Ortopedija Maja Mirkovié, ica Poiklinie 2a aie je stopalo organ oslonca i kretanja filo- genezom nastao iz, Organa 2a_penjanje i hvatanje i €uva nam ravnot kod stajanja i hodanja. U shuéa- ju deformacia ii ozljeda nuzno je Funkcionalno osposobiti sto- palo kako bismo omoguéili kretanje, jer o moguénosti kre tanja uvelike ovist_kvaliteta fivora Stopalo je velo slozena biome- hanika cjelina od 26 kostiju za) 1 19 misi¢a. Kosti i ligamenti pasiv- no podréavaju svodove do odredenog optereéenja. Aktiv- no svodove stopala dre mitii Stopala su opskrbljena mno’- ‘vom ivéanih receptora pove- zanib s ostalim strukturama ivéanog_ sustava. Receptori Salju.informacije 0 polotaju stopala i tvrdoci podloge kako bi se mogla odriavati ravnoceéa kod stajanja, hodanja ili réa- nj 107 ligamenaca Poremeéaji statike Svaki korak potinjemo osla- njanjem na petu, potom se tefi- na prebacuje na vanjski dio sto pala, zatim na prednji dio iza palea. Na kraju se radi iskorak, odnosno odraz a sjedeei korake putem palea. Za stabilnost sto- pala vaine su tri tozke: peta (petna kvrga), toéka iza palea (¢lavica prve kosti donojja), te 38 Vita totka iza malog prsta (glavica pete kosti donodja). Poveziva- njem th uporiinih tozaka nastaju stopalni_svodov popreéni i wduini, Pri hi scopalni se svodovi'mijenjaju olabavijuju, napinja, skraéuju, produuju Kod poremeéaja ili nestanka fizioloskih svodova _stopala nastaje deformacija: spustena scopala © Spustanje u poprecnom svodu, lat. pedes transverso- plani, najée8ea je staticka defor- ‘macija od koje, prema statistié- kim podacima, pati 70 do 80% stanovniitva. Moke izazvati Stabilan i razlikovati ovisno 0 dobi kada nastaje. U djeéjoj dobi to moze biti razvojna faza, tax. djegje ficksibilno spusteno stopalo, koje se spontano ili uz, pomoé ortopedskih ulofaka korigira do 18. godine. U odrasloj dobi spuitenost urduznoga stopalnog svoda ‘oie uzrokovati bolove u taba- nima. Nastaju zhog optereéenja koitanih struktura, podraziva- pokosnice kosti i rasteza- njem zglobnih éahura, Osim u stopalima, bolovi se mogu javie tin svim ostalim zglobovima koji sudjeluju uw hodanju - od sleinjeva, preko koljena i kuko- bezbolan orak Spustanje u poprecnom svodu najées¢a je stati¢ka deformaci bolove u prednjem dijelu stopa- la, osobito ako osoba ima pre- komjernu tjelesnu cedinu ili joj je posao veran uz. stajanje © Spustenost uzduinog svoda, lat. pedes plani, treba Cee reer cot ere ais Cece tant ae ee Seen: eee nn stopala va do kraljednice, Cesto se jav- Jja i umor u misigima nogu te poremecaj u cirkulacjt (pros ne venc). © Poseban su oblik udublje- nna stopala, lat. pedes cavi, eee ge eu Te Beco mercer tere ere i De icheme oe Vira tec rarener tet Crorekod kojih je uzduiini svod visi od fizioloskog, Kod takvog je oblika stopala povriina koja se pri stajanju i hodu optereéuje | Osjetno smanjena, pa su tlakovi | koji nastaju pritiskom 0 podlo- | gu poveéani. Svodovi stopala Kod udubljenog tipa takoder popustaju, klini¢kim pregle- dom to se ne woéava, pa je je vo slozena biomehanicka celina od 28 kostiju, 107 ligamenta wgmisica yf potrebna kompjutorska analiza hoda. Deformacije palea i prstiju Cesta deformacija koja se nadovezuje na eoteme popreénoga stopalnog svoda jest deformacija paléane kosti ili hallux valgus deformacija. Nastaje radi nesrazmjera snage scopala i optereéenja, pase prednji_ dio stopala lepezasto proiiri, Kost iza palca pomice se prema srediinjoj liniji tjela, a palac se odmige prema van, Zbog nosenja nefizioloske obu- ée problem se moze pojaéati, pa sluéajno da je deformacija ugestalja u Zena (odnos uéesta- losti