Professional Documents
Culture Documents
Metodika PID - Gregur PDF
Metodika PID - Gregur PDF
Sadraj
1. SPECIFINOSTI METODIKE NASTAVE PRIRODE I DRUTVA ................................. 5
1.1. Odreenje metodike nastave prirode i drutva ................................................................ 5
1.2. Ustroj metodike prirode i drutva.................................................................................... 5
1.3. Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva ........................................................ 5
1.4. Interdisciplinarnost mnPiD ............................................................................................. 6
1.5. Metodologija metodike nastave PiDa ............................................................................. 7
1.5.1. Metode istraivanja metodologije metodike nPiD ................................................... 7
1.5.2. Proces istraivanja u mnPiD .................................................................................... 7
1.5.3. Izvjee o znanstvenom istraivanju ........................................................................ 8
2. NASTAVNI PREDMET PRIRODA I DRUTVO U O ..................................................... 9
2.1. Vanost razumijevanja meuovisnosti prirode i ovjeka ................................................ 9
2.2. Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u kolu ............................................. 9
2.3. Razvoj nastave prirode i drutva ................................................................................... 10
2.3.1. Nastava prirode i drutva u svijetu ......................................................................... 10
2.3.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj ........................................................ 10
2.4. Posebnost i vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo........................................... 11
2.4.1. Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo ................................................... 11
2.4.2.Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo ....................................................... 12
2.4.2.1. Obrazovna vanost .......................................................................................... 12
2.4.2.2. Odgojno znaenje ............................................................................................ 13
2.4.2.3. Praktino znaenje ........................................................................................... 13
2.5. Zadae, zadaci, odjelotvoreni zadaci nastavnog predmeta priroda i drutvo ................ 13
2.5.1. Zadae nastave prirode i drutva ............................................................................ 14
2.5.2. Zadaci nastave PiD-a .............................................................................................. 14
2.5.3. Odjelotvorenje zadataka nastave PiD-a.................................................................. 14
2.6. Sadraji nastave prirode i drutva ................................................................................. 15
2.6.1. Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje PiD-a .................................................. 15
2.6.2. Reforma poetne nastave prirodoslovlja ................................................................ 15
2.7. Ralamba nastavnog plana i programa predmeta PiD ................................................. 16
2.7.1. Ralamba nastavnog plana ................................................................................... 16
2.7.2. Ralamba nastavnog programa ............................................................................. 16
NPIP (2006) - Nastavne teme za predmet priroda i drutvo: ........................................... 16
2.7.2.1. Cjelovitost sadraja nastave prirode i drutva ................................................. 17
2.7.2.2. Povezivanje sadraja nastave PiD sa sadrajima drugih nastavnih predmeta . 18
3. PEDAGOKO-PSIHOLOKO-DIDAKTIKA UTEMELJENOST NASTAVE PID ...... 19
3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva ............................................................. 19
3.1.1. Osjetilno spoznavanje promatranje, motrenje ..................................................... 19
3.1.1.1. Uvjeti promatranja ........................................................................................... 20
3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje ..................................................................... 21
3.1.1.3. Vrste promatranja ............................................................................................ 22
3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi .................................................................. 23
3.1.2. Iskustvo uenika praktian rad kao izvor spoznaje ............................................. 24
3.1.3. Spoznavanje rijeima ............................................................................................. 27
3.1.3.1. Stjecanje pojmova u nastavi prirode i drutva ................................................. 27
3.1.3.2. Pretpostavke djelotvornog spoznavanja rijeima ............................................ 29
3.2. Specifinosti nastavog procesa u nastavi prirode i drutva ........................................... 30
3.2.1. Metodiko oblikovanje nastavnog procesa ............................................................ 30
1
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
2
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
4
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
5
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
6
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
7
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
9. zakljuna razmatranja dobiveni podaci se usporeuju s rezultatima drugih istraivaa i prelazi se ponovo
preko cijelog tijeka istraivanja
8
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
1. SKUPLJAKA ETAPA
- prva znanja o prirodi poela su se sreivati i zapisivati u razvijenim kulturama na obalama velikih rijeka
(Eufrata, Nila, Inda i dr.)
- veliku ulogu su tu imali i antiki filozofi (Thales, Anaksimander, Anaksimen, Heraklit, Empedoklo)
- najvredniji skuplja, sistematiar i istraiva prirode staroga vijeka bio je Aristotel smatra
se i prvim prirodoslovcem (opisao je 520 ivotinjskih vrsta u 18 knjiga; osnivatelj je taksonomije u kojoj
ivotinje razvrstava po srodnim skupinama)
- Plinije Stariji u djelu 'Historia naturalis' skupio je sve znanje o prirodi staroga vijeka
- u srednjem vijeku smanjuje se zanimanje za prirodoslovna istraivanja
- u razdoblju renesanse poveava se zanimanje za promatranjem prirode, kako bi iva bia bila to vjernije
prikazana u umjetnikim djelima (Leonardo da Vinci)
- razvoj prirodnih znanosti potie zanimanje za prouavanje ivih bia (E. Wotton, A. Wesalius)
- razvijaju se posebice astronomija i fizika (N. Kopernik, G.Galilei)
2. UVOENJE PRIRODOSLOVLJA U NASTAVU
- javljaju se zahtjevi za uvoenjem prirodnih znanosti u kole i promjenom nastavnih metoda ( E. Rabelais
kritizira verbalnu metodu i zalae se za uenje promatranjem prirode, a s njim se slau i F.Bacon te J.Locke)
- J.A.Komensky : Nastava treba biti u suglasju s prirodom ; zalae se da se u kolu uvedu naravni predmeti i
smatra da prirodu uenici trebaju zorno upoznati, promatrajui pojave, a ne uenjem iz knjiga ili na temelju
pripovijedanja; naelo zornosti, postupnosti i sustavnosti(od lakega teemu, od poznatoga nepoznatome i sl.)
- J.J.Rousseau naglaava vanost prirodnih znanosti i zahtijeva da uenici upoznaju prirodu promatranjem i
kretanjem u njoj, te vlastitim radom u vrtu i umu ('Emil ili o odgoju')
- F. Rochow zahtijeva da nastave zapoinje promatranjem stvari, da dijete naui gledati i sluati, da se vjeba u
razmiljanju o svemu to ga okruuje (tzv. stvarna nastava)
- J.H.Pestalozzi 'otac zorne nastave' ; promatranje i uenje govorenja o predmetima koji se promatraju
3. OPISNO SUSTAVNO NASTOJANJE
- K.Linne djelo 'Systema naturae' : daje pregled biljaka, ivotinja i ruda
- A.Lben djelo 'Prirodopis za djecu i narodne kole' : razrauje metodiku nastave prirodopisa (cilj nastave
prirodopisa je upoznavanje ivota)
- E.Haeckl uvodi naziv ekologija (1866.)
- K.A.Moeblus uvodi naziv ivotna zajednica(1877.)
4. NAELO IVOTNIH ZAJEDNICA
- K.C.Junge najvei reformator nastave prirodopisa u dr.pol.19.st. : razradio je naela ivotne zajednice i
postavio naela u kojima se ogleda jedinstvo prirode:
1. naelo odravanja ili spremnosti
2. naelo meusobne ovisnosti, organskog sklada, harmonije
3. naelo prilagodbe, priljubljivanja, akomodacije
4. naelo podjele rada ili diferencijacije organa
5. nain stvaranja oblika
6. naelo razvitka
7. naelo izgraivanja
8. naelo tednje
9. naelo ovjekova djelovanja na prirodu
- najvea zasluga Junge-a je postavio zahtjeve za prouavanje ivota kao cjeline
- uvoenje promatranja i induktivne metode u nastavu prirodopisa pridonijelo je razvitku logikog miljenja
uenika, a Junge naglaava da uenici trebaju stei predodbu o kretanju i razvoju ivih bia
5. KOMPARATIVNO ANATOMSKO RAZDOBLJE
- J.P.Lamarck prihvaa naziv biologija za znanost o ivotu i ivim biima koji je prvi upotrijebio
G.R.Treviranus(1802.) i dolazi do zakljuka o promjenljivosti organizama
- C. Darwin prirodni odabir
9
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
6. BIOLOGIJSKO NAELO
- O.Schmeil najpoznatiji reformator nastave biologije dr.pol.19.st. ; uvodi biologijsko naelo u nastavu
prirodopisa koje naglaava zornost,eksperimentalni karakter biologije:samostalne pokuse uenika i paljivo
promatranje biljaka i ivotinja u prirodi i koli. vrtu
- krajem 19. i poetkom 20.st. prevladava POKUS kao osnovna metoda u istraivanjima
znanstvenih problema i dovodi do brzog razvoja znanosti : mikrobiologije, genetike,molekularne biologije i sl.
7. EKSPERIMENTALNI PRAVAC
- A.Lay - predstavnik eksperimentalnog pravca ; u sredite nastave postavio je razliite aktivnosti (crtanje,
igranje, dramatiziranje, pjevanje, uzgajanje biljaka i ivotinja, izvoenje pokusa i dr.); razradio je niz uputa za
razvijanje sposobnosti promatranja, izvoenja pokusa i drugih praktinih radova te je u nastavu biologije uveo
pokus, kao polazite u prouavanju prirode
8. DIJALEKTIKA METODA
- pod utjecajem dijalektikog materijalizma i postavki o jedinstvu svijeta, o beskonanosti spoznaje, te o praksi
kao izvoru i cilju spoznaje
- M.N.Skatkin i M.Grubi razrauju metodike nastave prirodoslovlja koje si ideologizirane(vjerovanje u
autoritet uitelja i njegovo obrazloenje prirodnih pojava to ne pobuuje napredak uenika)
- 50 ih godina se u nove nastavne programe prirode uvodi prirodoznanstvena istraivaka metoda, a javljaju se
i raznoliki programi, kurikulumi i sl.
