You are on page 1of 58

UREDBA

O PRAVILIMA ZA DODELU DRAVNE POMOI


("Sl. glasnik RS", br. 13/2010, 100/2011, 91/2012, 37/2013, 97/2013 i
119/2014)

I OSNOVNE ODREDBE
lan 1

Ovom uredbom blie se ureuju pravila za dodelu dravne pomoi, odnosno za ocenu
dozvoljenosti prijavljene, odnosno dodeljene dravne pomoi, i pravni poredak
Republike Srbije usklauje sa sadrinom instrumenata tumaenja koje su u vezi sa
dravnom pomoi usvojile institucije Evropske zajednice.

lan 1a

Davalac dravne pomoi duan je da se pri dodeli dravne pomoi unapred odreenom
korisniku pridrava ove uredbe, kao i pravila o dravnoj pomoi sadranih u potvrenim
meunarodnim ugovorima, koja nisu obuhvaena ovom uredbom.

Akt koji je osnov za dodelu dravne pomoi korisnicima koji nisu unapred odreeni
mora, u pogledu uslova za dodelu dravne pomoi, biti u skladu sa ovom uredbom.

lan 2

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovoj uredbi imaju sledee znaenje:

1) privredni subjekat (korisnik dravne pomoi) je svako pravno i fiziko lice koje,
nezavisno od pravnog oblika i naina finansiranja, u obavljanju delatnosti proizvodnje ili
prometa robe ili pruanja usluga na tritu koristi dravnu pomo u bilo kom obliku,
izuzev privrednog subjekta u postupku privatizacije;

ta. 2)-4) (brisane)

5) privredni subjekt u tekoama je privredni subjekt koji nije sposoban da sopstvenim


sredstvima, sredstvima svojih vlasnika/akcionara ili poverilaca ili sredstvima iz drugih
izvora na tritu sprei gubitke i koji bi, bez intervencije drave, kratkorono ili
srednjerono, ugrozili njegov opstanak.

Privredni subjekt je u tekoama:


(1) ako je odgovornost za njegove dugove ograniena a izgubio je vie od
polovine osnovnog kapitala, od ega je u poslednjih 12 meseci izgubio vie
od etvrtine osnovnog kapitala;

(2) ako najmanje jedno lice neogranieno odgovara za njegove dugove, a u


finansijskim izvetajima prikazano je da je njegov kapital smanjen za vie od
polovine, od ega je u poslednjih 12 meseci izgubljeno vie od etvrtine
kapitala;

(3) ako ispunjava uslove za otvaranje steajnog postupka.

Privredni subjekt je u tekoama i ako nije ispunjen nijedan uslov iz stava 1. ove take,
ako postoje oigledni pokazatelji koji ukazuju na to da je u tekoama, kao to su rast
gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, viak kapaciteta, smanjenje novanih
tokova, rast duga, porast trokova kamata i pad ili nulta neto vrednost imovine. U
najveim tekoama je privredni subjekt koji je nesposoban za plaanje (insolventan) ili
nad kojim je otvoren steajni postupak.

Privrednom subjektu u tekoama, u svakom sluaju, dravna pomo moe da se dodeli


samo ako dokae da ne moe da se oporavi sopstvenim sredstvima, sredstvima svojih
vlasnika/akcionara, poverilaca ili sredstvima iz drugih izvora na tritu.

Privredni subjekt koji je osnovan pre manje od tri godine ne smatra se privrednim
subjektom u tekoama, izuzev ako je re o malom ili srednjem privrednom subjektu koji
ispunjava uslove za otvaranje steajnog postupka;

6) veliki projekat ulaganja je ulaganje u osnovna sredstva sa opravdanim trokovima


veim od 50 miliona evra;

taka 7) (brisana)

8) opravdani trokovi su trokovi za koje je dozvoljeno dodeliti dravnu pomo;

9) visina dravne pomoi (intenzitet) je iznos dravne pomoi izraen kao procenat
opravdanih trokova;

10) poetno ulaganje je ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu, i to u sluaju:

(1) zapoinjanje obavljanja nove poslovne delatnosti,

(2) proirenja postojee delatnosti,

(3) diversifikacija postojeeg proizvodnog programa u nove, dodatne


proizvode,
(4) bitne promene u celokupnom proizvodnom procesu postojee delatnosti,

(5) sticanja sredstava koja su u neposrednoj vezi sa privrednim subjektom pod


uslovom da je taj privredni subjekat zatvoren ili bi bio zatvoren da nije
kupljen od strane nezavisnog investitora po trinim uslovima;

11) materijalna imovina je imovina koja se odnosi na: zemljite, zgrade, graevine,
postrojenja, maine i opremu;

12) nematerijalna imovina je imovina koja nastaje prenosom tehnologije, sticanjem


patentnih prava, licenci, znanja i iskustava (know-how) ili nepatentiranog tehnikog
znanja;

13) trokovi zarada su ukupan iznos koji korisnik dravne pomoi stvarno plaa za rad
zaposlenog i obuhvataju bruto zaradu, tj. zaradu koja sadri porez i doprinose za
obavezno socijalno osiguranje koji se plaaju iz zarade, kao i doprinose koji se plaaju
na zaradu;

14) operativna dravna pomo je pomo namenjena pokrivanju dela tekuih rashoda
privrednog subjekta (trokova zarada, transportnih trokova, trokova zakupa i dr);

15) lice koje se tee zapoljava je ono koje:

1) nije bilo u redovnom radnom odnosu u proteklih est meseci, ili

2) nije steklo srednje obrazovanje ili strune kvalifikacije, ili

3) starije je od 50 godina, ili

4) ivi kao odrasli samac sa jednom ili vie izdravanih osoba, ili

5) radi u sektoru ili u struci u Republici Srbiji u kojoj je neravnotea izmeu


polova bar 25% vea od prosene neravnotee izmeu polova u svim
ekonomskim (privrednim) sektorima, a pripada tom premalo zastupljenom
polu; ili pripada etnikoj manjini u Republici Srbiji kojoj je potreban razvoj
njenog lingvistikog profila, strunog usavravanja ili radnog iskustva kako bi
poboljala izglede za stalno zaposlenje;

16) lice sa invaliditetom je lice kome je priznat invaliditet u skladu sa propisima


Republike Srbije;

16a) zatieno zapoljavanje u privrednom subjektu je ako najmanje 50% zaposlenih


ine lica sa invaliditetom;
17) rizini kapital je finansiranje u obliku vlasnikog kapitala ili u obliku slinom
vlasnikom kapitalu u ranim fazama nastanka i ranog razvoja privrednog subjekta (faza
zapoinjanja, osnivanja i razvoja);

18) usluge od opteg ekonomskog interesa su delatnosti, odnosno poslovi kojima se


obezbeuje ostvarivanje prava graana, odnosno zadovoljavanje potreba graana i
organizacija, kao i ostvarivanje drugih zakonom utvrenih interesa u odreenim
oblastima.

Mali, srednji i veliki privredni subjekti (broj zaposlenih i finansijske granice


kao merila za odreivanje vrste privrednog subjekta)

lan 2a

Mali privredni subjekt je privredni subjekt za koji se na osnovu l. 2b-2g ove uredbe
utvrdi da ima manje od 50 zaposlenih i ako je njegov godinji promet i/ili ukupan godinji
bilans manji od 10 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.

Srednji privredni subjekt je privredni subjekt za koji se na osnovu l. 2b-2g ove uredbe
utvrdi da ima izmeu 50 i 250 zaposlenih i ako je njegov godinji promet manji od 50
miliona evra i/ili ukupan godinji bilans manji od 43 miliona evra u dinarskoj
protivvrednosti.

Veliki privredni subjekt je privredni subjekt koji nije srednji ili mali privredni subjekt.

Nezavisni, partnerski i povezani privredni subjekti, kao merila koja se


uzimaju u obzir pri raunanju broja zaposlenih i finansijskih granica

lan 2b

Nezavisni privredni subjekt je privredni subjekt koji nije partnerski privredni subjekt, niti
povezani privredni subjekt.

Partnerski privredni subjekti su privredni subjekti koji nisu povezani privredni subjekti i
izmeu kojih postoji sledei odnos: jedan privredni subjekt (privredni subjekt koji je vii u
vlasnikom nizu), sam ili zajedno s jednim ili vie povezanih privrednih subjekata, ima
25% ili vie kapitala ili glasakih prava u drugom privrednom subjektu (privredni subjekt
koji je nii u vlasnikom nizu).

Privredni subjekt, ipak, smatra se nezavisnim i stoga bez privrednog subjekta partnera,
ako 25% kapitala ili glasakih prava u njemu dostignu ili prestignu ulagai, koji
pojedinano ili zajedno nisu povezani sa privrednim subjektom, a to su:
1) javna investiciona drutva, drutva s rizinim kapitalom, pojedinci ili grupe pojedinaca
ija je redovna delatnost ulaganje rizinog kapitala i koji ulau vlasniki kapital u poslove
koji se ne kotiraju na berzi (tzv. poslovni aneli), ako su njihova zajednika ulaganja u
isti privredni subjekt manja od 1.250.000 evra u dinarskoj protivvrednosti;

2) univerziteti ili neprofitni istraivaki centri;

3) institucionalni ulagai, ukljuujui regionalne razvojne fondove;

4) samostalni organ lokalne samouprave koja ima u godinjem budetu manje od 10


miliona evra u dinarskoj protivvrednosti i manje od 5.000 stanovnika.

Povezani privredni subjekti su privredni subjekti izmeu kojih postoji neki od sledeih
odnosa:

1) jedan privredni subjekt ima veinu glasakih prava akcionara ili lanova u drugom
privrednom subjektu;

2) jedan privredni subjekt ima pravo da imenuje ili razrei veinu lanova uprave ili
nadzornog odbora u drugom privrednom subjektu;

3) jedan privredni subjekat ima dominantan uticaj u drugom privrednom subjektu na


osnovu ugovora zakljuenog s tim drugim privrednim subjektom ili odredbe u statutu tog
drugog privrednog subjekta;

4) jedan privredni subjekt, koji je akcionar ili lan u drugom privrednom subjektu,
samostalno kontrolie, na osnovu dogovora sa ostalim akcionarima ili lanovima u tom
drugom privrednom subjektu, veinu glasakih prava akcionara ili lanova u tom drugom
privrednom subjektu.

Dominantan uticaj u drugom privrednom subjektu ne postoji ako ulagai iz stava 3. ovog
lana nisu neposredno ili posredno ukljueni u upravljanje tim drugim privrednim
subjektom, bez obzira na njihova prava koja imaju kao vlasnici kapitala.

Povezani privredni subjekti su i oni privredni subjekti izmeu kojih postoji, preko jednog
ili vie privrednih subjekata, neki od odnosa opisanih u stavu 4. ovog lana kao i
privredni subjekti koji imaju jednog ili vie ulagaa iz stava 3. ovog lana.

Povezani privredni subjekti su i oni privredni subjekti izmeu kojih postoji, preko jednog
fizikog lica ili grupe fizikih lica koja posluju zajedno, neki od odnosa opisanih u stavu 4.
ovog lana, ako privredni subjekti svoju delatnost ili deo svoje delatnosti obavljaju na
istom relevantnom tritu ili na susednim tritima.
"Susedno trite" je trite proizvoda ili usluga koje se na vertikalnom nivou nalazi
direktno iznad ili ispod relevantnog trita.

Privredni subjekt nije mali ili srednji privredni subjekt ni ako javni organ sam ili vie njih
zajedniki, neposredno ili posredno, kontroliu 25% ili vie kapitala ili glasakih prava u
privrednom subjektu.

Privredni subjekt moe dati izjavu o svom statusu nezavisnog privrednog subjekta,
partnerskog privrednog subjekta ili povezanog privrednog subjekta, kao i izjavu o
podacima iz lana 2a ove uredbe. Tu izjavu privredni subjekt moe dati i kad je kapital
tako rasporeen da ne moe tano da se odredi u ijoj je svojini, s tim to privredni
subjekt moe onda u dobroj veri izjaviti da se osnovano moe pretpostaviti da jedan ili
vie meusobno povezanih privrednih subjekata nema u svojini 25% ili vie kapitala.
Davanje ovakvih izjava ne utie na mogunost proveravanja i ispitivanja njihove tanosti.

Podaci koji slue za odreivanje broja zaposlenih i finansijskih granica i


referentno razdoblje

lan 2v

Podaci o broju zaposlenih i finansijskim granicama su podaci koji se odnose na


poslednje odobreno raunovodstveno razdoblje i izraunavaju se na godinjoj osnovi.
Podaci se uzimaju u obzir poev od dana zakljuivanja poslovnih knjiga. Visina prometa
izraunava se bez poreza na dodatu vrednost (PDV) i ostalih posrednih poreza.

Ako privredni subjekt na dan zakljuivanja poslovnih knjiga utvrdi da je na godinjoj


osnovi premaio broj zaposlenih ili finansijske granice iz lana 2a ove uredbe ili da je
pao ispod tog broja, odnosno granice, on stie ili gubi poloaj malog ili srednjeg
privrednog subjekta samo ako se to ponovi u toku dva uzastopna raunovodstvena
razdoblja.

Kod novoosnovanih privrednih subjekata iji redovni godinji finansijski izvetaji nisu jo
odobreni, podaci se izvode putem procene u dobroj veri, tokom poslovne godine.

Broj zaposlenih

lan 2g

Broj zaposlenih odgovara broju godinjih radnih jedinica (u daljem tekstu: GRJ), tj. broju
zaposlenih s punim radnim vremenom koji su radili u privrednom subjektu ili u njegovo
ime tokom cele referentne godine. Rad lica koja nisu radila celu referentnu godinu, lica
koja su radila nepuno radno vreme, bez obzira na to koliko je trajalo to radno vreme, i
rad sezonskih radnika (na osnovu ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i
povremenih poslova) uzima se kao deo GRJ.

Osoblje privrednog subjekta ine:

1) zaposleni;

2) lica koja rade za podreeni privredni subjekt ako se smatraju zaposlenim;

3) vlasnici - menaderi;

4) partneri koji su redovno ukljueni u delatnost privrednog subjekta i koji imaju koristi od
finansijskih prednosti privrednog subjekta.

Pripravnici ili studenti koji su na strunoj obuci i koji imaju ugovor o radu u svojstvu
pripravnika ili ugovor o strunom osposobljavanju i usavravanju, ne smatraju se
osobljem.

Odreivanje podataka o privrednom subjektu

lan 2d

Podaci o nezavisnom privrednom subjektu, ukljuujui i broj zaposlenih, odreuju se


iskljuivo na osnovu njegovih redovnih godinjih finansijskih izvetaja.

