Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Politicka Misao 1975 1 2 126 144

    Uploaded by

    Tanja Pekez
    4 views19 pages
    Politika

    Original Title

    politicka_misao_1975_1_2_126_144

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Politika

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    4 views19 pages

    Politicka Misao 1975 1 2 126 144

    Uploaded by

    Tanja Pekez
    Politika

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 19
    RADOVAN PAVIC EVROPSKA SIGURNOST I PROBLEMI JADRANSKOG AKVATORUA — HISTORIISKI I SUVREMENI ASPEKTI PRISTUP. Sigurnost { stabilnost_u Evropi od presudnog su znagenja za ocuvanje svjetskog mira. Dok su u drugim dijelovima svijeta lokalni ratovi prihvaceni ‘kao jedna od moguénosti razrjeSavanja odredenih polititkih problema, a da to i ne mora dovesti do sukoba Sirih razmjera, u vezi s Evropom vee postoii razvijena svijest.o tome da bi ratni sukob u ovom dijela svijeta mogao imati i najteze posliedice_globalnog znacenja. Uzroci razliGitos i oscilirajuces stupnja napetosti u Evropi mnogobrojni su i izuzetno kompleksni. Vazno je pri tom naglasiti da medu tim uzrocima — grani¢no-eritorijalna pitanja geostrateska uloga pojedinih evropskih sektora imaju izvzeino veliko znace nje i tezinu. U velikoj mjeri to, dakako, vrijedi i za jadranski akvatorij, po- gotovo u suvremenim prilikama. HISTORISSKI ASPEKTI 1 Jedna_od_najvaznijih i svakako dugotrajna znaéajka potititkih odnosa lu jadranskom akvatoriju i_na_njegovoj istoénoj obali i razli¢ito) dubini istotnog zaleda (juénoslovjensko-albanski Hinterland) jest_povijesno_nasto janje da jedna jaa sila — u-ovom.slutaju prije sveza romanskog ili kasnije talijanskog_podrijeila — zagospodari svim njegovim otocima i obalama (ukljugujuct i Jonske otoke) i osigura odgovarajusi dio zaleda pretwarajuci tako ovaj akvatoriy bilo izravnim osvajanjem ili Sirenjem interesnih sfera, 1 svoj iskljucivi rmare nosttos, Ali, bilo da je rije¢ primierice o Bizantu w IX stoljecu, koji je raspolagao svojim vrlo Sirokim mostobranom na Kalabriji i Siciliji, 0 Kraljevini Siciliji u XIII st. koja je opet imala vlastita uporiSia na nekim Jonskim otocima i albanskoj obali (Draé), zatim 0 Veneciji koja je takoder raspolagala uporistima na albanskoj obali, niti za jednu_politieku tvorevinu i centar moci na obalama Jadrana ovaj prosior nije nikada mogao postati i neprikosnovenim vlastitim i kontroliranim prostorom.' Uz etnicke 7 Dakako — stare radoble, ono a Kimskogimpeiia nie ueetow ob 126 razlike to je osnovna politicka i geopolititka osobina iz koje se mogu izvuei sve relevanine znaéajke t2v. jadranskog pitanja. Podijeljenost ovog akvato- rija_izmedu romanskog, juéroslovenskog i albanskog etnikuma ostaje nje- govom bitnom karakteristikom. Vazno je istaci da upravo ovakva podijeljenost Implieira"moguenost osporavanja, formiranja ili narusavanja ravnoteze sna 43, atime’ stalnih napetusti,presizanja i sukoba, II svjetskog rata tj. poslije 1954. godine valja smatrati da inje_definitivno rijeseno, povremene su napetosti moguce i dalje i to na onom njegovom sjevernom sektoru koji je dio jugoslavensko- talijanske granice i granigne zone, Pri tome, dosta je teSko odrediti da li uopce Tu kojoy mjeri, problemi izazvani od strane desnih snaga Malije wu ‘svojo} osnovi danas vevani uz stvame aspiracije 7a rektifikaeijom granice i uz Sire teritorijalne ambicije, a koliko su samo neizravni oblik preko kojega se vrSi pritisak na Jugoslaviju zbog njene politike nesvrstavanja, Jer, politika hesvrsiavanja, kojoj je Jugoslavija jedan od najvadnijih pokretata { koja se politika uvelike vodi pod jugoslavenskim auspicijama, danas je najsiri poli Liki pokret globalni razmjera koji bitno mijenja svjetske ekonomske odnose i naginom i intenzitetom koji dovode u pitanje funkcioniranje pustojeces sistema ekonomskih odnosa. Time politika nesvrstavanja postaje izuzetno ‘opasnom, a pritisci na nesvrstane zemlje, pogotovo na one vodeée, postaju vakoniti proces. Izazivanje granignih napetosti jedan je od pojaynih oblika tog zakonitog procesa. Za pojasnivanje jugoslavensko talijanskih odnosa u vezi s granignim i teritorijalnim pitanjima treba posebno voditi raéuna 0 nekoliko faktora: — prvo, taj problem treba dovesti u kontekst stalne historijske opterecenosti jugoistocne Evrope teritorijalno grani¢nim i etnickim pitanjima i to na tipiéno balkanski na¢i — drugo, vaino je istaci znagajke tzv. premoci iz zaleda (Hinter land); § — treée, poseban problem jest pitanje da li je u veri s danasnjom jugoslavenskotalijanskom granicom rijeé samo 0 rektifikaciji ili