Naziv studija Hrvatski jezik i knjievnost (preddiplomski)

Naziv kolegija Hrvatska knjievnost 19. stoljea

Status kolegija Obvezni
Godina 1. Semestar 4.
ECTS bodovi 5
Nastavnik doc. dr. sc. Kornelija Kuva-Levai
e-mail klevac@unizd.hr
Tijekom nastave konzultacije se odravaju srijedom od 14 do 16
vrijeme konzultacija sati. U razdoblju ispitnih rokova (u veljai, lipnju i rujnu)
konzultacije se odravaju srijedom od 10 do 12 sati.
Suradnik / asistent Ana Vulelija, mag. philol. croat.
e-mail avulelija@unizd.hr
vrijeme konzultacija
Mjesto izvoenja nastave Odjel za kroatistiku i slavistiku, dvorana 241
Oblici izvoenja nastave Predavanja, seminari, konzultacije
Nastavno optereenje
2+2
P+S+V
Redovito praenje studentske aktivnosti na nastavi, kolokviji,
Nain provjere znanja i
pisanje seminarskog rada, prezentacija seminara pred kolegama,
polaganja ispita pismeni ispit, usmeni ispit
U prvom tjednu
U zadnjem tjednu
Poetak nastave ljetnog semestra, Zavretak nastave ljetnog semestra
prema rasporedu
1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Kolokviji
8. tjedan 15. tjedan / /
1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Ispitni rokovi
lipanj rujan izvanredni rokovi
Nakon odsluanih predavanja, seminara i ispunjenih zadataka
studenti e moi:

- nabrojati i kronoloki poredati stilske formacije u

hrvatskoj knjievnosti 19. stoljea

- imenovati najznaajnije hrvatske knjievnike 19. stoljea i

svrstati ih u pripadajuu stilsku formaciju

- prepoznati strukturalne elemente karakteristine za knjievni

tekst pisan u romantizmu, protorealizmu, realizmu ili
modernizmu

- objasniti drutvene uzroke nastanka hrvatskog narodnog

Ishodi uenja preporoda, njegove knjievne i kulturoloke temelje i
utjecaj na razvoj hrvatske knjievnosti

- objasniti razliku pojmova hrvatska preporodna

knjievnost i knjievnost romantizma

- interpretirati tekstove hrvatskih knjievnika 19. stoljea s

obzirom na pojedinane stilske, sadrajne i ideoloke
osobitosti kao i osobitosti razdoblja

- usporediti razvoj hrvatske knjievnosti 19. stoljea s

razvojem europskih knjievnosti

- napisati struan rad iz podruja koje obuhvaa sadraj

 kolegija

Preduvjeti za upis
Prikaz povijesnog razvoja hrvatske knjievnosti 19. stoljea s
najvanijim autorima i njihovim opusima te stilovima, pravcima i
modelima hrvatske knjievnosti od hrvatskog narodnog
preporoda, preko protorealizma i realizma do zaetaka moderne.
Cilj je upoznati studente s razvojem hrvatske knjievnosti 19.
stoljea u konstituiranju nacionalnog identiteta i kulure, i to u
kontekstu s paralelnim drutvenim i knjievnopovijesnim
zbivanjima u ostalim europskim zemljama.
Sadraj kolegija
Knjievnici: Stanko Vraz, Petar Preradovi, Ivan Maurani,
Dimitrija Demeter, Matija Maurani, Antun Nemi, Dragojla
Jarnevieva, Janko Jurkovi, Luka Boti, Mato Vodopi, Franjo
Markovi, August enoa, Rikard Jorgovani, Ante Kovai,
Eugen Kumii, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak, Ksaver andor
Gjalski, Josip Eugen Tomi, Fran Maurani, Silvije Strahimir
Kranjevi, Jagoda Truhelka, Marija Juri Zagorka, Janko
Leskovar, Antun Gustav Mato, Ivo Vojnovi
Miroslav icel, Povijest hrvatske knjievnosti knj. I. Od Andrije
Kaia Mioia do Augusta enoe (1750.-1881.) (poglavlja od
ilirizma do enoe)
Obvezna literatura
Miroslav icel, Povijest hrvatske knjievnosti knj. II. Realizam,
Zagreb, 2005.

