Professional Documents
Culture Documents
Semantika Jezici U Kontaktu PDF
Semantika Jezici U Kontaktu PDF
Tomislav Ladan: Rijei. Znaenje, uporaba, podrijetlo. ABC naklada, Zagreb, 2000.
Lj. ari: Antonimija u strukturi jednojezinih rjenika, Filologija, 22-23, 1994, str.
269-274.
A. tambuk: Metafora kao sredstvo znanstvene komunikacije, Jezik i komunikacija,
Zbornik radova, Zagreb 1996, str. 308-314.
Zadaci kolegija:
- pravilno tumaiti semantike pojave,
- ovladati terminologijom,
- prepoznati i analizirati semantike pojave unutar jezikih jedinica,
- primijeniti teorijske spoznaje na konkretna pitanja,
Semantiki odnos izmeu dvaju ili vie leksema koji pripadaju istoj vrsti rijei,
imaju razliit izrat, a isti sadraj.
Sinonimi su leksemi koji u svom sastavu tj. semantikom sadraju imaju isti ahisem i
barem jedan isti sem ili vie istih semova.
Prema zamjenljivosti:
1. bliskoznanice
2. istoznanice
Primjeri:
ranga erpa; pekir runik; paradajz rajica; biciklo kota; bespravno
nezakonito; krt stisnut; trenutak as momenat; tunjava obraun (fiziki);
narod puk; ugao kut oak; kolegica drugarica prijateljica; cura djevojka
djeva enska; taman mraan; tenja tendencija, tuga alost; jezikoslovlje
lingvistika; ljekarna apoteka...
Frazeoloka sinonimija je pojava gdje se jednom frazemu u jeziku pridruuje
njegov parnjak frazem - po istom znaenju.
- krasti Bogu dane sinonim: brojiti vrane, izvrnuti sve etiri u zrak;
- ne vidi se prst pred okom sinonim: ne vidi se prst pred nosom i sl.
-
Antonimija
Antonimija je leksiko-semantika pojava izmeu dvije rijei koje imaju suprotna
znaenja, a rijei u takvom odnosu nazivamo antonimima.
Da li je ta suprotnost potpuna?
Primjeri;
Sit gladnu ne vjeruje. (antiteza)
Znam da nita ne znam. (paradoks)
U njega je blesava pamet. (oskimoron)
Jer pred smrt osjeamo da nam dva anela sjede na ramenu i zapisuju naa zla i
dobra djela.
Selimovi, Dervi i smrt
Halimaa je zahvatio skupa, baca u vis po punu lopatu, gore ostajao bije roj pljeve,
lovio niz vjetar, a dolje padao krupan jeam.... sa svakim zamahom zalepra rukav od
koulje bijel na crnoj ruci Halimainoj.
amil Sijari, Bihorci
Suprotnost moe biti izraena prefiksima: nad-, pod-, od-, iza-, u-, iz-, ne-, a-,
bez-, raz-, itd.
1. OPEJEZIKE
- prepoznatljivi i bez konteksta;
2. KONTEKSTUALNI
- pepoznatljivi kao antonimi samo u odreenom kontekstu, a izvan njega to
nisu, kao npr. tvari due kod Selimovia.
1. STEPENOVITI
- su oni antonimi koji izmeu dva antonimska lana mogu imati trei lan, tj.
izmeu dva antonima moe postojati jedna srednja vrijednost.
Ovi antonimi se obino mogu komparirati.
2. NESTEPENOVITI (binarni)
Npr. iv . mrtav
3. OBRATNI ANTONIMI
- neki lingvisti navode i ovu treu vrstu antonima;
- njima se moe izrei obratan sadraj, ali onda drugim antonimskim parom
obremo red rijei.
Npr. ispred iznad (drugi antonimski par rijei ispred je rije iznad, ukoliko je u
reenici upotrijebljen prvi antonimski par i jedan red rijei, taj isti red rijei emo
obrnuti i upotrijebiti adekvatan antonimski par date rijei ispred, pa emo u sljedeoj
reenici imati primjer sa IZNAD.
