Professional Documents
Culture Documents
Jasna - Jelicic NARTEKS U RANOKRSćANSKOJ ARHITEKTURI PDF
Jasna - Jelicic NARTEKS U RANOKRSćANSKOJ ARHITEKTURI PDF
da se galerija koja stoji ispred naosa zvala narteks poto je bila vrlo izduena
(tw 1tEptiJ.~li.YJ<; e!vat), zatim navodi da u bazilici Bogorodice u Jeruzalemu postoji galerija
zvana narteks stoga to nije ira ( n6a tt<; Ex.Sexetat EVte\h'tev &tepa E'ltt tou vGip\'tYJxo;,
WVOIJ.aaiJ.i'l"l;, OliJ.at, tij> IJ.YJ eup(~ea-Ltat ). Pavle Sifentijar u opisu cr"kve Sv. Sofije u Cari-
gradu spominje da se ovaj prostor od Grka zove narteks , o tome usp. A Orlandos, H
IY AOITEf02: IIAAAIOXPI!.TIANIKH BAHAIKH TH!. MEZOfEIAKH~
AEKANH!., Atenai 1952, 130 i d., posebno 135.
2 F. Cabral- H. Leclercq, Narthex, Dictionnaire d'archeologie chretienne et de litur-
gie, Tom. XII, Paris 1935, 888; A Orlandos, o. e., 131; P. Testin~ Archeologia cristiana, Roma
1958, 562 id.
3 Tako na podruju Grke, maloazijskih obala i nekih.egejskih otoka nastaje speci-
fian tip narteksa, razvijajui se iz istonog trijema atrija. Njegovu kolonadu zamijenio je
zid s obino velikom triforom po sredini i vratima sa strane, skrivajui pogled na glavni
ulaz u naos crkve odnosno samo svetite. Ovaj istoni portik atrija nije uvijek izostavljen
ve se narteks ponekad smjeta izmeu njega i proelja bazilike. Nakon nestanka ostalih
trijemova atrija ostaje samo taj izolirani zatvoreni prvobitni trijem - narteks, predstavlja-
jui grko ostvarenje 5 - 6. stoljea.
Sasvim razliiti oblici narteksa nalaze se na podrujima gdje je atrij bio gotovo izu-
zetan. Naime, u Siriji, Sjevernoj Africi narteksi su esto rastvorenog galerijskog oblika,
bilo da su po sredini arkade oslonjene na dva odnosno etiri stupa ili je potpuni trijem,
naglaavajui monumentalnost proelja crkve. Ponekad se u Siriji narteks protee uzdu
june strane bazilike gdje se ustvari esto nalazio gli ulaz. Osim toga, na tom podruju kod
bazilika 4. stoljea koje uglavnom nemaju atrij, kao i crkve tog vremena u Noriku, moe
nedostajati narteks. Usp. A Orlandos, o. e., l3Q-l35; P. Testin~ o. e.
5
vati taj arhitektonski elemenat prema vrsti arhitekture kojoj pripada Stoga e
se narteksi na istonom Jadranu analizirati prema odreenim tipovima arhitek-
ture i to iskljuivo u dosad potpuno istraenim objektima. S obzirom na veli-
inu podruja i brojnost spomenika teite e biti na sredinjem dijelu, prven-
stveno narteksima salonitanskih bazilika, te narteksima ostalih ranokranskih
graevina raznih gradskih ili izvangradskih aglomeracija. Objekti perifernog
sjevernog i junog dijela obale biti e samo komparativno spomenuti budui da
ne pokazuju nove oblike i tipove narteksa.
crkve u urbanim sredinama ili njihovoj neposrednoj blizini gotovo da ne poznamo. Cesto
su nedostupne i neznatno sauvane u najdonjim slojevima do danas odravanih kultnih
mjesta ili su nad njima nastale razne druge graevine.
5 F. Carrara, Topografia e scavi di Salona, Trieste 1850, 89 id.; Bulieva istraivanja
objavljena su u Bullettino di archeologia e storia dalmata (= Bull. dalm.) sv. XXV l 1902,
73, XXVI/ 1903, 33, :XXVII/1904, 121, XXIX/1906, 246, XXXV /1912, 3; Forschungen in Sa-
lona l, Wien 1917; E. Dyggve, History od Salonitan Christianity, Oslo 1951, 21 id.; Isti, Le
Baptistere de la basilica urbana a Salone d'apres les fouilles de 1949, Actes du V Cong.
Int. d'archeol. chretienne, Aix-en-Provence 1954, Paris 1957, 189; D. Rendi- Mioevi, Sa-
lonitana Christiana, O solinskom baptisterijalnom kompleksu catechumeneum il consig-
natorium?, Zbornik Narodnog muzeja VII-VIII, Beograd 1975, 255 i d.; l. Nikolajevi, Sa-
lona Christian-ac u VI i VII veku, VAHD LXXII-LXXIII, Split 1979, 153.
6 W. Gerber, Erste christliche Kultanlage, Forschungen l, 85 i dr.; R. Egger, Zur En-
tstehungsgeschichte und Bedentung der Kirchen von Salona, Forsch. I, 90-92; Na nedav-
no odranom znanstvenom skupu u Splitu Disputationes salonitanae II, u svom preda-
vanju D. Rendi-Mioevi, Pitanje kronologije razvoja salonitanskih gemina, iznio je pret-
postavku da je to mala jednobrodna crkva sagraena neposredno nakon slobode propo-
vijedanja kranstva, dakle u prvoj etvrtini 4. st. te je mogla pripadati kranskoj opini
biskupa Primusa.
6
novi etiri in situ sauvane baze i ploe postamenta mogue je odrediti raspo-
red, odnosno niz od sedam stupova. Baza jednog stupa nosi natpis CONSTANT
izmeu dva Konstantinova monograma. 7 Narteks je na uim stranama mogao
biti zatvoren ili neposredno povezan s drugim prostorima. Pitanje vremena na-
stanka ovog narteksa kao i same bazilike, posebno u odnosu na sjevernu bazi-
liku episkopalnog kompleksa nije utvreno. Meutim, s obzirom na neka pro-
irenja zidova junog bonog broda sjeverne bazilike koja zadiru direktno u sje-
verni boni brod june bazilike, mogla je biti ranije sagraena. 8
7
no bez narteksa,9 dok u svom posljednjem objavljenom nacrtu ovog kompleksa
nakon revizionih istraivanja 1949. godine povezuje ove bazilike s dva razliita
tipa narteksa. 10 Pred sjevernom bazilikom crta zatvoreni narteks, istog tipa koji
kasnije povezuje ovu baziliku s novoizgraenom krinom, dok je pred junom
bazilikom rastvoren arkadama Na sjevernoj strani narteks je stepenicama po-
vezan s konsignatorijem, a na suprotnoj tvori jedinstven dio s onim od june
bazilike. Pitarija zida ili otvora na junom haju ovog, dakle dvostrukog nartek-
sa ostavljeno je otvorenim. Osim toga, na tom nacrtu proelje june bazilike u
istoj je ravnini s proeljem sjeverne bazilike, to se na ranijim nacrtima nije po-
kazalo. Tek su proelja krine bazilike i sjeverne bazilike bila u istom pravcu,
dok je proelje ranije june bazilike, kao i njenog narteksa bilo neto zapadnije.
Inae, se moe primijetiti izvjesno odstupanje, odnosno razliitost orijentacije
izmeu june i krine bazilike, sagraene povie nje. Dakle, E. Dyggve prvi do-
nosi rjeenje narteksa prve faze sjeverne bazilike.
Salona, detalj vrata lijevog bonog broda sjeverne bazilike za vrijeme istraivanja
1901-1902. g.
Meutim, tip narteksa ispred sjeverne bazilike, kako ga crta Dyggve, nije
nastao istovremeno s gradnjom bazilike poetkom S. stoljea, odnosno da on
nije bio planiran zajedno s bazilikom ve s konsignatorijem, ukazivalo bi sua-
vanje vrata sjevernog bonog broda bazilike. Ta vrata su prvobitno bila iste i-
8
rine kao i ona junog bonog broda, no njihova
irina je smetala novoizgraenim stepenicama
koje vode iz narteksa u konsignatorij te su mora-
la biti suena. Tom prilikom vrata dobivaju i !