o zaista pravom teritorijalnom pitanju veéeg prostornog obuhvata 1) Iako ovaj prijeporni prostor u Julijskoj Krajini ne éini dio onog pravog juénog evropskog Balkana 's kako se on shvaca u njegovim klasicnim granicama, jedna od najvainijih_batkanskih_karakteristika jest ovdje toliko Geste bile znacajne teritorijalne kompenzacijé Kao najvadniji valog_Wpolititkim_odnosima_i_diptomatskof—rrgovini. Dovoljno je u tom smislu podsjetiti na mogucnost koju je 1914. godine imala Gréka da stekne Cipar ako bi stupila uw rat na strani Antante, zatiin na kupovanje Talije "a Granice Atusinog junog evropskog Balkans obiéno se_definiraj Valjom koja povesule ‘ah Rjatkog salva» aicem Kup, I satim se nvtavlja Kupom, Saxom j Dunavom do ino mor ‘Vinge intact da je histrijskpojam Baikana | Balhonstog polska odhatan w suvremeno) pole geopafstos "narntvno) Iteraart-Rored exon juinog Dalkana, sa Exropa Sipomelad tavod! | ponojane takoder hisonjahog. tre. sjeverog Balkans {to kontakngm Protora nekada‘nle Pllske,Isiogne Pruske, Lite | Ruse, karattrigranoy seam tetra Pgrantnimproblemima, 1 pitanja isk a more t velkom taiken farolivotGe 1 imi 127 Londonskim paktom 1915. godine ili na Hitlerov pristanak da se Solun prepusti Jugoslaviji (1940. godine itd). 2) Pojasnivanje ovog problema vaino je i isticanjem premoti ix zaleda. To pitanje je svakako temeljnog karaktera, kljuéno je za razumijevanje pro- biema i osnovica je svakog trajnog rjesenja. Jedna_od najvaznijih znatajki politickogeografskog i geostrateskog polotaja uopée jest lokacija_{ polititki ‘odiios prema centrima modi u zaledu, Kad se govori o- premoéi iz zaleda rije€ je o takvoj lokaciji i polltikom odnosu gdje se u zaledu nekog obalnoz prostora.nalaze stedista vece ekonomske, politike (dakako — i vojne!) moti, driave veceg teritorija i brojnijeg stanovnistva koje vrée pritisak na okolne susiedne primorske prostore. Naime. trajnai definitivna kontrola jadranskog obalnog profelja ovisi ne toliko snazi susjedne prekomorske Site (koja s nasim prostorom, istina, ostvaruje djelomiéni izravn; granieni kontakt), ne toliko 0 nasim centrima moéi na obali (primjer Dubrovatke republike w proslost), koliko u svom Konaénom vremenskom slijedu i povi jesnom rezultatu i zbiri — 6” premoci naSeg juinoslavenskog etnickog, poli togenetskog i dr2avotvornog zaleda Zoacenje ovakvog shvacanja moguce je ilustrirati nizom primjera. Vaino je pritom istaci da pojam »premos iz zaledae-ukljucuje komponentu interesa realje jezgre i ceffira moé_u unutrasnjosti-da_se Kompletira {_maritimnom fasadom, Prirodno je da prostor inicijalne dréavnosti tei za cjelovitom snormalnoms geopolitiékom bazom koja bi ukljuéivala i gospodarski vrijednu ‘unutrainjost i odgovarajuce obalno proveljc. Tek takva baza mote biti osno- vvica opstojanja i razvitka nekog etnikuma i driave. Medu primjerima bitnim za formiranje evropske prosiosti, valja svakako izdvojiti (neslavensku) make- ddonsku opasnost za gréku, poluotognu j otoénu zonu, ugarsku i austrougarsku teénju da se preko hrvatskog koridora i Slovenije probije do Jadrana, nastoja- nja Srbije da makar w uvjetima Cvijiceve santietnografske nuznostie izije na obalu sjeverne Albanije, na_juénoslovenski pritisak opeenito prema Solun- skom zaljevu ili Zapadnoj Trakiji, Kojima su u zaladu Srbija i Bugarska U sirim evropskim okvirima isto se moglo reci (u svekom slutaju postojala je bojazan) i za Rusiju kao glavnu situ Heartlanda koja bi mogla irvrsiti do- voljno snazan pritisak iz svog kontinentalnog Hinterlanda da ugrozi poluotot. xnu, manju i u usporedbi s Azijom »perifernus Evropu. U novijim prilikama po- slije T svjetskog rata, premog iz turskog, prostranijeg, teritorijalno Kontinu iranog i etnicki éistog zaleda onemogucila je opstojanje Gréke w exejskoj ‘obalnoj zoni Turske, cime se uvelike (iako ne i potpuno) potire definicija egciskog bazena kao grékog mare nostra, Lako je nekada raspolagala_upo- ristima na Jadrany, juinoj Haliji,Siciliji i Maloj Aziji, Greka nije mogla zadriati_previast jer ujedno nije Kontrolirala i dublje-zalede. T konaéno — Kao danainja_Greka_formirao se samo onaj_prostor Koji se ostanja na teritorijalno kompakiniji_ trupni dio grékog_poluotoka; a ono ostalo — u Trakiji Ta otoctmau Egeju samo je ostatak nekadasnjeg teritorijalnog obuhvata kojemu su izmakla kontinentalna upori8ta (u Turskoj). U suvreme nim prilikama izvan Evrope problem premo¢i iz zaleda postavlia se primje- rice u odnosima izmedu Etiopije i Eritreje ili izmedu arapskih dréava i Trraela. U ovom potonjem slutaju premoé iz Hinterlands valja ijednaciti s 18 (navodnim) problemom »bacanja u