- djeak djevojica;
- muko ensko;
- ena mu;
Homonimija
U homonimiji postoje dva leksema, odnosno dva izraza i dva sadraja dok kod
polisemije imamo jedan izraz i jedan sadraj koji ima nekoliko znaenja koja u
izvedena iz osnovnog. Npr. leksem gnijezdo ima osnovno i izvedeno znaenje:
1. nastamba koju prave ptice,
2. preneseno dom, kua,
Hiponimija
itala sam o ivotu leptira jednodnevnika kad izie iz ahure taj mali INSEKT
trai samo da se rasplodi.
Hifzi Bjelavac, Hazar
INSEKT - hiperonim
Komarac
Leptir
Muha HIPONIMI SVI zajedno se zovu - KOHIPONIMI
Osa
Pela
Hiperonim i hiponim stoje u odnosu tzv. ukljuenosti ili inkluzije, tj. u hijerarhijskom
odnosu. Dok je kod hiponima rije o linearnom odnosu.
1. hiperonimija
Jedna rije oznauje odreenu vrstu onoga to je oznaeno drugom rijei.
Npr. panijel je hiponim od pas, a pas je hiperonim od panijel.
Hiponimi podreeni pojmovi
Hiperonimi nadreeni pojmovi
2. Meronimija
Jedna rije oznauje dio druge rijei.
Npr. aka je meronim od ruka.
Ruka je meronim od tijelo.
3. Holonimija
Oznaava odnos cjeline prema dijelovima.
Npr. Stablo je holonim od kora, grana, list.
Meronimi: holonimi:
Oi, usta, nos, ui lice
Mi, tastatura raunar
Glava, ruke, noge tijelo
HIPONIMIJSKI NIZ
Ovaj niz strukturiran je tako da svaka rije ima manje znaenje, a iru primjenljivost
od prethodne. (galija, jedrenjak, laa, plovilo)
HOMONIM
HOMOGRAFI
Ja sam sam.
sam enkl. oblik
sam bez igdje ikoga, bez drutva
HOMOFONI
POTPUNI HOMONIMI
(zanemarimo da postoji i trei oblik i znaenje kosa kao npr. kosa crta.. gdje se
razlikuje po prozodijskim znaajkama i ne moe se u gornjem sluaju smatrati
potpunim homonimom sa nekom od dvije navedene rijei)
POLISEMIJA
ENA
Sam oblik rijei nije od presudne vanosti za znaenje, dokazuje nam to kad se
rije sredi iz jednog jezika u drugi (jeziko posuivanje zadobiva potpuno nova
i najnevjerovatnija znaenja.
Linija
Itd.
IKONINOST I ARBITRARNOST
A- k u a;
B- objekt stanovanja;
C- konkretna kua kao objekat, npr. moja kua
Veza izmeu fonema i predmeta izvan jezike zbilje je potpuno proizvoljna, tj.
arbitrarna.
Konj (bos)
Pferd (njem.)
Saval (franc)
Hors (engl)
(kod ovih naziva nema nikakve dodirne take u etiri razliita jezika)
Nekakvu vezu izmeu fonema i predmeta izvan jezike zbilje pokazuju onomatopeje
jer imaju posebno stvoren oblik koji oponaa zvuk iz prirode, no i to je u velikoj mjeri
proizvoljno.
Bum (bos)
Bang (engl)
Peng (njem)
Pum (panj)
(pucanj pitolja)
Vau-vau (bos)
Jau-jau (panj)
Wung-wung (kineski)
Haft-haft (k)
Voa-voa (port)
(lave psa)
PRAGMATIKA
Rjeniko blago nekog jezika (leksik sve lekseme jednog jezika) moemo
predoiti u obliku mozaika ili vie mozaika s beskonano estica (leksema).
