Metodika PID - Gregur PDF

SKRIPTA
Metodika nastave prirode i

drutva
Skripta Metodika nastave prirode i drutva, prema De Zanu
Skriptu izradila Petra Gregur za polaganje strunog ispita (2017. god.)
Skripta Metodika nastave prirode i drutva

prema De Zanu (2005)
Sadraj
1. SPECIFINOSTI METODIKE NASTAVE PRIRODE I DRUTVA ................................. 5
1.1. Odreenje metodike nastave prirode i drutva ................................................................ 5
1.2. Ustroj metodike prirode i drutva.................................................................................... 5
1.3. Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva ........................................................ 5
1.4. Interdisciplinarnost mnPiD ............................................................................................. 6
1.5. Metodologija metodike nastave PiDa ............................................................................. 7
1.5.1. Metode istraivanja metodologije metodike nPiD ................................................... 7
1.5.2. Proces istraivanja u mnPiD .................................................................................... 7
1.5.3. Izvjee o znanstvenom istraivanju ........................................................................ 8
2. NASTAVNI PREDMET PRIRODA I DRUTVO U O ..................................................... 9
2.1. Vanost razumijevanja meuovisnosti prirode i ovjeka ................................................ 9
2.2. Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u kolu ............................................. 9
2.3. Razvoj nastave prirode i drutva ................................................................................... 10
2.3.1. Nastava prirode i drutva u svijetu ......................................................................... 10
2.3.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj ........................................................ 10
2.4. Posebnost i vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo........................................... 11
2.4.1. Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo ................................................... 11
2.4.2.Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo ....................................................... 12
2.4.2.1. Obrazovna vanost .......................................................................................... 12
2.4.2.2. Odgojno znaenje ............................................................................................ 13
2.4.2.3. Praktino znaenje ........................................................................................... 13
2.5. Zadae, zadaci, odjelotvoreni zadaci nastavnog predmeta priroda i drutvo ................ 13
2.5.1. Zadae nastave prirode i drutva ............................................................................ 14
2.5.2. Zadaci nastave PiD-a .............................................................................................. 14
2.5.3. Odjelotvorenje zadataka nastave PiD-a.................................................................. 14
2.6. Sadraji nastave prirode i drutva ................................................................................. 15
2.6.1. Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje PiD-a .................................................. 15
2.6.2. Reforma poetne nastave prirodoslovlja ................................................................ 15
2.7. Ralamba nastavnog plana i programa predmeta PiD ................................................. 16
2.7.1. Ralamba nastavnog plana ................................................................................... 16
2.7.2. Ralamba nastavnog programa ............................................................................. 16
NPIP (2006) - Nastavne teme za predmet priroda i drutvo: ........................................... 16
2.7.2.1. Cjelovitost sadraja nastave prirode i drutva ................................................. 17
2.7.2.2. Povezivanje sadraja nastave PiD sa sadrajima drugih nastavnih predmeta . 18
3. PEDAGOKO-PSIHOLOKO-DIDAKTIKA UTEMELJENOST NASTAVE PID ...... 19
3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva ............................................................. 19
3.1.1. Osjetilno spoznavanje promatranje, motrenje ..................................................... 19
3.1.1.1. Uvjeti promatranja ........................................................................................... 20
3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje ..................................................................... 21
3.1.1.3. Vrste promatranja ............................................................................................ 22
3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi .................................................................. 23
3.1.2. Iskustvo uenika praktian rad kao izvor spoznaje ............................................. 24
3.1.3. Spoznavanje rijeima ............................................................................................. 27
3.1.3.1. Stjecanje pojmova u nastavi prirode i drutva ................................................. 27
3.1.3.2. Pretpostavke djelotvornog spoznavanja rijeima ............................................ 29
3.2. Specifinosti nastavog procesa u nastavi prirode i drutva ........................................... 30
3.2.1. Metodiko oblikovanje nastavnog procesa ............................................................ 30
1
3.2.1.1. Pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje ......................... 30

3.2.1.2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja ............................................................ 31
3.2.1.3. Utvrivanje novih nastavnih sadraja ............................................................. 31
3.2.1.3.1. Uvjebavanje .................................................................................... 31
3.2.1.3.2. Ponavljanje ....................................................................................... 32
3.2.2. Vremensko trajanje nastavnog procesa. ................................................................. 32
3.2.2.1. Petminutna nastava prirode i drutva ili pet minuta prirode i drutva ............. 32
3.2.2.2. Nastavni sat ..................................................................................................... 33
3.2.2.2.1. Uvodni sat ......................................................................................... 33
3.2.2.2.2. Sat spoznavanja novih nastavnih sadraja ........................................ 33
3.2.2.2.3. Sat uvjebavanja i ponavljanja ......................................................... 34
3.2.2.3. Projektni istraivaki dan ................................................................................ 34
3.2.3. Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva .......................................................... 34
3.2.3.1. Navoenje na istraivanje uenje otkrivanjem ............................................. 35
3.2.3.2. Samostalno ueniko istraivanje.................................................................... 35
3.2.3.3. Konstruktivistiki pristup u poetnoj nastavi prirodoslovlja........................... 35
3.2.3.4. Suvremeno poimanje istraivaki usmjerene nastave ..................................... 36
4. UVOENJE UENIKA U PRIRODOSLOVLJE ............................................................... 37
4.1. Izbor i raspored nastavnoga gradiva u prirodoslovlju ................................................... 37
4.2. Metode i postupci spoznavanja prirodoslovlja .............................................................. 37
4.2.1. Prirodoznastvena metoda (prirodoslovna).............................................................. 37
4.2.2. Prirodoznanstveni postupci (prirodoslovni) ........................................................... 37
4.2.2.1. Motrenje promatranje .................................................................................. 37
4.2.2.2. Opisivanje deskripcija .................................................................................. 37
4.2.2.3. Usporeivanje.................................................................................................. 38
4.2.2.4. Mjerenje ........................................................................................................... 38
4.2.2.5. Prikupljanje podataka ..................................................................................... 38
4.2.2.6. Zapisivanje podataka....................................................................................... 38
4.2.2.7. Podjela i vrednovanje podataka ...................................................................... 38
4.2.2.8. Prikazivanje podataka ..................................................................................... 38
4.2.2.9. Zakljuivanje i objanjavanje podataka .......................................................... 38
4.2.2.10. Izbor i povezivanje neovisnih i ovisnih veliina ............................................ 38
4.2.2.11. Oblikovanje pretpostavke hipoteze ............................................................. 39
4.2.2.12. Planiranje ...................................................................................................... 39
4.2.2.13. Odabir materijala i pribora za istraivanje .................................................. 39
4.2.2.14. Izvoenje istraivanja .................................................................................... 39
4.2.2.15. Izvjee o istraivanju.................................................................................... 39
5. PROSTOR I SNALAENJE U NJEMU ............................................................................. 40
5.1. Povijest, izbor i raspored nastavnog gradiva ................................................................. 40
5.2. Uvoenje uenika u snalaenje u prostoru i kartografsko opismenjivanje ................... 40
5.2.1. Snalaenje u prostoru ............................................................................................. 40
5.2.1.1. Uvoenje uenika u snalaenje u prostoru ...................................................... 40
5.2.1.1.1. Glavne i sporedne strane svijeta ....................................................... 41
5.2.1.1.2. Kompas ............................................................................................. 41
5.2.2. Stvarno i umanjeno................................................................................................. 41
5.2.2.1. Umanjeno prikazivanje udaljenosti ................................................................. 42
5.2.2.2. Tlocrt ............................................................................................................... 42
5.2.2.3. Plan uionice ................................................................................................... 42
5.2.2.4. Plan kolske zgrade i najblie okolice ............................................................. 42
5.2.3. Uvoenje uenika u kartografsko opismenjivanje ................................................. 43
5.2.3.1. Od stvarnosti do reljefa ................................................................................... 43
5.2.3.2. Od reljefa do zemljovida ................................................................................. 43
5.2.3.3. Prijelaz na zemljovid ....................................................................................... 43
2
6. UVOENJE UENIKA U POIMANJEVREMENA I SNALAENJE U VREMENU .... 44

6.1. Povijest, izbor i raspored nastavnih sadraja ................................................................ 44
6.2. Shvaanje vremena i vremenska orijentacija ............................................................... 44
6.2.1. Uvoenje pojmova o vremenu u 1. razredu ........................................................... 45
6.2.2. Snalaenje u vremenu u 2. razredu ......................................................................... 45
6.2.3. Proirivanje znanja o snalaenju u vremenu u 3. razredu ..................................... 45
6.2.4. Saznavanje o drutveno-povijesnoj prolosti domovine Hrvatske u 4. razredu ..... 46
6.3. Obrada povijesno-drutvenih sadraja .......................................................................... 46
6.3.1.Prigodne teme .......................................................................................................... 46
6.3.2. Povijesne slike ........................................................................................................ 46
6.3.3. Razvojne teme ........................................................................................................ 46
7. SPECIFINOSTI PROSTORA I OPREME ZA NASTAVU PID-A ................................. 47
7.1. Prostori izvoenja nastavne djelatnosti ......................................................................... 47
7.1.1. Nastavni prostori u koli ........................................................................................ 47
7.1.1.1. Uionica ........................................................................................................... 47
7.1.1.2. Uiteljev kabinet .............................................................................................. 47
7.1.1.3. ivi kuti - vivarij ............................................................................................ 47
7.1.1.4. kolska zaviajna zbirka ................................................................................. 48
7.1.1.5. kolsko dvorite .............................................................................................. 48
7.1.1.6. kolski park ..................................................................................................... 48
7.1.1.7. kolski vrt ........................................................................................................ 48
7.1.1.8. kolsko prometno vjebalite .......................................................................... 49
7.1.1.9. Ostali prostori u koli ...................................................................................... 49
7.2. Izvori znanja nastavni mediji ..................................................................................... 49
7.2.1. Podjela nastavnih medija ........................................................................................ 49
7.2.1.1. Vizualni nastavni mediji .................................................................................. 50
7.2.1.1.1. Trodimenzionalni vizualni nastavni mediji ...................................... 50
7.2.1.1.2. Dvodimenzionalni vizualni nastavni mediji ..................................... 50
7.2.1.2 Auditivni nastavni mediji ................................................................................. 51
7.2.1.2.1. Radioemisija ..................................................................................... 51
7.2.1.2.2. iva rije ........................................................................................... 52
7.2.1.3 Audiovizualni nastavni mediji .......................................................................... 52
7.2.1.3.1. Nastavni (kolski) film ................................................................................. 52
7.2.1.3.2. Obrazovna televizija - televizijske emisije ................................................... 52
7.2.2. Nastavna pomagala................................................................................................. 52
7.3. Obrazovna tehnologija .................................................................................................. 53
8. NASTAVNE STRATEGIJE I METODE I NJIHOVA PRIMJENA U NASTAVI PID ..... 54
8.2. Nastavne metode ........................................................................................................... 54
8.2.1. Metoda praktinih radova....................................................................................... 54
8.2.2. Vizualne metode ..................................................................................................... 55
8.2.2.1. Metoda demonstracije pokazivanja .............................................................. 55
8.2.2.2. Metoda crtanja ................................................................................................. 56
8.2.3. Verbalne metode .................................................................................................... 56
8.2.3.1. Metoda usmenog izlaganja - monoloka metoda ............................................ 56
8.3.3.2. Metoda razgovora - dijaloka metoda ............................................................. 57
8.2.3.3. Metoda itanja i rada na tekstu ........................................................................ 58
8.2.3.4. Metoda pisanja................................................................................................. 58
9. OBLICI RADA U NASTAVI PiD-a ................................................................................... 59
9.1. Odnos sudionika u nastavi PiD ..................................................................................... 59
9.2. Socijalni oblici nastavnog rada ..................................................................................... 59
9.2.1. Frontalni oblik nastavnog rada ............................................................................... 59
9.2.2. Rad u skupinama .................................................................................................... 59
9.2.3. Rad u parovima ...................................................................................................... 60
9.2.4. Individualni rad ...................................................................................................... 61
3
9.2.5. Nastavna radionica ................................................................................................. 62

9.2.6. Suradniko uenje .................................................................................................. 62
9.3. Razvoj stvaralatva nastavom PiD-a ............................................................................. 62
10. IZVANUIONIKA NASTAVA U PID .......................................................................... 63
10.1. Nastavna ekskurzija u nastavi PiD .............................................................................. 63
10.1.1. Vanost nastavne ekskurzije ................................................................................ 63
10.1.2. Vrste nastavnih ekskurzija ................................................................................... 63
10.1.3. Planiranje nastavnih ekskurzija ............................................................................ 64
10.1.4. Ustrojavanje nastavnih ekskurzija ........................................................................ 64
10.1.4.1. Pripremanje ekskurzije .................................................................................. 64
10.1.4.2. Izvoenje ekskurzije ...................................................................................... 64
10.1.4.3. Rad u uionici nakon ekskurzije.................................................................... 64
10.2. kola u prirodi ............................................................................................................. 64
11. PRIPREMANJE NASTAVE PID ...................................................................................... 65
11.1. Pripremanje za novu kolsku godinu .......................................................................... 65
11.2. Izvedbeno-tematsko pripremanje ................................................................................ 65
11.3. Neposredno pripremanje nastave ................................................................................ 66
11.4. Vrednovanje nastavne djelatnosti................................................................................ 66
12.VREDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA U NASTAVNIM DJELATNOSTIMA
PID-a ........................................................................................................................................ 68
12.1. Praenje uenikove djelatnosti .................................................................................... 68
12.2. Provjeravanje uenikova rada ..................................................................................... 68
12.3. Procjenjivanje uenikova postignua .......................................................................... 70
12.4. Mjerenje uenikova postignua ................................................................................... 70
12.5. Ocjenjivanje uenikova postignua ............................................................................. 70
13. DOPUNSKA, DODATNA NASTAVA, IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE
AKTIVNOSTI U NASTAVI PID ............................................................................................ 71
13.1. Dopunska nastava ........................................................................................................ 71
13.2. Dodatna nastava .......................................................................................................... 71
13.3. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti ..................................................................... 72
14. NASTAVA PID U KOMBINIRANIM RAZREDNIM ODJELIMA ................................ 73
4
1. SPECIFINOSTI METODIKE NASTAVE PRIRODE I DRUTVA

1.1. Odreenje metodike nastave prirode i drutva
- gr. methodos = metoda
- metodiku moemo odrediti kao samostalnu znanstvenu disciplinu koja prouava zakonitosti nastave
pojedinog predmeta
- metodika je znanost o pouavanju nastavnog predmeta (Been)
- postoji metodika svakog nastavnog predmeta
- metodika nastave prirode i drutva interdisciplinarno je znanstveno opredmeenje u kojem
se prouavaju zakonitosti odgoja i obrazovanja sa stajalita nastave prirode i drutva u
osnovnoj koli
1.2. Ustroj metodike prirode i drutva

- metodika je po svojoj epistemolokoj genezi tipina sintetska znanstvena disciplina jer u novu
epistemoloku kvalitetu povezuje dijelove pedagogijskih znanosti, psihologijskih znanosti i
supstratnih znanosti kojih se znanstveni sadraji i metode nalaze u sadraju odgojno-obrazovnog
procesa
- mnPiD ima svoj ustroj koji tvori mrea uzajamno povezanih metodikih pojmova koji joj daje
obiljeje znanstvene samostalnosti
- njezini temeljni pojmovi ine njezin ustroj koji odreuje irinu i dubinu njezinih istraivanja, ali i
stupanj samostalnosti
- u ustroju mnPiD izraeni su temeljni, posebni i pojedinani pojmovi
- temeljni pojmovi metodike nastave prirode i drutva:
1) predmet i zadaa metodike
2) metodologija metodike
3) nastavni predmet priroda i drutvo u O
4) sadraji nastave
5) spoznajni proces u nastavi
6) uvoenje uenika u prouavanje prirode
7) orijentacija u prostoru i poimanje vremena
8) materijalno tehnika osnova nastave
9) sociologijski oblici rada
10) specifinosti nastavnih metoda
11) pripremanje uitelja za nastavu
12) specifinost nastavnog procesa
13) vrednovanje rezultata rada
14) izvannastavna djelatnost
15) dodatna i dopunska nastava u nastavi prirode i drutva
1.3. Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva

- temeljna zadaa metodike nastave PiDa se sastoji od:
1. strunometodikog osposobljavanja za kritiko promiljanje nastavnog predmeta prirode i
drutva,
2. ostvarivanje zadaa spoznavanjem nastavnih cjelina, tema i jedinica iz njegova programa u
osnovnoj koli,
3. vrednovanja toga rada
- temeljni zadaci mnPiD:

1.povijesni zadatak - prouavanje razvoja i oblikovanja tog nastavnog podruja
5
- povijesni pregled omoguava pravilno vrednovanje metodikih rjeenja i njihovo

prilagoeno suvremeno koritenje, a spreava vraanje u naputena teorijska i
praktina metodika rjeenja
2.teorijski zadatak - obuhvaa teorijsku osnovu nastavnog rada
- teorijska zamisao rada bila je i ostaje oslonac metodike prakse
- sustavno upoznavanje vanih teorijskih metodikih stavova, njihovo razumijevanje,
vrednovanje, prihvaanje ili odbacivanje stalna je obveza suvremenog uitelja
3.praktini zadatak - odnosi se na praktinu primjenu u nastavnoj djelatnosti
- uitelj je osposobljen za praktian nastavni rad ako dobro poznaje:
I. materijalnotehniku osnovu nastave
II. suvremenu tehnologiju i specifinosti ustrojstva nastavne ekskurzije
III. planiranje, pripremanje, odjelotvorenje odg-obr. rada
IV. suvremeno praenje i vrednovanje rezultata nastave i odg-obr. rada
V. specifinosti rada u razliitim oblicima izvannastavnog rada
VI. ralanjivanje i vrednovanje rada
4.istraivaki zadatak - odnosi se na prouavanje problema nastavne prakse radi
poveavanja njezine uinkovitost
- temeljna zadaa mnPiD nije izrada jednog modela (?), ve sustav temeljenih znanja
iz nastave prirode i drutva koji uitelju prua velike mogunosti za njegov stvaralaki rad u odgoju i
obrazovanju tijekom nastave PiD
1.4. Interdisciplinarnost mnPiD

- predmet PiD je kompleksan nastavni predmet i zato su njegovi sadraji birani iz:
(supstratnih znanosti, pedagogijskih i psihologijskih znanosti)
1. prirodnih znanosti: fizika, kemija, biologija, geografija
2. drutvenih znanosti: povijest, sociologija
3. posebni sadraji: prometna kultura, humani odnosi, zatita okolia, zdravstveni odgoj
4. pedagogijske znanosti: didaktika, opa pedagogija, komparativna pedagogija, povijest
pedagogije, metodologija pedagogijskog istraivanja
a)Didaktika
- kao grana pedagogije istrauje ope zakonitosti procesa odgoja i obrazovanja koji se
mogu primijeniti i na nastavu PiD
- nastavni plan i program, odreenje nastavnih metoda, objanjenje nastavnog procesa,
ustrojstvo i izvedba nastave i druga sustavna odreenja unutar didaktike utjeu i na
mnPiD
b)Opa pedagogija
- osigurava mnPiD jasnu orijentaciju odgojno
obrazovnog rada (zadae, zadatke, ope pravilnosti)
c)Komparativna pedagogija
- prouava pedagogijske pojave i procese u drugim zemljama pa zato mnPiD treba
biti s njom povezana kako bi se uvaavala i kritiki vrednovala strana iskustva
d)Povijest pedagogije
- omoguava koritenje pozitivnih, metodikih rjeenja iz prolosti i spreava
nekritiko preuzimanje metodikih postupaka
e)Metodologija pedagogijskog istraivanja
- neposredno pomae mnPiD u vrednovanju rezultata nastavnog rada svojim
rezultatima
5. psihologijske znanosti: opa psihologija, razvojna psihologija, pedagoka psihologija i
socijalna psihologija
a)Opa psihologija
6
- prouava psihike pojave sa zadaom utvrivanja ope zakonitosti i naela psihikog

ivota ovjeka
b)Razvojna psihologija
- uenikove psihike znaajke u dobi razredne nastave su temelj za metodiki ustroj u
podruju prirode i drutva
c)Pedagoka psihologija
- bavi se psihologijskim problemima uenja, a na temelju njenih rezultata mnPiD
oblikuje uinkovite metodike modele uenja
d)Socijalna psihologija
- mnPiD na osnovi spoznaje sociologije o ovjekovoj povezanosti s ljudima oblikuje
odgovarajue oblike rada, koji doprinose socijalizaciji uenika
6. filozofija - mnPiD temelji se na odreenoj teoriji spoznaje (a filozofija tei spoznaji)
7. logika -
mnPiD se koristi rezultatima logike kao teorije o zakonitostima pravilnog miljenja
i zakljuivanja
1.5. Metodologija metodike nastave PiDa

- gr. methodos = postupak, razrada; logos = rije, govor
- metodologija je dio znanosti koji prouava postupke, putove znanstvene spoznaje
- metodologija metodike nastave PiDa dio je metodike koji prouava postupke, putove kojima se
otkrivaju nove znanstvene spoznaje u podruju nastave prirode i drutva
1.5.1. Metode istraivanja metodologije metodike nPiD

a) opisna (deskriptivna) - opisuje se karakter istraivane pojave
- obuhvaa prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka te njihovu
interpretaciju, izvoenje zakljuaka
b) uzrono posljedina (kauzalna) - usmjerena pronalaenju uzrono posljedine povezanosti
meu pojavama
najee se koriste obje metode koje se meusobno upotpunjuju i proimaju
1.5.2. Proces istraivanja u mnPiD

PRIMJER: istraivanje utjecaja istraivake nastave na razinu i kakvou znanja
1. svako znanstveno istraivanje zapoinje postavljanjem problema ili pitanja istraivanja, na koje ono treba
odgovoriti
2. polazimo od pretpostavke (hipoteze) da se istraivaki usmjerenom nastavom postiu vei odg. obr. uinci
nego tradicionalnom nastavom
3. odabiremo prikladne metode (deskriptivne i kauzalne metodiki eksperiment, pokus s usporednim
skupinama)
4. odreujemo izbor postupaka istraivanja (rad na dokumentaciji, ralamba sadraja nastavnog programa,
sustavno motrenje izvoenja nastavnog procesa, procjenjivanje,intervju, anketiranje, testiranje i sl.)
5. odabiremo instrumente istraivanja (protokoli motrenja, upitnik, ljestvica sudova, testovi,aparati za snimanje
metodikih pojava)
6. postupak istraivanja :
- vano je postii da uzorak bude reprezentativan kako bi se rezultati rada mogli usporeivati i dobit i na
temelju njih izvesti zakljuak
- nacrt istraivanja predvia put, a postupak istraivanja njegovo ostvarenje
- postupak istraivanja obuhvaa :
poetno mjerenje u obje skupine (kontrolna i pokusna)
izvoenje nastave (u kontrolnoj skupini je tradicionalna nastava, u pokusnoj je
istraivaka)
zavrno mjerenje (gdje utvrujemo utjecaj tradicionalne nastave i istraivake
nastave na skupine)
kontrolno mjerenje (utvruje se uinak zaboravljanja obje skupine)
7. obrada podataka rezultati prikazani u tablicama, grafikonima, histogramima
8. istraiva ralanjuje i tumai podatke
7
9. zakljuna razmatranja dobiveni podaci se usporeuju s rezultatima drugih istraivaa i prelazi se ponovo
preko cijelog tijeka istraivanja
1.5.3. Izvjee o znanstvenom istraivanju

- ono sadri :
a) naslov kratak i prepoznatljiv
b) saetak osnovna misao i poruka
c) uvod
d) metodika rada
e) uinci, ralamba i tumaenje uinaka
f) zakljuna razmatranja
g) saetak na stranom jeziku
h) bibliografija i koritena literatura
i) prilozi
8
2. NASTAVNI PREDMET PRIRODA I DRUTVO U O

2.1. Vanost razumijevanja meuovisnosti prirode i ovjeka
- ukupan napor ovjeanstva valja usmjeriti za ivot u suglasju s prirodom, kako bi se postiglo
zdravlje ljudi, zdravlje okolia i odriv razvoj
- sve to pred odgoj i obrazovanje djeteta postavlja nove zahtjeve tj. ono mora spoznati temelje
prirodnih i drutvenih znanosti, kako bi se pripremilo za donoenje pravilnih odluka o kojima e
ovisiti kakvoa okolia i cjelokupni ivot na Zemlji
2.2. Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u kolu

ETAPE U RAZVOJU PRIRODOSLOVLJA:
1. SKUPLJAKA ETAPA
- prva znanja o prirodi poela su se sreivati i zapisivati u razvijenim kulturama na obalama velikih rijeka
(Eufrata, Nila, Inda i dr.)
- veliku ulogu su tu imali i antiki filozofi (Thales, Anaksimander, Anaksimen, Heraklit, Empedoklo)
- najvredniji skuplja, sistematiar i istraiva prirode staroga vijeka bio je Aristotel smatra
se i prvim prirodoslovcem (opisao je 520 ivotinjskih vrsta u 18 knjiga; osnivatelj je taksonomije u kojoj
ivotinje razvrstava po srodnim skupinama)
- Plinije Stariji u djelu 'Historia naturalis' skupio je sve znanje o prirodi staroga vijeka
- u srednjem vijeku smanjuje se zanimanje za prirodoslovna istraivanja
- u razdoblju renesanse poveava se zanimanje za promatranjem prirode, kako bi iva bia bila to vjernije
prikazana u umjetnikim djelima (Leonardo da Vinci)
- razvoj prirodnih znanosti potie zanimanje za prouavanje ivih bia (E. Wotton, A. Wesalius)
- razvijaju se posebice astronomija i fizika (N. Kopernik, G.Galilei)
2. UVOENJE PRIRODOSLOVLJA U NASTAVU
- javljaju se zahtjevi za uvoenjem prirodnih znanosti u kole i promjenom nastavnih metoda ( E. Rabelais
kritizira verbalnu metodu i zalae se za uenje promatranjem prirode, a s njim se slau i F.Bacon te J.Locke)
- J.A.Komensky : Nastava treba biti u suglasju s prirodom ; zalae se da se u kolu uvedu naravni predmeti i
smatra da prirodu uenici trebaju zorno upoznati, promatrajui pojave, a ne uenjem iz knjiga ili na temelju
pripovijedanja; naelo zornosti, postupnosti i sustavnosti(od lakega teemu, od poznatoga nepoznatome i sl.)
- J.J.Rousseau naglaava vanost prirodnih znanosti i zahtijeva da uenici upoznaju prirodu promatranjem i
kretanjem u njoj, te vlastitim radom u vrtu i umu ('Emil ili o odgoju')
- F. Rochow zahtijeva da nastave zapoinje promatranjem stvari, da dijete naui gledati i sluati, da se vjeba u
razmiljanju o svemu to ga okruuje (tzv. stvarna nastava)
- J.H.Pestalozzi 'otac zorne nastave' ; promatranje i uenje govorenja o predmetima koji se promatraju
3. OPISNO SUSTAVNO NASTOJANJE
- K.Linne djelo 'Systema naturae' : daje pregled biljaka, ivotinja i ruda
- A.Lben djelo 'Prirodopis za djecu i narodne kole' : razrauje metodiku nastave prirodopisa (cilj nastave
prirodopisa je upoznavanje ivota)
- E.Haeckl uvodi naziv ekologija (1866.)
- K.A.Moeblus uvodi naziv ivotna zajednica(1877.)
4. NAELO IVOTNIH ZAJEDNICA
- K.C.Junge najvei reformator nastave prirodopisa u dr.pol.19.st. : razradio je naela ivotne zajednice i
postavio naela u kojima se ogleda jedinstvo prirode:
1. naelo odravanja ili spremnosti
2. naelo meusobne ovisnosti, organskog sklada, harmonije
3. naelo prilagodbe, priljubljivanja, akomodacije
4. naelo podjele rada ili diferencijacije organa
5. nain stvaranja oblika
6. naelo razvitka
7. naelo izgraivanja
8. naelo tednje
9. naelo ovjekova djelovanja na prirodu
- najvea zasluga Junge-a je postavio zahtjeve za prouavanje ivota kao cjeline
- uvoenje promatranja i induktivne metode u nastavu prirodopisa pridonijelo je razvitku logikog miljenja
uenika, a Junge naglaava da uenici trebaju stei predodbu o kretanju i razvoju ivih bia
5. KOMPARATIVNO ANATOMSKO RAZDOBLJE
- J.P.Lamarck prihvaa naziv biologija za znanost o ivotu i ivim biima koji je prvi upotrijebio
G.R.Treviranus(1802.) i dolazi do zakljuka o promjenljivosti organizama
- C. Darwin prirodni odabir
9
6. BIOLOGIJSKO NAELO
- O.Schmeil najpoznatiji reformator nastave biologije dr.pol.19.st. ; uvodi biologijsko naelo u nastavu
prirodopisa koje naglaava zornost,eksperimentalni karakter biologije:samostalne pokuse uenika i paljivo
promatranje biljaka i ivotinja u prirodi i koli. vrtu
- krajem 19. i poetkom 20.st. prevladava POKUS kao osnovna metoda u istraivanjima
znanstvenih problema i dovodi do brzog razvoja znanosti : mikrobiologije, genetike,molekularne biologije i sl.
7. EKSPERIMENTALNI PRAVAC
- A.Lay - predstavnik eksperimentalnog pravca ; u sredite nastave postavio je razliite aktivnosti (crtanje,
igranje, dramatiziranje, pjevanje, uzgajanje biljaka i ivotinja, izvoenje pokusa i dr.); razradio je niz uputa za
razvijanje sposobnosti promatranja, izvoenja pokusa i drugih praktinih radova te je u nastavu biologije uveo
pokus, kao polazite u prouavanju prirode
8. DIJALEKTIKA METODA
- pod utjecajem dijalektikog materijalizma i postavki o jedinstvu svijeta, o beskonanosti spoznaje, te o praksi
kao izvoru i cilju spoznaje
- M.N.Skatkin i M.Grubi razrauju metodike nastave prirodoslovlja koje si ideologizirane(vjerovanje u
autoritet uitelja i njegovo obrazloenje prirodnih pojava to ne pobuuje napredak uenika)
- 50 ih godina se u nove nastavne programe prirode uvodi prirodoznanstvena istraivaka metoda, a javljaju se
i raznoliki programi, kurikulumi i sl.
* MODEL ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA U NASTAVI
- nastao je 1958.
- rabi nekoliko tehnika: a) sudove koji izraavaju eksperimentalnu prirodu znanosti
b) umjesto gotovih zakljuaka pripovijest o istraivanjima
c) uenje otkrivanjem, navoenje na istraivanje
d) samostalno istraivanje uenika
- nastao je kako bi utjecao na naine kojima uenici obrauju informacije, da potie angairanje uenika u
istraivanju
- obuuje irinu miljenja i sposobnost uzdravanja od donoenja sudova do odabiranja alternativa
- primjenjuje se u radu s uenicima svih dobi
- uitelji se moraju struno i metodiki usavriti ako ele primjenjivati MZI
2.3. Razvoj nastave prirode i drutva
2.3.1. Nastava prirode i drutva u svijetu

- ova nastava se ustrojava prema psihofizikim osobinama uenika te iz toga proizlaze i zadaci
- u nekim dravama se nastava PiD odrava u sklopu nastave materinjeg jezika, a naziva se npr.
1. stvarna nastava (Austrija),
2. upoznavanje domovine, priroda (eka),
3. poznavanje drutva (Slovenija),
4. prirodna i drutvena okolina (Poljska),
5. prirodne znanosti i tehnologija (Francuska),
6. povijest, zemljopis, znanost (SAD),
7. priroda i drutvo i sl. (Hrvatska)
2.3.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj

