Osciloskop je instrument prvenstveno namijenjen za promatranje vremenske promjene elektrinih signala.

Prikaz je dvodimenzionalan s tim da je na osi x vrijeme, a na osi y iznos signala. To je nezaobilazan

instrument u svim granama elektrotehnike. Izvedbe su razliite kao i uporaba.
Postoje analogni i digitalni (noviji) osciloskopi kod kojih uz prikaz signala postoji mogunost raznih obrada.
Pokaznik osciloskopa moe biti katodna cijev ili u novijim izvedbama LCD pokaznik. Na bazi osciloskopa
razvijeni su i drugi instrumenti s dvodimenzionalnim prikazom (npr. analizatori spektra signala). U okviru
laboratorijskih vjebi na predmetu Osnove elektrotehnike upoznajemo jednostavni analogni osciloskop i
neke najvanije komande potrebne pri njegovu koritenju. Treba napomenuti da ove komande imaju svi
osciloskopi s tim da oni bolji imaju jo i mnoge dodatne. Suvremeni osciloskopi umjesto mehanikih gumbi i
preklopki, komande imaju izvedene na dodir preko izbornika, a pojedina podeavanja osciloskop radi
sam (auto range). Neki od takvih osciloskopa koriste se na drugim predmetima u sklopu elektrotehnikog
laboratorija. Naelo rada katodnog osciloskopa moete pogledati ovdje...

OSNOVNA P O D E AVAN J A OSCILOSKOPA

Prednja ploa osciloskopa ima mnotvo preklopki i gumba za upravljanje koji su zbog preglednosti grupirani
u nekoliko skupina (pogledati ovdje). Prije koritenja pravog osciloskopa korisno je u simulaciji pogledati
znaenje i djelovanje nekih osnovnih komandi.

Ukljuivanje na mreu

Ima tri poloaja (u simulaciji se prebacuje miem): GND, AC i DC . U poloaju GND ulaz je spojen na
masu. U ovom poloaju se podeava nulti nivo oscilograma. AC u osciloskop ulazi samo izmjenina
komponenta signala. DC u osciloskop ulazi kompletan signal (izmjenina i istosmjerna komponenta). Ako
elite ustanoviti da li signal ima DC komponentu, ulazna preklopka mora biti u poloaju DC!
Preklopka za odabir vremena (vremenska baza TIME/DIV)

U simulaciji se prebacuje klikom mia po broju. Time se pomakne bijela toka. Na slici lijevo
je preklopka u poloaju 2 ms. To znai da jedna podjela (DIV) na osi x ima trajanje od 2 ms. itav zaslon u
ovom sluaju predstavlja vrijeme od 20 ms. Ako (na gornjem appletu) kliknete na bijelo uokviren broj 10
tada e 1 DIV imati trajanje od 10 ms.

Osjetljivost

Odabire se posebnom preklopkom VOLTS/DIV. Na slici lijevo je prikazan poloaj kada je

odabrana osjetljivost 2 V/DIV. To znai da jedna podjela po osi y znai napon od 2 V. Osciloskopom moemo
mjeriti napon! Ako u simulaciji kliknete na uokvireni broj 1 osjetljivost e biti 1 V/DIV. Ukupan signal koji
jo cijeli stane na zaslon je sada 8 Vpp. Dvokanalni osciloskop ima dvije identine preklopke za osjetljivost
(CH1 i CH2 pogledajte ovdje).

Osciloskop neprekidno obnavlja sliku valnog oblika. Za dobivanje mirne slike potrebno je uskladiti poetak
promatranja s internim poetkom vremena samog osciloskopa (poetkom osi x na zaslonu). To
je trenutak okidanja vremenske baze. Usklaenost se postie posebnim elektronikim sklopovima, a sam
postupak se naziva sinkronizacija. U ovoj simulaciji upoznajemo znaenje dva osnovna gumba s kojima se
postie sinkronizacija. Stvarni osciloskop ima jo nekih dodatnih mogunosti za podeavanje sinkronizacije
(pronaite ih ovdje).

Nain okidanja vremenske baze: AUTO - baza je samookidna, NORM - vremenska baza proradi i slika
se pojavi tek kada se postigne sinkronizacija:
automatsko okidanje (AUTO) okidanje s uzlaznim signalom okidanje sa silaznim signalom
Podeavanje nivoa (TRIG. LEVEL) signala s kojim e se vriti okidanje vremenske baze (u simulaciji klikom
na utu strelicu).