U tom mozaiku pojedini leksemi sa slinim osobinama sa izrazitijom
meusobnom srodnou ine zasebne cjeline ili tzv. semantika polja. Znai,
unutar tog mozaika nalazi se vie semantiki polja, a u svakom polju su rijei
koje su bliske po srodnosti.
Posuenica koja dolazi iz nekog jezika u jezik-primalac i u njegov mozaik ui e
u jedno od postojeih semantikih polja u kojem su one rijei koje sa njom
imaju slinosti. Kada je ula u semantiko polje jezika-primaoca ona kao u
pravom mozaiku vri pomicanja unutar tog semantikog polja.
Npr. posuenica OGOR u hr. Jeziku gotovo potpuno danas prihvaena u govornom i
pisanom jeziku.
ogor, ogorica
Sestrin/bratov(a) suprug/supruga ili suprugin/suprugov brat/sestra.
Puka etimologija je pojava sa samog ruba jezika iji je jeziki uinak ponekad
teko omeiti, ali njezino postojanje niko ozbiljan ne porie. Puku etimologiju kao
fenomen poznaju svi ivi jezici svijeta i moe se svrstati u tzv. jezike univerzalije.
njem. Abenteuer ' avantura ' (< fr. aventure) , gdje je blagim glasovnim promjenama,
a ne pojedinanim i spontanim dolo do blagoga semantikog naslanjanja na Abend
'veer'.
Tako je Saussure postavio strogu distinkciju:
- analogija kao opi fenomen
- 'prava' puka etimologija kao 'sakaenje' neke rijei
Puku etimologiju bi se moglo definirati kao vie ili manje spontanu ili sluajnu
oblikovanu preobrazbu neke strane ili zastarjele domae rijei, ponead i samo dijela
rijei, ije izvorno znaenje narod ne razumije, time to je glasovno a na taj nain i
sadrajno priblii nekoj domaoj ili bolje poznatoj rijei. (Tomislav Talanga
2002:199)
DIENSTAG 'utorak'
FREITAG 'petak',
Njem. BUND 'savez' > PUNTA (16.st.) > BUNT (19.st.)'pobuna, ustanak'
Krajem 18. st. se pojavljuje oblik BUNT koji je glasovno blii izvornom obliku rijei
Bund, koji tokom 19. st. istiskuje sve oblike s inicijalnim p- i svi redom postaju jeziki
historizmi.
(veina njem. posuenica sa poetnim b- u hrvatskom dobija poetno p-)
Otkud bunt odjednom nakon punta? Vjerovatno je pukom etimologijom dolo do
utjecaja domae rijei buna i buniti (se), jer se u tom sluaju poklapa i formalna
strana preuzimanjem poetnog b- od buna i semantika razina s vrlo blisklim
znaenjem. Za pretpostaviti je da je punta od samoga poetka stajala pod jakim
semantikim utjecajem rijei buna i da je tek kasnije dovren onaj formalni utjecaj
puke etimologije.
Njem. Bei Wache 'pod straom' > hrv. Bajbok, bajbuk, a dodavanjem
nastavka ana i oblik bajbokana sa znaenjem 'zatvor'; istog je znaenja i oblik
buhara (asocijacija na buhe - zatvorenike).
3. One rijei i oblici koje pokazuju tok neznatne promjene u odnosu na jezik
davanja;
Kad rijei putuju iz jezika u jezik one mijenaju svoja znaenja, ali koliko god ta nova
znaenja bila iznenaujua, ona nisu potpuno udaljena i napravljena su prema nekoj
semantikoj vezi.
(lat. adaptatio)prilagoavanje,prilagodba,
prilagoenost; primjena; adapcija
1. proces prilagoavanja
ADAPTACIJA promijenjenim uvjetima
okoline;
Kad dva jezika sistema dou u meusoban dodir dolazi do preuzimanja rijei iz
jednog jezika u drugi. Dva jezika koja sudjeluju u ovom procesu nazivamo jezik
davatelj i jezik primatelj. Do jezikog posuivanja moe doi iz jednostavne
potrebe za imenovanjem predmeta ili izuma koji je preuzet iz druge kulture, esto
materijalno superiornije, jer je uslijed njegova preuzimanja dolo do praznog
mjesta u sistemu jezika primatelja. Osim toga, jeziko posuivanje moe biti i
rezultat pomodnosti.
