ZAKON

O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

(Nezvanini preieni tekst1)

I - OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

1. Ovim zakonom regulira se radnopravni status zaposlenika, nain i postupak prijema u radni
odnos, zakljuivanja ugovora o radu izmeu zaposlenika i poslodavca, radno vrijeme, plae i
naknade, odmori i odsustva, zatita prava iz radnog odnosa, zakljuivanje i primjena
kolektivnog ugovora, rjeavanje sporova izmeu zaposlenika i poslodavca, uee
zaposlenika i sindikata u zatiti prava zaposlenika, prestanak radnog odnosa, nadzor nad
primjenom zakona i druga prava i obaveze koje nastaju na osnovu radnopravnog statusa
zaposlenika.

2. Ovim zakonom regulira se radni odnos:

a) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i njenim organima koji nisu dravni

slubenici;

b) zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji su izriito izuzeti iz Zakona o

dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 19/02 i
35/03);

c) zaposlenika koji su zaposleni u javnim preduzeima Bosne i Hercegovine, udruenjima i

fondacijama Bosne i Hercegovine, pravnim subjektima koje osnivaju institucije Bosne i
Hercegovine, meuentitetskim korporacijama i drugim institucijama za obavljanje dodatnih
nadlenosti u Bosni i Hercegovini, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno.

3. Ovaj zakon primjenjuje se i na dravne slubenike, ukoliko nije u suprotnosti sa Zakonom

o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine.

4. Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos, u

skladu s lanom 12. ovog zakona.

5. Na sva pitanja u vezi s ugovorom o radu, a koja nisu ureena ovim ili drugim zakonom,
primjenjuju se opi propisi obligacionog prava.

1
Nezvanini preieni tekst sadri Zakon o radu u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 26/04);
Zakon o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 7/05)-oznaen podebljanim
slovima; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj
48/05)-oznaen kosim slovima; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH (Slubeni
glasnik BiH broj 60/10)-oznaen podvuenim slovima i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o radu u
institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 32/13)-oznaen podebljanim i kosim slovima.
Ovaj nezvanini preieni tekst slui za internu upotrebu i na isti se ne moe pozivati prilikom zvanine
upotrebe.
 lan 2.

Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

a) poslodavac - institucije Bosne i Hercegovine i njeni organi i druga pravna lica i druge
institucije navedene u lanu 1. stavu 2. ovog zakona, koje zapoljavaju odreeno lice na
osnovu ugovora o radu;

b) zaposlenik - fiziko lice, koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o radu;

c) ugovor o radu - pismeni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenika u kojem se navode uslovi
zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizilaze iz radnog odnosa, u skladu s
odredbama ovog zakona i opeg akta poslodavca;

d) pripravnik - lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovano, u cilju strune obuke
ili samostalnog rada.

lan 3.

1. Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se

ulaniti, tj. udruivati u sloenije oblike, birati svoje reprezentativne organe, saglasno zakonu,
statutu, ili pravilima toga sindikata.

2. Sindikat se moe osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

3. Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u
sindikatu.

lan 4.

1. Poslodavcima, koji djeluju u svoje ime ili putem nekog drugog lica, lana ili zastupnika,
zabranjuje se:

a) mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;

b) zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu s ciljem njegove kontrole.

lan 5.

Zakonita djelatnost sindikata ne moe se trajno ili privremeno zabranjivati.

lan 6.

Lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposlenik, ne moe biti diskriminiran zbog
rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja ili opredjeljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, roenja ili kakve
druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, tjelesnih potekoa ili na osnovu
kojeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrenim Ustavom
Bosne i Hercegovine i zakonom.
 lan 7.

Odlukom Vijea ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijee ministara), aktom
poslodavca ili ugovorom o radu, ne mogu se propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada
od prava i uslova propisanih ovim zakonom.

II - PRIJEM U RADNI ODNOS

lan 8.

1. Odluku o potrebi prijema zaposlenika u radni odnos donosi poslodavac, u okviru potreba i
slobodnih radnih mjesta utvrenih aktom poslodavca, odnosno Pravilnikom o unutranjoj
organizaciji.

2. Na osnovu odluke iz stava 1. ovoga lana, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje
najmanje u jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine.

3. Javni oglas sadri: naziv i sjedite poslodavca, naziv radnog mjesta, ope i posebne uslove
za prijem u radni odnos, odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog
mjesta, da li se radni odnos zasniva na odreeno ili neodreeno vrijeme, da li je utvren
probni rad kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog rada te rok za
podnoenje prijava na raspisani javni oglas.

4. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana.

5. Poslodavac imenuje Komisiju za izbor zaposlenika koja razmatra pristigle prijave

kandidata u smislu ispunjavanja opih i posebnih uslova, provodi postupak ispitivanja
kandidata obavljanjem testiranja, te poslodavcu dostavlja listu uspjenih kandidata radi
daljnjeg postupanja.

6. Poslodavac na osnovu liste uspjenih kandidata donosi odluku o prijemu kandidata u radni
odnos.

7. Kad postoji slobodno radno mjesto, poslodavac e pokuati to radno mjesto popuniti
prijemom zaposlenika, koji je odlukom drugog poslodavca stavljen na raspolaganje, a koji je
radio na slinom radnom mjestu kod tog poslodavca i ispunjava ope i posebne uslove za
prijem u radni odnos.

8. Postupak prijema zaposlenika u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o unutranjoj

organizaciji poslodavca (u daljem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom poslodavca.

9. Struktura zaposlenika kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu stanovnitva

Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovnitva.
 lan 9.

1. Javni oglas ne raspisuje se za:

a) zaposlenika koji se rasporeuje na slobodno radno mjesto kod istog poslodavca;

b) zaposlenika koji se na osnovu pismenog sporazuma poslodavaca i uz saglasnost

zaposlenika rasporeuje na rad kod drugog poslodavca;

c) prijem u radni odnos zaposlenika na odreeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti
obavljanja posla, iznenadnog poveanja obima posla i iznenadnog odsustva zaposlenika nije
mogue pravovremeno provesti javni oglas;

d) zaposlenika koji je odlukom poslodavca stavljen na raspolaganje;

e) zaposlenika iz lana 16. stav 5. ovog zakona.

2. Interni premjetaj i rasporeivanje iz stava 1. ovog lana vri se u skladu s odredbama ovog
zakona i odredbama Pravilnika o internim premjetajima i rasporeivanjima zaposlenika u
institucijama Bosne i Hercegovine koji donosi Vijee ministara na prijedlog Ministarstva
pravde Bosne i Hercegovine, odnosno aktom poslodavca.

lan 10.

1. U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee ope uslove:

a) da ima navrenih 18 godina ivota;

b) da je dravljanin Bosne i Hercegovine, to se dokazuje uvjerenjem, ne starijim od est

mjeseci;

c) da protiv njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djelo za koje je predviena
kazna zatvora tri i vie godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna za krivino djelo
uinjeno s umiljajem u skladu s krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini;

d) da nije obuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine;

e) da je fiziki i psihiki sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo

kod poslodavca.

2. Osim uslova iz stava 1. ovog lana, zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom, mogu se
propisati posebni uslovi za prijem u radni odnos zaposlenika na pojedino radno mjesto
(struna sprema, radno iskustvo, posebna psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na
raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.).

lan 11.

1. Ne moe se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu ivljenja
obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu
firmu.
2. O okolnostima iz stava 1. ovog lana lice koja se prima u radni odnos daje pismenu izjavu
prilikom prijema u radni odnos.

3. Kad se okolnosti iz stava 1. ovog lana steknu tokom zaposlenja kod poslodavca,
zaposlenik je duan, u roku petnaest dana od dana nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome
hoe li otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca.

4. Ako je zaposlenik prilikom prijema u radni odnos preutio injenicu iz stava 1. ovog lana,
ili nije otklonio smetnju u roku iz stava 3. ovog lana, poslodavac donosi odluku o prestanku
radnog odnosa zaposlenika, bez prava na otkazni rok.

5. Zaposlenik moe van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom

odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizikog lica, samo ako takav rad nije
zabranjen posebnim zakonom.

III - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA

1. Zakljuivanje ugovora o radu

a) Sadraj ugovora o radu

lan 12.

1. Na osnovu odluke poslodavca iz lana 8. stava 6. ovog zakona, izmeu zaposlenika i

poslodavca zakljuuje se ugovor o radu.

2. Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj formi.

3. Ugovor o radu sadri, naroito, podatke o:

a) nazivu i sjeditu poslodavaca;

b) imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenika;

c) trajanju ugovora o radu;

d) danu poetka rada;

e) mjestu rada;

f) radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova;

g) duini i rasporedu radnog vremena;

h) odmoru u toku radnog dana;

i) plai, dodacima na platu, drugim naknadama, te periodima isplate;

j) trajanju godinjeg odmora;

k) otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati zaposlenik i poslodavac;

l) druge podatke, prava i obaveze u vezi s radom i uslovima rada utvrenim kolektivnim
ugovorom.

