You are on page 1of 4

Diplomski studij antropologije

Naziv kolegija: Antropologija svjetskih religija II


Nastavnik/Nastavnica: Pranji, M.
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar, ljetni
Status: izborni
Oblik nastave: 2P 2S 0V
Uvjeti za upis kolegija: (bakalaureat)

Cilj kolegija:
Opi cilj je upoznavanje studenata s osnovnim zasadama idovstva-kranstva i islama
pod antropolokim vidom. Posebni cilj je senzibiliziranje studente za pluralizam,
toleranciju i kritinost kad su u pitanju opredjeljenja i ivotni stavovi vezani za viziju
ovjeka zasnovanu na religijskim steevinama.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij bi trebao omoguiti studentima


antropologije spoznaje s podruja idovstva-kranstva i islama koje su znatno utjecale
na koncepciju ovjeka i njegova djelovanja u naem kulturnom krugu.

Koritene metode: Sadraj ovog kolegija omoguava viestruk pristup: s jedne strane
nastavnikova predavanja koja e omoguiti sustavan pristup sadraju, studentska pitanja,
sueljavanja, rasprave, s druge strane, osobni angaman studenata koji e se sastojati od
iitavanja preporuene literature, odnosno literature koju studenti sami detektiraju kao
interesantnu ali uz nastavnikov pristanak. Pripremanje seminarskog uratka pod vodstvom
nastavnika u obliku PowerPoint prezentacije, izlaganje pred cijelom skupinom,
rasprava o tome.