Terminologiju koju emo koristiti u naem radu preuzeli smo od Rudolfa
Filipovia koji se bavio kontaktnim jezikoslovljem. On uvodi pojam model
kojim u procesu jezikog posuivanja oznaava oblik rijei jezika davatelja koji
koriste njegovi govornici. Taj model preuzet u jezik primatelj i prilagoen njegovim
zakonima zove se replika. Ovisno o meusobnom odnosu jezika davatelja i jezika
primatelja, Filipovi razlikuje direktno i indirektno posuivanje.
U prvome dolazi do direktnog kontakta govornika dvaju jezika, dok se u
drugome taj dodir ostvaruje preko jezika posrednika ili pak preko masovnih
medija. Filipovi smatra da status posuenice ne treba mijenjati prema jeziku
posredniku, premda je pod njegovim utjecajem promijenjen njezin fonetski ili
morfoloki oblik ili znaenje. Meu anglizme uvrtava sve posuenice za koje moe
utvrditi da im je izvorni jezik engleski.
Velimir Pikorec u svojoj monografiji Germanizmi u govorima urevake Podravine
(2005.) drugaije odreuje jezik posrednik. Smatra da uvoenje te kategorije nije
opravdano jer ako je koja rije posuena iz jezika posrednika tada je on stvarni jezik
davatelj. Zato predlae uvoenje termina primarnosti i sekundarnosti (npr.
keks bi bio primarnim germanizmom, a sekundarnim anglizmom - hrv. keks < njem.
Keks < engl. cakes).1 (Pikorec 2005: 40)
Dakle, trei jezik, jezik kroz koji prolaze posuenice na putu iz jednog
jezika u drugi dobiva oznaku primarnosti, a izvorni jezik nosi oznaku
sekundarnog. Razlog tomu je to to u jeziku posredniku posuenica takoer
prolazi kroz proces adaptacije pa oblik u kojem se integrirala postaje novi polazni
oblik za adaptaciju u sljedeem jeziku primatelju.
Ona nastaje u prvotnom trenutku preuzimanja rijei kada ta rije zadovoljava potrebu
popunjavanja leksike praznine u nekom jeziku.
AMELIORACIJA
- poboljanje znaenja rije ima ugodnije znaenje nego u jeziku davaocu ili
barem manje pogrdno.
DEROGACIJA
- pogoranje znaenja ili pejorativnost.
GEAFT (trgovina)
Kajk. EFTATI, EFTAR (pogrdno u smislu sumnjivo neto zaraivati, uiariti)
SUENJE ZNAENJA
Budui da jezik primalac preuzima neku rije kako bi zadovoljio potrebu imenovanja
preuzetog pojma iz kulture i civilizacije jezika davaoca, njemu je esto dovoljno to
samo jedno znaenje, a sva ostala zanemarena.
PROIRENJE ZNAENJA
Suenj e znaenj a
Budui da rijei uveini siuajeva imaju vie od jednog znaenja, opa je
tendencija da posueni e u novi jezik prenesu samo dio starog znaenja.
Njem. Prilog FEST (vrst) prvobitno znaenje; nakon nekog vremena u kajk.
govorima je preuzeo nova znaenja (mnogo, zgodan, debeo).
Kad dva jezika sistema dou u meusoban dodir dolazi do preuzimanja rijei
iz jednog jezika u drugi. Dva jezika koja sudjeluju u ovom procesu nazivamo jezik-
davalac i jezik-primalac.
Do jezikog posuivanja moe doi iz jednostavne potrebe za imenovanjem
predmeta ili izuma koji je preuzet iz druge kulture, esto materijalno superiornije jer
je uslijed njegova preuzimanja dolo do praznog mjesta u sistemu jezika primaoca.