Gumb za vertikalno pozicioniranje slike. Koristi se u kombinaciji sa ulaznom preklopkom. Ako elimo
ustanoviti iznos napona u odnosu na nulti nivo najprije postavimo ulaznu preklopku na GND, a zatim
pozicioniramo nulti nivo po osi y.

Gumb za horizontalno pozicioniranje slike. Koristi se npr. za postavljanje prolaza signala kroz nulti
nivo pri odreivanju periode T.

Podeavanje osciloskopa moete isprobati u nekoliko zadataka za vjebu u kojima trebate ustanoviti
karakteristine podatke o valnom obliku koji je prikazan na zaslonu osciloskopa. Kod toga mijenjate
podeavanje tako da na zaslonu dobijete cijeli valni oblik signala iz kojeg onda ustanovite: tip
signala (stalni, periodiki ili periodiki izmjenini) vrijeme T i vrne vrijednosti. Prije toga moete ovdje
pogledati objanjenja osnovnih pojmova i mjerenja osciloskopom.
 Zadaci za vjebu!

Osim pravih osciloskopa postoje i osciloskopi u kombinaciji s osobnim raunalom. Tu je sklopovski dio koji
prilagodi signal za raunalo u digitalnom obliku i program koji na ekranu prikae gumbe i zaslon osciloskopa.
U ovom sluaju se podeavanje vri miem slino kao u ovoj simulaciji. Takav osciloskop je pogodan
za snimanje (eng. storage) valnog oblika koji se pojavi samo jednom, jer se podaci nalaze u memoriji
raunala.

Ostale pojedinosti moete pogledati ovdje: http://www.ac-poitiers.fr/sc_phys/cres_lr/index.htm.

 FER Zagreb Elektrotehniki laboratorij

Odreivanje amplitude, frekvencije i faznog pomaka iz oscilograma

Zaslon osciloskopa podijeljen je u 10 dijelova (division skraeno div) po horizintali i 8 dijelova po vertikali. Svaki dio (div) je
dalje podijeljen na 5 dijelova..

Primjer: Promatramo dva sinusna signala. Nakon svih podeavanja dobijemo oscilogram koji je prikazan na slici. Da
bismo odredili znaajke signala treba uoiti crveno oznaene veliine. Desno su napisani oitani podaci (treba napomenuti
da je oitanje stvar subjektivne procjene). Recimo da je osjetljivost na oba kanala 2 V/div, a vremenska baza je 50 s/div.
(vano je da su gumbi CAL u poloaju kalibrirano).

Perioda je: T=8x50s=400 s

frekvenciju treba izraunati ovako f=1/T=2,5 kHz odnosno =2f=15700 rad/s

napon od vrha do vrha za sig.2 Upp=7,2x2=14,4 V amplituda je Um2=Upp/2=7,2 V

za signal 1 na jednak nain dobivamo Um1=5,6 V (efektivne vrijednosti su za 2 puta manje)

fazna razlika (pomak) kut=3601,8/8=81 stupanj signal 1 prethodi signalu 2 za taj kut. (za odreivanje fazne razlike
podatak o vremenskoj bazi je irelevantan).

Vremenski gledano prvi signal ima maksimum 1,8x50s= 90 s prije drugog. Dobivene sinusne signale moemo prikazati
pomou vektora ili fazora. Signal 1 je ista sinusoida koja ima poetni fazni kut nula pa je u skladu s tim vektor koji je
"zamjenjuje" pod kutem nula tj. u +x osi. Signal 2 je sinusoida koja fazno kasni za 81 0 pa je njezin vektor u skladu sa
dogovorom o mjerenju kuteva sa poetnim faznim kutem -81 0. Na slici je prikazan vektorski i odgovarajui fazorski prikaz.
 Dok se kod sinusnih govori o faznom pomaku , odreivanje vremenskog pomaka osobito je vano kod impulsnih signala .

Bolji osciloskopi imaju okomite i horizontalne markere (crte) koje olakavaju oitanje, a jo bolji nakon postavljanja markera
sami izraunavaju navedene podatke. O takvim osciloskopima vie na ostalim predmetima.

I Felja 2006.