Vinko Brei, Hrvatska knjievnost 19. stoljea, Zagreb, 2015.

Ivan Bokovi, Knjievnost neoklasicizma i romantizma, Split,

2007. (od 48. do 161. str.)
https://www.ffst.unist.hr/images/50013807/Boskovic_hknr.pdf

Milorad ivanevi - Ivo Frange: Ilirizam. Realizam. (Povijest

hrvatske knjievnosti, knj, 4, Zagreb, 1975.)

Miroslav icel, Hrvatska knjievnost 19. i 20. stoljea, Zagreb,

1997. (poglavlja posveena ilirizmu i realizmu)

Slavko Jei, Hrvatska knjievnost od poetaka do danas (1100.-

Dopunska literatura 1941.), Zagreb, 1944; 1993.;

Ivo Frange, Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb Ljubljana,

1987.

Dubravko Jeli, Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1997.;

Dubravko Jeli, Hrvatski knjievni romantizam, Zagreb, 2002.

Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti,

Zagreb, 2004;

Dunja Detoni-Dujmi, Ljepa polovica knjievnosti, Zagreb, 1998.

 Ante Frani, Hrvatski putopisi romantizma, 1983.

Ante Stama, udni ljudi Augusta enoe. U: Rasprave i eseji o

hrvatskoj knjievnosti, Rijeka, 1997.

Nikola Batui, Hrvatska drama 19. stoljea, Zagreb, 1981.;

Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od poetaka do kraja

devetnaestog stoljea, Zagreb, 1994.

Nemec, Kreimir. 1992. enoina koncepcija povijesnog romana.

Umjetnost rijei 36. (2), str. 155-164.

Nemec, Kreimir. 1998. Poetika hajduko-turske novelistike. U:

Dani hvarskoga kazalita(24), Hrvatska knjievnost u doba
preporoda (ilirizam, romantizam),str. 112-123.

Zvjezdana Rados, Hrvatska knjievnost u Zadru (19. st.), Zadar,

2007.

Marina Protrka, Stvaranje knjievne nacije. Oblikovanje kanona u

hrvatskoj knjievnoj periodici 19. stoljea. FF Zagreb, 2008.

https://archive.org/details/StvaranjeKnjievneNacije

icel, M. Polemike o realizmu i naturalizmu u hrvatskoj

knjievnosti. u Dani hvarskog kazalita: Graa i rasprave o
hrvatskoj knjievnosti i kazalitu., Vol. 26 (2001) 1

Pavlii, Pavao, Kojoj knjievnoj vrsti pripada Smrt Smail-age

engia? Umjetnost rijei : asopis za znanost o knjievnosti, 35
(1991), 3 ; str. 187-201.

Tomasovi, Mirko. 2003. Neopetrarkizam i repetrarkizam u

hrvatskom romantizmu, Forum, 42 (2003) 13, str. 331346.

Partyka, Maria Dabrowska.1984. Projekcija itaoca u enoinu

romanu. Umjetnost rijei 28., br. 4., str. 305-313.

Kornelija Kuva-Levai, Mo i nemo fantastike, Knjievni krug

Split, 2013.

Kornelija Kuva-Levai, Motivi ranih majinskih praksa unutar

konstrukcije knjievnih ideologema (J. E. Tomi, Melita, 1899. i
Mara vel-Gamirek, Mati, 1942.). U: Bosanskohercegovaki
slavistiki kongres, Zbornik radova, knjiga 2. 2 (2012) ; 303-318

Kornelija Kuva-Levai, Porodni peat mitsko konstituiranje

glavnog enskog lika u priama Dragojle Jarnevieve i Vesne
Bige. U: Umjetnost rijei : asopis za znanost o knjievnosti. 1-2
(2011) ; 15-31

Lektira u prvom dijelu popisa (do crte) ulazi u prvi kolokvij, a u

Lektira drugom dijelu u drugi.
Poezija Stanka Vraza. Izabrati i u dnevniku itanja obraditi 5
pjesama iz bilo koje edicije sabranih djela.