* MODEL ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA U NASTAVI
- nastao je 1958.
- rabi nekoliko tehnika: a) sudove koji izraavaju eksperimentalnu prirodu znanosti
b) umjesto gotovih zakljuaka pripovijest o istraivanjima
c) uenje otkrivanjem, navoenje na istraivanje
d) samostalno istraivanje uenika
- nastao je kako bi utjecao na naine kojima uenici obrauju informacije, da potie angairanje uenika u
istraivanju
- obuuje irinu miljenja i sposobnost uzdravanja od donoenja sudova do odabiranja alternativa
- primjenjuje se u radu s uenicima svih dobi
- uitelji se moraju struno i metodiki usavriti ako ele primjenjivati MZI
10
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
- 4.r.: uenici mogu uspjeno odvajati prirodne pojave od drutvenih pojava (stadij kakvoe) i
razumjeti razlike meu njima
5. Promjenljivost sadraja nastave prirode i drutva
- sadraji nastave PiD nisu promjenljivi samo s obzirom na veliku raznolikost krajobraza i drutvenih
pojava u RH ve i glede stalnih promjena koje se dogaaju iz godine u godinu
6. Zadovoljavanje interesa uenika
- osim obveznih sadraja nastave PiD za sve uenike, postoji i mogunost zadovoljavanja osobnih
interesa uenika, koju pruaju redovna, dodatna nastava, izvannastavne i slobodne aktivnosti uenika i
djelatnost u uenikim udrugama
- osiguravajui ueniku djelovanje u tim oblicima rada, uitelji e im omoguiti razvitak njihovih
stvaralakih sposobnosti i usmjeriti ih prema stvaralatvu
a) pamenje uenici u niim razredima su skloniji mehanikom pamenju pa treba nastavu PiD-a
ustrojiti na razvitak logikog pamenja
b) interes na njemu se temelji motivacija za rad / zanimanje uenika je izravno povezano za
pozornost (kod mlaih uenika je nenamjerna te je treba zamijeniti hotiminom) jer e uenici
uspjenije obavljati ono za to su zainteresirani
c) mata utjecaj mate na spoznavanje stvarnosti valja pomno odvajati od stvarnosti kako bi uenici
upoznali izvornu stvarnost kakva ona jest
d) emocionalni ivot dobra nastava PiD-a mora biti temeljena na ugodnom emocionalnom ozraju
(na humanim odnosima izmeu svih sudionika u njoj, a najvie meu uenikom i uiteljem),na
emocijama prema prirodi, ostalim ljudima u zaviaju, ljudskoj zajednici
e) sposobnost govora nastava PiD-a ima i velik utjecaj razvitak govora uenika, a i bogaenje
rjenika djece kolske dobi (usvajaju svakidanje, ali i znanstvene pojmove i sl.)
- uenici imaju prilike sami promatrati, opisivati, pratiti i izvoditi zakljuke o pojavama
- vano je da se ve od prvog razreda njeguje samostalno stjecanje znanja putem malih samostalnih
istraivakih radova
12
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
drutvenih predmeta u viim razredima osnovne kole. Nastavni plan prirode i drutva u prvom,
drugom i treem razredu ukljuuje 70 nastavnih sati godinje (2 kolska sata tjedno), a u etvrtom 105
nastavnih sati godinje (3 kolska sata tjedno).
CILJ
Cilj je nastave Prirode i drutva doivjeti i osvijestiti sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost
svih imbenika koji djeluju u ovjekovu prirodnom i drutvenom okruju, razvijati pravilan odnos
prema ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvaati razliite stavove i miljenja te poticati
znatielju za otkrivanjem ojava u prirodnoj i drutvenoj zajednici.
a) POTPUNO ODJELOTVORENJE
- uitelj dobiva stvarnu, temeljitu i preciznu uputu koju valja ostvariti tijekom nastave
- na temelju takve upute njemu je lako procijeniti stupanja uinkovitosti nastave
- pokuaj odjelotvorenja nastavnih zadataka u nas je uinjen 1992. u 'Zavodu za kolstvo' izradom
Kataloga znanja za sve nastavne predmete
14
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
b) NEPOTPUNO ODJELOTVORENJE
- uitelj treba sam odjelotvoriti zadatke svake nastavne jedinice (materijalne, funkc. i odgojne)
- uit. e uspjeno odjelotvoriti obrazovne zadatke ako se pridrava 'Magerovih temeljnih naela' :
1. primjerenim glagolima opie djelatnost uenika
2. izabere odgovarajua pitanja na kojima e uenici pokazati postignue ostvarenja zadataka
nastave
3. opie mjerilo, kriterij, kojim e se koristiti da bi vrednovao uenikovo postignue
- kako bi uitelj ostvario ta naela, najprije mora ralaniti nastavni program na cjeline, teme i nast.
jedinice
- zatim e utvrditi sadraj, znanje, ali i razinu znanja (prisjeanje, prepoznavanje i sl.) te razvitak
uenikih sposobnosti koje on treba postii
- osobitu pozornost valja posvetiti izboru primjerenih glagola jer oni uz opis uenike djelatnosti,
odreuju obrazovnu razinu i opisuju mjerilo, kriterij (zadatke objektivnog tipa) kojima e se koristiti
pri vrednovanju uenikovih postignua
- npr. dodati, dokazati, imenovati, izdvojiti, izmjeriti, izraunati, izraziti, nabrojiti,
napisati,napraviti, navesti, nacrtati, objasniti, odgovoriti, poredati, povezati, prepoznati,
razlikovati,rijeiti, sastaviti, spojiti, usporediti, urediti i mnogi drugi
- uitelj e za svaki nastavni sat, uvaavajui Magerova naela i primjerene glagole, odjelotvoriti
nastavne zadatke i s njima uskladiti zadatke za vrednovanje uenikova postignua
rijeke
pomorstvo
biljnisvijet
ivot.svijet
oslobodilaki rat
trgovina
- tri su temeljne cjeline: priroda, rad i ljudsko drutvo- iz tri temeljne izdvajaju se sve ostale (1954.g.)
znanstvenika u prirodoslovlju
16
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
sadraje za koje smatra da ih polaznici trebaju nauiti radi uspjenog vlastitog ivota i razvitka
neke djelatnosti i ire zajednice
odgojno-obrazovni program je konkretizacija odg-obr ciljeva odreenog drutva i kole, izraena
u obliku programskih sadraja koji su u formalnom kolskom sustavu rasporeeni prema ishodnim
ciljevima i prema dobi (spoznajnim mogunostima) uenika
NASTAVNI PROGRAM
o dokument koji se odnosi na cjeloviti sadraj neke vrste kole i uvijek je povezan s
NASTAVNIM PLANOM kojim se propisuje broj sati za pojedini predmet u okviru
programa te obveznost
o program pojedinog predmeta u okviru kolskog plana i programa
VRSTE I RAZINE NASTAVNOG PROGRAMA
o obvezni nastavni program (okvirni) donosi drava; sadri ciljeve i okvirni sadaj
obrazovanja u konkretnoj vrsti kole; sadri samo temeljne odrednice bez pojedinosti
o program nastavnog predmeta
o izborni program vjeronauk i informatika
o fakultativni program - nije obavezan ni kad ih uenik izabere
o prilagoeni program za uenike s posebnim otrebama
o izvedbeni program detaljizirani program; izrauje ga uitelj
STRUKTURA I OSNOVNI POJMOVI NASTAVNOG PROGRAMA
o Predmetno podruje ua cjelina
o Nastavna cjelina tematska cjelina s zajednikom tematikom
o Nastavna tema
o Nastavna jedinica metodika procesna cjelina u kojoj se obrazovni, odgojni ili
funkcionalni zadatci osvaruju po zakonitostima uenja, odn. odg-obr procesa
o struktura Nastavnog plana i programa (2006.): nastavno podruje, nastavna tema, kljuni
pojmovi, obrazovna postignua
kljuni pojmovi: pojmovi koju ulaze u nastavnu temu, a koje uenici moraju
obvezno nauiti
obrazovna postignua: funkcionalno objanjenje obrazovnih sadraja koje uenici
trebaju uoiti usvajajui pojedine kljune pojmove
ODNOS NASTAVNOG PROGRAMA I NAST. PREDMETA
o nastavni predmet je strukturirani oblik nastavnog programa
o nastavni predmet ne moe postojati bez programa, niti postoji neki nastavni program koji
nije uoblien u nastavni predmet
o sadraji nastavnih predmeta razlikuju se jer su utemeljeni na razlliitim matinim
znanostima iz kojih sadraj preuzimaju po teoriji didaktikog prijenosa
o TEORIJA DIDAKTIKOG PRIJENOSA objanjava mehanizme preoblike izvorne
znanosti u didaktiku znanost
oznauje proces prijenosa znanja iz izvorne znanosti u nastavni program, odn. iz
znanstvenog u didaktiki i metodiki diskurs
- nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat, tzv.
blok sat
- nastavne jedinice se odreuju prema cjelini i temi, tako da se ralanjivanjem sadraja svake
nastavne jedinice upoznaju pojedini dijelovi cjelokupnog sadraja nastavne jedinice,nastavne teme i
predmetne cjeline
- tijekom obrade svake nastavne jedinice, provodi se i povezivanje, integriranje, spajanje dijelova
nastavne jedinice u jednu cjelinu
- u stvaranju, oblikovanju predmetnih cjelina moe se poi s razliitih metodikih polazita, to dovodi
do razliito usmjerenih cjelina
18
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
3. PEDAGOKO-PSIHOLOKO-DIDAKTIKA UTEMELJENOST
NASTAVE PID
3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva
SPOZNAJA (kognicija) obino se odreuje kao proces, tijek stjecanja znanja.