Sadraj kolegija:
A) IDOVSTVO
iroki spektar shvaanja: nain ivota,uenja, svjetonazora, nacionalnog
osjeaja i vjere; idovstvo kao svjetska religija jer se na njega poziva i
kranstvo i islam; obzirom na svoje irenje bilo je prva svjetska religija;
ima svoju pismenu i usmenu predaju.
idovski sveti tekstovi: Tanah (Tenah) ili idovsko Sveto pismo se
sastoji od 3 dijela: 1) Tora (zakon), 2) Newim (proroci) i Ketuvim
(pisma). Detaljnija razrada svakog od svetopisamskih izvora.
idovski usmeni nauk: Prenoen je stoljeima a onda je zabiljeen u
knjizi zvanoj Talmud: rabinske rasprave o idovskom zakonu, etici,
obiajima, povijesti; Podjela Talmuda: 1) Mina kompendij idovskog
usmenog zakona i 2) Gemara rabinska tumaenja dijelova Mine.
13 Maimonidesovih vjerskih zapovijedi: vjera u Boga stvoritelja kao
poelo svega; Stvoritelj je u sebi jedan i jedincat; Stvoritelj je apsolutni
duh i ne moe mu se pripisati nikakav lik; Stvoritelj je poetak i kraj; on
je jedini kome se treba moliti; vjera u istinitost prorokih rijei; Mojsije
kao otac svih prijanjih i potonjih proroka; sadanja Tora je ista ona koju
je primio Mojsije; Tora je nezamjenljiva; Stvoritelj poznaje svako
ljudsko djelo; Stvoritelj nagrauje dobro kanjava zlo; ponovni Mojsijev
dolazak; Stvoritelj e jednom uskrisiti mrtve.
B) KRANSTVO
Kranstvo u krugu drugih svjetskih religija: najmnogoljudnija
svjetska religija (preko 2 milijarde pripadnika), islam 1,3 milijarde,
hinduizam 900 milijuna, idovstvo, 13,5 milijuna. Utemeljitelj mu je Isus
Krist roen u Betlehemu oko 3. pr. n.e a umro oko 30. n.e; po sebi je
monoteistika i misionarska religija; svoje korijene ima u idovstvu i od
njega je naslijedilo knjige SZ kojima je pridodalo one NZ.
Kranski sveti tekstovi: Stari zavjet (SZ) ima 46 knjiga: a) Mojsijevo
petoknjije, b) Povijesne knjige (17), c) Psalmi, d) Mudrosne knjige (6),
e) Proroke knjige (18); Novi zavjet (NZ) ima 27 knjiga: Evnaelja (4),
Pavlove poslanice (14), Katolike poslanice (7) i Otkrivenje.
Sr idovsko-kranske antropologije: ovjek je stvoren na sliku
Boju; ovjekov jedinstveni poloaj u svijetu zbog toga (kruna
stvaranja, najuzvienije, znak bojeg nesebina altruizma; ovjekova
slinost s Bogom tie se prvenstveno njegove duhovne naravi (duh,
razum, volja, sloboda, ljubav); osposobljen da bude gospodar svoj
zemlji; potreba za samonadilaenjem; nepomirljivost sa zatvorenou;
otvorenost prema transcendenciji
Ljudska nesavrenost: uz sve pozitivne ovjekove karakteristike ne
treba gubiti iz vida i njegovu nesavrenost kao posljedicu otuenja od
svog iskona; olienje promaaja egzistencijalnog cilja koje ovjeka ini
smrtnim; razoren odnos prema Stvoritelju: ovjek eli biti bog, eli biti
nadovjek, grijei protiv sebi slina i ostalih stvorenja; mogunost
zlorabljenja tehnikih dostignua
Kranski koncept osloboenja: ovjek ukoliko boje stvorenje nije
mogao biti definitivno otuen pa je djelovanje ovjekova grijeha
limitirano milou ouvanja; ovjeku je osloboenje darovana pa ne
moe biti iskljuivi plod vlastitog angairanja; kranska vizija mesije
kao spasitelja
Biblijski pojam slobode: osloboenje od tjeskobe da ovjek sam mora
doi do vlastitog spasa; oslobaanje od spona grijeha kao smetnji u
odnosu prema Bogu; oslobaanje od zakona kao mogunosti kupovanja
spasenja; oslobaanje od traume smrti
Kristovo uskrsnue kao religijski novum: ishodite i sredite
kranskog vjerovanja; jamstvo da jednom roeni ivot ne nestaje nego
se mijenja; uskrslo tijelo (fiziki i nefiziki atributi); uskrsnue kao
Kristov boanski atribut; logino razmiljanje nad uskrsnuem.
C) ISLAM
Negdanji kranski pogled na islam: ne samo predrasude nego i
demonizacija islama a korijeni seu sve do kriarskih ratova,ugroze od
Turaka a danas zbog islamske revolucije; nije donedavno spadao u
obrazovno dobro pa uitelji i nastavnici nisu bili osposobljeni za tu
temu; bio je preblizu da bi ga resila fascinacija i egzotina arolija
Muhamed i njegovo okruenje: sin ugledne obitelji plemena Korei;
susret s kumirima i politeizmom te reakcija na to; misao o onostranom
sudu i polaganju rauna za vlastita djela; govornik objave; bjeg iz
Meke u Jatrib; razoaranje u sljedbenike monoteizma (idove i krane)
Pet stupova islama: 1) la ilah illa Alah, Muhamad rasul Allah (Nema
boanstva izvan Boga, Muhamed je Boji poslanik), 2) Molitva pet puta
na dan gdje god se nalazio a petkom u damiji; 3) Davanje milostinje
siromasima kao dar samome Bogu; 4) Ramazanski post i 5) Hodoae u
Meku (had)
Islamski pogled na ovjeka: Budui da je djelovanje u svakom trenutku
kod Boga, potrebno neto to bi okupljalo pojedinane ljudske ine
osoba; islam slijedi semitsku koncepciju ovjeka (nema podjele na duu i
tijelo!); islamska onostranost je dobrim dijelom materijalizirana gdje
vanu ulogu imaju jelo i pie i rajske djevice; seksualnost je legitimna
jedino unutra zakona pa se preljub kanjava; ideal nije redovnik nego
oenjen ovjek; ni siromatvo nije postalo idealom; bogatstvo je
pridonosilo opem dobru
Ljudska sloboda: nije toliko rije o slobodnoj volji koliko o izboru
(ovjek bira izmeu poslunosti i odbijanju iste); sloboda je odluivanje
unutar zadanih alternativa; i o volji se malo govori u islamu: ona se
prima kada ovjek mora birati; postoje grijesi ali ne postoji Grijeh
Islamski sveti tekst: Ku'ran je objava koju je Muhamed primio od Boga
preko anela Gabrijela a nije ju on zapisao nego jedan od njegovih
tajnika a po nareenju kalifa Osmana; nema nove interpretacije,
posuvremenjenja, pretakanja, podananjenja; Kur'an je u pravilu
neprevodiv i kad je preveden vrijedi samo kao pomo.
ena u islamu: obzirom na okruenje gdje je nastao islam je donio vee
potovanje ene jamei joj sigurnost kao supruge i majke; obzirom na
grku i kransku civilizaciju je ipak neto manje emancipirana (bila je
zatvorena, pred strancima se morala pokrivati); mogunost poligamije u
nekim muslimanskim zemljama; ena ima drukiji poloaj ovisno o tome
govori li se o sjedilakom, nomadskom, seljakom, gradskom ili
industrijskom drutvu
Kranstvo-islam: Odavno ive jedno uz drugo pa su i trzavice
svakodnevne; u posljednje vrijeme se poelo vie naglaavati ono
zajedniko (Abrahamovska batina!) iako svaka naglaava da je ona
prva, bolja pa i jedina. Nije nevano to su ove dvije religije u slijedu pa
posljednja koji put dokida prethodnu smatrajui kranstvo pa i