- prvi udbenik iz prirodoslovnih predmeta na hrvatskom nepoznatog autora bio je Naravopisje za
porabu gimnazialnih uionicah u Hervatskoj i Savonii (1850.)
- najstariji naziv tog nastavnog predmeta u Hrvatskoj potjee od F. Klaia (1858. zorna obuka; 1862.
- jezikoslovna i stvarna obuka; 1866. kai put ili stvarna obuka u pukoj uionici)
POVIJESNI PREGLED:
1. nastavni predmet priroda i drutvo pojavio se u nas 1954. pod nazivom 'upoznavanje prirode i
drutva'
2. pojavom predmeta priroda i drutvo prestaje u nastavnom planu i programu postojati nastavno
podruje tzv. poetne stvarne nastave
3. time je prestala i potreba da se u 3.r. O uvode nastavni predmeti prirodoslovlja, zemljopisa i
povijesti
4. u oblikovanju nove hrvatske kole potrebno je, uvaavajui pozitivne povijesne tradicije, kao i
suvremena pedagogijska i psihologijska istraivanja i metodika rjeenja teorijski osmisliti i oblikovati
ovo vano nastavno podruje
10
5. u budunosti bi sredinje mjesto u nastavi prirode i drutva u 1. i 2. r. O trebalo zauzeti

uenikovo istraivanje i upoznavanje okruenja, u 3.r. blago usmjeravanje u prirodoslovlje,
prostor i vrijeme u zaviajnoj regiji, a u 4.r. odvajanje prirodoslovnih od zemljopisnih i povijesnih
znaajki RH
2.4. Posebnost i vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo
2.4.1. Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo

- TEMELJNA NAELA nastavnog predmeta priroda i drutvo:
1. Naelo zaviajnosti ili ivotne blizine
- ostvaruje se povezivanjem nastave prirode i drutva s uenikim okruenjem, koje se moe
promatrati sa stajalita prostorne i vremenske bliskosti doivljenosti
- zaviaj obuhvaa naselje i prostor kraj oko kole koju uenik polazi
- kako uenik iri spoznaju, tako se proiruje njegov zaviaj od naselja, preko okolice, zavi.
mikroregije do domovine
- u mlaim razredima O sva nastava ima znaaj zaviajnosti u kojoj uenici upoznaju
zemljopisne odlike, biljni i ivotinjski svijet zaviaja, povijest zaviaja, zanimanja ljudi, poduzea,
ustanove, drutvene odnose i dr.
- spoznaje se sve ono to je blisko i iz sadanjosti, svakodnevnosti to je uenik neposredno doivio
- pojam zaviaja za djecu se, usporedno s njegovom dobi, postupno iri i sadrajno bogati
- spoznavajui kraj u kojemu ivi, sebi blisku zajednicu koja je dio vee zajednice, dijete e bolje
spoznati, shvatiti i zavoljeti iru zajednicu svoju domovine, a preko nje i sve ljude svijeta
2. Naelo cjelovitosti nastave prirode i drutva
- cjelovitost u nastavi prirode i drutva nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu,
okoliu, zaviaju i domovini
- sadraji i metode nastavnog predmeta priroda i drutvo su cjeloviti, sveobuhvatni kompleksni kako
bi uenici imali cjelovitu spoznaju
- svaka predmetna cjelina PiD treba odgovoriti na temeljna pitanja njezine strukture i razvoja,
odravanja ravnotee i unutarnje razmjene, te pokazati njezino sadrajno ili stvarno, logiko,
vremensko i psiholoko jedinstvo
3. OPSEG ekstenzitet sadraja nastave prirode i drutva
- u nastavnim programima poznati su razliiti rasporedi nastavnog gradiva:
1. linijski ili sukcesivni raspored niu se nastavne teme jedna iza druge tijekom kolovanja
2. koncentrini raspored u svakom sljedeem razredu nastavni sadraji se produbljuju i
proiruju (u praksi se esto nepotrebno ponavljalo, ali i pretjerano proirivalo nastavno
gradivo)
3. spiralno-uzlazni raspored obujam sadraja se iri postupno iz godine u godinu, ali uz
manje ponavljanja-ima vodoravnu i okomitu slojevitost koja se odnosi na irinu i dubinu
nastavnog gradiva
- sadraji pojedinih cjelina meusobno su povezani, pa prije stjecanja novih spoznaja valja
prethodno gradivo ukratko ponoviti; najpogodniji je raspored od svih
- uenici e spoznati prirodne i drutvene pojave koje su odreene prostorom to se upoznaje
u pojedinom razredu, pojave koje su tipine za odreeni prostor i koje su vane za ivot
puanstva u uenikovu okruenju
4. DUBINA intenzitet sadraja nastave prirode i drutva
- vano je odrediti i dubinu, kakvou spoznaje u svakom razredu
- umne sposobnosti uenika odreuju dubinu spoznavanja
- 1.r.: uenici su sposobni opisivati vanjsku pojavnost stvari i pojava (supstativni stadij); uoavaju,
razlikuju, imenuju, nabrajaju
- 2.r.: uenici uoavaju razliite dogaaje, pothvate i promjene (akcioni stadij)
- 3.r.: uenici su sposobni povezati dvije pojave, razumjeti uzrono-posljedine veze (stadij relacije)
11
- 4.r.: uenici mogu uspjeno odvajati prirodne pojave od drutvenih pojava (stadij kakvoe) i
razumjeti razlike meu njima
5. Promjenljivost sadraja nastave prirode i drutva
- sadraji nastave PiD nisu promjenljivi samo s obzirom na veliku raznolikost krajobraza i drutvenih
pojava u RH ve i glede stalnih promjena koje se dogaaju iz godine u godinu
6. Zadovoljavanje interesa uenika
- osim obveznih sadraja nastave PiD za sve uenike, postoji i mogunost zadovoljavanja osobnih
interesa uenika, koju pruaju redovna, dodatna nastava, izvannastavne i slobodne aktivnosti uenika i
djelatnost u uenikim udrugama
- osiguravajui ueniku djelovanje u tim oblicima rada, uitelji e im omoguiti razvitak njihovih
stvaralakih sposobnosti i usmjeriti ih prema stvaralatvu
2.4.2.Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

- u ralambi vanosti nastave PiDa valja poi od doprinosa koji ta nastava prua razvoju uenika kao
umnoga, moralnog i duhovnog bia
- vrijednost nastave je vidljiva iz razlike izmeu onoga to dijete zna o svojem okruju prije polaska u
kolu i onoga to je spoznalo nastavom i osposobilo se za daljnje spoznavanje PiDa
- iz vanosti nastave proizlaze zadae i zadaci nastave PiDa iskazani u nastavnom programu
2.4.2.1. Obrazovna vanost

- sastoji se od stjecanja znanja o prirodi i drutvu, razvitka uenikih spoznajnih sposobnosti
(opaanja, miljenja, pamenja), ali i od rezultata, tj. primjene znanja u svakodnevici
- uenici u niim razredima pokazuju veliko zanimanje za upoznavanje prirodnih i drutvenih pojava
- vanost je nastave PiD-a da uenici spoznaju cjelovitost, povezanost i meusobni utjecaj prirodnih
izvora i uvjeta ivota, gospodarstva i ljudske zajednice na odreenome podruju
- stjecanje znanja ini materijalnu stranu nastave
- usporedno sa stjecanjem znanja, nastava PiD-a razvija razliite psihofizike sposobnosti i zanimanje
uenika funkcionalna strana nastave
- sadraji nastave PiD-a pruaju velike mogunosti za razvitak percepcije (uenike treba
osposobljavati za promatranje)
- tijekom svakog nastavnog sata, nastavom PiD-a u niim razredima treba pridonositi razvitku
sposobnosti miljenja
- uz promatranje, logino i kritino miljenje nastava PiD-a djeluje i na ostale psihike funkcije:
pamenje, interes, pozornost, mata, emocije i sposobnost govora
a) pamenje uenici u niim razredima su skloniji mehanikom pamenju pa treba nastavu PiD-a
ustrojiti na razvitak logikog pamenja
b) interes na njemu se temelji motivacija za rad / zanimanje uenika je izravno povezano za
pozornost (kod mlaih uenika je nenamjerna te je treba zamijeniti hotiminom) jer e uenici
uspjenije obavljati ono za to su zainteresirani
c) mata utjecaj mate na spoznavanje stvarnosti valja pomno odvajati od stvarnosti kako bi uenici
upoznali izvornu stvarnost kakva ona jest
d) emocionalni ivot dobra nastava PiD-a mora biti temeljena na ugodnom emocionalnom ozraju
(na humanim odnosima izmeu svih sudionika u njoj, a najvie meu uenikom i uiteljem),na
emocijama prema prirodi, ostalim ljudima u zaviaju, ljudskoj zajednici
e) sposobnost govora nastava PiD-a ima i velik utjecaj razvitak govora uenika, a i bogaenje
rjenika djece kolske dobi (usvajaju svakidanje, ali i znanstvene pojmove i sl.)
- uenici imaju prilike sami promatrati, opisivati, pratiti i izvoditi zakljuke o pojavama
- vano je da se ve od prvog razreda njeguje samostalno stjecanje znanja putem malih samostalnih
istraivakih radova
12
2.4.2.2. Odgojno znaenje

- nastavom PiD-a usvajaju se etiki sadraji (pravila, obiaji i norme ponaanja), kojih usvajanje
dovodi do oblikovanja moralne osobnosti uenika
- uenik stjee posebne spoznaje o moralu, njegovoj namjeni i promjenljivosti, preko oblikovanja
moralne svijesti, stavova i uvjerenja do svakidanje primjene u ljudskog zajednici
- sadraji nastave PiD-a pridonose estetskom odgoju, pobuuju interes i potrebu za lijepim, razvijaju
sposobnosti i mogunosti estetskog doivljaja i stvaranja u svim sastavnicama ljudskog ivljenja
- uitelj treba poticati razvitak uenikih sposobnosti u zamjeivanju lijepoga u rijei, pokretu, zvuku,
pojavama u okoliu
- ureivanje uionice, okolia kole, neposredno upoznavanje drutvene okoline, odlasci u prirodu,
upoznavanja ustroja ovjejeg tijela, temelja zdravog ivota (istoa, prehrana i dr.) i utjecaja ovjeka
na okoli, pomau tjelesnom razvitku i izgraivanju tjelesno zdravstvene kulture uenika
- sadraji nastave PiD-a pridonose ostvarivanju zdravstveno tjelesnog zadatka (navike za zdrav i
higijenski ivot) i psihohigijenskog zadatka (aktivni odmor, rekreacija) tjelesnog i zdravstvenog
odgoja
- sadraji PiD-a pridonose i ostvarivanju radno tehnikog odgoja tj. tehnike kulture mladih,
usvajanje tehnikih znanja, izvoenje radnih operacija, upoznavanje na izvornoj stvarnosti,rad u
kolskom vrtu i sl.)
- nastava PiD-a posreduje u mnogim sadrajima kojima se ostvaruje odgoj za okli, zdravstveni odgoj,
samozatitni odgoj, odgoj te odgoj za autonomiju samoostvarenje osobnosti uenika
2.4.2.3. Praktino znaenje

- praktini radovi u nastavi PiD-a vrlo su vani u procesu stjecanja znanja, vjetina i navika te njihovoj
primjeni u svakidanjem ivotu
- ima veliku ulogu u razvijanju vjetina i navika:
radne navike od redovnog pohaanja kole, ispunjavanja obveza (DZ, rad u vrtu kole i
sl.) do samostalnih istraivanja u nastavi i vlastitom okruenju
higijenske navike odravanje osobne higijene (pravilan poloaj tijela pri uenju, zatita
zuba, noenje prikladne odjee s obzirom na godinja doba, pravilna prehrana, zatita okolia i
sl.)
kulturne navike od odlaska u knjinicu, kino, muzeje, galerije, kazalite i poeljnog
ponaanja na javnim mjestima do sudjelovanja u programima prigodom obiljeavanja
nadnevaka koje slavimo i pamtimo
prometne vjetine i navike
2.5. Zadae, zadaci, odjelotvoreni zadaci nastavnog predmeta priroda i drutvo

- ZADAE NASTAVE su uopene i saetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan odg.-obr.
proces tj. nastava
- ZADACI NASTAVE su razrada i konkretizacija postavljenih zadaa, a esto su navedeni u
nastavnim programima
- ODJELOTVORENI ZADACI se odnose na pojedine zadatke svake nastavne jedinice, koje
odreuje uitelj za svaki nastavni sat, a oni moraju biti u suglasju s razinama znanja koje uenici
spoznavaju u nastavnom satu
*Iz NPIP (2006.g.): Priroda i drutvo (str. 253)

UVOD
Nastava prirode i drutva u razrednoj nastavi ponajprije pridonosi intelektualnom i socijalno-
emocionalnom razvoju uenika.
Nastavni predmet ujedinjuje sadraje razliitih znanstvenih podruja, prirodoslovnih i drutvenih
(kemije, fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika, informatike...). Tijekom pouavanja
uenici trebaju ovladati ljunim pojmovima koji omoguuju nadograivanje sadraja prirodnih i
13
drutvenih predmeta u viim razredima osnovne kole. Nastavni plan prirode i drutva u prvom,
drugom i treem razredu ukljuuje 70 nastavnih sati godinje (2 kolska sata tjedno), a u etvrtom 105
nastavnih sati godinje (3 kolska sata tjedno).
CILJ
Cilj je nastave Prirode i drutva doivjeti i osvijestiti sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost
svih imbenika koji djeluju u ovjekovu prirodnom i drutvenom okruju, razvijati pravilan odnos
prema ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvaati razliite stavove i miljenja te poticati
znatielju za otkrivanjem ojava u prirodnoj i drutvenoj zajednici.
2.5.1. Zadae nastave prirode i drutva

- NPIP (2006.g.) zadae nastave prirode i drutva
Uenik treba:
upoznati vlastitu ulogu kao i uloge drugih ljudi u neposrednom okruenju,
upoznati svoje okruenje (obitelj, razred, kolu, mjesto, zaviaj, dravu),
istraivati i upoznavati zaviajne posebnosti (kulturu, obiaje i sl.),
razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu,
otkrivati i upoznavati ivu i neivu prirodu, njezinu raznolikost, povezanost i promjenljivost,
oblikovati pozitivan vrijednosni odnos prema ivim biima i prirodi kao cjelini,
razvijati potovanje prema prirodnoj, kulturnoj i drutvenoj sredini te odgovoran odnos prema
okoliu,
razvijati i sustavno unaprjeivati zdravstveno-higijenske navike,
biti osposobljen za pravilno i sigurno ponaanje u prometu (pridravanje propisa),
upoznati svoja prava i dunosti i prava drugih ljudi u neposrednom okruenju.
2.5.2. Zadaci nastave PiD-a

- najee ih dijelimo na:
a) materijalni, spoznajni zadaci odnose se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti
koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta
b) funkcionalni, psihomotoriki zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih
sposobnosti (senzornih, praktinih, i intelektualnih)
kod uenika se razvija sposobnost motrenja, logikog zakljuivanja, miljenja, snalaenja u
prostoru i vremenu zaviaja
c) odgojni, afektivni zadaci odnose se na usvajanje stanovitih odgojnih vrijednosti
(moralnih, estetskih, fizikih, radnih)
oituju se u razvijanju navika planiranja i ustrojavanja rada i pravilnog odnosa prema radu
te primjenjivanju steenog znanja i iskustva u svakidanjem ivotu, zahtjevima da se u
uenicima njeguje razvoj pozitivnih karakternih osobina, higijensko-zdravstvenih, prometnih,
radnih i kulturnih navika te smisla za ivot i rad u zajednici
2.5.3. Odjelotvorenje zadataka nastave PiD-a

- odjelotvoreni, operacionalizirani zadaci nastave PiD-a ostvaruju se na svakom nastavnom satu
- zato je potrebno uopene zadae, neto odreenije zadatke potpuno konkretizirati tj. odjelotvoriti
- najlake je odjelotvoriti materijalne, neto tee funkcionalne, a najtee odgojne zadatke
- zadaci nastave mogu biti potpuno i nepotpuno odjelotvoreni i u prosvjetnim dokumentima
a) POTPUNO ODJELOTVORENJE
- uitelj dobiva stvarnu, temeljitu i preciznu uputu koju valja ostvariti tijekom nastave
- na temelju takve upute njemu je lako procijeniti stupanja uinkovitosti nastave
- pokuaj odjelotvorenja nastavnih zadataka u nas je uinjen 1992. u 'Zavodu za kolstvo' izradom
Kataloga znanja za sve nastavne predmete
14
- Katalog znanja sadri programske sadraje i odjelotvorene zadatke

- tu su odjelotvoreni materijalni zadaci PiD-a, tako da je mogue tono odrediti to i koliko uenik
treba spoznati nastavom PiDa
b) NEPOTPUNO ODJELOTVORENJE
- uitelj treba sam odjelotvoriti zadatke svake nastavne jedinice (materijalne, funkc. i odgojne)
- uit. e uspjeno odjelotvoriti obrazovne zadatke ako se pridrava 'Magerovih temeljnih naela' :
1. primjerenim glagolima opie djelatnost uenika
2. izabere odgovarajua pitanja na kojima e uenici pokazati postignue ostvarenja zadataka
nastave
3. opie mjerilo, kriterij, kojim e se koristiti da bi vrednovao uenikovo postignue
- kako bi uitelj ostvario ta naela, najprije mora ralaniti nastavni program na cjeline, teme i nast.
jedinice
- zatim e utvrditi sadraj, znanje, ali i razinu znanja (prisjeanje, prepoznavanje i sl.) te razvitak
uenikih sposobnosti koje on treba postii
- osobitu pozornost valja posvetiti izboru primjerenih glagola jer oni uz opis uenike djelatnosti,
odreuju obrazovnu razinu i opisuju mjerilo, kriterij (zadatke objektivnog tipa) kojima e se koristiti
pri vrednovanju uenikovih postignua
- npr. dodati, dokazati, imenovati, izdvojiti, izmjeriti, izraunati, izraziti, nabrojiti,
napisati,napraviti, navesti, nacrtati, objasniti, odgovoriti, poredati, povezati, prepoznati,
razlikovati,rijeiti, sastaviti, spojiti, usporediti, urediti i mnogi drugi
- uitelj e za svaki nastavni sat, uvaavajui Magerova naela i primjerene glagole, odjelotvoriti
nastavne zadatke i s njima uskladiti zadatke za vrednovanje uenikova postignua
2.6. Sadraji nastave prirode i drutva

- nastavni plan utvruje broj nastavnih sati za ostvarivanje nastave pojedinog nastavnog predmeta
tijekom jedne kolske godine
- nastavni program sadri zadae, ciljeve i sadraje nastave PiD-a
- na temelju zadaa i zadataka se odabiru sadraji nastavnog predmeta PiD
2.6.1. Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje PiD-a

- jedno od najopsenijih istraivanja 'Osnovni pojmovi, njihov sadraj i opseg u predmetima upoznavanje
prirode i drutva i poznavanje drutva', po uzorku 2153 uenika u 61 istom i 4kombinirana razredna odjela
(B.Jugovi i D.Nola, 1969.) utvruje 22 temeljna pojma koje treba usvojiti svaki uenik RH, a na temelju tih
pojmova se odreuje sadraj i opseg po razredima :
rijeke
pomorstvo
biljnisvijet
ivot.svijet
oslobodilaki rat
trgovina
- tri su temeljne cjeline: priroda, rad i ljudsko drutvo- iz tri temeljne izdvajaju se sve ostale (1954.g.)
2.6.2. Reforma poetne nastave prirodoslovlja

- suvremene reforme se zasnivaju na znanstvenim i strunim istraivanjima, a reforma poetne nastave
prirodoslovlja
dobiva znaenje organiziranog meunarodnog djelovanja
- nastoji se unaprijediti prirodoslovno obrazovanje
- poseban doprinos tu daje 'Meunarodni savez znanstvenih unija' (ICSU)
- na konferencijama ICSU utvrene su brojne teme koje bi uenici u nastavi prirodoslovlja trebali upoznati :
15
znanstvenika u prirodoslovlju
- nastava prirodoslovlja mora biti suvremena

- valja iskoristiti brojne odgojne vrijednosti, unijeti nove znanstvene spoznaje i upoznati metode otkrivanja
znanstvenih spoznaja
- posebno se istiu zahtjevi za opaanjem, praenjem i biljeenjem pojava u prirodi i laboratoriju, planiranje i
izvedba
praktinih radova itd.
- vaan je samostalan rad uenika jer to razvija njegove umne sposob. i osposobljava ga za samoobrazovanje
2.7. Ralamba nastavnog plana i programa predmeta PiD
2.7.1. Ralamba nastavnog plana

- nastavni predmet PiD ustrojava se prema okvirnom nastavnom planu i programu iz 2006.g. u 1.,2. i
3. razredu po 2 sata tjedno (70 sati godinje) i u 4. razredu po 3 sata tjedno (105 sati god.)
2.7.2. Ralamba nastavnog programa
NPIP (2006) - Nastavne teme za predmet priroda i drutvo:
1. razred: 2. razred: 3. razred: 4. razred:

1. Ja sam uenik 1. Ponaanje u koli i 1. Strane svijeta 1. Priroda
2. Moja kola odnosi meu 2. Stajalite i obzor 2. Sunce uvjet ivota
3. ivot i rad u koli uenicima 3. Plan mjesta 3. Voda uvjet ivota
4. Snalazimo se u 2. Obitelj 4. Zemljovid 4. Zrak uvjet ivota
prostoru 3. Rodbina 5. Izgled zaviaja 5. Tlo uvjet ivota
5. lanovi obitelji 4. Kultura stanovanja a. Nizinski zaviaj 6. ivot biljke
6. ivot u obitelji 5. Kuanski ureaji b. Breuljkasti zaviaj 7. ivot ivotinja
7. Dom 6. Zatita od ppoara c. Gorski zaviaj 8. Travnjak
8. Odgovorno 7. Upoznajmo svoje d. Primorski zaviaj 9. uma
ponaanje u domu mjesto 6. Vode zaviaja 10. More
9. Mjesto u kojem 8. Moj zvaiaj 7. Znaenje vode za ivot ljudi 11. Prirodne posebnosti RH
ivim 9. Zanimanja ljudi 8. Pokus 12. ovjek
10. Promet 10. Kulturne ustanove 9. Jadransko more 13. Ljudsko tijelo
11. Ponaanje pjeaka u 11. Vode u zaviaju 10. Podneblje, vremenska 14. Moje tijelo
prometu 12. Prometni znakovi obiljeja zaviajne regije 15. Hrvati i nova domovina
12. Put od kue do kole 13. Putujemo 11. Gospodarstvene djelatnosti 16. Hrvatska u europskom
13. Priroda se mijenja 14. Jesen u zaviaju zaviajne regije okruenju
jesenske promjene 15. Zima u zaviaj 12. Gospodarstvo i kvaliteta 17. Kultrunopovijesne
14. Zima 16. Proljee u zaviaju okolia znamenitosti RH
15. Priroda se budi 17. Ljeto u zaviaju 13. Moja upanija 18. Samostalna RH
proljee 18. Zatita i ouvanje 14. Sadanjist, prolost, 19. Simboli domovin
16. Blii se ljeto okolia budunost predci i potomci 20. Zagreb glavni grad RH
17. Dan, doba dana 19. Ura (sat) 15. Vremenska crta 21. Stanovnitvo RH
18. Dani u tjednu 20. Mjesec, godina 16. Moj zaviaj u prolosti 22. RH i susjedne zemlje
19. Juer, danas sutra 21. Dijete 17. Promet 23. Breuljkasti krajevi RH
20. Osobna istoa 22. Zdravlje 18. Zdravlje 24. Gorski krajevi RH
21. Zdravlje 23. Prehrana 25. Nizinski krajevi RH
22. istoa okolia 24. Zdravstvene 26. Primorski krajevi RH
23. Blagdani ustanove
25. Blagdani i praznici
Been: Nastavni program/kurikulum (str. 249)

u organiziranom odg-obr pocesu svaki METODIKI IN izvodi se na temelju odg-obr programa
DRAVA (koja je u svim zemljama odgovorna za kolski sutsav), preko svojih strunjaka i
mehanizma odluivanja odreuje programe za pojedine vrste kola ugraujui u njih one
16
sadraje za koje smatra da ih polaznici trebaju nauiti radi uspjenog vlastitog ivota i razvitka
neke djelatnosti i ire zajednice
odgojno-obrazovni program je konkretizacija odg-obr ciljeva odreenog drutva i kole, izraena
u obliku programskih sadraja koji su u formalnom kolskom sustavu rasporeeni prema ishodnim
ciljevima i prema dobi (spoznajnim mogunostima) uenika
NASTAVNI PROGRAM
o dokument koji se odnosi na cjeloviti sadraj neke vrste kole i uvijek je povezan s
NASTAVNIM PLANOM kojim se propisuje broj sati za pojedini predmet u okviru
programa te obveznost
o program pojedinog predmeta u okviru kolskog plana i programa
VRSTE I RAZINE NASTAVNOG PROGRAMA
o obvezni nastavni program (okvirni) donosi drava; sadri ciljeve i okvirni sadaj
obrazovanja u konkretnoj vrsti kole; sadri samo temeljne odrednice bez pojedinosti
o program nastavnog predmeta
o izborni program vjeronauk i informatika
o fakultativni program - nije obavezan ni kad ih uenik izabere
o prilagoeni program za uenike s posebnim otrebama
o izvedbeni program detaljizirani program; izrauje ga uitelj
STRUKTURA I OSNOVNI POJMOVI NASTAVNOG PROGRAMA
o Predmetno podruje ua cjelina
o Nastavna cjelina tematska cjelina s zajednikom tematikom
o Nastavna tema
o Nastavna jedinica metodika procesna cjelina u kojoj se obrazovni, odgojni ili
funkcionalni zadatci osvaruju po zakonitostima uenja, odn. odg-obr procesa
o struktura Nastavnog plana i programa (2006.): nastavno podruje, nastavna tema, kljuni
pojmovi, obrazovna postignua
kljuni pojmovi: pojmovi koju ulaze u nastavnu temu, a koje uenici moraju
obvezno nauiti
obrazovna postignua: funkcionalno objanjenje obrazovnih sadraja koje uenici
trebaju uoiti usvajajui pojedine kljune pojmove
ODNOS NASTAVNOG PROGRAMA I NAST. PREDMETA
o nastavni predmet je strukturirani oblik nastavnog programa
o nastavni predmet ne moe postojati bez programa, niti postoji neki nastavni program koji
nije uoblien u nastavni predmet
o sadraji nastavnih predmeta razlikuju se jer su utemeljeni na razlliitim matinim
znanostima iz kojih sadraj preuzimaju po teoriji didaktikog prijenosa
o TEORIJA DIDAKTIKOG PRIJENOSA objanjava mehanizme preoblike izvorne
znanosti u didaktiku znanost
oznauje proces prijenosa znanja iz izvorne znanosti u nastavni program, odn. iz
znanstvenog u didaktiki i metodiki diskurs
2.7.2.1. Cjelovitost sadraja nastave prirode i drutva

- cjelovitost u nastavi PiD-a nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu,okoliu,
zaviaju i domovini
- zato je nastavno gradivo rasporeeno po predmetnim cjelinama
- predmetne cjeline su po tematici osebujne, kompleksne jer sadre niz pojedinosti koje su s obzirom
na dominirajuu osnovnu tematiku cjeline meusobno povezane
- npr. dom i obitelj, prostor, ivotne zajednice zaviajne regije, uvjeti ivota
- zbog svog sloenog sastava cjelina se ralanjuje na dijelove nastavne teme i nastavne jedinice
- nastavna tema je po pravilu opsegom manji, ali cjeloviti i zaokrueni dio gradiva, koncentriran oko
zajednike ideje
17
- nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat, tzv.
blok sat
- nastavne jedinice se odreuju prema cjelini i temi, tako da se ralanjivanjem sadraja svake
nastavne jedinice upoznaju pojedini dijelovi cjelokupnog sadraja nastavne jedinice,nastavne teme i
predmetne cjeline
- tijekom obrade svake nastavne jedinice, provodi se i povezivanje, integriranje, spajanje dijelova
nastavne jedinice u jednu cjelinu
- u stvaranju, oblikovanju predmetnih cjelina moe se poi s razliitih metodikih polazita, to dovodi
do razliito usmjerenih cjelina
2.7.2.2. Povezivanje sadraja nastave PiD-a sa sadrajima drugih nastavnih predmeta

- u suvremenoj koli nastava PiD-a ima znaenje sredinjeg nastavnog predmeta
- u nastavi se uspostavlja korelacija, dovoenje u suglasje, sadraja pojedinih nastavnih predmeta
- svaki predmet zadrava svoju samostalnost, ali su svi meusobno korelirani i povezani u harmoninu
cjelinu
- sadraji nastave PiD-a prirodno se povezuju uz sadraje nastave hr. jezika,matematike, likovne,
glazbene i tz kulture
- povezivanje s HJ: pri oblikovanju pojmova i rijei, vjebanju usmenog i pismenog izraavanja,
itanju s razumijevanjem
- povezivanje s MAT: sadraji PiD-a se obrauju s koliinskog stajalita, tu ima mnogo primijenjenih
zadataka kojima se matematika povezuje za svakodnevni ivot
- povezivanje s LIK (u dvostrukoj svezi): s jedne strane u prirodi uoavamo mnoge lijepe oblike koji
mogu posluiti kao motiv za likovno izraavanje, a s druge strane jedan jednostavan crte moe
pridonijeti razumijevanju tvari i pojava u prirodi
- pohod u prirodu u razliito godinje doba i na razliita mjesta treba biti povezan i uz GK te TZK
- sadraji PiD-a su izvor mnogih praktinih radova kojima uenici dolaze do spoznaje
- oni nisu samo izvor spoznaje, ve i mjerilo za njezinu tonost, ali i rezultat i cilj spoznaje unastavi
PiD-a
18
3. PEDAGOKO-PSIHOLOKO-DIDAKTIKA UTEMELJENOST
NASTAVE PID
3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva
SPOZNAJA (kognicija) obino se odreuje kao proces, tijek stjecanja znanja.
SPOZNAJA rezultat misaone djelatnosti ovjekove svijesti u poimanju objektivne stvarnosti pomou
vlastitog iskustva, miljenja i osjeaja; saznanje.
To je proces kojim pojedinci dolaze do osobnih uvjerenja o svom okruju.
Razumijevanje spoznajnih procesa vrlo je vano uiteljima ija je temeljna zadaa da uenicima
pomognu u razvitku spoznajnog procesa.
NASTAVA je specifian proces spoznavanja koji se razlikuje od spoznajnog procesa u znanosti,
ponajprije time to uenik u nastavi spoznaje ono to je u znanosti ve poznato, otkriveno.
Iako se radi o tzv. didaktikom prelamanju procesa spoznaje i procesa uenja, sam tijek spoznavanja
ostaje zajedniki.
Uenici mogu sadraje prirode i drutva spoznavati na 3 naina:
1. osjetilno,
2. iskustvom praktinim radom,
3. rijeima.
To znai da e uenici svoje okruenje spoznavati preteno osjetilno svojim osjetilima (vidom,
sluhom, njuhom, okusom, opipom i dr.), praktinim radom izvoenjem razliitih operacija u svojoj
okolini i pouavanjem uitelja i odraslih ivom rijeju i tekstovima.
Temeljna je zadaa uitelja da pravilno vrednuje sve naine spoznavanja u nastavi prirode i drutva i
da nastavu tako ustroji da ona pridonese razvitku spoznajnih procesa uenika.
3.1.1. Osjetilno spoznavanje promatranje, motrenje

