You are on page 1of 6

APL POU NOU TRASE YON NOUVO CHIMEN POU AYITI

Ayiti cheri nou an gen lontan l ap trennen pye l nan chimen pou
pwodyi yon lavi miy pou pi f moun nan popilasyon an. Sekt
popil a ak sekt nan kouch mwayn yo te rive mete yon
kokennchenn mobilizasyon kanpe kont diktati Divalye yo, papa
ak pitit, e sa te pmt nou sti anba grif 30 lane vyolasyon
sanpary dwa moun nan peyi a. Epi leve kanpe sa a te pote yon
gwo chanjman av l tou : resp, depi lane 1986, dwa ki pemt
tout sosyete a jwi 4 libte fondamantal yo : libte pale ak ekri,
libte asosyasyon, libte ganizasyon, libte manifestasyon.
Tout goumen sa yo te vin kontinye batay ki tap ft depi 1946
pou libte demokratik blayi nan nasyon an. Men jouk koulye a,
lit sa yo poko rive mennen nou tout bon nan devlopman
ekonomik, nan jistis sosyal ak nan tt ansanm pou rasanble tout
ayisyen. Okontr divs gwoup enter kap dominen nan peyi a
pa janm rive mete nan tt yo fk yo solid tou ak lt gwoup
enter pou nou tabli, nou tout ansanm, yon men nan men ki
va pmt nou tout vanse, pou avantaj nou tout. Nou poko rive
maknen libte demokratik yo ansanm ak yon devlopman
ekonomik, politik sosyal solid e kap dire vre.

Se sa ki f nan 30 lane ki sot pase yo peyi a pa avanse tout bon,


sitou apre yon seri mal pandye ki tonbe sou nou tanzantan,
san nou pa janm gen yon bon jan politik pou nou bay sitiyasyon
sa yo yon repons km sa dwa. Ositou, kondisyon lavi pp
ayisyen an ap vin pi mal chak jou : mwatye popilasyon an ap
penpennen osnon koupi nan gwo miz, epi nou se peyi nan
Amerik la kote kat la bat pi mal : twp inegalite ! Gen toujou :
plis pase mwatye fanm, gason ak timoun Ayiti, sitou peyizan yo,
pa resevwa okenn svis, menm sa ki pi neses pou kretyen
vivan jwenn. Anviwonnman k ap depafini vin f kominote nou
an pi frajil. Epi tou, jan nou gouvnen peyi a, jan enstitisyon nou
yo fonksyonnen, jan lajistis andegraba lakz nap viv tout tan
nan yon gwo ensekirite ki pa pmt nou reyalize okenn pwogr
ekonomik serye. Zanst nou yo te goumen pou Libte, Egalite,
Fratnite et pawl sa yo ekri sou paye ofisyl leta. Men tout sa
se bbl, se bobin : reyalite nou w devan je nou chak jou
depaman nt avk yo.

Konsa, nou deklare : se twp at, Abraram di stase ! Ann


maknen fs nou pou nou kase tout chenn ki kontinye mare n,
ann vire do nt ale bay vye sitiyasyon sa yo.

Annou trase yon lt chimen pou nou jwenn libte, resp dwa
nou yo ; annou tabli demokrasi ak pwogr ekonomik nap
chche depi lontan.

An nou travay san pran souf chak jou pou nou f pi f sitwayen
ayisyen patisipe tout bon nan aktivite ekonomik, politik ak
sosyal peyi a.

Gade. Se nan lespri sa a depi yon lane yon gwoup Ayisyen,


fanm ak gason, ki poutan pa gen menm vizyon politik, kmanse
rankontre tanzantan, pa pou f yon lt pati politik, men pou
reflechi sou rezon ki f pp Ayisyen an echwe konsa, epi sou
mwayen ki pi bon pou nou drese tout chimen kwochi sa yo.

Gwoup sa a rive konprann Ii neses jodi a pou rasanble Ayisyen divs


kategori sosyal pou nou chita diskite sou kz echk 1986 la, epi brase
lide pou monte yon pwoj nasyonal pou devlopman peyi a. Se nan sans
sa a gwoup sa a ankouraje nou travay ansanm pou nou trase yon lt
chimen pou Ayiti. Se yon envitasyon nou voye bay tout sekt lavi
nasyonal la, pou vin patisipe ak gwoup la, pou kreye yon lt vizyon ka
voye ekonomi peyi a monte. Konsa Ayiti va tounen yon kote tout pitit li
yo va anvi viv. Vizyon sa a se ansanm nou pral ba l fm dapr egzijans
istwa peyi nou an, e se ansanm tou nou pral defann li ak tout kouraj nou
nan klkeswa sikonstans nou va rankontre.

