PRIKAZI SP, br. 2., 385.-416.

(2014)

povijesti dokolice. Sintetizira posebnosti turizma druge Jugoslavije te ih usporeuje s njemu

slinima i interpretira glavne struje turistikoga iskustva u Jugoslaviji, obogaujui tako
zbornik zavrnim promiljanjima. Prema Pattersonovu miljenju, kljuno je pitanje va-
nosti turizma za jugoslavensku dravu i drutvo u cjelini, a smatra da bi Jugoslavija bez
procvata turizma koji se dogodio 1960-ih i 1970-ih doista bila prilino drugaije mjesto, a
komunistiko bi vodstvo imalo ogranienije izglede (str. 397.).
Predstavljena publikacija vrijedan je doprinos suvremenoj hrvatskoj historiografiji, po-
punjavajui praznine u istraivanju povijesti komunistike Jugoslavije, a poglavito povijesti
njezine svakodnevice i ivota obinih ljudi. Zbornik Sunana strana Jugoslavije odgovara na
brojna pitanja povijesti hrvatskoga turizma (80% jugoslavenskoga turizma otpada na Hr-
vatsku), povijesti dokolice i slobodnog vremena, kulture putovanja i godinjih odmora, ali
otvara i mnoga pitanja za daljnja istraivanja. Zbog irine i aktualnosti svoje tematike knjiga
e pronai publiku u iroj kulturnoj javnosti, ali posebno znaenje ima za studente povijesti
i povjesniare koji se bave prouavanjem povijesti komunistike Jugoslavije, dajui im uvid
u manje istraen i esto zanemaren segment povijesti povijest svakodnevice.
LIDIJA BENCETI

Vera KATZ, Drutveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945. 1953.,

Institut za istoriju, Sarajevo, 2011., 432 str.

Kako se autorica osvrnula u Predgovoru, ratovi devedesetih poremetili su neka temeljna

istraivanja, pa smo za znanstvenu produkciju komunistikoga razdoblja ostali uvelike zakinuti.
U Uvodu (str. 9. 22.) predoila je to je istraivala, kako i zato. Prvo je poglavlje
naslovljeno Mjesto i uloga Bosne i Hercegovine u socijalistikoj Jugoslaviji (str. 23.
77.). Nepuna petina (19,9%) teritorija Jugoslavije pripadala je Bosni i Hercegovini (BiH).
Naslijeeno gospodarstvo bilo je veoma nepovoljne strukture, bez valjanih proizvodnih
kapaciteta, a masovno; radna je snaga troena u neproduktivnoj poljoprivredi. Zemlju je
pogodila golema ratna teta i veliki demografski gubitak od 379 000 stanovnika. Godine
1948. prosjean stanovnik BiH imao je samo 23 godine, no predviao mu se najkrai
ivotni vijek na jugoslavenskoj razini, osam godina krai od prosjenog. Uza sve to ilo
je i katastrofalnih 44,87% nepismenih, osobito poraavajui postotak u enskom dijelu
populacije. Neto radnika radilo je u drvnoj industriji i rudarstvu, graevinarstvu, trgo-
vini i drugim granama, ali premalo. Nacionalno gledano, rastao je broj Srba i Muslimana,
na drugoj strani opadao broj Hrvata. Autorica vjeruje da je BiH bila namijenjena uloga
primjera u rjeavanju tekih i optereujuih nacionalnih pitanja.
Drugo poglavlje nosi naslov Narodna vlast i proces strukturalne transformacije u Bo-
sni i Hercegovini (str. 78. 196.). Hrvatsko-srpski konflikt lomio se na pitanju BiH. To je
jedan od razloga zato je ona izdvojena kao federalna jedinica, a ne autonomna pokrajina,
i zato se promicala ideja njezine viestruke pripadnosti. Znali su kreatori nove politike da
im za provedbu svih planiranih akcija treba zakonska regulativa. esto se pri tome moralo
sluiti zateenim ustrojem stare organizacije, od ljudstva do papira. Bilo je tu i dijaloga
s vjerskim zajednicama, ali prilino neiskrenog. Rijetko otvoreno govore o komunizmu,
socijalizmu, Partiji, sve do 1948. godine. Moglo je to unutra djelovati, ali nitko izvana nije
bio u nedoumici gdje se pozicionirala i kamo pripada Jugoslavija. Jo tijekom ljeta 1944.