Djeca prije polaska u kolu, pa tako i uenici mlaih razreda osnovne kole, svoje okruenje spoznaju
svojim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom, okusom, opipom, boli, toplinom, hladnoom i
orijentacijom u prostoru).
Temeljnu ulogu ima osjetilo vida 90 % svih osjetilnih dojmova normalna ovjeka.
Podatke o svom okruenju uenici stjeu preteno osjetilnim spoznavanjem promatranjem,
motrenjem.
Bez osjetilnih dojmova ne mogu se usvojiti pojmovi, sudovi, naela i teorije.
Da bismo preciznije odredili osjetilno spoznavanje promatranje, razmotrimo nekoliko njegovih odrednica:
1. Promatranje nije pasivno primanje utisaka, ve je to aktivna psihika djelatnost (Bezi)
2. Promatranje je plansko, organizarano i rukovoeno percipiranje (Poljak)
3. Promatranje u nastavi je unaprijed planirano, organizirano i rukovoeno osjetilno upoznavanje
predmeta, pojava i procesa objektivne stvarnosti (Pletenac)
Razmatranjem prethodnih odrednica uoava se nekoliko zajednikih oznaka osjetilne spoznaje

osjetilnog promatranja iz ega proizlaze posljedice:
1. promatranje je NAMJERNO ustrojeno s jasnom zadaom,
2. osjetilni dojmovi i predodbe RALANJUJU se i RAZJANJAVAJU,
3. promatranje nije pasivno primanje dojmova, ve AKTIVNA PSIHIKA DJELATNOST,
4. misaonim se procesima PRERAUJU OSJETILNI DOJMOVI i dovode u suglasje
prethodno iskustvo s novim podacima.
Misaone aktivnosti (razmiljanje, razumijevanje, vrednovanje) ine temeljne oznake promatranja u

nastavi prirode i drutva.
Misaoni procesi pri promatranju u nastavi se postiu pravilnim odjelotvorenjem zadatka promatranja.
U odjelotvorenju zadataka promatranja uenicima valja rei:
19
TO e promatrati,
KAKO e promatrati,
GDJE e promatrati,
KADA e promatrati,
IME e promatrati i
ZATO e promatrati.
Mogli bismo zakljuiti da je promatranje u nastavi prirode i drutva postupak kojim uitelj usmjerava
uenikovu pozornost u odreenom smjeru, sa zadaom da spozna neka svojstva predmeta i njihovih
promjena, kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom.
3.1.1.1. Uvjeti promatranja

Da bi se promatranje motrenje, moglo ostvariti, trebaju biti zadovoljeni razliiti subjektivni i
objektivni imbenici.
SUBJEKTIVNI IMBENICI:
1. osjetila,
2. miljenje,
3. pamenje,
4. interesi,
5. pozornost,
6. mata,
7. osjeaji,
8. iskustvo osobe koja promatra promatraa.
OSJETILA:
Samo uenik koji ima zdravo (normalno razvijeno) osjetilo, osjetilni put i osjetilni centar u mozgu
moe spoznati kakvou (vid, sluh, njuh) koja se tim osjetilom spoznaje.
Ako uenik ne posjeduje odreene osjetilne dojmove o prirodnim i drutvenim pojavama, proces
uenja je tei.
MILJENJE:
Na tijek rezultata osjetilne spoznaje utjeu procesi miljenja (uenje, poimanje, razmiljanje,
razumijevanje), pri emu se osjetilni podaci preoblikuju u rijei verbalne oblike miljenja,
pojmove, sudove, pretpostavke, teorije.
Tu sposobnost valja razvijati od prvog razreda, i to tako da uenici razliitim misaonim
operacijama izdvajaju temeljna obiljeja predmeta i pojava.
PAMENJE:
Uinkovitost promatranja ovisi o sposobnosti pamenja, tj. o prikupljanju i pohranjivanju, te
izvlaenju pohranjenih predodaba, shema, koncepata, apstrakcija i znanja, kada se to od uenika
zatrai.
INTERES:
O osobnom zanimanju - interesu promatraa ovisi koliko e posebnosti uoiti na nekom predmetu ili
pojavi. Zato e u svom radu uitelj mijenjati postupke jer ne valja istodobno uenike optereivati
nagomilavanjem raznovrsnim dojmovima, jer iz toga proistjee povrnost rada.
POZORNOST:
Za razvitak promatranja veoma je vaan razvitak panje, pozornosti uenika. Panja uenika razredne
nastave jo ima znaajke spontanosti, tj. ona je nehotina i nenamjerna (npr. velike ivotinje
medjved, odmah ga zanima).
Iz podruja promatranja valja ukloniti sve nepotrebno to bi moglo odvlaiti pozornost.
Usporedno s razvitkom sposobnosti promatranja tee i razvitak namjerne pozornosti.
MATA:
Djeca imaju bujnu matu, pa katkad prirodninama i pojavama u svom okruenju oduzimaju ili dodaju
pojedine dijelove, i tako stvaraju iskrivljene predodbe o okruenju.
20
OSJEAJI:
U ustrojavanju promatranja valja poduzeti sve kako bi se stvorilo ugodno osjeajno ozraje
odsutnost straha, koje je najpogodnije za nastavnu djelatnost i oblikovanje poeljnih stavova.
ISKUSTVO UENIKA:
Iskustvo uenika ima takoer utjecaj na tijek i rezultate promatranja. Zato se pri ustrojavanju
promatranja u nastavi prirode i drutva treba brinuti i o iskustvu uenika promatraa.
OBJEKTIVNI IMBENICI:
Mogu bitno poveati uinkovitost promatranja. To zahtijeva od uitelja da ih poznaje i primjenjuje pri
ustrojavanju promatranja.
Svaki predmet promatranja treba biti pristupaan, blizak osjetilima uenika, kako bi ga on mogao
spoznati sa to veim brojem osjetila.
Predmet promatranja mora biti dovoljno velik, didaktiki koristan i prikazan u pravo vrijeme, tj.u
asu spoznavanja.
U osiguravanju povoljnih objektivnih uvjeta za promatranje, uitelj treba brinuti o sigurnosti uenika,
to znai da treba izbjegavati promatranja koja su opasna za uenike.
Uinkovitost promatranja uitelj moe poveati i upoznavanjem uenika s uporabom pomagala,
ureaja, kojima se on slui pri pokazivanju predmeta promatranja i koja e u daljem radu
upotrebljavati i uenici (npr. termometar, mikroskop, kompas, kasetofon, tv i video, alat...)
3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje

Promatraka sposobnost je podlona razvitku. Na razvitku sposobnosti promatranja valja sustavno
raditi od poetka kolovanja. Djeca ve u predkolskoj dobi uoavaju mnoge prirodnine i prirodne
pojave.
Prepoznaju, imenuju i znaju opisati neke ivotinje, njihove navike...
1. razred
Dolaskom u prvi razred djeca su u mogunosti da spoznaju jednostavne sveze meu prirodninama i
prirodnim pojavama, koje su temelj za razvitak sustavnog promatranja u nastavi prirode i drutva.
Uenici promatranjem mogu spoznati vanjske promjene, koje se odvijaju u pojedinim godinjim
dobima i promjene u djelatnosti ljudi vezane za pojedina godinja doba.Uenici vode slikovni
kalendar prirode.
U prvom razredu temeljna je zadaa osjetilne spoznaje promatranja, da uenici spoznaju najee
prirodnine i prirodne pojave u svom okruenju, da imenuju iva bia i pojave, da ih razlikuju na
osnovi svojstava i osobina, i to na temelju vidljivih vanjskih obiljeja.
2. razred
U drugom razredu osjetilno je spoznavanje promatranje na vioj razini. Osim promatranja na
izvornoj stvarnosti temeljenog na vanjskim obiljejima, uenici spoznaju promjene vremena, ali i
ovisnost oborina od oblanosti. Velike su mogunosti za ustrojavanje promatranja promjena u okoliu
o ivotu biljaka, ivotinja i djelatnosti ljudi. Stalna promatranja odabrane ivotne zajednice u okoliu,
njegovanje biljaka i ivotinja u ivom kutiu i domainstvu proiruje djeju osjetilnu spoznaju i ne
samo da pridonosi razvitku govora i miljenja, ve i utjee na osjeaje i ponaanje uenika u okoliu.
Svoja promatranja uenici unose u mjeseni kalendar prirode. Osim izvorne stvarnosti koriste tv,
literaturu...
3. razred
Dok u prvom i drugom razredu u osjetilnoj spoznaji prevladava utvrivanje i iznoenje injenica
uoenih u promatranja, u treem razredu pozornost se usmjerava na otkrivanje
meusobnih povezanosti pojava u okruju, te se tako prelazi na uopavanje onoga to se promatralo
na pojmovni sustav spoznavanja.
21
Sustavno promatranje prirode i djelatnosti ljudi biljei se u mjeseni kalendar prirode s veim
brojem podataka (duljina dana, teperatura, oblanost, oborine, promjene u prirodi, djelatnost
ljudi), na temelju kojih uenici mogu otkriti meusobnu povezanost neive i ive prirode.
Osim promatranja izvorne stvarnosti, u treem razredu zapoinje i sustavno promatranje i
spoznavanje prirode izvoenjem pokusa i tumaenjem njihovih rezultata. Na temelju neposrednog
promatranja kod uenika se oblikuju osnovne spoznaje o prostoru (stajalite, obzor) i
predstavljanjem okolnog prostora maketom, planom i zemljovidom.
Sadraji treeg razreda najbolje pokazuju prijelaz od osjetilne spoznaje prema verbalnoj spoznaji.
4. razred
U etvrtom razredu niz je nastavnih sadraja koje e uenici uinkovito spoznavati promatranjem na
izvornoj stvarnosti (npr. ivot na travnjaku, iva bia u umi, ivot uz more i u moru) i na pokusima,
bilo da ih pokazuje uitelj, bilo da ih izvode sami uenici. Uenici su u stanju da pronalaze i uoavaju
razliita svojstva prirodnina. Osjetilna spoznaja ima velik utjecaj i na verbalno spoznavanje rijeima,
koje je vrlo esto zastupljeno u nastavi etvrtog razreda osnovne kole. Ne treba zaboraviti da se
osjetilno spoznavanje moe izazavati i posredno, tj.oivljavanjem predodaba na osnovi proitanog
teksta ili uiteljeva opisa. Pogreno bi bilo prethodnu ralambu shvatiti kao da se spoznavanje u
nastavi prirode i drutva u mlaim razredima iscrpljuje osjetilnom spoznajom, ve je to samo jedan
od putova spoznavanja.
U mlaim razredima uitelj vodi promatranje i u poetku se zadovoljava da uenici samo opisuju
promatrano. On nastoji razvijati promatrake uenike sposobnosti, tako da oni uoe to vie
pojedinosti.
Voena promatranja uenika trebaju postupno prelaziti u samostalna, slobodna promatranja, a
krajnji je cilj postii da ona prerastu u otkrivaka i objanjavaka promatranja.
U tom e se nastojanju uitelj u poetku zadovoljiti uenikim opisom promatranog izneenjem
vidljive injenice, ali i pronalaenjem razmjene i meudjelovanje meu pojavama.
Uz mnogo osobnog zalaganja i strpljenja uitelj e uspjeti uvesti uenike mlaih razreda osnovnih
kola u samostalno i slobodno promatranje. Razinu otkrivakog i objanjavakog promatranja postii
e samo mali broj uenika.
3.1.1.3. Vrste promatranja

Promatranje moemo podijeliti s razliitih polazita, primjerice, s obzirom na:
1. NAIN: neposredno ili posredno,
2. BROJ PROMATRAA: kolektivno, u skupinama ili pojedinano
3. TRAJANJE: kratkotrajno ili duogotrajno.
1. S obzirom na nain promatranja, motrenja, razlikujemo neposredno i posredno.

NEPOSREDNO: je plansko, ustrojeno i rukovoeno osjetilno spoznavanje predmeta,
pojava i procesa izvorne stvarnosti.
POSREDNO: je plansko, ustrojeno i rukovoeno osjetilno spoznavanje predmeta, pojava
i procesa posrednim putem, uz pomo nastavnih sredstava i pomagala.
2. S obzirom na broj promatraa razlikujemo kolektivno, skupno ili pojedinano promatranje.

KOLEKTIVNO
promatranje ustrojava uitelj za sve uenike jednog odjela u trenutku prouavanja predmeta ili
pojave (istodobno svima pokazuje predmet promatranja).
PROMATRANJE U SKUPINAMA se srimjenjuje u razrednom odjelu podijeljenom na
skupine (rad uskupinama).
Uitelj moe ustrojiti skupna promatranja u razredu, ivom kutiu, kolskom vrtu, pri
posjetima, ekskurizijama itd.
22
Uenike valja postupno uvoditi u promatranje po skupinama.

U poetku je dovoljno da skupine rjeavaju jednak isti zadatak, kako bi se priviknuli na rad u
skupinama.
POJEDINANO promatranje ustrojava uitelj uvijek kada uenik moe samostalno
promatrati predmete i pojave u prirodi i drutvu.
3. Prema vremenu trajanja razlikujemo kratkotrajno i dugotrajno promatranje .

KRATKOTRAJNO promatranje traje krae vrijeme (od nekoliko minuta do nekoliko sati).
U kratkotrajna promatranja ubrajamo i ona koja traju relativno dulje vrijeme, ali se
odvijaju jednokratno, primjerice, ako uitelj uenike izvodi u posjet seoskom gospodarstvu, sa
zadacima da promotre to sve proizvodi seljak na svom polju, u vrtu, vonjaku i staji. To e
promatranje trajati dulje vrijeme, ali e se odvijati jednokratno odjedanput.
Kratkotrajna promatranja su vrlo esto u nastavi prirode i drutva, a njihova je glavna znaajka
to da se odvijaju u jednom dahu jednokratno.
DUGOTRAJNO promatranje, motrenje, traje dulje vrijeme (od nekoliko dana do jedne
kolske godine) i obavlja se vie puta.
* FENOLOKA PROMATRANJA (gr. Phainomai pojavljujem se) obuhvaaju praenje

pojava u prirodi tijekom izmjene godinjih doba. To je praenje sezonskih biologijskih promjena
(fenofaza) u razvitku ivih bia.
Fenoloka promatranja usmjerena su na uoavanje i biljeenje promjena u razvitku ivih bia tijekom
godine fenofazama. Uenike valja dobro pripremiti za fenoloka promatranja, upoznati ih s
temeljnom zadaom, odjelotvorenim zadacima, nainom voenja dnevnika promatranja, skiciranja,
crtanja, izvoenja jednostavnih pokusa i prikazivanja rezultata promatranja. Da bi fenoloko
promatranje bilo uinkovito, uitelj treba esto povesti razgovor o motrenju, sasluati to su uenici
zapisali u dnevnike motrenja, usmjeriti njihovu pozornost na nove momente koje nisu zapazili. Samo
stalnim zanimanjem za motrenje uitelj potie uenike da ustraju u promatranju, da se sustavno
osposobljavaju za samostalno motrenje pojava u prirodi.
3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi

Kalendar prirode i djelatnosti ljudi (lat. Calendae = prvi dan u mjesecu) nastavno je sredstvo
i pomagalo koje uenika uvodi u sustavno motrenje i promatranje okolia.
Sadraj, dubina i opseg zadaa za motrenje i nain biljeenja u kalendaru (slikama, posebnim ili
dogovorenim znakovima) ovisi o dobi uenika. Bez obzira na dob uenika, kalenadar treba biti
slikovit, jasan i pregledan, a uenici e u njemu redoviti biljeiti tone i precizne podatke.
Kalendar prirode i djelatnosti ljudi u prvom razredu je slikovit i sadri mali broj priblinih podataka
po godinjim dobima. Vremenske prilike uenici e biljeiti tako da svakodnevno izmjenjuju slike
(sunano, kiovito) koje obiljeavaju dnevno vrijeme. Djelatnost ljudi trajno e zabiljeiti
znakovitim slikama o djelatnosti ljudi. Od drugog polugodita kalendar prirode i djelatnosti ljudi je
sloeniji. Obino se vodi za svaki mjesec zasebno. Pojave u prirodi i djelatnosti ljudi tijekom motrenja
biljee se u mjeseni razredni kalendar aplikacijama, crteima ili kratkim reenicama.
Uenici sva motrenja biljee na temelju neposrednog promatranja najbliih, najrasprostranjenijih i
najpoznatijih pojava u mjestu u kojemu je kola. Sve promjene valja pratiti na istim objektima koje
uenici postupno upoznavaju.
U drugom razredu kalendar prirode i djelatnosti ljudi sadri vie podataka koji se obrauju po
mjesecima. esto u 2. razredu uenici vode kalendar po godinjim dobima.
Uenici treeg razreda u kalendar prirode i djelatnosti ljudi unose precizne podatke o duljini dana,
temperaturi, oblanosti, smjeru vjetra, oborinama, promjenama u prirodi ...
23
Motrenje se moe ustrojiti po skupinama uenika ili pojedinano. Motrenje u treem razredu postaje
potpunije, uenici se sve vie osamostaljuju.
* BEAUFORTOVA LJESTVICA ljestvica za snagu vjetra.

Brojem od 0 -12 oznaio snagu vjetra, a za svaki broj, odnosno snagu daje primjere znakova koji upuuju na
snagu vjetra. (npr. 2 lie na drveu uti, 8 otkidaju se granice s drvea).
Tijekom motrenja nuno je sustavno kontrolirati uenika promatranja, njihov tijek, zapaanja i biljeenja.
Iskustva pokazuju da je u treem razredu najpogodnije voditi kalendar prirode i djelatnosti ljudi po godinjim
dobima.
Podatke u razredni kalendar u poetku upisuje sam uitelj, a zatim sami uenici. Dobro voeni
kalendari prirode i djelatnosti ljudi imaju znanstvenu i metodiku vrijednost.
Znanstvena vrijednost sadri objektivne, stvarne podatke dobivene motrenjem okolia, ijim se
tumaenjem uenici uvode u znanstveno spoznavanje prirode.
Metodika vrijednost popunjavanje kalendara zahtijeva od uenika postupnost, preciznost i
sustavnost u motrenju i biljeenju.
SVRHA VOENJA KALENDARA PRIRODE I DJELATNOSTI LJUDI:

Voenje kalendara prirode i djelatnosti ljudi treba posluiti uenicima, meu ostalim, da otkriju
zavisnost pojava i zakonitosti u prirodi, da izgrade sloene pojmove, ali i da razviju svoje voljne i
karakterne osobine.
SAETAK:
Osjetilna spoznaja je samo jedan od putova spoznavanja, a zadaa joj je da se dostigne pojmovna
razina. S tim u svezi mogu se dati neki opi metodiki postupci:
1. Uitelj treba tono odrediti mjesto i ulogu promatranja, motrenja u nastavnom procesu.
2. Usredotoenost, interes unenika je promjenljiva i njegova pozornost se ne moe dugo zadrati na
pojedinom objektu, zato samo jasni zadaci promatranja mogu osigurati uinkovitu osjetilnu spoznaju.
Zadatke osjetilne spoznaje, promatranja valja odjelotvoriti tako da uenik zna: ZATO, TO, KAKO,
GDJE, KADA i IME e promatrati.
3. Spoznavanje uenika valja voditi odreenim pitanjima ili pismenim napucima. Njima valja
ustrojiti sustav spoznavanja prema grai, strukturi, razmjeni i meudjelovanju prirodnina i pojava
da ih uenik usporeuje radi spoznavanja slinosti i razliitosti.
4. Temeljna obiljeja prirodnine ili pojave potrebno je izdvojiti kako bi se mogao donijeti
odgovarajui sud, zakljuak, posljedak.
5. Vrednovanje zakljuaka osjetilne spoznaje uenika valja nizom novih zadataka povezati sa
svakidanjim praktinim ivotom.
6. Ne treba zaboraviti da se osjetilno spoznavanje moe izazvati i oivljavanjem predodaba na
temelju spoznavanja rijeima (izlaganje uitelja, itanje teksta) i izvoenjem praktinog rada pokusa,
pri emu je uenik doveden u situaciju da izaziva neku promjenu, da prati njezin tijek s veim brojem
osjetila.
Sve to upuuje na to da su putovi spoznavanja jedinstveni, da se meusobno isprepliu i da se samo

teorijski mogu razdvojiti sa zadaom temeljitijeg spoznavanja.
3.1.2. Iskustvo uenika praktian rad kao izvor spoznaje

Kao cjelokupnu nastavu, i nastavu prirode i drutva valja temeljiti na spoznajama s kojima djeca
dolaze u kolu, na njihovom iskustvu.
No, te djeje spoznaje nisu uvijek potpune, jasne, tone, nego su esto netone i pogrene. Te
nejasnoe i netonosti valja u koli odstraniti ispraviti. Zato je potrebno uenike dovesti u situaciju
da steknu to vie iskustva, da svakodnevnom praksom razvijaju svoje sposobnosti.
Praksa se moe odrediti kao aktivan uzajamni utjecaj ovjeka, prirode i ljudi.
24
Usto to odreuje uvjete i karakter ovjekova postojanja, ona u sebi sjedinjuje teorijsku
i praktinu djelatnost i smatra se jednom od temeljnih spoznajnih kategorija. Izmeu drutvene prakse
u najirem smislu i praktinog rada postoji stanoviti odnos, ali se te dvije kategorije ne mogu
poistovjetiti. Drutvena je praksa znatno iri pojam od pojma praktinog rada, odnosno drutvena
praksa u sebi obuhvaa praktini rad. Budui da smo drutvenu praksu odredili kao aktivni odnos
ovjeka prema prirodi i izmeu ljudi, tada bi se praktini rad odnosio na direktan aktivan odnos
ovjeka prema prirodi.
Praktian rad je dio drutvene prakse koji se odnosi na neposredan, djelotvoran odnos ovjeka
prema prirodi.
O. W. Beyer je 1885. godine naglalsio znaenje rada, te da na prvom stupnju valja obavljati djelatnosti za koje
ne treba stalno boravite (ulica), drugom stupnju djelatnosti u svezi s njegovanjem biljaka i ivotinja, zatim treba
raditi u kolskom dvoritu i vrtu, te u kolskoj radionici i kolskom praktikumu.
Krajem 19. st. i po. 20. st. praktian rad snano prodire u tzv. novu kolu, osobito u neke njezine smjerove, npr.
radnu kolu, aktivnu kolu i dr.
G. Kerschensteiner je smatrao da u kolu treba uvesti runi rad kao nastavni predmet.
A. Ferriere se zalagao za ostvarivanje manualne, socijalne i intelektualne djelatnosti pomou runog rada kao
princip u aktivnoj koli.
P. Ficker zakljuuje da se runi rad i slobodni runi rad meusobno dopunjuju i time se uspostavlja pravilan
odnos izmeu triju temeljnih spoznajnih kategorija: promatranja, miljenja i prakse.
Predstavnici nove kole uveli su u njezin sadraj rada praktian, odnosno runi rad kao nastavni predmet i kao
nastavno naelo, te mu odredili sljedeu metodiku strukturu:- postavljanje zadataka rada,- odreivanje
sredstava i pomagala za rad,- planiranje izvoenja rada,- izvoenje rada,- kontrola rezultata.
J. Piaget (1896. 1980.) naglasio je da praktian rad ima znaenje pokretake snage za razvitak miljenja jer se
praktine operacije interioriziraju u odgovarajue misaone operacije.
Prema Piagetu razvitak je postupno uravnoteenje, neprekidno prelaenje iz stanja manje ravnotee u stanje vee
ravnotee.
Tijekom procesa uravnoteenja valja razlikovati:
1. INVARIJANTNE funkcije koje omuguavaju uravnoteenje tijekom cijelog ivota (nasljedne su i
zajednike za sve dobi).
2. PROMJENLJIVE strukture koje odreuju stanje ravnotee.
Pojavljivanje potrebe izvor je neravnotee, u temelju kojeg su promjene unutar samog oraganizma i okoline.
Ljudsko djelovanje sastoji se upravo od neprekidnog ponovnog uravnoteivanja, koje se dogaa
tijekom cijelog ivota. Taj neprekinuti postupak omoguavaju dvije invarijantne adaptivne funkcije, namjene:
1. ASIMILACIJA usvajanje vanjskih podataka na temelju postojeeg ustroja.
2. AKOMODACIJA je prilagodba prostojeeg ustroja vanjskoj situaciji.
Uz nasljedne namjene asimilacije i akomodacije, valja razlikovati strukture, tj. spoznajne sposobnosti koje se
mijenjaju, a koje ine uravnoteenje (ekvilibrij) na odreenoj razini razvitka.
Ti ustroji se mijenjaju i upravo promjenjivost ustroja uvjetuje da se u djece razliite dobi pojavljuju razliiti
naini shvaanja svijeta.
Uenje je aktivan postupak u kojem dijete (subjekt) konstruira, strukturira stvara svoje znanje u
meudjelovanju s okolinom (objektom).
Dijete je poslije este godine sposobno za suradnju s ostalima. Ono ima usklaen i upotpunjen
spoznajni sustav, kojim se koristi u ustrojstvu i meudjelovanju s okolinom. Uz pomo tog sustava
dijete uspijeva rijeiti, na stvaran nain, razliite zadatke jer posjeduje prilagodbeno ustrojstvo, koje
djeluje tako da omoguava svrhovitu ravnoteu. U tom razdoblju prevladavaju stvarne, konkretne
operacije, one koje se odnose na predmete pogodne za rukovanje. Operacija oznaava djelovanje koje
je poutranjeno (interiorizirano) i povratno (reverzibilno), tj. moe se odvijati u oba pravca.
U spoznajni se repertoar djeteta te dobi ubrajaju logike operacije (razliite vrste numerikih
operacija, logika operacija korespondencije, relacije, reverzibilnosti, kompenzacije, inkluzije,
tranzitivnosti itd.), to se najbolje oituje pri rjeavanju zadataka konzervacije, tj. ouvanja
koliine, mase, volumena, broja itd., u kojima se mijenjaju nebitna svojstva, a ostaju nepromijenjene
bitne osobine situacije. Takvi praktini radovi esti su u nastavi prirodoslovlja u mlaim razredima
osnovne kole.
25
Adolescent nastojei da se uklopi u drutvo odraslih, tei sudjelovanju u idejama, idealima i

ideologijama ire skupine.
U njega se razvija sposobnost apstraktnog miljenja. Formalne operacije su posljednji stupanj umnog
razvitka, a adolescenti ga veinom postiu izmeu jedanaeste i petnaeste godine ivota. Na tom
stupnju razvitka adolescenti mogu postavljati pretpostavke, izvesti logike dedukcije
i pokusima provjeriti ono to drugi tvrde, samostalno postaviti hipotezu, traiti i nalaziti istinu.
Piagetova ispitivanja po stadijima djetetova razvitka dovela su do zakljuaka vrijednih za metodiki
pristup u nastavi prirodoslovlja.
P. Ja. Galjperin je polazeti od temeljne postavke da su uenje i nastava oblik djelatnosti,izradio teoriju o
etapnom oblikovanju umnih radnji. On zapravo smatra da je MISAONA RADNJA temeljna jedinica pomou
koje se sjedinjuju PSIHIKI ELEMENTI s NJIHOVIM RADNJAMA.
Svaka umna radnja ima tri funkcionalna dijela:
1. ORIJENTACIJSKI,
2. PROVEDBENI,
3. NADZORNI.
Orijentacijski dio radnje je poetni dio u kojemu se uenik usmjerava na pravilnu provedbu radnje. U ovom
dijelu uenik upoznaje: cilj, predmet radnje, operacije, obrazac i proces.
NEPOTPUNI NAPUTAK: ueniku se najee isticanjem cilja priopava to, ali ne i kako treba uiti.
Galjperin je, sa suradnicima, razradio ak osam tipova karakteristinih orijentacijskih temelja, od kojih su dva
posebno zanimljiva, jer nude osamostaljivanje uenika za stvaralaki rad:
1. Ueniku se prikau svi elementi radnje (cilj, obrazac, operacije, nain provjere) na nekom obrascu (usmeno ili
najee pismeno), a uenik samostalno sastavlja orijentacijski temelj.
2. Ueniku se daju ope znaajke radnje, dok je orijentacijski temelj uopen, pa on, na temelju njih, sastavlja
orijentire pomou naputaka za sastavljanje orijentacijskog temelja (algoritma).
Na svom putu, od vanjskog plana prema unutarnjem, umna radnja prolazi kroz 5 etapa:
1. U etapi prethodnog upoznavanja s radnjom uenici dobivaju orijentacijski temelj, upoznavaju se sa zadacima i
nainom izvoenja radnje, tj. s izvorima znanja, s materijalom kojim e se sluiti u radu, s nainom njegove
uporabe.
2. Etapom materijalne ili materijalizirane radnje uenicima se daju objekti radnje u obliku predmeta iz
neposredne okolice. Radnja se uz pomo tih predmeta izvodi prema dobivenom naputku.
3. Etapa vanjskoga ili glasnoga govora je etapa u kojoj uenik izrazi rijeima ono to je praktino uinio i to je
iz kojeg izvora doznao. On treba glasno iznijeti uinak svojega rada, kako bi stvorio svoj odgovarajui sustav
glasnoga govora. Smatra se da je uenik ovladao etapom glasnoga govora ako mu za objanjenje radnje nije
potreban naputak kako se ta radnja izvodi.
4. Etapa vanjskoga govora u sebi je etapa u kojoj uenici o radnji govore u sebi, kada se preispituju. Ona dolazi
uvijek poslije etape vanjskoga ili glasnoga govora. Govor u sebi u slubi je miljenja.
5. U zavrnoj etapi etapi unutarnjega govora uenik radnju samostalno obavlja i nadzire je bez vanjskih
objekata i bez vanjskog govora. Oblikovanje misaone radnje znai ne samo proces preoblikovanja vanjske
radnje u unutarnju, nego i obrnuto, to je proces interiorizacije i eksteriorizacije.
Galjperin dri da usvajanje novih znanja prolazi iste etape kao i oblikovanje misaone radnje.
Za uenike u poetnoj nastavi prirodoslovlja najvanija je materijalna i materijalizirana etapa rada u kojoj
uenici manipulirajui obavljaju praktine radove, dok za starije uenike ima manje znaenje.
Teorija etapnog oblikovanja umnih radnji je vana jer se u njoj sjedinio proces stjecanja znanja i razvitak
uenikih sposobnosti u istovjetan proces. Iz toga proistjee da ne treba strogo odvajati stjecanje novog znanja i
vjebanje, ve raditi to usporedno. Uvoenjem praktinog rada u nastavi se ukida verbalizam i iskljuivi
senzualizam u zornosti, a uenje se povezuje uza svakidanji ivot. Uvodei praktian rad u nastavu, treba uvijek
brinuti o injenici da je nastava jedinstvo praktinoga i umnoga rada. Neki sadraji praktinih radova vie
su usmjereni na stjecanje kulturnih i higijenskih navika, drugi na razvitak likovnih sposobnosti, trei na razvitak
tehnikih sposobnosti, etvrti radnih sposobnosti.
Praktian rad nije samo nain, put kojim dolazimo do spoznaje, kako je do sada jednostrano prikazano, ve je on
i izvor spoznaje i mjerilo za tonost ljudske spoznaje.
Ako je uenik stekao odreena znanja praktinim radom, bit e sposoban primjenjivati ih u ivotu kad mu
zatrebaju. Praktian rad u nastavi prirode i drutva jest izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje,te ga treba
tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa i otro razlikovati od praktinoga, runog rada, kojega je zadaa
izrada nekog predmeta.
26
3.1.3. Spoznavanje rijeima

U spoznavanju rijeima uspostavlja se posredna povezanost izmeu uenika i predmeta spoznavanja.
Ta sveza se uspostavlja pojmom.
POJAM se moe odreivati s vie teorijskih stajalita:
Sa stajalita logike pojam je misaona tvorevina koja sadri bitna obiljeja i odnose predmeta i pojava.
Psiholozi pod pojmom podrazumijevaju opu predodbu.
Prema nominalistima, postoje samo imena koja mogu imati pojedinana ili opa obiljeja, a kako pojmovi nisu
ni stvari ni imena, oni zapravo ne postoje.
Po teoriji realista, pojam je odraz bitnih svojstava realnih predmeta i procesa, kao i njihovih svojstava i
meudjelovanja.
Pojam je predmet miljenja, to znai da uenici do njega dolaze miljenjem.