4. Umjesto podataka, prava i obaveza iz stava 2. ta. od g) do k) ovog lana, moe se u

ugovoru o radu naznaiti odgovarajui zakon, odluka Vijea ministara, kolektivni ugovor,
pravilnik ili akt kojim su ureena ta pitanja.

5. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na dan kada zaposlenik pone
raditi na osnovu zakljuenog ugovora o radu.

lan 13.

Ako se zaposlenik upuuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo, sa

zaposlenikom se mora postii pismena saglasnost u pogledu sljedeih uslova ugovora:

a) trajanja rada u inozemstvu;

b) valute u kojoj e se isplaivati plaa i druga primanja u novcu i naturi na koja zaposlenik
ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu;

c) uslovima odlaska zaposlenika iz zemlje i povratka zaposlenika s rada iz inozemstva.

b) Podaci koji se od zaposlenika ne mogu traiti

lan 14.

1. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu, poslodavac ne moe traiti od zaposlenika podatke

koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja.

2. Od ene, koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili koja je ve zaposlena kod
poslodavca, zabranjeno je traiti da uradi test za utvrivanje trudnoe.

lan 15.

Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim
licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i
obaveza iz radnog odnosa.

c) Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme

lan 16.

1. Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno ili na odreeno vrijeme.

2. Osim ako Zakonom nije drugaije regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno
vrijeme.
3. Za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obim
privremeno i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due
vrijeme odsutnog zaposlenika, moe se zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok
traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a
najdue dvije godine.

4. Ako zaposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim
poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e
se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
2
Izuzetno od odredbi stava 4. ovog lana , radni odnos na odreeno vrijeme na poslovima
vezanim za mandat izabranog zvaninika ili nosioca izvrnih funkcija u institucijama Bosne i
Hercegovine moe se zasnivati na period dui od dvije godine, a najvie do isteka mandata
izabranog nosioca izvrnih funkcija.

lan 17.

Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog:

a) godinjeg odmora;

b) bolovanja;

c) porodiljskog i roditeljskog dopusta;

d) odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu;

e) perioda izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke
Suda Bosne i Hercegovine ili drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu;

f) plaenog odsustva s posla uz saglasnost poslodavca;

g) vremenskog perioda do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim poslodavcem.

d) Probni rad

lan 18.

1. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.

2. Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due od est mjeseci.

3. Ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o

radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim zakonom, a otkazni rok je 15 dana.

2
Izmjenama i dopunama nije naznaen redni broj stava (nedostaje broj 5. kao oznaka stava).
4. Dok je na probnom radu, zaposlenik ima prava iz radnog odnosa, koja se odnose na poslove
koje zaposlenik obavlja tokom probnog rada.

2. Radno vrijeme

lan 19.

Prosjeno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati sedmino.

2. Zaposlenik moe zakljuiti ugovor o radu s punim radnim vremenom samo s jednim
poslodavcem.

lan 20.

1. Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad s nepunim radnim vremenom.

2. Zaposlenik, koji je zakljuio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti
vie takvih ugovora i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme, ukoliko to ne teti interesima
poslodavca i ukoliko ne stvara sukob interesa, o emu e poslodavac i zaposlenik zakljuiti
pismeni sporazum.

3. Zaposlenik, koji radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa
kao zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od duine radnog vremena
(plaa, naknada i sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu u kojem sluaju se takva prava
zasnivaju na proporcionalnoj osnovi.

lan 21.

1. U sluaju vie sile (poar, potres, poplava i sl.), iznenadnog poveanja obima posla, kao i u
drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan
je raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati sedmino.

2. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10
sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno obavjetava
Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Upravni
inspektorat).

3. Zaposlenik moe dobrovoljno raditi prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati

sedmino.

4. Trudnica ne moe raditi prekovremeno, a majka s djetetom do tri godine ivota i samohrani
roditelj do est godina ivota djeteta moe raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na takav rad.

5. Upravni inspektorat zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog
lana.
 lan 22.

1. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tokom
jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s tim da
prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati sedmino.

2. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske
godine ne moe biti due od 40 sati sedmino.

3. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se

prekovremenim radom.

4. Rad u vremenu izmeu 22,00 sata naveer i 6,00 sati sljedeeg dana smatra se nonim
radom.

3. Odmori i odsustva

a) Odmori

lan 23.

1. Zaposlenik, koji radi puno radno vrijeme, ima pravo na odmor u toku radnog dana u
trajanju od najmanje 30 minuta.

2. Odmor u toku radnog dana navest e se u ugovoru o radu, koji ne moe biti na poetku ni
na kraju radnog dana.

3. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana iznosi najmanje 12 sati.

lan 24.

Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je
neophodno da radi na dan svog sedminog odmora kao i u sluaju preraspodjele iz lana 22.
ovog zakona, osigurava mu se jedan slobodan dan u periodu odreenom prema dogovoru
poslodavca i zaposlenika.

lan 25.

1. U svakoj kalendarskoj godini zaposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od
najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana.

2. Aktom ili odlukom poslodavca utvrdit e se kriteriji trajanja godinjeg odmora dueg od 18
radnih dana.

lan 26.

1. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui
od pet dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
2. Ako zaposlenik nije stekao pravo iz stava 1. ovog lana, ima pravo na najmanje jedan dan
godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, saglasno ovom zakonu i ugovoru o
radu.

3. Odsustvo s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog i roditeljskog dopusta,

vojne vjebe i drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom zaposlenika, ne smatra se
prekidom rada iz stava 1. ovog lana.

lan 27.

1. U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme

praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se zaposleniku
priznaje u sta osiguranja.

2. Ako je rad organizovan u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju trajanja
godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako zakonom
ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.

lan 28.

1. Godinji odmor moe se koristiti u jednom ili dva dijela.

2. Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju
od najmanje 10 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna
naredne godine.

3. Zaposlenik pismeno obavjetava poslodavca o vremenu kada eli koristiti godinji odmor,
najmanje 30 dana prije koritenja godinjeg odmora.

4. Poslodavac odobrava koritenje odmora, izdavanjem rjeenja o godinjem odmoru.

5. Vremenske periode koritenja godinjeg odmora odobrava poslodavac.

6. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kada god on to eli, uz obavezu
da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.

lan 29.

Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo na
godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenog godinjeg
odmora.

2. Sva pitanja koja se odnose na uslove, kriterije i nain koritenja godinjeg odmora, a koja
nisu propisana ovim ili drugim zakonom, bit e propisana odlukom Vijea ministara za
budetske korisnike, odnosno odlukom poslodavca za ostale zaposlenike.
b) Odsustva s rada

lan 30.

1. Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee
bolesti ili smrti lana ueg domainstva i zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih
potreba ili drugih sluajeva utvrenih aktom poslodavca. O zahtjevu za plaeno odsustvo
odluuje poslodavac na pismeni zahtjev zaposlenika.

2. lanom ueg domainstva, u smislu stava 1. ovog lana, smatra se: brani i vanbrani
suprunik, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na
izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra.

3. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposleniku odsustvo do est radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih ili drugih
potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plate - plaeno odsustvo.

4. Ako zaposlenik ne iskoristi odsustvo iz stava 4. ovog lana, nema pravo da u zamjenu
iskoristi neke druge dane kao i da trai novanu naknadu za one dane koje nije iskoristio.

lan 31.

1. Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade
plate - neplaeno odsustvo, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu poslodavca.

2. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana, prava i obaveze zaposlenika, koja se stiu na
radu i po osnovu rada, miruju.

4. Zatita zaposlenika

lan 32.

1. Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i

propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad.

2. Poslodavac je duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i
zdravlja zaposlenika, te sprjeava nastanak nesree.

3. Poslodavac je duan osigurati potrebne uslove za zatitu na radu kojima se osigurava zatita
ivota i zdravlje zaposlenika, kao i svakog drugog lica s kojim doe u dodir u toku trajanja
ugovora, saglasno zakonu.

4. Poslodavac moe osigurati zaposleniku kolektivno osiguranje u skladu s opim uslovima za

osiguranje lica od posljedica nesretnog sluaja. Visinu premije utvruje Vijee ministara za
zaposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno poslodavac za ostale zaposlenike.
 lan 33.

Zaposlenik ima pravo da odbije da radi na svom radnom mjestu ili obavlja svoje uobiajene
dunosti ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene
propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti Upravni inspektorat i
poslodavca. U tom sluaju poslodavac moe zaposlenika rasporediti na druge poslove, dok se
ne potvrdi da su mjere zatite na radu na zadovoljavajuem standardu.

a) Zatita ene i materinstva

lan 34.

Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog toga stanja otkazati
ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge
poslove.

lan 35.

1. ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove
ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni ljekar.

2. Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporeivanje ene, u smislu stava 1. ovog
lana, ena ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae.

3. Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za posljedicu smanjenje plae
ene.

4. enu iz stava 1. ovog lana poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen
pismeni pristanak.

lan 36.

1. Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo od
dvanaest mjeseci neprekidno.

2. Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara, ena moe da otpone poroajno odsustvo 28 dana
prije poroaja.

3. ena moe koristiti krae poroajno odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja.

lan 37.

1. Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo ili dio odsustva iz lana 36. stav 1.
ovog zakona, nakon isteka 60 dana od dana roenja djeteta, umjesto majke nastavi koristiti
otac djeteta.
2. Otac djeteta moe koristiti neiskoriteno pravo ene iz lana 36. stav 1. ovog zakona u
sluaju: smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga
sprijeena da koristi to pravo.

lan 38.

1. Nakon isteka poroajnog odsustva, ena s djetetom do jedne godine ivota ima pravo da
radi polovinu punog radnog vremena ukoliko dijete, prema nalazima ovlatene zdravstvene
institucije, zahtijeva intenzivnu njegu.

2. Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako ena za to
vrijeme radi u punom radnom vremenu ili lice koje se brine o djetetu u sluaju smrti oba
roditelja, ukoliko roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju da se brinu o djetetu.

lan 39.

1. ena, koja nakon koritenja poroajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da
odsustvuje s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu
nalaza ovlatenog ljekara.

2. Pravo iz stava 1. ovog lana ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota djeteta.

3. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrijeme.

lan 40.

Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima pravo da
produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog ljekara,
potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a
najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva
prava po osnovu poroajnog odsustva.

lan 41.

1. Po isteku poroajnog dopusta iz lana 36. stava 1. ovoga zakona, jedan od roditelja moe
da odsustvuje s rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno aktom poslodavca.

2. Za vrijeme odsustvovanja s rada, u smislu stava 1. ovog lana, prava i obaveze iz radnog
odnosa zaposlenika miruju.

lan 42.

1. Za vrijeme koritenja poroajnog i roditeljskog odsustva, zaposlenik ima pravo na naknadu

na ime porodiljskog i roditeljskog odsustva, u skladu sa vaeim zakonom.

2. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena iz lana 38. ovog zakona, zaposlenik
ima pravo primiti naknadu plate za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno
zakonu.
 lan 43.

1. Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta), ima
pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaju ako se radi o samohranom roditelju,
pod uslovom da dijete nije smjeteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na
osnovu nalaza nadlene zdravstvene institucije.

2. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na naknadu plae,
saglasno zakonu.

3. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da radi nou,
prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni
pristanak.

b) Zatita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad

lan 44.

Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za
vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu bez
obzira da li ima zakljuen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.

lan 45.

1. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne moe tetno uticati na ostvarivanje prava
zaposlenika iz radnog odnosa.

2. Zaposlenik je duan u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad pismeno ili
usmeno telefonom obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u skladu s
ugovorom o radu.

3. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu,
bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena
institucija za odluivanje o pravima iz zdravstvenog i penziono-invalidskog osiguranja aktom
utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije
nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove.

4. U sluaju tee bolesti, umjesto zaposlenika, pismeno obavjetenje iz stava 3. ovog lana
poslodavcu mogu dostaviti lanovi ue porodice ili druga lica s kojima ivi u porodinom
domainstvu.

5. Ako zaposlenik ivi sam, pismeno obavjetenje duan je dostaviti u roku od tri dana nakon
prestanka razloga zbog kojih nije mogao dostaviti potvrdu.

6. Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje s rada, u smislu odredbi

ovog lana, moe podnijeti zahtjev nadlenom organu radi utvrivanja radne i zdravstvene
sposobnosti zaposlenika, u skladu sa zakonom.
 lan 46.

1. Ako nadlena zdravstvena institucija za odluivanje o pravima iz zdravstvenog i penziono-

invalidskog osiguranja ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili
neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pismenoj formi
ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.

2. Dodatno i sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti zaposlenika, koji je pretrpio povredu

na radu ili obolio od profesionalne bolesti, u pogledu odgovorajuih oblika obrazovanja,
obuke i programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti.

3. Ako poslodavac nema mogunosti da zaposlenika iz st. 1. i 2. ovog lana rasporedi na drugi
odgovarajui posao, poslodavac ga proglaava licem za ijim je radom prestala potreba,
odnosno licem koje se stavlja na raspolaganje u skladu s odredbama l. 87. i 88. ovog zakona.

lan 47.

Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o

radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu,
invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen neposrednoj opasnosti od nastanka
invalidnosti ili profesionalne bolesti.

3
6. Plae i naknade

a) Plae

lan 48.

1. Zaposlenik ima pravo na plau radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu s ugovorom o
radu, koja zavisi od sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme, odgovornosti za
izvrenje poslova i drugih kriterija utvrenih Zakonom o plaama i naknadama u institucijama
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 50/08 i 35/09) ili aktom poslodavca.
4
2. Za institucije koje ne primjenjuju Zakon o plaama i naknadama u institucijama Bosne i
Hercegovine plae se odreuju tako to se osnovica za obraun plae mnoi s koeficijentom,
te se ukupan iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetog radnog staa, a najvie 20%.

2. Plae se odreuju tako to se osnov za obraun plae mnoi s koeficijentom, te se ukupan

iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetog radnog staa, a najvie 20%.

3. Plae zaposlenika, koji su budetski korisnici, ureuju se Zakonom o plaama i naknadama

u institucijama Bosne i Hercegovine, a plae ostalih zaposlenika odreuju se aktom
poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno.

4. Zaposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plau za:

3
U osnovnom tekstu predmetnog zakona, umjesto broja 5., stavljen je broj 6. (greka u numeraciji).
4
Izmjenama i dopunama je dodan novi stav 2., bez naznake da se prethodno postojei stav 2. brie ili mijenja.
a) uveanje na osnovu radnog staa, i to kao dodatak od 0,50% na osnovnu plau za svaku
zapoetu godinu efektivnog staa, a najvie do 20% od osnovne plae;

b) posebne uslove radnog mjesta, to se utvruje posebnim aktom poslodavca.

5. Zaposlenici imaju pravo na novanu nagradu - stimulaciju, koja se moe isplaivati

zaposleniku u institucijama Bosne i Hercegovine za izvanredne rezultate rada, u skladu sa
Zakonom o plaama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, a za ostale
zaposlenike u skladu s aktom poslodavca.

6. Visinu dodatka na osnovnu plau iz stava 4. ovoga lana za zaposlenike koji su budetski
korisnici ureuju se Zakonom o plaama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, a
za ostale zaposlenike odreuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno.

lan 49.

1. Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreuju se periodi isplate plae koji ne
mogu biti dui od 30 dana.

2. Prilikom isplate plae, poslodavac je duan zaposleniku uruiti pismeni obraun plae.

3. Pojedinane isplate plae nisu javne.

b) Naknade

lan 50.

1. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih
sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca.

2. Visina naknade i period iz stava 1. ovog lana, za koji se naknada isplauje na teret
poslodavca, utvruje se aktom Vijea ministara, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o
radu.

3. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog
okolnosti za koje zaposlenik nije kriv.

4. Zaposlenik ima pravo na naknadu za:

a) trokove prijevoza na posao i s posla;

b) prehranu za vrijeme rada;

c) regres za godinji odmor;

d) sluaj teke povrede na radu zaposlenika, teke bolesti i invalidnosti zaposlenika ili
njegovog lana ue porodice i smrti lana ue porodice zaposlenika;
e) trokove dodatnog strunog obrazovanja i usavravanja za obavljanje radnih zadataka na
odgovarajuem standardu;

f) jubilarne nagrade;

g) otpremninu pri odlasku u penziju;

h) sluaj stavljanja na raspolaganje;

i) godinji odmor i plaeno odsustvo;

j) privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 42 dana;

k) porodiljsko i roditeljsko odsustvo;

l) prekovremeni rad, rad tokom neradnih dana, noni rad i rad u danima dravnih praznika;

m) pravo na trokove smjetaja, naknadu za odvojen ivot i naknadu za privremeno

rasporeivanje;

n) obavljanje poslova drugog radnog mjesta zaposlenika.

5. Zaposlenik ima pravo na naknadu trokova u vezi sa slubenim putovanjem, kao to su:
dnevnice, trokovi prijevoza, i slino.

6. Visina naknade iz st. 3., 4. i 5. ovoga lana utvruje se aktom Vijea ministara, aktom
poslodavca ili ugovorom o radu.

lan 51.

Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenika ili konane odluke nadlenog suda, svoje
potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela,
uskraivanjem isplate naknade plate ili dijela naknade plate zaposlenika.

lan 52.