MODEL je pojam koji u procesu jezikog posuivanja oznaava oblik rijei jezika-
davaoca koji koriste njegovi govornici.
1. fonetsko-fonoloka adaptacija
2. morfoloka adaptacija
(jezik-primalac posuenicu na ovoj razini svrstava u neku ve postojeu
gramtiku paradigmu, npr. deklinaciju, konjugaciju itd., ako se radi o nekoj
promjenjljivoj vrsti rijei (morfoadaptacija) posuenici se dodaju gramatiki
morfemi jezika-primaoca.
3. semantika adaptacija
(ova razina je za razliku od prve dvije znatno sloenija i pripada podruju
ljudskog uma. Ona u dotinom semantikom polju jezika-primaoca moe
korjenito promijeniti ili ak poremetiti neke do tada postojee odnose)
PSEUDOANALOGONIMIJA
Pojam lanih prijatelja ili lanih parova podrazumijeva one leksieke jedinice
u dva iIi vie jezika koje se odlikuju odredenom slinou. Ta se slinost jezinih
elemenata moe oitovati na fonolokoj, ortografskoj i semantikoj razini, te
korisnik stranog jezika ili prevoditelj tu djelominu jednakost generalizira
pogreno kao jednakost na svim ili veini razina. J. Rey- Debove u predgovoru
rjeniku Dictionnaire des anglicismes definira ove jedinice kao r i jei slina oblika,
ali razliitog znaenja. Francuski i engleski jezik obiluju ovakvima po obliku
slinim jedinicama to je rezultat kontakata koji je postojao meu ovim dvama
jezicima tijekom vie stoljea; stoga smo, zbog obimnosti grae, z a nau analizu
izdvojili samo anglicizme lane prijatelje.
Obradu smo proveli na semantikoj razini, koja je i najzanimljivija z a
prevoenje, a kao korpus posluio nam je Dictionnaire des faux amis franftlis
anglais. 1 Analizu promjene znaenja kroz koje prolaze engleske posuenice u
procesu njihove adaptacije u francuskom jeziku temeljili smo na teoriji koju je
Rudolf Filipovi izloio u svojoj knjizi Teorija jezika u kontaktu (1986:161-181).
Za nau smo obradu smatrali korisnim razgraniiti primjere primarnih od
sekundarnih anglicizama.
a) naglaske
b) reflekse nekog ishodinog jezika
Druga podjela:
1. GENETSKI POVEZANI (su oni koji potjeu od nekog zajednikog etimona u
nekom prajeziku)
2. GENETSKI NEPOVEZANI (su oni koji su se poklopili radi iste sluajnosti i
nemaju nikakve veze jedni s drugim)
OGOR (enin brat)- rije ula u semantiko polje kajkavskih govora i potisnula sve
druge narodne nazive, pa tako i ogor znai mnogo toga.
To su oblici rijei koji bi po pravilima trebali postojati, ali su u jezikoj praksi nepotvreni
Inicijali
Okovi..
SPOL I ROD
Posebice kod ivotinja treba staviti je li rije o opoj imenici ili mocijskoj tvorbi.
Mocijska tvorba je tvorba imenica koje znae suprotan spol u odnosu na onu od koje je
tvorena.
Maka maak
Jelen kouta
Koza jarac
Kod tvorbe pridjeva esto dolazi do razliitih sufiksa kako bi se postigla semantika
udaljenost. Takve parove zovemo paronimi.
Psiholoki (sklop)
Psihologijski (odonosi se na nauku)
KONCEPTUALNA METAFORA
Npr.
nisu iz konceptualne domene KAZALITA nego iz neke druge domene znanja koju
moemo nazvati JAVNI DOGAAJ.
Na taj nain jezike primjere od 1-5 moemo svesti na konceptualnu metaforu
JAVNI DOGAAJ JE KAZALINA PREDSTAVA.
Uopeni oblik bi bio:
CILJNA DOMENA (javni dogaaj) JE IZVORNA DOMENA (kazalina predstava).