L
1__ ~-_j--__
-- -' - ----
_____ _l L_ _
- -- -- --- -
novi nadvratnik ukraen urezanim krievima. 11
Oito je naknadno ostvarena komunikacija, a __==
~~~~F: r;::::u ____==
_.
moda i sama gradnja konsignatorija u odnosu
~~
na baziliku uvjetovala ureenje narteksa. Dakle,
narteks u tom obliku nastao je kasnije, najvjero-
jatnije prilikom izgradnje krine bazilike povezu- l o
jui je sa sjevernom, dok se o narteksu prve faze
ove sjeverne bazilike zasad ne moe nita rei.
Taj zajedniki jedinstveni narteks tvori dio cjelo-
kupnog novoplaniranog ureenja i izgradnje
l'
episkopalnog kompleksa, koji ne samo da se uk-
raava ve gotovo potpuno izolira i zatvara. Sva-
kako najvei domet te renesanse kasnoantikog .
graditeljstva ostvaren je u impozantnoj Honorije- ~
voj bazilici.
Narteks izduenog pravokutnog oblika pro-
~ ~]_ __ -
'l
tee se pred sjevernom i krinom bazilikom, tj. l
uzdu njihovih proelja koja se sada nalaze u is-
toj ravnini. Zapadni zid narteksa nije u jednom
pravcu, ve se lomi tono na spoju izmeu dviju
bazilika. 12 To bi moglo indicirati prilagoavanje
ranije postojeim oblicima prilikom povezivanja
dvaju objekata, odnosno zaokruivanja zapadne
strane cijelog episkopalnog kompleksa. Narteks
je nastao vjerojatno na mjestu antike ulice, car-
da koji je prema sjeveru prolazio uz oratorij A i
bio povezan s ulicom koja je skretala na desno,
proteui se uz sjeverni dio bedema, a na jugu se
pruao prema centru. Izgradnjom episkopalnog
11 F. Buli, Bull. dalm. XXVI/1903, 34-35, Tav.
9
kompleksa odnosno njegovih bazilika smjeta se narteks jedne pa druge crkve
na antikoj ulici koja sasvim gubi svoj smisao nakon planiranog zatvaranja, pre-
tvarajui se u jedinstveni zajedniki narteks, tj. unutranju komunikaciju met-
ropolijskog kultnog sredita. 13
Narteks je dakle zatvorenog tipa, na sjeveru povezan stepenitem s konsigna-
torijem, odnosno kompl~ksom krstionice, dok se na junoj strani nalaze glavna
ulazna vrata. Njegov pod bio je poploan velikim ploama od vapnenca, koje su
i danas dobro sauvane. Razina poda bila je neto via od one mozainog poda
sjeverne bazilike (15 cm). On je bio dolino ukraen kao i cijeli kompleks u 6.
stoljeu. Izvjetaji s prvih istraivanja odaju da je bio oslikan freskama, iji os-
taci su bili sauvani u sjevernom dijelu gdje su pratile obris stepenica prema
konsignatoriju, no potvrene su i na junoj strani. 14 Uzdu zapadnog zida 'pro-
tezala se klupa, vrlo esta u narteksima, koja je poloena na ploe plonika. To
bi, naime, predstavljalo izvjestan indicij za neto kasnije vrijeme njenog nastan-
ka u odnosu na narteks, moda istovremeno s klupama uzdu bonog zida sje-
verne bazilike poloenih direktno na ve postojei mozaini pod. 1 & Prema do-
sadanjem stanju istraivanja i poznavanja narteksa izgleda da nisu postojale
komunikacije s njegove zapadne strane.
Ostale gradske bazilike Salone uglavnom su sondano istraene. Premda
postoje neki elementi koji ukazuju na postojanje narteksa pred njihovim pro-
eljima, na osnovi dosadanjih istraivanja i postojee dokumentacije ne moe
se govoriti o njihovom izgledu, odnosno tipovima. 1e No, u tipologiji ranokran
skih trobrodnih bazilika posebno se istiu salonitanske cemeterijalne bazilike
koje s meusobno razlikuju a posjeduju i sasvim razliite tipove narteksa.
U neposrednoj blizini grada, na jednom od najstarijih salonitanskih groblja
- Kapljuu, nastaje sredinom 4. stoljea nad grobovima etvorice martira ceme-
terijalna trobrodna bazilika.17 Premda je to trobrodan prostor, oita je njegova
podjela na dva dijela, istoni i zapadni. Prvi je razdijeljen masivnim etvrtastim
stubovima na tri lae, dok je u zapadnom dijelu srednji brod odijeljen zidovima
od bonih. Razliiti nain ukraavanja istie podjelu srednje lae na dva pro-
stora - prednji je dio bio ukraen geometrijskim mozainim tapetima, a zapad-
ni poploan velikim ploama od vapnenca. Nije sasvim jasno da li su bili od-
vojeni i stvarnom pregradom ili zidom, to se moe pretpostaviti na osnovi ne-
kih elemenata. 18 Stoga bi ovaj zapadni jedinstveno odijeljeni prostor, gotovo
kvadratnog oblika mogao predstavljati tip unutranjeg narteksa - endonarteks.
13 Forsch. l, 81; Gerber navodi da je izgradnjom krine bazilike novi narteks ostao
otvoren na jugu te je kod toga ulica uzdu starog zapadnog proelja bila suvina i prema
tome pregraena. Analognu situaciju pokazuje Eufrazijeva bazilika u Poreu, gdje je na-
rteks ranije bazilike na dijelu antike ulice, koji se novom planiranom izgradnjom 6. st.
zatvara i ulica gubi svoj znaaj, usp. M. Prelog, Pore, grad i spomenici, Beograd 1957, 93
l d.
14 Forsch. I, 53; Bull. dalm. XXVI/1903, 49 i d.
1s Forsch. I, 92-93.
16 E. Dyggve, History, 49--60, Fig. III l, ll, 12, 13; D. Rendi-Mioevi, Salonitana chris-
tiana (ID Basilica Occidentalis u tipologiji ranokranske arhitekture Ilirika, Zbornik
Narodnog muzeja IX-X, Beograd 1979, 87 i d.; Solin centar- istraivanja 1979. g., Arheo-
loki muzej u Splitu i Zavod za zatitu spomenika kulture u Splitu, Split 1979, 32-34, 42.
17 J. Brondsted, La Basilique des cinq martyrs a Kaplju, Recherches a Salone l, Co-
penhague 1928, 33 i d.; E. Dyggve, History, 71 i d., Fig. IV 2, 26, 27; D. Rendi- Mioevi,