Sa n ap chche ansanm se yon antant kl sou pi bon wout ak pi bon


devire, pi bon antre sti pou devlopman Ayiti. Sa n ap chche se kouman
pou Ayisyen dirije peyi a nan enter tout moun nt, kite dy tout pale
anpil, tout pale mete la, ki konn ft sou pwodiksyon agrikl, sou
konstriksyon wout ak divs lt koze ank ki soti nan yon sl grenn sekt.

Pou nou trase lt chimen an, fk nou kreye yon mouvman nasyonal ki
kapab rasanble ganizasyon sosyete sivil yo, mete yo nan yon rezo,
reyini psonalite ak mouvman solidarite ki kapab soti nan peyi etranje
tou. Nou bezwen mouvman nasyonal sa a pote kk val fondamantal,
avk bon jan estrateji ki pa depaman ak reyalite peyi nou, ak istwa pp
nou an, ak tout fs kache li genyen nan lespri li, nan k l ak nan k li.
Fk nou chche abde plis moun nou kapab nan tout kouch sosyete a,
epi f yo aksepte angaje yo pou vin bay mouvman an jart, vin f li
kanpe dyanm.

Enben, potomitan pwoj sa a chita sou 3 poto : poto


patisipasyon pou nou kapab rankontre moun nan tout sekt,
ranmase enfmasyon, brase lide ak moun ka p patisipe yo, kit
se nan kontak dirk, kit se ak lt mwayen tankou SMS ak
entnt eks ; poto ankadreman an ka p pmt yon gwoup
teknisyen ak espesyalis akonpaye epi soutni gwoup diskisyon
yo ; yon sekretarya teknik ki pou fasilite diskisyon yo epi
pmt travay la mache nan direksyon nou defini an.

Konsa, apre laviwonndede ki pa mennen nou lwen nan chimen limy pou
nou avanse tout bon, e apre 30 lane kote Ayiti svi laboratwa pou yon
bann pwoj ki pa pote anyen pou pp la, gen omwen yon leson
sitiyasyon n ap viv jodi a aprann nou. Men leson a : devlopman pa soti
nan ld gwo peyi potanta etranje yo ap pase n. Ni li pa soti nan yon
pouvwa popilasyon pa patisipe nan konstriksyon l. Devlopman an pa vini
non plis nan yon bann ti pwoj dy manman ki bay detwa avantaj nan
pouvwa leta. Devlopman mande pou moun kenbe fm nan batay la, e se
Ayisyen ki pou asire devlopman peyi yo. Li l, li tan pou nou renouvle, ak
tout nanm nou, ak tout zantray nou, angajman politik nou te pran nan
lane 1986 yo, nan tout batay pp ayisyen an ap mennen depi pou
pwodiksyon, pou libte, pou edikasyon, pou lasante ak sekirite. Li l, li
tan, pou nou mete zouti nou bezwen yo an plas pou yon devlopman k ap
dire nt ale.

Eske w ap pran angajman sa a avk nou jodi a? Tout fason, nou di w


msi.

Lis gwoup moun ki siyen dokiman sa a :