Pojam uenici stjeu misaonim operacijama (analiziranjem, sintetiziranjem, poistovjeivanjem,
razlikovanjem, usporeivanjem, planiranjem, pretpostavljen, mijenjanjem, induciranjem,
konkretiziranjem, asociranjem, klasificiranjem, definiranjem, dokazivanjem, usustavljivanjem,
suprotstavljanjem, zakljuivanjem i dr.)
Drugi naglasak u odreivanju pojma istie da je pojam misao o bitnim obiljejima predmeta i pojava
onih obiljeja koja su zajednika za itav skup predmeta na koje se pojam odnosi. Zato moemo rei
da je pojam skup bitnih, tipinih oznaka neke skupine objekata ili pojava koji je stvoren misaonim
procesima na temelju usporeivanja i ralambe pojedinih objekata i pojava, odvajanjem bitnih
obiljeja od nebitnih i uopavanjem takvih bitnih obiljeja na sve pojave i objekte iste vrste.
Rije kao element govora je izriaj pojma. Ona je nositeljica smisla, a smisao odreuje nekipojam. Rije je znak,
simbol iza koje se krije neki smisao.Zato u govoru susreemo pojavu da razliiti jezini izriaji, tj. rijei mogu
izricati isti smisao.Dok je predodba slika odreene nenazone stvari ili pojave, dotle je pojam sloaj oznaka
koje,iako su izraene jednom rijei, mogu vrijediti za itav niz jednakih ili slinih premeta i pojava.
Pojmovi nisu dani sami od sebe, njih treba stvarati na temelju predodaba.
Apstrahiranjem,odjeljujui pojedine predodbene oznake,ralanjujemo zapravo predodbe i dobivamo tako
pojedine misli. Zatim, generaliziranjem , uopavanjem zajednike oznake skupine predmeta.Na putu stvaranja
pojma nalazimo najprije analiziranje, ralanjivanje pojedinih predodaba,zatim apstrahiranjem, izdvajanje
od njih pojedinih oznaka, te generaliziranje, uopavanje preostale oznake u jedinstvenu novu tvorevinu pojam.
Determiniranjem, omeivanjem, moemo od bilo kojeg opeg pojma dobiti ui pojam.Generealiziranjem
dobivamo openite pojmove, a determiniranjem manje openite.
Sadraj pojma sadri u sebi skup oznaka koje su sloene u posebnom misaonom jedinstvu.Sve ozanke nisu
jednako znaajne. Jedne pokazuju temeljno, bitno i nazivamo ih BITNIMA, druge su MANJE BITNE, izvedene
iz prvih, a tree su SLUAJNE NEVANE.
Doseg pojma ini skup svih pojedinanih predmeta na koje se taj pojam odnosi.
Opseg pojma ini skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.
On se odreuje premapodrujima na koje se odnosi, a ne prema broju.Dodavanjem oznaka opem pojmu
poveava se sadraj pojma a smanjuje opseg. Sadraj pojma i opseg pojma su u obrnutom odnosu.
H. J. Klausmeier je 1980. godine naveo mnogo vei broj svojstava kojima se moe odrediti,definirati bilo koji
pojam (mogunost uenja, mogunost uporabe, vrijednost, uopenost, jaina,struktura pojma, apstarktnost
primjera i brojnost primjera).
Znanstveni pojmovi su znanstvene tvorevine nastale dugim sustavnim misaonim operacijama niza generacija, i
uenici ih tijekom nastave prirode i drutva trebaju postupno i sustavno razvijati i stjecati svojim umnim
sposobnostima.
3.1.3.1. Stjecanje pojmova u nastavi prirode i drutva

H. J. Klausmeier razradio je teoriju uenja i ravitka pojmova (Winsconsin Model) u kojoj je, uz ralambu
sadraja nastave nastavnih postupaka, ponaanja uenika i iskustvenih istraivanja,posebnu pozornost pridao
razvitku pojmova i nainu njihove uporabe u strukturi znanja.
U svojim iskustvenim istraivanjima poao je od pretpostavke da
uenici u nastavi prirodoslovlja ak i u osnovnoj koli trebaju raditi kao znanstvenici, tj. da stjecanje pojmova
treba prolaziti kroz postavljanje pretpostavke, motrenje i zakljuivanje.
Prema Winsconsin modelu, uenje pojmova u djece prolazi kroz etiri razine:
- KONKRETNE STVARNE RAZINE,
- RAZINE IDENTITETA JEDNAKOSTI,
27
- KLASIFIKACIJE RASPOREIVANJA,
- FORMALNE APSTRAKTNE
RAZLIKE. Te etiri razine prolazi uenje istog pojma od njegove najranije pojave do najzrelijeg
razumijevanja.Kako bi se pojam oblikovao, stvorio na bilo kojoj razini, potrebni su odreeni vanjski i unutarnji
imbenici.
UNUTARNJI IMBENICI obuhvaaju odgovarajue misaone operacije koje na svakoj razini ovise o uenju i
sazrijevanju, razvitku uenika.
VANJSKI IMBENICI za uenje pojmova ini nastava koju valja paljivo planirati, tako da odgovara razini
razvitka pojma.
Pojmovima steenim na niim razinama mogu se rjeavati jednostavni problemi koji zahtijevaju samo
povezivanje osjetilnih percepcija.
Pojmovima steenim na viim razinama mogu se utvrivati novi sluajevi kao primjeri i neprimjeri tog pojma,
spoznavati nadreeni, usporedni i podreeni odnosi, razumijevati naela klasificiranja tog pojma i rjeavati
problemi.
Dijete moe nauiti ime pojma i imena njegovih svojstava na bilo kojoj razini.
Na svakoj od razina stejcanja pojmova sudjeluju odreene misaone operacije.
Na KONKRETNOJ stvarnoj razini stjecanje pojma odvija se prepoznavanjem predmeta koji je uenik ranije
doivio. Pri tome se odvijaju misaone operacije: skretanje pozornosti na posebnos tpredmeta, njegovo
razlikovanje od drugih predmeta, oblikovanje predodbe i njezino pamenje.
Da je uenik usvojio pojam na RAZINI IDENTITETA jednakosti moe se zakljuiti na osnovi toga to e ga
prepoznati kao ranije doivljen predmet, dogaaj ili odnos, ali u drugom prostoru i vremenu.Uz misaone
operacije ukljuene u stjecanje pojma na konkretnoj razini ( skretanje pozornosti,razlikovanje, pamenje) na ovoj
se razini pojavljuje i generaliziranje, uopavanje zajednikih oznaka.
Za RAZVOJNU razinu klsifikacije rasporeivanja vana je misaona operacija generaliziranja.
Uenici na nioj razini klasifikacije mogu tono odrediti mnoge sluajeve kao primjere ili neprimjere jednog
predmeta, dogaaja ili radnje, ali jo ne mogu izravno navesti temelj, osnovu svoje kategorizacije.Na
viem stupnju klasifikacije, uenici su u stanju razlikovati manje vidljiva svojstava pojmova i tono
generalizirati vei broj primjera koji su jednako i pripadaju istoj klasi skupini
Teorija uenja i razvitka pojmova precizirala je nastavne uvjete koji olakavaju stjecanje pojmova na poetku
razine klasifikacije:
1. Provjerava je li pojam nauen na razini identiteta
2. Inoenje najmanje dvaju primjera i jednoga ili dvaju neprimjera pojma
3. Navoenje imena pojma i pomaganje ueniku da povee ime pojma za primjer
4. Uporaba iduktivne metode dopunjene metodom izlaganja, ako je potrebno. Tako se uneniku pomae
da razlikuje i imenuje odlike odreenog pojma.
5. Uporaba induktivne metode dopunjene metodom izlaganja pomae ueniku da definira odredi
pojam.
6. Osiguravanje povratne informacije ueniku.
7. Davanje novih primjera i neprimjera pojma koje uenik traba prepoznati da bi mogao upotrebljavati
pojam.
8. Ponavljanje prethodnih koraka, ako je potrebno.
Od stjecanja pojma na nioj razini klasifikacije do podizanja na viu razinu klasifikacije, ili na fomalnu razinu,
moe proi i nekoliko godina.
Na FORMALNOJ apstraktnoj razini pojam je usvojen kada uenik odreuje, definira pojam pomou
njegovih svojstava odlika ili kada moe utvrditi razliku izmeu pravih primjera i neprimjera toga pojma i tu
svoju klasifikaciju izgovoriti rijeima. Kako bi postigao tu razinu,potrebno je da uenik navede ime pojma, i da
razlikuje i imenuje njegova pripadajua svojstva.Na formalnoj razini pojmovi se mogu stjecati induktivnim i
deduktivnim operacijama.
U induktivnim operacijama uenici odreuju pojam na temelju pojedinanih primjera, odnosno logiki put ide od
pojedinanoga prema opem. (npr. Mljet je kopno okrueno morem. Otok je kopno okrueno vodom.)
U deduktivnim operacijama proces zakljuivanja ide od opega na pojedinano.
Uenicima se izlae ime pojma i njegova pripadajua svojstva odlike.Stjecanje pojma na formalnoj razini
vrednuje se tako da se ueniku izloe dva primjera jedne klase, a on treba odrediti onaj koji se trai i zatim
pokazati zato ga je tako svrstao, sluei se svojstvima koja odreuju taj pojam.
Klausmeier, na temelju iskustvenih istraivanja, predlae konbiniranje induktivnih i deduktivnih operacija kao
uinkovitog naina stjecanja pojmova na formalnoj razini.Ako se uenicima sve izloi, ako ne pokuavaju
oblikovati i vrednovati pretpostavku, moe uslijediti nerazumijevanje pojma.Opsena longitudinalna iskustvena
istraivanja s uenicima osnovih kola potvrdila su teoriju uenja i razvitka pojmova i Klausmeieru omoguila
da iz njih izvede sljedea naela razvitka pojmova:
1. Razvitak pojmova se odvija kroz etiri uzastopno vie razine nepromjenljivim slijedom.
28
2. Razina stjecanja bilo kojeg pojma je razliita u uenika iste dobi.

3. Isti uenici stjeu razliite pojmove razlilitom brzinom.
4. Pojmovi naueni na viim razinama uspjenije se koriste za razumijevanje odnosa podreeni nadreeni, za
razumijevanje naela i za rjeavanje problema.
5. Znanje imena pojma i njegovih svojstava olakava sjtecanje tog pojma na razliitim razinama i mogunost
njegove uporabe.
Rukovodei se tim naelima, nastavu je potrebno planirati i prilagoditi spoznajnim

sposobnostima uenika. Kakao bi se to postiglo, Klausmeier je dao niz preporuka za ustrojavanje nastave i
njezinog vieizvornog okruenja kojima se postie djelotvornije usvajanje pojmova:
1. Uenik treba motivirati za stjecanje pojmova. To e se postii ako im se najavi koji e se sadraji -
pojmovi uiti.
2. U procesu uenja imenuju se pojam i njegova pripadajua obiljeja. Verbalizacija pojma ueniku
olakava induktivne i deduktivne misaone operacije na formalnoj razini. Kako bi uenici motivirali za
uenje imena pojma, pojam na poetku sata treba napisati kako bi ih uenici tijekom poduanja
prepoznali
3. Uiteljeva definicija odreenje pojma treba sadrati sva njegova svojstva odlike.
Jesu li uenici razumjeli definiciju pojma, uitelj moe utvrditi ako uz definiciju navede i niz primjera i
neprimjera pojma koje klasificiraju.
4. Posebnim naglaavanjem bitnih svojstava pojma uitelj uenike upozorava na njih.
5. Za uspjeno stjecanje pojmova vano je voenje uenika u uenju pojmova.
Ako uenici samo moraju uiti pojmove, esto lutaju, zato ih je potrebno poduavati da prepoznavanjem
primjer i neprimjera pojma, vrednovanjem i klasificiranjem usvajaju i uinkovit put za uenje pojmova.
6. Uenicima treba dati povratnu informaciju poslije svakog njihovog odgovora.
Uenika koji je netono odgovorio valja upozoriti da je pogrijeioi pomoi mu da ispravi odgovor.
Jedna od temeljnih zadaa nastave prirode i drutva jest da pravilnom uporabom odgovarajuih nastavnih
metoda i sredstava preoblikuje uenike osjetilne u pojmovne spoznaje,tako da uenik istodobno u pojmu uoava
i konkretno i ope.
Metodiki postupci u nastavi prirode i drutva imaju zadau da razvijaju uenike misaone operacije prelaenja
konkretnog u ope, ali i opega u konkretno.
Temeljni metodiki postupak oblikovanja pojma mogao bi se odvijati prema ovim stupnjevima:
- promatranje i upoznavanje neposredne stvarnosti
- izdvajanje odreenoga prirodoslovnog obiljeja
- oblikovanje prirodoznanstvenog pojma i njegova nosioca rijei
- usvajanje znaka za prirodoznanstveni pojam
- izgraivanje prirodoznanstvenog modela neposredne stvarnosti
- uporaba usvojenog prirodoznanstvenog pojma rijei, znaka i modela u rjeavanju novih zadataka.
Pojmovi se poinju oblikovati i u prvom razredu, ali su tek uenici u dobi oko desete godine u mogunosti
pojmu dati obiljeja koja se sve vie pribliavaju znanstvenim obiljejima pojmova.
Zato se u nastavi i tijek spoznavanja postupno mijenja.
3.1.3.2. Pretpostavke djelotvornog spoznavanja rijeima

U svezi s tijekom spoznavanja rijeima u nastavi prirode i drutva u osnovnoj koli valja odgovoriti na
pitanja: kada koristiti verbalni put spoznavanja, to uinicima prenijeti u gotovom obliku i kako
oblikovati sustav pojmova za uenike.
U nastojanju da izbjegnu verbalizam u nastavi, pojedini uitelji nastoje potpuno odbaciti spoznavanje
rijeima. To je pogrean stav jer je izraavanje rijeima jedno od temeljnih naina izraavanja i
prenoenja misli.
U nastavi prirode i drutva spoznavanje rijeima treba koristiti uvijek kada je uitelj siguran da
se ono temelji na osjetilnim podacima i kada je rezultat uenikovih misaonih operacija.
Nastava prirode i drutva ne smije se temeljiti i zaustaviti samo na motrenju, nego se treba voditi do
misaonih operacija i pojmova, ali i obrnuto, polaziti od rijei, pojmova i pronalaziti ih u okruenju.
Uenicima rijeima treba prenositi gotova znanja kojih je osjetno spoznavanje neuinkovito i
neekonomino, zbog vremenske i prostorne udaljenosti, te opasnosti pri neposrednom upoznavanju.
Glede ustrojavanja sustava pojmova u uenika osnovne kole znano je iz povijesti nastave
prirodoslovlja da je potrebno vie uvaavati psihologijske, pedagogijske i metodike nego znanstvene
zahtjeve.
29
3.2. Specifinosti nastavog procesa u nastavi prirode i drutva

Nastavni proces valja shvatiti kao odreeni tijek, slijed dogaanja koji nije do kraja odreen.
U njemu sudjeluju razliite sastavnice i imbenici: uitelj, uenik, nastavno gradivo, komuniciranje
u nastavi, spoznavanje, oblici rada, metode rada, materijalno tehniki temelji nastave, planiranje
nastave, metodiko oblikovanje nastave.
Za njegovo uspjeno izvoenje vano je spoznavati njegove sastavnice i njihove meusobne odnose,
ali i njegov slijed, red zbivanja ustroj.
3.2.1. Metodiko oblikovanje nastavnog procesa

Nastavni proces valja shvatiti kao odreeni tijek, slijed dogaaja koji nije do kraja odreen.
Temeljna je zadaa nastave prirode i drutva spoznavanje uenikova okruenja.
Metodiko oblikovanje nastavnog procesa nastoji pronai i utvrditi najuinkovitiji redoslijed ustroj
sastavnica (uitelj, uenik, nastavni sadraj, komuniciranje u nastavi, oblici rada, metode rada)
nastavnog procesa.
Pedagozi su nastojali utvrditi koje sve stupnjeve, etape treba proi nastavni proces da bi bio
djelotvoran.
V. Poljak kao osnovne dijelove ustroja nastavnog procesa izdvaja etape:

- pripremanje,
- obradu nastavnog sadraja,
- vjebanje,
- ponavljanje,
- provjeravanje,a za svaku etapu navodi da ima: 1. spoznajnu,
2. psiholoku,
3. materijalno tehniku,
4. metodiku STRANU.
L. Bognar i M. Matijevi smatraju da osnovne etape u dogojno obrazovnom procesu trebaju biti:
- dogovor,
- realizacija,
- evaluacija,
jer tim osnovnim etapama prolazi svaka zajednika ljudska aktivnost zasnova nameusobnom
uvaavanju svojih sudionika.
Svako oblikovanje ili usvajanje pojma iz prirode i drutva i njegova nositelja rijei i znaka treba proi
kroz sve etape nastavnog procesa, a to su :
pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje, dogovor
spoznavanje novih nastvanih sadraja, realizacija, razumijevanje novih sadraja
utvrivanje novih nastavnih sadraja (uvjebavanje, ponavljanje i provjeravanje)
3.2.1.1. Pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje

U pripremanju ponavljamo odgovarajue nastavno gradivo na poznavanju kojeg se temelji obrada
novoga gradiva. Uenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu djelatnost kako bi znao ne samo
to e uiti nego i kako e raditi i doi do odreenih spoznaja.
Vana je sastavnica pripreme odreivanje i najava zadae nastavne djelatnosti (naziv nast. jedinice),
a dobro je ako toj najavi prethodi ponavljanje problema i dogovor o njegovu rjeavanju iz ega se
moe izvesti i redoslijed i nain rjeavanja problema, odnosno zadae nastave (plan rada).
Naziv nastavne jedinice i plan rada mogu se ispisati i na kolsku plou.
U materijalno tehnikoj pripremi treba obuhvatiti pripremu nastavnog prostora, nastavnih sredstava i
pomagala, materijala i pribora za praktian rad, tiskanog materijala, smjetaj uenika u nastavnom
prostoru i ostalo to osigurava uspjeno izvoenje nastave.
Vrijeme trajanja pripremanja treba biti u suglasju s njegovim znaenjem za daljnju nastavnu
djelatnost, ni predugo, ni prekratko, onoliko koliko je potrebno.
30
U pripremanju nastavnog procesa razlikujemo etiri temeljne sastavnice: materijalno tehniku,

metodiku, spoznajnu i psiholoku.
Materijalno tehnika priprema sastoji se od osiguravanja potrebnih materijalno tehnikih uvjeta za
uinkoviti nastavni proces (nastavna sredstva i pomagala, materijali i pribor).
Metodika priprema obuhvaa izbor odgovarajuih metodikih postupaka.
Spoznajna priprema uenika sastoji se od ponavljanja relevantnoga nastavnog gradiva potrebnog kao
predznanje za obradu novoga nastavnog sadraja.
Psiholoka priprema se sastoji od motiviranja uenika za buduu nastavnu djelatnost.
3.2.1.2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja

Spoznvanje, prouavanje novih nastavnih sadraja je jedna od temeljnih etapa nastavnog procesa.
U njoj se uspostavlja neposredna sveza izmeu uenika i novog nastavnog sadraja.
Dva su temeljna puta spoznavanja: indukcija i dedukcija.

Indukcija
U nastavi prirode i drutva treba kad god je mogue dati prodnost induktivnom putu, jer e uenik
na temelju niza iskustvenih informacija,injenica izvesti odreeno misaono uopavanje
generalizaciju. Prerada konkretnog u apstraktno.
Na putu generalizacije V. Poljak upozorava na najee pogreke u procesu stjecanja znanja,koje nastaju ako se
uenicima prezentiraju:
- samo injenice, a ne prelazi se na generalizaciju
- premali broj injenica pa uenici teko napreduju do generalizacije,
- injenice samo na sekundarnim izvorima znanja (verbalna i knjika znanja),
- samo generalizacije bez odgovarajuih injenica.
Dedukcija
S druge strane, u deduktivnom putu spoznavanja uitelj e, polazei od znanstvenih, gotovih
pojmova i zakonitosti, osigurati niz uenikovih aktivnosti kojima e uenik opredmetiti, konkretizirati,
primijeniti to gotovo znanje i preraditi ga od apstraktnog u konkretno.
U nastavi prirode i drutva spoznavanje novoga nastavnog sadraja moe, dakle, polaziti od
konkretnoga prema apstraktnome, ali i od apstraktnog prema konkretnome.
Vrlo je vano precizno odrediti koliinu sadraja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta
(koliine injenica i generalizacija), intenziteta (kakvoe, dubine pojmova) i strukturu (logiku
sreenost injenica i generalizacija).
Obrada novih sadraja odvija se preteno o u nastavnom procesu sustavom malih spoznajnih koraka,
dok se ne obradi sadraj cijele nastavne jedinice, primjerice, pri obradi nastavne jedinice -
Ako poar plane, u drugom razredu, ti bi koraci mogli biti: vatra, poar, gaenje poara, znaenje
vatrogasne slube.
Na dobro obavljenom spoznavanju novih nastavnih sadraja temelje se daljnje etape nastavnog
procesa utvrivanje novih nastavnoh sadraja.
3.2.1.3. Utvrivanje novih nastavnih sadraja
3.2.1.3.1. Uvjebavanje
Poto su uenici u obraivanju novog nastavnog sadraja spoznali novu nastavnu grau i shvatili
informaciju, valja ih zaposliti na njezinoj preradi, jer e je samo tako usvojiti.
Temeljna je razlika izmeu uvjebavanja i ponavljanja to to se uvjebavanjem razvijaju uenike
sposobnosti, a ponavljanjem se uvruje znanje uenika.
U nastavi prirode i drutva vrlo je vana etapa vjebanja u kojoj se razvijaju sve uenikove
sposobnosti: praktine, senzorne, izraajne i misaone.
Svaka pravilno oblikovana radnja treba imati dobar spoznajni temelj.
Pri uvjebavanju razlikujemo pripremanje vjebanja i samo vjebanje:

31
U pripremanju vjebanja treba odrediti to e se i zato vjebati, ponoviti znanje na kojem se temelji
vjebanje i osigurati materijalne uvjete vjebanja.
Uitelj e uenike pouiti rijeima i pikazati kako se izvodi radnja pouiti i instruirati ih.
Uvjebavanje moemo ralaniti na:
1. poetno ili uvodno vjebanje uenici prerauju, prevode uiteljevu instrukciju u radnju, poetno
vjebanje uitelj nadzire.
2.temeljno ili sredinje vjebanje uenik moe objasniti svoje postupke, uenik izvoenje moe sam
nadzirati samonadzor.
3.zavrno ili dopunsko vjebanje uenik postie najveu brzinu ili uspjeh u vjebanju i nee je moi
poboljati daljnjim vjebanjem na isti nain.
3.2.1.3.2. Ponavljanje
Kao etapa nastavnog procesa ponavljanje se ne moe svesti samo na spreavanje zaboravljanja, iako je
znano da se trajnost pamenja moe osigurati estim ponavljanjem i njegovim koritenjem, uporabom
u svakidanjem ivotu.
Sa stajalita kakvoe ponavljanja razlikujemo: reproduktivno i produktivno ponavljanje.
Reproduktivno ponavljanje je dosjeanje, reprodukcija otprije poznatoga nastavnog sadraja,
najee onim slijedom kojim je usvojeno.
Zbog velikog broja injenica i elje da se mnogo naui, sadrak se ponavlja istim slijedom kojim se
spoznaje i obrauje, navode se isti primjeri za objanjavanje pojedinih pojava. U takvu se ponavljanju
najvie aktivira samo pamenje, pa ga esto nazivamo i mehanikim, formalnim i pasivnim
ponavljanjem.
Produktivno ponavljanje je koritenje, uporaba otprije poznatog nastavnog sadraja na potpuno nov
nain.
Ponavljajui produktivno obraene nastavne sadraje u nastavi prirode i drutva uenici e
meu poznatim injenicama i pojavama pronalaziti i otkrivati dotada nepoznate odnose,
meudjelovanja i povezanosti.
Uenici pri produktivnom ponavljanju primjenjuju razliite misaone operacije, npr. usporeivanje,
ralanjivanje, zdruivanje, klasificiranje, konkretiziranje, generaliziranje, strukturiranje, rjeavanje
problema i dr., to pozitivno utjee na kakvou znanja u nastavi prirode i drutva. Produktivno
ponavljanje sadraja nastave prirode i drutva zahtijeva neprekidnu stvaralaku primjenu znanja.
3.2.2. Vremensko trajanje nastavnog procesa.

Vremensko trajanje nastavnog procesa teorijski nije ogranieno, traje onoliko koliko je potrebno. U
nas je zakonski na snazi razredno predmetno satni sustav.
U njemu je osnovna vremenska jedinica nastavni sat, koji u pravilu traje 45 minuta. Za uenike
najmlaih razreda preporuuje se nastavni sat od 30 35 minuta, jer uenici te dobi ne mogu due
usredotoiti pozornost. U starijim se razredima zbog praktinih radova i izvanuionike nastave
koriste i blok-sati koji traju 90 minuta. Nastavni proces u prirodi i drutvu moe trajati i due u
sklopu projektnog istraivakog dana, ali i vrlo kratko vrijeme kao petminutna nastava prirode i
drutva.
3.2.2.1. Petminutna nastava prirode i drutva ili pet minuta prirode i drutva
Uvoenje pet minuta prirode i drutva omoguava da aktualna pitanja koja zanimaju uenike objasne u nekoliko
reenica. Time se u nastavu ukljuuju i sadraji koje uenici sami odaberu.
Temelj za uvoenje petminutne nastave prirode i drutva je injenica da uenici otvoreno iznose odreene
sadraje i injenice koje su promatranjem uoili ili koje im uitelj ponudi.
To vrijedi i za televizijske i novinske informacije, kao i za zapaanja i rezultate njihovih promatranja u okoliu
koje se u odreenim godinjim dobima pojavljuju. U petminutnoj nastavi velike su mogunosti rada: od
objanjenja najjednostavnijih pojava u okruenju, bolesti, ozljeda, zatite okolia u lokalnim razmjerima sve do
globalnih ekolokih problema.
Razumljivo je da uitelj treba dati prve poticaje za petminutnu nastavu svojim izborom,primjerice prigodom
polaska na izvanuioniku nastavu, a uenika moe potaknuti pitanjima:to se gradi?, to tamo cvate?...Hoe li
uenici postaviti pitanja ovisi o njihovu iskustvu i odnosu izmeu njih i uitelja.
Treba istaknuti da petminutna nastava prirode i drutva nije prigodna nastava (koja je planirana prema
32
nadnevcima u kalendaru), nije unaprijed planirana, nije cjelovita nastavna jedinica niti izlika za odustajanje od
programirane i pripremljene nastavne jedinice.
Pet minuta prirode i drutva moe bit esto zastupljeno na nastavnom satu, bilo na poetku,bilo na kraju sata,
ovisno od sluaja do sluaja, o razredu, o stilu rada pojedinog uitelja i mnogim drugim imbenicima.
Svakako pet minuta prirode i drutva vremenski je najkrai teaj nastave prirode i drutva.
3.2.2.2. Nastavni sat

Cjelovitost nastavnog sata proistjee iz njegove sadrajne, psiholoke i metodike cjelovitosti.
Sadrajnu cjelovitost nastavnog sata ini odreena koliina injenica i generalizacija koja tvori
smislenu sadrajnu cjelinu nastavnu jedinicu.
Nazivlje nastavnih jedinica treba biti tako odabrano da na najbolji nain iskazuje ono to se radi na
nastavnom satu.
Psiholoko jedinstvo nastavnog sata oituje se u njegovoj primjerenosti dobi i spoznajnim
mogunostima uenika da ga doivi kao cjelinu.
Metodiku cjelovitost odreuje jedinstvena zadaa nastavnog sata, kao i svrhovito umreavanje
svih metodikih postupaka kako bi se ona ostvarila.
U nastavi prirode i drutva moemo razlikovati: uvodni sat, sat spoznavanja novih nastavnih
sadraja, sat uvjebavanja, sat ponavljanja i sat provjeravanja.
Bez obzira na vrstu i mikrostrukturu, za svaki nastavni sat treba odrediti: zato se radi zadaa,
to se radi sadraj,
kako se radi metode,
tko radi oblici rada,
ime se radi sredstva,
gdje se radi mjesto rada.
3.2.2.2.1. Uvodni sat

Uvodnim satom uvodimo uenike u nastavnu djelatnost, bilo na poetku kolske godine, bilo
na poetku svake nastavne cjeline, kako bismo ih upoznali s opim nastavnim zadaama isadrajima
koje e uskoro obraivati.
3.2.2.2.2. Sat spoznavanja novih nastavnih sadraja

O njemu govorimo uvijek kada se obrauje novo nastavno gradivo, bez obzira na vrijeme trajanja
obrade novoga sadraja. Obraivanje novih nastavnih sadraja sadri sve etape nastavnog procesa, od
uvoda, obrade,vjebanja, ponavljanja do provjeravanja.
Pripremni ili uvodni dio sata treba omoguiti prirodno povezivanje gradiva s ve poznatim
injenicama, kao i stvaranje povoljnog ozraja i poticanje uenika za stjecanje novih znanja.
Dakle, bez suvinog okoliavanja, didaktiziranja i dosadnog ponavljanja, treba kroz
stvaranje problemske situacije pripremiti i dovesti uenika do zadae i svrhe sata: zato e, to e i
kako e spoznati novo gradivo.U pripremi treba istaknuti naziv nastavne jedinice i dogovarati plan
rada i nain na koji e se obraditi novo gradivo.
Obrada novog nastavnog gradiva glavni je i vremenski najdui dio sata. Odvija se u nekoliko (tri do
etiri) mala spoznajna koraka.
Temeljna je uloga uitelja u obraivanju novoga sadraja da postupno osposobljava uenike za
samorad, dovodei ih u neposredan odnos s novim nastavnim sadrajem, koristei se pritom
pozitivnim iskustvima suvremenih strategija uenja.
Vjebanje je sastavni dio nastavnog sata u kojemu se uvjebavaju radne operacije i druge aktivnosti
sa zadaom ostvarivanja funkcionalnih zadataka nastave i razvitka uenikovih sposobnosti.
Ponavljanjem se novo nastavno gradivo strukturira i povazuje s ranije obraenim kako bi se trajnije
zadralo u pamenju.
Provjeravanje je zavrna etapa nastavnog sata u kojoj uenici i uitelj dobivaju povratnu inforamciju o
djelotvornosti zavrenog sata.
33
3.2.2.2.3. Sat uvjebavanja i ponavljanja

Sati uvjebavanja i ponavljanja razlikuju se od sati obraivanja nove grae time to oni ne sadre
etapu spoznavanja novih nastavnih sadraja.
Ustrojavamo ih na poetku kolske godine, nakon obraene nastavne teme i cjeline ili pojedinog
odgojnoobrazovnog razdoblja. Njihova je temeljna zadaa trajno usvajanje znanja koje
se ponavalja ili uvjebava.
Sat uvjebavanja ustrojavamo radi ostvarivanja funkcionalnih zadataka nastave (pravilno izvoenje
praktinih radova, ponaanje u prirodi...).
Sat ponavljanja organiziramo nakon obraivanja i usvajanja novoga sadraja radi njegovog trajnog
zapamivanja, utvrivanja, strukturiranja i primjenjivanja u praksi. U uvodnom dijelu sata dogovorit
e se s uenicima to, zato i kako e ponavljati ili vjebati.
Najbolje je da uenici samostalno rade na unaprijed pripremljenim zadacima. Na kraju nastavnog sata
potrebno je nizom zadataka objektivnog tipa utvrditi njegovu djelotvornost.
3.2.2.3. Projektni istraivaki dan