mores i to u narodito teskoj situaciji, kada se premo¢ iz zaleda kombinira sa stanjem totalnog okruzenja. Problem premoci odnosno nemoci zaleda, ujedno rjegava i pitanje definitivne pripadnosti naieg obalnog progelja -— naime, ekonomski snazno, emografski dovoljno brojno i ekspanzivno i poliidki dobro organizirano, m geostratedkih prednosti ovisnih o loka- Tizickogeografskim osobinama, | rasporedu stanovnistva koje je uz to Ftedinarodno-potGkr affrmiraat’ Winterland, glaval je T jedint relevantni imbenik kontrole obalske i otogne zone i Konaénog prevladavanja u tom pro- sioru; i obratno — politicko-teritorijaino-usitnjeno, ekonomski nerazvijeno, ‘balkanizirano, dakle + politigki nestabilno i antagonistiéko zalede, s nedovol)- nim demografskim impulsima nije w moguénosti da Kontrolira i previada na istoéno jadranskoj obalnoj fasac Mnogobrojni primjeri iz naSe proslosti to dovoljno potvrduju. lako je ranosrednjovjekovna hrvatska dréava imala svoju izvornu regiju jezgre w primorju, vaina se Zariéta 2ivota nalaze i u Pounju, Lici i Pokuplju, i sve se vise dislociraju u unutrasnjost. Hrvatsko-ugarska zajednica sjajan je pri- mjer kako prostrano i povezano zalede u ekonomski i politi¢ki povoljnijim prilikama isa vecom demografskom snagom mole Kontrolirati biti Kori Gorski prostor Hrvatske i znatan dio obalskog pregelja, Kada god seu zaledu razvije dovoljno snaéno poititko Zariste, kao primjerice ono bosansko ‘a Wralja Turika TTitono-srpsko uw doba despotovine (sve u X’ prije za Dusana (u XIV st), takve politi¢ke tvorevine uvijek kontroliraju i ‘matan_ dio obalske zone. Vlast ” “Mlsiga ogranitava”se~tada-na-uske TUBOVe iff olirana pomorska upo dio juznoslovenskog zaleda, istina, postaje dio prostrane i jake carevine, koja je po svojo) osnovno} ideji draavnosts i shazi bila zainteresirana samo za gusarenje, Ratnici iz sedia ri prije Malte i Lepanta, a pogotovu ne kasnije, nis gledali prema naSoj obali kao prema prostoru svog osnovnog interesa. Za njih je zapravo, bila daleko u granignom kraju, Odredene pomorsko-irgo- vacke funkeije za njih su uspjeSno vrsili drugi — navlastito Dubrovnik — 1 taj je interes Turske omogucavao njegov opstanak i prosperitet* a potpuno Slabljenje Turske omogueavali su veneeijansko Sirenje frontierskog. (krajis og) karaktera u surovo morlacko zalede (Acquisto vecchio — god. 1669, A. nuovo, god. 1669, 1 A. novissimo 1718 godine). Dakle — slabost u zaledy i jimanentna nezainteresiranost Turske prema Jadranskom moru (osim gus Yenja) omogucili_su jaéanje-drugih-w-obalsko} zoni, Ali — onda, kada zaledu Ja€aju, situacija se, razumljivo mijenja. Upravo ée_jatanje Austrije woguclti mletackoaustrijsku smjenu dud nase obale; a okupactjon Bostic i Hercegovine T87S. godine, shaga austrijskog zaleda jo8 jaéa, pa se ambicije s nadeg primorja sve Vie protetu dalje prema jugoistok, prema Albani EE RES tee ee ee 9 Potties micso 19 tao etapno] zoni na solunskom interesnom praveu. U viljeme 1 svjetskog tae | Lasile mateo Sakon © onaeed mats | pours Mag {no lado dobro lusrral u obliku uvjel pooaljane sheme — jako ralede Mindn 1 pemorjoar | obretnMjokom Lvjtslog rain Eada Jo ber-otara tek porate so roa Ratan je zaleda ponovno bila faktorom koji je u obliku Londonskog pakta 1915. foe canes atleast Mert een eiciin mos Af; excrans Se a ee Sbiijena neto| ball int mage bid u potpinest!lopunjens U TL evict Shag porarenie fe penne femrartem tio, Un ontamacara dase pros svoj iataunlstotnojadranski-posjed 1 narotita. svoju prosirens balkansku interesnu sferu. Medutim, jedan je drugi Cinilac od izuzetnog fee cele Ceeeicnpe re MEM erties Gee ee ae Abanie, prosiora'Koj'su tcbell ud u personainu unju's Lalljom 1 Bill Pourutle njccinog apeokatnog uijecala, Teal fe tgledlo da su se ostvarle TMogucnost va njecino defietivne Helenje jadrardkog “pitanja, Jee se tada otvarala moguénost da se zavlada ne samo otocima, obalom i uskim pojasom Zagore, nego | prostranin tlcdggy Ito ne natin Iu opvegu holt do tada fis nikads mogl iti ostvarent Gino se tada kao da ce salefe bi dein sevtadata Wego tapes iso 1 Wamsta | thu donald obalskom zonom. Medutim, drugacijim razvitkom IT svjetskog rata, tj, u ‘arodooudbodiadkom rat | Eatlj, potpuno fe potvrdena I peroata Dral sorte Steams pesmorhe tiem cic Nigelete has tore enfs T mah cies Srponmeenie RaecnoraaLEOMOC toca antdaoee boli vo. lititkim znaéenjem i stabilnoScu, ckonomskim razvitkom i medunarodnom Airmaciiom, postla Je dovljno jakim faktorom trajnog barekters-Oua ss scotia ‘ns occbodietey Gas toasitan peeteis { hobie oe ‘radii maGel semi 1 marilmoo proclle u njegorom najvecem ope T