399
PRIKAZI SP, br. 2., 385.-416. (2014)

komunisti su bili spremni za preuzimanje vlasti, stvarali su paralelne institucije i sustavno,

gdje su mogli i gdje su prilike doputale, novi dravno-upravni aparat. Tom su taktikom
osigurali brz prijenos vlasti. Nije iao bez tekoa, najee praktine naravi. Poraavajue
je bilo stanje u sudstvu. Oni sami postali su sloj izuzet od krivnje, a povlaten u mnogo-
emu. Drava, Partija i Narodna fronta u nekoliko su godina potpuno ostvarile ideoloki
koncept socijalistikoga drutva. Na udaru se nije nalo samo malobrojno graanstvo koje
je zazivalo demokraciju zapadnoga tipa nego i privatno vlasnitvo. Prve su glatko prevarili,
druge otvoreno opljakali. Novi vlastodrci odreivali su tko smije glasati o sudbini nae
zemlje, pa su temeljito proistili birake popise. Tako je 3,46% punoljetnih graana BiH
izbaeno s popisa, neto manje od 40 tisua ljudi, u postotku najvie u cijeloj Jugoslaviji.
Drugi su mogli neko vrijeme opstojati, esto ako su bili nezamjenjivi kao strunjaci, a
neto mlai su se prilagoavali. Postupno, ali vrsto i dosljedno, vlasti su potisnule a
potom i ugasile stara, ve udomaena kulturna i nacionalna drutva, poput hrvatskoga
Napretka, muslimanskoga Gajreta, srpske Prosvjete, navodno zbog manjka interesa. Stalan
deficit Hrvata u partijskim tijelima nastojali su ublaiti poputanjem i privlaenjem mla-
ih kadrova. Priznavalo se da je bilo greaka i da je esto primjenjivan otriji kriterij pre-
ma Hrvatima nego prema Srbima i muslimanima. To je jedno od najteih pitanja u BiH.
Za sve se nudilo univerzalno rjeenje nacionalnih dvojbi: bratstvo i jedinstvo. Novonastala
elita brzo je zauzela bolje stanove, stare vile, pokoji automobil. Sve se to pravdalo pripad-
nou Partiji i staem u ratu. Partijska pripadnost postala je lukrativna i sve popularnija, a
broj lanova popeo se izmeu dva popisa za ne ba malih 3,14%. Iako bi htjeli obrazovane,
kvalificirane i idejno svjesne, najvie su im pristupali seljaci, sa etiri razreda kole, Srbi.
Broj Srba u Partiji bio je izmeu polovine i dvije treine svih lanova.
Uspostavljanje dravnog monopola nad gospodarstvom (str. 197. 262.) naslov je tre-
ega poglavlja. Drava nije ni znala to je zatekla, pa je meu prvim zadacima nove vlasti
uvedeno prikupljanje podataka o potrebama, zateenom stanju, od broja goveda do vrsta sje-
mena. Planirano je centralizirano gospodarstvo, veliki, glomazni projekti, meu pothranje-
nim ljudima, od kojih svaki peti nije imao ni opanke. Obnavljala su se malobrojna predratna
industrijska postrojenja. Odmah se pristupilo i provjeri dijela inovnika, osobito njihova dr-
anja tijekom rata. Indiferentan i poten nisu bile pozitivne karakteristike. Do kraja 1945.
nije bilo znaajnijega objekta ili proizvodnje na koje drava nije proirila svoju vlast. Zani-
mljiva graa odnosi se na teak ivot, oitu pothranjenost i katastrofalne higijenske uvjete
ivota bosanskih rudara. Trebalo je maziva, koksa, elektrinih motora, sitnog alata i slinog,
a njihova proizvodnja u BiH ili nije zapoela ili je bila nedostatna. Rasle su potrebe za maj-
storima i inenjerima. Tako su rudnici zatraili 546 kvalificiranih radnika, a prijavilo ih se
troje. Prije rata rudarima je na raspolaganju u BiH bio 21 lijenik, nakon rata samo etvero
njih. Graanima je vlast omrznula uzimanjem vika sobe u stanu, a na selu nepopularnom
kolektivizacijom i prisilnim otkupima. Za dvije osobe predviao se higijenski minimum od
tek 12 kvadrata. Veina zemlje ostala je u malim privatnim posjedima, do 5 hektara.
etvrto poglavlje analizira kakvi su bili Privredni plan i kapitalna izgradnja po
modelu socijalistike industrijalizacije (1947. 1952.) (str. 263. 366.). Svi su morali
vjerovati u ponueni koncept ili su igosani kao narodni neprijatelji. Osim solidnih
rezultata u proizvodnji graevinskoga materijala, cementa i stakla, vlasti su kampanjski
poticale narod na uzgoj voa i povra. Partija je rukovodila svime, i to e se sijati, i gdje
e se otvarati veterinarske stanice, kamo poslati koji uitelj ili gdje otvoriti pogon. Naj-
vee potrebe bile su izgradnja stanova i komunalne infrastrukture. Zamani planovi,

400
PRIKAZI SP, br. 2., 385.-416. (2014)

tektonski poremeaji cijele dotadanje strukture, nisu ostvareni prema oekivanjima.