Najvie polovina plae ili naknade plae zaposlenika moe se prisilno obustaviti radi
ispunjenja obaveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno
obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenika.

6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad

lan 53.

1. Poslodavac moe, saglasno potrebama rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje,

osposobljavanje i usavravanje za rad.
2. Zaposlenik je obavezan, saglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se,
osposobljavati i usavravati za rad, na nain kako to poslodavac smatra neophodnim za
obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem standardu.

3. Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja
rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad koje smatra
neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem standardu.

4. Nain strunog obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad zaposlenika, vrijeme

trajanja, naknada, obaveze zaposlenika kao i ostala pitanja, utvruju se aktom poslodavca.

lan 53.a

1. Rad zaposlenika podlijee radnom ocjenjivanju svake godine i obavezno se vri u januaru
za prethodnu kalendarsku godinu, s tim da se ne ocjenjuju zaposlenici koji su u kalendarskoj
godini radili manje od est mjeseci.

2. Ocjena rada zasniva se na rezultatima rada koje zaposlenik postigne u realizaciji poslova
predvienih opisom radnog mjesta na kojem se nalazi i ciljevima koje je za odreeni
vremenski period utvrdio poslodavac.

3. U sluaju da zaposlenik nije radio zbog opravdanog sluaja predvienog zakonom ili aktom
poslodavca, te zbog toga ne moe biti ocijenjen u skladu sa stavom 1. ovog lana, u obzir e
se uzeti rezultati rada zaposlenika koje je ostvario u periodu od est mjeseci prije njegovog
odlaska na opravdano odsustvo s posla. Odredbe ovog stava ne mogu se primijeniti na tetu
zaposlenika koji je opravdano odsustvovao s posla.

4. Ocjena rada moe biti: "ne zadovoljava", "zadovoljava", "uspjean" i "naroito uspjean".

5. Ocjena "ne zadovoljava" mora biti posebno obrazloena.

lan 53.b

1. Ocjenu rada rjeenjem utvruje poslodavac na prijedlog neposredno nadreenog efa

jedinice, a ako jedinica ne postoji, ocjenu rada poslodavac daje samostalno. Ocjena rada
utvruje se prema rezultatima rada koje je zaposlenik postigao u toku godine na
pravovremenom, pravilnom, zakonitom i strunom obavljanju svih poslova u okviru svog
radnog mjesta.

2. Primjerak rjeenja o ocjeni rada ulae se u lini dosje zaposlenika, a drugi primjerak
dostavlja se zaposleniku.

lan 53.c

Zaposleniku iji je rad u posljednje dvije uzastopne godine ocijenjen ocjenom "ne
zadovoljava" prestaje radni odnos kod poslodavca, o emu se donosi rjeenje. To rjeenje
donosi se uz prethodno pribavljeno miljenje sindikata.
7. Pripravnici

lan 54.

1. S licem odreenog stepena kolske spreme, odnosno nivoa obrazovanja i zanimanja, koje
prvi put zasniva radni odnos poslodavac moe zakljuiiti ugovor o radu na odreeno vrijeme
u svojstvu pripravnika u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, podzakonskim aktom
koji donosi Vijee ministara za prijem pripravnika visoke kolske spreme i planom
poslodavca za ostale zaposlene.

2. Prava, obaveze i odgovornosti koje se odnose na zaposlenog, propisane odredbama ovog

zakona, odnose se i na pripravnika, a utvruju se ugovorom o radu izmeu poslodavca i
pripravnika.

3. Ugovor o radu s pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, i to s pripravnikom

visoke i vie kolske spreme na jednu godinu, a s pripravnikom srednje kolske spreme na
est mjeseci.

8. Volonterski rad

lan 55.

1. Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili Pravilnikom o radnim
odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja,
poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno
osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

2. Period volonterskog rada iz stava 1. ovog lana rauna se u pripravniki sta i u radno
iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima.

3. Volonterski rad iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue godinu dana.

4. Ugovor o volonterskom radu zakljuuje se u pismenoj formi i jedna kopija dostavlja se

nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od njegovog zakljuivanja radi
evidencije i kontrole.

5. Nain i trajanje volonterskog rada te druga prava volontera ureuju se zakonom i ugovorom
o volonterskom radu.

6. Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor tokom rada pod istim
uslovima kao i za zaposlenika u radnom odnosu i prava po osnovu naknade osiguranja za
sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju.
9. Struni ispit

lan 56.

1. Zaposlenik koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu, odnosno univerzitetsku
diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije u skladu s Bolonjskim sistemom
studiranja, to se utvruje propisom kojim se reguliraju poslovi osnovnih djelatnosti i
pomono-tehniki poslovi te uslovi za njihovo obavljanje u institucijama Bosne i
Hercegovine, podlijee obavezi polaganja strunog ispita.

2. Zaposlenik iz stava 1. ovog lana struni upravni ispit polae pred Komisijom za polaganje
strunog upravnog ispita, koju imenuje ministar pravde Bosne i Hercegovine.

3. Struni upravni ispit sastoji se iz provjere znanja iz oblasti koje su potrebne za obavljanje
poslova iz nadlenosti organa uprave.

4. Zaposlenik koji u vrijeme prijema u radni odnos nema poloen struni, odnosno struni
upravni ispit, duan je taj ispit poloiti najkasnije u roku od est mjeseci od dana prijema u
radni odnos u organ dravne slube.

5. Zaposleniku koji ne poloi struni, odnosno struni upravni ispit, u roku iz stava 4. ovog
lana prestaje radni odnos u instituciji, o emu se donosi rjeenje.

6. Izuzetno, ako zaposlenik iz stava 4. ovog lana iz opravdanih razloga nije mogao izai na
polaganje strunog, odnosno strunog upravnog ispita, u predvienom roku, moe mu se na
njegov zahtjev produiti rok za polaganje strunog, odnosno strunog upravnog ispita, do tri
mjeseca, o emu rukovodilac institucije donosi posebno rjeenje.

7. Uslovi i nain polaganja strunog, odnosno strunog upravnog ispita, pripravnika i

zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine utvruju se odlukom Vijea ministara, na prijedlog
Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

8. Kada je rije o poslodavcima koji nisu budetski korisnici, aktom poslodavca utvruju se
radna mjesta na kojim zaposlenici moraju imati struni, odnosno struni upravni ispit, te
uslovi i nain polaganja strunog, odnosno strunog upravnog ispita.

10. Izumi i tehnika unapreenja zaposlenika

lan 57.

1. Zaposlenik je duan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehnikom unapreenju ili

drugom otkriu, koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, i ponuditi mu da to otkupi u
skladu s pravom preeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije drugaije odreeno.

2. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 dana ili ako ne da izjavu da nema
interesa za izum, zaposlenik moe slobodno raspolagati sa izumom uz uslov da izum uva kao
poslovnu tajnu u tom periodu i tokom pregovora s poslodavcem.
11. Zabrana takmienja zaposlenika s poslodavcem

lan 58.

1. Poslodavac i zaposlenik mogu zakljuiti ugovor kojim se zaposlenik obavezuje da ne moe,

bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja
poslodavac.

2. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora

o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne moe zaposliti
kod drugog lica koje je u trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe, za svoj ili za raun
treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii sa poslodavcem.

3. Ugovor iz stava 1. ovog lana moe biti sastavni dio ugovora o radu.

lan 59.

1. Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac

preuzeo obavezu da e zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje
u iznosu polovine prosjene plae isplaene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu.

2. Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatiti zaposleniku krajem svakog
kalendarskog mjeseca.

3. Visina naknade iz stava 1. ovog lana usklauje se na nain i pod uslovima utvrenim
zakonom ili ugovorom o radu.

12. Disciplinska odgovornost

d)5Povrede slubene dunosti

lan 60.

1. Zaposlenik e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunosti

propisanih ovim zakonom, kada je povreda rezultat njegove vlastite krivice.

2. Povrede slubenih dunosti mogu biti tee i lake.

3. Tee povrede slubenih dunosti su:

a) vrenje radnje koja je definirana kao krivino djelo protiv slubene dunosti, ili drugo
krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini
zaposlenika nepodobnim za rad kod poslodavca;

5
tamparska ili lektorska greka (pogrena numeracija odjeljaka) koja se nalazi u printanom i elektronskom
izdanju Slubenog glasnika u osnovnom tekstu predmetnog zakona, na bosanskom jeziku (Slubeni glasnik
BiH broj 26/04).
b) odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni;

c) zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja;

d) neizvravanje ili nesavjesno i nemarno vrenje povjerenih poslova;

e) bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim licima da
ostvaruju svoja prava kod poslodavca;

f) bavljenje djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima
poslodavca;

g) prouzrokovanje poslodavcu vee materijalne tete na imovini ili aktivi namjerno ili iz
krajnje nepanje,

h) neopravdan izostanak s posla vie od dva dana u mjesecu;

i) krenje pravila radne discipline;

j) neblagovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova;

k) neprimjereno ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u vrenju slubene

dunosti.

l) svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao tea povreda.

4. Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika (u daljem tekstu:

Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti) utvruju se lake povrede slubene dunosti.

5. Odgovornost za izvrenje krivinog djela, odnosno prekraja, ne iskljuuje disciplinsku i

materijalnu odgovornost zaposlenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja i
povredu slubene dunosti;

6. Pravilnik iz stava 4. ovog lana donosi Vijee ministara za budetske korisnike, a

poslodavac za ostale zaposlenike.

e) Disciplinski postupak

lan 61.

1. Svaki zaposlenik moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu, protiv bilo kojeg
zaposlenika, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i,
po mogunosti, potkrijepljena dokazima.

2. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice koje on odredi odluuje o pokretanju
disciplinskog postupka protiv zaposlenika.
3. Pokretanje disciplinskog postupka za laku povredu slubene dunosti zastarijeva za est
mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu i uinioca, a za teu povredu slubene
dunosti za 12 mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno uinioca.

4. Prvostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na odreeni period, koji ne moe

biti dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika.
Poslodavac ne moe biti u disciplinskoj komisiji.

5. Provostepena disciplinska komisija provodi disciplinski postupak na nain i u skladu sa

postupkom regulisanim Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti iz lana 60. stava 4. ovoga
zakona. Komisija izrie disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti.

6. Svi disciplinski postupci moraju biti pravini i transparentni. U toku cijelog disciplinskog
postupka, zaposlenik ima prava koja su mu zagarantirana podzakonskim aktom iz lana 60.
stava 4. ovog zakona, a naroito pravo:

a) da bude blagovremeno obavijeten o navodima o povredi slubene dunosti, te dokazima

koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu koja e se onda
pismeno evidentirati;

b) na pravino i javno sasluanje u razumnom roku pred tijelima koja se uspostavljaju ovim
zakonom. Javnost moe biti iskljuena iz cijelog ili dijela sasluanja u interesu morala, javnog
reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika
ili ako to zahtijeva zatita privatnog ivota stranaka, ili javnost moe biti iskljuena do
neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno sasluanje smetalo interesima pravde
prema miljenju tijela utvrenih ovim zakonom;

c) na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom sasluanju i pravo

odbrane protiv optubi preko pravnog zastupnika po svom izboru;

d) na javno izricanje odluke;

e) na albu protiv svake tetne odluke disciplinske komisije ustanovljene prema ovom zakonu.

f) Disciplinske mjere i disciplinske kazne

lan 62.

1. Za uinjene povrede slubene dunosti iz lana 60. ovog zakona zaposleniku se mogu
izrei sljedee disciplinske mjere i disciplinske kazne, i to:

a) za lake povrede slubene dunosti izriu se disciplinske mjere:

opomena i
javna opomena;
b) za tee povrede slubene dunosti izriu se disciplinske kazne:

suspenzija s radnog mjesta i obustava isplate plae u periodu od najmanje dva do

najvie 30 dana;
novana kazna do 30% od osnovne plae zaposlenika na period do est mjeseci;
suspenzija prava na poveanje plae u periodu najdue do dvije godine;
degradiranje na nie radno mjesto;
prestanak radnog odnosa.

lan 63.

1. Zaposlenik, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog tee povrede slubene
dunosti, moe se suspendirati do konanosti disciplinskog postupka., to u svakom
konkretnom sluaju cijeni poslodavac.

2. Odluku o suspenziji donosi poslodavac.

3. Za vrijeme suspenzije zaposlenik ima pravo na 70% plae koju je ostvario u mjesecu koji je
prethodio suspenziji.

4. Ako zaposleniku bude izreena disciplinska kazna za laku povredu slubene dunosti, ili
bude osloboen, ima pravo na razliku do punog iznosa plae iz stava 3. ovog lana.

5. Protiv odluke o suspenziji zaposlenik ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji
u roku od 8 dana od dana prijema odluke.

6. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa izvrenje odluke o suspenziji.

lan 64.

1. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposlenik i poslodavac imaju pravo

uloiti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema
odluke.

2. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika i

etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostepenoj disciplinskoj
komisiji.

3. Mandat komisije iz prethodnog stava ne moe biti dui od etiri godine.

4. Drugostepena disciplinska komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s

Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

5. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinske komisije.

lan 65.

1. Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv zaposlenika

pokrenut krivini postupak zbog istih razloga.
2. U sluaju da zaposlenik bude osloboen optubi, bit e vraen na svoje radno mjesto i
njegov lini dosje ne smije sadravati nikakvu informaciju o krivinom postupku ili
relevantnoj preventivnoj suspenziji.

3. U sluaju da optube budu odbaene protiv zaposlenika, poslodavac moe pokrenuti

disciplinski postupak zbog istih injenica, u skladu s lanom 61. ovog zakona.

lan 66.

1. Kad se pokrene postupak iz lana 65. ovog zakona, poslodavac zaposlenika odmah
suspendira s dunosti u sluaju ako je:

a) pokrenut krivini postupak protiv zaposlenika za djelo uinjeno na dunosti;

b) zaposlenik u pritvoru.

2. Kada se pokrene postupak iz lana 65. ovog zakona, poslodavac moe suspendirati
zaposlenika s dunosti u sluaju, ako je:

a) krivini postupak pokrenut protiv zaposlenika za djelo za koje je predviena kazna zatvora
u trajanju od najmanje pet godina; ili

b) zaposlenik uhvaen u injenju krivinog djela za koje je predviena kazna zatvora u

trajanju od najmanje pet godina.

3. U sluaju suspenzije, zaposlenik prima 60% plae, koju je ostvario u mjesecu koji je
prethodio suspenziji.

13. Naknada tete

lan 67.

1. Zaposlenik, koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokuje
tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi.

2. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio tete koju je
prouzrokovao.

3. Ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on prouzrokovao, smatra se
da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.

4. Ako je vie zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim djelom s umiljajem, za tetu

odgovaraju solidarno.

lan 68.

1. Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa
prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti moe se
predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja
paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom.

2. Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknadne tete,
poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.

lan 69.

Zaposlenik, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu
treem licu i ako je tetu naknadio poslodavac, obavezan je naknaditi poslodavcu iznos
naknade koji je isplaen treem licu.

lan 70.

1. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojim je ona nastala, namjeru ili krajnju nepanju
zaposlenika koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti, utvruje prvostepena komisija za
tete.

2. Prvostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na mandatni period ne dui od etiri

godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika.

3. Protiv odluke prvostepene komisije za tete, zaposlenik i poslodavac imaju pravo uloiti
albu drugostepenoj komisiji za tete.

4. Drugostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na mandatni period koji ne moe biti
dui od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika.

5. Nain i postupak rada prvostepene i drugostepene komisije za tete, donoenje odluke,

izvrenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaanja zaposlenika od obaveze naknade
prouzrokovane tete i ostalo, regulirat e se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

6. Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duan zaposleniku
naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava.

14. Prestanak ugovora o radu

a) Nain prestanka radnog odnosa

lan 71.

1. Radni odnos prestaje:

a) po sili zakona:

kada zaposlenik navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja ili 40
godina staa osiguranja, nezavisno od godina ivota - danom donoenja rjeenja;
 ako je na nain propisan zakonom utvreno da je kod zaposlenika dolo do potpunog
gubitka radne sposobnosti - danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju
potpunog gubitka radne sposobnosti;
ako mu je po zakonu, odnosno pravosnanoj odluci suda ili drugog nadlenog organa,
zabranjeno da obavlja odreene poslove, a ne moe se rasporediti na druge poslove -
danom dostavljanja pravosnane odluke o zabrani obavljanja tih poslova;
ako zbog izdravanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s rada due od tri mjeseca -
danom stupanja na izdravanje kazne zatvora;
ako mu je izreena mjera sigurnosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od
est mjeseci te zbog toga mora biti odsutan s rada - danom poetka primjenjivanja
izreene mjere;
usljed steaja ili likvidacije, odnosno u svim drugim sluajevima prestanka rada
poslodavca u skladu sa zakonom - danom donoenja odluke o steaju ili likvidaciji,
odnosno prestanku rada;
smru zaposlenika;
gubitkom dravljanstva Bosne i Hercegovine - na dan pravosnanosti rjeenja o
gubitku dravljanstva;
sticanjem dravljanstva druge drave suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim
zakonima - na dan pravosnanosti akta o sticanju tog dravljanstva;
ako je konanom odlukom disciplinske komisije izreena mjera prestanka radnog
odnosa - danom prijema konane odluke disciplinske komisije;
odlukom Suda Bosne i Hercegovine koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