Salonitana Christiana (II), 94
16 J. Brondsted, Recherches I. 44--45, 59, Plan I, Fig. 33, 244; E. Dyggve, History, Fig.
IV. 2, 26.
10
Salona, cemeterijalna bazilika na Kapljuu
ll
S njegovih bonih strana nalazile su se odvojene prostorije koje su vjerojatno
sluile kao grobne memorije, a bile su s njim povezane. Tako se sa sjeverne
strane pruala jedna izduena pravokutna prostorija, a sa june vestibul, kroz
koji se omoguavao boni ulaz u narteks, odnosno baziliku, te jo jedna manja
pravokutna prostorija. Njegov glavni ulaz je neobino asimetrino poloen na
zapadnom proelnom zidu bazilike. Smjeten je neto junije u odnosu na os
svetita, to bi se moda moglo povezati s postojanjem manje kvadratne prosto-
rije s vanjske strane neposredno do ulaza. Izgleda da je ta prostorija bila pove-
zana s narteksom preko jednih vrata na zapadnom zidu, koja su kasnije bila za-
zidana. Vjerojatno je njen poloaj uvjetovao asimetrinost i razliitost dvaju ula-
za to bi svakako bilo u vezi s njenom funkcijom. Ona je dosad interpretirana
kao grobna memorija nastala nakon izgradnje bazilike, te su tom prigodom za-
tvorena manja vrata No, s obzirom na njenu povezanost s prostorijom u nepo-
srednoj blizini tijeska za vino ili ulje, koje se tu moglo proizvoditi, te komuni-
kaciju s narteksom moda bi se moglo pretpostaviti da je navedena prostorija
sluila neko vrijeme kao prothesis i diakonikon. Upravo prostori za te liturgij-
ske potrebe nalaze se vrlo esto pored narteksa, i to ujedinjujui obje funkcije
zajedno, da bi kasnije razvojem liturgije bili premjeteni uz apsidu. 19 Naime,
kod ove vrlo rane salonitanske bazilike oito su u kasnijoj graevinskoj fazi do-
dani pored apside prostori utvreni kao prothesis i diakonikon. Tada su mogla
biti zazidana vrata u zapadnom zidu bazilike koja su omoguavala ranije komu-
nikaciju s narteksom, a prostorija je mogla biti koritena u druge svrhe. 20
Ispod plonika narteksa pronaen je sarkofag bez poklopca i vie rasutih
ostataka grobova od opeka, to ne bi pr~dstavljalo njegovu osobitost jer s:u sli
ni nalazi zateeni na cijelom prostoru bazilike budui da pripada cemeterijal-
noj graevini nastaloj na ve postojeem groblju.
Slian narteks otkriven je kod ranokranske bazilike na sjeverqzapadnom
dijelu otoka Ugljana u Mulinama nastale u sklopu antikih gospodarskih obje-
kata.21 Ta trobrodna graevina u svom zapadnom dijelu ima dvije bono smje-
19 . Strievi, akonikon i protezis u ranokranskjm crkvama, Starinar IX-X,
Beograd 1959, 59 i d.
20
J. Brondsted, Recher. I, 50-51, 182, Fig. 33 V; autor navodi da su pastoforije nastale
kasnije, tj. u prvoj polovici S. st., dok izgradnju zapadne memorije smatra istovremenom
sa sjevernom memorijom i ostalim prostorijama vezanim uz tijesak, usp. Rech. 53, 6()-{,1 ,
182. Meutim, E. Dyggve je pokazao da je sjeverna memorija s kontraforima ranija od ba-
lizike, dok se na onu zapadnu nije posebno osvrtao (Hist., Fig. IV 17, 27). Njegov nacrt ba-
zilike. takoer se razlikuje u jednom vanom detalju u odnosu na nacrt istraivaa, pre-
mda Je on crtao dokumentaciju prilikom istraivanja. Naime, na Fig. IV 26 sjeverni zid za-
padne memorije ne dolazi na vrata koja su komunicirala s narteksom, prema tome nije
b~!o neophod~o zatvaranje vrata prilikom naknadnog dozidavanja memorije, odnosno ra-
niJeg zatvaranJa u crkvu, ve on dolazi tono do ulaza, kao i juni zid do glavnih vrata.
Vjerojatno se kod izgradnje bazilike ne bi glavni proeljni ulaz smjetao asimetrino te
pored njega postavljao na istoj strani jo jedan manji koji je vodio u isti prostor. Ne treba
zaboraviti da bazilika posjeduje i drugi prilino naglaen juni boni ulaz s pravim pred-
vorjem, koji je mogao zamijeniti nedostatak obinog broja ulaza kod trobrodne bazilike.
Pitanje pronalaska ulomka sarkofaga i grobova u zapadnoj memoriji ne bi bitno raz-
likovalo tu prostoriju od kasnije pretpostavljene prostorije prothesisa, odnosno grobovi
se nalaze posvuda jer je to cemeterijalni kompleks. Stoga bi u jednom vremenskom pe-
riodu t~ pros~orija mogra imati funkciju pastoforije, i to u onom najranijem razdoblju
kada mJesto tih prostora jo nije definirano, odnosno uvjetovano je kasnije razvojem li-
turgijskih potreba pored apside.
21
M. Sui, Arheoloka istraivanja u Mulinama na otoku Ugljanu, Ljetopis JAZU knj.
64, Zagreb 1960, 231.
12
Muline, narteks bazilike
tene pravokutne prostorije iji se istoni zidovi neznatno produuju prema sre-
dinjem prostoru sugerirajui izvjesno odvajanje. Tako ovaj zatvoreni srediJnji
prostor, koji svojim rasporedom neobino podsjea na zapadni dio cemeterijal-
ne bazilike na Kapljuu, mogao bi predstavljati tip unutranjeg narteksa.
Na najveem i najpoznatijem ranokranskom groblju Salone - Manastiri-
nama, nastalom neposredno oko grobne memorije prvog salonitanskog bisku-
pa i martira Domnija, gradi se pri kraju 4. stoljea trobrodna bazilika s transep-
tom pred ijim se proeljem tek kasnije dozidava narteks. 22 On je uobiajenog
pravokutnog oblika (19 x 5,12 m). Njegov glavni ulaz po sredini zapadne strane
bio je rastvoren trolanom arkadom oslonjenom na dva stupa, a sa strana stu~
pova nalazile su se perforirane kamcile pregrade, tvorei samo jedan slobodan
prolaz. To s obzirom na troja vrata bazilike sugerira izvjesnu zatvorenost pro-
stora narteksa Prilikom istraivanja Buli je pronaao kapitele tih stupova i
opisao ih kao bizantske, to ujedno ukazuje na vrijeme nastanka narteksa.23 Jo
jedan vaan elemenat za njegovo datiranje predstavljaju i nalazi nadgrobnih na-
tpisa. Naime, pod je narteksa napravljen od grubog terrazza, nepravilnih kame-
nih ploa ispod kojih su se pronala dva groba s natpisnim ploama, dok je po-
red jednog bio jo i mozaini natpis. Na osnovi oznaenih indikcija na natpisi-
ma grobovi se datiraju u drugu pglovinu 6. stoljea24 te bi njihovo prebivanje
podom od terrazza odavalo kasnu fazu obnavljanja narteksa odnosno bazilike
na jedini mogui nain, to svakako ocrtava siromano stanje Salone u njenim
zadnjim danima.
Narteks je gotovo zatvorenog tipa te se na njegovom proelnom zidu pored
ulaza nalazi mali prozor s lijeve strane. Uzdu zapadnog i sjevernog zida pro-
tee se uobiajena klupa U podu narteksa s june strane uoava se kameni li-
jeb, gdje se moda nalazila neka pregrada, to bi, odvajajui taj dio prostora go-
vorilo i za njegovu posebnu funkciju.
cristiano di Manastirine a Salona, Bull. dalm. XXIII/1900, 193 i d.; /. Nikolajevi, Salona
Christiana u VI i VII veku, 155 i d.
24 E. Egger, Forsch. II 45; F. Buli, Bull. dalm. VIII/1885, 34, 49, XI/1888, 115.
13
Salona, narteks cemeterijalne bazilike na Manastirina-
ma
14
kojih su pred ulazom u baziliku otkriveni grobovi prilikom nedavnih konzerva-
torskih radova. 2B
15
o
16
tekturu.3 2 Narteks je izduenog pravokutnog oblika, a izgleda da je kasnije do-
zidan na proelje bazilike. Njegov juni zid nije organski spojen sa zidom bazi-
like, dok spoj sjevernog zida nije sauvan. Zapadna strana bila je rastvorena ar-
kadama na etiri pravilno rasporeena stupa, iji se temelji razabiru u jo za-
teenom stilobatu, tako da je bilo mogue rekonstruirati njegov izgled.
kovna crkva na naem podruju, ne samo po svojoj veliini nego i po obliku, s tipinim
narteksom, karakteristinim za ranokransku arhitekturu. Takoer koritenje granitnih
stupova s korintskim kapitelima iz Dioklecijanove palae ne bi trebalo predstavljati ele-
menat za kasnije datiranje graevine. Dovoljno je usporediti ranokransku baziliku na
Manastirinama u Saloni graenu krajem 4. st., odnosno poetkom S. st. gdje su pored ar-
hitektonskih ulomaka, opeka, dijelova sarkofaga i natpisnih ploa upotrebljenih za zida-
nje, uzeti i cjelokupni trupovi stupova i kapiteli iz graevina klasinog vremena To pro-
pisuju zakoni onog vremena (Cod. Theod. XV 1,36; XVI 10,15), dozvoljavajui' upotrebu
graevinskog materijala dobivenog iz poganskih kultnih graevina. Usp. R Egger, Der Al-
tchristliche Friedhof Manastirine, Forschungen in Salona Il, Wien 1926, 58.