U suglasju s namjerama projekta najee razlikumo dva oblika koji se mogu i povezati:
1. Proces projekt u kojeg je sredite postupak, tijek planiranja, ostvarenja i meudjelovanja
sudionika u radu uenika i uitelja. Zadaa je projekta usmjerena preteno na tijek, postupak, put, a
ne toliko na rezultat rada.
2. Produkt projekt je usmjeren na krajnji rezultat spoznaju, jer je projekt prikladniji za usvajanje
spoznaja od drugih nastavnih oblika. Uenici tijekom rada stjeu iskustvo koje ranije nisu poznavali.
Radno iskustvo uenika bilo je u funkciji projekta, a temeljna je zadaa bila spoznavanje odreenog
sadraja.
Iskustva su pokazala da je najuinkovitiji rad kada ima ovakav tijek:

1. pokretanje projekta odreivanje zadae,
2. raspravljanje o pokretanju istraivanja u razredu,
3. planiranje i istraivanja: razrada teme i prihvaanje odgovarajueg postupka rada,
4. izvoenje istraivanja rad na ostvarivanju preuzetih obveza
5. zavretak projekta istraivanja izvjetaj o rezultatu istraivanja i njegovo iznoenje
u javnost,
6. nakon zavretka rada valja jo jedanput sagledati sve stadije planiranja i izvoenja
istraivanja i tekoe u njegovu ostvarivanju kao i u primjeni u svakidanjem ivotu.
Nakon odabira nastavnog sadraja uitelj stvara projekt, nacrt za predstojeu nastavnu djelatnost,
imajui na umu:
zadau problem koji valja rijeiti;
materijal i pribor kojim e se koristiti;
postupak naina izvoenja i
vremensko razdoblje u kojem e raditi.
Sve izvore znanja koji se koriste u projektima dobro je izloiti na preglednom plakatu.
3.2.3. Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva

Nastava je danas u naim kolama veim dijelom tradicionalna. Tradicionalna nastava je
kombinacija nastavnikova izlaganja i demonstriranja natavnih sredstava dominacija verbalnih
metoda, kao i dominantan status nastavnika koji prua gotove informacije
Zadaa je kole i nastave da kolsko uenje preraste u prirodno uenje, gdje god je to mogue.
Suvremeni se pedagozi slau da se tradicionalna nastava zamijeni suvremenijom, u kojoj e, umjesto
uiteljeva izlaganja prevladavati otkrivanje uenika, umjesto uiteljeva pouavanja samorad
uenika, umjesto izlaganja problema - rjeavanje problema, umjesto jednoumlja divergentno,
stvaralako miljenje itd.
34
3.2.3.1. Navoenje na istraivanje uenje otkrivanjem

Oblik navoenja na istraivanje osigurava da uenik vidi znanstveno istraivanje u postupku i da je u
nj ukljuen jer mora izvesti nedostajui pokus ili proputeni zakljuak.
Brojna navoenja valja poredati po teini kako bi uenike postupno vodila prema sloenijm
zamislima.
Navoenje na istraivanje ima obino sljedee metodike etape:
1. uenici su upoznati s problemom kojim se znanstvenik bavi, dani su im neki podaci o
poduzetim istraivanjima;
2. uenici su upueni da pokuaju tumaiti podatke i da se bave problemima pouzdanih i
nepouzdanih tumaenja;
3. uenici se navode da pokuaju nainiti pokuse kojima bi provjerili odreene imbenike uz
manju vjerojatnost pogrenog tumaenja podataka.
3.2.3.2. Samostalno ueniko istraivanje

Bit samostalnog istraivanja jest to da uenike ukljui u samostalno istraivanje u nekom
podruju, pomaui im da ustanove zamiljeni ili metodoloki problem unutar podruja istraivanja
i pozivajui ih da oblikuju naine rjeavanja toga problema.
Tako oni otkrivaju spoznaje i uvode se u znanstveni nain miljenja.
On se sastoji od sljedeih dijelova ili etapa:
- u prvoj etapi ueniku je zadano podruje istraivanja,
- u drugoj etapi uenici otkrivaju problem,
- u treoj etapi uenici odreuju problem u istraivanju,
- u etvrtoj etapi uenici razmiljaju o nainima rjeavanja problema (bilo uz pomo
preinake pokusa, bilo skupljanjem podataka, drukijim ustrojem podataka itd.)
Prouavanje okruja modelom zanstvenog istraivaja upuuje uenika na to da sam istrauje/otkriva te
usvaja prirodoznanstvenu metodu. Uinke svoga rada usporeuje s uincima ostalih uenika, tako se
njeguje duh suradnje i vjetine komuniciranja.
Otvoreni um oekuje se da je takav um openito otvoren za dokaze, osobito sklon sluati tue
miljenje, a sve to kao sastavni dio prosuivanja.
Pozitivna obiljeja otvorena uma su:
1. kritian odnos prema prikazanim injenicama;
2. znatielja,
3. stvaralatvo.
Uloga uitelja u tom radu se mijenja, on gubi ulogu izvora znanja i postaje oraganizator, ustrojitelj
nastavnog rada. Njegov je zadatak da potie uenika na istraivanje. Uitelj treba biti prilagodljiv,
vjet u procesu istraivanja, ali i dobar poznavatelj svoje struke kako bi i sam mogao sazdati vlastiti
materijal za istraivanje.
3.2.3.3. Konstruktivistiki pristup u poetnoj nastavi prirodoslovlja

Suvremena konstruktivistika filozofija istie vanost iskustva, predznanja, pretkoncepcije uenika.
U ustrojavanju nastavnog tijeka valja uvaavati etiri temeljne postavke:
1. jedino uenik sam moe neku stvar nauiti; nitko ne moe uiti za njega
2. uenici e u otvorenom razgovoru iznijeti i braniti svoje misaone pretkoncepcije
3. uenicima valja na prikladan nain rei da su znanstvene istine prilagoene njihovim
misaonim sposobnostima
4. pouavanje nije prosto prenoenje znanja, ve ini ustrojavanje problemskih nastavnih
situacija
35
3.2.3.4. Suvremeno poimanje istraivaki usmjerene nastave

U istraivakoj se nastavi uenik potie da sam istrauje, otkriva i samostalno dolazi do odreenih
spoznaja, uz odgovarajuu uiteljevu pomo.
Na potrebu povezivanja spoznajnog procesa u znanosti i spoznajnog procesa u nastavi prirode i
drutva upozoravaju mnogi znanstvenici.
J. Piaget istie utjecaj otkria na djetetov samostalan razvitak. Zato u nastavi treba ostvariti ili
rekonstruirati uvjete koji pomau, rekli bismo, sasmootkrivanju ako u budnosti elimo
imati pojedince koji e biti produktivni i kreativni, a ne repetitivni.
J. S. Bruner je pristaa uenja metodom otkrivanja. Cilj je sluenja tom metodom da se uenik naui
kako e upotrijebiti informaciju za rjeavanje problema.
Ipak je istaknuo naelo: Uenje je akt otkria.
Uenje pomou otkria ima sljedee prednosti:
- nastava otkrivanjem ne brine samo o sadraju ve i o tijeku otkria
- poveava unutarnju uenikovu motivaciju
- poveava uenikovu intelektualnu mo
- uenici se osposobljavaju u tehnici otkrivanja, odnosno uinkovitijeg uenja
- uenik ustrojava svoje osobne podatke i zna gdje e pronai podatke koji su mu potrebni
- poveava sposobnost ustrojavanja znanja i sposobnost uenika
V. Juri suvremenu nastavu prirodoslovlja nazvao istraivaki orijentiranom nastavom.

Nastavni proces treba kreirati situacije u kojima moe doi do poticaja za rjeavanje problema,a
naravno, prije toga za njegovo otkrivanje ili upuivanje na problem.
Uobiajeno je razlikovati nekoliko stupnjeva:
1. motivacije problemska situacija,
2. tekoe upoznavanje problema,
3. rjeenja postavljanje pretpostavke, istraivakog plana,
4. rada i izvoenja izvoenje pokusa, mjerenja, usporeivanja,
5. zadravanja i vjebanja,
6. postignua , provjeravanja i primjene nauenog postignutog.
Temelj, tijek i znaenje istraivaki usmjerene nastave je to da uenika potie da sam istrauje,
otkriva, samostalno dolazi do odreenih spoznaja i usvaja prirodnoznanstvenu metodu, uz
odgovarajuu pomo uitelja. Tako ustrojen nastavni proces usmjerava mlade prema stvaralatvu.
36
4. UVOENJE UENIKA U PRIRODOSLOVLJE

4.1. Izbor i raspored nastavnoga gradiva u prirodoslovlju
Uvoenje uenika u prirodoslovlje valja temeljiti na aktivnom odnosu uenika prema prirodninama i
promjenama u njihovu okoliu.
Rukovodei se naelima: zaviajnosti, cjelovitosti spoznaje, tipinosti i vanosti prirodnina i pojava
u prorodi valja izabrati nastavne sadraje iz prirodoslovlja.
U mlaim razredima O pri uvoenju uenika u prirodoslovlje valja umreavati, kombinirati spiralno-
uzlazni raspored nastavnih sadraja s naelima fenologijskog rasporeda i rasporeda nastavnoga
sadraja po ivotnim zajednicama.
4.2. Metode i postupci spoznavanja prirodoslovlja

Suvremena poetna nastava prirdoslovlja zahtijeva da uenici spoznaju prirodoznanstvenu
metodu i prirodoslovne postupke.
4.2.1. Prirodoznastvena metoda (prirodoslovna)

Prirodoslovlje je uvelike zaduilo znanost time to je razvilo svoju metodu istraivanja na osnovi
pokusa.
Prirodoznanstvena metoda razvijena je u okrilju prirodoslovlja kao posebna metoda istraivanja na
temelju motrenja prirode i pokusa i iz njega izvedenog zakljuka koji moe svatko provjeriti kad je
jednom izveden.
Metodika istraivanja pokazala su da su najbolje rezultate u prirodoslovlju postigli uenici koji su
prirodu spoznavali istraivakim radom.
4.2.2. Prirodoznanstveni postupci (prirodoslovni)

Uenike mlaih razreda osnovne kole tijekom uvoenja u prirodoslovlje treba praktinim radom
upoznati s pojedinim prirodoslovnim postupcima, na primjer: motrenjem ili promatranjem,
opisivanjem, uspreivanjem, mjerenjem, prikupljanjem i zapisivanjem podataka,
razvrstavanjem i vrednovanjem, prikazivanjem podataka, zakljuivanjem i objanjavanjem podataka,
izborom i povezivanjem ovisnih i neovisnih veliina, oblikovanje pretpostavke, planiranje, izvjee o
istraivanju
Metodika primjena prirodoslovnih postupaka u nastavi i uenju moe se grubo stupnjevati ovako:
1. uitelj izvodi pojedinani prirodoslovni postupak i tako pouava uenika u izvoenju,
2. uenici uz uiteljevu pomo sudjeluju u izvoenju odreenog prirodoslovnog postupka,
3. uenici se samostalno koriste prirodoslovnim postupkom u spoznavanju okolia.
4.2.2.1. Motrenje promatranje

Motrenje djeteta razlikuje se od promatranja odraslog ovjeka.
Izvanjski imbenici, posebice nastava, mogu bitno utjecati na bri razvitak sposobnosti promatranja.
Tijekom razvitka promatranja dobro je uenicima izraditi podsjetnik motrenja.
Podsjetnik motrenja u etvrtom razredu moe biti dosta sloen, pri promatranju biljaka, ivotinja,
ivotnih zajednica. U dnevnik motrenja biljee se podaci: ime, stanite, razvitak, graa ...
4.2.2.2. Opisivanje deskripcija

Opisivanje je oblik izraavanja rijeima, a primjenjuje se kada se ele verbalno izraziti vanjska
svojstva prirodnina (objekata, predmeta i bia) i pojava.
Opisivanje e biti temeljitije ako se njime obuhvati to vie osjetilnih podruja i njihovih dojmova.
Opisivanje u prirodoslovlju treba biti objektivno, tono i detaljno. Promatranjem se promatrana
prirodnina ili pojava ralanjuje, a opisivanjem se promatrano sjedinjuje u cjelinu.
37
4.2.2.3. Usporeivanje
Usporeivanje je specifina djelatnost kojom uenik stavlja u meusobni odnos dva lana
usporeivanja ili vie njih kako bi utvrdio to je meu njima isto, a to su specifine razlike.
Preduvjet: dobro poznavanje lanova usporeivanja.
Usporeivanjem u prirodoslovlju na osnovi poistovjeivanja i razlikovanja, steeno znanje spoznajno
se izotrava do najveeg mogueg stupnja.
4.2.2.4. Mjerenje
Mjerenje je usporeivanje neke veliine s odgovarajuom ljestvicom kako bi se odredila brojana
vrijednost te veliine.
Svrha je mjerenja to tonije odreivanje veliine prirodnine ili pojave koju spoznajemo. U poetnoj
nastavi prirodoslovlja mjerimo: duljinu, masu, vrijeme, temperaturu. Pri mjerenju treba razlikovati
spravu za mjerenje od mjernih jedinica kojima iskazujemo izmjerenu veliinu.
4.2.2.5. Prikupljanje podataka

Uenici mogu prikupiti podatke pod neposrednim ili posrednim uiteljevim vodstvom ili samostalno
promatranjem, praktinim radom i mjerenjem u razredu ili okoliu.
Osim podataka mogu prikupljati razliite prirodnine (tlo, minerale, fosile) koje e posluiti kao
izvor neposredne stvarnosti u nastavi.
4.2.2.6. Zapisivanje podataka

Uenici prikupljene podatke trebaju zapisati prema dobivenim napucima ili na drugi odgovarajui
nain. Podaci se mogu zapisati rijeima, brojevima, crteom, ispunjavanjem tablica, fotografskim
zapisom
Podaci moraju biti uredno zapisani zbog daljnje uporabe.
4.2.2.7. Podjela i vrednovanje podataka

Podjela, razvrstavanje i strukturiranje je ralanjivanje neke cjeline na sastavnice.
Svaka se cjelina moe podijeliti prema razliitim stajalitima, a prilikom podjele imenujemo to
stajalite i dosljedno ga se pridravamo. Zapisuje se vodoravno.
Pri vrednovanju - klasificiranju podataka izvedeni se lanovi cjeline vrednuju po odreenom kriteriju.
Uobiajeno je da se vrednovanjem izvedene sastavnice ispisuju po ljestvici vrednovanja okomito.
4.2.2.8. Prikazivanje podataka

Prikupljene podatke uenici mogu prikazati pregledno i to pomou shema, histograma i grafikona.
4.2.2.9. Zakljuivanje i objanjavanje podataka

Zakljuivanje se moe odediti kao: najsloenji oblik miljenja, misaoni proces kojim izvodimo
jedan sud iz jednog suda ili vie drugih sudova, vie ili manje sloeni akt misaone djelatnosti
S metodikog stajalita zakljuivanje je misaona djelatnost kojom, se na temelju utvrenih injenica,
izvodi zajednika zavrna spoznaja o njihovoj istinitosti.
Objanjavanje njime se misaono prodire do temeljnih veza i odnosa u stvarnosti kako bi se upoznala
njihova zakonitost.
4.2.2.10. Izbor i povezivanje neovisnih i ovisnih veliina

U iskustvenom istraivanju razlikujemo uzrok, postupak i posljedak, uinak.
U iskustvenim istraivanjima razlikujemo dvije vrste pojava:
1. pojave koje su uzrok kojeg uinak elimo ispitati (neovisne varijable). One se mijenjaju u
istraivanju, pa se odreuje uzrokuje li to neke promjene na posljedak.
38
2. pojave koje su posljedak, tj. rezultat te uinkovitosti (ovisna varijabla). Ona se

u iskustvenom istraivanju promatra i odreuje se uzrokuje li promjena u neovisnoj varijabli
neke promjene u toj pojavi, tj. ovisi li ona o neovisnoj varijabli.
Pri iskustvenim istraivanjima u poetnoj nastavi prirodoslovlja posebnu pozornost valja obratiti na
izbor uzroka i njihov uinak na promatranu pojavu.
4.2.2.11. Oblikovanje pretpostavke hipoteze

Pretpostavke hipoteze su unaprijed pretpostavljeni odgovori na istraivaka pitanja ili problem.
S obzirom na postavljanje pretpostavke tijekom nast. procesa, moemo razlikovati prethodnu, tekuu i
dopunsku hipotezu.
Prethodna uenicima postavljaju prije prouavanja o novoj temi radi poticanja spoznajne
radoznalosti uenika.
Tekuu postavljaju uenici tijekom prouavanja novih sadraja.
Dopunske slijede nakon obrade sadraja tijekom ponavljanja, provjeravanja gradiva, pa i pri
rjeavanju dopunskih zadaa.
4.2.2.12. Planiranje
Planiranje je misaona aktivnost kojom ovljek unaprijed razrauje i usmjerava svoju djelatnost,
imajui na umu:
zadau problem koji treba rijeiti;
materijal i pribor kojim e se koristiti;
postupak nain izvoenja i
vremensko razdoblje u kojem e raditi.
Ukratko, da o predvienoj djelatnosti najprije dobro promisli.
Uitelj planiranjem stvara projekt, nacrt za svaku predstojeu nastavnu djelatnost.
4.2.2.13. Odabir materijala i pribora za istraivanje

Pri planiranju istraivanja potrebno je posebnu pozornost pridati odabiru materijala i pribora za rad.
Dva razliita stajalita:
1. pri poetnom istraivanju u prirodoslovlju rabi se materijal i pribor iz svakidanjeg
uenikog okruja
2. da se rabi standardni pribor iz prirodoslovnih laboratorija
Treba rabiti i jedno i drugo.
Ve nakon nekoliko prvih istraivanja uenici mogu sami odabrati materijal i pribor za istraivanje, za
to ih valja postupno osamostaljivati.
4.2.2.14. Izvoenje istraivanja

Izvode se pokusi umjetno potiu prirodne promjene kako bi ih temeljitije upoznali i istraili. Izvode
se u laboratoriju.
Prvi se pokus naziva kontrolnim pokusom.
Uenik tijekom istraivanja vodi biljeke o istraivanju. One obino sadre podatke o materijalu i
priboru koji se koristio, postupku to je radio, i rezultatu do kojega je doao.
Ako su uenici sustavno uvoeni u izvoenje istraivanja, tada e u etvrtom razredu mou planirati i
izvoditi i sloenije samostalne istraivake projekte.
4.2.2.15. Izvjee o istraivanju

U svom izvjeu uenik treba napisati: naslov, pitanje i problem koji je istraivao.
Zatim ukratko opisati materijal i pribor kojim se sluio, kao i metode, postupke, kojima se koristio
u radu. Osobitu pozornost valja pridati opisu uoenih promjena, brojanim podacima i oblikovanju
zakljuaka koji iz pokusa proistjeu, te njihovoj primjeni u svakidanjem ivotu.
39
5. PROSTOR I SNALAENJE U NJEMU

5.1. Povijest, izbor i raspored nastavnog gradiva
- zemljopisna nastava treba upoznati mlade s geografskim, klimatskim, hidrografskim,
biogeografskim, drutvenim i gospodarskim obiljejima i njezinim utjecajem na cjelokupni ivot
ovjeka
Smjerovi zemljopisne nastave:
- antropogeografski - utjecaj ovjeka na prostor
- povijesni - povijesni dogaaji
- kulturnogeografski - ovisnost ovjeka o tlu koje obrauje
- nacionalni - patriotizam, prolost, sadanjost i budunost naroda i domovine
- politiki
Rasporedi nastavnog gradiva:
- analitiki: polazi se od upoznavanja Zemlje zaviaj
- sintetiki: upoznaju zemljopisne znaajke mjesta u kojem ive, zaviajem, zemlj.regije,
domovine, kontinenta, Zemlje
- sintetiko analitiki: upoznaju zaviaj i postupno ga proiruju na sve iri prostor
- uzrono posljedini: polazi se od prirodnih znaajki prostora: poloaj, granice, veliina, tlo,
oblik, vode, klima, biljni i ivotinjski svijet, puanstvo, privreda, promet, naselja
5.2. Uvoenje uenika u snalaenje u prostoru i kartografsko opismenjivanje
5.2.1. Snalaenje u prostoru

- prostor - temeljni geografski pojam, odreen je svojom veliinom
- uenik veliinu prostora moe poimati u tri fizike veliine: kao duinu, kao povrinu i
kao volumen
- pri poimanju prostora valja uenike osposobiti za shvaanje njegove veliine, za odreivanje svog
poloaja i poloaja drugih objekata u njemu te za poimanje kontinuiteta prostora (beskrajna veliina)
1. djeca predkolske dobi orijentiraju se u prostoru s obzirom na sebe (egocentrina-predoperacijska

etapa) dijete sebe stavlja u sredie, a poloaj ostalih objekata u prostoru odreuje prema sebi; ispod
mene je pod,vrata su desno od mene...
2. u prvom razredu orijentiraju se u odnosu prema drugim objektima u prostoru, ne prema sebi -
ploa je na prednjoj strani uionice, vrata su na desnoj strani...
3. u drugom razredu uenici se orijentiraju u naselju, mjestu stanovanja i njihovoj okolici
- snalaenje u prostoru proiruje se na snalaenje prema smjeru vodotoka u zaviaju i orijentaciju
pomou glavnih strana svijeta
- na kraju drugog razreda uenici e moi odrediti poloaj objekata u prostoru s pomou glavnih
strana svijeta
4. u treem razredu temeljni zadatak nastave PiD je snalaziti se u prostoru zaviaja, na zemljovidu
te spoznati temelje kartografske pismenosti
- tijekom 3.r. uenike e se uvesti u kartografsku pismenost, izraditi svoj prvi zemljovid te uz pomo
zemljivida i ostalih nastavnih pomagala i sredstava upoznati prostor zaviajne upanije
5. u etvrtom razredu prostor spoznavanja je prostor cijele RH, temeljit e se uglavnom na
posrednom spoznavanju
5.2.1.1. Uvoenje uenika u snalaenje u prostoru

- da bi se uenici mogli orijentirati, snalaziti u prostoru, potrebno je da znaju odrediti strane svijeta, a
prema njima i nain svog kretanja
40
5.2.1.1.1. Glavne i sporedne strane svijeta

- razlikujemo tri etape spoznavanja strana svijeta
1. orijentacija sa stalnim stajalitem
2. orijentacija s promjenjivim stajalitem
3. orijentacija u predodbi
1. orijentacija sa stalnim stajalitem

- prva etapa u uvoenju uenika u snalaenje u prostoru
- metodiar Z. Kohler predlae ustrojavanje viekatnog motrenja promjena u izlasku i zalasku Sunca,
radi shvaanja strana svijeta i snalaenja u prostoru orijentacija u prostoru prema Suncu
- odreivanje glavnih strana svijeta treba ustrojiti izvanuionikom nastavom na nekoj uzvisini ili bar
u kolskom dvoritu
- na tlo postavimo krug od papira, u njegovo sredite postavimo uenika licem okrenutog
prema suncu JUGU, sjena pada iza njega, na krugu oznaimo toku gdje je sjena sjee
SJEVER, u smjeru uenikove lijeve ispruene ruke je ISTOK, u smjeru desne ispruene ruke
je ZAPAD
- mjesto na kojem uenik stoji je STAJALITE
- prostor koji vidi oko sebe je OBZOR, VIDOKRUG, HORIZONT, a crta gdje se prividno
spaja zemlja i nebo je OBZOROVA, VIDIKOVA CRTA ili OBZORNICA
- zamijenimo uenika tapom i preciznije odredimo strane svijeta
- spojimo suprotne strane svijeta crtom i dobili smo koordinatni sustav
- uenici s tog stajalita odreuju koji se objekti u prostoru nalaze S,J,I,Z od naeg stajalita
- imenovati sporedne strane svijeta
- zakljuujemo da se mi ne moemo snalaziti u prirodi prema sebi i svom poloaju. Mi svoje
stajalite moemo promijeniti, no strane svijeta uvijek ostaju nepromijenjene
2. orijentacija s promjenjivim stajalitem

- kretanjem u prostoru ne mijenjaju se strane svijeta ni objekti, ve nae stajalite i poloaj prema
objektima u prirodi
3. orijentacija u predodbi
- obrauje se u uionici na temelju neposredne percepcije prostora
- na zidovima uionice oznaimo glavne strane svijeta, zatim odreujemo na kojoj su strani svijeta
predmeti u uionici
- navesti da su se ljudi dogovorili da e uvijek promatrati i crtati objekte u prostoru okrenuti prema
sjeveru; sjever je uvijek gore, jug dolje, zapad lijevo, a istok desno
5.2.1.1.2. Kompas
- uenici najprije se trebaju upoznati s kompasom izdvojiti magnetnu iglu (rei da njezin tamniji kraj
uvijek oznaava sjever)
- igre s magnetima (privlae eljezne predmete)
- uenici mogu sami nainiti jednostavan kompas (magnetiziranjem obine igle) i odreivati strane
svijeta
5.2.2. Stvarno i umanjeno

prijelaz sa snalaenja u prostoru na uporabu zemljovida nije mogu ako uenici ne poznaju
MJERE za odreivanje veliine prostora (mjere za duinu)
mjerenje i mjere se obrauju u matematici
istraivanja razvoja mjerenja: (primjer: dijete mora izgraditi graevinu prema zadanom modelu)
1. dijete se u poetku ograniava na to da veliinu objeta odreuje ne temelju PROMATRANJA
VIZUALNOG PROCJENJIVANJA VELIINE
41
2. dijete prinosi graevinu koju je izgradilo stvarnomu modelu

3. koristi se dijelom svog tijela kao mjerom
4. koristi se nekim vanjskim predmetom kao mjerom
5. dijete se slui duim tapom od njegove graevine i veliinu oznaava prstom
6. dijete otkriva moguu uporabu manjeg tapa, prenosei ga nekoliko puta po graevini-kopiji i
graevini-modelu
prije uvoenja uenika u kartgografsko opismenjivanje potrebno je uenike upoznati s:
umanjenim mjerilom
tlocrtom
planom uionice i kolskog dvorita
maketom i planom naselja
5.2.2.1. Umanjeno prikazivanje udaljenosti

spoznavanje umanjenog mjerila treba zapoeti izvanuionikom nastavom
o pozornost treba obratiti na dva susjedna stabla, odrediti smjer pruanja, procijeniti
njihovu udaljenost, metrom izmjeriti stvarnu udaljenost, zapisati podatke u biljenicu
rad u uionici: problem prikazivanja dvaju stabala i njihove udaljenosti na ploi i u biljenici
o na ploi: crte umanjti 10 puta to znai da e 1m u u prirodi biti 1 dm na ploi mjerilo
1:10 (1 dm na crteu je 10 dm u stvarnosti)
o u biljenici: crte umanjiti 100 puta to znai da je 1 m u prirodi 1 cm u biljenici
mjerilo 1:100 (1 cm na crteu je 100 cm u stvarnosti)
5.2.2.2. Tlocrt
najjednostavniji crte predmeta gledan odozgo (pokazati na primjeru gumice - gumicu staviti na
papir i ocrtati, mjerilo 1:1)
ocrtavanjem oko predmeta nainili smo njihove tlocrte
ocrtavanje oko vie predmeta na jednom papiru dobili smo plan skupinu tlorta iz njega
moemo prepoznati oblik, veliinu i meusobni poloaj predmeta u prostoru
5.2.2.3. Plan uionice

izrada plana uionice je praktian rad tijekom kojega emo povezati znanje o umanjivanju i o
izradi tlocrta
izmjeriti duinu i irinu razredne uionice
dogovorimo umanjenje (1:10,1:100)
izmjeriti dimenzije namjetaja
uenici crtaju na milimetarskom papiru
vano je da uenici spoznaju kako je plan uionice pogled na uionicu odozgo, da se sastoji od
tlocrta predmeta koji se nalaze u uionici
5.2.2.4. Plan kolske zgrade i najblie okolice

prethodi izvanuionika nastava, uenike se izvodi na najblii vidikovac
na putu od kole do odredita
promatrajui s uzvisine: prepoznajemo pojedine objekte u prostoru; procjenjujemo udaljenosti,
treba se izraditi skica prostora (za daljnji rad u uionici)
u uionici sreujemo rezultate promatranja: u pjeaniku izraditi maketu promatranog prostora
naselja, pjeanik prekriti folijom i markerima na foliji nacrtati objekte (shvaanje kako ljudi
izrauju zemljovide na temelju snimaka iz zrakoplova
snalaenje na planu svog mjesta ili na planu dijela grada (odreivanje mjesta jedno objekta
prema drugome)
za uvoenje uenika u uporabu plana grada postoje dvije etape:
1. snalaenje na pojednostavljenom planu grada
42
2. snalaenje na detaljnom planu grada

cilj: uenici trebaju spoznati da se prostor moe umanjeno prikazivati prema odreenim
potrebama ljudi, sposobni su iz umanjenog crtea prostora plana odrediti poloaj objekata u
prirodi, mogu proiitati plan i snai se u prostoru s pomou plana
5.2.3. Uvoenje uenika u kartografsko opismenjivanje

- uvoenje uenika u kartografsko opismenjivanje podrazumijeva upoznavanje uenika s
nastankom zemljovida, njegovim sadrajem i nainom koritenja
- etape: od stvarnosti do reljefa, od reljefa do zemljovida, od zemljovida zaviaja do zemljovida
domovine RH
5.2.3.1. Od stvarnosti do naselja

Izvanuionina nastava na vidikovcu:
- uenici nose materijal i pribor za izradu reljefa - vlaan pijesak, kartonie s oznakama
starna svijeta,sito, zelenu i smeu boju...
- odredimo stajalite - na njemu omeimo prostor (150x150)
- odredimo kompasom strane svijeta
- promatranje oblika reljefa, uzvienja, doline, rijeke, ceste, eljeznike pruge...(odredimo
poloaj i veliinu odoka)
- izraujemo jednostavan reljef zaviaja na tlu
- uenici zatim skiciraju reljef (naselje) u biljenice
Uionica:
- izrada reljefa u pjeaniku - oznaimo strane svijeta, od vlanog pijeska modeliramo
uzvisine, oblikujemo pobra, obojimo gore i pobra smee, nizine zeleno; modeliramo korito
rijeke; oznaimo ceste, eljezniku prugu
5.2.3.2. Od reljefa do zemljovida

- polazimo od reljefa zaviaja
- da bismo mogli prikazati reljef na crteu treba upoznati kartografske znakove za uzvienja
(slojnice linije koje spajaju iste visine na brdu; opcrtavanje krumpira)
- reljef u pjeaniku pokrijemo s 4 folije, oznaimo strane svijeta:

1. folija - smeim markerom uzvisine, zelenim nizine - skinemo je i privrstimo na bijeli papir
2. folija - plavim markerom vode i upiemo njihove nazive
3. folija - crnim markerom naselja i njihove nazive
4. folija - crnim markerom prometnice, elj.prugu, a crvenim ceste
- uenicima moramo objasniti da su se ljudi dogovorili da za oznaavanje objekata u prostoru rabe
dogovorene znakove i boje
- poznavanje topografskih znakova je bitno za kartografsko opismenjivanje
- zemljovid je umanjeni prikaz veeg dijela zemljita na kojem su smeom bojom prikazane uzvisine,
zelenom nizine, plavom vode, a dogovorenim znacima najvaniji objekti
- kartografski diktati za provjeravanje!
- uitelj rijeima opisuje odreeni prostor, a uenici ga prikazuju u svojim biljenicama
5.2.3.3. Prijelaz na zemljovid

- kako nastaje suvremeni zemljovid moemo spoznati koristei se videosnimkom - Od plana do karte
- slijedi obrada prostora zaviajne mikroregije - upanije
- usporeujemo zemljovid zaviaja sa zidnim zemljovidom RH; uoavamo: prometnice, vee gradove,
vodotoke, boje, nadmorske visine, mjerilo
43
6. UVOENJE UENIKA U POIMANJEVREMENA I SNALAENJE U

VREMENU
- zadaci nastave PiD:
razlikovati sadanjost, prolost i budunost, te snalaziti se na vremenskoj vrpci
upoznati najvanije dogaaje iz povijesti svoga zaviaja i domovine RH
6.1. Povijest, izbor i raspored nastavnih sadraja