Podaci o privrednom subjektu koji ima partnerske privredne subjekte ili povezane
privredne subjekte, ukljuujui i broj zaposlenih, odreuju se na osnovu redovnih
godinjih finansijskih izvetaja i ostalih podataka privrednog subjekta ili na osnovu
konsolidovanih finansijskih izvetaja privrednog subjekta ili konsolidovanih finansijskih
izvetaja u kojima je privredni subjekt ukljuen putem konsolidacije.

Podacima iz stava 2. ovog lana dodaju se podaci o svakom partnerskom privrednom


subjektu predmetnog privrednog subjekta, koji se nalazi na neposredno viem ili niem
nivou u vlasnikom nizu od predmetnog privrednog subjekta. Dodavanje je srazmerno
procentu udela u kapitalu ili glasakim pravima, ta je vee. Kod drutava sa uzajamnim
udelima vai vei procenat.

Podacima iz st. 2. i 3. ovog lana dodaje se 100% podataka o svakom privrednom


subjektu koji je neposredno ili posredno povezan sa predmetnim privrednim subjektom,
izuzev ako ovi podaci nisu ve ukljueni u konsolidovani finansijski izvetaj.
Radi primene st. 2, 3. i 4. ovog lana, podaci o partnerskim privrednim subjektima
predmetnog privrednog subjekta, izvode se iz njihovih redovnih godinjih finansijskih
izvetaja ili iz drugih podataka u konsolidovanom obliku i njima se dodaje 100%
podataka o svim privrednim subjektima koji su s njima povezani, izuzev ako ti podaci
nisu ve ukljueni u konsolidovani finansijski izvetaj.

Radi primene st. 2, 3. i 4. ovog lana, podaci o privrednom subjektu koji je povezan sa
predmetnim privrednim subjektom, izvode se iz njegovih redovnih godinjih finansijskih
izvetaja ili iz drugih podataka u konsolidovanom obliku i njima se srazmerno dodaju
podaci o svakom moguem privrednom subjektu koji je partner ovog povezanog
privrednog subjekta, i koji se nalazi na neposredno viem ili neposredno niem nivou
vlasnikog niza od predmetnog privrednog subjekta, izuzev ako oni nisu ukljueni u
konsolidovani finansijski izvetaj u procentu koji je najmanje srazmeran procentu
utvrenom na osnovu stava 3. lana ovog lana.

Ako u konsolidovanim finansijskim izvetajima nema podatka o zaposlenima u


privrednom subjektu, broj zaposlenih izraunava se srazmernim dodavanjem podataka
od njegovih partnerskih privrednih subjekata i dodavanjem podataka od privrednih
subjekata s kojim je povezan.

lan 3

Kategorije dravne pomoi, koja moe da se dodeli u skladu sa ovom uredbom, su:

1. Regionalna dravna pomo;

2. Horizontalna dravna pomo;

3. Sektorska dravna pomo;

4. Dravna pomo male vrednosti (de minimis dravna pomo);

4a Dravna pomo za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa.

1.1. Vrste regionalne dravne pomoi utvruju se prema primarnim ciljevima dodele, i to:

1) regionalna investiciona dravna pomo,

2) regionalna dravna pomo za novoosnovane male privredne subjekte,

3) regionalna dravna pomo za operativno poslovanje.

2.1. Horizontalna dravna pomo utvruje se prema primarnim ciljevima dodele, i to:

1) za male i srednje privredne subjekte,


2) za sanaciju i za restrukturisanje privrednog subjekta u tekoama,

3) za zapoljavanje,

4) za zatitu ivotne sredine,

5) za istraivanje, razvoj i inovacije,

6) za usavravanje,

7) u obliku rizinog kapitala,

8) u oblasti kulture.

3.1. Specifine vrste sektorske dravne pomoi, za koje se ovom uredbom propisuju
posebna pravila za dodelu, su:

1) u sektoru proizvodnje elika,

2) u sektoru vaenja uglja,

3) u sektoru saobraaja.

Za dodelu dravne pomoi u svim ostalim sektorima, odnosno delatnostima, razvrstanim


u skladu sa zakonom koji ureuje klasifikacija delatnosti primenjuju se ista pravila koja
su ovom uredbom utvrena za dodelu regionalne i horizontalne dravne pomoi, osim
ako ovom uredbom nije drugaije propisano.

4.1. De minimis dravna pomo moe da se dodeli samo ukoliko nije mogue dodeliti
pomo na osnovu pravila za regionalnu, horizontalnu i sektorsku dravnu pomo.

lan 4

Dravna pomo namenjena izvozu je zabranjena. Zabrana dodele dravne pomoi


primenjuje se na obim izvoza, upravljanje i rukovoenje distributivnom mreom roba i
tekue trokove privrednog subjekta direktno povezane sa izvoznim aktivnostima.

Pravilo kumulacije dravne pomoi

lan 5

Za iste opravdane trokove, primenjuje se najpovoljnija visina dravne pomoi utvrena


ovom uredbom, koja predstavlja gornju granicu do koje je dozvoljeno dodeliti ukupan
iznos dravne pomoi, bez obzira:
1) da li se dravna pomo dodeljuje po osnovu jedne ili u kombinaciji vie ema i/ili
individualnih dravnih pomoi, i

2) da li dravnu pomo dodeljuje Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica


lokalne samouprave.

Davalac dravne pomoi je duan da, pre dodele dravne pomoi od korisnika pribavi
pisanu izjavu da li mu je i po kom osnovu iz stava 1. ta. 1) i 2) ovog lana ve dodeljena
dravna pomo za iste opravdane trokove.

Konverzija

lan 6

Iznos dravne pomoi izraen u evrima u ovoj uredbi konvertovae se u dinare po


zvaninom srednjem deviznom kursu Narodne banke Srbije na dan kada je dravna
pomo dodeljena.

Dravna pomo smatra se dodeljenom danom stavljanja na raspolaganje korisniku


dravne pomoi.

Rfrntn i diskntn kmtn stp

ln 6

Rfrntn stp kmtn stp k s kristi z brun izns i diskntvnj


drvn pmi. inistrstv ndln z pslv finnsi prpisu nin utvrivnj,
izrunvnj i urirnj snvn rfrntn kmtn stp i izrunvnj rfrntn
i diskntn kmtn stp k s krist z brun izns i diskntvnj drvn
pmi i izrunvnj izns ddln drvn pmi, Kmisi z kntrlu
drvn pmi bvlu n sv intrnt strnici.

II REGIONALNA DRAVNA POMO


lan 7

Regionalna dravna pomo moe da se dodeli za:

1) poetna ulaganja i otvaranje novih radnih mesta povezanih sa poetnim ulaganjem -


regionalna investiciona dravna pomo,
2) novoosnovane male privredne subjekte,

3) operativne trokove poslovanja.

Regionalna dravna pomo ne moe da se dodeli privrednim subjektima koji obavljaju


delatnost u sektorima: elika, sintetikih vlakana i uglja, kao ni privrednim subjektima u
tekoama.

1. Regionalna investiciona dravna pomo

lan 8

Visina regionalne investicione dravne pomoi koja se dodeljuje velikim privrednim


subjektima utvruje se do 50% opravdanih trokova za poetna ulaganja.

Visina regionalne investicione dravne pomoi iz stava 1. ovog lana moe da se


povea za male privredne subjekte za najvie 20 procentnih poena, a za srednje
privredne subjekte za najvie 10 procentnih poena. Poveanje visine ne odnosi se na
privredne subjekte u sektoru transporta i na velike investicione projekte u bilo kom
sektoru.

lan 9

Opravdani trokovi za dodelu regionalne investicione dravne pomoi su trokovi


ulaganja u:

1) poetna investiciona ulaganja (materijalna i nematerijalna imovina),

2) nova radna mesta povezana sa poetnim ulaganjem.

Opravdani trokovi u malim i srednjim privrednim subjektima su i trokovi pripreme


studija i konsultantskih usluga koji su povezani sa poetnim ulaganjem ako visina
dravne pomoi iznosi do 50% stvarno nastalih trokova.

U sluaju kupovine privrednog subjekta, koji je zatvoren ili bi bio zatvoren ukoliko ne bi
bio kupljen, opravdani trokovi su trokovi kupovine imovine tog privrednog subjekta od
treeg lica po trinim uslovima.

Imovina koja se stie kupovinom mora biti nova, izuzev u sluaju kada se dravna
pomo dodeljuje malim i srednjim privrednim subjektima. U sluaju preuzimanja, iznos
sredstava za ije je sticanje dravna pomo ve bila odobrena pre kupovine, odbija se
od ukupnog iznosa.

Trokovi vezani za sticanje imovine koja je pod zakupom, osim zemljita i zgrada, su
opravdani samo ako zakup ima oblik finansijskog lizinga i sadri obavezu kupovine
imovine, na kraju perioda zakupa. U sluaju zakupa zemljita i zgrada, zakup se mora
nastaviti najmanje pet godina nakon predvienog datuma zavretka projekta ulaganja,
odnosno tri godine za male i srednje privredne subjekte.

Sa stanovita regionalne investicione dravne pomoi, trokovi koji se odnose na


nabavku transportnih sredstava i opreme u sektoru transporta ne smatraju se
opravdanim trokovima.

lan 10

Regionalna investiciona dravna pomo namenjena ulaganju u nematerijalnu imovinu


moe da se dodeli pod sledeim uslovima:

1) da se sredstva iskljuivo koriste u privrednom subjektu koji je korisnik regionalne


dravne pomoi,

2) da se obraunava amortizacija u skladu sa vaeim propisima,

3) da se sredstva nalaze i ostaju u imovini tog privrednog subjekta, odnosno da su


iskazana u njegovom bilansu stanja najmanje pet godina (odnosno tri godine za male i
srednje privredne subjekte),

4) da su sredstva kupljena od treeg lica po trinim uslovima.

Opravdani trokovi ulaganja u nabavku nematerijalne imovine za velike privredne


subjekte iznose do 50% ukupnih opravdanih trokova ulaganja, a za male i srednje
privredne subjekte do 100%.

lan 11

U sluaju da se iznos regionalne investicione dravne pomoi izraunava na osnovu


procenjenih trokova zarada za otvaranje novih radnih mesta, moraju da budu ispunjeni
sledei uslovi:

1) da radno mesto mora da bude neposredno povezano sa poetnom investicijom, a


otvoreno je u roku od tri godine od zavretka investicije;

2) da ulaganje mora da rezultira neto poveanjem broja zaposlenih u privrednom


subjektu u poreenju sa prosenim brojem zaposlenih u proteklih 12 meseci, a u sluaju
da se neko radno mesto zatvori u tom periodu, mora se oduzeti od broja novootvorenih
radnih mesta;
3) da nova radna mesta budu ouvana u periodu od najmanje pet godina u sluaju
velikih privrednih subjekata, odnosno tri godine u sluaju malih i srednjih privrednih
subjekata od datuma kada je radno mesto prvi put popunjeno.

Iznos regionalne investicione dravne pomoi ne sme da premai odreeni procenat


trokova zarade zaposlenog u periodu od dve godine i taj procenat je jednak dozvoljenoj
visini za investicionu dravnu pomo iz lana 8. ove uredbe.

lan 12

Ukupan iznos regionalne investicione dravne pomoi se izraunava na bazi:

1) opravdanih trokova za poetna investiciona ulaganja,

2) procenjenih trokova zarada za novootvorena radna mesta povezana sa ulaganjem u


dvogodinjem periodu,

3) kombinacijom metoda iz stava 1. ta. 1) i 2) ovog lana pod uslovom da pomo ne


premai najpovoljniji iznos koji proizlazi iz primene jednog ili drugog naina
izraunavanja.

lan 13

Visina regionalne investicione dravne pomoi za velika poetna ulaganja utvruje se na


sledei nain:

1) za opravdane trokove do 50 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti - do 50% tih


trokova,

2) za deo opravdanih trokova od 50 - 100 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti - do


25% tih trokova,

3) za deo opravdanih trokova vei od 100 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti - do


17% tih trokova.

lan 14

Korisnik regionalne investicione dravne pomoi mora da obezbedi uee od najmanje


25% opravdanih trokova iz sopstvenih sredstava ili iz drugih izvora koji ne sadre
dravnu pomo.

Poetne investicije i novootvorena radna mesta povezana sa ovim investicijama moraju


opstati u istom podruju, odnosno regionu, najmanje pet godina (u sluaju malih i
srednjih privrednih subjekata tri godine) nakon zavretka projekta.
Regionalna investiciona dravna pomo namenjena malim i srednjim privrednim
subjektima ne moe da se dodeli privrednom subjektu ukoliko se pre poetka realizacije
projekta nije javio kao potencijalni korisnik dravne pomoi, na nain i pod uslovima koje
je odredio davalac dravne pomoi.

Regionalna investiciona dravna pomo ne moe da se dodeli velikom privrednom


subjektu pre nego to, pored uslova iz stava 3. ovog lana, davalac dravne pomoi,
uvidom u dokumentaciju dobijenu od korisnika, ne utvrdi da dodela ove dravne pomoi
utie na:

1) znatno poveanja veliine projekta, ili

2) znatno poveanja ukupnog iznosa sredstava koje korisnik ulae u projekat, ili

3) znatno poveanja brzine realizacije projekta, ili

4) realizaciju projekta, koji bez dodele dravne pomoi ne bi mogao da bude ostvaren.

2. Regionalna dravna pomo novoosnovanim malim privrednim


subjektima

lan 15

Regionalna dravna pomo moe sukcesivno da se dodeli novoosnovanim malim


privrednim subjektima u iznosu do dva miliona evra u dinarskoj protivvrednosti po
privrednom subjektu pod uslovom da su opravdani trokovi stvarno nastali u periodu od
pet godina nakon osnivanja privrednog subjekta.

Visina dravne pomoi ne sme biti vea od 40% opravdanih trokova nastalih u prve tri
godine poslovanja i 30% u sledee dve godine.

Godinji iznos dravne pomoi koja se dodeljuje novoosnovanim malim privrednim


subjektima ne sme prei 33% od iznosa odreenog stavom 1. ovog lana.

lan 16

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi iz lana 15. stav 1. ove uredbe su:

1) trokovi za pravne, savetodavne, konsultantske i administrativne usluge direktno


povezane sa osnivanjem privrednog subjekta,

2) kamate na finansijska sredstva obezbeena iz spoljnih izvora i dividende na


sopstveno angaovani kapital koje ne prelaze referentnu stopu,

3) naknade za iznajmljivanje proizvodnih postrojenja/opreme,


4) fiksni trokovi - trokovi utroka energije, vode, grejanja, porezi (osim PDV-a i poreza
na dobit) i administrativne naknade,

5) amortizacija, trokovi zakupa i lizinga proizvodnih postrojenja/opreme sa pravom


korienja do isteka ugovora, kao i trokovi zarada i trokovi obaveznog socijalnog
osiguranja pod uslovom da glavna ulaganja ili mere za otvaranje radnih mesta i
zapoljavanja ne sadre druge oblike dravne pomoi.