33 /. Fiskovi, Peljeac u protopovijesti i antici, Peljeki zbornik I, 1976, 70; Isti, Ora-
nokranskim spomenicima naronitanskog podruja, Dolina rijeke Neretve od prethis-
torije do ranog srednjeg vijeka, Metkovi 1977, Split 1980, 222.
17
D C.J
gradnje narteksa, odnosno cijelog objekta. Sjeverni zid narteksa nije organski
povezan sa zidom crkve ve je dozidan, dok je juni u produetku zida crkve,
koji je vjerojatno adaptirani antiki zid te nije sasvim jasno da li je narteks na-
stao istovremeno s crkvom. Uobiajenog je zatvorenog tipa, s vjerojatno jednim
ulazom na zapadnoj strani, koja se meutim nije uspjela definirati istraivanji-
ma. Glavna vrata naosa kasnije su suena, to je moda u vezi s kasnijim pre-
gradnjama ovog u upotrebi dugo odravanog objekta. 34
U narteksu su pronaena dva groba - u sjeveroistonom uglu zidani grob,
a sarkofag s reljefnim kriem u jugoistonom.
~
l
Zavi, narteks cr-
kve
lB
taja s istraivanja nije mogue zakljuiti da li je narteks nastao istovremeno s
crkvom ili je kasnije dozidan, kao ni utvrditi toan poloaj i vrijeme nastanka
u .njemu pronaenih grobova.38
L
1_7'J ~ w~ !!
t "
Grohote, narteks crkve
~l~
~m
~
----.
o o o e e
d. :o
c :: ___ D
36 L Marun spominje nalaze grobova oko crkve, zatim kae da je u narteksu naeno
est prostih grobova koji pripadaju poznijoj dobi iza poruenja bazilike, dok je ispod ovih
grobova sa zapadne strane narteksa otkrio jedan jedini pravilno zidani grob u klak sa te-
sanim kamenjem. Taj zadnji grob vjerojatno je pripadao ranokranskoj bazilici.
37 F. Buli, I recenti risultati delle ricerche archeologiche cristiane nella Jugoslavia,
Atti del III Cong. di Arch. Crist. Roma 1934, 234; N. Camb~ Neki problemi, 259; Ist~ Un-
published Excavations and Finds of Early Christian Period in Yugoslavia, Atti del IX
Cong. di Arch. Crist. II, Roma 1975, 1978, 148, Fig. 7; F. Oreb, Starokranska bazilika u
Grohotama na Solti, reviziona arheoloka istraivanja, Slobodna Dalmacija, Split 19. VII
1979. . .
38 P. Marcon~ Antichita di Lagosta, Bull. della Comm. Arch. Com. LXII, Roma 1934;
C. Fisko vi, Lastovski spomenici, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 16, Split 1966, 8;
I. Fiskovi, O ranokranskim spomenicima naronitanskog podruja, 234; Prilikom nedav-
nih konzervatorskih radova Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture u Splitu iz-
vrena su reviziona istraivanja ~og ranokranskog objekt~ kojima se uspjelo razjasniti
neke njegove razvojne faze.
19
Ubli, narteks ranokranske crkve za vrijeme istraivanja 1933-1934. g.
est nejednakih pilona tvorio je njegov trijem, okrenut prema pristupnoj strani
objekta. U zapadnom uglu narteksa pronaen je zidani grob.
Stipanska, narteks cr
kv e
20
Jednobrodne crkvene graevine sloena tlocrta s istaknutom polukrunom
apsidom te specifino rasporeenim sporednim prostorijama uzdu sjeverne i
june strane naosa pred kojim je narteks, tako da krovnim rjeenjem sugeriraju
oblik trobrodne bazilike, izdvajaju se kao poseban tip ranokranske arhitektu-
re.40 One pod zajednikim krovom povezuju sve neophodne arhitektonske ele-
mente uvjetovane liturgijskim potr~bama pa tako i narteks.
Na poluotoku Srimi nedaleko Sibenika otkriven je komple.ks ranokran-
ske arhitekture -dvojnih bazilika koje nisu nastale istovremeno.41 Sjeverni je
objekt s krstionicom u jednoj od sporednih prostorija i narteksom raniji, dok
se na njega prislanja druga crkva istog tipa, takoer s narteksom. Narteks sje-
verne crkve protee se pred glavnom laom, pravoku tnog je oblika, zatvorenog
tipa. Njegov ulaz, pred kojim je d ozidan protiron, poloen je sasvim asimetrino
u odnosu na glavni ulaz u naos i os svetita. Sa sjeverne strane narteks je bio
21
Srima, narteks ranokranskog kompleksa
povezan vratima sa pred prostorom krstionice, dok ga je luni otvor dijelio vje-
rojatno od june bone prostorije. Naime, u produetku junog zida naosa na-
lazi se istak, kontrafor na koji se naslanjao istoni dio luka, dok bi zapadni mo-
rao biti poloen na konzoli. Ne samo da je luk razdvajao ta dva dijela, ve je on
predstavljao neophodan elemenat krovnog rjeenja kod ovog tipa graevina,
gdje su narteks i naos povezani pod istim krovom. Pitanje namjene ovih bonih
prostorija odnosno njihove liturgijske funkcije, svakako povezane s narteksom,
nije poznato.
~~ ~l---,
..: ___ ~
-r-r
_
--,
r
_____ ..
______ .. l '
22
Narteks june crkve takoer zauzima irinu lae. Zidan je istovremeno s cr-
kvom, zatvorenog je tipa, no problematino je postojanje njegovog samostalnog
ulaza. Naime, prilikom prislanjanja i povezivanja ove nove kultne graevine us-
lijedile su promjene na sjevernoj crkvi, pa tako i u njenom narteksu. Uklonjen
je njegov juni zid i direktno su, takoer irokim lunim otvorom povezana oba
narteksa koja sada dijeli jedan zajedniki meu prostor. Tada vjerojatno nastaje
protiron, naglaavajui glavni, a moda i jedini ulaz u narteks crkve, odnosno
crkvi, budui da istraivanjima nije sasvim jasno utvreno postojanje vrata na
proelnom zidu junog objekta.4 2 Dakle, taj narteks mogao je biti potpuno za-
tvoren. U njemu su pronaene tri zidane grobnice, to bi moglo ukazivati na
memorijalni karakter tog prostora, odnosno cijele graevine.
Premda visoko sauvani zidovi ranokranske arhitekture u uvali Lovrei
ni na sjevernoj strani otoka Braa nisu jo sasvim otkopani43 , oito je da se radi
23
Lovreina, narteks ranokr-
anske crkve
24
Ranokranska kultna graevina u Biiqama - Polae nastala je izgleda pri-
slanjanjem svih neophodnih elemenata za obavljanje liturgijskih obreda, apsi-
de, sporednih bonih prostorija kao i narteksa na pravokutnu prostoriju -
naos. 47 Dakle, bez obzira na neorganske spojeve izmeu zidova naosa i nartek-
sa, narteks je graen istovremeno s crkvom, to je neophodno kod ovog tipa ra-
nokranske arhitekture. Kvadratnog je oblika, zatvorenog tipa, a protee se ci-
jelom irinom naosa. Njegova ulazna vrata neznatno su asimetrina u odnosu
na ulaz u lau. S june i sjeverne strane smjetene su pomone prostorije. U na-
rteksu je pronaen grob pokriven velikom kamenom ploom s prilozima (dvije
lucerne, jedna s Kristovim monogramom, vr, balsamarij, a bile su pokopane
etiri osobe).