Poezija Petra Preradovia. Izabrati i u dnevniku itanja obraditi 5

pjesama.

Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia

Proitati jedan od navedenih preporodnih putopisa:

Stanko Vraz, Put u gornje strane u: Dubravko Horvati, Hrvatski

putopis, K. Kreimir, Zagreb, 2002.

Matija Maurani, Pogled u Bosnu, (u: Izabrana djela, Pet stoljea

hrvatske knjievnosti, knj. 32., Zg, 1965.)

Antun Nemi, Putositnice, (u: Izabrana djela, Pet stoljea

hrvatske knjievnosti, knj. 34., Zg, 1965.)

Dimitrija Demeter, Teuta, Grobniko polje (izabrati jedno djelo) i

jednu pripovijetku (Ivo i Neda ili Otac i sin)

Mirko Bogovi, Frankopan, ilo za ognjilo(izabrati jedno djelo)

Janko Jurkovi, Pavao uturi

Adolfo Veber Tkalevi, Nadala Bakarka

Ivan Perkovac, Stankovaka uiteljica

Dragojla Jarnevi: Dnevnik (izbor iz edicije Stoljea hrvatske

knjievnosti, proitati jedno poglavlje)

Luka Boti: Bijedna Mara

Mate Vodopi, Tuna Jele

________________________________________________________

August enoa, Zlatarovo zlato ILI Seljaka buna, Prosjak Luka ILI
Branka, Vjeni id u Zagrebu, Povjestice (izabrati jednu: Kugina
kua, Postolar i vrag), izbor iz Zagrebulja (1 feljton)

Eugen Kumii, Zaueni svatovi, Olga i Lina

Kranjevi, Silvije Strahimir, Poezija, iz Izabranih djela, Stoljea

hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1996. Obraditi 5 pjesama.

August Harambai, uro Arnold, Jovan Hranilovi obraditi po 1

pjesmu.

Josip Eugen Tomi, Melita, Novi red (drama)

K. . Gjalski, Pod starim krovovima (izabrati 1), Janko Borislavi

Fran Maurani, Lie

 Ante Kovai, U registraturi, Fikal ILI Baruniina ljubav

Ladanjska sekta ILI Zagorski udak ILI Ljubljanska

katastrofa

Josip Kozarac, Mrtvi kapitali, Slavonska uma (1 prema izboru)

Tena, Oprava, Mira Kodolieva (1 prema izboru)

Rikard Flieder Jorgovani, Ljubav na odru

Jagoda Truhelka, Plein air

Marija Juri Zagorka, Roblje

Janko Leskovar, Misao na vjenost ili A. G. Mato, Mo savjesti

Josip Draenovi, Crtice iz primorskog malograanskog ivota

(izabrati jednu)

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii, Pavao egota

Pripovijesti: U glib, Iz velegradskog podzemlja

Ivo Vojnovi, Psyche, Ekvinocij

Izbor iz hrvatske knjievne kritike realizma (edicija Pet stoljea

hrvatske knjievnosti) PROITATI I OBRADITI DVA TEKSTA
KNJIEVNIH KRITIARA

Izvjee o izvedenoj nastavi, studentske ankete

Nain praenja kvalitete
Nazonost na predavanjima i seminarima min. 70%, izvreni zadatci
koji se budu davali tijekom nastave, oba kolokvija rijeena s
minimalno 20% tonih odgovora. Ispravno napisan, izloen i predan
Uvjeti za dobivanje seminarski rad (pisana verzija predaje se najkasnije u zadnjem
potpisa tjednu nastave).
NAPOMENA: Student koji se ne pojavi u terminu predvienom za
njegovo izlaganje automatski gubi pravo na potpis. Obveza izlaganja
seminara nee se nadomjetati drugim zadacima.
Predavanja 1,5 bod (45 sunanih sati)
Kolokviji (2) 1 bod (oba kolokvija rijeena s min. 60% tonih
odgovora zamjenjuju pismeni ispit i boduju se umjesto njega)
Nain bodovanja Seminarski rad 1 bod
kolokvija/seminara/vjebi Pismeni ispit (ili kolokviji) 1 bod
/ispita Usmeni ispit 1 bod
Domae zadae 0,5 bodova

