Zvuk

1. O emu ovisi brzina zvuka u nekom mediju? O modulu elasticiteta i gustoi

materijala
2. to je valna duljina? Razmak izmeu dvije toke najveeg zgunjenja i
najveeg razrijeena sredine u kojoj se zvuni val iri
3. Koja se energija prenosi zvunim valom? Mehanika energija. U vezi s
titrajnom brzinom zvuni val sadrava kinetiku energiju, a u vezi sa zvunim
tlakom potencijalnu.
4. Prilikom irenja zvunog vala zrakom, on se superponira kojim tlakom?
Atmosferskim tlakom
5. Veu valnu duljinu ima zvuk 20 Hz ili 20 kHz? 20 Hz
6. Ureaj za mjerenje razine zvuka? Zvukomjer (runi)
7. to je Jakost ili intenzitet zvuka? Koliina akustike energije koja u jedinici
vremena prostruji kroz plohu postavljenu okomitu na smjer irenja zvunog
vala
8. to su tokasti izvori buke? Izvori buke kojima je dimenzija mala u odnosu na
valnu duljinu
9. Kakve valove stvaraju tokasti izvori zvuka u slobodnom prostoru? Kuglaste
10.Koji pojmovi razina se koriste u tehnikoj akustici? Razina zvunog tlaka,
razina zvune snage i razina inteziteta zvuka. Radi se o relativnim,
logaritamskim vrijednostima.
11.Koji je dogovoreni referentni zvuni tlak kod odreivanja razine zvunog
tlaka? po- referentni zvuni tlak. Dogovorom je odabrana vrijednost 2x10 -5 Pa,
to odgovara doljnjem pragu ujnosti ljudskog uha na frekvenciji od 1000 Hz
12.Kolika je ukupna razina zvuka izvora razine 55dB i 70dB? 70 dB +3dB
0-1 +3 dB
2-3 +2 dB
4-9 +1 dB
>10 +0 dB
13.to je prag boli? Najvii zvuni tlak kojem ljudsko uho moe biti izloeno bez
da nastanu oteenja
14.Poveava li se ili smanjuje apsorpcija zvuka s poveanjem vlanosti?
Smanjuje
15.Koja razina buke je prihvaena kao granina pri kojoj osim psiholokog
djelovanja buka moe imati i fizioloke efekte?
do 60 db- psiholoko djelovanje
60- 90 dB- psiholoko djelovanje i fizioloki efekti
90 -120 dB psiholoko djelovanje, fizioloki efekti +oteenje sluha