SPOZNAJA rezultat misaone djelatnosti ovjekove svijesti u poimanju objektivne stvarnosti pomou
vlastitog iskustva, miljenja i osjeaja; saznanje.
To je proces kojim pojedinci dolaze do osobnih uvjerenja o svom okruju.
Razumijevanje spoznajnih procesa vrlo je vano uiteljima ija je temeljna zadaa da uenicima
pomognu u razvitku spoznajnog procesa.
NASTAVA je specifian proces spoznavanja koji se razlikuje od spoznajnog procesa u znanosti,
ponajprije time to uenik u nastavi spoznaje ono to je u znanosti ve poznato, otkriveno.
Iako se radi o tzv. didaktikom prelamanju procesa spoznaje i procesa uenja, sam tijek spoznavanja
ostaje zajedniki.
Uenici mogu sadraje prirode i drutva spoznavati na 3 naina:
1. osjetilno,
2. iskustvom praktinim radom,
3. rijeima.
To znai da e uenici svoje okruenje spoznavati preteno osjetilno svojim osjetilima (vidom,
sluhom, njuhom, okusom, opipom i dr.), praktinim radom izvoenjem razliitih operacija u svojoj
okolini i pouavanjem uitelja i odraslih ivom rijeju i tekstovima.
Temeljna je zadaa uitelja da pravilno vrednuje sve naine spoznavanja u nastavi prirode i drutva i
da nastavu tako ustroji da ona pridonese razvitku spoznajnih procesa uenika.
Da bismo preciznije odredili osjetilno spoznavanje promatranje, razmotrimo nekoliko njegovih odrednica:
1. Promatranje nije pasivno primanje utisaka, ve je to aktivna psihika djelatnost (Bezi)
2. Promatranje je plansko, organizarano i rukovoeno percipiranje (Poljak)
3. Promatranje u nastavi je unaprijed planirano, organizirano i rukovoeno osjetilno upoznavanje
predmeta, pojava i procesa objektivne stvarnosti (Pletenac)
TO e promatrati,
KAKO e promatrati,
GDJE e promatrati,
KADA e promatrati,
IME e promatrati i
ZATO e promatrati.
Mogli bismo zakljuiti da je promatranje u nastavi prirode i drutva postupak kojim uitelj usmjerava
uenikovu pozornost u odreenom smjeru, sa zadaom da spozna neka svojstva predmeta i njihovih
promjena, kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom.
OSJETILA:
Samo uenik koji ima zdravo (normalno razvijeno) osjetilo, osjetilni put i osjetilni centar u mozgu
moe spoznati kakvou (vid, sluh, njuh) koja se tim osjetilom spoznaje.
Ako uenik ne posjeduje odreene osjetilne dojmove o prirodnim i drutvenim pojavama, proces
uenja je tei.
MILJENJE:
Na tijek rezultata osjetilne spoznaje utjeu procesi miljenja (uenje, poimanje, razmiljanje,
razumijevanje), pri emu se osjetilni podaci preoblikuju u rijei verbalne oblike miljenja,
pojmove, sudove, pretpostavke, teorije.
Tu sposobnost valja razvijati od prvog razreda, i to tako da uenici razliitim misaonim
operacijama izdvajaju temeljna obiljeja predmeta i pojava.
PAMENJE:
Uinkovitost promatranja ovisi o sposobnosti pamenja, tj. o prikupljanju i pohranjivanju, te
izvlaenju pohranjenih predodaba, shema, koncepata, apstrakcija i znanja, kada se to od uenika
zatrai.
INTERES:
O osobnom zanimanju - interesu promatraa ovisi koliko e posebnosti uoiti na nekom predmetu ili
pojavi. Zato e u svom radu uitelj mijenjati postupke jer ne valja istodobno uenike optereivati
nagomilavanjem raznovrsnim dojmovima, jer iz toga proistjee povrnost rada.
POZORNOST:
Za razvitak promatranja veoma je vaan razvitak panje, pozornosti uenika. Panja uenika razredne
nastave jo ima znaajke spontanosti, tj. ona je nehotina i nenamjerna (npr. velike ivotinje
medjved, odmah ga zanima).
Iz podruja promatranja valja ukloniti sve nepotrebno to bi moglo odvlaiti pozornost.
Usporedno s razvitkom sposobnosti promatranja tee i razvitak namjerne pozornosti.
MATA:
Djeca imaju bujnu matu, pa katkad prirodninama i pojavama u svom okruenju oduzimaju ili dodaju
pojedine dijelove, i tako stvaraju iskrivljene predodbe o okruenju.
20
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
OSJEAJI:
U ustrojavanju promatranja valja poduzeti sve kako bi se stvorilo ugodno osjeajno ozraje
odsutnost straha, koje je najpogodnije za nastavnu djelatnost i oblikovanje poeljnih stavova.
ISKUSTVO UENIKA:
Iskustvo uenika ima takoer utjecaj na tijek i rezultate promatranja. Zato se pri ustrojavanju
promatranja u nastavi prirode i drutva treba brinuti i o iskustvu uenika promatraa.
OBJEKTIVNI IMBENICI:
Mogu bitno poveati uinkovitost promatranja. To zahtijeva od uitelja da ih poznaje i primjenjuje pri
ustrojavanju promatranja.
Svaki predmet promatranja treba biti pristupaan, blizak osjetilima uenika, kako bi ga on mogao
spoznati sa to veim brojem osjetila.
Predmet promatranja mora biti dovoljno velik, didaktiki koristan i prikazan u pravo vrijeme, tj.u
asu spoznavanja.
U osiguravanju povoljnih objektivnih uvjeta za promatranje, uitelj treba brinuti o sigurnosti uenika,
to znai da treba izbjegavati promatranja koja su opasna za uenike.
Uinkovitost promatranja uitelj moe poveati i upoznavanjem uenika s uporabom pomagala,
ureaja, kojima se on slui pri pokazivanju predmeta promatranja i koja e u daljem radu
upotrebljavati i uenici (npr. termometar, mikroskop, kompas, kasetofon, tv i video, alat...)
1. razred
Dolaskom u prvi razred djeca su u mogunosti da spoznaju jednostavne sveze meu prirodninama i
prirodnim pojavama, koje su temelj za razvitak sustavnog promatranja u nastavi prirode i drutva.
Uenici promatranjem mogu spoznati vanjske promjene, koje se odvijaju u pojedinim godinjim
dobima i promjene u djelatnosti ljudi vezane za pojedina godinja doba.Uenici vode slikovni
kalendar prirode.
U prvom razredu temeljna je zadaa osjetilne spoznaje promatranja, da uenici spoznaju najee
prirodnine i prirodne pojave u svom okruenju, da imenuju iva bia i pojave, da ih razlikuju na
osnovi svojstava i osobina, i to na temelju vidljivih vanjskih obiljeja.
2. razred
U drugom razredu osjetilno je spoznavanje promatranje na vioj razini. Osim promatranja na
izvornoj stvarnosti temeljenog na vanjskim obiljejima, uenici spoznaju promjene vremena, ali i
ovisnost oborina od oblanosti. Velike su mogunosti za ustrojavanje promatranja promjena u okoliu
o ivotu biljaka, ivotinja i djelatnosti ljudi. Stalna promatranja odabrane ivotne zajednice u okoliu,
njegovanje biljaka i ivotinja u ivom kutiu i domainstvu proiruje djeju osjetilnu spoznaju i ne
samo da pridonosi razvitku govora i miljenja, ve i utjee na osjeaje i ponaanje uenika u okoliu.
Svoja promatranja uenici unose u mjeseni kalendar prirode. Osim izvorne stvarnosti koriste tv,
literaturu...
3. razred
Dok u prvom i drugom razredu u osjetilnoj spoznaji prevladava utvrivanje i iznoenje injenica
uoenih u promatranja, u treem razredu pozornost se usmjerava na otkrivanje
meusobnih povezanosti pojava u okruju, te se tako prelazi na uopavanje onoga to se promatralo
na pojmovni sustav spoznavanja.
21
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Sustavno promatranje prirode i djelatnosti ljudi biljei se u mjeseni kalendar prirode s veim
brojem podataka (duljina dana, teperatura, oblanost, oborine, promjene u prirodi, djelatnost
ljudi), na temelju kojih uenici mogu otkriti meusobnu povezanost neive i ive prirode.
Osim promatranja izvorne stvarnosti, u treem razredu zapoinje i sustavno promatranje i
spoznavanje prirode izvoenjem pokusa i tumaenjem njihovih rezultata. Na temelju neposrednog
promatranja kod uenika se oblikuju osnovne spoznaje o prostoru (stajalite, obzor) i
predstavljanjem okolnog prostora maketom, planom i zemljovidom.
Sadraji treeg razreda najbolje pokazuju prijelaz od osjetilne spoznaje prema verbalnoj spoznaji.
4. razred
U etvrtom razredu niz je nastavnih sadraja koje e uenici uinkovito spoznavati promatranjem na
izvornoj stvarnosti (npr. ivot na travnjaku, iva bia u umi, ivot uz more i u moru) i na pokusima,
bilo da ih pokazuje uitelj, bilo da ih izvode sami uenici. Uenici su u stanju da pronalaze i uoavaju
razliita svojstva prirodnina. Osjetilna spoznaja ima velik utjecaj i na verbalno spoznavanje rijeima,
koje je vrlo esto zastupljeno u nastavi etvrtog razreda osnovne kole. Ne treba zaboraviti da se
osjetilno spoznavanje moe izazavati i posredno, tj.oivljavanjem predodaba na osnovi proitanog
teksta ili uiteljeva opisa. Pogreno bi bilo prethodnu ralambu shvatiti kao da se spoznavanje u
nastavi prirode i drutva u mlaim razredima iscrpljuje osjetilnom spoznajom, ve je to samo jedan
od putova spoznavanja.