paditoenti. toes cep Folupae, Lake as poane pasin'de boumsts bockonjedninctey chung, poet obzirom na karakter danainje Jugoslavije kao trajne i stabilne zajednice posvema jasno da je — na povijesno} razini'— plianje pripadnosti nase bale u cjelini ii pojedinih njerinih (graniénih i drugih) sektora vee rijeseno, Sto mati da otivijavanje aspiracija talijanske desnice bilo u smishi rektifi kacije granice ili pravog teritorijalnog pitanja mote biti samo historijska recidiva u formé ekscesa, Koji je, ma koliko se jos puta javio i bez obzira 1u kojem intenzitetu, povijesno vee previadan i stoga definitivno osuden na neuspjeh ber obaira na tedinu i spektakulamost problema koji se i dalje mogu izazivati, i koji, dakako, mogu biti znacajni, iako, razumijivo, samo nna razini pojavnog. Snagom zaleda i sve boljom_povezanoséu. i integriranosu_primorja u ivot naSeg dréavnog prostora konaéno se takoder rjeSava 1 jedan od najvad nijih naslijedenih problema u odnosu zaleda i obalske zone, 1j, njihova nedo- ‘yoljna medusobna funkcionalna i prometna povezanost 3) Slijedeéi problem u vezi sa suvremenom jugoslavenskotalijanskom sranicom jest ocjena, da li Italija (t. talijanska desnica), samo Zeli rektifika- iju_granice ili je to pak pilanje-Sireg teritorijalnogKaraktera, To je pitanje —F5aEG ne ber aslo. | opravdan, Pelortvnl nase aK. und K. monarhi 130 narotito znatajno rato sto je pogodno za politicku manipulaciiu. Naime, ako ie posrijedi jedino rektfikacija, dakle samo manja ispravka graniéne linije ‘nda to »ne bi bilo nj tako straéno!s. Naprotiy, u slutaju_pravog teritorijalnog spora u pitanju bi morao biti zatno veci teritorij. Ali, pri tom je posve nejasno Koja je 10 velleina’teritorija zaista relevantna, tj. da li tav. Zonu »B. treba promatrati samo u okviru rektifikacije, ili je to veé prijepor teritort jalnog karaktera. Medutim, najzna¢ajnija je edna druga_ karakteristika, 5. svijest o tome da je rektifikacija obiéno samo uvod u_teritorijalna pitani sSireg magenja, koja se u aspekiu one desni¢arske i revansisti¢ke Italije o¢ito odnose i na nasa znatno Sira podruéia,— u Znavenje prirodno-geografskih faktora i jadransko pitanje Neke lizidkogeografske karakteristike naieg primorja tj. otoka, obale i Zagore imaju_neprijeporno znagenje u promatranju pitanja dominacije nad istocnom obalom Jadrana, Zato valia ocijeniti kakve prednosti ili nedostatke imaju te prirodno-geografske matajke s obzirom na Zarista moéi na roman: kom, nagem ili albanskom prostoru. Prije svega, razumljivo, treba naglasiti nedostatke koji su nas pogadali i to u uvjetima dok je saga prekomorskih farista modi bila jaca od nasega zaleda. U takvim prilikama nekoliko otoka isturenih daleko ispredKopna moge imati razlidite funkeije — dakako na nasu Stetu. — Tako isturenost otoka dosta_udaljenih od naseg kopna_(Cre: Losinj, Vis, Lastovo, Palagruza) ili jedinih otoka ispred obaine zone (albanski Sazan), pogoduje njihovom preivaranju u ofenzivna uporista jage prekomor. ske sile, Osim Sto postaju baze za prodor rome natem hop ake oii i Zalleve | lake’ Kan digi nedostaiak treba Isad!Cinjenle fa se Obata 2on ponegdje u obliku niskog i otvorenog reljefa, svojom znatnom Sirinom protez¢ @ unutragnjost kopna. Ovakve niske zone (ponajprije se to odnosi na Crvenu. TinT-Ravne Kotare, zatim na submediteransku Hercegovinu ili dratko 23- Jede*) atraktivne su kad prostori stranog interesa, buduci da prudaju nesto vece ckonomske mogucnosti, ime obalski gradovi osiguravaju.potrebnu poveza- ost i oslonae-na-nepostedno prirodno i gospodarski vrednije zalede, Isto tako takvi Siri prostori ujedno mogu-vrsit | funkeljuy obrambenog tampona i slacisa i proSirenog mostobrana. Podsjelimo se da je u srednjovjekovnim tuvjetisa neposredno obalsko zalede imalo i s mletacke i s turske strane — zapravo divlfi granigarski 1 kraji8ki karakter: zapisi Fortisa i Lovriéa 0 tome pruzaju dovoljno dokaza” Konatno, medu prirodnogeografskim karakteristikama treba _posebno naglasiti i one koje su u politickom, geostrateskom i nacionalnom smislu pogodovale nasem odréanju i konagnom vraéanju u na¥ posjed obale, bas Sling Fs ganatgim srekim otocina pred obala Tursks w Egsshom tazenu, za koje Tara ate da Fle togh ptetteag oktubta i de tv opatsort sf hjeine egurboat. eats chops (grea) wrednont og poton}es mote doc do raat inten Forte Put po Dalmacie (7. god) 11 Lovie Bijeste 0 Putu po Dalai opata A Fort GR wot) iat ae 11 kao Sto i danas éine jednu od temeljnih pretpostavki i prednosti u nasoj obrambenoj koncepcii. Cinjenica je da se nasa dinarska gorska jezgra sa sva kako najmarkantnije izrazenim obrambenim