3. Regionalna dravna pomo za operativno poslovanje

lan 17

Regionalna dravna pomo moe da se dodeli i za pokrivanje operativnih trokova


poslovanja, i to samo ukoliko su kumulativno ispunjeni sledei uslovi:

1) da dravna pomo doprinosi ravnomernom regionalnom razvoju,

2) da je dravna pomo proporcionalna tekoama koje treba da se otklone,

3) da je dravna pomo vremenski ograniena i da se postupno smanjuje.

III HORIZONTALNA DRAVNA POMO


1. Dravna pomo za male i srednje privredne subjekte

lan 18

Dravna pomo za male i srednje privredne subjekte ne moe da se dodeli privrednim


subjektima u sektoru vaenja uglja, ni privrednim subjektima u tekoama.

lan 19

Dravna pomo malim i srednjim privrednim subjektima moe da se dodeli za trokove


savetodavnih usluga i ne moe da bude via od 50% opravdanih trokova.

Opravdani trokovi savetodavnih usluga su trokovi angaovanja spoljnih konsultanata.

Savetodavne usluge iz stava 2. ovog lana ne odnose se na redovne i uobiajene


usluge poreskog savetovanja, redovne pravne usluge ili usluge reklamiranja.
lan 20

Dravna pomo malim i srednjim privrednim subjektima moe da se dodeli za uee na


sajmovima i izlobama. Visina dravne pomoi ne moe da bude via od 50%
opravdanih trokova.

Opravdani trokovi za uee na sajmovima i izlobama su trokovi nastali


iznajmljivanjem, postavljanjem i voenjem tanda za prvo uestvovanje privrednog
subjekta na odreenom sajmu ili izlobi.

Dravna pomo iz stava 1. ovog lana moe da se dodeli za uee na razliitim


sajmovima, ali ne i za vie uea na istom sajmu.

2. Dravna pomo za sanaciju i za restrukturisanje privrednog subjekta u


tekoama

lan 21

Dravna pomo za sanaciju i za restrukturisanje ne moe da se dodeli privrednom


subjektu u sektorima proizvodnje elika i uglja.

Dravna pomo iz stava 1. ovog lana ne moe da se dodeli novoosnovanom


privrednom subjektu i ukoliko je njegova poetna finansijska pozicija nesigurna, kao ni
privrednom subjektu u sektorima proizvodnje uglja i elika.

Dravna pomo za sanaciju i za restrukturisanje moe da se dodeli i privrednom


subjektu nad kojim je otvoren steajni postupak, radi opstanka i nastavljanja delatnosti
privrednog subjekta.

Ako privredni subjekt pripada velikoj poslovnoj grupaciji, a ispunjava uslove za dodelu
dravne pomoi za sanaciju ili za restrukturisanje, dravna pomo moe da mu se dodeli
ako dokae da su tekoe samo njegove, da su prevelike da bi s njima mogla da se
izbori sama poslovna grupacija i da one nisu nastale kao rezultat arbitrarne raspodele
trokova unutar poslovne grupacije.

lan 22

Dravna pomo za sanaciju moe da se dodeli ukoliko su ispunjeni sledei uslovi:


1) da je namenjena odranju likvidnosti, a dodeljuje se u obliku garancija za kredite ili
kredita;

2) da svaki kredit bude vraen uz uobiajenu komercijalnu kamatnu stopu (najmanje


uporedivu sa referentnom kamatnom stopom iz lana 2. ove uredbe), a sve obaveze po
garancijama okonane u roku do est meseci nakon isplate prve rate privrednom
subjektu;

3) da je dravna pomo jednokratna i mora da bude opravdana ozbiljnim socijalnim i


ekonomskim tekoama;

4) da je pomo ograniena na iznos koji je potreban da bi privredni subjekat nastavio


delatnost u periodu za koji mu je pomo dodeljena (pokrivajui trokove zarada,
uobiajenih nabavki, sprovoenja organizacionih promena, brzog odustajanja od
delatnosti koje stvaraju gubitke itd.);

5) da se odobrava samo za period neophodan za izradu plana restrukturisanja, koji ne


moe biti dui od est meseci.

Davalac dravne pomoi je duan da, od korisnika dravne pomoi za sanaciju


najkasnije u roku od est meseci od dodele dravne pomoi pribavi sledea dokumenta:

a) plan restrukturisanja ili

b) plan likvidacije ili

v) dokaz da je kredit vraen u celosti ili da je garancija istekla.

lan 23

Dravna pomo za restrukturisanje moe da se dodeli samo ukoliko su kumulativno


ispunjeni sledei uslovi:

1) da je privredni subjekat izradio plan restrukturiranja koji obuhvata:

(a) ponovno uspostavljanje dugorone konkurentnosti privrednog subjekta u toku


razumnog vremenskog perioda na osnovu realnih pretpostavki o buduim uslovima
poslovanja to ukljuuje i odustajanje od delatnosti koje stvaraju gubitke,

(b) likvidaciju organizacionih delova u privrednom subjektu koji su uzrokovali gubitke, to


ukljuuje i socijalne mere u korist vika radne snage ije trokove ne plaa korisnik
dravne pomoi,

(v) opis okolnosti koje su dovele do tekoa da bi se ocenilo da li su predloene mere


odgovarajue,
(g) da je predvien takav oblik organizovanja koji e privrednom subjektu omoguiti da
posle zavretka restrukturisanja, bez dodatne pomoi, pokrije sve svoje trokove
ukljuujui amortizaciju i finansijske obaveze,

(d) da je odreen datum poetka i zavretka procesa restrukturisanja,

2) da privredni subjekat preduzima kompenzacione mere kako bi se izbegli znaajniji


poremeaji na tritu: prenos ili prodaja imovine, smanjenje kapaciteta ili zastupljenosti
na tritu. Kompenzacione mere se ne odnose na male privredne subjekte,

3) da je iznos i visina dravne pomoi ogranien na minimum neophodan za


sprovoenje mera iz plana restrukturisanja.

Korisnik dravne pomoi finansira deo trokova procesa restrukturisanja iz sopstvenih


sredstava ili iz spoljnih izvora finansiranja po trinim uslovima, i to:

a) mali privredni subjekti u iznosu od najmanje 25%

b) srednji privredni subjekti u iznosu od najmanje 40%

v) veliki privredni subjekti u iznosu od najmanje 50%.

lan 24

Dravna pomo za sanaciju i za restrukturisanje moe da se dodeli samo jedanput, a


izuzetno ponovo po isteku 10 godina.

Ako je privrednom subjektu jedanput ve dodeljena dravna pomo za sanaciju ili za


restrukturisanje, a prolo je manje od 10 godina od dodeljivanja pomoi za sanaciju ili
okonanog procesa restrukturisanja ili zaustavljanja primene plana restrukturisanja
(rauna se ono to je najkasnije usledilo), nova dravna pomo za sanaciju ili za
restrukturisanje doputena je u sledeim sluajevima:

1) ako se dravna pomo za restrukturisanje dodeljuje posle pomoi za sanaciju, kao


deo jedinstvenog procesa restrukturisanja;

2) ako je dodeljena dravna pomo za sanaciju, a nije usledilo restrukturisanje uz pomo


drave:

(a) ako osnovano moe da se pretpostavi da e privredni subjekt posle dodele dravne
pomoi za sanaciju postati dugorono odriv, i

(b) ako je nova dravna pomo za sanaciju ili za restrukturisanje postala neophodna
najranije posle pet godina, zbog okolnosti koje nisu mogle da se predvide i za koje
privredni subjekt nije odgovoran;
3) ako postoje izuzetne i nepredvidive okolnosti za koje privredni subjekt nije odgovoran.

Davalac dravne pomoi je duan da, odmah po dobijanju obavetenja od korisnika


dravne pomoi da je proces restrukturisanja zavren, o tome obavesti Komisiju za
kontrolu dravne pomoi, pisanim putem.

ema za dodelu dravne pomoi za sanaciju i/ili restrukturisanje malih i srednjih


privrednih subjekata u tekoama dozvoljena je:

1) ako privredni subjekat odgovara definiciji malih i srednjih privrednih subjekata iz ove
uredbe,

2) ako su ispunjeni uslovi za dodelu dravne pomoi za sanaciju, naroito ako je


ispunjen uslov ogranienja od est meseci,

3) ako su ispunjeni uslovi za dodelu dravne pomoi za restrukturisanje, naroito ako je


ispunjen uslov vezan za plan restrukturisanja,

4) ako iznos dravne pomoi nije vei od 10 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti,
ukljuujui i pomo iz drugih izvora ili drugih ema.

lan 24a

Davalac dravne pomoi duan je da pismeno obavesti Komisiju za kontrolu dravne


pomoi o tome da je proces restrukturisanja okonan, im o tome dobije obavetenje od
korisnika dravne pomoi.

Davalac dravne pomoi duan je da dostavlja Komisiji za kontrolu dravne pomoi


redovne godinje izvetaje o napretku ispunjenja plana restrukturisanja, sve do
okonanja procesa restrukturisanja.

3. Dravna pomo za zapoljavanje

lan 25

Dravna pomo za zapoljavanje moe da se dodeli privrednim subjektima u svim


sektorima, osim privrednim subjektima u sektoru uglja i privrednim subjektima u
tekoama.

Dravna pomo za zapoljavanje moe da se dodeli za zapoljavanje lica koja se tee


zapoljavaju i za lica sa invaliditetom, i to u obliku subvencija za zarade i za nadoknadu
dodatnih trokova zapoljavanja lica sa invaliditetom.

Dravna pomo za lica koja se tee zapoljavaju i lica sa invaliditetom moe da se


dodeli ukoliko dovodi do neto poveanja broja lica koja se tee zapoljavaju ili lica sa
invaliditetom kod odreenog privrednog subjekta ili za dodatne trokove sredstava ili
opreme namenjenih licima sa invaliditetom.

3.1. Dravna pomo za zapoljavanje lica koja se tee zapoljavaju

lan 26

Dravna pomo za zapoljavanje lica koja se tee zapoljavaju, moe da se dodeli u


obliku subvencija za zarade pod sledeim uslovima:

1) da zapoljavanje ima za posledicu neto poveanje broja zaposlenih,

2) da lice koje se tee zapoljava, osim u sluaju zakonskog prekida zaposlenja zbog
povrede radne obaveze, ima pravo na neprekidno zaposlenje u minimalnom periodu koji
je propisan zakonom ili kolektivnim ugovorom o zaposlenju.

Visina dravne pomoi ne sme da bude vea od 50% opravdanih trokova.

Ukoliko je period zaposlenja lica koja se tee zapoljavaju krai od 12 meseci, dravna
pomo se proporcionalno smanjuje.

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za zapoljavanje lica koja se tee


zapoljavaju su trokovi zarada lica koja se tee zapoljavaju u periodu od najvie 12
meseci po zapoljavanju, odnosno u periodu od 24 meseca ukoliko je lice koje se tee
zapoljava bilo nezaposleno 24 meseca ili due.

3.2. Dravna pomo za zapoljavanje lica sa invaliditetom

lan 27

Dravna pomo za zapoljavanje lica sa invaliditetom moe da se dodeli u obliku


subvencija za zarade pod uslovima navedenim u lanu 26. stav 1. ove uredbe.

Visina dravne pomoi ne sme da bude vea od 75% opravdanih trokova.

Ukoliko je period zaposlenja lica sa invaliditetom krai od 12 meseci, dravna pomo se


proporcionalno smanjuje.

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za zapoljavanje lica sa invaliditetom su


trokovi zarada u bilo kom periodu u kom je lice sa invaliditetom zaposleno.
3.3. Dravna pomo za naknadu dodatnih trokova zapoljavanja lica sa
invaliditetom

lan 28

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za naknadu dodatnih trokova


zapoljavanja lica sa invaliditetom su trokovi, osim trokova zarada navedenih u lanu
27. ove uredbe, koji su dodatni u odnosu na one trokove koje bi privredni subjekat
snosio da zapoljava radnike bez invaliditeta, u periodu u kome je radnik sa invaliditetom
zaposlen.

Opravdani dodatni trokovi za dodelu dravne pomoi za naknadu dodatnih trokova


zapoljavanja lica sa invaliditetom su:

1) trokovi prilagoavanja poslovnog prostora,

2) trokovi zapoljavanja osoblja samo za vreme dok pruaju pomo radnicima sa


invaliditetom,

3) trokovi prilagoavanja ili nabavke opreme, odnosno nabavke i provere raunskih


programa (software) koje koriste radnici sa invaliditetom, ukljuujui prilagoenu ili
pomonu tehnoloku opremu,

4) trokovi izgradnje, instaliranja ili irenja privrednog subjekta i ugradnje opreme,kao i


svi trokovi administracije i prevoza koji su direktna posledica zapoljavanja radnika sa
invaliditetom, ako korisnik dravne pomoi sprovodi zatieno zapoljavanje,

Visina dravne pomoi za naknadu dodatnih trokova ne sme da bude vea od 100%
opravdanih trokova.

3.3.a Odstupanje od pravila o kumulaciji dravne pomoi

lan 28a

Dravna pomo za lica sa invaliditetom iz l. 27. i 28. ove uredbe moe da se, u pogledu
istih opravdanih trokova, kumulira s drugom dravnom pomoi predvienom ovom
uredbom i preko gornje granice utvrene lanom 5. stav 1. ove uredbe, ako se tom
kumulacijom ne prelazi 100% merodavnih trokova u svakom periodu u kome su
predmetna lica bila zaposlena.
4. Dravna pomo za zatitu ivotne sredine

lan 29

Dravna pomo za zatitu ivotne sredine moe da se dodeli za otklanjanje ili


spreavanje teta prirodnom okruenju ili prirodnim izvorima (bogatstvima) nastalim
aktivnostima korisnika, za smanjenje rizika od takvih teta ili za veu efikasnost
korienja prirodnih bogatstava, ukljuujui mere za utedu energije i korienje
obnovljivih izvora energije.

Dravna pomo za zatitu ivotne sredine moe da se dodeli privrednim subjektima u


svim sektorima, osim u sektoru saobraaja u oblasti infrastrukture u vazdunom,
drumskom i eleznikom saobraaju, kao i unutranjoj plovidbi.

Dravna pomo za zatitu ivotne sredine ne moe da se dodeli malom i srednjem


privrednom subjektu ukoliko se pre poetka realizacije projekta nije javio kao potencijalni
korisnik dravne pomoi na nain i pod uslovima koje je odredio davalac dravne
pomoi.

