). Neutralan je 21 lanak ili 20,6 % ukupno obraenih lanaka to nam daje ak
1/5 nedefiniranih informacija o kompetentnosti Mosta kao politikoj stranci: 12 ih je objavljeno
u Veernjem listu s 11,8% i 9 u Jutarnjem listu s 8.8%. Zakljueno je da dnevne novine u
prilino podjednakim postocima smatraju, odnosno ne smatraju da je Most dovoljno
kompetentan za rad u vrhu Republike Hrvatske.

Tablica 11: Kompetentnost Mosta

14
3.10. Koalicija kojoj je Most blii u svojem politikom programu

Nakon opreme lanaka analizirano je stanje na polikoj sceni, tonije kome je Most blii u
svojim idejama i projektima. Jutarnji list u odreenoj je mjeri rasporedio broj lanaka pa je u
lancima vidljivo da je u njih 10 (9,8%) Most blii HDZ-u, a u 12 (11,8%) SDP-u. U Veernjem
listu situacija je drugaija budui da je u 14 lanaka (13,7%) Most blii HDZ-u, a samo u 2
(2,0%) SDP-u. Zakljuujemo da je u objema dnevnim novinama 23,5% lanaka vezano uz Most
i HDZ, a svega 13,7% uz Most i SDP. Ukupno 30 lanaka navodi da Most nije blii ni HDZ-u ni
SDP-u, ve drugim politikim opcijama i ine 29,4% s time da ih je 11 (10,8%) iz Jutarnjeg lista,
a 19 (18,6%) iz Veernjeg lista. Prilikom kodiranja ponovno je bilo neslaganja i problema sa
zakljukom kojoj politikoj opciji je stranka blia pa je posebno navedena i ta kategorija koja
obuhvaa 32 lanka (31,4%), 23 (22,5%) u Jutarnjem listu i 9 (8,8%) u Veernjem listu.
Posljednja varijabla u kojoj se Most ne vodi zadanim tie se najava lanaka tako da nisu mogle
biti opredijeljene niti jednoj politikoj opciji.

Tablica 12: Prikaz stranaka kojima je Most blii po svojim idejama i stavovima

15
3.11. Percepcija Mosta

Posljednji dio analize je o percepciji Mosta. Kao nova snaga stranka je prepoznata u 26
analiziranih lanaka (25,5 %), dok se u neto veem broju, tonije u 40 lanaka (39,2%),
izjednauje sa svim ostalim strankama koje djeluju na hrvatskoj politikoj sceni. Jednak je broj
lanaka, po 3 (2,9%) u svakim novinama to zajedno ine 5,9%, u kojima se smatra da je Most
tek trea opcija nakon HDZ-a i SDP-a koje su vodee stranke u Hrvatskoj. Teko je bilo odrediti
29 lanaka (28,4%) od ega njih 17 (16,7%) u Jutarnjem listu i 12 (11,8%) u Veernjem listu.
Kategorija nita od navedenog ponovno je dodana iz razloga kao i u prethodnoj tablici. Suprotno
pretpostavci koja je postojala prije ove analize, Most nije u tolikoj mjeri karakteriziran kao nova
snaga na hrvatskoj politikoj sceni koja moe i eli neto promijeniti, ve su lanci vie
opredijeljeni za Most samo kao treu opciju koja je dana graanima na izbor.