prednostima, kao nase geostrs teiko uporiste prvog reda strmo (i prijeteti!) izdide bile neposredno iznad obalske zone, bilo u njezinoj neposredno blizint. Nekada, to je gorsko zalede svojim demografskim impulsima stalno ugrotavalo i konaéno likvidiralo romanske ostatke (osim djelomiéno u Istri) dok uw suvremenim_prilikama ovo gorsko skloniste moze biti bazom otpora u okviru jednog opéenarodno rata, iz koje se relativno lako moze pokidati nit osvajaékih uporista u nepo- stednoj obalno} i ototnoj zon. mm Romanska geopolitiéka klijesta i pokuSaj njihova zatvaranja Urimaluc u obs poijesni razvitak, geopolicke | gosrateske tne nnateg nekada ekspanzivnog jadransko, e sadeti u dva osnovna Sane Steam Pe ormiranjess-teriigrjalnih-geosiratekih Kt jest ‘ajihovog zatvaranja, to jest tertorijalnog spajania prosirenih ekspanzionistickih krakova na sjevernom j jugnom dijelu Jadrana; i drago = nastojanjem Sio Gubljex prodora u zalede = U prvom slugaju rijeé je o ckspanviji jednog kraka presizanja koji ide bicko Jlske Krajine prema Jgoinak, zai draog raha hole poke Albanskog mostobrana prema sjeveru,istoku i sjeverorapadu, dok se w med Prostoru nalasi-zadarska “ckaKlava “na Upiénom sredisnjem polodajy 1s ekonomski neSto~Vrednijim i reljefno hiskimy i prosirenim zaledem. Ovu Shemu geopolitickih kiijesta treba dopus -ajom preko opet centfaino potodenih otoka (Palagriza,Lastovor Sa Londonski paki 1915. godine. Takav povijesni potii¢koteritoriaint ra: vital stone obale Jodrana moguée je jasno ilusrirati s nekoliko naj nijih primjera iz XIX i XX st. koji dobro pol iT kih klijesta, Nejenaéainijiprimjer, wvelike aja svakako teritoriane klauzule Londonskor pakta od 25. travnja 1915. godine, koji je idealni primjer politicko-diplomatske {rgovine na osnovie teritorialnih ustupaka. Taj ugovor sjajan je reprezentant teritorijalizacije politi¢kog: sam njegov usnovni sadréaj, negovu bit i ono po demu on jest i postoji kao ugovor Cine — teitorijana pitanja. Tertorijalni ‘istupci Londonskog pakta koncentrirani su oko triju uporista zmatne a) Julijske Kajine, b) Ravnih Kotara ic) zaleda Valone i Draca Tako je krajem XVIII st. propaicu Venecije neito oslabio romanski pride na_sjevernom dijeln istotnojadranske obale, novi ée imgulsi i haga bits vezani ur austrijskr gubitak pokrajine Venecje 1866. yodine | Uledinjenge Tale nf nastavak je tradicionalath rSmanak SJevernim: krakom geopoli tiekih Kifesea 132 Juéni_krak ima svoja uporista u nekadasnjim mleta¢kim_mostobranima na albansko} i crnopOrsko}-oball. Za Sirenje Venecije u tom prostoru veliko “ial osmanlijska najezda k nog mleiaéku zastitu (primjerice Drag 1392. godine), U XVITT stoljecu Venecija je prikljucila i Gitayu Boku Kotorsku. Sve to bilo je dobrom osnoyom za. kasniji {alijanski utjecaj narogito u prostoru Albanije. Pri tome, podruéje Albanije ‘od posebnog je zmacenja, buduci da su se na tom tlu sukobljavali i germanski Drang nach Osten i romanska Spinta verso Toriente. Povezanost juzne Htalije s Albanijom tradicionalnog jz Karaktera — odraieno je to antickim pomor- skim vezama { narogito funkcioniranjem Via Egnatine, srednjovjekovnim #2- ristima modi iz XIII i XIV stoljeéa u juzno} Mali, koja imaju svoje mosto- brane w Albaniji, bijesom dijcla albanskog stanovnistva w ju2nu Haliju i ide- jom ponovnog osvajanja itd, Ali — isto tako kao Sto je to bio prostor roma ‘kih (taijanskih) interesa, bio je i podruéje germanskih (austrijskih). Medutim jen od glavmb-#a {nije se_nalazio-na 1 putovima, dok je slabo pristupaénu obalu 1 gorsko alede dobro branilo svakake izuretno otporns stanovnisivo Koje se uspjesno ‘oduprio i romanizacijis slavenizaciti: Sve Je (0 uvjetovalo da niti jedan interes reviada — ni aussi, oi aliens ik svojim posljed- rim nala Careva Kraljevina — Albanija je ‘rebala-postati barem »nezavisnae, ali, dakako, pod austrijskim utjecajem, Nias scold | gonmlitepreod sa prema Solunu; — vaina je njezina uloga kontrole Otranskih vrata 1 brane pristupa Stbije na tore. Dakako, ova opereina mbretova pustofov P i jedne Kakanije na umoru j ova historijska blamada velikog stila. zavrsili su, jasno, onako kako su vee zavrsili.A kao nadomjestak — solidno Antantino zalede i moraino opravdanje u okviru ideje sacro egoismo, trebali su ovdje utem Londonskog pakta osigurati utjecaj lalije lumedu ovih. dvaju_krakova talijanski je neposrednim zaledem j nizom vanjskih ofoka. Poraz u XIV stoljeéu (Zadar- Ski mir) obilno je madoknaden od potetka XV st. kada Dalmacija i Zadar dolaze w posjed Mleéana, Zadar postaje jedno od ‘najvainifih venecijanskih uuporista na Jadranu, Slijedi to iz njegouh opskrbnih