Dravna pomo za zatitu ivotne sredine velikom privrednom subjektu ne moe da se


dodeli pre nego to, pored uslova navedenih u stavu 3. ovog lana, davalac dravne
pomoi, uvidom u dokumentaciju dobijenu od korisnika, ne utvrdi da bez dodele dravne
pomoi korisnik nee moi da obezbedi planirani nivo zatite ivotne sredine.

4.1. Dravna pomo za dostizanje viih standarda od vaeih u Republici


Srbiji ili za poveanje nivoa zatite ivotne sredine u odsustvu standarda

lan 30

Dravna pomo za dostizanje viih standarda od vaeih u Republici Srbiji ili za


poveanje nivoa zatite ivotne sredine u odsustvu standarda moe da se dodeli za
investiciju koja:

1) omoguava korisniku da povea nivo zatite ivotne sredine kao rezultat njegove
aktivnosti iznad vaeih standarda za zatitu ivotne sredine u Republici Srbiji, ili

2) omoguava korisniku da povea nivo zatite ivotne sredine kao rezultat njegove
aktivnosti u odsustvu standarda za zatitu ivotne sredine u Republici Srbiji

Dravna pomo ne moe da se dodeli u sluaju kada ta pomo treba da obezbedi


dostizanje standarda u Republici Srbiji koji su doneti, stupili na snagu, ali se jo ne
primenjuju.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, dravna pomo za nabavku novih prevoznih sredstava
za obavljanje prevoza u drumskom, eleznikom i vazdunom saobraaju, kao i u
unutranjoj plovidbi moe da se dodeli ukoliko ova prevozna sredstva ispunjavaju uslove
novih standarda koji su stupili na snagu u Republici Srbiji, ali se jo ne primenjuju.

lan 31

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za dostizanje viih standarda od vaeih


u Republici Srbiji ili za poveanje nivoa zatite ivotne sredine u odsustvu standarda su
trokovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana moraju da budu ogranieni na dodatne


trokove ulaganja neophodne za postizanje vieg nivoa zatite ivotne sredine nego to
zahtevaju standardi u Republici Srbiji, ili koje bi korisnik dostigao u odsustvu standarda,
a bez dodele dravne pomoi.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana se izraunavaju kao neto razlika izmeu koristi
i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za zatitu ivotne sredine, koji se
javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja.

lan 32

Visina dravne pomoi iznosi, i to:

1) za velike privredne subjekte - do 50% opravdanih trokova

2) za srednje privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova

3) za male privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova.

Kad ulaganje ukljuuje nabavku imovine za ekoloku inovaciju ili za poetak projekta
ekoloke inovacije, visina dravne pomoi moe da se povea za najvie 10 procentnih
poena:

1) ako su imovina ili projekat ekoloke inovacije novi ili barem znaajno bolji od vrhunske
tehnologije u istom sektoru industrije u Republici Srbiji, to se dokazuje preciznim
opisom inovacije i trinih uslova u kojima je ona uvedena ili proirena, pri emu se
inovacija uporeuje sa procesima ili organizacionim tehnikama koje primenom vrhunske
tehnologije u istom sektoru industrije koriste drugi privredni subjekti,

2) ako je oekivana korist po ivotnu sredinu znaajno via od poboljanja koje proizlazi
iz opteg razvoja vrhunske tehnologije u delatnostima koje slue za poreenje. Kad
mogu da se koriste kvantitativni parametri za uporeenje ekolokih inovativnih delatnosti
sa standardnim ekoloki neinovativnim delatnostima, "znaajno vii" oznaava da
granino poboljanje koje se oekuje od ekoloko inovativnih delatnosti u pogledu
smanjenog rizika za ivotnu sredinu ili zagaenja ili poboljanja efikasnosti potronje
energije ili resursa - mora da bude najmanje dvostruko vee od graninog poboljanja
koje se oekuje od opteg razvoja neinovativnih delatnosti koje slue za poreenje. U
sluaju kad taj pristup nije primeren ili kad nije mogue kvantitativno uporeivanje,
zahtev za dodeljivanje dravne pomoi mora da sadri podroban opis metoda koji se
koristi za ocenu ispunjenosti kriterijuma "znaajno vii" i da obezbedi standard koji je
uporedljiv sa standardom ovog metoda,

3) inovativna priroda imovine ili projekta sadri jasan stepen rizika u tehnolokom,
trinom ili finansijskom smislu, koji je vei od rizika koji se obino povezuje sa
neinovativnom imovinom ili projektom u delatnostima koje slue za poreenje, a taj rizik
moe da se prikae u obliku trokova povezanih sa prihodom privrednog subjekta,
vremena potrebnog za razvoj, oekivane dobiti od ekoloke inovacije uporeene s
trokovima, verovatnoe neuspeha, itd.

4.2. Dravna pomo za rano usklaivanje sa novim standardima

lan 33

Dravna pomo za rano usklaivanje sa novim standardima u Republici Srbiji koji


poveavaju nivo zatite ivotne sredine, ali jo nisu u primeni, moe da se dodeli samo
za ulaganja izvrena i zavrena najmanje godinu dana pre poetka primene ovih
standarda.

lan 34

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za rano usklaivanje sa novim


standardima moraju da budu ogranieni na dodatne trokove ulaganja potrebne da se
dostigne nivo zatite ivotne sredine koji zahtevaju novi standardi u Republici Srbiji u
poreenju sa nivoom zatite ivotne sredine pre primene ovih standarda.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana izraunavaju se kao neto razlika izmeu koristi
i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za rano usklaivanje sa novim
standardima koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja.

lan 35

U sluaju da zavretak projekta i njegova primena nastanu u periodu izmeu jedne i tri
godine pre datuma stupanja na snagu standarda, visina dravne pomoi ne sme da
pree:

1) za male privredne subjekte 20% opravdanih trokova,


2) za srednje privredne subjekte 15% opravdanih trokova,

3) za velike privredne subjekte 10% opravdanih trokova.

U sluaju da zavretak projekta i njegova primena nastanu u periodu duem od tri


godine pre datuma stupanja na snagu standarda, visina dravne pomoi ne sme da
pree:

1) za male privredne subjekte 25 % opravdanih trokova,

2) za srednje privredne subjekte 20 % opravdanih trokova,

3) za velike privredne subjekte 15% opravdanih trokova.

4.3. Dravna pomo za postizanje utede energije

lan 36

Dravna pomo privrednim subjektima za postizanje utede energije moe da se dodeli


kao investiciona i kao operativna pomo.

lan 37

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za postizanje utede energije moraju biti
ogranieni na dodatne trokove ulaganja neophodne za postizanje utede energije iznad
nivoa koji zahtevaju standardi u Republici Srbiji.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana izraunavaju se kao neto razlika izmeu koristi
i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za utedu energije koji se javljaju
tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja za velike privredne subjekte, a za male i
srednje privredne subjekte tokom prve tri godine.

lan 38

Visina investicione dravne pomoi utvruje se, i to:

1) za male privredne subjekte - do 80% opravdanih trokova,

2) za srednje privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova,

3) za velike privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova.

lan 39

Operativna dravna pomo moe da se dodeli ako su ispunjeni sledei uslovi:


1) da je dravna pomo ograniena na nadoknaivanje dodatnih proizvodnih trokova
koji proizlaze iz ulaganja, uzimajui u obzir koristi proizale iz utede energije. Prilikom
odreivanja iznosa operativne pomoi, svaka pomo za ulaganje dodeljena privrednom
subjektu za novo postrojenje mora da se oduzme od proizvodnih trokova,

2) da je dravna pomo ograniena na pet godina,

3) da u sluaju dodele dravne pomoi koja se postepeno smanjuje, visina pomoi ne


prelazi 100% dodatnih trokova u prvoj godini, ali mora linearno biti svedena na nulu na
kraju pete godine. U sluaju dodele dravne pomoi koja se ne smanjuje postepeno,
visina dravne pomoi ne sme prei 50% dodatnih trokova.

4.4. Dravna pomo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

lan 40

Dravna pomo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora moe da se dodeli kao


investiciona i kao operativna dravna pomo ukoliko ne postoji obavezni standard u
Republici Srbiji u pogledu uea energije iz obnovljivih izvora za individualne privredne
subjekte.

Investiciona i operativna dravna pomo za proizvodnju biogoriva dozvoljena je samo u


sluaju odrivih biogoriva.

lan 41

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za proizvodnju energije iz obnovljivih


izvora obuhvataju dodatne trokove ulaganja koje snosi privredni subjekat u poreenju
sa klasinom elektranom ili klasinim sistemom grejanja sa istim kapacitetom u smislu
uinka proizvodnje energije.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana izraunavaju se kao neto razlika izmeu koristi
i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja.

lan 42

Visina investicione dravne pomoi moe da se dodeli:

1) malim privrednim subjektima - do 80% opravdanih trokova,

2) srednjim privrednim subjektima - do 70% opravdanih trokova,


3) velikim privrednim subjektima - do 60% opravdanih trokova.

lan 43

Operativna dravna pomo moe da se dodeli za razliku izmeu trokova proizvodnje


energije iz obnovljivih izvora i trine cene tog oblika energije i odnosi se na proizvodnju
energije iz obnovljivih izvora sa ciljem prodaje na tritu i za sopstvenu potronju
privrednog subjekta.

Operativna dravna pomo moe da se dodeli samo do zavretka procesa amortizacije


predmetne investicije i ne sme biti vea od trokova te investicije. Prilikom odreivanja
iznosa operativne dravne pomoi, svaka dravna pomo dodeljena privrednom
subjektu za ulaganje u novo postrojenje mora da se oduzme od proizvodnih trokova.

Operativna dravna pomo moe da se dodeli, pored uslova navedenih u stavu 2. ovog
lana i pod uslovima iz lana 39. ove uredbe.

4.5. Dravna pomo za postrojenja za kombinovanu proizvodnju elektrine i


toplotne energije (kogeneracija)

lan 44

Dravna pomo za kogeneraciju moe da se dodeli kao investiciona i kao operativna


dravna pomo.

Investiciona dravna pomo za kogeneraciju moe da se dodeli pod uslovom da nova


kogeneracijska jedinica ukupno ostvaruje utedu primarne energije u poreenju sa
odvojenom proizvodnjom ili da unapreenje postojee kogeneracijske jedinice ili
pretvaranje postojeeg energetskog postrojenja u kogeneracijsku jedinicu ostvaruje
utedu primarne energije u poreenju sa izvornom situacijom.

lan 45

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za kogeneraciju moraju biti ogranieni na


dodatne trokove ulaganja neophodne za uspostavljanje visoko efikasnog
kogeneracijskog postrojenja u poreenju sa odgovarajuim ulaganjem.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana moraju da se izraunavaju kao neto razlika
izmeu koristi poslovanja i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za
kogeneraciju koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja.

lan 46

Visina investicione dravne pomoi utvruje se, i to:


1) za male privredne subjekte - do 80% opravdanih trokova,

2) za srednje privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova,

3) za velike privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova.

lan 47

Operativna dravna pomo moe da se dodeli, pod uslovima navedenim u lanu 43. ove
uredbe, privrednim subjektima koji snabdevaju trite preko distributivne mree
elektrinom i toplotnom energijom, kada su trokovi proizvodnje te energije iznad njihove
trine cene, kao i za industrijsko korienje kombinovane proizvodnje elektrine i
toplotne energije ako je proizvodna cena jedne jedinice energije uz korienje te
tehnologije vea od trine cene jedne jedinice klasine energije.

4.6. Dravna pomo za energetski efikasno daljinsko grejanje

lan 48

Investiciona dravna pomo za energetski efikasno daljinsko grejanje moe da se dodeli


pod uslovom da kombinovana delatnost proizvodnje toplote i distribuiranja toplote dovodi
do uteda primarne energije i da su ulaganja namenjena za korienje i distribuciju
otpadne toplote u cilju daljinskog grejanja.

lan 49

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za energetski efikasno daljinsko grejanje


moraju biti ogranieni na dodatne trokove ulaganja neophodne za ostvarivanje
energetski efikasnog daljinskog grejanja u poreenju sa odgovarajuim ulaganjem.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana izraunavaju se kao neto razlika izmeu koristi
poslovanja i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja koji se javljaju tokom
prvih pet godina trajanja tog ulaganja.

lan 50

Visina investicione dravne pomoi utvruje se, i to:

1) za male privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova,

2) za srednje privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova,

3) za velike privredne subjekte - do 50% opravdanih trokova.


4.7. Dravna pomo za upravljanje otpadom

lan 51

Dravna pomo za upravljanje otpadom od drugih privrednih subjekata ukljuujui i


aktivnosti ponovne upotrebe, reciklae i prerade moe da se dodeli samo ukoliko su
kumulativno ispunjeni sledei uslovi:

1) da je ulaganje usmereno na smanjivanje zagaenja koje proizvode drugi privredni


subjekti - zagaivai i ne pokriva zagaenje koje proizvodi korisnik te pomoi,

2) da pomo ne oslobaa zagaivae plaanja naknade prema propisima kojima se


ureuje zatita ivotne sredine i upravljanje otpadom ili naknada koja se smatra
normalnim trokom privrednog subjekta koje je zagaiva,

3) da ulaganje poboljava proces u kome je korienje otpada za proizvodnju gotovih


proizvoda ekonomski profitabilno ili koristi konvencionalne tehnologije na inovativan
nain,

4) da otpad koji se prerauje u protivnom bi bio odloen ili preraen na nain koji je
manje prihvatljiv za ivotnu sredinu,

5) da ulaganje ne poveava samo potranju za predmetima koji e se reciklirati, ve


poveava i prikupljanje tog otpada.

lan 52

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za upravljanje otpadom su dodatni


investicioni trokovi neophodni za ostvarivanje ulaganja za upravljanje otpadom, u
poreenju sa konvencionalna proizvodnjom istog kapaciteta koja ne ukljuuje upravljanje
otpadom.

Opravdani trokovi iz stava 1. ovog lana izraunavaju se kao neto razlika izmeu koristi
poslovanja i trokova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za upravljanje otpadom
koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja.

lan 53

Visina investicione dravne pomoi utvruje se i to:

1) za male privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova

2) za srednje privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova

3) za velike privredne subjekte - do 50% opravdanih trokova.


4.8. Dravna pomo za sanaciju kontaminiranih lokacija

lan 54

Investiciona dravna pomo privrednim subjektima koji otklanjaju tete nanete ivotnoj
sredini sanacijom kontaminiranih lokacija, moe da se dodeli samo ukoliko vodi
poboljanju zatite ivotne sredine.

teta naneta ivotnoj sredini u smislu stava 1. ovog lana odnosi se na pogoranje
kvaliteta tla, povrinskih ili podzemnih voda.

