1.Mjere zatite od udara elektrine struje 8.

Dopirani silicij p-tip

a) Zatita od direktnog dodira koje se jo zove i osnovna 5.Strujna zatitna sklopka
zatita, a koja se svodi se na izoliranje i pokrov elektrinih Strujna zatitna sklopka ili zatitni ureaj diferencijalne struje je
ureaja. Provodi se izoliranjem, zbog svoje velik uinkovitosti postala obvezatna u instalacijama
udaljavanjem izvan dohvata, zatvaranjem. stambenih, poslovnih i drugih prostora. Radi se zapravo o
b) Zatita od indirektnog dodira koja se svodi na automatsko najboljoj zatiti od neizravnog dodira. Djelovanje strujne zatitne
iskapanje napajanja elektrinih ureaja i njihovu dodatnu sklopke se zasniva na tome da ona mjeri struju koja izlazi izvan
zatitu. Provodi se: zatitno izoliranje, mali naponi, zatitno normalnih tokova mree, odnosno struju greke.
uzemljenje, nulovanje, nulovanje s posebnim zatitnim vodiem, 6.isti silicij
zatitne naponske sklopke (ZN), galvansko odvajanje troila od
mree zatitnim transformatorima, zatitne strujne sklopke (ZS
ili FI)
2.Djelovanje elektrine struje na ljudsko tijelo 9.Dioda
Elektrini udar je patofizioloki efekt koji nastaje prilikom prolaza Ako pak posebnim postupkom spojimo ploicu istog poluvodia,
elektrine struje kroz ljudsko ili ivotinjsko tijelo. a razliitog tipa, dobiva se PN spoj
- TOPLINSKI pri emu se tijelo zagrijava, naroito na mjestu
ulaza i izlaza struje iz tijela, do te mjere da nastaju teke
vanjske i unutarnje opekline;
- MEHANIKI jer za vrijeme prolaza struje kroz tijelo dolazi do
grenja miia, to moe izazvati kidanje krvnih ila, ivaca pa
ak i lomove kostiju;
- KEMIJSKI jer elektrina struja elektrolitiki rastvara krvnu
plazmu;
- BIOLOKI to se oituje grenjem miia, paralizom disanja,
grevima krvotoka, treperenjem sranih klijetki i nepovoljnim 7.Dopirani silicij n-tip
utjecajem na ivani sustav.
3.Postupak pruanja prve pomoi
Ako je unesreeni jo uvijek u strujnom krugu, treba ga to prije
osloboditi.
Ako je unesreeni bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po
potrebi zaponite mjere oivljavanja.
Ne prekidajte s umjetnim disanjem dok se ne vrati prirodno
disanje.
4.Nulovanje kao metoda zatite
To je mjera zatite kod koje se svi vodljivi dijelovi elektrinih
ureaja povezuju s nulom. Na dodirnoj plohi tih ploica dolazi do izraaja odbojno
djelovanje istoimenih, a privlano djelovanje raznoimenih
naboja.
10. Tranzistor 13.Tranzistor kao sklopka
Tranzistori su poluvodiki elementi kojima se mogu pojaavati Upotreba tranzistora kao sklopke osnova je najveeg broja
naponi i struje. Posjeduje tri elektrode koje se ukljuuju u dva impulsnih i digitalnih sklopova
razliita strujna kruga: UPRAVLJAKI (kontrolni ili ulazni) i
RADNI (izlazni). Prema veliini koja upravlja tranzistorom,
mogua je podjela na strujno upravljane ili bipolarne
tranzistore (imaju obje vrste nosilaca naboja) i na upravljane
naponom il unipolarne tranzistore (jedna vrsta naboja).
Posjeduje tri elektrode: emiter (E), baza (B) i kolektor (C).
11.Princip rada tranzistora 17.Zbrajalo
Spoj emiter - baza polariziran je propusno, a spoj kolektor Operacijsko pojaalo kod kojega je izlazni napon razmjeran
baza nepropusno broju ulaznih napona (pojednostavljeno je to inverter s vie
14.Tiristor ulaza)
Tiristor je poluvodiki element s etveroslojnom graom, s tri
barijere i tri prikljuka:
anodom A, katodom K i upravljakom elektrodom G.

18. Neinvertirajue pojaalo

Neinvertirajue pojaalo ili NAPONSKO SLJEDILO Signalni
napon se prikljuuje na + (plus) ulaz (veliki ulazni otpor i jako
mala ulazna struja, dok je izlazni otpor jako mali, a struja je jako
15.Operacijsko pojaalo velika).
Operacijsko pojaalo (OP) je sklop poluvodikih elemenata Slui kao pretvornik impedancije s pojaanjem, visokoomskim
kojima se mali elektrini signali ulazom, niskoomskim izlazom, a to znai da se njime moe
pojaavaju, odnosno pretvaraju u vei. izolirati jedan krug od drugoga da bi se izbjegao neeljeni
Ono moe pojaavati signale irokog spektra frekvencija, od utjecaj.
istosmjernog do izmjeninog
vie tisua titraja u sekundi.
Operacijsko pojaalo pojaava (A - pojaanje) od 104 do 109
Upravljaki (ulazni) krug obuhvaa elektrode bazu i emiter, a puta.
radni (izlazni) krug obuhvaa Karakteristike idealnog OP
kolektor i emiter. 1) Pojaanje, Ao, koje tei u beskonanost.
12.Tranzistor kao pojaalo 2) Ulaznu impedanciju koja tei u beskonanost.
3) Izlaznu impedanciju koja tei nuli.
4) irinu frakvencijskog pojasa koja obuhvaa frekvencije od 0
do .
16.Inverter
Operacijsko pojaalo kojemu je u negativnu povratnu vezu
stavljen omsk otpor, a ulazni signal uveden preko omskog
otpora na invertirani ulaz.