:
AN NOU TRASE YON NOUVO CHIMEN POU AYITI

1. Ren Adrien, travailleur social 36. Germaine Exmon, avocate


2. Philippe Alezi, travailleur social 37. Patrick Fvry, informaticien
3. Stervins Alexis, consultant en 38. Alix Fils-Aim, entrepreneur
environnement 39. Bernard Fils-Aim, emtrepreneur
4. Ralph Allen, peintre 40. Denel Finis, travailleur social
5. Antoine Ambroise, professeur 41. Marie Magdala Gabriel,
6. Louison Andr, travailleur social travailleuse sociale
7. Queency Antoine, ingnieur civil 42. Hans Garoute, entrepreneur
8. Edddy Antoin, professeur 43. Marie Yolne Gilles, militante des
9. Marie-Judith Auguste, DH
marchande 44. Cary Hector, politologue,
10. Erick Balthazar, ingnieur- universitaire
agronome 45. Michel Hector, historien
11. Clarita Baptichon, travailleur 46. Jean-Vilmond Hilaire, expert en
social environnement
12. Bayyinah Bello, professeur 47. Cliford Jasmin, danseur
13. Maxionel Bernardin, avocat 48. Galle Cadignan Jasmin,
14. Paul Bertoni, travailleur social danseuse
15. Marc-Alain Boucicault, consultant 49. Freud Jean, prtre
16. Pierre Brisson, conomiste 50. Gdon Jean, avocat
17. Jean Maurice Buteau, 51. Chenet Jean-Baptiste,
entrepreneur politologue
18. Patricia Camilien, politiste 52. Olsen Jean-Julien, ingnieur-
19. Jean Wilfrid Casimir, avocat architecte
20. Suzie Castor, historienne 53. Claude Jeudy, consultant
21. Syto Cav, dramaturge 54. Romulus Jules, militant
22. Myrtho Csar, comptable 55. Marie Claudette Julien, jardinire
23. Lins Cetoute, technicien 56. Joaneson Lacour, chercheur,
agricole entrepreneur
24. Jethro Cime, informaticien 57. Daniel Lafontant, conomiste
25. Rigane Courtois, travailleur 58. Saintiel Laguerre, technicien
social agricole
26. Patrick Charles, travailleur social 59. Yanick Lahens, crivain
27. Bernard Craan, entrepreneur 60. Jean-Jude Larose, entrepreneur
28. William Djean, juriste
agricole
29. Mario Delatour, ralisateur
61. Jean-Robert Lebrun,
30. Onel Duclerc, planteur
31. Zache Duracin, vque entrepreneur
32. Jean Maurice Duval, mdecin 62. Colette Lespinasse, militante des
33. Pierre Esprance, militant des droits humains
DH 63. Jacky Lumarque, mathmaticien
34. Charlens Etienne, informaticien 64. Charles Manigat, directeur
35. Sylvain Exantus, pasteur dcole
65. Sabine Manigat, sociologue, 89. Jean Andieres Pierre-Louis,
politologue vtrinaire
66. Nesmy Manigat, conomiste 90. Elyse Polycarpe, travailleur
67. Evelyne Margron, professeure social
68. Marie Carmine Marchal, 91. Guire Poulard, archevque
htelire 92. Lionel Pressoir, entrepreneur
69. Frantz Mathias, ingnieur 93. Ginette Dess Prosper,
lectronique consultante
70. Guy Maximilien, professeur 94. Philippe Prosper, financier-
71. Max Leroy Mesidor, evque conomiste
72. Abner Misre, directeur dcole 95. Marc Prou, professeur
73. Claude Mose, historien, auteur 96. Wilner Ren, travailleur social
74. Laveaux Montilus, travailleur 97. Eugenia Romain, auteur
social 98. Joseph Maxime Rony, avocat,
75. Gesper Myrtil, planteur militant des DH
76. Ossoine Myrtil, entrepreneur 99. Olisma Saintilmond, tudiant
agricole 100. William Smarth, prtre
77. Dolores Neptune, gestionnaire 101. Getho Svre, directeur dcole
78. Jakaranda Neptune, enseignante 102. Olange Simon, pasteur
79. Jean-Claude Neptune, 103. Wilbert Soliman, avocat
enseignant 104. Sterlin St Cyr, pcheur
80. Jean-Marie Raymond Nol, 105. Sulny St Vil, technicien en
professeur lectronique
81. Borgelo Occeme, planteur 106. Norbert Stimphil, spcialiste en
82. Gabarat Pascal, avocat dveloppement
83. William Pape, mdecin 107. Ary Thodore, avocat
84. Presler Paul, entrepreneur 108. Erick Toussaint, bibliothcaire
85. Vanessa Ariel Paul, militante 109. Lionel Turnier, commissaire aux
cologiste comptes
86. Edouard Paultre, pasteur 110. Galia Volel, spcialiste en
87. Kesner Pharel, conomiste ducation
88. Simon Pierre, enseignant 111. Yves Voltaire, prtre
112. Fednel Zidor, avocat
Pour authentification :

Patricia Camilien

Secrtariat Technique

st@feuillederoute.ht

st@trasechimen.ht

*Dautres citoyens et citoyennes se sont jointes depuis ce groupe. La liste


complte est disponible sur le site Internet de linitiative au www.feuillederoute.ht
ou au www.trasechimen.ht.

You might also like