Sred polja pored Cetine u Otoku kod Sinja otkriveni su temeljni ostaci zi-
dova ranokranske crkve 48 koja je vjerojatno nastala slino kao i prethodna
25
graevina tako da je njen narteks kao i sve ostale prostorije pa i sama apsida
dozidan na tijelo naosa. Narteks je uobiajenog zatvorenog tipa, izduenog pra-
voku tnog oblika te se prua itavom irinom lae. Vjerojatno je imao vrata po
sredini, tj. u osi s ulazom u naos i sa svetitem, to je izgleda poremeeno kas-
nijim dodacima. U sjevernom dijelu narteksa nalaze se dvije zidane grobnice.
Nad istonim dijelom prvog groba opaa se ploa neobinog oblika koja je
mogla sluiti kao mensa, odnosno njena baza, te je oito da se nad grobom oba-
vljao memorijalni obred, to ukazuje na jednu od funkcija narteksa.
Neto kasnije pred narteksom je dozidanajo jedna pravokutna prostorija,
neznatno kraa premda iste irine, sa dva ulaza bono poloena u odnosu na
raniji ulaz po sredini. Veim ulazom bila je povezana s narteksom, tj. ulazom u
naos crkve, dok su manja vrata vodila u ograen prostor sa dva zida, povezan
s dijelom narteksa gdje su bila smjetena dva groba. Tako je taj izdvojeni dio
vjerojatno tvorio predprostor memorijalnog dijela narteksa. Prvobitni narteks
mogao je biti pod istim "krovom s naosom crkve, dok je ovaj kasnije dodan dio,
neto krai od irine proelja, svakako bio nii i na taj nain odvojen.
Ranokranski objekt u Krlatu kod Benkovca slinog je tipa.49 Pred na-
26
jeoj skici tlocrta uoava se postojanje narteksa pravokutnog oblika s asimetri-
no pol oenim ulazom prema glavnom ulazu u naos crkve. Nije sasvim jasno je
li bio povezan s bonim sporednim prostorijama, odnosno nejasna je uope ko-
munikacija u unutranjosti crkve jer istraivanja nisu jo provedena. Narteks je
izgleda bio pod istim krovom s naosom.
Mokro po
Ije, narteks
ranokran
ske crkve
mu, Napredak, Sarajevo 1942, 155 i d., gdje autor donosi skicu tlocrta utvrde i crkve unu-
tar nje za koju kae da je ranokranska te da pripada starijem dobu od katela, kojemu
se ne zna ni doba podizanja ni povijesno ime. Izgleda da se radi o kasnoantikom katelu
koji je s obzirom na svoj izvaredni poloaj na uu Male Neretve bio i u kasnijem vre-
menu koriten.
Prilikom nedavnih radova na popravku srednjovjekovne crkve Sv. Ivana na suprotnoj
strani otoia, koje je vodio upnik fra P. Sikavica pod nadzorom strunjaka Regionalnog
zavoda za zatitu spomenika kulture iz Splita, obili smo ruevine ostatke utvrde i crkve
na breuljku Gradini. Tehnika gradnje i struktura mjestimino izuzetno visoko sauvanih
zidova utvrde pokazuje slinost s poznatim kasnoantikim zdanjima uzdu obale, poput
onih na irju, Vrgadi, Kornatu, itd. koji su uvijek smjeteni na kljunim tokama omogu-
avali plovidbu Jadranom. Dakle, u nesigurnim vremenima kasne antike neobina je bila
vanost i ove utvrde na uu rijeke pred vratima znaajnog antikog centra, Narone. Cr-
kva je takoer dobro sauvana, posebno polukruna apsida pojaana s tri kontrafora i
vidljivim otvorima za prozore. Istraivanja nisu nikad provedena, meutim, kod popravka
crkve Sv. Ivana pronali su se u zidovima ugraeni kao spolije ulomci ranokranskog cr-
kvenog namjetaja, svakako doneseni s gradinske crkve.
Sl L. Marun, ln memoriam dra Jovana Cvijia , Novosti, Zagreb No. 296, 26. X
1930, 23, No. 302, l. XI 1930, 17; E. Dyggve, Die Altchristlichen Kultbauten an der West-
kuste der Balkanhalbinsel, 405, Abb. A; l. Nikolajevi, Eglises a transept-nain de la Dalma-
tie, Zbornik radova Vizantolokog instituta X, Beograd 1967, 87; N. Camb~ Neki problemi,
261.
52 /. Ostoji, Starokranska bazilika s j(rstionicom i rimski spomenici u Povljima na
Brau, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 12, Split 1960, 3 i d; Is~ Nastavak istrai-.
vanja starokranske bazilike i krstionice u Povljima, PPUD 13, Split 1961, S i d.; Ist~ Ba-
silica paleocristiana con battistero a Povija, Rivista di arch. cristiana XXXIX, Roma 1963,
139 i d.; Ist~ Radovi na apsidi i proelju starokranske bazilike u Povljima, PPUD 16, Split
1966, 153.
27
l l
l l l
l ;
,
menost gradnje, a njegov jednostreni krov bio je u razini bonih laa. 55
~
Q
t
,,''
''
--
28
nom zidu, sauvanim do visine tjemenog luka. Zateen je takoer njihov prag,
no bez kamenih dovratnika. Vrata su u osi s glavnim i jedinim ulazom u naos
crkve nasuprot svetita. Sjeverno od luka sauvao se prozor, neophodan za osv-
jetljavanje ovakvog tipa narteksa. Izgleda da narteks nije imao vrata na bonim
stranama. Neobina visina sauvanih zidova narteksa uvjetovana je kasnijim
koritenjem njegovih zidova za benediktinski samostan.
zbornik, Dubrovnik 1960, 25 i d.; N. Camb~ Starokranska crkvena arhitektura, 609; I. Fis-
kovi, O ranokranskim spomenicima naronitanskog podruja, 238 i d.; Nedavni konzer-
vatorski radovi Zavoda za zatitu spomenika kulture iz Dubrovnika pod vodstvom D. Be
reti doprinijeli su razjanjavanju izgleda cjelokupnog objekta, posebno sklopa dodanih
prostostorija pred glavnim ulazom, no rezultati nisu jo objavljeni.
29
orijentacije i s neobino bono smjetenim glavnim ulazom pred kojim su pro-
storije oito kasnije dozidane s obzirom na neorganske spojeve zidova. Meu
njima moe se razaznati narteks koji odaje uobiajena klupa uzdu zidova. Spe-
cifino je poloen, no pravilno u odnosu na glavni ulaz u naos. Pravokutnog je
izduenog oblika, zatvorenog tipa, premda ga prekida prilazno stepenite glav-
nog ulaza. Nije nastao istovremeno s crkvom ve je prislonjen pruajui se bo
no od junog zida crkve do junog zida istonog kraka. 59 Pitanje povezanosti
narteksa s ostalim susjednim prostorijama odnosno njihovih funkcija, moi e
se moda objasniti tek nakon objavljivanja nedavnih revizionih istraivanja.
~db
ll
ll
ll
ll
ll
Premda istraivanja P. Kaera 1908 - 1909. godine crkve u Bilicama nisu ob-
javljena, poznato je nekoliko njenih tlocrta raznih autora (Ivekovi, Jeli, Dy-
ggve).&O Svi se slau u tome da je prva faza objekta longitudinalna laa s tro-
lisnim istonim zavretkom, iji su zidovi raslanjeni lezenama te da su svi os-
tali dodaci sporednih prostorija kasnije dodani. Dakle, u svom prvobitnom ob-
liku ova crkva ne posjeduje vanjski narteks, no isto tako ni unutranji. S unut-
ranje strane zidova simetrino su rasporeeni kontrafori na koje su se vjero-
jatno oslanjali lukovi slijepih arkada, oivljavajui plastinost prostora. Oni se
javljaju na isti nain i kod crkava istog oblika u Sutivanu i Pridrazi te ne bi
predstavljali odvajanje ulaznog dijelae, iskljuujui mogunost postojanja
unutranjeg narteksa. Neto kasnije nastaje niz sporednih prostorija, meu ko-
59 Nije sasvim jasno pitanje orijentacije crkve s obzirom na dosad objavljene lanke,
tj. svi uglavnom istiu nepravilnu orijentaciju objekta prema sjeveru, dok je na Arheolo-
koj karti Polae - Mljet, koju donosi I. Fjskovi u svom lansku njena apsida okrenuta
prema istoku. No, moda se samo radi o neto vie orijetiranoj graevini prema sjeveru
odnosno sjeveroistoku.