U mlaim razredima uitelj vodi promatranje i u poetku se zadovoljava da uenici samo opisuju
promatrano. On nastoji razvijati promatrake uenike sposobnosti, tako da oni uoe to vie
pojedinosti.
Voena promatranja uenika trebaju postupno prelaziti u samostalna, slobodna promatranja, a
krajnji je cilj postii da ona prerastu u otkrivaka i objanjavaka promatranja.
U tom e se nastojanju uitelj u poetku zadovoljiti uenikim opisom promatranog izneenjem
vidljive injenice, ali i pronalaenjem razmjene i meudjelovanje meu pojavama.
Uz mnogo osobnog zalaganja i strpljenja uitelj e uspjeti uvesti uenike mlaih razreda osnovnih
kola u samostalno i slobodno promatranje. Razinu otkrivakog i objanjavakog promatranja postii
e samo mali broj uenika.
Kalendar prirode i djelatnosti ljudi u prvom razredu je slikovit i sadri mali broj priblinih podataka
po godinjim dobima. Vremenske prilike uenici e biljeiti tako da svakodnevno izmjenjuju slike
(sunano, kiovito) koje obiljeavaju dnevno vrijeme. Djelatnost ljudi trajno e zabiljeiti
znakovitim slikama o djelatnosti ljudi. Od drugog polugodita kalendar prirode i djelatnosti ljudi je
sloeniji. Obino se vodi za svaki mjesec zasebno. Pojave u prirodi i djelatnosti ljudi tijekom motrenja
biljee se u mjeseni razredni kalendar aplikacijama, crteima ili kratkim reenicama.
Uenici sva motrenja biljee na temelju neposrednog promatranja najbliih, najrasprostranjenijih i
najpoznatijih pojava u mjestu u kojemu je kola. Sve promjene valja pratiti na istim objektima koje
uenici postupno upoznavaju.
U drugom razredu kalendar prirode i djelatnosti ljudi sadri vie podataka koji se obrauju po
mjesecima. esto u 2. razredu uenici vode kalendar po godinjim dobima.
Uenici treeg razreda u kalendar prirode i djelatnosti ljudi unose precizne podatke o duljini dana,
temperaturi, oblanosti, smjeru vjetra, oborinama, promjenama u prirodi ...
23
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Motrenje se moe ustrojiti po skupinama uenika ili pojedinano. Motrenje u treem razredu postaje
potpunije, uenici se sve vie osamostaljuju.
Podatke u razredni kalendar u poetku upisuje sam uitelj, a zatim sami uenici. Dobro voeni
kalendari prirode i djelatnosti ljudi imaju znanstvenu i metodiku vrijednost.
Znanstvena vrijednost sadri objektivne, stvarne podatke dobivene motrenjem okolia, ijim se
tumaenjem uenici uvode u znanstveno spoznavanje prirode.
Metodika vrijednost popunjavanje kalendara zahtijeva od uenika postupnost, preciznost i
sustavnost u motrenju i biljeenju.
SAETAK:
Osjetilna spoznaja je samo jedan od putova spoznavanja, a zadaa joj je da se dostigne pojmovna
razina. S tim u svezi mogu se dati neki opi metodiki postupci:
1. Uitelj treba tono odrediti mjesto i ulogu promatranja, motrenja u nastavnom procesu.
2. Usredotoenost, interes unenika je promjenljiva i njegova pozornost se ne moe dugo zadrati na
pojedinom objektu, zato samo jasni zadaci promatranja mogu osigurati uinkovitu osjetilnu spoznaju.
Zadatke osjetilne spoznaje, promatranja valja odjelotvoriti tako da uenik zna: ZATO, TO, KAKO,
GDJE, KADA i IME e promatrati.
3. Spoznavanje uenika valja voditi odreenim pitanjima ili pismenim napucima. Njima valja
ustrojiti sustav spoznavanja prema grai, strukturi, razmjeni i meudjelovanju prirodnina i pojava
da ih uenik usporeuje radi spoznavanja slinosti i razliitosti.
4. Temeljna obiljeja prirodnine ili pojave potrebno je izdvojiti kako bi se mogao donijeti
odgovarajui sud, zakljuak, posljedak.
5. Vrednovanje zakljuaka osjetilne spoznaje uenika valja nizom novih zadataka povezati sa
svakidanjim praktinim ivotom.
6. Ne treba zaboraviti da se osjetilno spoznavanje moe izazvati i oivljavanjem predodaba na
temelju spoznavanja rijeima (izlaganje uitelja, itanje teksta) i izvoenjem praktinog rada pokusa,
pri emu je uenik doveden u situaciju da izaziva neku promjenu, da prati njezin tijek s veim brojem
osjetila.
Usto to odreuje uvjete i karakter ovjekova postojanja, ona u sebi sjedinjuje teorijsku
i praktinu djelatnost i smatra se jednom od temeljnih spoznajnih kategorija. Izmeu drutvene prakse
u najirem smislu i praktinog rada postoji stanoviti odnos, ali se te dvije kategorije ne mogu
poistovjetiti. Drutvena je praksa znatno iri pojam od pojma praktinog rada, odnosno drutvena
praksa u sebi obuhvaa praktini rad. Budui da smo drutvenu praksu odredili kao aktivni odnos
ovjeka prema prirodi i izmeu ljudi, tada bi se praktini rad odnosio na direktan aktivan odnos
ovjeka prema prirodi.
Praktian rad je dio drutvene prakse koji se odnosi na neposredan, djelotvoran odnos ovjeka
prema prirodi.
O. W. Beyer je 1885. godine naglalsio znaenje rada, te da na prvom stupnju valja obavljati djelatnosti za koje
ne treba stalno boravite (ulica), drugom stupnju djelatnosti u svezi s njegovanjem biljaka i ivotinja, zatim treba
raditi u kolskom dvoritu i vrtu, te u kolskoj radionici i kolskom praktikumu.
Krajem 19. st. i po. 20. st. praktian rad snano prodire u tzv. novu kolu, osobito u neke njezine smjerove, npr.
radnu kolu, aktivnu kolu i dr.
G. Kerschensteiner je smatrao da u kolu treba uvesti runi rad kao nastavni predmet.
A. Ferriere se zalagao za ostvarivanje manualne, socijalne i intelektualne djelatnosti pomou runog rada kao
princip u aktivnoj koli.
P. Ficker zakljuuje da se runi rad i slobodni runi rad meusobno dopunjuju i time se uspostavlja pravilan
odnos izmeu triju temeljnih spoznajnih kategorija: promatranja, miljenja i prakse.
Predstavnici nove kole uveli su u njezin sadraj rada praktian, odnosno runi rad kao nastavni predmet i kao
nastavno naelo, te mu odredili sljedeu metodiku strukturu:- postavljanje zadataka rada,- odreivanje
sredstava i pomagala za rad,- planiranje izvoenja rada,- izvoenje rada,- kontrola rezultata.
J. Piaget (1896. 1980.) naglasio je da praktian rad ima znaenje pokretake snage za razvitak miljenja jer se
praktine operacije interioriziraju u odgovarajue misaone operacije.
Prema Piagetu razvitak je postupno uravnoteenje, neprekidno prelaenje iz stanja manje ravnotee u stanje vee
ravnotee.
Tijekom procesa uravnoteenja valja razlikovati:
1. INVARIJANTNE funkcije koje omuguavaju uravnoteenje tijekom cijelog ivota (nasljedne su i
zajednike za sve dobi).
2. PROMJENLJIVE strukture koje odreuju stanje ravnotee.
Pojavljivanje potrebe izvor je neravnotee, u temelju kojeg su promjene unutar samog oraganizma i okoline.
Ljudsko djelovanje sastoji se upravo od neprekidnog ponovnog uravnoteivanja, koje se dogaa
tijekom cijelog ivota. Taj neprekinuti postupak omoguavaju dvije invarijantne adaptivne funkcije, namjene:
1. ASIMILACIJA usvajanje vanjskih podataka na temelju postojeeg ustroja.
2. AKOMODACIJA je prilagodba prostojeeg ustroja vanjskoj situaciji.
Uz nasljedne namjene asimilacije i akomodacije, valja razlikovati strukture, tj. spoznajne sposobnosti koje se
mijenjaju, a koje ine uravnoteenje (ekvilibrij) na odreenoj razini razvitka.
Ti ustroji se mijenjaju i upravo promjenjivost ustroja uvjetuje da se u djece razliite dobi pojavljuju razliiti
naini shvaanja svijeta.
Uenje je aktivan postupak u kojem dijete (subjekt) konstruira, strukturira stvara svoje znanje u
meudjelovanju s okolinom (objektom).
Dijete je poslije este godine sposobno za suradnju s ostalima. Ono ima usklaen i upotpunjen
spoznajni sustav, kojim se koristi u ustrojstvu i meudjelovanju s okolinom. Uz pomo tog sustava
dijete uspijeva rijeiti, na stvaran nain, razliite zadatke jer posjeduje prilagodbeno ustrojstvo, koje
djeluje tako da omoguava svrhovitu ravnoteu. U tom razdoblju prevladavaju stvarne, konkretne
operacije, one koje se odnose na predmete pogodne za rukovanje. Operacija oznaava djelovanje koje
je poutranjeno (interiorizirano) i povratno (reverzibilno), tj. moe se odvijati u oba pravca.