Dravna pomo ne moe da se dodeli ukoliko zagaiva moe da se identifikuje, i u tom


sluaju primenjuje se naelo "zagaiva plaa". Ukoliko zagaiva nije identifikovan ili
mu se ne moe naloiti da snosi trokove sanacije, dravna pomo moe da se dodeli
licu koje vri sanaciju.

lan 55

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za sanaciju kontaminiranih lokacija su svi


trokovi koji se odnose na obavljanje sanacije kontaminiranih podruja umanjeni za
iznos poveanja vrednosti zemljita na tom podruju.

lan 56

Dravna pomo za sanaciju kontaminiranih lokacija moe da se dodeli u visini do 100%


opravdanih trokova. Ukupan iznos pomoi ne sme biti vei od stvarnih trokova koje
snosi privredni subjekat.

4.9. Dravna pomo za izmetanje privrednih subjekata

lan 57

Investiciona dravna pomo za izmetanje privrednih subjekata na nove lokacije iz


razloga zatite ivotne sredine moe da se dodeli pod sledeim uslovima:

1) da promena lokacije bude izvrena radi zatite ivotne sredine ili spreavanja
nanoenja tete ivotnoj sredini i o toj promeni mora postojati odluka nadlenog organa
ili sudska odluka ili mora biti rezultat dogovora privrednog subjekta i nadlenog organa,

2) da privredni subjekat zadovoljava najvie standarde zatite ivotne sredine koji se


primenjuju na novoj lokaciji nakon izmetanja.

Dravna pomo moe da se dodeli samo privrednim subjektima koji posluju u urbanim
sredinama ili u posebnim sredinama u Republici Srbiji zatienim zakonom kao prirodna
stanita biljnog i ivotinjskog sveta, koji obavljaju aktivnosti u skladu sa zakonom, ali
zbog veeg stepena zagaivanja ivotne sredine izazvanog tim aktivnostima, moraju da
budu izmetena na drugu lokaciju.

lan 58

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za izmetanje privrednih subjekata su:

1) trokovi za kupovinu zemljita, izgradnju ili kupovinu novih postrojenja, ali samo istog
kapaciteta kao postrojenja koja su naputena,

2) trokovi penala koje snosi privredni subjekat zbog raskidanja ugovora o zakupu
zemljita ili zgrada ukoliko je zbog odluke nadlenog organa ili sudske odluke o promeni
lokacije dolo do prevremenog raskida ugovora.

Pri odreivanju iznosa opravdanih trokova, odbija se:

1) dobit od prodaje ili iznajmljivanja naputenog postrojenja ili zemljita,

2) naknada dobijena po osnovu eksproprijacije (liavanja svojine),

3) bilo koja druga dobit u vezi sa premetanjem postrojenja, posebno dobit koja, u
trenutku premetanja, proizlazi iz unapreenja tehnologije koja se koristi,

4) ulaganja radi poveanja kapaciteta.

lan 59

Visina investicione dravne pomoi utvruje se, i to:

1) za male privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova

2) za srednje privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova

3) za velike privredne subjekte - do 50% opravdanih trokova.

4.10. Dravna pomo za izradu studija zatite ivotne sredine

lan 60

Dravna pomo moe da se dodeli privrednom subjektu za izradu studija zatite ivotne
sredine neposredno povezanih sa ulaganjima za:

- dostizanje standarda pod uslovima navedenim u l. od 30. do 32. ove uredbe,


- ostvarivanje utede energije pod uslovima navedenim u l. od 36. do 39. ove uredbe, i

- proizvodnju obnovljive energije pod uslovima navedenim u l. od 40. do 43. ove


uredbe.

Dravna pomo moe da se dodeli i kada se, nakon nalaza pripremnog istraivanja,
ulaganje koje je predmet istraivanja ne ostvari.

lan 61

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za izradu studija zatite ivotne sredine
su trokovi izrade studija.

Visina investicione dravne pomoi utvruje se, i to:

1) za male privredne subjekte - do 70% opravdanih trokova,

2) za srednje privredne subjekte - do 60% opravdanih trokova,

3) za velike privredne subjekte - do 50% opravdanih trokova.

5. Dravna pomo za istraivanje, razvoj i inovacije

lan 62

Dravna pomo za istraivanje, razvoj i inovacije moe da se dodeli privrednim


subjektima u svim sektorima, a ne moe da se dodeli privrednim subjektima u
tekoama.

U sluaju dodele dravne pomoi velikim privrednim subjektima, taj subjekat mora da
dokae podsticajne efekte u skladu sa sledeim kriterijumima: poveanje obima
projekta, proirenje oblasti delovanja, bra realizacija projekta i poveanje ukupnog
iznosa za istraivanje, razvoj i inovacije.

5.1. Dravna pomo za istraivanje i razvoj

lan 63

Dravna pomo za istraivanje i razvoj moe da se dodeli za:

1) osnovna istraivanja koja predstavljaju eksperimentalni ili teorijski rad radi sticanja
novih znanja o osnovnim principima pojava i posmatranih injenica, bez direktne
primene u praksi,
2) industrijska istraivanja koja predstavljaju planirana istraivanja ili ispitivanja radi
sticanja novih znanja i vetina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga, odnosno
radi znatnog poboljanja postojeih proizvoda, procesa ili usluga,

3) eksperimentalni razvoj koji obuhvata: sticanje, kombinovanje, oblikovanje i korienje


postojeih naunih, tehnolokih, poslovnih i ostalih merodavnih znanja i vetina radi
izrade planova ili dizajna za nove, promenjene ili poboljane proizvode, procese ili
usluge, kao i za druge aktivnosti radi konceptualnog definisanja, planiranja i
dokumentovanja novih proizvoda, procesa ili usluga.

Pod aktivnostima iz stava 1. taka 3. ove uredbe podrazumeva se naroito:

a) proizvodni nacrti, crtei, planovi i ostala dokumentacija pod uslovom da nisu


namenjeni komercijalnoj upotrebi;

b) razvoj komercijalno upotrebljivih prototipova i pilot-projekata ukoliko je prototip


konani komercijalni proizvod i ukoliko bi trokovi proizvodnje samo za korienje u
svrhu prikazivanja i provere valjanosti bili neprihvatljivo visoki;

v) eksperimentalna proizvodnja i ispitivanje proizvoda, procesa i usluga pod uslovom da


se ne mogu koristiti ili tako izmeniti da imaju industrijsku ili komercijalnu primenu.

Dravna pomo za eksperimentalni razvoj ne moe da se dodeli za rutinske ili


periodine izmene proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, usluga i drugih
postojeih operacija, i u sluaju da takve promene predstavljaju poboljanja.

lan 64

Opravdani trokovi za istraivanje i razvoj su:

1) trokovi osoblja (istraivai, tehniari i drugo pomono osoblje) u meri u kojoj rade na
istraivakom projektu,

2) trokovi instrumenata i opreme u obimu u kome se koriste za istraivaki projekat.


Ukoliko se instrumenti i oprema ne koriste tokom itavog perioda trajanja istraivakog
projekta, opravdani trokovi su samo trokovi amortizacije u periodu trajanja projekta
izraunati na osnovu dobre raunovodstvene prakse,

3) trokovi zgrada i zemljita u obimu u kome se koriste za istraivaki projekat, pri


emu se na zgrade odnose trokovi amortizacije za period trajanja istraivakog
projekta, a na zemljite trokovi kupovine ili iznajmljivanja ili stvarno nastali kapitalni
trokovi,

4) trokovi ugovornih istraivanja, tehnikog znanja i patenata koji su kupljeni ili


licencirani od treih lica po trinim cenama, ukoliko je transakcija izvrena u
konkurentnim uslovima, i trokovi savetodavnih i slinih usluga ukoliko se koriste
iskljuivo za delatnost istraivanja,

5) dodatni reijski trokovi nastali direktno kao rezultat istraivake delatnosti,

6) drugi operativni trokovi poslovanja, ukljuujui trokove materijala, potrone robe i


proizvoda nastalih direktno kao rezultat istraivake delatnosti.

U sluaju eksperimentalnog razvoja, od opravdanih trokova moraju se odbiti svi prihodi


koji se ostvaruju ukoliko se razvijeni prototipovi i eksperimentalni crtei kasnije koriste u
komercijalne svrhe.

lan 65

Visina dravne pomoi utvruje se, i to:

1) za osnovna istraivanja - do 100% opravdanih trokova,

2) za industrijska istraivanja - do 50% opravdanih trokova,

3) za eksperimentalni razvoj - do 25% opravdanih trokova.

Visina dravne pomoi za industrijska istraivanja i eksperimentalni razvoj moe


dodatno da se povea:

1) za najvie 10 procentnih poena za srednje privredne subjekte i za najvie 20


procentnih poena za male privredne subjekte;

2) za najvie 15 procentnih poena, ali ne vie od 80% opravdanih trokova ukoliko:

(a) projekat ukljuuje saradnju sa najmanje jednim malim ili srednjim privrednim
subjektom ili se sprovodi u najmanje dve drave, a ni jedan privredni subjekat sam ne
snosi vie od 70% opravdanih trokova projekta saradnje, ili

(b) projekat ukljuuje saradnju izmeu privrednog subjekta i istraivake organizacije


gde istraivaka organizacija snosi najmanje 10% opravdanih trokova projekta i ima
pravo da objavi rezultate svog istraivakog projekta, ili

(v) u sluaju industrijskog istraivanja, rezultati projekta se objavljuju na konferencijama


naunog i tehnikog karaktera, u naunim ili tehnikim asopisima koji su svima
dostupni.

5.2. Dravna pomo za izradu studija o tehnikoj izvodljivosti

lan 66
Dravna pomo za izradu studija o tehnikoj izvodljivosti moe da se dodeli za
industrijsko istraivanje i eksperimentalni razvoj.

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za izradu studija o tehnikoj izvodljivosti


su stvarni trokovi izrade studije o tehnikoj izvodljivosti.

Visina dravne pomoi utvruje se, i to:

1) za male i srednje privredne subjekte - do 75% opravdanih trokova za studije koje su


priprema za industrijsko istraivanje i do 50% opravdanih trokova za studije koje su
priprema za eksperimentalni razvoj,

2) za velike privredne subjekte - do 65% opravdanih trokova za studije koje su priprema


za industrijsko istraivanje, i do 40% opravdanih trokova za studije koje su priprema za
eksperimentalni razvoj.

5.3. Dravna pomo malim i srednjim privrednim subjektima za sticanje


prava industrijske svojine

lan 67

Dravna pomo malim i srednjim privrednim subjektima za sticanje prava industrijske


svojine moe da se dodeli za dobijanje i potvrivanje patenata i drugih prava industrijske
svojine.

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi malim i srednjim privrednim subjektima za


sticanje prava industrijske svojine u:

1) svi trokovi koji prethode dodeli prava, ukljuujui trokove vezane za pripremu,
registraciju i ispitivanje prijave, kao i trokovi nastali prilikom obnove prijave pre nego to
je pravo dodeljeno,

2) trokovi prevoda i drugi trokovi nastali kako bi se pravo dobilo ili potvrdilo u drugim
pravnim sistemima,

3) trokovi nastali prilikom odbrane valjanosti prava u toku slubenog ispitivanja prijave i
mogueg postupka opovrgavanja, i kada ti trokovi nastanu posle dodele prava.

Visina dravne pomoi ne sme da pree visinu pomoi za projekte istraivanja i razvoja
propisanu u lanu 65. ove uredbe koji se odnose na istraivake delatnosti koje su prve
dovele do predmetnih prava industrijske svojine.
5.4. Dravna pomo za novoosnovane inovativne privredne subjekte

lan 68

Dravna pomo za novoosnovane inovativne privredne subjekte moe da se dodeli


ukoliko su ispunjeni sledei uslovi:

1) da novoosnovani privredni subjekat u trenutku dodele pomoi posluje krae od est


godina,

2) da trokovi istraivanja i razvoja novoosnovanog privrednog subjekta predstavljaju


najmanje 15% njegovih ukupnih trokova poslovanja u najmanje jednoj od tri godine koje
prethode dodeli dravne pomoi ili, u sluaju privrednog subjekta poetnika i bez
prethodnog finansijskog poslovanja, u reviziji njegovog trenutnog poslovnog perioda koju
je overio nezavisni revizor,

3) da ukupan iznos dravne pomoi moe da se dodeli u visini do 1,5 miliona evra u
dinarskoj protivvrednosti na dan donoenja odluke o dodeli pomoi,

4) da pomo moe da se dodeli samo jedanput.

Novoosnovanom inovativnom privrednom subjektu dravna pomo moe da se dodeli i


po drugim pravilima sadranim u ovoj uredbi, osim za istraivanje, razvoj i inovacije i za
ulaganja u rizini kapital, samo nakon isteka perioda od tri godine od dodele pomoi za
novoosnovane inovativne privredne subjekte.

5.5. Dravna pomo za inovacije procesa i organizacije poslovanja

lan 69

Dravna pomo za inovacije procesa i organizacije poslovanja u sektoru pruanja usluga


ne moe da se dodeli za rutinske ili redovne promene proizvoda, proizvodnih linija,
proizvodnih procesa, postojeih usluga ili drugih tekuih poslova i ako te izmene mogu
predstavljati poboljanja.

Dravna pomo iz stava 1. ovog moe da se dodeli ukoliko su ispunjeni sledei uslovi:

1) da inovacija procesa i organizacije poslovanja bude oigledna ili znaajno poboljana


u odnosu na postojee stanje u odreenoj grani industrije, to se dokazuje preciznim
opisom inovacije, njenim poreenjem sa postojeim tehnikama u procesu i organizaciji
poslovanja kojima se koriste drugi privredni subjekti u istom sektoru,

2) da se inovacija procesa i organizacije poslovanja odnosi na korienje informacionih i


komunikacionih tehnologija sa ciljem izmene organizacije poslovanja,
3) da inovacija poslovanja bude u obliku projekta za koji je imenovan struni rukovodilac
projekta i navedeni trokovi projekta,

4) da rezultat projekta bude razvoj standarda, modela komercijalnog poslovanja,


metodologije postupka koje je mogue na sistematian nain reprodukovati, sertifikovati
ili zatiti patentom,

5) da projekat koji sadri inovaciju procesa i organizacije poslovanja nosi i jasan stepen
rizika, to se dokazuje poreenjem trokova projekta sa prihodom privrednog subjekta,
vremenom koje je potrebno za razvoj novog procesa, oekivanom dobiti od inovacije
procesa u poreenju sa trokovima projekta i verovatnou neuspeha projekta.

lan 70

Opravdani trokovi za inovaciju procesa i organizaciju poslovanja u sektoru pruanja


usluga su identini opravdanim trokovima iz lana 64. ove uredbe. U sluaju inovacija
koje se odnose na organizaciju poslovanja, samo trokovi informacionih i
komunikacionih tehnologija mogu da se ukljue u trokove instrumenata i opreme.