mogucnosti(voda, siroko agramo zalede1 i stedisnjes polofaja na unutratnjo} zastiéeno} iedrenjecko} rai, Slizno opsirino zatenje pored Zadra ima (a XVI 1 XVIT sioljecu) i Hvar. To'suvatne tovke trgovaékog prosperiteta iz cega logitno slijedi da ée i putani nastojati da se Sto vide ukljuce w trgovacku Konjukturu toga vremena (Qwvarski ustanak Matije Ivaniéa, 1510—1514. godine), a utjecat é to { na kulturni razvitak (osnutak harskog kazalista 1612. godine’) Gcopoliticko, geostratesko i ekonomsko znaéenje ti teritorijalnih akvizi- cija_svakako je bilo veliko buduse da su formirani i rubni krakovi odakle balo da napreduje i daljnje Sienje, Ostwareno-je-F uporiste u sredistu, sega nnn crienih je ule mont te Ie pale SVT Sioa eatin bona Mae Gap). NRE! tine Slovenia's 133 ime su ostvarene i pretpostavke za zatvaranje okruéenja na istotnoj obali Jadrana 1 konatno pretvaranje tog »Venecijanskog zaljevae u talijanski mare nostro. Sijecanjem Julijske Krajine zauzeta su sva obalna naselja od” Soce do Rijeke, vaina voinopomorska uporiéta (Pula), a osigurana su i odgovara jucom dubinom gospodarski vrednijeg i u gcostrateSkom smista obrambenog zaleda. Pojedine gradske cksklave romanskog stanovnistva bile su vaéan faktor 2a ueviséivanje vlasti, pokusa) Sirenja romanizacije i etnicku oprav danost teritorijalnih promjena. Izlaz iz centralne Evrope preko Slovenije 2a Trst i Rijeku dosao je posvema pod kontrolu Italie. Vanjski otoci (Cres, Losinj i drugi) prakticki su okruzili | blokirali ilazak i Rijeckog zaljeva i velebitskog podgorja smanjivsi time geostrateskogeografsko znaéenje pre ‘stale obalske fasade, U stedistu osvojen je Siroki zadarski mostobran, takoder s vanjskim ‘otocima. Geostrateske i gospodarske prednosti istovjetne sti s onima Jul. skoj krajini. Etnicki razlori nisu ovdje mogl imati takvo zaéenje kao 1 Julijskoj krajini, sto uostalom nije niti bilo odlucujuce, jer je Halija svojatata Dalmaciju ne na osnovi einickih, nego geopolitickih razloga (ivotni prostor okrukenje mare nostra). ‘Tree prostor Koji je trebalo da osigura talljanski utjeca) na istoéno) bali Jadrana eine albanski otogié Sazan, luka Valona i dio njesinog zaleda, Sve to su vrlo matajne-prednosti gcostratcSkog i ckonomskog karakiera — ‘ototié Sazan’ pogodan-je za utvrdivanje, Iuka Valona osigurana je odgovara jucim zaledem { pogodna kao baza daljnjeg Sirenja, a éitav ta) prostor Cink vrlo povoljno uporiste 2a kontrol Otrantskih vrata Ostali interesi na istotnoj obali Jadrana (Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Albanija) Londonskim paktom istofna obala Jadrana nije u cijelosti_prepustena Duduei da bi preostale sektore dobile Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Sektor dodijeljen Hrvatskoj imao bi osim Rijeke i Bakarskog zaljeva ajmanju_vrijednost, buduéi da bi-svojim najvecim dijelom t0-bilo slabo produktivno Velebitsko podgorje na kojem nema odgovarajucih Iuka, a sve wuvjetima vrlo slabe uzduzne i narotito transverzalne povezanosti sa zaledem. Pored toga s pomorske strane taj_se_prostor nalazi u totalnom okruzenju stalijanskihe otoka, Isto vrijedi u velikoj mjeri i za splitsku lukuy-tako da je slobodnim ostao jedino sektor obale jugoistotno od otoka Koréule. U povoli- njo} situa nasle bi se Srblia | Crna Gora” raspolaluéi obalom od. ta jevernoj Albaniji. Ovim potonjim sektorom obale bili bi i prometni pravci, luke i gradski oslonci — Split, wie Neretve, Dubrovnik, Bokokotorski zaljev i Skadar. Navedene teritorijaine promjene svoje najvece znagenje imale bi nepri problema njezinog samostalnog i ubrzanog ekonomskog 4 politi¢koz ee iit iS, godine bean Soil Ceo! ort GS ai, dio Albanije teebalo je da bude “podijeljen izmedu Srbije | Crme Gore, a u podje julio djela (Up) sebalo be ak sede | Orth 134 razvitka, tj. — izlazak na more. Ali, moguenosuma tako bitnog jaganja Srbije ruino je bilo nametnuti i odredene ograde — zbog toga se u Londonskom paktu predvida ncutratizacija onog dijela obale koji ne¢e pripasti Taiji i to od ria Plota do Peljesca, a zatim i dio primorja poéevsi desetak km jugo- istogno od Cavtata pa sve do rijeke Vojuse u Albaniji, sjeverno od talijanskog valonskog mostobrana (dakle ukljuéno s Kotorom, Barom, Uleinjem, Svetim Tvanom Medovanskim j Dratem), Pri takvim podjelama albanske je interese moguée prakti¢ki zanemariti, s obzirom da u teritorijalnoj podjeli imaju udjela Srbija, Crna Gora, Ttalija i Gréka. Ipak, oko Draéa predvideno je postojanje jedne mustimanske albar ske drzave koju bi Italija predstavijala u njezinim odnosima s inozemstvom. ta sdréava« bila bi neutralizirana, Sto znaéi da bi se na tom