Nain formiranja
Aktivnost na nastavi (rjeavanje postavljenih zadataka) 20%
konane ocjene (udjel
Seminarski rad (pisanje i prezentacija) 20%
pojedinog elementa u Kolokviji (ili) pismeni ispit 40%
cjelokupnoj ocjeni) Usmeni ispit 20%
Studenti tijekom semestra izlaze na dva kolokvija. Svi moraju
Napomena zadovoljiti 20% tono rijeenih odgovora za dobivanje potpisa.
Studenti koji poloe kolokvije s min. postotkom od 60%,
 oslobaaju se pismenoga ispita. U tom sluaju izlaze samo na
usmeni ispit. Studenti koji tijekom nastave pokau iznimnu
aktivnost (za koju je potrebno vie od 30 sati) i poloe oba
kolokvija, mogu dobiti mogunost oslobaanja od usmenog
ispita.

Konana ocjena formirat e se na temelju ostvarenog uspjeha u

svim elementima ocjenjivanja koji su gore navedeni. Svi elementi
ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.

VANA NAPOMENA: Student koji nakon pismenog ispita tri puta

padne usmeni, duan je ponovno polagati pismeni ispit.

Nastavne teme-predavanja
Red.
Datum Naslov Literatura
br.
Upoznavanje sa sadrajem kolegija. Poetci novije
hrvatske knjievnosti. Hrvatski narodni preporod. - izabrane pjesme
1. Ilirski pokret. Ilirizam, ilirsko ime. Ilirizam i Ljudevita Gaja i
kroatizam. Ljudevit Gaj. Novine horvatzke i Danica. Antuna Mihanovia
Antun Mihanovi. Janko Drakovi.
Okuavanje u razliitim knjievnim vrstama -
Ljudevit Farka Vukotinovi. Dramsko stvaralatvo
- ulomci iz
Dimitrija Demetra. Poema Grobniko polje.
Grobnikog polja i
Zaokupljenost povijesnom tematikom. Ivan Teute
2. Kukuljevi Sakcinski. Vanost putopisne - izbor pjesama I. K.
knjievnosti u preporodu. Sakcinskog (vidi:
Bokovi, 2007.)

Stanko Vraz i osnivanje Kola, 1842. Pjesnik,

kritiar, putopisac, prevoditelj. Preporodna gibanja - Izbor iz pjesnitva
Stanka Vraza (vidi:
u Dalmaciji. asopis Zora dalmatinska.
isto)
3. Preporodne pjesnikinje (Ana Vidovi, Dragojla - izbor tekstova
Jarnevieva, Jagoda Brli). pjesnikinja
preporoda

Razvoj poezije nakon S. Vraza. Proimanje

klasicizma i romantizma u hrvatskoj poeziji - izbor iz poezije P.
Preradovia
narodnog preporoda. Romantiar - Petar
- izbor iz
4. Preradovi. Patriotizam, refleksivnost, misticizam. Mauranieve
Ivan Maurani. Individualizam i kolektivizam. poezije i Smrti
Smail-age engia

Druga polovica 19. stoljea u Europi i Hrvatskoj.