Unutar zemlje vlasti nisu znale postupati s ljudima, osigurati im vie, bolje i solidnije
uvjete rada i ivota. Najvei drutveni proizvod ostvaren je u preradi ugljena, drvnoj,
metalnoj i industriji duhana. Druga, laka industrija tek se planirala ili pokretala: po-
put kemijske, proizvodnje nemetala, tekstila i prerade nafte, prehrambene i industrije
celuloze. U odnosu na ukupna investicijska sredstva, BiH je bila na drugom mjestu, iza
Srbije, a prema iznosu vrijednosti investicija po glavi stanovnika bila je na prvom mje-
stu sa 23.000 dinara. Radnici su nadomjetali strojeve, no bilo je previe oteivanja,
nesavjesnog rada, sitnih kraa i nediscipline. U lipnju 1950. dala im se i tobonja vlast,
samoupravljanje, no sad se i na njih mogla prenijeti odgovornost za neuspjeh. Drava
je sebi ostavila naftu, metalurgiju, strojeve, nadlenosti republika i ostalo. Provedene su
tri upravne reorganizacije, ali bez veih uspjeha.
Putevi tranzicije iz dravnog u samoupravni socijalizam (str. 367. 392.) naslov
je etvrtoga poglavlja. Najvei broj poslanika Narodne skuptine BiH i dalje je s osnov-
nom kolom, u dobi izmeu 30 i 40 godina, 62,5% njih u statusu boraca. Prvi Petogo-
dinji plan 1947. 1952. nije uspio, ali neto se ipak postiglo. Odustalo se od kolektivi-
zacije u poljoprivredi. Mnogo se troilo izvan gospodarstva. Zemlja je pokazivala velike
razlike u razvijenosti: od kotara do kotara veoma se razlikovala. Dohodak stanovnika u
Posuju 1952. iznosio je 1.837 dinara, a u Zenici 227.000 dinara. Vlasti su to htjele po-
praviti brinim rasporedom industrije u cijeloj zemlji ne bi li i tako ojaao socijalizam.
Ljudi koji su prihvatili vlast, vodee partijske a to je znailo i dravne i gospodarske
poloaje bili su veoma mladi, radikalni, spremni mijenjati svijet i nastaviti ivjeti u
produenoj revoluciji i u mirnodopskim uvjetima. Autorica je razdoblje od osloboe-
nja do pedesetih okarakterizirala prijelaznim, od graanskoga prema socijalistikom
drutvu. U Zakljuku (str. 393. 399.) ponavlja da je zavedeni politiki sustav bio
jednopartijski; izvan njegovih institucija nije bila mogua artikulacija drugih politikih
interesa, odbacivalo se i one racionalne i dobronamjerne. Komunistiki su planovi bili
preglomazni i neizvedivi; precijenili su sami sebe, iako im se ne moe osporiti da su ne-
to postigli, ali bitno manje nego druge zemlje bez centraliziranog etatistikog drutva
i sveopeg partijskog monopola.
Knjiga sadri i saetak na engleskom jeziku (str. 400. 405.), popis izvora i literature
(str. 407. 418.), popis kratica (str. 419. 420.) te indeks osobnih imena (str. 421. 423.),
indeks geografskih pojmova (str. 424. 430.) i biljeku o autorici (str. 431.).
MARGARETA MATIJEVI

Sran CVETKOVI, U ime naroda! Politika represija u Srbiji 1944 1953,

Evro Giunti Udruenje politikih zatvorenika i rtava komunistikog rei-
ma, Beograd, 2014., 160 str.

Pitanje poslijeratne represije i njezinih pojavnosti danas je jo uvijek veoma aktualno.

Cjelokupno je drutvo podosta podijeljeno u tumaenju zavrnice Drugoga svjetskog rata
i uspostave nove vlasti na prostoru bive Jugoslavije. Upravo je zbog toga u Istorijskom
muzeju Srbije u Beogradu 16. travnja 2014. otvorena izloba pod nazivom U ime naroda!

401