mjestu neutra. lizirana zona obale prosirila i u unutrasnjost kopna. Tako rasparéani i neu- tralizirani albanski prostor jest idealna osnovica za daljnje Sirenje talijanske dominacije na istoénoj obali Jadrana. Londonskim paktom stvorena su, dakle, tri znaéajna talijanska uporista na istoénoj obali Jadrana: Julijska krajina, teritorijalno kontinuirana s ost lim podruejem Italije moze kontrolirati sjeverni Jadran; sjevernodalmatinsko (adarsko) uporiste kontrolira srednji Jadran, a sazansko-valonskodracko uuporiste kontrolira juéni dio jadranskog akvatorija i Otrantska vrata. Sva uuporista imaju i znatan dio zaleda, otoci ispred obale kontroliraju glavne prolaze i luke, a najveti { najyazniji dijelovi obale su neutralizirani. Austrija je bila na svom zalazu, a Srbija i Crna Gora nisu mogle biti opasni konku- ‘enti, bududi da je najveci dio njihova primorja trebalo da bude neutraliziran; dratka albanska muslimanska dréava trebala je biti posve pod talijanskim lutjecajem, ono Sto je ostalo Hrvatskoj bilo je (osim Rijcke i Bakarskog za leva) geostrateski i gospodarski beznaéajno — mare nostro bio je, cakle, nna pomolu, Konaéno! Trebalo je jo8 jedino zauzeti — Rijeku. Rapallski 1 Rimski ugovor. Rapallski i Rimski ugovor iz 1929. odnosno 1928, godine jesu u_geopolitickom, dakle te om smislu, neuspjeh Tta- jelomiéni_poraz njezinih teritorijalnih ambieija. Ona tada ne stfece SVE one teritorije koji su joj obetani Londonskim paktom, ati neki zadrzani i pridodani) teritoriji imaju maéaj geopoliti¢ke Konstante; naime, zadréano je prostorno podruéje na sjeverozapadu, zauzcta je i kar i malo) uporiste u sredistu (Zadar) a takoder i ofotie Sazan (ispred Valo- ne), pored toga polititki i ekonomski-utjecaj proSiren je u titavo} polukolont Jalnoj Albaniji, dakle na teritoriju znatno vecem od onoga Koji je bio predvi- den Londonskim paktom, zadréano i nekoliko vanjskih otoka. Poscbno je zna- éajno zauzimanje-Rijeke (uz kontrola svih zmaéajnijih prometnica prema toj uci) 1924, godine éime Ialija prakticki ostvaruje posvemaSnju_ekonomsku, politicktT geostratesku kontrolu.sjevernog Jadrana j njegawihnajvadnijih sektora, to jest Tr8éanskog | Rijetkog zaljeva.” ‘imi Ravin ov Lomb Se ug Rompenaa, Sacto, Vv Jadransko pitanje u II svjetskom ratu Buduci da je II svjetski rat bio pokusaj zaista bitnog prestruktuiranja po- litcke karte svijeta—dakle teritorijalnih odnosa— taj rat nosi najizrazitije pe- i8kog karaktera — posrijedi je naime, povecavanje tivotnos pros- tora i zauzimanje geostrateSki i ckonomski kljuénih podruéja, Sto, dakako, ukljuguje 1 maritimna proéelja. U pripremama za rat tijekom IT syjetskog rata Italiji se utinilo da joj se prufa prilika za definitivno rjesenje jadranskog Ditanja i to na nagin Koji bi ukljuéivao ne samo teénju okrufenja jadranskog akvatorija, neyo T mogucnost da se Konaéno likvidira historijska tradicional- ax vost zaleda. Jer — formiranjem Gv. NDH, velike Albanije | »ne- zavisnes Crne Gore — moglo se-tim satelitskim vorevinama Konacno rijeSiti {pitanje zaleda, Savernisivo s Njematkom-alii jezina teritorijalna nezainte- resiranost jadranskom akvatorijuimali-su-u tome veliko znavenje. Za rjeSenje pitanja zaleda najvazniji su problem bili odnosi s tzv. NDH, Sobsirom_na dudinu maritimne fasade i njevino geostratetki i ekonomski Kjjuénoznacenje i centralnu geografsku Tokaciju-Geopoliticke 1 geostrateske macajke u prostoru jugoistotne Evrope u II svjetskom ratu, najbitnije pove zane s interesima Italije, mogu se uglavnom obuhvatiti slijedecim osobinama —'prvo, vatno je naglasti da se teritorijaina pitanja namecu odmah po priznanju tzv. NDH, pri gemu su razumljivo, najve¢i problem odnosi na obali" rugo, neki od starijih vainih sudionika jadranskog pitanja — Srbija — iskliw- Euju se kao faktor politickih odnosa, 8to je rezultat vojnog poraza i komadanja stare Jugoslavije. Ali, u sferu jadranskih odnosa uvode se novi sudionici — Bugarska, Albanija i Madarska; pri tom Velika Bugarska, Velika Albanija Velika Hrvatska (tev. NDH) moraju odigrati ulogu protuteie prema Stbiii \ koja se teritorijalno bitno smanjuje, i relativno velo sirokim tamponima NDH, Crne Gore, Albanije i Bugarske odjeljuje od Jadranskox mora, a sma juju se i njezine moguénosti pristupa egejskom bazenu. Sandzacki Koridor i dalje vrsi vagnu funkeiju veza prema jugoistoku: trece, temetjnom_podjelom interesnih’ sfera izmedu-Njematke i Italije, okupacijom dijela Siovenije i jadranske obale, polititkim povezivanjem s NDH, Crnom Gorom i Velikom Albanijom (jos 1939. godine Albanija je uSla u personalnu uniju s Italijom, a isto je bilo predvideno i za