b) sporazumom u pisanoj formi izmeu zaposlenog i poslodavca;

c) otkazom ugovora o radu od zaposlenika, uz otkazni rok koji ne moe biti krai od 15 dana
prije dana koji je naveo kao dan prestanka radnog odnosa;

d) istekom roka za koji je zasnovan radni odnos na odreeno vrijeme, odnosno istekom
ugovora o radu zakljuenog na odreeno vrijeme;

e) ako se zaposleniku osigura jedno od prava po osnovu stavljanja zaposlenika na

raspolaganje iz l. 87. i 88. ovog zakona te ako zaposlenik odbije jedno od prava koje mu
poslodavac ponudi po osnovu stavljanja na raspolaganje;

f) otkazom ugovora o radu od poslodavca, ako za to postoje opravdani razlozi koji se odnose
na radnu sposobnost zaposlenika, njegovo ponaanje na radu i potrebe poslodavca, i to:

ako je zaposlenik neopravdano izostao s posla pet radnih dana uzastopno, odnosno
sedam radnih dana s prekidima u roku est mjeseci;
ako se zaposleni ne izjasni o ponudi ili odbije ponudu za zakljuenje izmijenjenog
ugovora o radu u smislu lana 81. ovog zakona;
ako zaposlenik ne pokae odgovarajue rezultate na probnom radu;
ako zaposlenik dobije dvije negativne ocjene o radu - na dan konanog rjeenja o
prestanku ugovora o radu po tom osnovu;
 ako se zaposlenik ne vrati na rad u roku od 15 dana, u smislu lana 31. stava 1. ovog
zakona;
ako je zaposleniku izreena kaznena suspenzija, novana kazna, suspenzija prava na
poveanje plae ili kazna degradiranja na nie radno mjesto za povredu radnih
obaveza uzastopno dva puta u periodu jedne godine;
ako zaposlenik radi kod drugog poslodavca suprotno odredbama lana 11. stava 5.
ovog zakona;
ako zaposlenik za svoj ili tui raun, bez saglasnosti poslodavca, ugovara poslove iz
djelatnosti koje obavlja poslodavac (nelojalna konkurencija);
ako zaposlenik ne poloi struni, odnosno struni upravni ispit, u utvrenom roku;
ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu.

2. U sluajevima iz stava 1. take f) ovog lana poslodavac je duan prije otkaza ugovora o
radu u pisanoj formi upozoriti zaposlenika na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i
ostaviti rok najmanje pet radnih dana od dana dostavljanja upozorenja, radi dostavljanja
izjanjenja na navode upozorenja.

3. Odluku o otkazu ugovora o radu iz ovog lana donosi poslodavac u formi rjeenja koje
dostavlja zaposleniku u skladu sa zakonom.

b) Otkaz ugovora o radu

lan 72.

1. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok, u sluaju:

a) prestanka potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili

organizacijskih razloga; ili

b) kada zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz ugovora o radu.

2. Otkaz zbog nastanka okolnosti iz stava 1. ovog lana mogu je samo ako poslodavac,
imajui u vidu veliinu, kapacitet i ekonomsku situaciju poslodavca i radne sposobnosti
zaposlenika, ne moe zaposlenika rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne moe
obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.

lan 73.

1. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze potivanja otkaznog
roka, u sluaju kada je zaposlenik odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu slubene
dunosti, odnosno ako su ispunjeni uslovi iz lana 95. stav 4. ovoga zakona, ili povredu
radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od
zaposlenika da nastavi radni odnos.

2. Ugovor o radu ne moe se otkazati zaposleniku bez prethodnog pismenog upozorenja

zaposleniku.
3. Pismeno upozorenje zaposleniku sadri opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se
zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o radu bez davanja
predvienog otkazanog roka za sluaj da se takav prijestup ili povreda radne obaveze iz
ugovora o radu ponovi.

4. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda
radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog lana.

lan 74.

1. Zaposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju
da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve
prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos kod
poslodavca.

2. U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana zaposlenik ima sva prava u
skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

lan 75.

Ugovor o radu, u sluaju iz lana 72. i lana 73. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15
dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema
prethodnog pismenog upozorenja.

lan 76.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika, obavezan je
omoguiti zaposleniku da iznese svoju odbranu.

lan 77.

U sluaju otkazivanja ugovora o radu u smislu lana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac je
duan, u sluaju spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, dokazati postojanje razloga za
otkaz.

c) Forma i trajanje otkaznog roka

lan 78.

1. Otkaz se daje u pisanoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposlenik.

2. Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazloiti otkaz zaposleniku.

3. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

lan 79.

1. Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu,
ni krai od 30 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
2. Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.

3. Aktom poslodavca moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka.

4. U sluaju da je zaposlenik zateen u vrenju krivinog djela, poslodavac mu moe odmah

otkazati ugovor o radu.

lan 80.

1. Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog
roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je
radio do isteka otkaznog roka.

2. Ako Sud Bosne i Hercegovine utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca obavezati da:

a) vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge
odgovarajue poslove i isplati mu naknadu plate u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da
je radio i nadoknadi mu tetu; ili

b) isplati zaposleniku:

naknadu plae u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio;

naknadu na ime pretrpljene tete;
otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o
radu;
druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili
ugovorom o radu.

3. Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe traiti da Sud Bosne i
Hercegovine donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog
spora.

d) Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

lan 81.

1. Poslodavac i zaposlenik mogu ponuditi izmjenu ugovora o radu:

a) radi rasporeivanja na drugo radno mjesto zbog potreba procesa rada i organizacije rada;

b) radi rasporeivanja na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, ako je djelatnost
poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima izvan sjedita poslodavca, odnosno
njegovog organizacionog dijela;

c) i u drugim sluajevima utvrenim Pravilnikom o radu.

2. Ponuda iz stava 1. ovog lana dostavlja se u pisanoj formi i sadri razlog za ponudu, rok u
kojem druga strana treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu nastati
odbijanjem ponude. Ponuena strana duna je izjasniti se o ponudi za zakljuivanje
izmijenjenog ugovora o radu, koji ne moe biti krai od osam radnih dana od dana uinjene
ponude. Smatra se da je ponuena strana odbila ponudu ako se ne izjasni u navedenom roku.
Ako ponuena strana prihvati ponudu, zakljuuje se izmijenjeni ugovor o radu, koji ini
sastavni dio ugovora o radu.

3. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac
otkae ugovor o radu i istovremeno ponudi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uslovima.

15. Prava, obaveze i zatita prava iz radnog odnosa

a) Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

lan 82.

1. O pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa na osnovu ovog,

drugih zakona, kolektivnog ugovora i podzakonskih propisa odluuje poslodavac, osim ako
zakonom nije drugaije odreeno.

2. O pravima, obavezama i odgovornostima iz stava 1. ovog lana odluuje se rjeenjem.

3. Na postupak donoenja rjeenja iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain primjenjuju se

odredbe Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i
93/09).

b) Zatita prava iz radnog odnosa

lan 83.

1. Zaposlenik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moe
zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

2. Poslodavac je obavezan rijeiti zahtjev pismeno, u roku od 30 dana od dana kada je zahtjev
podnesen.

3. Podnoenje zahtjeva iz stava 1. ovog lana ne spreava zaposlenika da trai zatitu

povrijeenog prava pred Sudom Bosne i Hercegovine.

4. Zaposlenik moe podnijeti tubu pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog povrede prava iz
radnog odnosa, kao i u sluaju da poslodavac nije rijeio zahtjev u roku iz stava 2. ovog lana.

5. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno
njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.
 lan 84.

1. Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai.

2. Zakonom, aktom poslodavca, odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak i druga

pitanja znaajna za rad arbitrae.

lan 85.

1. U sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja, ugovori o radu prenose se
na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika.

2. Novi poslodavac i zaposlenik mogu otkazati ugovor na nain i u rokovima utvrenim ovim
zakonom.

lan 86.

Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa je tri godine od dana nastanka potraivanja.

c) Zabrana diskriminacije

lan 86.a

1. Diskriminacija zaposlenika moe biti neposredna i posredna.

2. Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje, kojim se lice
koje trai zaposlenje i zaposlenik stavlja u nepovoljniji poloaj u odnosu na druga lica u istoj
ili slinoj situaciji, po nekom od osnova iz lana 6. ovog zakona.

3. Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada se odreenom odredbom,

pravilom ili praksom stavlja ili bi se stavilo u nepovoljan poloaj, u odnosu na druga lica, lice
koje trai zaposlenje te zaposlenik zbog odreene osobine, statusa, opredjeljenja ili uvjerenja
iz lana 6. ovog zakona.

lan 86.b

Ne smatra se diskriminacijom, u smislu lana 6. ovog zakona, pravljenje razlike u odnosu na

prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja, te pruanje posebne zatite odreenim
kategorijama zaposlenika u skladu s ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, podzakonskim
propisom i ugovorom o radu.

lan 86.c

1. Diskriminacija iz lana 6. ovog zakona nije dozvoljena u odnosu na:

a) uslove za zapoljavanje i izbor kandidata za obavljanje odreenog posla;

b) uslove rada i sva prava iz radnog odnosa;

c) obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje;

d) napredovanje u poslu i

e) otkaz ugovora o radu.