Tablica 13: Perceocija Mosta

16
4. Zakljuak
Sredinje pitanje analize lanaka bilo je na koji je nain Most prikazan u odabranim dnevnim
novinama. Tehnikom kodiranja definirani su parametri koji su pretvoreni u tablice pomou kojih
je bilo lake interpretirati dobivene rezultate. Analizom kodova zakljueno je da se Most prije
svega izjednauje s ostalim politikim strankama i nije predstavljen kao nova snaga na hrvatskoj
politikoj sceni jer svega 1/4 lanaka ide tome u prilog, a u 1/3 tekstova se izjednauje s ostalim
strankama. Isto tako, u prosjeku 1/4 tekstova pie o tome da je Most naklonjen dvjema politikim
strankama HDZ-u i SDP-u. U praktiki identinom omjeru lanci imaju pozitivnu i negativnu
konotaciju dok je u neto veem postotku neutralna. Kodiranjem je ustanovljeno da gotovo 90%
lanaka sadri fotografiju ijim brojem prednjai Jutarnji list, a najee se prikazuju lanovi
stranke, simpatizeri ili lanovi protustranaka. Novinarski format podijeljen je u nekoliko anrova
meu kojima su primarni vijest i analiza, a u njihovoj veini na kompetentnost Mosta rijetko se
osvru. Suprotno miljenju autora ovog rada, oba medija su dokazala da postoje odstupanja
analiziranih dnevnih tiskovina od individualne percepcije odreene strane prema Mostu i
njegovoj ulozi u hrvatskom drutvu. Analiza sadraja pokazala se idealnom tehnikom prikaza na
koji nain Most djeluje u Hrvatskoj i ovim radom moglo bi se ui u daljnje istraivanje prikaza te
stranke u ostalim tiskanim medijima u identinom razdoblju kako bi se dobile pouzdanije
informacije.

17
5. Prilozi

5.1. Matrica

Pitanje: Kako su Jutarnji list i Veernji list izvjetavali o politikoj stranci Most prije
izbora 2015. godine i u svibnju 2016. godine: zastupljenost i vrijednosna orijentacija?

Struktura

1. ID lanka

2. U kojim je novinama lanak objavljen?

1. Jutarnji listopad
2. Veernji list

3. U kojem je periodu lanak objavljen?

1. 28. listopada 2015. - 6. studenog 2015.

2. 6. svibnja 2016. - 15. svibnja 2016.

4. Veliina lanka

1. do 1/8 stranice
2. 1/8 - 1/4 stranice
3. 1/4 - 1/2 stranice
4. 1/2 - 1 stranice
5. 1 - 2 stranice
6. vie od 2 stranice

5. Koji je novinarski format (anr) lanka?

1. Vijest
2. Izvjetaj
3. Intervju
4. Reportaa
5. Analiza
6. Kritiki osvrt
7. Sueljavanje
8. Ostalo
18
6. Glavni naslov lanka je:

1. Informativan
2. Senzacionalistiki
3. Kritian ili ironian
4. Teko je odrediti
5. Ostalo

Zastupljenost

7. Most je u lanku:

1. Glavni subjekt
2. Sporedni subjekt
3. Samo se spominje

8. Most se preteno spominje u kontekstu:

1. Politikog programa
2. Politike kampanje
3. Sukoba s protustrankama
4. Projekcije izbornih rezultata
5. Ostalo

9. Sadri li lanak fotografiju?

1. lanak sadri fotografiju

2. lanak ne sadri fotografiju

Vrijednosna orijentacija

10. Koja je opa vrijednosna orijentacija lanka prema Mostu?

1. Pozitivna
2. Negativna
3.Neutralna
4. Teko je odrediti

19
11. Kako lanak komentira kompetentnost Mosta?