uw Zena i muskaraca je 10:1) koje nose obuéw salon- skog tipa, Preuski kalupi takvog tipa cipele, uskog vrha i visokih potpetica, pogoduju daljnjem tijeku naseajanja _deformacij, Tzmedu paléane kosti i koze nalazi se burza (luzna vre¢a) koja je iritiana pritiskom uske ‘obuée, pa esto nastaje upala, koja moze biti i gnojna, Urdeformgciju palea, esto se Ija i kvréenje prstiju, najée- See drugog i treceg prsta (digitt flexi). Skvréeni prsti stvaraju tllts Jnl sen © gornji dio obuée nastaju natisci Finnie oft, Ne eabem ve ba prstju jvljaju Zuljevi jr je pei- tisak o podlogu uw tom dijelu poveéan, Lijetenje deformacje plea ‘moje biti konzervativno (neo- peracijsko) i operacijsko. Kon- zervativno lijetenje. ukljuéuje nogenje ortopedskih. ulodaka koji podupiru svodove stopala te rastereéenjem prednjeg dijela stopala usporavaju daljnjitjek deformacije. Osobito je vaino i noienje prikladne obu. kog kalupa sprijeda, potpetica visine do 4 em. Prilikom hoda- nja po tvrdim podlogama, kao Sco je asfale,vaino je imati ela- stiéan porplat na obuci kako bi ublazio udarce koje upuéujemo podlozi i koje podloga vraéa nagem tijelu. Upala burze lijeti se protuupalnim. lijekovima, ako je gnojna, i antibioticima, Skvrdeni prsti takoder zahti- jevaju. korekciju statike ade- kkvatnim ortopedskim uloskom koji podupize popreéni svod jer sea tj tain umanjje defor macija. Velo je vaina obuéa, koja u studaju skvréenih prs, mora imati sprijeda “parkasti” ‘oblik kako bi stopalo imalo dovolino mjesta da se prsti ne natiskuju u gornji dio cipele. Kod uznapredovalog_ oblika deformacie palca i prsciju, te sestih upala burzi, pristupa se Kirurskim zahvatima. Postoji vige od 130 metoda operativ- nog lijegenja koje najéesée ukljuduju resekciju prve kosti donodja. Vee Einjenica da postoji cijeli spektar razlititih operativnih tehnika govori slozenosti problematike, pa se codluka o operativnom lijegenju donosi individualno, Bol su rultati kod operativnih tch- nika koje ukljueuju ponovnu uspostavu _pravilne _statike prednjeg dijela stopala jer u tomu slugaju rjede nastaju reci- divi. ponovno javljanje defor- macije. Metodama kojima se uklanja samo izboéenje paléae ne kosti postize se samo palija- ‘Spustena stopala ‘esto prati i deformacija paléane kosti tivni udinak - uklanja se poslje- dica, ali ne wzrok, pa je ponoy- nna pojava deformacije puno ‘Vaino je napomenuti da ope- rativno lijetenje ne iskliucuje prethodne mjere: i nakon ope- tacije potrebno je nositi pri- Kladnu obuéu i primjerene ortopedske ulotke, kako ne bi doslo do ponovnog, stvaranja deformacije. Hallux rigidus deformacija je palca kod koje ograniena kret- nja u paleu izaziva povremeno bolove u zglobu, koji se pojaéa- Vita 39 >Ortopedija vaju nogenjem visokih porpeti- ca. U kasnijem stadiju bolesti nastaje ukoéenje zgloba palea Uspjeino se lijeti orcopedskim uloskom koji ima posebno pojatanje ispod 2globa palca kako bi se umanjio opseg bolne keretnje. Mote se lijetiti i kirur- aki, Bol u pe' Uslijed spuscanja_uzduinog svoda stopala, ponekad dolazi | do boli u podrugju pete. Bol se J iavlja ujutro kod ustajanja, Kasnije se umanji, da bi se ponovno javila kod duljeg st janja i hodanja. Bol uzzokuje nnapetost tabanske tetivne ploée (plantarne facie, vezivne strukture koja drii dno stopala. Napetost se java zbog nesraz- imjera u snazi mifiga koji bi cre- bali podréavati uzduni stopal- ni svod i zahtjeva koji upucuje- ‘mo stopalima, Cesto se java u osoba prekomjerne tjelesne mase, u zanimanjima koja su vezana wz. dulje stajanje i hoda- nije, kod sportaia, a osobito u soba sa spustenim stopalima teu onih