U spoznajni se repertoar djeteta te dobi ubrajaju logike operacije (razliite vrste numerikih
operacija, logika operacija korespondencije, relacije, reverzibilnosti, kompenzacije, inkluzije,
tranzitivnosti itd.), to se najbolje oituje pri rjeavanju zadataka konzervacije, tj. ouvanja
koliine, mase, volumena, broja itd., u kojima se mijenjaju nebitna svojstva, a ostaju nepromijenjene
bitne osobine situacije. Takvi praktini radovi esti su u nastavi prirodoslovlja u mlaim razredima
osnovne kole.
25
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
P. Ja. Galjperin je polazeti od temeljne postavke da su uenje i nastava oblik djelatnosti,izradio teoriju o
etapnom oblikovanju umnih radnji. On zapravo smatra da je MISAONA RADNJA temeljna jedinica pomou
koje se sjedinjuju PSIHIKI ELEMENTI s NJIHOVIM RADNJAMA.
Svaka umna radnja ima tri funkcionalna dijela:
1. ORIJENTACIJSKI,
2. PROVEDBENI,
3. NADZORNI.
Orijentacijski dio radnje je poetni dio u kojemu se uenik usmjerava na pravilnu provedbu radnje. U ovom
dijelu uenik upoznaje: cilj, predmet radnje, operacije, obrazac i proces.
NEPOTPUNI NAPUTAK: ueniku se najee isticanjem cilja priopava to, ali ne i kako treba uiti.
Galjperin je, sa suradnicima, razradio ak osam tipova karakteristinih orijentacijskih temelja, od kojih su dva
posebno zanimljiva, jer nude osamostaljivanje uenika za stvaralaki rad:
1. Ueniku se prikau svi elementi radnje (cilj, obrazac, operacije, nain provjere) na nekom obrascu (usmeno ili
najee pismeno), a uenik samostalno sastavlja orijentacijski temelj.
2. Ueniku se daju ope znaajke radnje, dok je orijentacijski temelj uopen, pa on, na temelju njih, sastavlja
orijentire pomou naputaka za sastavljanje orijentacijskog temelja (algoritma).
Na svom putu, od vanjskog plana prema unutarnjem, umna radnja prolazi kroz 5 etapa:
1. U etapi prethodnog upoznavanja s radnjom uenici dobivaju orijentacijski temelj, upoznavaju se sa zadacima i
nainom izvoenja radnje, tj. s izvorima znanja, s materijalom kojim e se sluiti u radu, s nainom njegove
uporabe.
2. Etapom materijalne ili materijalizirane radnje uenicima se daju objekti radnje u obliku predmeta iz
neposredne okolice. Radnja se uz pomo tih predmeta izvodi prema dobivenom naputku.
3. Etapa vanjskoga ili glasnoga govora je etapa u kojoj uenik izrazi rijeima ono to je praktino uinio i to je
iz kojeg izvora doznao. On treba glasno iznijeti uinak svojega rada, kako bi stvorio svoj odgovarajui sustav
glasnoga govora. Smatra se da je uenik ovladao etapom glasnoga govora ako mu za objanjenje radnje nije
potreban naputak kako se ta radnja izvodi.
4. Etapa vanjskoga govora u sebi je etapa u kojoj uenici o radnji govore u sebi, kada se preispituju. Ona dolazi
uvijek poslije etape vanjskoga ili glasnoga govora. Govor u sebi u slubi je miljenja.
5. U zavrnoj etapi etapi unutarnjega govora uenik radnju samostalno obavlja i nadzire je bez vanjskih
objekata i bez vanjskog govora. Oblikovanje misaone radnje znai ne samo proces preoblikovanja vanjske
radnje u unutarnju, nego i obrnuto, to je proces interiorizacije i eksteriorizacije.
Galjperin dri da usvajanje novih znanja prolazi iste etape kao i oblikovanje misaone radnje.
Za uenike u poetnoj nastavi prirodoslovlja najvanija je materijalna i materijalizirana etapa rada u kojoj
uenici manipulirajui obavljaju praktine radove, dok za starije uenike ima manje znaenje.
Teorija etapnog oblikovanja umnih radnji je vana jer se u njoj sjedinio proces stjecanja znanja i razvitak
uenikih sposobnosti u istovjetan proces. Iz toga proistjee da ne treba strogo odvajati stjecanje novog znanja i
vjebanje, ve raditi to usporedno. Uvoenjem praktinog rada u nastavi se ukida verbalizam i iskljuivi
senzualizam u zornosti, a uenje se povezuje uza svakidanji ivot. Uvodei praktian rad u nastavu, treba uvijek
brinuti o injenici da je nastava jedinstvo praktinoga i umnoga rada. Neki sadraji praktinih radova vie
su usmjereni na stjecanje kulturnih i higijenskih navika, drugi na razvitak likovnih sposobnosti, trei na razvitak
tehnikih sposobnosti, etvrti radnih sposobnosti.
Praktian rad nije samo nain, put kojim dolazimo do spoznaje, kako je do sada jednostrano prikazano, ve je on
i izvor spoznaje i mjerilo za tonost ljudske spoznaje.
Ako je uenik stekao odreena znanja praktinim radom, bit e sposoban primjenjivati ih u ivotu kad mu
zatrebaju. Praktian rad u nastavi prirode i drutva jest izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje,te ga treba
tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa i otro razlikovati od praktinoga, runog rada, kojega je zadaa
izrada nekog predmeta.
26
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Drugi naglasak u odreivanju pojma istie da je pojam misao o bitnim obiljejima predmeta i pojava
onih obiljeja koja su zajednika za itav skup predmeta na koje se pojam odnosi. Zato moemo rei
da je pojam skup bitnih, tipinih oznaka neke skupine objekata ili pojava koji je stvoren misaonim
procesima na temelju usporeivanja i ralambe pojedinih objekata i pojava, odvajanjem bitnih
obiljeja od nebitnih i uopavanjem takvih bitnih obiljeja na sve pojave i objekte iste vrste.
Rije kao element govora je izriaj pojma. Ona je nositeljica smisla, a smisao odreuje nekipojam. Rije je znak,
simbol iza koje se krije neki smisao.Zato u govoru susreemo pojavu da razliiti jezini izriaji, tj. rijei mogu
izricati isti smisao.Dok je predodba slika odreene nenazone stvari ili pojave, dotle je pojam sloaj oznaka
koje,iako su izraene jednom rijei, mogu vrijediti za itav niz jednakih ili slinih premeta i pojava.
Pojmovi nisu dani sami od sebe, njih treba stvarati na temelju predodaba.
Apstrahiranjem,odjeljujui pojedine predodbene oznake,ralanjujemo zapravo predodbe i dobivamo tako
pojedine misli. Zatim, generaliziranjem , uopavanjem zajednike oznake skupine predmeta.Na putu stvaranja
pojma nalazimo najprije analiziranje, ralanjivanje pojedinih predodaba,zatim apstrahiranjem, izdvajanje
od njih pojedinih oznaka, te generaliziranje, uopavanje preostale oznake u jedinstvenu novu tvorevinu pojam.
Determiniranjem, omeivanjem, moemo od bilo kojeg opeg pojma dobiti ui pojam.Generealiziranjem
dobivamo openite pojmove, a determiniranjem manje openite.
Sadraj pojma sadri u sebi skup oznaka koje su sloene u posebnom misaonom jedinstvu.Sve ozanke nisu
jednako znaajne. Jedne pokazuju temeljno, bitno i nazivamo ih BITNIMA, druge su MANJE BITNE, izvedene
iz prvih, a tree su SLUAJNE NEVANE.
Doseg pojma ini skup svih pojedinanih predmeta na koje se taj pojam odnosi.
Opseg pojma ini skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.
On se odreuje premapodrujima na koje se odnosi, a ne prema broju.Dodavanjem oznaka opem pojmu
poveava se sadraj pojma a smanjuje opseg. Sadraj pojma i opseg pojma su u obrnutom odnosu.
H. J. Klausmeier je 1980. godine naveo mnogo vei broj svojstava kojima se moe odrediti,definirati bilo koji
pojam (mogunost uenja, mogunost uporabe, vrijednost, uopenost, jaina,struktura pojma, apstarktnost
primjera i brojnost primjera).
Znanstveni pojmovi su znanstvene tvorevine nastale dugim sustavnim misaonim operacijama niza generacija, i
uenici ih tijekom nastave prirode i drutva trebaju postupno i sustavno razvijati i stjecati svojim umnim
sposobnostima.
- KLASIFIKACIJE RASPOREIVANJA,
- FORMALNE APSTRAKTNE
RAZLIKE. Te etiri razine prolazi uenje istog pojma od njegove najranije pojave do najzrelijeg
razumijevanja.Kako bi se pojam oblikovao, stvorio na bilo kojoj razini, potrebni su odreeni vanjski i unutarnji
imbenici.
UNUTARNJI IMBENICI obuhvaaju odgovarajue misaone operacije koje na svakoj razini ovise o uenju i
sazrijevanju, razvitku uenika.
VANJSKI IMBENICI za uenje pojmova ini nastava koju valja paljivo planirati, tako da odgovara razini
razvitka pojma.
Pojmovima steenim na niim razinama mogu se rjeavati jednostavni problemi koji zahtijevaju samo
povezivanje osjetilnih percepcija.
Pojmovima steenim na viim razinama mogu se utvrivati novi sluajevi kao primjeri i neprimjeri tog pojma,
spoznavati nadreeni, usporedni i podreeni odnosi, razumijevati naela klasificiranja tog pojma i rjeavati
problemi.
Dijete moe nauiti ime pojma i imena njegovih svojstava na bilo kojoj razini.
Na svakoj od razina stejcanja pojmova sudjeluju odreene misaone operacije.