Visina dravne pomoi utvruje se, i to:

1) do 15% za velike privredne subjekte,

2) do 25% za srednje privredne subjekte,

3) do 35% za male privredne subjekte.

Veliki privredni subjekti mogu da dobiju dravnu pomo samo ukoliko ostvaruju saradnju
sa malim i srednjim privrednim subjektima koji uestvuju sa najmanje 30% u ukupnim
opravdanim trokovima.

5.6. Dravna pomo malim i srednjim privrednim subjektima za usluge


savetovanja i podsticanja inovacija

lan 71

Dravna pomo malim i srednjim privrednim subjektima za savetodavne usluge


namenjene inovacijama i usluge za podsticanje inovacija moe da se dodeli ukoliko su
kumulativno ispunjeni sledei kriterijumi:

1) da pomo ne sme da pree iznos od 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po


korisniku u toku bilo kog trogodinjeg perioda,
2) da prualac usluga ima nacionalni ili evropski sertifikat u kom sluaju je visina pomoi
do 100% opravdanih trokova, a ako nema nacionalni ili evropski sertifikat da visina
pomoi ne prelazi 75% opravdanih trokova,

3) da korisnik koristi tu pomo za pribavljanje usluga po trinim cenama ili ukoliko je


prualac usluga neprofitni privredni subjekat, po ceni koja predstavlja pune trokove
usluga uz razumnu maru.

lan 72

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi malim i srednjim privrednim subjektima za


usluge savetovanja i podsticanja inovacija su:

1) za savetodavne usluge namenjene inovacijama - trokovi vezani za savetovanje


menadmenta, tehnoloku pomo, usluge prenosa tehnologije, usavravanje,
savetovanje prilikom preuzimanja, zatite i trgovine pravima intelektualne svojine i za
licencne ugovore, savetovanje o upotrebi standarda,

2) za usluge podsticanja inovacija - trokovi vezani za kancelarijski prostor, bazu


podataka, tehnike knjiice, istraivanje trita, korienje laboratorija, oznaavanje
kvaliteta, testiranje i sertifikaciju.

5.7. Dravna pomo za unajmljivanje visokokvalifikovanog osoblja

lan 73

Dravna pomo za unajmljivanje visokokvalifikovanog osoblja privremeno premetenog


iz istraivake organizacije ili velikog privrednog subjekta u mali ili srednji privredni
subjekat moe da se dodeli ukoliko su ispunjeni sledei uslovi:

1) da privremeno premeteno visokokvalifikovano osoblje bude zaposleno na


novostvorenim istraivakim, razvojnim i inovativnim funkcijama u privrednom subjektu i
ne sme da bude zamena za postojee osoblje,

2) da je visokokvalifikovano osoblje, najmanje prethodne dve godine, bilo zaposleno u


istraivakoj organizaciji ili velikom privrednom subjektu koji ga alje na privremeni
premetaj.

lan 74

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za unajmljivanje visokokvalifikovanog


osoblja su svi trokovi unajmljivanja i zapoljavanja visokokvalifikovanog osoblja,
ukljuujui trokove korienja usluga Nacionalne slube za zapoljavanje, kao i
trokove premetaja osoblja.
Visina dravne pomoi ne sme da bude vea od 50% opravdanih trokova, u periodu od
najdue tri godine po privrednom subjektu i po unajmljenoj osobi.

Angaovanje Visokokvalifikovano osoblje moe da bude angaovano privremeno, i po


isteku roka angaovanja to osoblje se vraa kod svog prethodnog poslodavca.

Visokokvalifikovano osoblje u smislu ove uredbe su: istraivai, inenjeri, projektanti i


marketing menaderi sa visokim obrazovanjem i najmanje pet godina strunog iskustva
u odreenoj delatnosti. Doktorske studije e se smatrati odgovarajuim profesionalnim
(strunim) iskustvom.

5.8. Dravna pomo za inovativne klastere

lan 75

Dravna pomo za inovativne klastere moe da se dodeli kao investiciona i kao


operativna pomo.

lan 76

Investiciona dravna pomo za inovativne klastere moe da se dodeli za osnivanje,


irenje i oivljavanje inovativnih klastera i to iskljuivo pravnim licima koja upravljaju
ovim klasterima i koja su odgovorna za upravljanje poslovnim prostorom, objektima i
aktivnostima inovativnih klastera u pogledu njihovog korienja i pristupa. Pristup
poslovnom prostoru i aktivnostima mora da bude slobodan. Naknade za korienje
prostora i uestvovanje u aktivnostima se odreuju u skladu sa njihovim stvarnim
trokovima.

lan 77

Investiciona dravna pomo za oivljavanje inovativnih klastera moe da se dodeli za:

1) opremanje centara za usavravanje i istraivanje,

2) infrastrukturu koja je namenjena istraivanju: laboratorije, objekti za testiranja,

3) iroku mrenu infrastrukturu.

lan 78

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za oivljavanje inovativnih klastera su


trokovi koji se odnose na ulaganja u materijalnu imovinu: zemljite, zgrade, maine i
opremu.
Visina dravne pomoi utvruje se, i to:

1) do 50% opravdanih trokova za velike privredne subjekte,

2) do 60% opravdanih trokova za srednje privredne subjekte,

3) do 70% opravdanih trokova za male privredne subjekte.

lan 79

Operativna pomo za pokrivanje tekuih rashoda inovativnih klastera u cilju njihovog


oivljavanja moe da se dodeli pravnom licu koje upravlja poslovima inovativnog
klastera i mora da bude vremenski ograniena na pet godina, sa mogunou
produenja na 10 godina ukoliko korisnik dravne pomoi dokae da je to neophodno.

Opravdani trokovi za dodelu operativne pomoi su trokovi rada zaposlenih lica i


administrativni trokovi koji se odnose na sledee aktivnosti:

1) reklamne aktivnosti klastera za privlaenje novih lanova - privrednih subjekata,

2) upravljanje objektima klastera kojima je otvoren pristup,

3) organizaciju programa usavravanja, radionica i konferencija kojima se podstie


razmena znanja i povezivanje lanova klastera.

lan 80

Visina dravne pomoi utvruje se, i to:

1) do 100% opravdanih trokova za prvu godinu rada inovativnog klastera, sa ciljem


linearnog, odnosno potpunog smanjenja u petoj godini, ili

2) do 50% opravdanih trokova bez linearnog smanjenja.

6. Dravna pomo za usavravanje

lan 81

Dravna pomo za usavravanje moe da se dodeli privrednim subjektima u svim


sektorima, osim privrednim subjektima u tekoama.

Dravna pomo za usavravanje moe da se dodeli, i to za:

1) posebno usavravanje, koje ukljuuje obuku direktno i prvenstveno primenljivu na


sadanji i budui poloaj zaposlenih u privrednom subjektu, koji je neposredni korisnik te
pomoi i koji kroz ovu obuku obezbeuje kvalifikacije koje nisu prenosive ili su samo
ogranieno prenosive na druge privredne subjekte ili poslovna podruja,

2) opte usavravanje, koje ukljuuje obuku koja nije samo ili prvenstveno primenljiva na
sadanji i budui poloaj zaposlenih u privrednom subjektu koji je neposredni korisnik te
pomoi i koji kroz ovu obuku obezbeuju kvalifikacije koje su veinom prenosive na
druge privredne subjekte ili poslovna podruja i koje na taj nain bitno poveava
zapoljivost radnika.

Usavravanje e se smatrati optim ukoliko ga zajedniki organizuju razliiti nezavisni


privredni subjekti ili ukoliko ga mogu pohaati zaposleni iz razliitih privrednih subjekata,
ili ukoliko je priznato, overeno ili vrednovano od strane nadlenih dravnih organa ili
drugih institucija na koje je Republika Srbija prenela odgovarajua ovlaenja.

lan 82

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za usavravanje su:

1) trokovi predavaa,

2) putni trokovi predavaa i polaznika, ukljuujui i smetaj,

3) drugi tekui trokovi, kao to su materijali i potrona roba direktno povezani sa


projektom usavravanja,

4) trokovi amortizacije alata i opreme u obimu u kojem se iskljuivo koriste za projekat


usavravanja,

5) trokovi usmeravanja i savetodavnih usluga u vezi sa projektom usavravanja,

6) trokovi polaznika i opti indirektni trokovi (administrativni trokovi, zakup, reijski


trokovi) do ukupnog iznosa drugih opravdanih trokova navedenih u stavu 1, ta. od 1)
do 5) ovog lana. U pogledu trokova polaznika, u obzir se uzimaju samo sati koje
polaznik stvarno provede u usavravanju, posle odbitka svih proizvodnih sati.

lan 83

Visina dravne pomoi utvruje se i to:

1) za posebno usavravanje - do 25% opravdanih trokova,

2) za opte usavravanje - do 60% opravdanih trokova.

Visina dravne pomoi iz stava 1. ovog lana moe da se povea, ali ne vie od 80%
opravdanih trokova, i to:
1) za najvie 10 procentnih poena ukoliko se usavravanje sprovodi za osobe sa
invaliditetom ili osobe koje se tee zapoljavaju,

2) za najvie 10 procentnih poena ukoliko se dravna pomo dodeljuje srednjem


privrednom subjektu,

3) za najvie 20 procentnih poena ukoliko se dravna pomo dodeljuje malom


privrednom subjektu.

U sluaju kada projekat usavravanja ukljuuje komponente i posebnog i opteg


usavravanja koje ne mogu biti razdvojene za potrebe izraunavanja visine dravne
pomoi i u sluaju kada se ne moe utvrditi da li se radi o posebnom ili optem
usavravanju, primenjuje se visina dravne pomoi za posebno usavravanje.

7. Dravna pomo u obliku rizinog kapitala

lan 84

Dravna pomo u obliku rizinog kapitala moe da se dodeli samo malim i srednjim
privrednim subjektima na osnovu ema dravne pomoi radi otklanjanja trinih
nedostataka na tritu rizinog kapitala.

Dravna pomo u obliku rizinog kapitala ne moe da se dodeli privrednim subjektima u


tekoama i privrednim subjektima u sektorima proizvodnje uglja i elika.

Dravna pomo iz stava 1. ovog lana moe da se dodeli u obliku koji podstie trine
ulagae da obezbede rizini kapital odreenim privrednim subjektima, i to za:

1) osnivanje investicionih fondova u kojima je drava partner ili ulaga, ukljuujui i


manje povoljne uslove u odnosu na druge ulagae,

2) garancije ulagaima u rizini kapital ili investicionim fondovima za udeo investicionih


gubitaka ili garancije na zajmove za ulaganja u rizini kapital pod uslovom da javna
sredstva koja pokrivaju mogue gubitke ne prelaze 50% nominalnog iznosa ulaganja za
koje se izdaje garancija,

3) druge finansijske instrumente u korist ulagaa u rizini kapital ili investicionih fondova
radi osiguranja dodatnog kapitala za ulaganje,

4) fiskalne podsticaje investicionim fondovima ili ulagaima radi ulaganja u rizini kapital.

lan 85

Dravna pomo u obliku rizinog kapitala moe da se dodeli pod sledeim uslovima:
1) da dravna pomo predstavlja udeo u investicionom fondu privatnog kapitala koji je
usmeren na ostvarivanje dobiti i kojim se upravlja na komercijalnoj osnovi,

2) da dravna pomo predvia finansiranje u tranama, u celini ili delimino finansirane


iz sredstava dodeljene dravne pomoi, koje ne prelaze 1,5 milion evra u dinarskoj
protivvrednosti po ciljanom malom i srednjem privrednom subjektu u toku jedne godine,

3) da dravna pomo bude ograniena na obezbeenje finansiranja do faze razvoja za


male i srednje privredne subjekte,

4) da investicioni fond osigura najmanje 70% svog ukupnog budeta uloenog u ciljane
male i srednje privredne subjekte u obliku deonica ili instrumenata slinim deonicama,

5) da najmanje 30% sredstava investicionih fondova osiguraju privatni ulagai,

6) da dravna pomo osigura da odluke o ulaganju u ciljne privredne subjekte budu


rukovoene ostvarivanjem dobiti.

Ukoliko je privredni subjekat dobio dravnu pomo u vidu rizinog kapitala i, nakon toga
se, u periodu kraem od tri godine od datuma prvog ulaganja rizinog kapitala, prijavio
za dodelu bilo koje druge kategorije, odnosno vrste dravne pomoi iz ove uredbe,
najvia opravdana visina za dodelu nove dravne pomoi utvrena ovom uredbom se
umanjuje za 20%. Ovo umanjenje se ne odnosi na visine dravne pomoi za
istraivanje, razvoj i inovacije, iz l. od 62. do 80. ove uredbe.

8. Dravna pomo u oblasti kulture

lan 86

Dravna pomo u oblasti kulturi moe da se dodeli za zatitu prirodnog kulturnog


naslea i za kinematografske i druge audiovizuelne aktivnosti.

Dravna pomo za zatitu prirodnog kulturnog naslea moe da se dodeli za


konzervaciju, obnavljanje i druge graevinske radove na spomenicima koji zahtevaju
obnavljanje, a koji su svrstani u objekte od znaajne istorijske, umetnike, naune ili
arheoloke vrednosti i zavedeni su u Centralni registar zatienih spomenika kulture
Republike Srbije.

Dravna pomo moe da se dodeli u visini do 100% opravdanih trokova koji su


usmereni samo na postizanje istorijskih i kulturnih ciljeva.

lan 87

Dravna pomo moe da se dodeli za produkciju filma i TV programa, ukoliko su


ispunjeni sledei uslovi:
1) da je dravna pomo direktno usmerena na stvaranje proizvoda od kulturnog znaaja
pod uslovom da se sprovede prethodno testiranje, koje mora da zadovolji sve navedene
kriterijume kao minimum:

(a) da je dravna pomo usmerena na pruanje podrke srpskoj kulturi (sadraj, tema
(motiv), lokacija filma, glavni likovi, radnja/umetniko delo iz Republike Srbije ili srpske
kulture ili jezikog podruja, itd),

(b) da je dravna pomo usmerena na reklamiranje opteg kulturnog naslea


(prilagoavanje literarnih radova, filmovi o umetnicima, znaajnim linostima, istorijskim
dostignuima, religioznim ili filozofskim pitanjima, emisije od socijalno-kulturne vanosti i
dr.) Republike Srbije ili evropskog ekonomskog podruja,

(v) da je dravna pomo usmerena na privlaenje talenata (upravnika, scenarista,


reisera, kompozitora i dr.) iz Republike Srbije ili evropskog ekonomskog podruja,

2) da je reiseru dozvoljeno da potroi van teritorije Republike Srbije 20% budeta


produkcije filma ili TV programa,

3) da visina dravne pomoi ne bude via od 50% budeta produkcije, osim za sloene
filmove sa tekim sadrajem i nisko-budetne filmove za koje visina pomoi moe da se
povea do 90% budeta produkcije. Budet nisko-budetnog filma ne sme prei iznos od
900.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Davalac pomoi uvek mora da opravda dodelu
veeg iznosa dravne pomoi od maksimalno dozvoljene visine za film sa tekim
sadrajem i nisko-budetni film.