60 Z. Gunjaa. Rezultati neobjavljenih i najnovijih arheolokih istraivanja antikih i
srednjovjekovnih lokaliteta na ibenskom podruju, 71 i d., gdje autor navodi pregled do-
sadanjih neobjavljenih istraivanja crkve u Bilicama i donosi Jeliev tlocrt; E. Dyggve, Das
Mausoleum in Pecs, Pannonia - Konyvtar 3, Pecs 1935, Fig. 8; S. Gunjaa, Srednjovjekovni
Dolac kod Novigrada, gdje autor donosi lvekoviev tlocrt crkve u Bilicama.
30
jima se pred proeljem prepoznaje narteks. Pravokutnog je izduenog oblika,
vjerojatno zatvorenog tipa. S june strane prelazi irinu proelja, povezujui se
s predprostorom krstionice, dok na sjeveru komunicira s ostalim pomOnim
prostorima. U njemu je _izgleda pronaen jedan grob pred vratima naosa.s 1
31
Neto razliitog oblika, premda istog tipa je narteks crkve Sv. Mandaljene
u Stonu. Oito je adaptacijom ranije antike graevine uvjetovan njegov nepra-
vilan, gotovo kvadratni izgled s jednim vratima na zapadnoj strani.
. Posebno mjesto zauzima narteks jugozapadne crkve u Polaama na Mljetu
koji je izuzetno bono smjeten iako pred glavnim ulazom u kultnu graevinu,
to je izgleda dovelo do njegovog prislanjanja s te strane. On je pravo ku tnog ob-
lika s jednim ulazom asimetrino poloenim u odnosu na njegovu duinu, no
u osi s ulazom u crkvu pred kojim se prua pristupno stepenite to ujedno
prekida narteks na dva nejednaka prostora.
32
\
l
j~ ~ ~ L J. :_. ,.,". ~.J ~~
L_ __J t :J
Salona, episkopalni kompleks Povija Stobre
~ 4- -j]
ll
Split, Sustipan Salona, Manastirine
Sa lona, Ma rusinac
lli
rr_j e;~~
M u line Srima
Salona. Kaplju
- t::
(J) l
,..
o
:J
'
o
(/)
:J F
-L
......__ (J)
,..
. \
-
'C
r
Q)
:J
(/)
7':'
\ r- f)
Q)
\
:!:
o
7':'
....
o
o
g
I
-"
OJ
---~r
----
o
I J-.
--
"'
r
o
<
....
I
(')l
-
:J
Q)
rP
vJ-
III - Trei su tip narteksa unutranji narteksi - endonarteksi koji se pru-
aju pred srednjom laom kod trobrodnih bazilika, neto neobina oblika bu-
dui da je samo njihov istoni dio razdijeljen stupovima a zapadni zauzima na-
rteks flankiran bonim prostorijama, i naosom jednobrodnih graevina sloena
tlocrta. Tvore jedinstvenu cjelinu u krovnom rjeenju sa srednjom laom, od-
nosno naosom s kojima su uvijek nastali istovremeno te se neizdvajaju u vanj-
skom izgledu graevine.
Kod trobrodnih su bazilika oni gotovo kvadratnog oblika, zatvorenog tipa,
s jednim vratima na proelju i komunikacijama s bonim prostorijama, kao na-
rteks bazilike na Kapljuu. Nije sasvim jasno je li neka pregrada dijelila taj na-
rteks od istonog dijela srednje lae, iako ve sami razliiti nain ukraavanja,
tj. istoni dio prekriven mozainim tapetima, a ovaj drugi velikim ploama, oi
tuje razliitost ta dva prostora. To je jasnije izraeno kod narteksa bazilike u
Mulinama, koji je neto vie izduenog oblika te izgleda da je pruanjima isto
nih zidova bonih prostorija ipak bio odvojen od istonog dijela srednje lae.
Kvadratnog je oblika i narteks jednobrodne graevine sloenog tlocrta u Biini
-Polaama.
Ovi tipovi narteksa ipak su veinom pravokutnog izduenog oblika, tako-
er zatvorenog tipa, kao narteks jo sasvim neistraene crkve ispod Sv. Vida u
Naroni.84 Narteksi tog oblika pruaju se pred naosima dvojnih bazilika u Srimi
koje meusobno povezuje jedan meuprostor. Slian narteks nalazi se u crkvi
u Otoku pred kojim se kasnije dozidava jo jedan predprostor slinog oblika,
koji se sa svoja dva ulaza vezuje za odreene funkcije narteksa. Takve nartekse
posjeduju crkve u Korlatu, Osinju i Mokrom polju.
Kod nekih narteksa ovog tipa opaa se asimetrino postavljanje glavnog
ulaza u odnosu na vrata naosa koja su uvijek u osi sa svetitem. To se osobito
istie kod narteksa bazilike u Kapljuu, gdje je glavni ulaz u narteks odnosno
crkvu smjeten sasvim u junom uglu na proelnoj strani, dok se u sjevernom
dijelu nalaze jo jedna manja vrata koja ga povezuju s prostorijom kvadratnog
oblika. Ova osobitost mogla je biti uvjetovana rasporedom ove pomone pro-
storije pred proeljem crkve, a neophodne za liturgijske potrebe. To je donekle
dopunjeno jo jednim bonim ulazom u crkvu s june strane, naglaenim ves-
tibulom, odakle je moda bio prilaz gradu. Narteks sjeverne crkve u Srimi ta-
koer pokazuje asimetrinost glavnih i jedinih ulaznih vrata, koja su izgleda
preuzela tu funkciju i za narteks june graevine. Naime, kad se dozidava ova
druga crkva, narteks ranije doivljava izvjesne promjene. Probija se njegov ju-
ni boni zid i vjerojatno jednim lukom omoguava komunikacija obih prostora,
koje sada razdvaja jedan meuprostor. Tom prilikom naglaava se glavni i je-
dini ulaz pred kojim se dozidava protiron, u kojem su uzdu zidova poloene
klupe. Neznatno je otklonjen ulaz narteksa u crkvi Biini - Polae, a neto vie
i onaj u Osinju. Kod crkve u Otoku moe se primijetiti takoer ova osobitost,
koja je, meutim, nastala kasnije dodavanjem jo jednog izduenog prostora
pred narteksom. Vjerojatno je prvobitno narteks imao samo jedan sredinji
ulaz, no sada posredstvom ove prostorije to se promijenilo. Na njenom zapad-
nom zidu nalaze se dva ulaza i to jedan vei juni_ koji sada predstavlja asimet-
rini glavni ulaz u narteks, odnosno omoguava ulaz u naos, i drugi koji je po-
vezan s ograenim dijelom kao jednog predprostora, vjerojatno il vezi sa dije-
lom narteksa u kojem se nalaze grobovi.
64 N. Camb~ Neki problemi, 247; Ist~ Starokranska crkvena arhitektura, 613.
33
Narteks crkve u Lovreini sasvim se izdvaja iz tipologije dosad poznatih i
analiziranih narteksa ranokranske arhitekture na podruju istone jadranske
obale. Premda pripada jednobrodnoj crkvenoj graevini sloenog tlocrta on je
jedinstvenog oblika. Ne samo da se razlikuje svojim izgledom, tj. njegovi boni
zidovi zavravaju malim polukrunim apsidama, ve ti apsidalni prostori imaju
i neke posebne funkcije. To je moda oitije u junoj apsidi koju obavija sub-
selija prekinuta po sredini za katedru ukazujui na njenu osobitost.