0. lanak se ne osvre na kompetentnost

1. Pozitivno
2. Negativno
3. Neutralno

12. Kojoj je politikoj stranci Most blii?

1. HDZ-u
2. SDP-u
3. Drugim opcijama
4. Ne moe se zakljuiti
5. Nita od navedenog

13. Kako se percipira Most u usporedbi s drugim strankama?

1. Nova snaga
2. Kao ostali
3. Trea opcija
4. Teko je odrediti
5. Nita od navedenog

20
5.2. Reetka/analiza sadraja

5.2.1. Reetka Jutarnji list

ID NOV PER VEL FOR NAS ZAS KON FOT ORI KOM KOA PER

A1 1 1 1 1 2 1 2 1 3 0 4 4

A2 1 1 1 2 2 2 1 1 3 0 4 2

A3 1 1 1 3 1 2 1 1 4 1 4 1

A4 1 1 5 4 2 3 3 1 2 3 4 3

A5 1 1 4 5 4 3 1 1 1 1 3 1

A6 1 1 5 5 3 1 2 1 4 1 3 1

A7 1 1 2 5 3 1 2 2 1 1 4 1

A8 1 1 2 5 1 2 1 1 1 0 1 2

A9 1 1 1 5 1 3 4 2 4 0 4 2

A10 1 1 3 6 3 2 2 1 3 0 4 2

A11 1 1 2 5 1 3 2 2 2 0 4 4

A12 1 1 2 4 1 1 2 1 1 1 4 1

A13 1 1 3 4 1 1 4 1 1 1 2 1

A14 1 1 4 3 3 1 3 1 2 3 2 2

A15 1 1 4 6 3 3 2 1 4 0 4 4

A16 1 1 1 8 1 3 2 1 2 0 4 2

A17 1 1 4 5 1 2 2 1 2 0 4 1

A18 1 1 2 5 1 3 2 1 4 0 4 4

A19 1 1 4 3 2 3 2 1 3 0 4 4

21
A20 1 2 4 1 2 1 3 1 3 0 2 2

A21 1 2 3 1 1 2 4 1 3 0 4 4

A22 1 2 5 1 1 3 3 1 1 1 3 1

A23 1 2 4 1 1 3 3 1 2 3 1 4

A24 1 2 4 6 1 3 4 1 2 2 4 4

A25 1 2 4 7 2 1 3 1 2 3 4 4

A26 1 2 4 6 1 3 3 1 3 3 4 4

A27 1 2 5 3 3 2 5 1 3 0 3 4

A28 1 2 3 5 1 2 4 1 3 2 4 2

A29 1 2 4 1 2 1 3 1 1 1 2 1

A30 1 2 1 1 1 2 1 2 1 0 4 4

A31 1 2 4 7 3 1 3 1 1 1 3 1

A32 1 2 4 5 1 2 4 1 1 1 3 2

A33 1 2 5 3 1 3 3 1 2 2 1 2

A34 1 2 6 7 1 2 3 1 2 2 1 2

A35 1 2 5 3 4 3 4 1 3 3 1 4

A36 1 2 4 4 1 2 4 1 3 3 1 3

A37 1 2 6 3 1 3 5 1 3 0 4 4

A38 1 2 6 3 1 1 1 1 3 0 1 2

A39 1 2 2 6 3 3 4 1 3 0 4 4

A40 1 2 4 1 1 1 4 1 3 3 3 2

A41 1 2 4 4 1 3 3 1 4 0 1 2

A42 1 2 4 1 2 3 4 1 1 1 1 1

A43 1 2 4 1 2 1 3 1 1 0 2 1

22
A44 1 2 5 1 1 2 3 1 4 0 2 2

A45 1 2 3 1 1 1 3 1 1 1 2 1

A46 1 2 4 1 1 3 3 1 1 1 2 2

A47 1 2 2 1 1 1 3 1 3 0 2 1

A48 1 2 2 2 1 1 3 1 1 0 3 4

A49 1 2 3 1 1 1 5 1 1 1 3 2

A50 1 2 4 5 1 2 4 1 3 2 3 3

A51 1 2 4 4 1 3 3 1 2 2 4 4

A52 1 2 4 6 1 1 4 1 4 1 3 3

A53 1 2 4 1 3 1 3 1 1 1 2 2

A54 1 2 4 6 1 2 3 1 2 2 1 2

A55 1 2 5 6 1 3 3 1 1 1 2 1

A56 1 2 6 1 3 3 5 1 3 3 2 2