Na KONKRETNOJ stvarnoj razini stjecanje pojma odvija se prepoznavanjem predmeta koji je uenik ranije
doivio. Pri tome se odvijaju misaone operacije: skretanje pozornosti na posebnos tpredmeta, njegovo
razlikovanje od drugih predmeta, oblikovanje predodbe i njezino pamenje.
Da je uenik usvojio pojam na RAZINI IDENTITETA jednakosti moe se zakljuiti na osnovi toga to e ga
prepoznati kao ranije doivljen predmet, dogaaj ili odnos, ali u drugom prostoru i vremenu.Uz misaone
operacije ukljuene u stjecanje pojma na konkretnoj razini ( skretanje pozornosti,razlikovanje, pamenje) na ovoj
se razini pojavljuje i generaliziranje, uopavanje zajednikih oznaka.
Za RAZVOJNU razinu klsifikacije rasporeivanja vana je misaona operacija generaliziranja.
Uenici na nioj razini klasifikacije mogu tono odrediti mnoge sluajeve kao primjere ili neprimjere jednog
predmeta, dogaaja ili radnje, ali jo ne mogu izravno navesti temelj, osnovu svoje kategorizacije.Na
viem stupnju klasifikacije, uenici su u stanju razlikovati manje vidljiva svojstava pojmova i tono
generalizirati vei broj primjera koji su jednako i pripadaju istoj klasi skupini
Teorija uenja i razvitka pojmova precizirala je nastavne uvjete koji olakavaju stjecanje pojmova na poetku
razine klasifikacije:
1. Provjerava je li pojam nauen na razini identiteta
2. Inoenje najmanje dvaju primjera i jednoga ili dvaju neprimjera pojma
3. Navoenje imena pojma i pomaganje ueniku da povee ime pojma za primjer
4. Uporaba iduktivne metode dopunjene metodom izlaganja, ako je potrebno. Tako se uneniku pomae
da razlikuje i imenuje odlike odreenog pojma.
5. Uporaba induktivne metode dopunjene metodom izlaganja pomae ueniku da definira odredi
pojam.
6. Osiguravanje povratne informacije ueniku.
7. Davanje novih primjera i neprimjera pojma koje uenik traba prepoznati da bi mogao upotrebljavati
pojam.
8. Ponavljanje prethodnih koraka, ako je potrebno.
Od stjecanja pojma na nioj razini klasifikacije do podizanja na viu razinu klasifikacije, ili na fomalnu razinu,
moe proi i nekoliko godina.
Na FORMALNOJ apstraktnoj razini pojam je usvojen kada uenik odreuje, definira pojam pomou
njegovih svojstava odlika ili kada moe utvrditi razliku izmeu pravih primjera i neprimjera toga pojma i tu
svoju klasifikaciju izgovoriti rijeima. Kako bi postigao tu razinu,potrebno je da uenik navede ime pojma, i da
razlikuje i imenuje njegova pripadajua svojstva.Na formalnoj razini pojmovi se mogu stjecati induktivnim i
deduktivnim operacijama.
U induktivnim operacijama uenici odreuju pojam na temelju pojedinanih primjera, odnosno logiki put ide od
pojedinanoga prema opem. (npr. Mljet je kopno okrueno morem. Otok je kopno okrueno vodom.)
U deduktivnim operacijama proces zakljuivanja ide od opega na pojedinano.
Uenicima se izlae ime pojma i njegova pripadajua svojstva odlike.Stjecanje pojma na formalnoj razini
vrednuje se tako da se ueniku izloe dva primjera jedne klase, a on treba odrediti onaj koji se trai i zatim
pokazati zato ga je tako svrstao, sluei se svojstvima koja odreuju taj pojam.
Klausmeier, na temelju iskustvenih istraivanja, predlae konbiniranje induktivnih i deduktivnih operacija kao
uinkovitog naina stjecanja pojmova na formalnoj razini.Ako se uenicima sve izloi, ako ne pokuavaju
oblikovati i vrednovati pretpostavku, moe uslijediti nerazumijevanje pojma.Opsena longitudinalna iskustvena
istraivanja s uenicima osnovih kola potvrdila su teoriju uenja i razvitka pojmova i Klausmeieru omoguila
da iz njih izvede sljedea naela razvitka pojmova:
1. Razvitak pojmova se odvija kroz etiri uzastopno vie razine nepromjenljivim slijedom.
28
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Jedna od temeljnih zadaa nastave prirode i drutva jest da pravilnom uporabom odgovarajuih nastavnih
metoda i sredstava preoblikuje uenike osjetilne u pojmovne spoznaje,tako da uenik istodobno u pojmu uoava
i konkretno i ope.
Metodiki postupci u nastavi prirode i drutva imaju zadau da razvijaju uenike misaone operacije prelaenja
konkretnog u ope, ali i opega u konkretno.
Temeljni metodiki postupak oblikovanja pojma mogao bi se odvijati prema ovim stupnjevima:
- promatranje i upoznavanje neposredne stvarnosti
- izdvajanje odreenoga prirodoslovnog obiljeja
- oblikovanje prirodoznanstvenog pojma i njegova nosioca rijei
- usvajanje znaka za prirodoznanstveni pojam
- izgraivanje prirodoznanstvenog modela neposredne stvarnosti
- uporaba usvojenog prirodoznanstvenog pojma rijei, znaka i modela u rjeavanju novih zadataka.
Pojmovi se poinju oblikovati i u prvom razredu, ali su tek uenici u dobi oko desete godine u mogunosti
pojmu dati obiljeja koja se sve vie pribliavaju znanstvenim obiljejima pojmova.
Zato se u nastavi i tijek spoznavanja postupno mijenja.
Svako oblikovanje ili usvajanje pojma iz prirode i drutva i njegova nositelja rijei i znaka treba proi
kroz sve etape nastavnog procesa, a to su :
pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje, dogovor
spoznavanje novih nastvanih sadraja, realizacija, razumijevanje novih sadraja
utvrivanje novih nastavnih sadraja (uvjebavanje, ponavljanje i provjeravanje)
30
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
U nastavi prirode i drutva spoznavanje novoga nastavnog sadraja moe, dakle, polaziti od
konkretnoga prema apstraktnome, ali i od apstraktnog prema konkretnome.
Vrlo je vano precizno odrediti koliinu sadraja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta
(koliine injenica i generalizacija), intenziteta (kakvoe, dubine pojmova) i strukturu (logiku
sreenost injenica i generalizacija).
Obrada novih sadraja odvija se preteno o u nastavnom procesu sustavom malih spoznajnih koraka,
dok se ne obradi sadraj cijele nastavne jedinice, primjerice, pri obradi nastavne jedinice -
Ako poar plane, u drugom razredu, ti bi koraci mogli biti: vatra, poar, gaenje poara, znaenje
vatrogasne slube.
Na dobro obavljenom spoznavanju novih nastavnih sadraja temelje se daljnje etape nastavnog
procesa utvrivanje novih nastavnoh sadraja.
3.2.1.3.1. Uvjebavanje
Poto su uenici u obraivanju novog nastavnog sadraja spoznali novu nastavnu grau i shvatili
informaciju, valja ih zaposliti na njezinoj preradi, jer e je samo tako usvojiti.
Temeljna je razlika izmeu uvjebavanja i ponavljanja to to se uvjebavanjem razvijaju uenike
sposobnosti, a ponavljanjem se uvruje znanje uenika.
U nastavi prirode i drutva vrlo je vana etapa vjebanja u kojoj se razvijaju sve uenikove
sposobnosti: praktine, senzorne, izraajne i misaone.
Svaka pravilno oblikovana radnja treba imati dobar spoznajni temelj.
U pripremanju vjebanja treba odrediti to e se i zato vjebati, ponoviti znanje na kojem se temelji
vjebanje i osigurati materijalne uvjete vjebanja.
Uitelj e uenike pouiti rijeima i pikazati kako se izvodi radnja pouiti i instruirati ih.
Uvjebavanje moemo ralaniti na:
1. poetno ili uvodno vjebanje uenici prerauju, prevode uiteljevu instrukciju u radnju, poetno
vjebanje uitelj nadzire.
2.temeljno ili sredinje vjebanje uenik moe objasniti svoje postupke, uenik izvoenje moe sam
nadzirati samonadzor.
3.zavrno ili dopunsko vjebanje uenik postie najveu brzinu ili uspjeh u vjebanju i nee je moi
poboljati daljnjim vjebanjem na isti nain.
3.2.1.3.2. Ponavljanje
Kao etapa nastavnog procesa ponavljanje se ne moe svesti samo na spreavanje zaboravljanja, iako je
znano da se trajnost pamenja moe osigurati estim ponavljanjem i njegovim koritenjem, uporabom
u svakidanjem ivotu.
Sa stajalita kakvoe ponavljanja razlikujemo: reproduktivno i produktivno ponavljanje.
Reproduktivno ponavljanje je dosjeanje, reprodukcija otprije poznatoga nastavnog sadraja,
najee onim slijedom kojim je usvojeno.
Zbog velikog broja injenica i elje da se mnogo naui, sadrak se ponavlja istim slijedom kojim se
spoznaje i obrauje, navode se isti primjeri za objanjavanje pojedinih pojava. U takvu se ponavljanju
najvie aktivira samo pamenje, pa ga esto nazivamo i mehanikim, formalnim i pasivnim
ponavljanjem.
Produktivno ponavljanje je koritenje, uporaba otprije poznatog nastavnog sadraja na potpuno nov
nain.
Ponavljajui produktivno obraene nastavne sadraje u nastavi prirode i drutva uenici e
meu poznatim injenicama i pojavama pronalaziti i otkrivati dotada nepoznate odnose,
meudjelovanja i povezanosti.