- shvaanja uzroka povijesnih promjena:
- teoloko: sve je posljedica Boje volje
- materijalistiko: gospodarski imbenici pokreu razvoj
- pozitivistiko: stvarnost pokree razvoj zajednice
- idealistiko: ideja pojedinaca odluuje
- filozofsko-humanistiko: ljudstvo tei ovjeanstvu
- individualistiko: pojedinci pokreu masu
- kolektivistiko: narod prolazi neke stupnjeve razvitka kulture
- rasporedi nastavnog gradiva:
1. kronolokoprogresivni raspored: od najstarijih dogaaja kronolokim slijedom dogaaja
do sadanjosti
2. regresivni raspored: polazi od sadanjosti i bliu i dalju prolost
3. regresivnoprogresivni raspored: polazimo od sadanjosti i idemo u prolost, a zatim se
vraamo iz prolosti u sadanjost
4. biografski raspored: povijesni dogaaji okupljaju se oko povijesnih linosti
5. kalendarski raspored: obrauju nast. sadraje iz prolosti po danima kada su se dogaaji
zbili, posebice je zastupljen u 1. i 2. razredu , u kojima se obrauju prigodne teme
6.2. Shvaanje vremena i vremenska orijentacija

- svoje okruje dijete doivljava kao jedinstvo prostora i vremena jer je svako njegovo kretanje kroz
prostor i vremenski ogranieno
- pri poimanju vremena govorimo o:
veliini vremena,
snalaenju ili orijentaciji u vremenu i
shvaanje kontinuiteta slijeda vremena.
- veliina vremena: kraa razdoblja mjerimo instrumentom ura , a iskazujemo u mjernim
jedinicama za vrijeme
- temeljna mjerna jedinica za vrijeme u mlaim razredima O jest sat i od njega polazimo u poimanju
manjih jedinica i veih jedinica (minuta, sekunda, dan, tjedan, mjesec, godina)
- snalaenje ili orijentacija u vremenu - dobro se orijentira onaj koji shvaa:
kada se dogaaj zbio
koliko je proteklo od tada
to se istodobno zbilo
to se poslije zbilo

kontinuitet slijed vremena
- iako djeca ve tijekom tree godine rabe rijei juer, danas, sutra, ranije, poslije, dan tjedan ona
ne znaju njihovo pravo znaenje (primitivna intuicija)
- J. Piaget:
intuitivno ili perceptivno poimanje vremena (6 godina) operacija nizanja, operacija dijeljenja
i uklanjanja, mjerne operacije.
- djeca ne shvaaju kontinuitet vremena
logiko, realistiko poimanje vremena (8 godina) djeca razumiju slijed dogaaja u vremenu,
ali im je tee shvatiti njihovo trajanje, a najtee im je povezati istodobno odvijanje dvaju
dogaaja iz prolosti
44
6.2.1. Uvoenje pojmova o vremenu u 1. razredu

- djeca sa 6.g. sposobna su doivjeti vrijeme subjektivno, egocentrino (gleda iz vlastite
perspektive), a iskazivanje neprecizno
- sposobni su razlikovati to se dogaa sada, prije, poslije, istodobno
- uvodimo ih u preciznije odreivanje vremena - pojmovi kojima trebaju ovladati su: dan, doba
dana, odnos danas,juer, sutra, tjedan, dani u tjednu i godinja doba
- orijentacija u vremenu poinje uporabom pojmova koji se odnose na slijed vemena, ali jo bez
odreenja same veliine vremena
- vremenska vrpca - nastavno sredstvo koje olakava uvoenje uenika u poimanje vremena
- primjeri:
Dani u tjednu: polazimo od dananjeg dana, zatim imenujemo dan koji je bio prije dananjeg i
sutranji dan
- na vremenskoj vrpci ispisani su dani u tjednu i aplikacija (s pojmovima juer, danas, sutra)
koja se moe pomicati uzdu nje
Godinja doba: poinjemo od jesen i(tad poinje k.godina) - na temelju motrenja i voenja
slikovnog kalendara prirode uenici spoznaju vremenske prilike i uoavaju razlike istih
pojava u razliitim godinjim dobima(kia u jesen i u ljetu nije ista) u proljee moemo
napraviti kronoloki prikaz god. doba uenici spoznavaju promjene u okoliu kroz odreeno
vrijeme
6.2.2. Snalaenje u vremenu u 2. razredu

- uenike uvodimo u mjerenje trajanja vremena
- temeljna jedinica za vrijeme sat
- objektivizirati subjektivni osjeaj vremena tako da uenike dovedemo u situaciju da doive vrijeme
od jednog sata
- mjerenje kraih vremenskih razdoblja mjerimo urom (satom) - opisujemo dijelove sata i
promatramo kretanje male i velike kazaljke - uenici uoavaju: satom moemo izmjeriti jedan dan -
traje 24 sata - predodbu trajanja jednog dana moemo prikazati na vrem. vrpci (ustajanje, poetak
nastave, ruak....)
- u spoznavanju moe se poi od modela klasine ure s runim pokretanjem kazaljki
- za mjerenje duih vremenskih razdoblja uenici moraju usvojiti uporabu kalendara (kalendar je
popis svih mjeseci i dana u godini), i da je nadnevak je oznaka dana i mjeseca u godini
6.2.3. Proirivanje znanja o snalaenju u vremenu u 3. razredu

- uenici ue tono odreivanje vremena s pomou vremenskih jedinica
- trebaju usvojiti pojmove: sadanjost, prolost, budunost, desetljee, stoljee, tisuljee
- pri obradi pojmova sadanjost, prolost, budunost valja poi od sadanjosti od pojma danas, pa od
ovg tjedna, ovog mjeseca, ove godine i izvesti zakljuak da razgovaramo o vremenu koj sada raje i
koje iskazujemo pojmom sadanjost (prolost prije; budunost tek e doi).
- pri obradi pojma desetljee, polazimo od godine kao uporine toke (s uenicima zapoinjemo
razgovor o sadanjosti pa odlazimo do njihovog roenja (regresivni put), aplikacijama fotografijama
jednog uenika prikazujemo to je veina od njih proivjela u tom vremenu, tako dolazimo do
zakljuka da je prolo 10. g - to je desetljee; zatim polazei od godine njihova roenja (progresivni
put) razgovaramo o dogaajima do 10. godine)
- stoljee oznaava razdoblje od 10 puta po 10 godina ili od 10 desetljea (pojam stoljea obradit
emo na primjerima iz ivota njihovih roditelja, baka i djedova, pa i prabaka i pradjedova)
- nakon to su to uenici shvatili, na vremenskoj vrpci dodajemo odreeni povijesni dogaaj iz
zaviajne mikroregije
- kad uenici spoznaju da je stoljee vrijeme od 100 godoina, trbaju pojmiti sadanje 21. stoljee u
kojemu ivimo
45
- s metodikog stajalita: uiteljska iskustva pokazuju kako uvoenje uenika u snalaenjeu vremenu
najdjelotvorniije je obraditinakon uvoenja uenika u orjentaciju u prostoru
- uenici u 3.r. obrauju kulturno-povijesne spomenike kao i sadraje vezane za prolost zaviajne
mikroregije
- sve povijesne spomenike moemo svrstati u 3 skupine:
1. spomenici koji su vezani za povijest zaviaja i imaju samo lokalno znaenje
2. spomenici koji su vezani za povijest zaviaja ali pored lokalnog znaenja imaju i
nacionalno i povijesno znaenje( mjesta buni,borbi,bitaka )
3. spomenici koji nisu vezani za povijest zaviaja, nego obiljeavaju dogaaj ili linost iz
nacionalne ili ope povijesti
- obrada sljedeih povijesnih slikan iz prolosti zaviaja:
- nastanak gradskog sredita,
- ivot u starom gradu,
- razvoj grada(I.svj.rat)
- grad u II.svj.ratu i razvoj nakon rata
- zaviaj u Domovinskom ratu
- grad danas
- znaajne linosti
- pogled u budunost
6.2.4. Saznavanje o drutveno-povijesnoj prolosti domovine Hrvatske u 4. razredu

- uenike upoznajemo s drutveno-povijesnom prolosti domovine RH
- povijesni sadraji:
dolazak Hrvata,
Tomislav prvi hrvatski kralj,
stoljetna borba za ouvanje samostalnosti,
borba za hrvatski jezik,
osamostaljivanje Hrvatske,
Domovinski rat,
ukljuivanje Hrvatske u meunarodnu zajednicu
6.3. Obrada povijesno-drutvenih sadraja
6.3.1.Prigodne teme
- prigodnost se oituje u tome te se obrauju u prigodno vrijeme kada se one dogaaju
- obrada prigodnih tema, pr. Dani kruha, Praznik rada, Dan dravnosti
- prema sadrajurazlikujemo: blagdane, svetkovine, obljetnice, znamenite ljude i povijesne spomenike
- vjerski dogaaji/blagdani (Dan sjeanja na pokojne, boini i uskrsni blagdani), narodni obiaji i
vani povijesni dogaaji
- 1. i 2. razred - obraujemo sadraje vezane za obljetnice vane za kolu, zaviaj, domovinu i ire -
Dan kole, Dan naselja, Dan dravnosti, Praznik rada i Dan antifaistike borbe
6.3.2. Povijesne slike

- obrada pojedinih povijesnih dogaaja ili razdoblja na temelju umjetnikih slika
6.3.3. Razvojne teme

- shvatiti razvojnokretanje u prirodi i drutvu
- mogu biti vrlo razliite (razvoj uenikove porordice, razvoj kolstva u mjestu, razvoj naina
putovanja u zaviaju, razvoj eljeznice, razvoj cestovnog prometa, razvoj pojedinih drutvenih pojava
i drutva u cjelini)
46
7. SPECIFINOSTI PROSTORA I OPREME ZA NASTAVU PID-A

- za djelotvorno ustrojstvo nastave bitno je gdje izvodimo nastavu - nastavni prostor; to rabimo u
nastavi - nastavna sredstva i pomagala; kako ustrojavamo nastavu - nastavna tehnologija sve
zajedno nazivaju se materijalno-tehniki temelji
7.1. Prostori izvoenja nastavne djelatnosti

- to su prostori u koli, okoliu i drutvenoj okolini
U KOLI U OKOLIU U OKOLINI

- uionica - neposredna stvarnost - iz privrede (obrtnike radionice,
- uiteljev kabinet (nizine, uzvisine, rijeke) tvornice, seoska gospodarstva, farme,
- ivi kuti-vivarij - botaniki vrt ribnjaci, brodogradilita, naselja,
- kolska zaviajna zbirka - zoloki vrt ceste, eljeznike pruge i dr.)
- kolsko dvorite - muzeji - javne ustanove (opina, pota,
- kolski park - kola u prirodi kulturno-prosvjetne, zdravstvene i
- kolski vrt portske)
- kolsko prometno vjebalite - povijesni spomenici
- ostali prostori
7.1.1. Nastavni prostori u koli
7.1.1.1. Uionica
- u niim razredima O veinom su univerzalne, a u predmetnoj nastavi ima i specijaliziranih
- specijalizirana uionica je uionica koja je svojom opremom prilagoena dobi uenika i izvoenju
svih nastavnih - predmeta u tom razrednom odjelu; treba biti prostrana 60-90m2. Dobro je da je uz
uionicu povezan uiteljev kabinet (za prednji zid). Bitno je da je pravilno osvjetljena i zasjenjenje
prostora (zbog projekcije), ploa na prednjem zidu uionice, osigurati bijelu povrinu za projekcije,
nekoliko izvoda struje i barem jedan izvod vode. Na prednji zid se postavlja i ormar s audiovizualnim
sredstvima
- radni stolovi i stolice trebaju biti prilagoeni uenicima
- dobro je u svakoj uionici urediti nekoliko interesnih kutaka kutak za igru (u 1. i 2.r. - tepih u
jednom dijelu uionice)
- mala priruna knjinica
- izlobene vitrine i panoi s bonih strana uionice
- uz prozore su smjeteni dijelovi ivog kutia, stol za runi rad i pjeanik
7.1.1.2. Uiteljev kabinet

- treba osigurati pripremanje nastave, pospremanje nast. sredstava i pomagala
- u njemu mogu uenici imati individualni rad pa bi trebao imati povrinu od najmanje 20m2, izvod
struje i vode i odgovarajuu opremu
- u njemu se nalazi: dijateka s dijafilmovima i dijapozitivima, videoteka, mape, prozirnice, zbirke
(plodova, sjemenki, listova, kuakca, fosila, tla), kemikalije (trebaju biti zakljuane), ormari za prvu
pomo
7.1.1.3. ivi kuti - vivarij

- je dio ive prirode uzgojen u koli radi motrenja, samostalnog istraivanja, upoznavanja pojava u
prirodi.
- biljke ukrasne i kulturne za obavljanje pokusa i istraivanje razvoja i uvjeta ivota
- ivotinje:
Akvarij staklena posuda ili bazen u kojima se umjetno uzgajaju vodene biljke i ivotinje,
ribice, puevi, koljkai, rakovi
Terarij nastamba sa zemljom i kamenjem u kojoj uzgajamo manje kopnene ivotinje,
guteri, abe, kornjae.
47
Akvaterarij vodozemci
Insektarij uzgoj kukaca; mravi, palinjaci, leptiri
- ivi kuti je mjesto gdje uenici svakodnevnim motrenjem i praenjem ivotnih procesa u njemu
razvijaju svoje sposobnosti i sklonosti (upornost, tonost, strpljivost, suradnju s drugim uenicima i
smisao za istraivanje prirode)
- ima odgojnu, obrazovnu i estetsku ulogu
- uzgajanjem cvijea i zelenila u koli uenici stjeu praktina znanja o uzgoju biljaka i zadovoljavaju
svoju fiziku potrebu za kretanjem
7.1.1.4. kolska zaviajna zbirka

- skup zaviajnog materijala to su ga skupili i priredili uitelji i uenici u koli radi cjelovitog
ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka kole
- moemo ga uporabiti kao izvornu stvarnost (izvor znanja) za upoznavanje zaviaja
- trebaju se nai predmeti i dokumentacijska graa koja prikazuje: prirodu, povijesni, gospodarski i
kulturni razvoj zaviaja
- vanost u nastavi: zanimljivost, obogauju znanje uenika, ostvaruje se princip zaviajnosti u
nastavi, pobuuje prisniji odnos i ljubav prema svome zaviaju, pa i domovini
7.1.1.5. kolsko dvorite

- ima dvostruku ulogu: 1. u njemu uenici provode dio svog slobodnog vremena
2. provoenje praktinih radova i vjebi
1. razred prometni odgoj; prelaenje preko ceste i raskrija
2. razred orijentacija u prostoru, strane svijeta, izraivanje sunane ure
3. razred reljef zaviaja, meteoroloki stup, gasimo poar pomou aparata za gaenje
4. razred pokusi s vodom, let balona, let zmaja
7.1.1.6. kolski park

- ureeni prostori oko kole nastavni prostori; esto su monotono ureeni samo trava, grmlje i
drvee
- prostor oko kole valja urediti kao prirodni, ekoloki park cjelina samonikle, autohtone vegetacije
i kulturnog bilja, to pridonosi biolokom bogatstvu i raznolikosti u njemu
- stabla za perivoje bukva, hrast, smreka, empres; grmlje glog, lijeska, drijen, lovor,planika;
ukrasno grmlje jorgovan, oleander, japanska dunja, forzicija, cvjetne povrine proljetnice, ljetno
i jesensko cvijee
7.1.1.7. kolski vrt

- za irenje i ustrojavanje k. vrtova u nas je zasluan D. Trstenjak (1883.g.)
- u njemu uenici neposrednim motrenjem stjeu jasne spoznaje o grai, rastu i razmnoavanju
biljaka, te njihovoj ovisnosti o tlu, vodi i toplini
- laboratorij u slobodnoj prirodi pogodan za promatranje, izvoenje praktinih radova, postupno
uvoenje uenika u prirodoslovne postupke i znanstvenoistraivaki rad uenika
1. razred - uenici prepoznavaju i imenuju razliito povre i cvijee
2. razred - pomau u presaivanju biljaka
3. razred - pripremaju tlo, sade, pljeve, zaljevaju, ubiru
4. razred izvode praktine radove u k. vrtu
- mjesto za k. vrt biraju strunjaci, mora biti izloeno suncu, zatieno od vjetrova, tlo kvalitetno.
- povrina vrta po ueniku je 6m2
- IDEALAN - kompletan k.vrt obuhvaa: sunanu uionicu, gredice s kulturnim biljkama, gredice za
pokuse, plastenik, pokretne gredice, cvjetnjak, pelinjak, kuninjak, vonjak, hranilite za ptice,
zdenac, pjeanik...
- ustroj rada u k. vrtu: 1. dio je teorijska obrada
48
2. dio je samostalan praktian rad uenika
7.1.1.8. kolsko prometno vjebalite

- to je prostor na kojem se izvodi kolsko vjebanje ponaanja sudionika u razliitim prometnim
situacijama
- temeljna zadaa je uenike osposobiti za uspjean ivot u uvjetima stalnog razvoja prometa
- na njemu su izgraene asfaltne staze, prometni znakovi i semafori
- uenike prvo uimo u uionici - ue pravila i propise (prometni odgoj), zatim se simulira prometna
situacija u kojoj igrom uvjebavaju ponaanje u prometu, tada prelaze na rad izvan uionice
- pokretno vjebalite - svi dijelovi uvaju se u drvenoj kutiji
7.1.1.9. Ostali prostori u koli

- garderoba (kultura stanovanja), kolska kuhinja (kuanski aparati), blagavaonica (zdravstveno-
higijenske navike), kolske radionice za tehniki odgoj (upoznavanje sa strojevima), sportska dvorana
7.2. Izvori znanja nastavni mediji

- izvori znanja sve to subjektima koji ue moe posluiti za stjecanje znanja (izvorna znanost,
knjige i razni drugi vizualni, auditivni i audio vizualni mediji)
- kao izvor znanja u nastavi PiD-a sredinje mjesto zauzima izvorna stvarnost, ali zbog prostorne i
vremenske udaljenosti ona se zamjenjuje didaktiki preoblikovanom izvornom stvarnosti - nastavna
sredstva
- nastavna sredstva su didaktiki tako oblikovana izvorna stvarnost da budu pristupanija uenikovu
spoznavanju u nastavnom tijeku
E. Dale stoac iskustva; piramida uenja:
itanje
Sluanje rijei
Gledanje slike
Gledanje filmova
Gledanje eksponata
Promatranje demonstracije
Promatranje uivo
Sudjelovanje u raspravi
Dranje govora
Izvoenje dramske prezentacije
Oponaanje stvarne situacije
Spoznavanje osobnim, stvarnim iskustvom
7.2.1. Podjela nastavnih medija

Prema redoslijedu pojavljivanja tijekom povijesti razlikujemo:
1. nastavne medije prvog razdoblja: slike, karte, kolska ploa
2. nastavne medije drugog razdoblja: prirunici, udbenici i tiskani zadaci (omogueni su
pronalaskom tiska)
3. nastavne medije treeg razdoblja: fotografije, dijapozitiv, film, gramofonske ploe, radio,
tv
4. nastavne medije etvrtog razdoblja: sveza izmeu uenika i strojeva za uenje, osobna
raunala
Nastavne medije prema obiljejima rada u nastavi dijelimo na:

1. demonstracijaske: slike, karte, reljefi, modeli, filmovi, raunala, grafikoni, dijagrami,
modeli
2. nastavno-radne: udbenici, radne biljenice, dnevnici rada, enciklopedije
49
3. labaratorijsko-eksperimentalne: radni aparati i ureaji - s njima se prouava svojstva

materijala, provode mjerenja
4. manipulativne: alati, pribor, sprave, mehanizmi
5. operativne: strojevi i aparati za prouavanje procesa proizvodnje
6. proizvodne: strojevi i alati za proizvodni rad
Prema nainu kako uenici percipiraju stvarnost nastavni mediji dijele se na (V. Poljak):
a) vizualne
b) auditivne
c) audiovizualne
d) tekstualne
S obzirom na dimenzije nastavnim medija razlikujemo:

a) dvodimenzionalne
b) trodimenzionalne
S obzirom na nain prikazivanja pojava:

a) statine
b) dinamine
7.2.1.1. Vizualni nastavni mediji

- pravilna uporaba pozitivno utjee na kvalitetu, kvantitetu i trajnost znanja i razvitak uenikih
sposobnosti
- uporaba vizualnih nastavnih sredstava temelji se na injenici da su ona manje apstraktna od rijei
7.2.1.1.1. Trodimenzionalni vizualni nastavni mediji

- dijele se na:
1. Uzorci iz uenikaova okruenja: stijene, vrste tla, biljke u herbariju i njeni dijelovi, suhi i
mokri preparati ivotinja ili njihovi dijelovi
2. Zbirke prirodnina: sjemenje, plodovi, industrijsko bilje, itarice, kuice pueva, gnijezda i
jaja ptica
3. Fosili: ostaci ivota iz daleke geoloke prolosti
4. Modeli, makete i reljefi: kopije objekata iz stvarnosti
Modeli - razlikujemo obine, presjeene i montane modele; modeli domae i divlje ivotinje,
ptice, presjek tla, graa cvijeta, anatomski model ovjeka, graa zubi, prometna sredstva.
Makete - stan s namjetajem, uionica, kolska zgrada
Reljef - reljef zaviaja, upanije
5. Diorama: trodimenzionalna scena koja obuhvaa minijaturne oblike i pozadinu u perspektivi
7.2.1.1.2. Dvodimenzionalni vizualni nastavni mediji

1. Slika - pri koritenju slika treba paziti da je svi uenici dobro vide, da je dovoljno veliko i da je
dovoljno dugo izloena
- polazi se od cjelovite slike, zatim usmjerimo pozornost na pojedine detalje (ralanimo sliku), nakon
ralanjivanja sliku ponovno prikazujemo cjelovito
2. Fotografije - sve fotografije koje su skupljene treba sloiti u tematske albume: domae ivotinje,
kulturne biljke, Dom.rat
3. Aplikacije - male sliice, na plou se privruju magnetima
4. Mirna projekcija - omoguava zajedniko promatranje pojedinanog ilustrativnog materijala
onoliko dugo koliko zadaci nastave zahtijevaju
a) epiprojekcija: omoguava da se neprozirni materijali projiciraju radi percepcije
(slike, tablice, crtei...)
50
b) dijafilm: niz prozirnih sliica u nizu na filmskoj traci od 35mm

c) dijapozitivi: slino dijafilmu, samo je svaka sliica samostalna
d) mikroprojekcija: projekcija mikroskopskog materijala
e) grafoprojekcija: projekcija uiteljeva pisma, tablica, crtea, shema...
f) grafika sredstva - materijali koji prenose injenice i ideje pomou kombinacije
crtea, rijei i slika (sheme, skice, planovi, tablice, zemljovidi, kalendari prirode,
vremenske trake...)
6. Pokretne slike, dinamine projekcije - omoguava zajedniko promatranje slika u kretanju
element-film: sadri jedan dio sadraja, kratak je (3-4min), slika u pokretu, ima mogunost
zaustavljanja slike
7. Tekstualni nastavni mediji - udbenici, prirunici, programirani tekstovi, atlasi, itanke, zbirke
zadataka, enciklopedije...
a) udbenik - najraireniji izvor znanja; knjiga u kojoj je na poseban nain prema pedagokim,
psiholokim, didaktikim i metodikim naelima preraena pojedina znanost ili struka i
prilagoena izobrazbi mledei
- postoje cjeloviti, razgranati i programirani
- treba biti oblikovan tako da uenike ne usmjerava samo na usvajanje znanja, ve da ih
upuuje na uenje otkrivanjem
- svaki dobri udbenik treba istovremeno poticati uenike na rad, pruiti materijal za
samostalan rad i poticati ih na meusobnu suradnju
- 1. i 2.r. - jedna stranica jedna nastavna jedinica; 3.i 4.r. dvostruka stranica - duplerica jedna
nast.jedinica
b) radna biljenica, vjebenica niz zadataka za samostalna uenika istraivanja
c) zadaci iz PiD - omoguavaju praenje uenikova napretka u spoznavanju gradiva
d) polugodinji i godinji ispiti znanja PiD-a obuhvaaju temeljno gradivo predvieno
nastavnim planom i programom
e) metodiki prirunik za uitelje namjenjen je uiteljima, a koriste ga esto i roditelji
sadri: odreivanje zadaa i zadataka nastave PiD u pojedinom razredu
izvore znanja i pomagala
mogui tijek nastave
f) multimedijski prirunik za uitelje povezuje udbenik, vjebenicu, zadatke za ispitivanje
znanja i prirunik za uitelje u jedan medij
7.2.1.2 Auditivni nastavni mediji

- audiozapisi - omoguuju reproduciranje tonova iz prirodnog i drutvenog uenikovog okruenja
(cvrkut ptica, ubor potoka...)
- radioemisije, gramofonski i magnetofonski zapisi
7.2.1.2.1. Radioemisija
- umreavaju: rije, glazbu i zvune efekte
- prednosti: uenici ue spoznavati auditivnim putem, sluajui druge ljude
u radioemisijama sudjeluju istaknuti pojedinci: glumci, znanstvenici..
mogu pribliiti daleku prolost
radioemisije su relativno jeftine (potrebno ih je samo snimiti)
- u primjeni radioemisije u nastavi razlikujemo:
1. pripremu - obavimo motivacijsko-intelektualnu pripremu uenika
- najavimo emisiju, usmjerimo pozornst uenika na pitanja
2. praenje emisije
3. zakljuan rad - uenici iznose svoje dojmove, obrauje se problem cjelovito
51
7.2.1.2.2. iva rije

a) iva rije uitelja
- temeljni izvor znanja u tradicionalnoj koli - uitelj usmenim izlaganjem, predavanjem prepriava
svoja iskustva i sadraje koje uenici trebaju usvojiti - uitelj treba raspolagati odgovarajuim
iskustvom u usmenom izlaganju najjeftinije
b) iva rije uenika
- zauzima istaknuto mjesto u nastavi
- svaki uenik posjeduje odgovarajue iskustvo o svom okruenju
- smisao njihova izlaganja je da svoje iskustvo i spoznaje prepriaju drugima, a ne da pokau uitelju
koliko znaju
c) iva rije drugih ljudi
- sudionici razliitih dogaaja
- mogu biti: posjetitelji udaljenih i zanimljivih krajeva, sudionici prirodnih nepogoda, knjievnici,
umjetnici, znanstvenici
7.2.1.3 Audiovizualni nastavni mediji

- za njihovo percipiranje koristi se istodobno osjetilo za vid i sluh
7.2.1.3.1. Nastavni (kolski) film

- film specijalno izraen za nastavu, usklaen s nastavnim programom, osobinama uenika s obzirom
na dob i opim didaktikim i metodikim zahtjevima
- prednosti: pokazuje pokrete, dinamian je, poistovjeuje uenika sa stvarnom situacijom na filmu,
dokument je dogaaja ili pojave, moe pokazati prolost, sadanjost i budunost, poveava ili
smanjuje veliinu predmeta
- metodiki napuci za njegovo uspjeno uporabu u nastavi:
- uitelj naprije treba sam vidjeti film
- prije prvog gledanja (u razredu) dati osnovne informacije - naslov filma, trajanje, obrada
nepoznatih rijei, na kolsku plou napisati pitanja (tako da uenici obrate pozornost na filmu)
- projekcija filma 10-15min
- rasprava
- ustanovit e se uinkovitost filma
7.2.1.3.2. Obrazovna televizija - televizijske emisije

- televizija umreava sliku i zvuk
- prva televizijska emisija u RH 1960. god., Voda V. Paviia
- u obrazovnim televizijskim emisijama esto se koristi oivljeni crte - animirani crte
- tv emisije mogu dopuniti, proiriti i pojaati o-o djelovanje obitelji, kole, institucija i pojedinaca -
pribliavanje stvarnosti
- uiteljevo pripremanje zapoinje upoznavanjem s programom i sadrajem emisije
- pri primjeni obrazovnih emisija u nastavi zapaene su ove etape:
a) pripremanje uenika - usmjerava se pozornost uenika
b) praenje emisije - prate tijek emisije
c) ralamba emisije
d) uopavanje gradiva
e) samostalni rad uenika
7.2.2. Nastavna pomagala

- u nastavna pomagala ubrajamo materijale, orua, ureaje, aparate i dr., to potpomau uporabu i
uspjeniju primjenu nastavnih sredstava
- nastavni mediji su izvor znanja, objekt spoznavanja, sadraj poruke koju posredujemo uenicima
pomou nastavnih pomagala
52
- prema sloenosti se dijele na:

1. pribor za pisanje
2. pribor za crtanje
3. regulative
4. runa orua
5. demonstracijska pomagala
6. eksperimentalna pomagala
7. instrumenti
8. aparati
9. elektroniki ureaji
- materijalno-tehniki temelji nastave prirode i drutva trebaju biti stalna briga svakog uitelja i
uiteljskog vijea jer je to pretpostavka uspjene suvremene nastave ovog podruja
7.3. Obrazovna tehnologija

- umreava najmanje tri sastavnice: nastavna sredstva,
nastavna pomagala,
postupke, naine ustrojavanja nastave.
53
8. NASTAVNE STRATEGIJE I METODE I NJIHOVA PRIMJENA U

NASTAVI PID
- nastavne strategije odnose se na metode i postupke koje uitelji i uenici upotrebljavaju u
odgojno-obrazovnoj djelanosti
- strategija nain postizanja cilja
- tradicionalne nastavne strategije usmjerene su na uitelje, vano je to radi uitelj, uenik je
samo pasivni objekt nastave; sjedi, slua, gleda
- suvremene nastavne strategije usmjerene su na uenike, oni su aktivni subjekti; istrauju,
samostalno zakljuuju, dolaze do novih spznaja na temelju osobnog iskustva
- L. Bognar nastavne strategije dijeli na:
strategije uenja i pouavanja
strategije doivljavanja i izraavanja doivljenog
strategije vjebanja
strategije stvaranja
- s obzirm na socijalne oblike rada u nastavi razlikujemo:
strategije primjerene u radu s velikim skupinama
strategije primjerene u radu s malim skupinama
strategije za individualni rad
8.2. Nastavne metode

- nastavne metode su nain rada u nastavi
- one su putovi ili naini zajednikog rada nastavnika i uenika u nastavnom procesu pomou kojih
uenici stjeu nova znanja i razvijaju psihofizike sposobnosti
- postoje razliite podjele nastavnih metoda prema razliitim kriterijima
- prema komunikacijsko-informacijskom kriteriju dijelimo ih na 3 skupine:
1. Praktine metode - metoda praktinih radova
2. Vizualne metode - metoda demonstracije, metoda crtanja i ilustrativnih radova
3. Verbalne metode - metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda itanja i rada na
tekstu, metoda pisanja
- vaan je pravilan izbor i umreavanje nast. metoda; uitelj treba savladati tehniku izgraivanja
uinkovitih kombinacija nast. metoda, pri emu se one meusobno dopunjavaju i isprepliu i dovode
uenika do jasnih i potpunih predodaba; kombiniranjem se postie dinaminost, raznolikost i
zanimljivost nastavnog procesa
- na izbor nastavnih metoda utjeu: zadae, nastavni sadraji, materijalno-tehniki temelji nastave,
uenikovo okruenje, dob i predznanje uenika
8.2.1. Metoda praktinih radova