Narteksi su prostorije jednostavnih oblika pa tako i ukrasa, premda mogu
biti i raskonije ukraeni poput samih graevina kojima pripadaju. Kako su
uglavnom sauvani temeljni ostaci zidova teko je dobiti pravu sliku o njiho-
vom izgledu. Istraivanjima je utvreno da je narteks episkopalnog kompleksa
Salone, metropole provincije bio ukraen freskama, iji ostaci su se nazirali uz-
du stepenica prema konsignatoriju i na junoj strani. Njegov pod bio je poplo-
an pravilno klesanim velikim kamenim ploama od vapnenca. Slian pod po-
stojao je i u narteksima na Kapljuu i na Marusincu, dok je onaj na Manasti-
rinama u svom zadnjem izgledu bio prekriven grubim terrazzom. No, u veini
sluajeva podovi narteksa su od obinog maltera, ponekad pomijeanog s na-
bivenom zemljom, uglavnom loe sauvani.
U narteksima se esto nalaze zidane klupe koje predstavljaju element nji-
hovog namjetaja. Promatrajui vrijeme njihova nastanka na podruju istonog
Jadrana moemo pratiti njihovo javljanje samo u nekoliko objekata. Ponekad
su naknadno zidane kao u narteksu episkopalnog salonitanskag kompleksa,
gdje su poloene na ve postojei plonik poda uzdu unutranje strane zapad-
nog zida i to novoplaniranog narteksa kojim se povezuje nova Honorijeva ba-
zilika i preureena sjeverna bazilika. Slino se deava i na Marusincu, tj. u zad-
njem graevinskom ureenju narteksa, kada se izmeu stupova trijema podie
niski zid na koji se smjetaju kvaderi velikih blokova, odreda su spolije prila-
goene za novu funkciju klupe. One mogu biti i istovremeno graene s nartek-
som kao to je to sluaj na Manastirinama odnosno u jugozapadnoj crkvi u Po-
laama, no ti narteksi su kasnije dozidani pred proeljima crkava. U narteksima
ranokranskog kompleksa u Srimi nisu pronaene klupe, ali su one postojale
u protironu dozidanom pred ulazom u crkvu, nastajui vjerojatno iz slinih po-
treba. Jedinstvena je svakako zidana klupa koja prati stijenke june polukrune
apside narteksa u Lovreini, s prekidom po sredini to odaje poloaj katedre.
To je jedini sluaj prave subselije, oito namijenjene sveenstvu, dok su sve os-
tale klupe uzdu ravnih zidova narteksa, uglavnom njegove najdue zapadne
strane.
Pitanje svrhe narteksa odnosno njegove liturgijske funkcije nije jo sasvim
rijeeno, premda se ve uvrijeilo miljenje mnogih autora da su u njemu bo-
ravili katekumeni i razni drugi kojima je bilo zabranjeno prisustvovati obredu
misterija.s5 Revizionim istraivanjima dosad poznatih liturgijskih izvora pokaza-
ss M. Martigny, Narthex, Dictionnaire des antiquites chretiennes, Paris 1877, 492 i d.;
F. Cabral - H. Leclercq, Narthex, Dictionnaire d'archeologie chretienne et de liturgie, Tom.
XII, Paris 1935,888 i d.; . Truhelka, Starokranska arheologija, Zagreb 1931, 69-70; P. T es-
tini, Arche 0 logia cristiana, 567; A Orlandos, o. e., 136 i d.; D. Pallas, L'Edifice cultuel chre-
tien et Ja litirgie dans l'lllyricum oriental, Rapports presentes au X Cong. Int. d'archeo-
logie chretienne,. Thessalonique 1980, 515-517.
34
lo se da nijedan od njih izriito ne spominje gdje su stajali katekumeni za vri-
jeme prvog dijela mise, premda neki ukazuju da su bili u crkvi, no svi se slau
o njihovom iskljuivanju iz liturgije euharistije. 88 Vano je istaknuti da se usta-
nova katekumenata javlja vrlo rano, gotovo s poecima organiziranja crkve, da
bi tokom 4- S. stoljea dosegla vrhunac. Ve od druge polovice S. stoljea os-
jea se progresivno opadanje, premda se, kako svjedoe brojni izvori, institucija
odrava do 7. stoljea. 87 Upravo vrijeme kada se pojavljuje nf111eks i neto kas-
nije u 6. stoljeu kada dosie opu rairenost upotrebe, gotovo da je svrha, od-
nosno vanost katekumenata neznatna. Vremenski odnos tog arhitektonskog
elementa i njemu namijenjene liturgijske svrhe izgleda da je obrnuto propor-
cionalan. Povezivanjem liturgije s arhitektonskim ambijentom u kojem se ona
odvija moe jedino dovesti do pravog i potpunog sagledavanja ranokranskih
kultnih graevina, odnosno pojedinih arhitektonskih elemenata poput narteksa
budui da je njihov oblik strogo podreen funkcionalnosti same liturgije.88
35
Promatranjem narte~sa ranokranske arhitekture na podruju istonog
Jadrana u odnosu na glavnu kultnu dvoranu i druge sporedne prostorije, kao
i analizom njihovih elemenata uoavaju se indiciji nekih njihovih funkcija. Oi
to je njihov nastanak usko povezan s liturgijskim potrebama, odnosno njihovim
razvojem te se esto naknadno prislanja na proelja ranije sagraenih crkvenih
graevina, kao na pr. u episkopalnom kompleksu u Saloni, Manastirinama, Sus-
tipanu, Grohotama, Stipanskoj, Polaama, Bilicama, odnosno gradi se istovre-
meno s njima, na pr. Marusinac, Sepen, Povija, Stobre, Kaplju, Muline, Srima,
Lovreina, Biina - Polae, Otok, Korlat, Osinj, Mokro polje.
Narteks je u prvom redu sluio kod glavnog crkvenog obreda - mise, bilo
kod njegovog poetka, odnosno drugog dijela za organiziranje raznih procesija.
Na to ukazuje raspored i poloaj za to potrebnih pomonih prostorija - pasto-
forija koje se prvobitno nalaze uvijek u zapadnom dijelu graevine neposredno
povezane s njim. To se moe primijetiti kod ranije salonitanske arhitekture, ba-
zilike na Kapljuu i Manastirinama. Ova prva bazilika ima dozidanu pastoforiju
sa zapadn~ strane pred samim proeljem uz koju se nalazi prostorija povezana
s tijeskom za vino ili ulje. Ona je neto nepravilnijeg kvadratnog oblika, pove-
zana vratima s narteksom, to odgovara ranijem obliku pastoforija. Bazilika na
Manastirinama kasnije dobiva narteks graen zajedno s pastoforijom koja ima
karakteristian oblik za to vrijeme, slino pastoforijama crkve u Topolici kod
Bara koje flankiraju narteks s bonih strana. Vrata pastoforija na Kapljuu i
one na Manastirinama koja su ih povezivala s narteksima pronaena su zazida-
na, to odaje prestanak njihovih funkcija, vjero.jatno premjetanjem tih potreb- .
nih liturgijskih prostora pored apside, bilo da se dozidavaju nove prostorije
kao na Kapljuu , odnosno da se adaptira prostor unutar crkve u sjevernom
hodniku bazilike na Manastirinama.
U pojedinim crkvama narteks je bio povezan s kompleksom krstionice.
Najreprezentativniji je primjer salonitanski episkopalni kompleks gdje su iz na-
rteksa vodile stepenice prema konsignatoriju pored kojeg je bila krstionica. Po-
red bazilike u Povljima pred krstionicom se takoer nalazio sklop prostorija
koje su vjerojatno komunicirale s narteksom. Narteks sjeverne crkve u Srimi
posredstvom jednog pred prostora u vezi je s krstionicom. Slina komunikacija
je ostvarena u crkvi Biini - Polae , dok ona u Bilicama kasnije dobiva narteks
i krstionicu koje opet razdvaja jedan meu prostor. Narteks crkve u Grohotama
na Solti ima pored glavnih vrata i jedna bona, vjerojatno za komunikaciju s kr-
stionicom. Stoga je oito narteks koriten i u baptezimalnoj liturgiji.