23
5.2.2. Reetka Veernji list

ID NOV TER VEL FOR NAS ZAS KON FOT ORI KOM KOA PER

B1 2 1 4 5 1 3 1 1 3 3 3 3

B2 2 1 4 5 2 3 1 2 3 3 1 1

B3 2 1 2 1 2 1 2 2 4 0 4 1

B4 2 1 5 5 1 3 2 1 3 1 3 2

B5 2 1 5 3 1 3 4 1 3 0 1 4

B6 2 1 4 5 4 3 2 1 1 1 3 4

B7 2 1 4 3 1 3 4 1 3 0 2 2

B8 2 1 2 1 2 1 5 1 2 2 3 4

B9 2 1 4 5 5 3 4 1 3 3 1 2

B10 2 1 3 3 3 1 2 1 1 1 4 1

B11 2 1 1 2 1 1 2 1 1 1 4 1

B12 2 1 4 2 4 3 1 1 3 3 3 4

B13 2 1 1 1 1 3 2 1 3 0 5 5

B14 2 1 4 5 1 3 4 2 4 0 3 2

B15 2 1 2 5 5 2 1 2 3 3 3 2

B16 2 1 4 6 2 3 5 1 4 3 3 2

B17 2 1 4 3 1 3 5 1 2 2 4 3

B18 2 1 4 5 1 3 4 1 1 1 1 2

B19 2 1 5 4 2 1 2 1 1 1 5 1

B20 2 1 4 1 2 1 1 1 4 1 4 1

24
B21 2 2 4 6 3 3 5 1 2 2 1 2

B22 2 2 1 1 1 2 5 1 2 2 3 4

B23 2 2 5 3 4 1 1 1 3 0 3 1

B24 2 2 2 8 2 2 1 1 2 2 1 2

B25 2 2 5 5 4 3 3 1 4 0 1 4

B26 2 2 4 6 3 2 1 1 3 3 1 2

B27 2 2 4 5 4 2 5 1 3 0 1 2

B28 2 2 5 2 1 2 3 1 2 0 4 1

B29 2 2 2 1 2 1 3 2 1 1 3 1

B30 2 2 3 1 5 2 4 1 2 2 3 2

B31 2 2 4 6 3 1 5 1 2 2 1 2

B32 2 2 1 6 3 2 3 2 2 2 3 2

B33 2 2 4 1 1 2 1 1 4 0 1 2

B34 2 2 4 6 3 1 1 1 2 2 1 2

B35 2 2 2 4 2 1 5 1 2 2 2 4

B36 2 2 3 2 1 2 2 1 3 0 4 4

B37 2 2 2 6 3 1 5 2 2 2 3 4

B38 2 2 3 1 1 2 3 1 1 3 3 3

B39 2 2 2 6 5 3 3 2 4 0 3 4

B40 2 2 4 5 4 1 1 1 1 3 1 1

B41 2 2 4 5 2 1 4 1 2 2 3 4

B42 2 2 5 3 4 2 5 1 3 3 4 2

B43 2 2 5 3 1 3 1 1 1 1 3 4

B44 2 2 4 6 1 3 5 1 3 0 1 2

25
B45 2 2 3 1 5 2 5 2 3 3 4 1

B46 2 2 3 4 4 2 3 2 3 3 2 1

26
6. Literatura

M. Hercigonja-Szekeres, N. Sikirica, I. Popovi, Statistika analiza tekstnih podataka u: In

Medias Res, Vol 1, br. 1, 2012. (79-91)

Poljiak, I. Analiza sadraja novinskih lanaka o povijesnoj jezgri ibenika u ibenskom

tjedniku u: Zbornik radova Veleuilita u ibeniku, No.1-2/2014 Srpanj 2014. (7-18)
(Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/124868)

Tiskana izdanja:

Jutarnji list, EUROPAPRESS HOLDING d.o.o. Zagreb, Koranska 2

Veernji list, Novinsko-nakladniko drutvo s ogranienom odgovornou, Zagreb,

Orekovieva 6H/1

Internetski izvor:

http://statistickeanalize.com/spss.html (Pristupljeno 1.6.2016.)

27