s udubljenim obli- kom stopala koje se spusta. Radioloski mote se potvrditii postojanje tv. petnog tena (c car calcanei), okostavanja hva- tiita plantamne fascije za petmu ost. Postojanje petnog tna, medutim, prisutno je u 20% judi koji nemaju tegoba. Kod podraiajne upale tabanske teti- ve ploge, plantarnog fasctisa, lijeéenjeobuhvaéa primjenu ortopedskih uloéaka s-meka- nom i poviécnom petom te s kvalitetnom korekcijom statik stopala koja je wzrok nastajanja tegoba. Vaan je pravilan oda- bir obuée koji iskljuéuje upo- | trebu wvrdih.nesavithjvih, por- plata. Laserom ili ultrazvukom, | | usklopu fizikalne terapije, ube zava se uklanjanje upale. Kat- ‘ada je potrebna lokalna infil- tracija anestetika i kortikoste- roida (tzv. blokada) i mirova- nie. Kirurtko lijedenjerijetko je potrebno, najéeSée se pri njuje uw sportaga. _Kirurskim putem opusta se plantarna fas- cija, Sto se danas moie Giniti i endoskopski, bez klasiénoga koinog reza, samo kroz otvor za endoskop. Upaine bolesti Upale kostiju (osteomyelitis) rijetke su bolesti koje najécsée nastaju Sirenjem putem krvi u podrudju. petne kosti, lijeée se antibiotskom terapijom, te imobilizacijom. Kod dugotraj- nih. (keoniénih) upala mora se intervenirati i kirurSki: odstra- njuje se upalno Zariite Upale zglobova (arthritis) w ~akutnom obliku rijetka su poja- va. Najéede je zahvacen gornji noini 7glob. Upale nastaju bog gnojnih procesa ili kao posijedica zaraznih bolesti. Lijeée se anibioticima i imobi- lizacijom. Kronigne upale stopalnih aglobova uéestaije su od akut- nih. Reumatoidni artritis, kao jedna od njih, ima svoje speci fignosti. Promjene koje se zbi- vaju uw zglobovima, éeSée u prednjem dijelu scopala, uzr0- kuju deformacija, — porom destrukciju i ukogenje zglobo- va. Veéinom je rine keer miranje palca i prstiju s natisci- ma na gornjoj plohi zglobova prsciju. Reumatoidni artritis lijei se na opéoj razini Sto je domena reumatologa. Lokalno, eerste al ne treba zaboraviti da moda i . u poéetnom sta- ju bolesti dieluje se preventiv- no: ortopedskim uloskom od evrstih, materijala pokusava se | razvoj deformacije stopala. Kada deformacija nastane, lijeéi se mekanim rasteretnim ortopedskim los cima kako bi se preoptereéeni dijelovi stopala postedjeli i tako umanjili_ bolovi_ koji pritom nastaju. Kirursko lijegenje izvo- di se na kostima, mekim tkivi- ma i zglobovima. Najéeiée su artroplastike drugog do petog 2globa kostiju izmedu donoyja i prstiju, endoproteza zgloba pal- a, te artodeza (ukogenje zglo- ba) Urigni artritis (giht) upala je agloba koja nastaje kao poslje- dica metaboligke bolest. Posto- ji povisena koncentracija mokraéne kiseline u ki se raloii u obliku soli (urata) uw tkiva. Prodorom urata u zglob nastaje akutniurigni artrtis karakteriziran velo jakim bolo- vima noéu, Na stopalu se pojav- ljuje preteno na paleu. Lijete- | nje se proved mirovanjem, velikom dozom protuupalnog Iijeka, te regulacijom metabo: lizma mokraéne kiscline 2a t0 | specifignim lijekovima. Provo- disse i posebna dijeta. Ortoped- skim uloskom rasterecuje se upaljeni zglob to olakéava kre~ tanje. U slugsjevima pojaéanog nakupljanja urata u zglobovi- maoni se mogu kirurski odstra- nit Dijabetitko stopalo_ problem je koji zashuuje poseban osvrt. Ipak, treba napomenuti da se kod takvog stopala rabe orto- pedski uloici od specijalnih materijala, velo mekani, s posebnim postedama, kako bi astajanje natisaka ele zbog, rau krvi U sluéaju raavijanja tuljeva, | nasaka {ranica(alkusa), pre- iano izradenim kompjucor skim ortopedskim uloskom | mote se pospjetiti brie cijelje- nije odteGenog tkiva.