Dravna pomo se odnosi na trokove koji su povezani sa obavljanjem glavnih aktivnosti


filmskog i TV programa, odnosno sa razvojem i produkcijom, dok za posebne aktivnosti,
kao to je post-produkcija dravna pomo nije dozvoljena.

IV SEKTORSKA DRAVNA POMO


1. Dravna pomo u sektoru proizvodnje elika

lan 88

Dravna pomo privrednom subjektu koji obavlja proizvodnju elika moe da se dodeli
za sledee primarne ciljeve utvrene ovom uredbom:

1) za zatitu ivotne sredine u smislu l. od 29. do 61. ove uredbe,

2) za male i srednje privredne subjekte u smislu l. od 18. do 20. ove uredbe,

3) za istraivanje, razvoj i inovacije u smislu l. od 62. do 80. ove uredbe,


4) za rizini kapital u smislu l. 84. i 85. ove uredbe,

5) za zapoljavanje u smislu l. od 25. do 28. ove uredbe,

6) za usavravanje u smislu l. od 81. do 83. ove uredbe.

Dravna pomo moe da se dodeli i za restrukturisanje privrednog subjekta koji obavlja


proizvodnju elika koji je u tekoama, pod uslovom da:

1) dravna pomo, pod normalnim trinim uslovima, vodi dugoronoj odrivosti tog
privrednog subjekta na kraju perioda restrukturisanja,

2) su iznos i intenzitet dravne pomoi strogo ogranieni na ono to je neophodno za


obnavljanje odrivosti, a da se pomo, ako je mogue, progresivno smanjuje,

3) je privredni subjekat, pre nego to mu je dravna pomo dodeljena, doneo program


restrukturisanja sa racionalizacijom i koji obuhvata zatvaranje neefikasnih kapaciteta.

2. Dravna pomo u sektoru vaenja uglja

lan 89

Dravna pomo privrednom subjektu koji obavlja vaenje uglja moe da se dodeli za
sledee primarne ciljeve utvrene ovom uredbom:

1) za zatitu ivotne sredine u smislu l. od 29. do 61. ove uredbe,

2) za istraivanje, razvoj i inovacije u smislu l. od 62. do 80. ove uredbe,

3) za usavravanje u smislu l. od 81. do 83. ove uredbe.

Dravna pomo moe da se dodeli i za racionalno korienje rezervi uglja i za posebne


trokove nastale racionalizacijom ili restrukturisanjem u sektoru uglja.

3. Dravna pomo u sektoru saobraaja

lan 90

Dravna pomo privrednom subjektu koji obavlja delatnost saobraaja moe da se


dodeli za sve primarne ciljeve regionalne i horizontalne dravne pomoi utvrene ovom
uredbom.
Dravna pomo moe da se dodeli i za kombinovani transport tereta, saobraaj u
unutranjoj plovidbi i vazduni saobraaj.

3.1. Dravna pomo za kombinovani transport tereta

lan 91

Dravna pomo u saobraaju moe da se dodeli u cilju zamene drumskog transporta


tereta eleznikim transportom, kao i u cilju unapreenja ovog kombinovanog transporta
i dodeljuje se iskljuivo kao investiciona dravna pomo.

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za kombinovani transport tereta su ukupni


investicioni trokovi:

1) izgradnje i prilagoavanja terminala kombinovanog transporta ukljuujui i opremu za


pediciju,

2) procenjenih veih trokova opreme za kombinovani transport koja se odnosi na:


kontejnere za drumski transport, posebna vozila i kontejnere za kombinovani transport,
primenu polu-nosaa za olakavanje utovara, primenu poetne i kasnije drumske
transportne opreme i primenu opreme za kopnenu navigaciju,

3) inovativni trokovi pedicije i logistikih sistema, posebno intermodalnih informacija i


komunikacionih sistema za poboljanje ponude kombinovanog transporta,

4) kupovina brzih lokomotiva radi pruanja novih, kvalitetnijih usluga u kombinovanom


transportu, preusmeravajui transport tereta sa drumskog na elezniki.

lan 92

Visina dravne pomoi utvruje se, i to:

1) do 50% opravdanih trokova iz lana 91. stav 2. taka 1) ove uredbe,

2) do 100% opravdanih trokova iz lana 91. stav 2. taka 2) ove uredbe,

3) do 30% opravdanih trokova iz lana 91. stav 2. taka 3) ove uredbe,

4) do 30% opravdanih trokova iz lana 91. stav 2. taka 4) ove uredbe u toku
jednogodinjeg pilot projekta.

3.2. Dravna pomo za saobraaj u unutranjoj plovidbi

lan 93
Dravna pomo moe da se dodeli za saobraaj u unutranjoj plovidbi, i to za:

1) ulaganja u infrastrukturu terminala u lukama i pristanitima,

2) ulaganja u stacionarnu i prenosivu opremu, potrebnu za utovar i istovar u lukama i


pristanitima.

Opravdani trokovi za dodelu dravne pomoi za saobraaj u unutranjoj plovidbi su


trokovi razvoja novih ili dodatnih transportnih kapaciteta u unutranjoj plovidbi.

Visina dravne pomoi iz stava 1. ovog lana utvruje se do 50% opravdanih trokova.

3.3. Dravna pomo za vazduni saobraaj

lan 94

Dravna pomo moe da se dodeli avio prevoznicima za otvaranje novih linija izmeu
regionalnog i nacionalnog aerodroma ili regionalnog i aerodroma u drugim zemljama,
ukoliko su ispunjeni sledei uslovi:

1) da avio prevoznik poseduje vaee uverenje o osposobljenosti za obavljanje javnog


avio-transporta,

2) da nova linija ili novi red letenja bude odriv dugorono, a dravna pomo mora biti
degresivna i vremenski ograniena,

3) da uspostavljanju nove linije prethodi izrada poslovnog plana koji e potvrditi


celishodnost linije i posle prestanka dodele dravne pomoi,

4) da se dravna pomo dodeljuje najdue pet godina, a visina dravne pomoi u bilo
kojoj godini ne moe biti vea od 50% opravdanih trokova u toj godini, niti vea od 40%
ukupnih opravdanih trokova u celom periodu,

5) da opravdani trokovi obuhvataju ukupne trokove otvaranja nove linije koji se odnose
na poetne komercijalne i trokove marketinga, kao i trokove smetaja letakog osoblja
u okviru aerodroma,

6) da se dodela dravne pomoi obustavi kada se dostignu ciljevi u smislu broja putnika
ili rentabilnosti nove linije, a ako se to ostvari pre isteka predvienog roka,

7) da je dodela dravne pomoi povezana sa neto poveanjem broja prevezenih putnika,

8) da postupak dodele dravne pomoi za otvaranje novih vazdunih linija bude javan i
da omogui svim zainteresovanim avioprevoznicima da, pod jednakim uslovima, ponude
svoje usluge,
9) da je davalac dravne pomoi duan da objavi godinju listu linija za koje je dodeljena
dravna pomo za svaki aerodrom, navodei izvore dravne pomoi, korisnika, i broj
putnika.

V DRAVNA POMO MALE VREDNOSTI (DE MINIMIS


DRAVNA POMO)
GORNJA GRANICA DE MINIMIS DRAVNE POMOI

lan 95
De minimis drvn pm m s ddliti dnm privrdnm subktu u visini d
23.000.000,00 dinr u bil km pridu u tku tri uzstpn fiskln gdin.

Izuztn d stv 1. vg ln, u sktru drumskg sbr, dnm privrdnm


subktu ki bvl drumski prvz trt z nkndu ili nmninu, de minimis
drvn pm m s ddliti u visini d 11.500.000,00 dinr u bil km pridu u
tku tri uzstpn fiskln gdin i t de minimis drvn pm n sm d s kristi z
kupvinu vzil rdi bvlnj drumskg prvz trt.

Privrdni subkt iz stv 2. vg ln ki prd drumskg prvz trt z


nkndu,bvl i drug dltnsti n k s primnju grnj grnic d
23.000.000,00 dinr, m dbiti de minimis drvnu pm u visini d 23.000.000,00
dinr z t drug dltnsti u pridu d tri uzstpn fiskln gdin, k dvlc
pmi, rzdvnjm dltnsti ili trkv, sigur d s z dltnst drumskg
prvz n ddliti izns ki vii d 11.500.000,00 dinr u tri uzstpn fiskln
gdin i d s nidn de minimis drvn pm n kristiti z kupvinu vzil z
drumski prvz trt.

De minimis drvn pomo smatra se dodelenom danom stavlanja na raspolaganje


korisniku de minimis drvne pomoi.

lan 95a
Grnj grnic de minimis drvn pmi iz ln 95. v urdb primnju s bz
bzir n instrumnt ddl pmi ili n cil ki s li stvriti, li i nzvisn d tg
d li dvlc de minimis drvn pmi Rpublik Srbi, utnmn pkrin ili
dinic lkln smuprv.
De minimis drvn pm k s ddlu u bliku bspvrtnih nvnih srdstv
izrv s u bruto iznosu, tj. u iznosu pre odbitka poreza i drugih naknada. k s de
minimis drvn pm n ddlu u bliku bspvrtnih srdstv, njn izns
mr biti izrn u bliku bspvrtnih nvnih srdstv, t. u njihv brut
nvn prtivvrdnsti.
De minimis drvn pm k s isplu u vi rt (iz vi dlv) diskntu s n
vrdnst drvn pmi u trnutku njn ddl, kmt k s u tm sluu
primnju diskntn/rfrntn kmtn stp ku dru ministrstv ndln
z pslv finnsi, bvlu Kmisi z kntrlu drvn pmi n sv intrnt
strnici.

U sluu spnj ili pruzimnj, pri izrunvnju d li ddlm nv de minimis


drvn pmi, bil km nvm privrdnm subktu ili prduztniku, prkrn
grnj grnic iz ln 95. v urdb, uzimu s u bzir sv rni de minimis drvn
pmi ddln bil km d privrdnih subkt ki ustvuu u pstupku spnj.

k s dn privrdni subkt pdli n dv ili vi psbnih subkt, de minimis


drvn pm ddln pr pdl smtr s ddlnm nm privrdnm subktu
ki iskristi tu pm, dnsn nvm privrdnm subktu ki nstvl d bvl
dltnst z ku iskrin de minimisdrvn pm. k t ni mgu utvrditi,
de minimis drvn pm dli s srzmrn (prprcinln) n snvu
knjigvdstvn vrdnsti vlsnikg kpitl nvih privrdnih subkt n dn
stupnj n sngu pdl, dnsn nstnk nvg privrdng subkt.

Krisnik de minimis drvn pmi ki nst sttusnm prmnm iz st. 4. i 5.vg


ln, dun d tm bvsti dvc de minimis drvn pmi.

Izrunvnj (brut) nvn prtiv vrdnsti pmi i


trnsprntn de minimis drvn pm

ln 95b

De minimis drvn pm m s ddliti sm k s unprd m izrunti


tn izns (brut) nvn prtivvrdnsti pmi bz ptrb z prcnm rizik, t
prdstvl trnsprntnu de minimis drvnu pm. Pm u bliku subvnci t.
bspvrtnih srdstv i pm u bliku subvncinisnih kmtnih stp smtru s
trnsprntnm de minimis drvnm pmi.

Pm sdrn u dkpitlizcii smtr s trnsprntnm de minimis drvnm


pmi sm k ukupn izns dkpitlizci d strn drv n prmu grnju
grnicu de minimis drvn pmi iz ln 95. v urdb.

Pm sdrn u mrm rizing finnsirnj u bliku vlsnikg ili u bliku slinm


vlsnikm kpitlu smtr s trnsprntnom de minimis drvnm pmi sm k
kpitl ddln dnm privrdnm subktu n prmu grnju grnicu z de minimis
drvnu pm iz ln 95. v urdb.

Pm sdrn u stlim instrumntim pmi, sim krdit i grnci, smtr s


trnsprntnm de minimis drvnm pmi k izns de minimis drvn pmi, ki
sdrn u knkrtnm instrumntu, n prmu grnju grnicu iz ln 95. v
urdb.

Izrunvnj (brut) nvn prtivvrdnsti pmi sdrn u


krditim i grncim

ln 95v

Pm u bliku krdit smtr s trnsprntnm de minimis drvnm pmi k s


(brut) nvn prtivvrdnst izrunv:

1) k prprcinlni d grnj grnic de minimis drvn pmi utvrn u


lnu 95. v urdb, pri mu mru biti ispunjni sldi uslvi:

) krisnik de minimis drvn pmi ni u stnm pstupku niti ispunjv


uslv z pkrtnj stng pstupk n zhtv njgvih pvrilc. Vliki privrdni
subkt nlzi s u t situcii k njgv krditni rting iznsi nmnj B-; i

b) krdit sigurn instrumntm sigurnj ki pkriv nmnj 50% vrdnsti


krdit i njgv izns :
- 115.000.000,00 dinr (dnsn 57.500.000,00 dinr z privrdn subkt ki
bvlu drumski prvz trt) i d s n prid d pt gdin, ili
- 57.500.000,00 dinr (dnsn 28.750.000,00 dinr z privrdn subkt ki
bvlu drumski prvz trt) i d s n prid d dst gdin, ili

2) n snvu rfrntn stp k n snzi u trnutku ddl de minimis


drvn pmi.

U sluvim iz stv 1. tk 1) vg ln izns de minimis drvn pmi dnk


grnj grnici de minimis drvn pmi utvrn u lnu 95. v urdb, k
izns krdit mnji d nvdnih izns i/ili krdit dbrn z prid kri d pt,
dnsn dst gdin, (brut) nvn prtivvrdnst tg krdit izrunv s k
prprcinlni d grnj grnic utvrn u lnu 95. v urdb.

dluku ninu izrunvnj (brut) nvn prtivvrdnsti drvn pmi


dnsi dvlc de minimis drvn pmi.

Pm sdrn u grncim smtr s trnsprntnm de minimis drvnm pmi


k:
) krisnik de minimis drvn pmi ni u stnm pstupku niti ispunjv uslv
z pkrtnj stng pstupk n zhtv njgvih pvrilc. Vliki privrdni subkt
nlzi s u t situcii k njgv krditni rting iznsi nmnj B-, i k

b) grnci n prmi 80% dbrng krdit i grntvni izns :


- 172.500.000,00 dinr (dnsn 86.250.000,00 dinr z privrdn subkt ki
bvlu drumski prvz trt) i prid trnj grnci pt gdin ili
- 86.250.000,00 dinr (dnsn 43.125.000,00 dinr z privrdn subkt ki
bvlu drumski prvz trt) i prid trnj grnci dst gdin.