- pojavljuje se pod razliitim nazivima: metoda laboratorijskih radova, metoda eksperimentalnih
radova, laboratorijsko-eksperimentalna metoda, istraivaka metoda
- metoda u kojoj uenici samostalno promatraju predmete i pojave, izvode pokuse, odreene postupke
i operacije; spoznavaju svoje okruje veim brojem osjetila
- vrijednost metode: to ujem zaboravim, to vidim zapamtim, to uinim razumijem i znam!
- temeljni uvjeti za primjenu praktinog rada u nastavi jesu: materija, izvor energije, pribor i radne
operacije - svi ti uvjeti su zastupljeni pri pokusu
- u nastavi PiD najee se koristimo nastavno-istraivaki pokus pri kojemu uenici dobivaju niz
manjih ili veih zadataka i samostalo ih rjeavaju
- uenike u izvoenje pokusa treba postupno uvesti:
1.) u poetku uenici promatraju rad uitelja pri pokazivanju pokusa
- treba im objasniti zadatak - zato se izvodi pokus, upoznati ih s materijalom i
priborom izvoenja pokusa, a postupak izvoenja treba nenametljivo objasniti
54
- na temelju pokusa u biljenice nacrtaju pokus, zapisuju svoja zapaanja i izvode

zakljuak
- nakon pokazivanja pokusa uitelj od uenika zahtijeva da ponove pokus na svojim
mjestima
2.) rad po uiteljevim usmenim i pisanim napucima
- u napucima treba objasniti to i kako treba raditi i na to valja obratiti pozornost
- napuci za p. rad imaju ove elemente: a) zadatak - zato se izvodi rad
b) materijal i pribor - ime se radi
c) postupak - kako se sastavlja aparatura i
izvode radne operacije
d) motrenje - uenik upisuje promjene koje je
opazio
e) zakljuak - na temelju uoene promjene
zakljuuje
f) praktina primjena
3. sami uenici rjeavaju eksperimentalne zadatke
- uitelj zadaje samo uvjete zadatka, a uenici sami razrauju postupak predviajui
njegov tijek i krajnji rezultat (daroviti uenici)
- moemo primijeniti razliite socijalne oblike rada najvie se rabi rad u skupinama
- ako su praktini radovi dobro pripremljeni, a napuci promiljeni, stega pri radu bit e na potrebnoj
razini, a uinak nastavnog sata velik
- metodike etape u primjeni metode praktinih radova
a) priprema rada - izbor sadraja, odreivanje zadataka, izbor mjesta, priprema materijala i
pribora
b) izvoenje praktinog rada - ostvarivanje zadataka rada, poticanje, usmjeravanje, nadzor
tijekom rada
c) vrednovanje postignutih rezultata rada - utvrivanje pozitivnih i negativnih dijelova u
praktinom rada
- pogodni sadraji za praktine radove:
1. razred: izrada ae od papira, usitnjavanje peninog zrna i izrada kruha, pakiranje poklona
2. razred: izrada prometnih znakova, izrada ure i njezino koritenje, rasaivanje i sadnja
povra u vrtu
3. razred: izrada i orijentacija pomou kompasa, izrada makete okolice kole, uzgoj biljke
graka, ureivanje akvarija
4. razred: o emu ovisi ivot biljke, kruenje vode u prirodi, biljka se razvija iz sjemenke
- nedostaci: nedovoljna individualizacija u radu, potrebna vea koliina materijala i pribora
- prednosti: dublje spoznavanje PiDa, razvoj istraivakog duha
8.2.2. Vizualne metode

- koristimo je uvijek kada nam nije dostupna izvorna stvarnost
- izvorne, neposredne stvarnosti imaju karakter informacije prvoga reda, dok su one dobivene
posredovanjem vizualnih nastavnih medjia (slike, filma) informacije drugog reda
8.2.2.1. Metoda demonstracije pokazivanja

- omoguava uenicima spoznavanje svog okruenja promatranjem predmeta, pojava, procesa i radnji
- pokazivanje mora biti plansko i rukovoeno promatranje
- izbor sredstava za demonstraciju ovisi o uiteljevoj sposobnosti da odabere najpogodniji nastavni
medij: medij koji odgovara dobi uenika, te koje e uz najmanje vremena pomoi da uenik oblikuje
konkretna i jasne predodbe o pokazanom predmetu ili pojavi
- uiteljeva priprema za demonstraciju sastoji se od prethodne zamisli kako e pokazati objekt
promatranja - u pripremi treba utvrditi plan promatranja: u poetku usmjerimo panju na cijeli
55
objekt, zatim analiziramo na dijelove, a poslije ralambe ponovno sintetiziramo dijelove

promatranog u cjelinu
- metodiki zahtjevi za pravilno pokazivanje predmeta trae od uitelja da predmet pokau: u asu
kad ga obrauju, na povienom i osvjetljenom mjestu, u kontrastu s pozadinom
- za vrijeme demonstracije pokazujemo pokazivaem, a ne rukom
- male predmete (cvjetove, sjemenke..) treba razdijeliti uenicima - demonstracija razdatnog
materijala
- ako nema dovoljno materijala za razdavanje, uitelj najprije predmet pokazuje cijelom razredu, zatim
ga pronesemo po razredu i pokaemo ga izbliza uenicima po skupinama
- za demonstraciju malih objekata i uiteljeva pokusa najuinkovitiije je rabiti uionicu potkovu i
demonstracijska kolica
- ako su predmeti vrlo sitni pokazujemo ih pomou poveala, mikroprojekcije i mikroskopa
- pogreke: prevelik broj demonstracija na satu
izlaganje predmeta prije njegove obrade
kruenje predmeta po razredu za vrijeme izlaganja uitelja
uitelj pokazuje i opisuje predmete sam, a uenici pasivno promatraju
8.2.2.2. Metoda crtanja

- pomae brem i temeljitijem usvajanju znanja
- crte treba istaknuti bitno, zato crtanje slijedi nakon promatranja predmeta i pojave
- koristimo je kada stvarne predmete, pojave, procese i pokrete nije mogue uenicima pokazati na
drugim izvorima znanja
- u nastavi PiD mogu crtati uitelj i uenici
- grafikonima i dijagramima uitelj prikazuje brojane podatke i odnose
- svoje izlaganje uitelj moe pratiti razvojnim crteom - stripom
- veinu crtea sa kolske ploe crtaju uenici u svoje biljenice
- ueniko crtanje je vrijedno jer ujedinjuje promatranje predmeta i motornu djelatnost i tako
olakava pamenje
1. razred: uenici crtaju jer jo ne znaju pisati - plodove voa, povre, biljke, ivotinje
2. razred: okoli kole, naselje, grau ljudskog tijela
3. razred: tlocrt, plan, reljef, kartografske znakove, pribor, materijal i tijek pokusa, biljke i
ivotinje kopnenih voda
4. razred: simboli RH, zemljovid RH, materijal, pribor i tijek pokusa, grau biljke i cvijeta
- u crtanju ne treba pretjerivati
8.2.3. Verbalne metode

- naglaavaju govornu komponentu
- simboli govora imaju karakter informacije treeg reda
8.2.3.1. Metoda usmenog izlaganja - monoloka metoda

- uiteljevo usmeno izlaganje pogodno je pri spoznavanju novih nast. sadraja o kojima uenici
nemaju predznanja i za koje nema odgovarajuih nastavnih medija pomou kojih bi uenici
promatranjem spoznali predmete, dogaaje i pojave
- pravilna primjena usmenog izlaganja oivljava nastavni proces i unosi u njega govornu dinaminost
i metodiku sustavnost
- obavezno uenicima treba ispisati na plou i objasniti nepoznate i strane rijei, uenici trebaju
razumjeti to govorimo - ako nas uenik razumije on bogati i aktivira svoj rjenik
- priprema uitelja za primjenu metode usmenog izlaganja:
- vremensko trajanje izlaganja - treba prilagoditi dobi uenika (za mlae uenike 5-10min)
- plan izlaganja
- obrada nepoznatih i stranih rijei
56
- uporaba nastavnih sredstava

- uiteljevo izlaganje treba biti sustavno, jasno, zanimljivo i na istom hrvatskom jeziku
- osim uiteljeva neposrednog izlaganja, neposredno mogu izlagati uenici i drugi strunjaci
- usmeno izlaganje moe biti u obliku:
1. pripovijedanje ili prianje - izlaganje o stvarnim dogaajima, obrada povijesnih i drugih
sadraja o kojima uenici nemaju iskustva
2. opisivanje - slikanje rijeima
- u nastavi PiD prevladava znanstveno opisivanje - vie detalja
3. obrazlaganje - iznoenje dokaza za neku trdnju, zato se neto dogaa
4. objajavanje - tumae se pojedine pojave i procesi u prirodnom i drutvenom okruenju
5. izvjetavanje
- posredno izlaganje putem nastavnih medija (radio, film)
8.2.3.2. Metoda razgovora - dijaloka metoda

- sastoji se od pitanja i odgovora
- obrauje se nastavno gradivo koje je uenicima djelomino poznato
- utjee na razvitak uenikih sposobnosti i ima odgojnu vrijednost; poticajna pitanja dovode do novih
spoznaja
- vrste oblici razgovora:
1. katehetiki - kraa pitanja i odreeni odgovor (Od koji se dijelova sastoji biljka?)
2. razvojni-heuristiki - najei, u njemu uitelj prireuje izvore znanja, postavlja poticajna
pitanja, prikuplja uspjene odgovore i vodi razgovor
- u takvom razgovoru uitelj nastoji podignuti razinu znanja uenika
3. slobodni - slian svakidanjem ivotu; kad se govori o neposrednoj i posrednoj stvarnosti,
promatranju, pokusima, praktinom radu
4. diskusija - suprotstavljaju se miljenja o odreenoj temi
- treba je unaprijed najaviti, tako da se uenici pripreme
- zadaa: zauzimanje osobnog stajalita o temi dikusije
5. oluja ideja (Brainstorming) - neusiljeni postupak koji omoguava svi sugovornicima da
iznesu sve to im padne na pamet; metoda rjeavanja problema
- pripremanje uitelja: posebnu pozornost valja posvetiti oblikovanju pitanja - mogu biti otvorena
pitanja (vie tonih odgovora) i zatvorena pitanja (jedan je odgovor toan)
- 7 umijea postavljanja pitanja:
a) prilagoditi izbor rijei i sadraj pitanja uenicima
b) obuhvatiti to vie uenika
c) postavljati potpitanja
d) iskoristiti uenike odgovore
e) izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti stanku izmeu pitanja
f) progresivo poveavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda
g) sluiti se pitanjima u pismenom obliku
- valja izbjegavati: - pitanja na koje uenici ne mogu dati odgovor zbog neznanja ili nedostatka
iskustva
- alternativna pitanja
- sugestivna pitanja
- kaverzna pitanja, koja sugeriraju pogrean odgovor
- neodreena i vieznana pitanja
- predugaka, sloena pitanja
- pitanja moraju biti jezino ispravna npr. vremensko-prostorni odnosi: kada, gdje, dokle, odakle
uzrono-posljedini odnosi: zato, zbog ega, kako
- metodiki ispravno je postaviti pitanje cijelom razredu, priekati kako bi svi uenici o njemu
razmislili, a potom prozvati uenike
57
8.2.3.3. Metoda itanja i rada na tekstu

- tekst je vaan izvor znanja
- uitelj u nastavi PiDa malokad ita
- uenike treba postupno uvoditi u itanje i rad s tekstom: u 1. razredu zajedniko itanje naglas,
zatim pojedinanim itanjem teksta iz udbenika i sl., u 2. razredu uenici mogu smostalno tiho itati
tekstove s odreenim zadatkom, u 3.i 4. razredu treba ih osposobiti za oznaavanje, podcrtavanje i
obiljeavanje odreenih dijelova teksta
- u nastavi PiD najee se koriste znanstveno-popularni tekstovi posebna vrsta lanka koji imaju
informativno obiljeje
- u tijeku koritenja znanst.-pop. teksta treba uiniti ove korake:
1. uvod ili pripremni dio - upoznati uenike o emu e itati
2. itanje teksta po dijelovima - sadraji pojedinih ulomaka
3. ralamba svakog ulomka - utvruje se sadraj svakog dijela
4. utvrivanje sadraja - prepriavanje i odreivanje temeljne poruke sadraja - plan ploe
5. ponovno itanje teksta - utvruje se steeno znanje
6. utvrivanje sadraja cijelog teksta
7. samostalni radovi uenika
8.2.3.4. Metoda pisanja

- uiteji najvie piu po kolskoj ploi najvie rabljeno nastavno pomagalo
- plan ploe sadri: naziv nastavne jedinice, plan rada, pregled sadraja, zakljuak (lijepo, pregledno,
gramatiki i pravopisno ispravno, dovoljno velika slova)
- u 1.r koristimo se slikovitim planom ploe
- najuinkovitiji plan je izraen tehnikom mentalnih ili umnih mapa poseban nain biljeenja poruka
koje omoguuju lako pamenje
- osim plana ploe uitelj ispisuje zadatke za promatranje, zadatke za provjere znanja, naputke za
praktini rad i sl.
- uenike od 1.r treba uiti da paljivo prepisuju plan ploe - treba to nadzirati
58
9. OBLICI RADA U NASTAVI PiD-a

9.1. Odnos sudionika u nastavi PiD
- interakcija (meudjelovanje) - ne oznaava samo jednosmjeran odnos uitelj-uenik, ve ire
razvijen odnos izmeu uitelja i uenika postie se zajednitvo i sporazumijevanje veeg broja
sudionika u nastavi
- koakcija (suradnja) - suradniki odnos dvaju sudionika u nastavi; uitelj-uenik, uenik-uenik
produbljuje se odnos izmeu dvaju sudionika u nastavnom radu
- autoakcija (samorad) - izdvojen samostalan rad ili uitelja ili uenika potie pojedinca i
osposobljava ga za samostalan rad
9.2. Socijalni oblici nastavnog rada

- oblici su: frontalni rad, rad u skupinama, rad u parovima i individualni oblik rada
9.2.1. Frontalni oblik nastavnog rada

- jedan uitelj neposredno pouava zajedniki sve uenike
- uitelj je u izravnom odnosu s uenicima i nastavnim sadrajem
- neposredan kontakt uitelja i uenika pridonosi motivaciji, dinamici tijeka nastave i pravilnom
koritenju vremena
- odgovara psihofizikim sposobnostima uenika mlaih razreda osigurava vei pregled doivljaja,
veu irinu i daje vie dijelova za cjelovitije spoznavanje predmeta, pojava i stanja u PiD
- zbog ekonominosti i danas se zadrava u naim kolama najei oblik rada
- omoguava svim uenicima istodobno motrenje, prenoenje poruka, sustavno ponavljanje,
utvrivanje znanja i razvitak sposobnosti
- najpogodnija primjena je na uvodnim satima
- pogodan je za koritenje filma i televizijskih emisija, na izletima, posjetima i ekskurzijama u
uenikovom okruenju
- u nastavnoj praksi nastave PiD koristi se pri obradi sadraja u kojima je uitelj pretean izvor znanja
- slabosti:
- zapostavljanje individualnih osobina uenika - nastava se prilagoava tzv. srednjem ueniku
- ograniava komunikaciju uitelja i uenika
- stalnom primjenom u razrednom odjelu se oblikuje ozraje predavaonice i sluaonice
- kod uenika oblikuje psihologiju gotovanstva
9.2.2. Rad u skupinama

- oblik posredne nastave uitelj sudjeluje u pripremanju, povremenom nadzoru i vrednovanju
rezultata uenikova rada, a uenici samostalno rjeavaju odreene nastavne probleme
- zajedniki rad triju do est uenika na rjeavanju odreenih zadataka
- omoguava da uenici preuzmu odgovornost
- ustrojavanje skupina:
moemo se posluiti sociometrijskim testom - skupina je ujednaena po umnim
sposobnostima i mogunostima uenika
prema vlastitim skolonostima uenika
prema naelu sluajnosti drijebanjem prema bojama, slovima, odbrojavanjem
- prema vrsti radnih zadataka razlikujemo:
a) nepodijeljeni, istovrsni - nedifernecirani rad u skupinama - sve skupine obavljaju isti
zadatak, ali se unutar skupine obavlja podjela rada prema sloenosti zadatka
b) podijeljeni, raznovrsni - diferencirani rad u skupinama - svaka skupina radi na
posebnom zadatku
59
c) skupni rad u ciklusima - skupine rade na razliitim zadacima, pa se u predvienom

vremenu izmjenjuju zadaci
- sudjelujui u radu u skupinama uenici samostalno pripremaju rad, rade po naelu podijeljenog rada,
produbljuju suradnju, jaaju suradnike odnose i razvijaju svoje radne i organizacijske sposobnosti
- u sklopu rada u skupinama provodi se individualizirani rad - svaki uenik radi samostalno, a svojim
radom pridonosi radu u skupini
- 4 temeljna dijela rada u skupinama:
1. uvodni dio- dogovor o radu - zajedniki je za sve uenika, u njemu se provodi sadrajna i
psiholoka priprema za rad, formiraju se skupine, zadaju zadaci, odluuje se o nainu rada...
2. glavni dio rada - rad u skupinama - samostalan rad uenika u skupinama
- tijekom rada vano je da uenici obave podjelu rada unutar skupine, prikupe odgovarajue
podatke, vode biljeke, provedu raspravu i pripreme izvjee skupine
3. zavrni dio - uopavanje - obuhvaa skupna izvjea, rasprave, uiteljevo uopavanje rada
4. provjeravanje uinkovitosti nastavnog rada
- za rad u skupinama uitelj e izabrati nastavne sadraje iz neposrednog uenikog okruenja,
sadraje koji povezuju teoriju i svakidanji ivot, sadraje o prirodnim i drutvenim pojavama
- rad u skupinama moe se koristiti u svim razredima:
1. razred: izrauju se zbirke predmeta i igrake od jesenskih plodova, izrauju se plakati po
godinjim dobima, prigodnim temama, izrauju se mape o povru, vou, biljaka i ivotinjama,
provode se didaktike igre imenovanja stvari, pojava...
2. razred: izrauju se modeli namjetaja, makete stana, kole i okolia, izrauju se plakati,
mape, provode se didaktike igre imenovanja, ponaanja u prometu, uzgaja cvijee
3. razred: izrauju se modeli kua, kole, makete kolskog dvorita, reljef zaviajne regije.
izrauju se plakati, izvjea o promjenama tijekom pojedinog godinjeg doba, obavljaju se
male istraivake aktivnosti, uzgaja se cvijee i povre
4. razred: iroka istraivaka, pronalazaka i stvaralaka djelatnost uenika
- prednosti:
- neposredan odnos uenika s izvorima znanja i ostalim uenicima
- razvijanje radnih sposobnosti
- individualizirani rad u skupini
- slabosti:
- sloenost ustrojavanja rada u skupinama
- velik utroak nastavnog vremena
- esto nesnalaenje uenika, ne uoavaju bitne sadraje
- dominiraju bolji uenici, a slabiji uenici se koriste njihovim rezultatima
- pasivizacija slabijih uenika
9.2.3. Rad u parovima

- dva uenika zajedniki obrauju jedan problem, bilo u nastavi ili izvan nje
- radei u paru uenici se lake sporazumijevaju i surauju, osposobljava ih se da svoj rad
usporeuju s radom drugog uenika, da paljivo slua sugovornika, da usporeuje svoje sposobnosti
sa sposobnostima svog para, da se brzo odlui u savladavanju tekoa
- uenici u paru udruuju svoje znanje i sposobnosti, zajedniki su za sve odgovorni, lake podnose
odgovornost i posljedice
- u taj oblik rada uenike treba postupno i sustavno uvesti
- razlikujemo:
a) instruktivni rad u paru - bolji uenik pomae slabijem u stjecanju i provjeravanju znanja
- pogodni su sadraji kojima treba usvojiti niz injenica, podataka, pojmova
b) zajedniki rad u paru - uenici u paru trae rjeenja, ili svaki radi samostalno, a zatim
zajedniki raspravljaju o obavljenim zadacima i predlau rjeenje
60
- pri sastavljanju parova treba uvaiti npr. mjesto sjedenja, slobodan izbor pojedinca, dogovor
uenika, uenike sposobnosti, osobine uenika
- prema vrsti radnih zadataka razlikujemo: 1. svi parovi rade isti zadatak
2. svaki par radi poseban zadatak
3. skupina parova rade na istom zadatku
- uitelj u pripremi:
planira u kojem e se dijelu rada raditi u paru
prireuje zadatke za svaki par s napucima za rad
tijekom rada prati, potie, ispravlja, usmjerava i objanjava
- tijek nastavnog sata:
1. pripremanje uenika
2. upoznavanje s napucima za rad
3. rad parova na rjeavanju zadataka
4. izvjee parova o uraenom
5. zavrni rad - provjera uinkovitosti rada
- nedostaci: - ograniena suradnja na samo dva uenika
- mogua pojava suparnitva i izbijanje sukoba
- uiteljevo oteano praenje rada svih parova
9.2.4. Individualni rad

- rad u kojem svaki uenik radi samostalno
- prednosti: - uenik je doveden u neposredan odnos s nastavnim sadrajem
- uenik razvija samostalnost, stjee samopouzdanje i razvija stvaralake sposobnosti
- uspjeh u uenju ovisi samo o njemu samom
- taj rad se esto primjenjuje u radu s kombiniranim odijelima zbog stalne izmjene direktne i
indirektne nastave
- vrste individualnog rada:
a) rad na istovrsnim - nediferenciranim zadacima - rjeavaju samostalno iste zadatke
b) rad na raznovrsnim - diferenciranim zadacima - prilagoen je sposobnostima skupine
uenika u kojem pojedine skupine dobivaju razliite radne zadatke (za nadarene, prosjene,
ispodprosjene)
- ind. rad je individualiziran - svaki uenik rjeava zadatak koji odgovara njegovim sposobnostima,
tempu i nainu rada
- najprikladnije je da uitelj ispie zadatak za rad ili nastavni listi (razlikujemo nastavni listi za:
stjecanje novih znanja, proirivanje i produbljivanje znanja, za razvitak uenikih sposobnosti,
samostalno uenje i vjebanje)
- svaki nastavni listi sadri: a) zadatak
b) poruku, informaciju (ili uputu za koritenje izvora znanja)
c) uputu za rad
d) prostor za rjeenje i odgovor
e) provjeru i samoprovjeru (rjeenja na poleini listia)
- nastavni listii su namijenjeni individualizaciji nastave; da uenik pomou njih ui, vjeba i
ponavlja
- uit. treba sam izraditi niz nastavnih listia (temeljno pravilo: jedan listi-jedno pitanje, jedan listi-
jedno vjebanje)
- oblikovanje pitanja ili zadataka treba biti jasno, precizno, prilagoeno sposobnostima i znanju jednog
ili skupine uenika, sadraj treba biti aktualan i zanimljiv
- metodiki postupak pri primjeni individualnog rada obuhvaa:
1. pripremanje uenika za samorad - motivacija
2. podjela nastavnih listia
3. samorad uenika uz nadzor uitelja
61
4. izvjee uenika o uraenom

5. zavrni rad - provjera uinkovitosti rada
- nedostaci: - nemogunost govorne suradnje s ostalim uenicima i uiteljem
- otuivanje od rada kad se naie na tekoe
- zatvaranje u sebe
- mala uinkovitost pri obradi novih nastavnih sadraja
- osamostaljivanje uenika za samostalan rad dogaa se na tri razine:
1. pouavanje uenik ui kako treba raditi
2. osamostaljivanje uitelj odabire radnju i istie radni zadataka, a uenik ga izvodi prema
poznatom uzoru
3. samostalan rad uenik je osposobljen samostalno odabrati i izvesti radnju
9.2.5. Nastavna radionica

- poseban oblik rada cijelog razrednog odjela u kojem se na osobit nain umreavaju socijalni oblici
nastavnog rada
- potrebna je odgovarajua suvremena pokretna oprema
9.2.6. Suradniko uenje

- uenju u parovima i manjim skupinama uenika, koji rade na nekom zajednikom problemu
- uitelj je ustrojitelj rada, organizator procesa uenja, pomaga i suradnik
- zadaa uitelja:
- odrediti nain na koji e uenike podijeliti u skupine
- predvidjeti radna mjesta skupina u uionici i naine zamjene mjesta ako je to potrebno
- pripremiti upute za rad
9.3. Razvoj stvaralatva nastavom PiD-a

- stvaralatvo, kreativnost je uoavanje, doivljavanje, kombiniranje stvari i pojave na nov
neuobiajen nain i stvaranje neeg novoga, originalnog, neobinog, otroumnog... u umjetnikom,
poslovnom i znanstvenom smislu
- stvaralako miljenje posjeduje ove osobine: originalnost, fleksibilnost, fluentnost, elaboracije,
redefinicije i osjetljivost ma probleme
- sustav razvoja stvaralatva i sposobnosti (P. Torrance):
- stvaranje reenica na temelju zadanih rijei
- kombiniranje dijelova i ideja
- manipuliranje predmetima i sadrajima
- iznoenje ideja
- iznoenje nekompletnih injenica tako da uenici popunjavaju praznine i otkrivaju nove
injenice - uenje otkrivanjem
- poticanje promatranja tvari i pojava s razliitih stajalita
- razvijanje stvaralakog miljenja itanjem
- osposobljavanje za rjeavanje problema
- razvitak stvaralakog ozraja u razredu
- oslobaanje od konformizma i pretjeranog utjecaja autoriteta
- sustavno uenje i testiranje pretpostavki
- uenje mladih da shvaaju vrijednost svojega stvaralakog miljenja
- istraivanje razliitih mogunosti primjene informacija
62
10. IZVANUIONIKA NASTAVA U PID

- svu nastavu ustrojenu izvan uionice nazivamo izvanuionika nastava bez obzira na mjesto i
vrijeme trajanja
- razlikujemo:
posjet - nastava u neposrednoj okolini kole, gdje se obrauje jedna nast. jedinica u trajanju od
nekoliko minuta, jednog nastavnog sata ili dva nastavna sata, ima motivacijsku i spoznajnu
sastavnicu
izlet - poludnevni ili cjelodnevni odlasci izvan prostora kole radi upoznavanja sadraja jedne
nast. jedinice ili vie njih (ispunjavanje ciljeva i zadaa), ima i rekreacijsku sastavnicu
ekskurzija - krae ili due putovanje sa znanstvenom, kulturnom, sportskom ili
zabavnom svrhom sa zadaom da uenici na izvornoj stvarnosti spoznaju predmete i
pojave koje prouavaju u koli
kola u prirodi - ustrojava se za uenike jednog razreda izvan mjesta stalnog boravka u
trajanju od jednog do dva tjedna, uenje i pouavanje se odvija u otvorenim i zatvorenim
prostorima
10.1. Nastavna ekskurzija u nastavi PiD

- nastava izvan uionice, primjerice u kolskom vrtu, parku, umi, radionici, tvornici, ustanovi,
muzeju gdje uenici spoznavaju nastavne sadraje na neposrednoj stvarnosti
- ima veliku vanost jer se predmeti spoznavanja nalaze u svom prirodnom okruju ili mjestu
proizvodnje
10.1.1. Vanost nastavne ekskurzije

- utjee na razvitak samostalnog promatranja, uenici povezuju znanja s prirodom i ivotom uope
- valja naglaavati ljepotu prirode u naoj domovini, kao i dunost uvanja i unapreivanja okolia
- razvoj pravilnog ponaanja u okoliu
- samo prava i iskrena ljubav uitelja prema okoliu i pojavama u njemu razvijaju u uenika pravilan
odnos prema okoliu i zatiti okolia
10.1.2. Vrste nastavnih ekskurzija

- prema:
Mjestu Metodikoj Logikom Broju

Sadraju: Trajanju:
izvoenja: namjeni: slijedu: uenika:
priroda povijesna jednosatna uvodna analitika cijeli razred
vrt geografska dvosatna istraivaka sintetika skupina
muzej bioloka poludnevna ilustrativna analit.-sintetika uenika
izloba ekoloka dnevna mjeovita opisna pojedini
ustanova prometna viednevna razvojna uenici
komparativna
- mogu se izvesti prije obrade teme (uvodna, sakupljaka), za vrijeme obrade teme (istraivaka) i
nakon obrade (ilustrativna)
- obino se vrste meusobno kombiniraju, odnosno izvode se takve nast. ekskurzije na kojima se
primjenjuje steeno znanje, upoznaje novi sadraj, a isto tako se s ekskurzije u kolu donosi materijal
za daljnje prouavanje
- temeljno pravilo: predmeti, iva bia i pojave se promatraju u svezi s okoliem u kojem ivimo
- nedostaci: pripreme zahtijevaju mnogo vremena, ne mogu se izvoditi u svako doba dana ni godine,
velik broj uenika oteavaju uitelju rad, uenici se izvan uionice tee usredotouju na objekt
promatranja, troi se puno uiteljeva vremena
63
10.1.3. Planiranje nastavnih ekskurzija

- planiranje nastavnih ekskurzija:
- u poetnim razrednima nast. ekskurzija se planira prema godinjim dobima - radi
promatranja fenolokih promjena i sezonskih radova ljudi
- dobro je odabrati pogodne objekte u neposrednom okoliu kole
10.1.4. Ustrojavanje nastavnih ekskurzija
10.1.4.1. Pripremanje ekskurzije

- uitelj odreuje koju e nast. jedinicu ili temu obraditi, zatim odreuje mjesto (on treba obii mjesto,
predvidjeti nast. pomagala, metode i socijalne oblike rada)
- odrediti neposredne zadatke nastave koje valja ostvariti - nainiti plan ekskurzije
- upoznati uenike s planom (dobro je da uenici zabiljee plan i pribor koji e ponijeti)
- pripremiti zadatke i dunosti za svakog uenika potie na aktivnost i garantira da e ekskurzija
uspjeti u potpunosti
- odreuje se vrijeme i pravac kretanja
- uenike treba upozoriti na disciplinu i lijepo ponaanje
- ako se izvanuionika nastava izvodi u nekoj tvornici, uitelj treba upoznati radnike sa zadaom
ekskurzije
- tijekom pripremanja potrebno je voditi zabiljeke
- treba ponijeti pribor za ekskurziju
- upoznati roditelje s planom
10.1.4.2. Izvoenje ekskurzije

- zapoinje polaskom iz kole
- pri dolasku na mjesto izvoenja treba ustrojiti nastavni rad - okupiti uenike u polukrug i priopiti im
da smo doli do mjesta gdje e upoznati biljke, ivotinje i uvjete u kojima oni ive
- sakupljeni materijal treba pohraniti kako bi se mogao primijeniti u nastavi
10.1.4.3. Rad u uionici nakon ekskurzije

- zapoinje razgovorom o ekskurziji - uenici opisuju ekskurziju i svoje doivljaje (to ih se dojmilo)
- uenici izvjetavaju prema svojim zadacima i biljekama
- dalje se sadraj ekskurzije obrauje prema sustavu koji postavlja uitelj - on organizirano vodi
obradu nastavnog sadraja koristei se materijalima s ekskurzije
- na kraju nastavnog sata provjerava se uinkovitost nastavnog procesa
10.2. kola u prirodi

- F. Higy Mandi prva umska kola u Hrvatskoj u Tukancu (Zagreb)
- uenici se odvode u internatski smjetaj i tamo se organizira nastava jedan do dva tjedna
- umska kola na Medvednici: poune staze, Dom Hrvatskog crvenog kria
- Kraljiin zdenac (Medvednica): drveni amfiteatar, poune ploe, drveni mosti, likovi umskih
ivotinja
- ustrojavanje rada kole u prirodi:
radni dan: uporaba slobodnog vremena
djelatnosti u spavaonici: pospremanje kreveta, odravanje reda i istoe
odravanje osobne istoe i urednosti
usvajanje kulture ponaanja u novim ivotnim, radnim i sveanim prigodama
spoznavanje okruja u izvornoj, neposrednoj stvarnosti
- radni dan treba temeljito planirati izmjenjivati raspored ivotnih, radnih, nastavnih i sveanih
djelatnosti
64
11. PRIPREMANJE NASTAVE PID

- planiranje je aktivnost u kojoj uitelj priprema, promilja ustrojstvo nastave
- Okvirni nastavni plan i program za nastavu PiD napisan je za cijelu RH, a uitelj ga treba
oblikovati za primjenu u odreenom uenikovom okruenju i specifinostima odreenog razrednog
odjela
- razlikujemo 3 etape pripremanja: pripremanje za novu kolsku godinu, izvedbeno tematsko
pripremanje, neposredno pripremanje nastave
11.1. Pripremanje za novu kolsku godinu