19.Naponsko sljedilo
Specijalni sluaj ne invertirajueg pojaala uz R2=0 i R1=
20.Diferencijalno pojaalo
Ovo pojaalo slui za pojaavanje razlike napona privedenih
na ulaz, a gui istofazne promjene tih napona.
Vano svojstvo gui smetnje koje se pojavljuju na ulazu !
22. Diferencijator (derivator)
Spoji li se kondenzator na ulaz, dobiva se diferencijator
(VISOKI PROPUST).
I-sklopovi su takvi sklopovi koji na svojem izlazu imaju logiko
23.Znaajke analognih susutava
Analogni sustavi za svaki proces trae vlastitu petlju voenja,
tako da cijena analognih sustava raste
linearno s brojem petlji (uz to oni imaju problem uma i drifta,
spremanja rezultata mjerenja, nestabilnost i veliku potronju
energije).
Kod digitalni sustava je cijena samog raunala najvea, bez
obzira da li ono vodi 1 ili 100 petlji (koriteni iskljuivo kod
velikih sustava s velikim brojem regulacijskih petlji). Cijena
dodatnih senzora i aktuatora je bila zanemariva u odnosu na
cijenu poetne investicije. Zbog toga su digitalni
sustavi idealni za sloene upravljake algoritme.
Analogni su se sustavi mijenjali promjenom oienja, a digitalni
preprogramiranjem.
24.Analogno i digitalno prikazivanje podataka
Stanja 1 i 0 binarnog brojnog sustava mogu se ostvariti npr.
viim i niim naponom. Koje e stanje pritom predstavljati 1, a
koje 0, ovisi o dogovoru. Vano je samo dosljedno se toga
pridravati.
Stanje 1 (vii napon +5 V) moe se definirati kao pravo (truth)
stanje ISTINA
Stanje 0 (nii napon 0 V) moe se definirati kao krivo (false)
stanje NEISTINA
stanje 1 (istina) samo onda
kad je logiko stanje 1 na njegovom prvom ulazu, a isto tako i
na svim ostalim ulazima ako
oni postoje.
ILI-sklopovi: Ima na izlazu stanje 1 ako je barem jedan ulaz u
stanju 1.
Postoji i druga vrsta logikog ILI - sklopa koja iskljuuje
prethodno navedeni sluaj. Takav ILI-sklop naziva se
EKSKLUZIVNI ILI-sklop odnosno EX ILI.

21.Integrator
Stavi li se kondenzator u povratnu vezu, dobiva se integrator
kod kojega izlazni napon raste linearno kao funkcija vremena NE-sklopovi: mijenjaju stanje neke varijable. Ako je ulazna
(NISKI PROPUST). varijabla NE- sklopa 1 izlaz e
biti 0 i obratno. Ovi se sklopovi jo nazivaju inverterima.
NI-sklop
25. Osnovni logiki sklopovi
Mogunost odreenih digitalnih sklopova da obavljaju odreene
operacije i obrauju podatke zasniva se na njihovoj sposobnosti
obavljanja jednostavnih logikih operacija.
NILI-sklop
 Flash EEPROM- u njoj se byteovine mogu pojedinano Proces, senzori, aktuatori, regulator
adresirati, nego se to radi u tzv.blokovima koji predstavljaju
vece memorijske jedinice. Koristi se umjesto hard diskova.
30.Sekvencijalni sklopovi
Izlazne veliine ovise, ne samo od ulaznih logikih funkcija, ve
i od unutarnjeg stanja sekvencijskog logikog sklopa.
26.Kombinacijski logiki sklopovi
Unutarnje stanje sekvencijskog sklopa definirano je
Izlazna logika funkcija ovoi samo od ulaznih veliina.
informacijom koja je pohranjena u elementima za pamenje.
-dekoder, demultiplekser, multiplekser, permanentna memorija
31.Graa digitalnog raunala
27.Dekoder i demultiplekser
Dekoder se moe shvatiti kao pretvornik binarnog koda u izlazni
kod, koji onda opet predstavlja informaciju

34.Suvremeni regulacijski krug

-primjenjuje se direktno digitalno voenje; raunalo je
neposredno povezanmo s procesom, senzorima i aktuatorom

32. Karakteristike procesnog raunala

Pouzdanost, rad u tekim okolinim uvjetima, mnoglo ulaza i
izlaza, rad u realnom vremenu.
**Statike karakteristike diode**
28.Multiplekser
-prima informaciju s vie raspoloivih ulaza i usmjerava ih na
jedan izlaz

35.Digitalni sustavi

33.Klasini regulacijski krug

Funkcije:iskoritavanje spojnih puteva, prijenos razliitih
podataka istim spojnim putem, vremenska podjela
29.Permanentna memorija-ROM
Ubraja se u kombinacijske sklopove koji memoriraju
funkcionalnu vezu izmeu ulaza i izlaza.
ROM-perm. memorija u koju su trajno upisani programi to ih je
upisao proizvoa raunala
36.SCADA
-kontrola procesa uz programsku podrku
-specijalni programski jezici-jednostavno modeliranje i voenje
procesa
-SCADA je grafiki nadzorni sustav-prikazivanje i upravljanje
pojedinim dijelovima procesa