Literatura:
A) Obvezatna: Kng, Hans, Kranstvo i svjetske religije, Naprijed Zagreb 1994.
(dijelovi koji se odnose na idovstvo, kranstvo i islam) te dva poglavlja skripte:
Pranji, M, Teoloka antropologija: filozofsko-biblijsko-teoloko polazite
(izostaviti filozofsko polazite). Nalazi se na: www.hrstud.hr/~mpranjic
B) Dopunska za idvostvo-kranstvo: Kng, H., Biti kranin, Konzor, Zagreb 2002.;
Ratzinger, J., Vjera istina tolerancija: kranstvo i svjetske religije, KS,
Zagreb 2004.; Courth, F., Kranska antropologija, akovo 1998; Pannenberg,
W., Was ist der Mensch? Gttingen 1995. odnosno vlastiti studentski odabir uz
pristanak nastavnika.
C) Dopunska za islam: Malek, S., Uvod u islam, Osijek 2002.; Nasr, S.H.,
Tradicionalni islam u modernom svijetu, Sarajevo 1994; Smailagi, N., Klasina
kultura islama, Zagreb 1973-76; Omerbai, ., Islam i Muslimani u Hrvatskoj,
Zagreb 1999.; Hussain, I. S., Islam and western civilization,, Lahore 1997.
odnosno vlastiti studentski odabir uz pristanak nastavnika.

Nain polaganja ispita: Studentski angaman e se viestruko vrednovati: a) kroz


prisustvovanje predavanjima, b) aktivnost studenata u raspravama, c) iitavanju
literature za seminar, d) pripremanje seminarskog rada pod nastavnikovim nadzorom e)
prezentacije u PowerPointu proitanoga f) rasprava s ostalim studentima i nastavnikom o
seminarskom sadraju g) pismena provjera usvojenosti sadraja obvezatne literature.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Studenti su zamoljeni na


samom poetku izvoenja kolegija da budu kritini prema svemu onome to i kako
nastavnik radi, to i kako oni rade te mogu intervenirati istog asa. Osim toga,
nain praenja kvaliteta izvedbe kolegija je i u nadlenosti samog Sveuilita gdje bi se
vrednovanje moralo provoditi semestralno i prema opsenom standardnom obrascu. Uz
to, a na kraju svakog semestra, nastavnik od studenata trai da u pisanom obliku iznesu
svoj sud o izvoenju kolegija (ponueni sadraji, njihova komparacija u pojedinim
religijama, nastavnikov metodiki pristup, odnos prema studentima, ozraje meu
studentima i td.)