Prikazane su prednje (upravljake) ploa za dva tipa analognog osciloskopa (slino je i za ostale izvedbe).
Na prvoj slici je prikazan osciloskop HitachiV222. Raznim bojama su uokvirene skupine upravljakih gumbi.
Sasvim desno gore ((bijelo) je sklopka za ukljuenje, a ispod nje su gumbi za podeavanje svjetline i otrine
slike. U zelenom okviru je preklopka za odabir vremenske baze (TIME/DIV). Obratite panju na
gumb CAL. Ako se zakrene do kraja u oznaenom smjeru vremenska baza je kalibrirana, a to znai da
jedan dio zaslona traje kako je napisano uz preklopku. Osciloskop je dvokanalni tj. na njemu se mogu
promatrati dva valna oblika (CH1 i CH2). Podeavanje "kanala" se obavlja plavo uokvirenim gumbima
(preklopkama). Izmeu skupina CH1 i CH2 opaate natpis MODE. Ovdje birate da li elite promatrati signal
sa CH1 , CH2 ili oba koja elektroniki sklopovi prikazuju na dva naina (ALT i CHOP )pogledati .. Moete
promatrati i zbroj signala (ADD). Svaki kanal ima ulazne stezaljke prikljunice (input) Vano je naglasiti da te
stezaljke imaju zajedniku masu o emu treba voditi rauna prilikom prikljuivanja na mjerni objekt. Za svaki
kanal postoji i ulazna preklopka sa poloajima AC,GND i DC. Tu je i preklopka odabira kanala sa kojeg se
vri sinhronizacija CH1, CH2 ili se bira tzv. vert. mode rad u kojem nije potrebna sinhronizacija. POSITION
su gumbi za pomicanje slike.

Gore desno u utom okviru su glavni gumbi za podeavanje sinhronizacije. Tu su : MODE AUTO i NORM,
zatim LEVEL (nivo signala kojim se pokree vremenska baza i konano SOURCE . Ovdje INT. znai da se
sinhronizacija obavlja sa signalom koji promatramo na CH1 ili CH2 , LINE znai da se sinhronizacija obavlja
internim signalom, ali iz gradske mree (50 Hz), pa se ba koristi prilikom promatranja "sinusoida" iz mree.
EXT znai da sinhronizaciju obavljamo nekim drugim signalom (koji ne promatramo) Taj signal dovodimo na
BNC ulaz oznaen sa TRIG IN. Osobito je vana preklopka AUTO NORM (pogledati) .. Ako je postavimo na
NORM slika se pojavi tek kada je postignuta sinhronizacija (gumbom TRIG LEVEL). . U poloaju AUTO imamo
tzv samookidnu vremensku bazu koja radi bez obzira na signal (na ekranu vidimu ravnu liniju i kada ako nema
signala. Tu je jo gumb za odabir da li e se sinhronizacija vriti sa uzlaznim ili silaznim signalom. (SLOPE).
Treba kazati da svi osciloskopi imaju ove osnovne upravljake gumbe ponekada u malo drugaijem rasporedu,
a neki (bolji) jo i dodatne. Suvremeni osciloskopi esto umjesto "mehanikih" gumba imaju odabir rada i
podeavanje izvedeno preko izbornika na zaslonu (slino kao kod raunala) .
Na slici dolje imate za usporedbu prikazanu upravljaku plou osciloskosa Tek 2205. Osnovne skupine
upravljakih gumbi su ovdje u neto drugaijem rasporedu.
 Pojedini gumbi su ovdje oznaeni brojevima. itatelj e lako povezati znaenje gumba sa ranijim opisom.
Moda ipak treba dodatno objasniti jo neke komande: 2. BEAM FIND slui za traenje slike. 11.odabir
naina rada elektronske preklopke koja prebacuje kanale (ALT CHOP) 17 MAG slui za "rastezanje" zoom)
slike (x10). 13. gumbi za kalibraciju su u sklopu glavne preklopke za odabir osjetljivosti. 15. Ulazne
prikljunice. Osciloskop ima ulazni otpor 1 M paralelno sa 25 pF (tipino) . Time je "optereen" mjerni objekt o
emu takoer treba voditi rauna. Ostale pojedinosti saznajete pri praktikom radu. Vodite rauna da je
osciloskop osnovni instrument koji koristi suvremena elektrotehnika .

Rezultati pretraivanja
FER Zagreb Elektrotehniki laboratorij
osnove.tel.fer.hr/LABOS/OSCILOF/primjer.htm

Odreivanje amplitude, frekvencije i faznog pomaka iz oscilograma. Zaslon osciloskopa podijeljen je u 10

dijelova (division skraeno div) po horizintali i 8 ... vektor u skladu sa dogovorom o mjerenjukuteva sa
poetnim faznim kutem -810.