Uenici pri produktivnom ponavljanju primjenjuju razliite misaone operacije, npr. usporeivanje,
ralanjivanje, zdruivanje, klasificiranje, konkretiziranje, generaliziranje, strukturiranje, rjeavanje
problema i dr., to pozitivno utjee na kakvou znanja u nastavi prirode i drutva. Produktivno
ponavljanje sadraja nastave prirode i drutva zahtijeva neprekidnu stvaralaku primjenu znanja.
3.2.2.1. Petminutna nastava prirode i drutva ili pet minuta prirode i drutva
Uvoenje pet minuta prirode i drutva omoguava da aktualna pitanja koja zanimaju uenike objasne u nekoliko
reenica. Time se u nastavu ukljuuju i sadraji koje uenici sami odaberu.
Temelj za uvoenje petminutne nastave prirode i drutva je injenica da uenici otvoreno iznose odreene
sadraje i injenice koje su promatranjem uoili ili koje im uitelj ponudi.
To vrijedi i za televizijske i novinske informacije, kao i za zapaanja i rezultate njihovih promatranja u okoliu
koje se u odreenim godinjim dobima pojavljuju. U petminutnoj nastavi velike su mogunosti rada: od
objanjenja najjednostavnijih pojava u okruenju, bolesti, ozljeda, zatite okolia u lokalnim razmjerima sve do
globalnih ekolokih problema.
Razumljivo je da uitelj treba dati prve poticaje za petminutnu nastavu svojim izborom,primjerice prigodom
polaska na izvanuioniku nastavu, a uenika moe potaknuti pitanjima:to se gradi?, to tamo cvate?...Hoe li
uenici postaviti pitanja ovisi o njihovu iskustvu i odnosu izmeu njih i uitelja.
Treba istaknuti da petminutna nastava prirode i drutva nije prigodna nastava (koja je planirana prema
32
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
nadnevcima u kalendaru), nije unaprijed planirana, nije cjelovita nastavna jedinica niti izlika za odustajanje od
programirane i pripremljene nastavne jedinice.
Pet minuta prirode i drutva moe bit esto zastupljeno na nastavnom satu, bilo na poetku,bilo na kraju sata,
ovisno od sluaja do sluaja, o razredu, o stilu rada pojedinog uitelja i mnogim drugim imbenicima.
Svakako pet minuta prirode i drutva vremenski je najkrai teaj nastave prirode i drutva.
33
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Nakon odabira nastavnog sadraja uitelj stvara projekt, nacrt za predstojeu nastavnu djelatnost,
imajui na umu:
zadau problem koji valja rijeiti;
materijal i pribor kojim e se koristiti;
postupak naina izvoenja i
vremensko razdoblje u kojem e raditi.
Sve izvore znanja koji se koriste u projektima dobro je izloiti na preglednom plakatu.
Uloga uitelja u tom radu se mijenja, on gubi ulogu izvora znanja i postaje oraganizator, ustrojitelj
nastavnog rada. Njegov je zadatak da potie uenika na istraivanje. Uitelj treba biti prilagodljiv,
vjet u procesu istraivanja, ali i dobar poznavatelj svoje struke kako bi i sam mogao sazdati vlastiti
materijal za istraivanje.
35
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Temelj, tijek i znaenje istraivaki usmjerene nastave je to da uenika potie da sam istrauje,
otkriva, samostalno dolazi do odreenih spoznaja i usvaja prirodnoznanstvenu metodu, uz
odgovarajuu pomo uitelja. Tako ustrojen nastavni proces usmjerava mlade prema stvaralatvu.
36
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Metodika primjena prirodoslovnih postupaka u nastavi i uenju moe se grubo stupnjevati ovako:
1. uitelj izvodi pojedinani prirodoslovni postupak i tako pouava uenika u izvoenju,
2. uenici uz uiteljevu pomo sudjeluju u izvoenju odreenog prirodoslovnog postupka,
3. uenici se samostalno koriste prirodoslovnim postupkom u spoznavanju okolia.
37
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
4.2.2.3. Usporeivanje
Usporeivanje je specifina djelatnost kojom uenik stavlja u meusobni odnos dva lana
usporeivanja ili vie njih kako bi utvrdio to je meu njima isto, a to su specifine razlike.
Preduvjet: dobro poznavanje lanova usporeivanja.
Usporeivanjem u prirodoslovlju na osnovi poistovjeivanja i razlikovanja, steeno znanje spoznajno
se izotrava do najveeg mogueg stupnja.
4.2.2.4. Mjerenje
Mjerenje je usporeivanje neke veliine s odgovarajuom ljestvicom kako bi se odredila brojana
vrijednost te veliine.
Svrha je mjerenja to tonije odreivanje veliine prirodnine ili pojave koju spoznajemo. U poetnoj
nastavi prirodoslovlja mjerimo: duljinu, masu, vrijeme, temperaturu. Pri mjerenju treba razlikovati
spravu za mjerenje od mjernih jedinica kojima iskazujemo izmjerenu veliinu.
38
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
4.2.2.12. Planiranje
Planiranje je misaona aktivnost kojom ovljek unaprijed razrauje i usmjerava svoju djelatnost,
imajui na umu:
zadau problem koji treba rijeiti;
materijal i pribor kojim e se koristiti;
postupak nain izvoenja i
vremensko razdoblje u kojem e raditi.
Ukratko, da o predvienoj djelatnosti najprije dobro promisli.
Uitelj planiranjem stvara projekt, nacrt za svaku predstojeu nastavnu djelatnost.
39
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
40
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
3. orijentacija u predodbi
- obrauje se u uionici na temelju neposredne percepcije prostora
- na zidovima uionice oznaimo glavne strane svijeta, zatim odreujemo na kojoj su strani svijeta
predmeti u uionici
- navesti da su se ljudi dogovorili da e uvijek promatrati i crtati objekte u prostoru okrenuti prema
sjeveru; sjever je uvijek gore, jug dolje, zapad lijevo, a istok desno
5.2.1.1.2. Kompas
- uenici najprije se trebaju upoznati s kompasom izdvojiti magnetnu iglu (rei da njezin tamniji kraj
uvijek oznaava sjever)
- igre s magnetima (privlae eljezne predmete)
- uenici mogu sami nainiti jednostavan kompas (magnetiziranjem obine igle) i odreivati strane
svijeta
5.2.2.2. Tlocrt
najjednostavniji crte predmeta gledan odozgo (pokazati na primjeru gumice - gumicu staviti na
papir i ocrtati, mjerilo 1:1)
ocrtavanjem oko predmeta nainili smo njihove tlocrte
ocrtavanje oko vie predmeta na jednom papiru dobili smo plan skupinu tlorta iz njega
moemo prepoznati oblik, veliinu i meusobni poloaj predmeta u prostoru
42
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
43
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
45
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
- s metodikog stajalita: uiteljska iskustva pokazuju kako uvoenje uenika u snalaenjeu vremenu
najdjelotvorniije je obraditinakon uvoenja uenika u orjentaciju u prostoru
- uenici u 3.r. obrauju kulturno-povijesne spomenike kao i sadraje vezane za prolost zaviajne
mikroregije
- sve povijesne spomenike moemo svrstati u 3 skupine:
1. spomenici koji su vezani za povijest zaviaja i imaju samo lokalno znaenje
2. spomenici koji su vezani za povijest zaviaja ali pored lokalnog znaenja imaju i
nacionalno i povijesno znaenje( mjesta buni,borbi,bitaka )
3. spomenici koji nisu vezani za povijest zaviaja, nego obiljeavaju dogaaj ili linost iz
nacionalne ili ope povijesti
- obrada sljedeih povijesnih slikan iz prolosti zaviaja:
- nastanak gradskog sredita,
- ivot u starom gradu,
- razvoj grada(I.svj.rat)
- grad u II.svj.ratu i razvoj nakon rata
- zaviaj u Domovinskom ratu
- grad danas
- znaajne linosti
- pogled u budunost
6.3.1.Prigodne teme
- prigodnost se oituje u tome te se obrauju u prigodno vrijeme kada se one dogaaju
- obrada prigodnih tema, pr. Dani kruha, Praznik rada, Dan dravnosti
- prema sadrajurazlikujemo: blagdane, svetkovine, obljetnice, znamenite ljude i povijesne spomenike
- vjerski dogaaji/blagdani (Dan sjeanja na pokojne, boini i uskrsni blagdani), narodni obiaji i
vani povijesni dogaaji
- 1. i 2. razred - obraujemo sadraje vezane za obljetnice vane za kolu, zaviaj, domovinu i ire -
Dan kole, Dan naselja, Dan dravnosti, Praznik rada i Dan antifaistike borbe
46
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
7.1.1.1. Uionica
- u niim razredima O veinom su univerzalne, a u predmetnoj nastavi ima i specijaliziranih
- specijalizirana uionica je uionica koja je svojom opremom prilagoena dobi uenika i izvoenju
svih nastavnih - predmeta u tom razrednom odjelu; treba biti prostrana 60-90m2. Dobro je da je uz
uionicu povezan uiteljev kabinet (za prednji zid). Bitno je da je pravilno osvjetljena i zasjenjenje
prostora (zbog projekcije), ploa na prednjem zidu uionice, osigurati bijelu povrinu za projekcije,
nekoliko izvoda struje i barem jedan izvod vode. Na prednji zid se postavlja i ormar s audiovizualnim
sredstvima
- radni stolovi i stolice trebaju biti prilagoeni uenicima
- dobro je u svakoj uionici urediti nekoliko interesnih kutaka kutak za igru (u 1. i 2.r. - tepih u
jednom dijelu uionice)
- mala priruna knjinica
- izlobene vitrine i panoi s bonih strana uionice
- uz prozore su smjeteni dijelovi ivog kutia, stol za runi rad i pjeanik
Akvaterarij vodozemci
Insektarij uzgoj kukaca; mravi, palinjaci, leptiri
- ivi kuti je mjesto gdje uenici svakodnevnim motrenjem i praenjem ivotnih procesa u njemu
razvijaju svoje sposobnosti i sklonosti (upornost, tonost, strpljivost, suradnju s drugim uenicima i
smisao za istraivanje prirode)
- ima odgojnu, obrazovnu i estetsku ulogu
- uzgajanjem cvijea i zelenila u koli uenici stjeu praktina znanja o uzgoju biljaka i zadovoljavaju
svoju fiziku potrebu za kretanjem
itanje
Sluanje rijei
Gledanje slike
Gledanje filmova
Gledanje eksponata
Promatranje demonstracije
Promatranje uivo
Sudjelovanje u raspravi
Dranje govora
Izvoenje dramske prezentacije
Oponaanje stvarne situacije
Spoznavanje osobnim, stvarnim iskustvom
Prema nainu kako uenici percipiraju stvarnost nastavni mediji dijele se na (V. Poljak):
a) vizualne
b) auditivne
c) audiovizualne
d) tekstualne
7.2.1.2.1. Radioemisija
- umreavaju: rije, glazbu i zvune efekte
- prednosti: uenici ue spoznavati auditivnim putem, sluajui druge ljude
u radioemisijama sudjeluju istaknuti pojedinci: glumci, znanstvenici..