- esto se jo naziva i godinje, orijentacijsko, globalno pripremanje, te godinje planiranje ili
makroplaniranje
- usmjereno je prema izradi izvedbenog programa na temelju zadanog okvirnog programa
programiranje i broja nastavnih sati potrebnih za njihovo ostvarivanje planiranje
- pripremanje za novu kolsku godinu zapoinje prouavanjem okvirnog nastavnog plana i programa
- uitelj na poetku godine kritiki proui tekstovne izvore znanja: udbenik, vjebenicu, prirunik za
uitelje...
- uitelji koji prvi put dolaze u neko mjesto svakako trebaju prouiti neposredno okruenje mjesta
svog slubovanja
- godinji makroplan i program rada izrauje se na temelju okvirnog nastavnog plana i programa,
regionalnih sadraja i programa kole
- treba poi od prigodnih tema koje se obrauju u svezi s odreenim nadnevcima (Dani kruha, Dan
dravnosti) ili u svezi s programom rada kole (Dan kole)
- u godinjem planiranju i programiranju posebno valja brinuti o principu godinjih doba, kako bi se
osiguralo koritenje neposredne izvorne stvarnosti kao izvor znanja
- u godinjem planu dobro je predvidjeti i izvanuioniku nastavu (posebno koja je vezana uz
materijalne trokove)
- godinji makroplan i program obuhvaa raspored ukupnog broja sati po nastavnim cjelinama i
temama - u njemu su programski sadraji rasporeeni po mjesecima
- korelacija sadraji jednog nastavnog predmeta pomau ostvarivanju sadraja drugog nast. predmeta
- program svih nastavnih cjelina od 1. do 4. razreda zasniva se uglavnom na zaviajnim, tipinim,
prigodnim, egzemplarnim i ivotno vanim sadrajima
11.2. Izvedbeno-tematsko pripremanje

- odvija se na poetku i tijekom kolske godine
- ono zapoinje temeljitim prouavanjem nastavne cjeline - teme
- prouavajui zadatke i sadraje svake nastavne cjeline, uitelj e razmisliti o metodama, uoiti
kljune pojmove, odrediti aktivnosti uenika
- u tematskom pripremanju uitelj e ralaniti nastavnu cjelinu-temu na nastavne jedinice, planirati
broj sati za obradu, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje, odrediti temeljne zadatke nastave,
odrediti izvore znanja i praktine radove
- tematsko pripremanje moe se izvoditi u:
a) biljenicama,
b) posebno nainjenim tiskanicama,
c) u tematskim mapama - najprikladniji nain
- na svakoj tematskoj mapi se naznai naziv cjeline, a s unutarnje
lijeve strane tematska razrada nastavne cjeline
- sastavnice:
vrijeme obrade
redni broj nastavne jedinice
zadau i zadatke nast. jedinice
65
broj nast. sati

temeljne izvore
zapaanja o ostvarivanju pripremanja
mjesto izvoenja nastave
pripremanje uitelja i uenika
zadaci za individualiziran rad uenika
kontrolni zadaci
11.3. Neposredno pripremanje nastave

- zavrni in planiranja i programiranja nastave
- odnosi se na izradu metodikih postavki za nastavnu djelatnost
- ono obuhvaa sadrajnu, pedagoku, ustrojnu, materijalno-tehniku i psiholoku sastavnicu
- u uiteljskoj se praksi neposredno pripremanje uitelja ostvaruje:
a) postavljanjem zamisli nastavne djelatnosti
- obuhvaa razmiljanje o njezinim temeljnim problemima
b) izrada pisanih metodikih postavki za nastavnu djelatnost
- razlikujemo detaljnu temeljitu pripravu (nju izrauju studenti i uitelji s manjim iskustvom) i
skicu za izvoenje nastavne djelatnosti
- pisana priprava za izvoenje nastave sadri:
1. opi podaci
- ime i prezime autora priprave
- nadnevak izvoenja
- razred u kojem se ostvaruje nastava
- suradnici pri izradi priprave-mentori
2. opi metodiki podaci
- nastavni predmet
- nastavna cjelina i tema
- nastavna jedinica
- funkcionalni poloaj nastavne jedinice - prethodna i idua nastavna jedinica
- koriteni izvori u izradi priprave
- zadaa nastavne jedinice
- odjelotvoreni zadaci (spoznajni, funkcionalni i odgojni)
- nastavni objekti
- nastavni mediji i didaktiki materijali
- nastavne metode i strategije
- socijalni oblici rada
- vrsta nastavnog sata
3. struktura nastavnog sata
4. tijek nastavne djelatnosti
5. plan ploe ili prozirnice
6. zabiljeke o ostvarivanju nastavne djelatnosti
- skica za nastavne djelatnosti obuhvaa samo temeljne metodike sastavnice:
1. opi podaci
2. opi metodiki podaci
3. struktura nastavnog sata
4. plan ploe ili prozirnice
11.4. Vrednovanje nastavne djelatnosti

- uiteljevo vrednovanje i prosuivanje vlastitog rada nastoji odgovoriti koliko je on bio djelotvoran,
to je u njemu potrebno mijenjati i usavriti kako bi se poveala njegova uinkovitost
66
- tijekom samog vrednovanja moemo primijeniti ove kriterije:

1. pri vrednovanju pisane priprave valja odgovoriti na pitanja: jesu li odjelotvoreni zadaci
nastave, je li sadraj primjeren sposobnostima uenika, kako je postavljena struktura nastavne
djelatnosti
2. kako je provedena materijalno-tehnika priprema nastave - jesu li osigurane sve
materijalno-tehnike pretpostavke za uinkovitu nastavu
3. jesu li odjelotvoreni zadaci ostvareni u nastavi i to se jo moglo uiniti
4. tijekom nastave koristimo se suvremenom nastavnom tehnologijom procijeniti izbor i
uspjenost kombiniranja nast. medija i pomagala
5. izbor i svrsishodnost koritenih nastavnih metoda
6. jesu li primjereni oblici rada dobro odabrani, jesu li se mogli koristiti i drugi oblici rada
7. sadraj nastave: je li on struno i pravilno obraen, je li prilagoen sposobnostima uenika
8. plan ploe valja procijeniti s obzirom na to koliko on odgovara odjelotvorenim zadacima,
dobi uenika, tehnici pravljenja biljeki, kako je napisan s obzirom na preglednost,jasnost,
itkost.
9. odnos uitelja i uenika u nastavi rezultira posebnim ozrajem koje valja opisati, potrebno
je odgovoriti na pitanje kako uitelj potie i prati uenika, kako odrava potreban red
*BEEN: Pripremanje za nastavu (str. 327-330)

vana i nuzna sastavnica uiteljeva posla
pripremanjem za nastavu uitelj osigurava vlastitu strunu i tehniku spremnost za odravanje
nastave
pod spremnou uitelja za izvoenje nastave podrazumijeva se:
poznavanje sadraja iz nastavnog programa
metodika osposobljenost poznavanje met. teorija, postupaka, metoda
poznavanje svih metodikih mogunosti udbenika i drugih izvora znanja u nastavi
poznavanje funkcija i uporaba suvrmenih nastavnih sredstava (raunalo, projektor)
osobna profesionalna uiteljska oprema:
nastavni plan i program (odobrilo ministarstvo)
godinji plan rada kole
godinji izvedbeni program nastavnog predmeta osobni dokument svakog uitelja;
uitelj RN izrauje izvedbeni p. za svaki predmet koji vodi u razrednom odjelu; u nj su
ukljuene sve nast. jedinice tijekom god. s brojem nastavnih sati i metodiki podatci za
izvoenje svake jedinice
priprave za nasatvne sate
udbeniki komplet
metodiki prirunik
temeljni struni prirunici sadre sadraje matine znanosti nast. predmera prilagoeni
obrazovnom stupnju
metodika znanstvena literatura
*BEEN: Zlatno metodiko pravilo

Od svih raspoloivih metodikih sustava, postupaka i izvora znanja u ostvarivanju konkretnog
odgojno-obrazovnog ina treba izabrati one koji osiguravaju najuinkovitiju (najbru i
najpotpuniju) pouku.
67
12.VREDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA U NASTAVNIM

DJELATNOSTIMA PID-a
- deklarativno znanje vrebalne informacije koje su injenice, odnosno podaci i iskazi pohranjeni u
dugoronom pamenju
- proceduralno znanje intelektualne vjetine, tj. znanje o tome kako neto uiniti
- metakognitivno znanje kognitivne strategije; osposobljenost za uspjeno upravljanje procesom
vlastitog uenja
- vrednovanje temeljna zadaa: podizanje razine i kakvoe nastave pravodobnim intervencijama
uitelja kako bi se postigla njegova najvea djelotvornost
- vrednovanje se temelji na razraenom sustavu praenja (osigurava stalan uvid u nastavni tijek),
provjeravanja (otkriva pravo stanje i rezultate nastavnog procesa, koliko je ostvarena nastavna
djelatnost), procjenjivanja, mjerenja i ocjenjivanja (ishodi nastavnog tijeka)
*Iz Pravilnika o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u O i S

VREDNOVANJE je sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini
kompetencija: znanjima, vjetinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u
skladu s unapriijed definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i elementima, a sastavnice su
praenje, provjeravanje i ocjenjivanje.
PRAENJE je sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija i
postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i
programom te strukovnim i kolskim kurikulumom.
PROVJERAVANJE podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome
predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom k. g.
OCJENJIVANJE je pridavanje brojane ocjene ili opisne vrijednosti rezultatima praenja i
provjeravanja uenikovog rada prema satsavnicama ocjenjivnja svakoga nastavnoga predmeta.
12.1. Praenje uenikove djelatnosti

- praenje uenika podrazumijeva sustavno biljeenje i zapaanje o razvitku njegova zanimanja,
motivacije, sposobnosti postignua u usvajanju o-o sadraja, njegov odnos prema radu i postavljenim
zadacima te odgojnim vrijednostima
- uitelj je obavezan da u imeniku uenika sustavno prati njihovo napredovanje opisnim praenjem
i ocjenjivanjem
- u nastavi PiD uenici obavljaju mnoge djelatnosti od kojih su posebno vane: obvezne aktivnosti
tijekom redovne nastave, samostalne aktivnosti u svezi s nastavom i slobodne samostalne
stvaralake aktivnosti u svezi s nastavom
- u prostoru za opisno praenje uitelj moe pratiti: predznanje na poetku k. godine, interes,
motiviranost, organizacijske i stvaralake sposobnosti, djelatnost uenika u ivom kutiu, kolskom
vrtu, izvanuionikoj nastavi, rad u izvannastavnim aktivnostima
- uz opisno praenje uitelj prati uenikove djelatnosti i brojanom ocjenom
12.2. Provjeravanje uenikova rada

- provjeravanje je sustavno praenje uenikova postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa
nastavnog predmeta PiD
- prikuplja se potrebna dokumentacija o ostvarivanju nastavnih zadataka
- provjeravanje je vano i za uenika, i za uitelja, i za roditelja, jer se njime utvruje kakvoa i
koliina postignutih rezultata, odnos uenika prema nastavi PiD i njegovo napredovanje tijekom
nastavne djelatnosti
- s obzirom na vrijeme razlikujemo:
1. popratno (tekue) provjeravanje - obavlja se tijekom cijele godine
68
2. zavrno provjeravanje - provodi se nakon obrade pojedinih nastavnih tema, cjelina ili na
kraju obrazovnog razdoblja
- s obzirom na oblik moe biti:
1. Usmeno provjeravanje
- razgovor u kojem uitelj pita, a uenici odgovaraju
- uitelj ga treba dobro pripremiti i metodiki oblikovati (pitanja)
- valja postavljati pitanja cijelom razredu
- posebnu panju treba obratiti na sadraj i cjelovitost odgovora - od uenika treba
zahtijevati jasne, cjelovite, potpune odgovore
- u poetnim razredima provjeravati se moe i tijekom razliitih didaktikih igara (kviz znanja,
igranja uloga)
- prednost: neposredan odnos uitelja i uenika odgovara psihofizikim osobinama uenika
mlae kolske dobi
- nedostaci: troi se mnogo vremena, smanjuje se samostalnost uenika u odgovoru,
subjektivan stav uitelja utjee na ocjenu
2. Pisano provjeravanje
- samostalno pisani ueniki odgovori na razliite zadatke
- uitelj zadaje zadatke iz udbenika, vjebenice, zadaci objektivnog tipa, testovi znanja,
kolske i domae zadae
- ono je ekonominije i objektivnije
- slabosti: tee je za uenike poetnih razreda
- treba ga zapoeti ve u 1.r. - jednostavni, u 2.r. sloeniji zadaci, prilagoavaju se
sposobnostima uenika
- od 3.r. mogu se koristiti zadaci objektivnog tipa:
a) zadaci alternativnog izbora - sastoje se od tvrdnje uz koju stoje alternative DA-NE
- lako se sastavljaju i ispravljaju, ali su nepouzdani (mogue je pogaanje)
- ispitivanje znanja na razini prepoznavanja
b) zadaci viestrukog izbora - sastoje se od pitanja ili nedovrene tvrdnje s nekoliko
predloenih odgovora, a toan je samo jedan i uenici ga trebaju zaokruiti
- tee se sastavljaju, zauzimaju mnogo prostora
c) pitanja tipa dosjeanja-dopunjavanja - sastoje se od nepotpune tvrdnje ili crtea -
nadopunjuju ih uenici
- lako se sastavljaju, prostorno ekonomini
d) zadaci tipa povezivanja - sastoje se od dvije skupina rijei ili reenica, a uenici ih
meusobno povezuju
- tee se sastavljaju, zauzimaju prostora, njima se ispituju injenice te razumijevanje i
primjena znanja
e) zadaci tipa sreivanja - sastoje se od niza povezanih pojava i injenica koje se
prikazuju nesreeno, a uenici ih trebaju srediti
- lako se sastavljaju, pouzdani su, ispituje se razumijevanje
f) zadaci tipa graa-zadaa - sadre crte grae (pokusa), uz koji treba povezati
odgovarajuu ulogu
- tee se izrauju, zauzimaju mnogo prostora, pogodni za ispitivanje praktinih radova
- zadaci esejskog tipa - ne pripadaju skupini objektivnih zadataka
- sastoje se od vie pitanja koji omoguavaju slobodnije i opirnije
odgovaranje
- ocjenjivanje je subjektivno i traje dugo
3. Praktino provjeravanje
- provjeravanje praktinih radova i praktinih sposobnosti uenika
69
12.3. Procjenjivanje uenikova postignua

- uitelj nastoji odrediti mjesto, poloaj odreenog uenika na ljestvici ocjena
- nakon nekog provjeravanja pridruuje ueniku jednu od brojki 1,2,3,4 ili 5
- procjenjivanje je uvijek nepouzdano - subjektivno jer je procjenitelj ovjek - uitelj
- za procjenjivanje je vano da je uitelj kompetentan i uvjeban kako bi izbjegao najee pogreke u
procjenjivanju
12.4. Mjerenje uenikova postignua

- obavlja se pomou razliitih zadataka objektivnog tipa, testova, a sastoji se od brojenja tonih ili
netonih odgovora i usporeivanja postignua pojedinaca u odnosu prema drugim uenicima
- uobiajeno je da se pisano provjeravanje uenikova postignua provodi najmanje po jednom u
obrazovnom razdoblju
- pri pisanom provjeravanju treba osigurati objektivne uvjete rada za sve uenike
- pri vrednovanju rjeenja uz toan odgovor upisuje se znak +, uz netoan -,a za neodgovoren 0, te
zbroj bodova upisuje se u desni gornji kut
12.5. Ocjenjivanje uenikova postignua

- ocjenjivanjem uitelj razvrstava svoje uenike u odreene kvalitativne kategorije (odlian (5),vrlo
dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1))
- ocjena je izraz uenikova postignua to je iskazani rezultat uenikova rada u nastavnim
djelatnostima (PiD-a)
- brojana ocjena izraava: cjelovito znanje
primjenljivost znanja
razvitak uenikovih sposobnosti
uenikovo zanimanje za PiD
uenikove subjektivne sposobnosti i objektivne mogunosti
- treba mjeriti i procjenjivati ove sastavnice:
- znanje, cjelovitost spoznaje
- napredovanje razvoj uenikovih sposobnosti i primjenjivost znanja, vjetina, navika u
praktinom radu i svakodnevnom ivotu
- zalaganje uenika u spoznavanju okruja
- interes, zanimanje za spoznavanje okruja
- subjektivne sposobnosti za spoznavanje okruja
- objektivne uvjete uenikova rada
- opi metodiki zahtjevi za ocjenjivanje jest da ono bude objektivno, sustavno i javno
- pri ocjenjivanju kolskih postignua uenika treba:
- to jasnije odjelotvoriti zadatke nastave
- promatrati svaki rezultat posebno
- ispitivati pismeno i anonimno
- ispitivati i ocjenjivati javno
- poveati osjetljivost ispitivanja (poveati broj pitanja)
- ee se koristiti zadacima esejskog tipa
- kombinirati subjektivno i objektivno ispitivanje
- ocjena je vana za uenika, uitelja i roditelja jer pokazuje koliko i kako uenik zna u usporedbi s
drugim uenicima
70
13. DOPUNSKA, DODATNA NASTAVA, IZVANNASTAVNE I

IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI U NASTAVI PID
13.1. Dopunska nastava
- ustrojena je za uenike koji imaju tekoe u svladavanju programa nastave PiD-a
- uzroci uenikovih tekoa proistjeu iz obiteljskih, socijalnih, zdravstvenih, psiholokih i dr. razloga
- prije ukljuivanja uenika u dopunsku nastavu, uitelj e utvrditi uzroke koji izazivaju tekoe u
savladavanju programa
- u razgovoru s roditeljima doznat e o obiteljskim i zdravstvenim prilikama, koje esto uzrokuju
zaostajanje uenika u svladavanju programa
- kada uitelj utvrdi da je pojedinim uenicima potrebna pomo, ukljuiti e ih u dopunsku nastavu
- dop. nastava moe se ustrojiti u:
cjelodnevnom boravku
na posebnim satima dopunske nastave
na satima redovne nastave po individualiziranom programu za svakog uenika
- za ustroj dopunske nastave uitelj e oblikovati nastavne listie za svakog uenika posebno
- kao sadraj uitelj odabire one sadraje iz nastavnog programa koje pojedini uenici nisu usvojili u
redovnoj nastavi
- rjeavajui te zadatke uenici e popuniti praznine u svom znanju
- temeljna zadaa dopunske nastave je prilagoditi (individualizirati) nast. sadraje PiD uenicima koji
iz bilo kojeg razloga imaju tekoe u savladavanju programa kako bi im se omoguilo usvajanje
programa i razvitak sposobnosti
*detaljnije se moe proitati u Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s

tekoama u razvoju (2015.)
Uenik s tekoama u razvoju je uenik ije sposobnosti u meudjelovanju s imbenicima iz
okoline ograniavaju njegovo puno, uinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-
obrazovnom procesu s ostalim uenicima, a proizlaze iz:
tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oteenja i poremeaja funkcija,
kombinacije vie vrsta gore navedenih oteenja i poremeaja.
Skupine vrsta tekoa su:
1. Oteenja vida
2. Oteenja sluha
3. Oteenja jezino-govorne-glasovne komunikacije i specifine tekoe u uenju
4. Oteenja organa i organskih sustava
5. Intelektualne tekoe
6. Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja
7. Postojanje vie vrsta tekoa u psihofizikom razvoju.
13.2. Dodatna nastava

- ustrojavamo ju za darovite uenike
- u svakoj populaciji postoji manji broj pojedinaca koji pod istim objektivnim uvjetima i poticajima
postiu natprosjene rezultate - takve pojedince smatramo nadarenima, darovitima
- osnovna kola duna je organizirati uoavanje, praenje, kolovanje i poticanje darovitih uenika, te
organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, interesima i sposobnostima
- prepoznavanje darovitih uenika sloen je proces i u njemu sudjeluju uitelj i dr. strunjaci (pedagog,
psiholog, sociolog, lijenik)
- sadraje dodatne nastave treba temeljiti na sadrajima redovne nastave PiD proirujemo ih i
produbljujemo
71
- uitelj odabere sadraje i predloi ih uenicima - samo sadraji koje uenici prihvate, potaknut e ih
na aktivnost
- dodatnu nastavu moemo ustrojiti: kao cjelodnevni boravak
na posebnim satima redovne i dodatne nastave
izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima
- najee prevladava rad u skupinama, rad u paru i individualni rad, frontalni vrlo rijetko
- najvii stupanj individualizacije uenja postii emo individualnim oblikom rada
- diferencijacija zadataka uglavnom se provodi na 3 razine: a-iznadprosjene, b-prosjene, c-

ispodprosjene uenike
- sve uenike u razredu moemo raspodijeliti u 3 kategorije i zatim izraditi didaktiki materijal koji
odgovara njihovim sposobnostima - zadaci se moraju razlikovati u irini i dubini znanja, te biti
prilagoeni brzini kojom e raditi pojedinci
- jo vii stupanj individualizacije moe se postii autoindividualiziranim radom - uenici sami
odreuju svoj individualni put napredovanja
- za izvoenje dodatne nastave predlau se suvremeniji modeli nastave: model znanstvenog
istraivanja, istraivaki orijentirana nastava, navoenje na istraivanje - uenje otkrivanjem
- uitelj - predlae program, sadraj rada, dopunjuje ga prijedlozima uenika, osigurava materijalno-
tehnike uvjete rada, izrauje didaktike materijale, usmjerava djelatnost uenika
- uenici - predlau i prihvaaju program dodatne nastave, postavljaju pitanja, koriste se znanstveno-
popularnom literaturom izvode praktine radove, izvode zakljuke, podnose izvjee o svojim
radovima
- u dodatnoj nastave uitelj e uoiti, pratiti, i poticati uenike koji pokazuju posebne sklonosti i
zanimanje za nastavu PiD-a i tako omoguiti potpuni razvoj uenikih sposobnosti
*detaljnije u Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika (1991)

Darovitost je sklop osobina koje ueniku omoguavaju trajno postignue natprosjenih
rezultata u jednom ili vie podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem
razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem.
Darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina: natprosjenih opih ili specifinih
sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.
Uenici utvreni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni program u
razrednom odjelu, u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi i individualno.
* Odgojno-obrazovna skupina dopunske nastave i odgojno-obrazovna skupina dodatne nastave ima, u

pravilu, 10 uenika.
13.3. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti

- djelatnost uenika u sklopu nastave PiD kao dragovoljnoj, slobodnoj aktivnosti
- vezane su uz nastavu PiD, te se najee ostvaruju radom u: kolskoj zadruzi, kolskom vrtu, mladim
uvarima prirode
- izvannastavne aktivnosti se odvijaju u koli, ali izvan programa redovne nastave PiD, dok se
izvankolske aktivnosti odvijaju izvan kole u ueniko slobodno vrijeme i izvan neposrednog
nadzora uitelja
- rad uenika u tim aktivnostima ima psihologijsku, pedagogijsku i znanstvenu vrijednost
(pedagogijska vrijednost jest to se lake uoavaju daroviti uenici)
- kako bi u tim aktivnostima uenik u potpunosti razvio svoje sposobnosti, potrebno je da uitelj-
voditelj poznaje sposobnosti uenika kako bi pravilno postavio granicu optereenja uenika
- izbor programskih sadraja preputen je uenicima i uitelju (program rada temelji se na nastavnom
programu razreda koji uenik polazi)
72
14. NASTAVA PID U KOMBINIRANIM RAZREDNIM ODJELIMA

- kombinirane razredne odjele ine uenici dvaju ili vie razreda s kojima jedan uitelj ustrojava
nastavu u istoj uionici
- takvi se odjeli stvaraju zbog malog broja uenika u malim naseljima, planinskim mjestima, selima
- danas u veini manjih naselja nalazimo tzv. podrune kole s malim brojem uenika u razrednoj
nastavi, najee u kombiniranim odjelima
- kombinirati se mogu i odjeljenja od 5. do 8. razreda, ali rijetko
- u jednom kombiniranom odjelu mogu biti dva, tri, a vrlo rijetko i vie razreda (RN)
2 razreda 16 uenika
3 razreda 14 uenika
4 razreda 12 uenika
- kombinacije razreda u kombiniranom odjelu odreuju razliiti imbenici: broj uenika u razredu,
broj uitelja, broj uionica...
- mogue je ostvariti kombinacije:
1. bliih, susjednih razreda (prvi i drugi, trei i etvrti)
2. naizmjeninih, udaljenijih razreda (prvi i trei, drugi i etvrti)
3. daljih razreda (prvi i etvrti) i susjednih razreda (drugi i trei)
- prednosti kombinacije bliih, susjednih, uzastopnih razreda proizlaze iz vee povezanosti nast.
sadraja, to omoguuje povremeno ustrojavanje zajednikog rada obaju razreda moe se javiti i
potekoa preoptereenja mlaih uenika i rad ispod razine starijih uenika
- prednosti kombinacije neizmjeniniih, udaljenih razreda proizlaze iz vee razlike izmeu sadraja i
mounosti da se sa svakim razredom zasebno radi tekoe proizlaze iz nemogunosti ustrojavanja
zajednikog neposrednog rada, posebice u izvanuionikoj nastavi
- daje se prednost kombinaciji bliih, uzastopnih razreda
- kako bi se uitelju pomoglo u tekom radu u komb. odjelima, potrebno je osigurati temeljne
materijalne uvjete
- uionica treba biti opremljena za suvremenu nastavu, s tim da uenike stolove treba rasporediti tako
da svaki razred ima prvu klupu ispred koje se na prednjem zidu uionice nalazi njegova ploa
- za svaki razred obvezno je u uionici imati zidni pano
- ostala oprema (nastavne slike, zemljovidi, kasetofon, grafoskop, tv, raunalo) treba biti smjetena u
posebnom ormaru, obino u stranjem dijelu uionice ili u posebnoj prostoriji
- u uionici treba biti i mala priruna knjinica sa znanstvenopopularnom literaturom, djejim
enciklopedijama, rjenicima, prirunicima, djejim asopisima...
- pri izradi godinjih planova i programa PiD za rad u komb.odjelima valja se pridravati temeljnih
metodikih zahtjeva
- potrebno je usuglasiti sadraje bliih razreda, treba uoiti temeljne razlike i tada nee doi do
ujednaavanja pri programiranju zadataka
- pri usporeivanju programskih sadraja valja se pridravati naela postupnosti i zaviajnosti
- za proljetnih praznika, te tijekom i na kraju k. godine mogu se planirati i programirati odgovarajue
varijante kole u prirodi
- u komb.odjelima izmjenjuje se direktan i indirektan rad
- najvei dio nastavnog vremena otpada na indirektnu nastavu - samostalan rad uenika
- u neposrednoj pripremi nastave uitelj treba pripremiti vie didaktikog materijala nego za rad u
istom odjelu stoga je izrada pisane priprave ili skice posebno znaajna
- pri planiranju u provedbi nastavnog sata u komb.odjelu valja se drati sljedeih naela:
1. na jednom nastavnom satu obrauje se jedna nova nastavna jedinica
2. rad se provodi izmjenom direktne i indirektne nastave koje trebaju biti funkcionalno
povezane
3. svaki samostalan rad uenika valja provjeriti
73
4. uitelj treba vie direktno raditi s razredom u kojem obrauje novo gradivo i s niim
razredom
5. to su uenici mlai, etape njihova samostalna rada traju krae i ee valja izmjenjivati
direktni i indirektni rad
- raspored sati valja prilagoditi posebnostima nastavnog rada tako da on omoguuje skladno
izmjenjivanje izravnog i neizravnog rada uitelja tijekom radnog dana i tjedna - u rasporedu treba
iskazati nastavne sate za svaki nastavni dan, ali ne i njihov redoslijed
- mogunosti samostalnog rada uenika: pisanje kraih radova, rad na razliitim tekstovima, rad s
nastavnim listiima, zadaci za motrenje i samostalno istraivanje okruenja, praktini radovi uenika
u smislu razvijanja odreenih sposobnosti uenika, odgovaranje na postavljena pitanja i zadatke
74

Metodika PID - Gregur PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodika PID - Gregur PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SKRIPTA

Metodika nastave prirode i

Skripta Metodika nastave prirode i drutva

3.2.1.1. Pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje ......................... 30

6. UVOENJE UENIKA U POIMANJEVREMENA I SNALAENJE U VREMENU .... 44

9.2.5. Nastavna radionica ................................................................................................. 62

1. SPECIFINOSTI METODIKE NASTAVE PRIRODE I DRUTVA

1.2. Ustroj metodike prirode i drutva

1.3. Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva

- temeljni zadaci mnPiD:

- povijesni pregled omoguava pravilno vrednovanje metodikih rjeenja i njihovo

1.4. Interdisciplinarnost mnPiD

- prouava psihike pojave sa zadaom utvrivanja ope zakonitosti i naela psihikog

1.5. Metodologija metodike nastave PiDa

1.5.1. Metode istraivanja metodologije metodike nPiD

1.5.2. Proces istraivanja u mnPiD

1.5.3. Izvjee o znanstvenom istraivanju

2. NASTAVNI PREDMET PRIRODA I DRUTVO U O

2.2. Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u kolu

2.3. Razvoj nastave prirode i drutva

2.3.1. Nastava prirode i drutva u svijetu

2.3.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj

5. u budunosti bi sredinje mjesto u nastavi prirode i drutva u 1. i 2. r. O trebalo zauzeti

2.4. Posebnost i vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

2.4.1. Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo

2.4.2.Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

2.4.2.1. Obrazovna vanost

2.4.2.2. Odgojno znaenje

2.4.2.3. Praktino znaenje

2.5. Zadae, zadaci, odjelotvoreni zadaci nastavnog predmeta priroda i drutvo

*Iz NPIP (2006.g.): Priroda i drutvo (str. 253)

2.5.1. Zadae nastave prirode i drutva

2.5.2. Zadaci nastave PiD-a

2.5.3. Odjelotvorenje zadataka nastave PiD-a

- Katalog znanja sadri programske sadraje i odjelotvorene zadatke

2.6. Sadraji nastave prirode i drutva

2.6.1. Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje PiD-a

2.6.2. Reforma poetne nastave prirodoslovlja

- nastava prirodoslovlja mora biti suvremena

2.7. Ralamba nastavnog plana i programa predmeta PiD

2.7.1. Ralamba nastavnog plana

2.7.2. Ralamba nastavnog programa

NPIP (2006) - Nastavne teme za predmet priroda i drutvo:

1. razred: 2. razred: 3. razred: 4. razred:

Been: Nastavni program/kurikulum (str. 249)

2.7.2.1. Cjelovitost sadraja nastave prirode i drutva

2.7.2.2. Povezivanje sadraja nastave PiD-a sa sadrajima drugih nastavnih predmeta

3.1.1. Osjetilno spoznavanje promatranje, motrenje

Razmatranjem prethodnih odrednica uoava se nekoliko zajednikih oznaka osjetilne spoznaje

Misaone aktivnosti (razmiljanje, razumijevanje, vrednovanje) ine temeljne oznake promatranja u

3.1.1.1. Uvjeti promatranja

3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje

3.1.1.3. Vrste promatranja

1. S obzirom na nain promatranja, motrenja, razlikujemo neposredno i posredno.

2. S obzirom na broj promatraa razlikujemo kolektivno, skupno ili pojedinano promatranje.

Uenike valja postupno uvoditi u promatranje po skupinama.

3. Prema vremenu trajanja razlikujemo kratkotrajno i dugotrajno promatranje .

* FENOLOKA PROMATRANJA (gr. Phainomai pojavljujem se) obuhvaaju praenje

3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi

* BEAUFORTOVA LJESTVICA ljestvica za snagu vjetra.

SVRHA VOENJA KALENDARA PRIRODE I DJELATNOSTI LJUDI:

Sve to upuuje na to da su putovi spoznavanja jedinstveni, da se meusobno isprepliu i da se samo

3.1.2. Iskustvo uenika praktian rad kao izvor spoznaje