2. Odredbe ugovora o radu, kojima se utvruje diskriminacija prema nekom od osnova iz

lana 6. ovog zakona, nitavne su.

lan 86.d

1. Sva lica u postupku zapoljavanja ravnopravna su na osnovu spola.

2. Nije dozvoljen nejednak tretman zasnovan na spolu u postupku zapoljavanja, trajanja

radnog odnosa i otkaza ugovora o radu, osim u sluajevima:

a) ako je normama, pravilima ili praksom mogue opravdati postizanje zakonitog cilja koji je
proporcionalan preduzetim nunim i opravdanim mjerama;

b) uspostavljanja specijalnih veza radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova i

eliminacije postojee neravnopravnosti, odnosno zatite spolova, na osnovu biolokog
odreenja.

lan 86.e

1. Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola te

sistematsko zlostavljanje zaposlenika od poslodavca i drugih zaposlenih (u daljnjem tekstu:
mobing).

2. Uznemiravanje, u smislu stava 1. ovog lana, jeste svako neeljeno ponaanje uzrokovano
nekim od osnova iz lana 6. ovog zakona, koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva
lica koje trai zaposlenje, kao i zaposlenika, a koje izaziva strah ili stvara poniavajue ili
uvredljivo okruenje.

3. Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana jeste svaki neeljeni oblik
verbalnog, neverbalnog ili fizikog ponaanja spolne prirode kojim se eli povrijediti
dostojanstvo lica ili grupe lica, ili kojim se postie takvo djelovanje, naroito kad to ponaanje
stvara zastraujue, neprijateljsko, degradirajue, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

4. Nasilje na osnovu spola predstavlja bilo koje djelo kojim se nanosi ili moe nanijeti fizika,
psihika, seksualna ili ekonomska teta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koja
sputava lice ili grupu lica da uiva u svojim ljudskim pravima i slobodama i javnoj ili
privatnoj sferi ivota.

5. Mobing je specifina vrsta ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie lica
sistematski, u duem vremenskom periodu, psihiki zlostavlja ili poniava drugo lice, s ciljem
ugroavanja njegovog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
6. Poslodavac je duan preduzeti efikasne mjere s ciljem spreavanja nasilja na osnovu spola,
diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi s radom i
mobinga, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposleniku zbog injenice da se alio
na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.

lan 86.f

1. U sluajevima diskriminacije, u smislu odredbe l. 6, 86.c, 86.d i 86.e ovog zakona, lice
koje trai zaposlenje, kao i zaposlenik, moe pokrenuti pred nadlenim sudom postupak za
naknadu tete u skladu sa zakonom.

2. U sluajevima nasilja na osnovu spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja te

mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne moe se tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje
prava na voenje krivinog ili graanskog postupka.

3. Ako sud utvrdi da je tuba iz stava 1. ovog lana osnovana, naredit e poslodavcu da
tuiocu uspostavi i osigura ostvarivanje prava koja su mu uskraena ili da plati odgovarajuu
novanu naknadu.

16. Stavljanje zaposlenika na raspolaganje

lan 87.

1. Zaposlenik moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili u sluaju
kada se Pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugim
sluajevima odreenim zakonom.

2. Ako drugi poslodavac preuzima poslove ukinutog poslodavca, preuzima zaposlenike od

ukinutog poslodavca s danom donoenja odluke o ukidanju i rasporeuje ih na radna mjesta
koja odgovaraju njihovoj strunoj spremi.

3. Ako je Pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, zaposlenik, koji je radio na tom
radnom mjestu, bez javnog oglasa postavlja se na drugo upranjeno radno mjesto koje
odgovara njegovoj strunoj spremi kod drugog poslodavca na istom nivou.

lan 88.

1. Zaposlenik, koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto u skladu sa lanom 87. st. 2. i 3.
ovoga zakona, stavlja se na raspolaganje na vrijeme od:

a) dva mjeseca, do navrenih 15 godina radnog staa;

b) etiri mjeseca, do navrenih od 15 do 25 godina radnog staa;

c) est mjeseci, preko navrenih 25 godina radnog staa.

2. Odluku o stavljanju zaposlenika na raspolaganje donosi poslodavac.

3. Za vrijeme trajanja raspolaganja, zaposlenik ima pravo na plau u visini koju bi ostvario
kao da radi kod poslodavca.

4. Ako zaposlenik na raspolaganju ne bude preuzet od drugog poslodavca, u smislu lana 87.
stav 1., ili ako ne bude postavljen na upranjeno radno mjesto kod drugog poslodavca, u
smislu lana 87. stav 2. ovog zakona, prestaje mu radni odnos, uz otkazni rok od 15 dana.

5. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra se kao vrijeme provedeno u

radnom odnosu.

17. Pravilnik o radu

lan 89.

1. Poslodavac donosi Pravilnik o radu, kojim se ureuje organizacija rada i druga pitanja
znaajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom.

2. O donoenju Pravilnika o radu poslodavac se konsultira sa sindikatom.

3. Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca.

18. Kolektivni ugovor

lan 90.

1. Kolektivni ugovor moe se zakljuiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavaca ili
udruenje poslodavaca.

2. Na strani zaposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat, ili vie
sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie poslodavaca ili udruenje
poslodavaca.

3. Ako je u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie sindikata,

odnosno vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca, o zakljuivanju kolektivnog ugovora
mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci, koji imaju punomo od svakog
pojedinanog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu s njihovim statutom.

4. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanoj formi.

5. Kolektivni ugovor iz stava 4. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH".

lan 91.

1. Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga zakljuile, te prava i

obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim
propisima.
2. Kolektivnim ugovorom ureuju se pravila o postupku kolektivnog pregovaranja.

3. Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su ga zakljuile ili koje su mu naknadno

pristupile.

4. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vre se na nain i po postupku utvrenom za

njegovo donoenje.

19. Reprezentativni sindikat

lan 92.

1. "Reprezentativni sindikat" oznaava sindikat registriran na nivou Bosne i Hercegovine, ili

dva i vie sindikata koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenika jednog
poslodavca u sjeditu poslodavca.

2. Reprezentativni sindikat moe zastupati zaposlenike jednog ili vie poslodavaca.

lan 93.

1. Vijee ministara potvruje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva pravde Bosne

i Hercegovine.

2. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata moe se uloiti alba Sudu
Bosne i Hercegovine.

lan 94.

1. Reprezentativni sindikat zaposlenika, u skladu sa zakonom, ima pravo da:

a) bude konsultiran prije donoenja opeg akta koji se tie radnog statusa i plaa njegovih
lanova;

b) prati da li poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji se tie
radnih odnosa;

c) prijavi svaku povredu propisa iz prethodne take Upravnom inspektoratu;

d) pomae i zastupa zaposlenika na njegov zahtjev u sluajevima povrede njegovih prava ili
disciplinskog postupka ili postupka za naknadu tete.

2. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika sindikata i ostalo,

ureuju se aktima nadlenog organa reprezentativnog sindikata.
20. trajk

lan 95.

Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o trajku i drugim propisima
koji su na snazi, pozvati na trajk i provesti ga s ciljem zatite i ostvarivanja ekonomskih i
socijalnih prava i interesa zaposlenika ako:

a) je sporno pitanje upueno poslodavcu;

b) je istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno pitanje upueno poslodavcu;

c) do toga dana nije dolo do rjeavanja spornog pitanja;

d) je poslodavcu data pismeno obavjetenje o poetku trajka, najkasnije 48 sati unaprijed.

lan 96.

1. Izuzetno od lana 95. ovog zakona, zaposlenik ne moe uestvovati u trajku ako:

a) se radi o zaposleniku s kojim je postignut sporazum da se sporno pitanje rijei arbitraom;

b) se radi o zaposleniku koji je zaposlen u osnovnim slubama ili slubi odravanja.

2. Poslodavac odreuje svoje osnovne slube i slube odravanja nakon konsultacije s

reprezentativnim sindikatima.

lan 97.

1. Ueem u trajku, u smislu lana 95. ovog zakona, zaposlenik ne vri povredu slubene
dunosti.

2. Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih zaposlenika zbog

organiziranja ili uea u trajku, u smislu lana 95. ovog zakona.

3. Zaposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da uestvuje u trajku.

4. Ako se zaposlenik ponaa suprotno lanu 96 stav 1. ovog zakona ili ako za vrijeme trajka,
organiziranog u skladu s lanom 95. ovog zakona, namjerno ili krajnom nepanjom nanese
tetu poslodavcu, ini teu povredu slubene dunosti i na osnovu toga mu se moe dati otkaz
ugovora o radu, bez potivanja otkaznog roka u skladu s ovim zakonom, a poslodavcu je
duan namiriti prouzrokovanu tetu u cjelokupnom iznosu.

IV - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

lan 98.

Upravni nadzor i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vri Ministarstvo pravde
Bosne i Hercegovine, a nadzor nad odredbama ovog zakona koje se odnose na plae i
naknade vri Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
 lan 99.

Zaposlenik, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor davanjem
strunih objanjenja za pojedinanu primjenu pojedinih odredbi ovog zakona od nadlenog
organa i vrenjem inspekcijskog nadzora od Upravne inspekcije.

lan 100.

1. Upravni inspektorat moe:

a) vriti pregled opih i pojedinanih akata, evidenciju i drugu dokumentaciju;

b) sasluati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata;

c) preduzeti i druge mjere i radnje predviene zakonom.

2. O izvrenom pregledu Upravni inspektorat sainjava zapisnik, i na osnovu njega donosi

rjeenje.

3. Protiv rjeenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposlenik mogu uloiti albu

Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana od prijema rjeenja.

4. Odluka Ministarstva iz prethodnog stava je konana i obavezujua, ali protiv nje se moe
podnijeti tuba Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.

lan 101.

1. Upravni inspektorat obavijestit e poslodavca i zaposlenika o svakoj povredi propisa

donesenih na osnovu ovog zakona.

2. Upravni inspektorat moe dati poslodavcu i zaposleniku preporuke za ispravljanje povrede

iz stava 1. ovog zakona.

3. Ako poslodavac ili zaposlenik ne ispravi povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti
sudski postupak kod Upravnog odjela Suda Bosne i Hercegovine, ili nadlene institucije ili
organa.

V - KAZNENE ODREDBE

lan 102.

1. Ako zakonom nije drugaije propisano, novanom kaznom u iznosu od 800 KM do 3.000
KM kaznit e se poslodavac za prekraj, ako:

a) stavlja u nepovoljniji poloaj lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, od zaposlenika
(lan 6.);

b) primi u radni odnos lice, suprotno utvrenoj proceduri ili opim i posebnim uslovima i
ogranienjima (l. 8., 10. i 11.);

c) zakljui ugovor o radu, koji ne sadri podatke propisane u lanu 12. ovoga zakona;
d) uputi zaposlenika na rad u inozemstvo bez propisanih uslova (lan 13.);

e) od zaposlenika trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (lan 14.);

f) postupa suprotno lanu 15. ovoga zakona;

g) sklopi ugovor o radu sa zaposlenikom u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju
duem od 40 sati sedmino (lan 19.);

h) uvede prekovremeni rad kada to nije dozvoljeno, ili ne obavijesti nadleni organ o
uvoenju prekovremenog rada (lan 21.);

i) zaposleniku ne omogui pravo koritenja godinjeg odmora, ili mu plati naknadu na ime
neiskoritenog godinjeg odmora (lan 29.);

j) ne potuje utvrena prava ene za vrijeme trudnoe i porodiljskog dopusta i prava roditelja
za vrijeme trajanja roditeljskog odsustva (lan od 34. do 43.);

k) otkae zaposleniku ugovor o radu suprotno lanu 44. ovog zakona;

l) ne vrati zaposlenika na poslove na kojima je radio prije nastupanja nesposobnosti za rad ili
na druge odgovarajue poslove (lan 45. stav 2.);

m) zaposleniku ne ponudi druge poslove (lan 46. stav 1.);

n) otkae ugovor o radu zaposleniku suprotno lanu 47. ovog zakona;

o) postupi suprotno lanu 52. ovog zakona;

p) zakljui ugovor o radu s pripravnikom na period dui od roka utvrenog u lanu 54. stav 3.
ovog zakona;

r) ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pisanoj formi (lan 55.);

s) donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika suprotno lanu 71. i 88.;

) zaposleniku otkae ugovor o radu bez propisanog otkaznog roka (lan 79.);

t) ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz lana 80. stav 1. ovog zakona;

u) zaposleniku onemogui pravo na trajk (lan 95.);

v) zaposlenika stavi u nepovoljniji poloaj zbog organiziranja ili uea u trajku (lan 97.
stav 2.).

2. Ako zakonom nije drukije propisano, novanom kaznom u iznosu od 300 KM do 800 KM
kaznit e se odgovorno lice kod poslodavca ako uini prekraj iz stava 1. ovog lana.
VI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 103.

1. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona:

a) svi poslodavci duni su osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvruju nepovoljniji

uslovi pod kojima se zasniva radni odnos od uslova predvienih ovim zakonom;

b) svi poslodavci, koji nisu nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama
Bosne i Hercegovine, u svojim pravilnicima duni su utvrditi radna mjesta na kojima e
zaposliti zaposlenike.

2. U roku od 90 od dana stupanja na snagu ovog zakona:

a) svaki poslodavac duan je ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod uslovima
koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod kojima je radni odnos zasnovan, osim ako
odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugaije ureena;

b) svi poslodavci koji nisu nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama
Bosne i Hercegovine e, naroito, ponuditi ugovor:

1) na neodreeno vrijeme zaposleniku koji se nalazi na radnom mjestu utvrenom u stavu 1.

taka b) ovog lana,

2) na odreeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom

mjestu iz stava 1. taka b) ovog lana, a trenutno je zaposlen po ugovoru o radu na odreeno
vrijeme, a ako je takav zaposlenik u neprekidnom radnom odnosu po ugovoru o radu na
odreeno vrijeme koji traje due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi
ugovor o radu na neodreeno vrijeme,

3) na odreeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleniku koji se nalazi na radnom

mjestu iz stava 1. taka b) ovog zakona, a trenutno obavlja poslove po ugovoru o obavljanju
povremenih i privremenih poslova u neprekidnom trajanju due od dvije godine kod
poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme.

3. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pruanju usluga ovaj zakon nee imati
utjecaja.

4. Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o radu, prestaje mu radni
odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na zakljuivanje.

5. Zaposlenicima koji se stavljaju na raspolaganje, otkazuje se ugovor o radu u skladu s

odredbama ovog zakona.

6. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio

poslodavac nije u skladu sa stavom 2. ovog lana, moe pred Sudom Bosne i Hercegovine
osporiti valjanost ponude poslodavca u roku od trideset dana od dana prihvaanja ponude.
 lan 104.

1. Do donoenja zakona Bosne i Hercegovine kojima se propisuje zdravstvena zatita

zaposlenika, penziono i invalidsko osiguranje i druge vrste socijalne zatite zaposlenika
primjenjivat e se zakoni i drugi propisi entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine prema
mjestu prebivalita zaposlenika.

2. U sluaju da zakoni i drugi propisi entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine na

razliit nain reguliraju pitanje prava po osnovu porodiljskog i roditeljskog odsustva, Vijee
ministara svojom odlukom uredit e ovo pitanje na jedinstven nain, i to tako to e se
primjenjivati rjeenja onog nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini koja su najpovoljnija za
korisnice ovog prava. Sredstva potrebna za ovo osigurat e se u budetu institucija Bosne i
Hercegovine.

3. Na pitanja koja se odnose na radnu knjiicu primjenjivat e se propisi entiteta i Brko

Distrikta Bosne i Hercegovine, kojima se ureuje sadraj, postupak izdavanja, nain
upisivanja podataka, postupak zamjene, izdavanje nove radne knjiice, nain voenja registra
izdatih radnih knjiica, oblik i nain izrade, te druga pitanja predviena propisom o radnoj
knjiici.

4. Na dan kada pone raditi, zaposlenik predaje radnu knjiicu poslodavcu, o emu
poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu.

5. Na dan prestanka ugovora o radu poslodavac je duan vratiti zaposleniku radnu knjiicu, a
zaposlenik vraa poslodavcu potvrdu iz stava 3. ovog lana.

6. Vraanje radne knjiice iz stava 4. ovog lana ne moe se uslovljavati potraivanjima koje
poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.

7. Osim radne knjiice iz stava 4. ovog lana, poslodavac je duan zaposleniku vratiti i druge
dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i duini trajanja
radnog odnosa, u koju se ne mogu unositi podaci koji bi zaposleniku oteali zakljuivanje
novog ugovora o radu.

lan 105.

1. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

2. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o osnovnim pravima iz radnog
odnosa ("Slubeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Slubeni list
SRBiH", broj 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zkona.

Slubeni glasnik BiH broj 7/05

lan 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH".
**

Slubeni glasnik BiH broj 48/05

lan 4.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

***

Slubeni glasnik BiH broj 60/10

lan 43.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

****

Slubeni glasnik BiH broj 32/13

lan 8.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
BiH".