mogu pribliiti daleku prolost
radioemisije su relativno jeftine (potrebno ih je samo snimiti)
- u primjeni radioemisije u nastavi razlikujemo:
1. pripremu - obavimo motivacijsko-intelektualnu pripremu uenika
- najavimo emisiju, usmjerimo pozornst uenika na pitanja
2. praenje emisije
3. zakljuan rad - uenici iznose svoje dojmove, obrauje se problem cjelovito
51
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
53
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
- pripremanje uitelja: posebnu pozornost valja posvetiti oblikovanju pitanja - mogu biti otvorena
pitanja (vie tonih odgovora) i zatvorena pitanja (jedan je odgovor toan)
- 7 umijea postavljanja pitanja:
a) prilagoditi izbor rijei i sadraj pitanja uenicima
b) obuhvatiti to vie uenika
c) postavljati potpitanja
d) iskoristiti uenike odgovore
e) izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti stanku izmeu pitanja
f) progresivo poveavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda
g) sluiti se pitanjima u pismenom obliku
- valja izbjegavati: - pitanja na koje uenici ne mogu dati odgovor zbog neznanja ili nedostatka
iskustva
- alternativna pitanja
- sugestivna pitanja
- kaverzna pitanja, koja sugeriraju pogrean odgovor
- neodreena i vieznana pitanja
- predugaka, sloena pitanja
- pitanja moraju biti jezino ispravna npr. vremensko-prostorni odnosi: kada, gdje, dokle, odakle
uzrono-posljedini odnosi: zato, zbog ega, kako
- metodiki ispravno je postaviti pitanje cijelom razredu, priekati kako bi svi uenici o njemu
razmislili, a potom prozvati uenike
57
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
58
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
59
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
60
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
- pri sastavljanju parova treba uvaiti npr. mjesto sjedenja, slobodan izbor pojedinca, dogovor
uenika, uenike sposobnosti, osobine uenika
- prema vrsti radnih zadataka razlikujemo: 1. svi parovi rade isti zadatak
2. svaki par radi poseban zadatak
3. skupina parova rade na istom zadatku
- uitelj u pripremi:
planira u kojem e se dijelu rada raditi u paru
prireuje zadatke za svaki par s napucima za rad
tijekom rada prati, potie, ispravlja, usmjerava i objanjava
- tijek nastavnog sata:
1. pripremanje uenika
2. upoznavanje s napucima za rad
3. rad parova na rjeavanju zadataka
4. izvjee parova o uraenom
5. zavrni rad - provjera uinkovitosti rada
- nedostaci: - ograniena suradnja na samo dva uenika
- mogua pojava suparnitva i izbijanje sukoba
- uiteljevo oteano praenje rada svih parova
62
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
- mogu se izvesti prije obrade teme (uvodna, sakupljaka), za vrijeme obrade teme (istraivaka) i
nakon obrade (ilustrativna)
- obino se vrste meusobno kombiniraju, odnosno izvode se takve nast. ekskurzije na kojima se
primjenjuje steeno znanje, upoznaje novi sadraj, a isto tako se s ekskurzije u kolu donosi materijal
za daljnje prouavanje
- temeljno pravilo: predmeti, iva bia i pojave se promatraju u svezi s okoliem u kojem ivimo
- nedostaci: pripreme zahtijevaju mnogo vremena, ne mogu se izvoditi u svako doba dana ni godine,
velik broj uenika oteavaju uitelju rad, uenici se izvan uionice tee usredotouju na objekt
promatranja, troi se puno uiteljeva vremena
63
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
64
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
66
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
67
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
68
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
2. zavrno provjeravanje - provodi se nakon obrade pojedinih nastavnih tema, cjelina ili na
kraju obrazovnog razdoblja
- s obzirom na oblik moe biti:
1. Usmeno provjeravanje
- razgovor u kojem uitelj pita, a uenici odgovaraju
- uitelj ga treba dobro pripremiti i metodiki oblikovati (pitanja)
- valja postavljati pitanja cijelom razredu
- posebnu panju treba obratiti na sadraj i cjelovitost odgovora - od uenika treba
zahtijevati jasne, cjelovite, potpune odgovore
- u poetnim razredima provjeravati se moe i tijekom razliitih didaktikih igara (kviz znanja,
igranja uloga)
- prednost: neposredan odnos uitelja i uenika odgovara psihofizikim osobinama uenika
mlae kolske dobi
- nedostaci: troi se mnogo vremena, smanjuje se samostalnost uenika u odgovoru,
subjektivan stav uitelja utjee na ocjenu
2. Pisano provjeravanje
- samostalno pisani ueniki odgovori na razliite zadatke
- uitelj zadaje zadatke iz udbenika, vjebenice, zadaci objektivnog tipa, testovi znanja,
kolske i domae zadae
- ono je ekonominije i objektivnije
- slabosti: tee je za uenike poetnih razreda
- treba ga zapoeti ve u 1.r. - jednostavni, u 2.r. sloeniji zadaci, prilagoavaju se
sposobnostima uenika
- od 3.r. mogu se koristiti zadaci objektivnog tipa:
a) zadaci alternativnog izbora - sastoje se od tvrdnje uz koju stoje alternative DA-NE
- lako se sastavljaju i ispravljaju, ali su nepouzdani (mogue je pogaanje)
- ispitivanje znanja na razini prepoznavanja
b) zadaci viestrukog izbora - sastoje se od pitanja ili nedovrene tvrdnje s nekoliko
predloenih odgovora, a toan je samo jedan i uenici ga trebaju zaokruiti
- tee se sastavljaju, zauzimaju mnogo prostora
c) pitanja tipa dosjeanja-dopunjavanja - sastoje se od nepotpune tvrdnje ili crtea -
nadopunjuju ih uenici
- lako se sastavljaju, prostorno ekonomini
d) zadaci tipa povezivanja - sastoje se od dvije skupina rijei ili reenica, a uenici ih
meusobno povezuju
- tee se sastavljaju, zauzimaju prostora, njima se ispituju injenice te razumijevanje i
primjena znanja
e) zadaci tipa sreivanja - sastoje se od niza povezanih pojava i injenica koje se
prikazuju nesreeno, a uenici ih trebaju srediti
- lako se sastavljaju, pouzdani su, ispituje se razumijevanje
f) zadaci tipa graa-zadaa - sadre crte grae (pokusa), uz koji treba povezati
odgovarajuu ulogu
- tee se izrauju, zauzimaju mnogo prostora, pogodni za ispitivanje praktinih radova
- zadaci esejskog tipa - ne pripadaju skupini objektivnih zadataka
- sastoje se od vie pitanja koji omoguavaju slobodnije i opirnije
odgovaranje
- ocjenjivanje je subjektivno i traje dugo
3. Praktino provjeravanje
- provjeravanje praktinih radova i praktinih sposobnosti uenika
69
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
70
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
71
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
- uitelj odabere sadraje i predloi ih uenicima - samo sadraji koje uenici prihvate, potaknut e ih
na aktivnost
- dodatnu nastavu moemo ustrojiti: kao cjelodnevni boravak
na posebnim satima redovne i dodatne nastave
izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima
- najee prevladava rad u skupinama, rad u paru i individualni rad, frontalni vrlo rijetko
- najvii stupanj individualizacije uenja postii emo individualnim oblikom rada
72
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
73
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
4. uitelj treba vie direktno raditi s razredom u kojem obrauje novo gradivo i s niim
razredom
5. to su uenici mlai, etape njihova samostalna rada traju krae i ee valja izmjenjivati
direktni i indirektni rad
- raspored sati valja prilagoditi posebnostima nastavnog rada tako da on omoguuje skladno
izmjenjivanje izravnog i neizravnog rada uitelja tijekom radnog dana i tjedna - u rasporedu treba
iskazati nastavne sate za svaki nastavni dan, ali ne i njihov redoslijed
- mogunosti samostalnog rada uenika: pisanje kraih radova, rad na razliitim tekstovima, rad s
nastavnim listiima, zadaci za motrenje i samostalno istraivanje okruenja, praktini radovi uenika
u smislu razvijanja odreenih sposobnosti uenika, odgovaranje na postavljena pitanja i zadatke
74