Bachov apsolutizam i zamiranje preporodnih - pregled asopisa
gibanja. Mirko Bogovi. Pjesnik, dramatiar, Neven, analiza
urednik asopisa Neven. Proza i knjievna kritika u izabranih tekstova i
5. doba hrvatskog narodnog preporoda. Hrvatski tendencija urednika
preporodni putopisi. S. Vraz, Matija Maurani, - ulomci iz
preporodnih
Antun Nemi.
putopisa
 Razvoj novele u preporodno doba i nakon
Bachova apsolutizma. Vukotinovi, Sakcinski,
Demeter, Bogovi, Tkalevi. Povijesne novele.
Kukuljevievo uvoenje aktualne tematike. Poetci Ivan Kukuljevi Sakcinski,
6. psiholoke novele. Dragojla Jarnevieva. Dva Slavena
Pripovijesti. Dnevnika proza. Pojava knjievnih
poetnika: Janko Jurkovi, Luka Boti, Vladimir
Nikoli.

Razvoj hrvatske knjievnosti za vrijeme i nakon

Bachova apsolutizma. 50-te i 60-te godine u
Hrvatskoj. Knjievnost u funkciji konstituiranja
moderne nacije. Mlada generacija knjievnika
okupljeni oko pravaa. Djelovanje triju literarnih
Dragojla Jarnevi,
generacija. 1. generacija poela stvarati za Povodkinje pod gradom
7. vrijeme preporoda: Jarnevieva, Bogovi, Grgo Ozljom (Domorodne poviesti,
Marti, Ivan Frano Juki. 2. generacija poinje u 1843.)
jeku apsolutizma: Luka Boti. Motiv vjerske
tolerancije. Neven, Kolo.

Trea knjievna generacija ulazi potkraj

apsolutizma. V. Korajac, B. Lorkovi, I. Perkovac, V. Korajac, Auvergnanski
M. Kraljevi. Nae gore list. Predenoina i enoina senatori (moe i izbor iz
generacija. Pokuaji romana prije enoe. M. Antologije hrvatskog humora
8. Kraljevi. A. Nemi. D. Jarnevieva iskustvo : zlatna knjiga humoristike i
ene. Ivan Krstitelj Tkali. Pripovijesti Mate satirike knjievnosti kroz
est stoljea / odabrao i
Vodopia.
priredio Fadil Hadi, 1999.)

Protorealizam u hrvatskoj knjievnosti. enoino

doba. Vanost Matice hrvatske za razvoj
knjievnosti. asopis Vijenac. Franjo Markovi.
enoin programatski lanak Naa knjievnost, enoina knjievna kritika
9.
1865. Polemike mladog enoe. Urednik Vijenca (izbor tekstova)
1874-1881. enoino pjesnitvo. Povjestice.

enoina popularizacija romana. Model povijesnog enoa, Seljaka buna.

romana A. enoe. Feljtonistika. Kritika. Praki (Posveta, I., III., IV.,VI.)
10.
listovi. Zagrebulje. O hrvatskom kazalitu. enoini
romani i pripovijesti iz suvremenog ivota. enoa, Prijan Lovro
Hrvatski realizam. Pisci nakon enoe. Josip Eugen
Tomi. Nastavljanje na enou: povijesna i
suvremena tematika. Tomiev kazalini rad. Ferdo
Kritiki lanci o hrvatskom
Beci. Eugen Kumii i borba za naturalizam.
11. romanu (Hrvatska knjievna
Knjievna polemika. Kumiiev lanak O romanu. kritika II)
Sukob kritiara: Josip Pasari i Janko Ibler. Prodor
regionalnih motiva u hrvatsku knjievnost.

Mijeanje romantiarskih, realistikih, Izabrani tekstovi R.

F. Jorgovania, J.
12. naturalistikih i modernistikih tendencija pri kraju
Leskovara
stoljea. Rikard Flieder Jorgovani prvi hrvatski Odlomci iz romana
 fantastiar. Razvoj fantastinoga anra (J. U registarturi
Leskovar, A. G. Mato) Ante Kovai. Bulevarski
roman. Travestija. Kovaieva feljtonistika,
pripovijesti i romani. U registraturi, 1888.
zabranjeni roman.