U sluvim iz stv 4. vg ln izns de minimis drvn pmi dnk grnj


grnici de minimis drvn pmi utvrn u lnu 95. v urdb, k
grntvni izns mnji d nvdnih izns i/ili prid trnj grnci kri d pt,
dnsn dst gdin, (brut) nvn prtivvrdnst pmi izrunv s k
prprcinlni d grnj grnic utvrn u lnu 95. v urdb.

Kumulci

ln 95g

De minimis drvn pm k s ddlu u skldu s vm urdbm kumulir s s


drugim de minimis drvnim pmim, ddlnim u tku fiskln gdini i u
prthdn dv fiskln gdin, d grnj grnic utvrn lnm 95. v urdb.

De minimis drvn pm k s ddlu u skldu s vm urdbm m d s


kumulir i s de minimis drvnm pmi k s ddlu k nknd z prunj
uslug d ptg knmskg intrs u visini d 57.500.000,00 dinr u bil km
pridu u tku tri uzstpn fiskln gdin.

De minimis drvn pomo moe d s kumulir s drugim vrstama dravne pomoi


k s ddlu z ist prvdn trkv ili drvnm pmi z istu mru rizing
finnsirnj, sm d visin (intnzitt) drvn pmi koja predstavla gornju granicu
do koje s m dodeliti ukupan iznos dravne pomoi. De minimis drvn pm k
ni ddln z drn prvdn trkv ili s njim n m pripisti, m s
kumulirti sa drugim ktgrim drvn pmi u skldu s pripduim prvilim
drvn pmi.

bvz dvc de minimis drvn pmi

ln 95d
De minimis drvn pm k s ddlu u skldu s vm urdbm n privlu s
Kmisii z kntrlu drvn pmi. dluku prvdnsti ddl de minimis drvn
pmi dnsi dvlc de minimis drvn pmi.
Dvlc de minimis drvn pmi dun d, u pisn frmi, bvsti krisnik
tm d mu ddlu de minimis drvnu pm, k i iznsu pmi izrnm u
bliku (brut) nvn prtivvrdnsti pmi ku mu ddlu.

k s de minimis drvn pm ddlu rzliitim privrdnim subktim putm


m pmi u skldu s km s tim subktim ddluu rzliiti iznsi pdinn
pmi, dvlc pmi bvstiti svkg pdinng krisnik de minimis
drvn pmi iz m pmi fiksnm iznsu ki dgvr nvim iznsu pmi
ki s ddlu u kviru t m.

Dvlc de minimis drvn pmi m d ddli nvu de minimis drvnu pm u


skldu s vm urdbm tk nkn t utvrdi d t n pvti ukupn izns de
minimis drvn pmi ki primi drni privrdni subkt (krisnik) d visin k
drn lnm 95. v urdb i k su ispunjni stli uslvi prdvini vm
urdbm.

Dvlc de minimis drvn pmi dun d u rku d 15 dn d dn ddl,


Kmisii z kntrlu drvn pmi i ministrstvu ndlnm z pslv finnsi,
dstvi ppunjnu blu ddln de minimis drvn pmi. bl ddln de
minimis drvn pmi s ninm z njn ppunjvnj dtmpn uz vu
urdbu i ini njn sstvni d (Prilg I) i pruzim s n intrnt strnici ministrstv
ndlng z pslv finnsi.

Dvlc de minimis drvn pmi dun d:

- vdi vidnciu ddln de minimis drvn pmi p pdinnim krisnicim


de minimis drvn pmi;
- uv pdtk i dkumnt ddln de minimis drvn pmi dst gdin d
dn njihv ddl;
- n pisni zhtv Kmisi z kntrlu drvn pmi dstvi sv pdtk i
dkumnt;
- dstvl ministrstvu ndlnm z pslv finnsi izns ddln de minimis
drvn pmi, rdi izrd gdinjg izvt ddln drvn pmi u bli
ukupn ddln de minimis drvn pmi. bl ukupn ddln de minimis
drvn pmi s ninm z njn ppunjvnj dtmpn uz vu urdbu i ini
njn sstvni d (Prilg II) i pruzim s n intrnt strnici ministrstv ndlng z
pslv finnsi.

bvz krisnik de minimis drvn pmi

ln 95
Pr ddl nv de minimis drvn pmi, dvlc de minimis drvn pmi
dun d ztri d krisnik de minimis drvn pmi d g, u pisn frmi,
bvsti svk drug de minimis drvn pmi k mu ddln u tku
fiskln gdini i u prthdn dv fiskln gdin, u skldu s vm urdbm ili drugim
prpism ki uru ddlu de minimis drvn pmi.

Cntrlni rgistr de minimis drvn pmi

lan 96
Cntrlni rgistr de minimis drvn pmi sniv s u ministrstvu ndlnm z
pslv finnsi. inistr ndln z pslv finnsi prpisu nin i uslv vnj
rgistr, dru k pdtk i infrmci su dvci de minimis drvn pmi
duni d dstvlu rgistru i u km rku.

D snivnj Cntrlng rgistr dvlc de minimis drvn pmi dun d vdi


vidnciu, uv i dstvl pdtk t pmi u skldu s lnm 95d v urdb
bz bzir n t d li dvlc de minimis drvn pmi Rpublik Srbi,
utnmn pkrin ili dinic lkln smuprv.

Ndzvln de minimis drvn pm

ln 97.

De minimis drvn pm n m d s ddli:

1) z pdsticnj izvz, dnsn z dltnsti k dirktn utiu n bim izvz,


uspstvlnj i funkcinisnj distributivn mr ili z pkri drugih tkuih
rshd (prtivnih trkv) privrdng subkt pvznih s izvznim
ktivnstim i

2) z dvnj prdnsti dmim prizvdim u dnsu n uvzn prizvd.

Pm z pkri trkv ustvvnj n smvim, dnsn z ndkndu


trkv izrd studi ili prunj svtdvnih uslug ptrbnih z uvnj nvg ili
pstg prizvd n nvm tritu u drug drvi n smtr s pmi z
pdsticnj izvz iz stv 1. tk 1) vg ln.

Va USLUGE OD OPTEG EKONOMSKOG INTERESA


lan 97a

Privrednom subjektu moe da se dodeli naknada za pruanje usluga od opteg


ekonomskog interesa ako su kumulativno ispunjeni sledei uslovi:
1) privredni subjekt koji prua usluge od opteg ekonomskog interesa ima jasno
odreenu obavezu da prua usluge od opteg ekonomskog interesa, odreene zakonom
ili aktom davaoca naknade,

2) parametri za izraunavanje visine naknade unapred su, objektivno i jasno utvreni,

3) visina naknade ne sme da pree iznos kojim privredni subjekat pokriva trokove
potreban za pokrivanje trokova koje ima za pruanje usluga od opteg ekonomskog
interesa, uzimajui u obzir prihode i razumnu dobit, niti da bude prekomerna i tako
narui konkurenciju na tritu; "razumna dobit" predstavlja stopu prinosa na kapital
privrednog subjekta koja uzima u obzir rizik ili odsustvo rizika koji nastaje za privredni
subjekt zbog posredovanja drave i najee ne sme da pree prosenu stopu u sektoru
kojem pripada privredni subjekt iz prethodnih godina; ako u sektoru nema privrednih
subjekata za uporeivanje, uporeivanje se ini sa privrednim subjektima iz drugog
sektora, uz uvaavanje posebnosti svakog sektora; pri odreivanju iznosa "razumne
dobiti", drava moe da uvede podsticajne kriterijume, koji se pre svega odnose na
kvalitet pruene usluge i poveanje efikasnosti pruanja usluga.

Ako privredni subjekat kome je odreena obaveza pruanja usluga od opteg


ekonomskog interesa nije izabran da prua usluge u postupku javne nabavke, visina
naknade njemu se odreuje na osnovu analize trokova poslovanja istog ili slinog
privrednog subjekta, koji obavlja istu ili slinu delatnost, u istim ili slinim uslovima.

Naknada za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa koja je dodeljena u skladu


sa ovim lanom nije dravna pomo i ne prijavljuje se Komisiji za kontrolu dravne
pomoi.

lan 97b

Dravna pomo privrednom subjektu koji prua usluge od opteg ekonomskog interesa
tako to ispunjava uslove iz lana 97a stav 1. ove uredbe, ali nije izabran da prua
usluge u postupku javne nabavke i visina naknade nije mu odreena na osnovu analize
trokova poslovanja istog ili slinog privrednog subjekta koji obavlja istu ili slinu
delatnost u istim ili slinim uslovima, predstavlja uvek dozvoljenu dravnu pomo i ne
prijavljuje se Komisiji za kontrolu dravne pomoi:

1) ako je godinja naknada za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa u iznosu


do 15 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti u svim delatnostima osim u sektorima
transporta i transportne infrastrukture,

2) ako je naknada za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa dodeljena


zdravstvenim ustanovama i privrednim subjektima koji pruaju usluge od opteg
ekonomskog interesa u oblasti za socijalnog stanovanja,
3) ako je naknada za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa dodeljena za
aerodrome iji proseni godinji promet u toku dve finansijske godine koje prethode
godini u kojoj mu je povereno pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa ne
prelazi 200.000 putnika,

4) ako ovlaenje za pruanje usluga od opteg interesa nije due od 10 godina, osim
ako izvoa usluga mora investirati u infrastrukturu koja je uslov za izvoenje usluge od
opteg ekonomskog interesa, koja se amortizuje u duem periodu, saglasno sa
optevaeim raunovodstvenim standardima.

U sluaju iz stava 1. ovog lana, davalac dravne pomoi duan je da 10 godina od


dodele pomoi vodi evidenciju o podacima iz lana 97a stav 1. ove uredbe i da Komisiji
za kontrolu dravne pomoi, na njen zahtev, dostavi svaki podatak iz evidencije.

lan 97v

Naknada za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa koja nije obuhvaena


sluajevima iz l. 97a i 97b ove uredbe predstavlja dravnu pomo i obavezno se
prijavljuje Komisiji za kontrolu dravne pomoi, zbog visokog rizika od naruavanja
konkurencije na tritu.

lan 97g

Privredni subjekt kome je dodeljena naknada i koji pored usluga od opteg ekonomskog
interesa obavlja i druge delatnosti, duan je da vodi odvojene raune za svaku delatnost
pojedinano u skladu sa propisima o raunovodstvu i reviziji, kako bi moglo da se
proveri da mu nije dodeljena prekomerna naknada i da li dodeljenu naknadu iskljuivo
koristi za pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa.

VI SPECIFINI INSTRUMENTI DODELE DRAVNE POMOI


1. Kratkorono osiguranje izvoznih kredita

lan 98

Dravne garancije za kratkorono osiguranje izvoznih kredita od trinih rizika su


zabranjene, a dozvoljene su samo za osiguranje izvoznih kredita od netrinih rizika.

2. Garancije

lan 99

Pojedinana dravna garancija ne predstavlja instrument dodele dravne pomoi ukoliko


kumulativno ispunjava sledee uslove:
a) da privredni subjekat nije u tekoama,

b) da je garancija povezana sa posebnom finansijskom transakcijom, na fiksni iznos i


fiksni period vremena,

v) da garancija ne pokriva vie od 80% neizmirenog zajma ili druge finansijske obaveze
korisnika. Ovo ogranienje se ne odnosi na garancije koje pokrivaju dunike obveznice,

g) da se premija za garanciju obraunava primenom komercijalnih principa.

ema dravne garancije ne predstavlja instrument dodele dravne pomoi ukoliko


kumulativno ispunjava sledee uslove:

a) da ne predstavlja podrku privrednim subjektima koji su u tekoama,

b) da je garancija vezana za posebnu finansijsku transakciju, fiksni iznos, fiksni


vremenski period, i ne pokriva vie od 80% neizmirenog zajma ili druge finansijske
obaveze korisnika. Ovo ogranienje se ne odnosi na dravne garancije koje pokrivaju
dunike obveznice,

v) da su uslovi eme dravne garancije zasnovani na realnoj proceni rizika i da premije


koje plaa korisnik realizuje iz sopstvenih izvora,

g) da premije pokrivaju normalne rizike pokrivene dodeljenom garancijom i


administrativne trokove eme, ukljuujui godinje prihode na taj kapital, obezbeen od
strane drave,

d) da se premije preispituju najmanje jednom godinje,

) da ema dravne pomoi predvia uslove pod kojima e se budue garancije


dodeljivati (prihvatljiv privredni subjekat, sektor, veliina, maksimalni iznos i trajanje
garancije).

3. Prodaja nepokretne imovine u javnoj svojini

lan 100

Prodaja nepokretne imovine u javnoj svojini ne predstavlja dravnu pomo ukoliko je


postupak prodaje odreen u skladu sa jednom od sledeih metoda:

1) objavljenom, otvorenom i neuslovljenom licitacijom, prihvatajui najbolju ili jedinu


ponudu, obezbeujui ispunjenje sledeih uslova:
(a) da je ponuda vie puta (uzastopno) oglaavana u vremenskom periodu od najmanje
dva meseca u nacionalnoj i lokalnoj tampi,

(b) da svaki potencijalni kupac moe da kupi zemljite i zgrade i da ih koristi za svoje
line potrebe,

(v) da uslov iz podtake (b) ove take ne utie na ogranienje zatite ivotne sredine,
zatitu javnih interesa i izuzimanje sumnjivih licitacija i ponuda,

2) na osnovu procene nezavisnog strunjaka, koji poseduje odgovarajui dokument


kojim je ovlaen za procenu stvarne imovine ili ima odgovarajue iskustvo.

Ukoliko se nepokretna imovina u javnoj svojini ne moe prodati po ceni odreenoj od


strane nezavisnog strunjaka, cena se sniava za najvie 5%.

Ukoliko je, nakon odreenog vremena, oigledno da imovina iz stava 3. ovog lana ne
moe da se proda ni po snienoj ceni, izvrie se nova procena zasnovana na steenom
iskustvu.

VII ZAVRNA ODREDBA


lan 101

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".

Samostalni lan Uredbe o izmenama i dopunama


Uredbe o pravilima za dodelu dravne pomoi

("Sl. glasnik RS", br. 100/2011)

lan 33

Ova uredba stupa na snagu 1. januara 2012. godine.

Samostalni lan Uredbe o dopuni


Uredbe o pravilima za dodelu dravne pomoi

("Sl. glasnik RS", br. 91/2012)


lan 2

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".

You might also like