NDH i za snezavisnue Crnu Goru) Halija je formirala prsten saverni¢kih dréava { izdvojila se kao najjaga balkanska sila koja je ostvarila dominacijici na obali i u Hinteriandu’. Kao najjaéa balk ska sila, Italija je u ovom prostoru zamijenila Austriju i naslijedila njezinu ulogu i aspiracije. Temeljna podjela interesnih sfera i to ne na etnickom TERE pen 4 oe ma wy cmt prt Gr, na ee tots Se barb erm ears Oooh te Mier «Yet tyke ‘eps oral ve Peortens Sota a = eo vi se tet Riehl ea aah obese aka ere eee ns px Sees ener Fehr TF os pil nd J ev at een elon sos Ae Raa i he Pa a a Se ek a ee SASRRO nC, RL ma Sept at Uae Bosse 136 nagelu nego naéelu zivotnog prostora time je okonéanaZ, a jadranska fasada s izxazitim { tipiénim »mletackime karakterom konaéno je »vraéenae Italij. Formiran je mare nostro, satelitske-su-tvorevine teritorijalno prosirene, a Gstvarene su {-maksimalne strateske granice". Italija prikljuguje i Jonske otoke i tako_preko Velike Albanije (prosirene i na ratun grékog Epira) i “Spomenutih Jonskh.otoka posve okruAije Jonsko more | ostvaruje apsolutnn kontrola Otrantskih vrata; cetvrto, tv, NDH_u biti prestaje egvistirati kao pomorska drZava, pri gemu nestaje i bilo kakve perspektivne njerine moguce pomorske konkurencije — u_sjevernom Hevatskom primorju Italije_stive Aapsolutna ekonomsku i geosiratesku dominacijur — pripale_si_jo}_slavne luke, dvije eljeanitke pruge 7a Rijeku, oduzet je i dio goranskog zaleda, a yelebitsko je podgorje s hrvatskim Pagom doslo u poloéaj potpunog oktuZenja {ber i jedne zatnije luke | modernije veze sa zaledem. U juznom Hrvatskom primorju oduzeto je zadarsko zalede, dakle upravo historijska hrvaiska jezzra regije, zatim Split kao izlazna luka, dok je éitav prostor sasvim okrufen +ta- Ijanskims otocima. NDH je tako u biti ostala i bez svoje otogne fasade, Luka iradekvatnth vera prema zaledu. Uévrstivsi se na sjevernom Jadranu Italija eliko aatenje u skladu s kasnijim procesima litora lizacije, koji 6e prirodnim gospodarskim razvitkom najyise valorizirati sjever ni dio Jadrana, Italija je time stekla goleme prednosti; u sredistu obale 2au- ela Je Siroko zadarsko zalede, a na jugoistoku s Bokom Kotorskom, Crnom Gorom i Jonskim otocima posvema odijelila Srbiju od mora i zagospodarila Otrantskim vratima. SUVREMENI ASPEKTI 1 Jadransko pitanje poslije II svjetskog rata U razdoblju poslije I svjetskoz rata Trst s dijelom.obale Tritanskog 22- ljeva, ‘Slovenskog_primorja i hrvaiske Istre imao_je_od 147. godine status -Stotodnog teri Tata do WS sidne ada je mmeaien rearenkonie izmedu Jugoslavije i Ttatije koje valia smatrati-definitivnim. Poslije 11 svjet skog rata Z lio da_se Trst_prikljuci Jugoslaviji, iz razloga Koji su vee tada imali Blokovski karakter. Geostrateske mnagenje Trsta na sje- vernom Jadranu vrlo je veliko i Zapad nije mogso dopustiti da ova luka ude tu interesnu sferu Istoka. STT nije se mogao odréati ni kao svojevrsna tamponska zona i to, izmedu Ostalog, i zbog jednog posebnog razioga politigko-geografskog i gospodarskog Karaktera, Naime, tamponske dréave — gradovi, teSko se mogu odréati w uvjetima kada su vazna ekonomska i geostrateska uporiSta, iu uvietima u ko- jima se ne karakteriziraju etnikom posebnoscu, nego st’ sastavljeni od ba- spad_nije_dozvol Ai gon ee aie s+ pe Mri, a spe irmag tay fits eins moe a, le i BE EEE ie ce geet a nee alt etree wee eerie cere Pore Oh ci predrestima narosko vabehan ste obainealbanske nisine. odritia Pred igenog 2 tl SERPiaaini inp cat weave aca en aaa rem dviju razliitih efnickih Komponenti (ili su razligite etnizke komponente izvan tog podruéja imale i posebnih interesa i pretenzija w takvoj tampon- ‘koj tvorevini). Sligno kao s Trstom poslije II sejetskog rata bilo je i sa »Slo- bbodnim gradom Danzingom= u meduratnom razdoblju, Ali razligitost etnickih Komponenti Trsta morala je Konaéno doprinijeti da se éitay teritorij priklju Gi onoj politi¢koj tvorevini kojoj pripada i vetina stanovnistva, a to je bila Italija. Porazom talijanskog fasizma uw II svjetskom-ratu j ostobodilackom bor bom nagih nafoda i narodnosti definitivno je — snagom zaleda i obale ri jeSeno jadransko pitanje, Stabilno i u svakom smisiu afirmirano zalede po- hnovno stekavéi najveci dio svojih nekada prijepornih teritorija, maksimalno je protirilo svoje obalno progelje i ostvarilo, ali sada u naéu korist, sve eko- smske i geostrateske prednosti koje karakteriziraju najveci dio istocne oba- Je Jadrana évrsto povezane sa svojim dravnim, nacionalnim i ekonomskim zvaledem, Prekidajuei okruzenje NATOa u jadranskom akvatoriju i onemozu:

    You might also like