Otpor knjievnika khuenovskoj Hrvatskoj. Josip

Kozarac, Pripovijesti i romani J. Kozarca. K. . Odlomci romana V. Novaka
Gjalski. Tematika propadanja plemstva. Vjenceslav Posljednji Stipanii
13.
Novak. Knjievni asopisi druge polovice 19. st. Odlomci pripovijedaka J.
Kozarca

Pjesnici realizma. Poezija Silvija Strahimira

Kranjevia. Razvoj dramske knjievnosti na kraju Izbor iz poezije S. S.
14. stoljea. Poetci tzv. enskog pisma. Jagoda Kranjevia, I. Vojnovi,
Truhelka i M. J. Zagorka. Ekvinocij (izbor)

Hrvatska knjievna kritika u razdoblju realizma.

Kraj 19. stoljea putem prema Moderni. Krenje Po jedna pripovijetka svakoga
15.
realistikih konvencija. Janko Leskovar, Rikard od spomenutih autora.
Flieder Jorgovani, A. G. Mato.

Seminari (Napomena: U popisu se nalaze okvirne teme koje e se obraivati na satima seminara.
Tone naslove svojih pojedinanih tema studenti e dobiti na prvom satu seminara)
Red.
Datum Naslov Literatura
br.

Govor M. Krlee 1966. na savjetovanju u Zagrebu o 130.

obljetnici Hrvatskog narodnog preporoda
1.
Gledanje filma, ustvrivanje osnovnih stavova M.
Krlee, rasprava. Podjela tema za seminarske
radove. Upute o pisanju i izlaganju radova.

Preporodna poezija. Poetike osobitosti hrvatske

preporodne poezije s obzirom na tendencije u
europskom romantizu. Poezija Lj. Gaja i S. Vraza.
2.
Diletantizam ili estetske vrijednosti?
itanje tekstova, izlaganja studenata, rasprava.

Ivan Maurani. Petar Preradovi. Pjesnikinje

hrvatskog narodnog preporoda. itanje tekstova,
3.
izlaganja studenata, rasprava.

Preporodna proza. Pripovijetke i novele u

almanahu Iskra 1844. Klasifikacija tekstova i
4. uoavanje osnovnih fabularnih kliea.
Rad na tekstovima.
itanje tekstova, izlaganja studenata, rasprava.
Putopisi preporoda (S. Vraz, M. Maurani, A.
Nemi) Prvi knjievni kritiar Stanko Vraz.
5.
Izlaganja o Mirku Bogoviu. itanje tekstova,
rasprava.
Hajduko-turska novelistika u postpreporodno
doba. Puki igrokaz. Izlaganja studenata. itanje
6.
tekstova, rasprava.
 Preporod u Dalmaciji. Luka Boti. Preporoditelj iz
BiH fra Grgo Marti. Dnevnika
7.
protofeministika proza D. Jarnevi.
itanje tekstova, izlaganja studenata, rasprava
Primjere ispitnih pitanja iz
8. 1. kolokvij prolih godina studenti e
dobiti ranije tijekom nastave.
Miroslav Kraljevi, Mato Vodopi. Poetike
9. odrednice hrvatskog protorealizma. itanje
tekstova, studentska izlaganja.
Kritiki i poetski tekstovi A. enoe. itanje
tekstova, studentska izlaganja.Izlaganja o
10. enoinim povijesnim romanima, romanima iz
suvremenog ivota i feljtonima. Rasprava o pojmu
enoino doba.
Josip Eugen Tomi, Eugen Kumii. itanje
11. tekstova, studentska izlaganja.

Ante Kovai, Rikard Flieder Jorgovani. Janko

Leskovar. A. G. Mato. Poetci moderne hrvatske
12.
fantastike. Izlaganja i rasprave.

13. Josip Kozarac, K. . Gjalski, Vjenceslav Novak

Silvije Strahimir Kranjevi. Hrvatska drama druge
14.
polovice 19. st. Ivo Vojnovi.
Primjere ispitnih pitanja iz
2. kolokvij
15. prolih godina studenti e
dobiti ranije tijekom nastave.

Nastavnik:

Izv. prof. dr. sc. Kornelija Kuva-Levai

Zadar, veljaa, 2017.