Procesija drugog dijela liturgije tzv. Veliki ulaz nije se odvijala u narteksima carig-
radskih crkava ve su se sva ulazna proelna vrata zatvarala nakon izlaska katekumena.
Naime, procesija je orijentirana na bono smjetene pastoforije, samostalne graevine , to
ujedno predstavlja odliku carigradske arhitekture odnosno njene liturgije. Usp. M. F. Mat-
hews, o. e., 138 i d.
Kod nekih drugih ranokranskih crkava kroz narteks su prolazile sveane procesije
s izabranim darovima za drugi dio mise, tzv. Veliki ulaz, polazei iz diakonikona odnos-
no prothesisa, koji su prvobitno bili u zapadnom dijelu graevine; redovito neposredno
povezani s narteksom. Usp. . Strievi, akonikon i protezis u ranokranskim crkvama,
Starinar IX-X, Beograd 1959, 59, 61.
Oite su razlike smjetaja pojedinih arhitektonskih elemenata, u ovom sluaju pasto-
forija, to svakako uvjetuje i razliiti tok liturgijskog obreda, koji se s vremenom mijenja.
Svi nacrti izvedeni su meusobno u mjerilu_ Nacrte je nacrtao dipL ing. Goran Niki,
arhitekt Reg. zavoda, a fotografije ivko Bai, fotograf Reg. zavoda, na emu se
zahvaljujem.;
36
Uoava se jo jedna funkcija narteksa na istonoj jadranskoj obali. U njima
su esto pronaeni grobovi bez obzira jesu li to cemeterijalne crkve ili one koje
ujedinjuju kongregacijske i cemeterijalne potrebe zajedno. Tako su otkriveni
grobovi u narteksu na Manastirinama i to datirani indikcijama u drugu polo-
vicu 6. stoljea od kojih je jedan imao i mozaini natpis pored uobiajene nad-
grobne ploe . Nedavno su pronaeni grobovi u narteksu na Marusincu, gotovo
pred glavnim ulazom u crkvu. Citav niz narteksa sadravao je grobove i to obi-
no par, odnosno nekoliko, kao u bazilici na Sustipanu, jedan sarkofag i jedan
zidani grob u narteksu Sv. Mandaljene, u junoj crkvi kompleksa ranokran
ske arhitekture u Srimi su tri zidane grobnice, u Lovreini je bio jedan zidani
grob u sjevernoj apsidi narteksa. Slini grobovi pronaeni su u narteksu crkve
u Biini - Polae, u Bilicama, u Ublima, te u Otoku kod Sinja, gdje se nad po-
lovicom jednog groba nalazi ploa neobino urezana to je odaje obavljanje
obreda mrtvih nad njim, potvrujui sepulkralno - memorijalni karakter ovih
narteksa.
Dakle, na istonoj jadranskoj obali postoje tri vrste narteksa. Prvi tip je iz-
duenog pravokutnog oblika, zatvorenog tipa, pred proeljim~ trobrodnih ba-
zilika i jednobrodnih crkava bez obzira jesu li s istakniitbm ili upisanom polu-
krunom apsidom, odnosno trolisnim istonim zavretkom. Drugi su narteksi
izduenog pravokutnog oblika rastvorenog tipa, poput trijema, bilo da su u
sklopu atrija ili samostalno poloeni pred proeljima trobrodnih bazilika. Oba
su tipa s neto niim krovom te se-izdvajaju u vanjskom izgledu graevine . Sa-
svim izuzetno nartek'si ovih oblika mogu biti bono postavljeni. Trei tip su
pravokutni ili kvadratni endonarteksi u sklopu trobrodnih bazilika neto neo-
bina oblika i jednobrodnih graevina sloena tlocrta i gotovo da se ne istiu
u vanjskom izgledu objekta.
Prvenstveno su sluili samom obredu Mise, za organiziranje raznih proce-
sija kao poetna ulazna prostorija, zatim u baptezimalnoj liturgiji, a u njemu su
vreni i sepulkralno - memorijalni obredi.
Kasnije vjerojatno promjenom toka glavnog liturgijskog obreda - mise,
narteks gubi svoju prvobitnu i osnovnu funkciju, te postepeno dobiva drugu
namjenu.
37
LE NARTHEX DANS L'ARCHITECTURE PALEOCI-IRETIENNE SUR LE
TERRITOIRE ORIENTAL DE L'ADRIATIQUE
Jasna Jelii
38
demi-circulaires (Lovreina), ce qui cree un espace en forme d'ellipsorde
allonge, avec entree au milieu.
Les narthex sont des espaces de forme et de decoration simples, bien
qu'ils puissent aussi etre luxueusement decores comme la construction elle-
-meme a laquelle ils appartiennent. Les murs pouvaient etre peints de fres-
ques (ensemble episcopal de Salone) et leurs pavements etaient quelquefois
en dailes regulierement taillees (ensembles ep:isoop..ux de Salone, Kaplju, Maru-
sinac), Hs etaient auss1i parfois COIUVem:'ts en terrazzo<< grossier {Manastirine),
mais, dans la plupart des eas, faits de mortier ordinaire qui s'est mal con-
serve. Les banes scelles aux murs representaient un element de leur mobilier.
Ils avaJient quelquefois ete ulterieurement scelles (ensembles episcorpaux de
Salone, Marusinac) - ou en meme temps que le narthex (Manastirine, Polae),
accompagnant parallelement la partie droite des murs. Se distingue particu-
lierement le bane scelle dans le mur qui suit la courbe de l'abside du narthex
d'exceptionnelle forme ellipsoidale (Lovreina) et avec une coupure au milieu,
probablement pour la chaire.
La question de la destination du narthex c'est-a-dire de ses fonctions
liturgiques - n 'est pas completement resolue. En considerant le narthex
d'architecture paleochretienne sur le territoire du littoral oriental de l'Adriati-
que, il est evlident que cet element arch!itectx:mdque s'est cree p!a[" le develo.ppe-
ment de besoins liturgiques determines; il s'appuie sou ven t aux facades des
eglises la!lterieurement ccnstruites (ensembles episoopaux de Salone, Manastli.r ine
Grohote, Stipanska, Polae, Bilice), ou bien il se construit en meme temps
que l'eglise (Marusinac, Sepen, Povija, Stobre, Kaplju, Muline, Srima, Lo-
vreina, Biina-PoLae, OtOik, Osinj, Mo~ro Polje). Par une analyse du
narthex par rapport a la salle principale du culte et aux salles secondaires,
comme de chacun de ses elements, apparaissent des indices de certaines
fonctions. Le na~rthex servaH, en premier ~ieu, au ooms de l'essentielle cere-
mO'Il!ie II'"eligieuse, - la messe, - p:J<ur differentes processions, ce qua resSiort
de l'emrplacement du past\ophO["iUm qui, a !'origine, se tr ouve toujOUII'"S dans
la partie occaidentale de la construction et lui est immediatement rattache
(Kaplju, Manastirine, Topolica pres de Bar). Dans certaines eglises, il existe
un Lien intli.me mec !'ensemble bapti~mal (ensembles episcopaux de Salollle,
Povija, Snima, Biina-Polae, Bihlce, Grohote) - c'est pourquo.i le na.rthex
est evidemment aussi utilise dans la liturgie baptismale. Dans les narthex du
littoral oriental de l'Adriatique, on trouve souvent des tombes (Manastirine,
Marusinac, Sustipan, Ste-Madeleine a Ston, Ubli, Srima, Lovreina, Otok,
Biina-Polae , Bilice), on .pouvait donc y teni[" des servJces memJJrliaux
funebres.
Plus tard, vraisemblablement par les changements apportes au cours de
la ceremonie liturgique principale - la messe - le narthex perd sa fonction
essentielle et prumitive et est rpr ogr essivement reserve a d'autres destinations.
39