16.Koje su vrijednosti (ovisno na zvunu izolaciju unutarnjih pregrada) propisane

normom HRN U J6 201/89 Akustika u graevinarstvu Tehniki propisi za
projektiranje i graenje zgrada i o emu ovise? Propisane su minimalne
vrijednosti zvune izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine zvuka udara Lw
koji ovise o namjeni zgrade i funkciji pregrade (norma je povuena i eka
zamjenu)
17.Kako se naziva razlikovna karta buke namijenjena za izradu akcijskih
planova?
 Razlikovna karta buke- Konfliktna karta buke, akcijski planovi- strateka karta
buke
18.to je indikator buke? Indikatori buke (Lden- ekivalentna razina buke za period
dan, veer, no, Lnight- ekvivalentna razina buke za period no) su akustike
veliine za opis buke okolia, povezane sa tetnim uincima buke na ljudsko
zdravlje.
19.Navedite podjelu dana (24 sata) prema zakonu o zatiti od buke? Dan (7-19)
veer (19-23) no (23-7)
20.Kako se zove ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego li je dolo do
promjene na postojeoj situaciji? Rezidualna buka
21.Koja je vrijednost Rwmin (propisana normom HRN U J6 201/89 Akustika u
graevinarstvu Tehniki propisi i graenje zgrada) Miminalna vrijednost
izolacije za zrani zvuk
22.to je Noise footprint Krivulja jednakih razina zvuka oko slijetno-uzlijetne
staze prilikom jednog slijetanja ili polijetanja zrakoplova u propisanim
uvijetima
23.Koje su osnovne grupe mjera za smanjenje razine buke vanjskih izvora?
Djelovanje na izvoru zvuka
Djelovanje na putu irenja zvuka
Djelovanje na mjestu imisije (primitka) zvuka
Ekonomske, organizacijske mjere i regulativa
24.Kojom veliinom se karakterizira sposobnost zvune apsorpcije
nekog materijala? Zvuna apsorpcija je sposobnost neke povrine da
odreeni dio upadne zvune energije ne reflektira, ve da pretvori u toplinu.
Izrazito veliku apsorpcijsku sposobnost pokazuju vlaknasti materijali i
spuvasti materijali s otvorenim porama. Alpha = koeficijent apsorpcije
apsorbirana/ukupna snaga upadnog vala.
25.Vrijednost koeficijenta apsorpcije? Ovisi o frekvenciji zvuka i o kutu
njegova upada na povrinu promatranog materijala. Vrijednost koeficijenta
apsorpcije moe se kretati izmeu 0-1. Materijali iznad 0.3 vrijednosti
smatraju se apsorpcijskim materijalima. Svrha apsorpcijskih materijala je da
skrate vrijeme odjela, otklone jeku, prigue buku.
26.Lombardov efekt? Ili efekt nadglasavanja, tendencija da govornik pojaava
glasnou govora u uvjetima bunog okruenja.
27.Navedite vrste apsorbera koje primjenjujemo u arhitektonskoj aukustici?
Porozni apsorberi, membranski apsorberi, rezonantni apsorberi (kutije ili
posude s otvorom, danas najee)
28.Znaenje rijei zvuk? Subjektivno/pisholoko- zvuk je vezan za sluni osjet,
gdje nema uha nema ni zvuka. Objektivno/fiziko- zvuk je energija koja se iri
i tamo gdje nema uha. Zvuk je fizioloka pojava, posljedica naizmjeninih
promjena zranog tlaka, utvruje se uhom.
29.Kada nastaje zvuk? Zvuk nastaje kada u elastinom mediju postoji titrajue
tijelo ili se estice elastinog medija dou u stanje titranja uslijed neke
pobuujue sile. Poslijedice tog titranja su zvuni valovi (naizmjenini podtlak
i predtlak) koji se iri medijem.
30.Brzina irenja zvuka? Korijen omjera E- modula elasticiteta i ro- gustoe
31.Brzina zvuka u zraku na 20'- 342 m/s, 0' 330 m/s
32.Brzina zvuka u eljezu? 5000 m/s2
33.Frekvencija? Broj tiraja u jedinici vremena (Hz)
34.Valna duljina: Razmak izmeu dvije susjedne toke najveeg zgunjenja i i
dvije toke najveeg razrijeenja sredine u kojoj se zvuni val iri. Omjer
brzine i frekvencije
35.Zvuni tlak- Izmjenina komponenta tlaka koja se superponira atmosferskom
tlaku (cca 100 kPa- ne izaziva sluni osjet) tako da se u jednoj poluperiodi
ukupni tlak vii od atmosferskog tlaka, a u drugoj periodi ukupni tlak sputa
ispod atmosferskog.
36.Jakost/intenzitet zvuka? Koliina akustike energije koja u jedinici vremena
prostruji kroz plohu okomito postavljenu na smjer irenja zvunog vala
37.Gustoa zvune energije? Energija zvunog vala nije jednoliko raspporeena
u prostoru. Na mjestima najveeg tlaka i brzine gustoa energije je najvea,
dok je na mjestima na kojima su tlak i brzina jednaki nuli, i gustoa energije
je jednaka 0.
38.Zvuna snaga? Zvuna energija koja u jedinici vremena prostruji kroz plohu
bilo koje veliine W=IxS (W) Ukupna zvuna energija koju neki izvor zrai u
jedinici vremena
39.Tokasti izvor zvuka? Izvor zvuka ija je dimenzija mala u odnosu na valnu
duljinu. Stvaraju kuglaste valove i zrae zvunu energiju jednaku u svim
smjerovima. Ukupna zvuna energija = oploje kugle x jakost zvuka u
slobodnom zvunom polju- bez apsorpcije ili refleksije. Udaljavanjem od
izvora intenzitet pada za 6 dB svaki put kada se udaljenost od izvora
poudvostui.
40.Decibel? Decibel je bez dimenzionalna brojana veliina u svojstvu jedinice
razina energetskih veliina. Bel (B) se pokazala prevelikom pa se koristi deci
bel dB. Razina zvuka na pragu ujnosti je 0 dB a na pragu bola 120 dB,
normalan razgovor je oko 65 dB. Prosjeno ljudsko uho moe uti samo
titranja koja imaju frekvenciju od 16 Hz 20 kHz i to je osnovno frekv.
Podruje rada zatite od buke
41.Prag bola- Najvii zvuni tlak kojem ljudsko uho moe biti izloeno a da ne
nastanu oteenja, tj da nema osjeaja neugodnosti. iznosi 120 dB
42.Osjet glasnoe zvuka? Vezan je za zvuni tlak a ovisi o frekvenciji Dva tona
jednakog zvunog tlaka a razliitih frekvencija doivljavaju se kao da su iste
glasnoe. Zbog toga je osim Bela uvedena mjerna jedinica za razinu
glasnoe- fon. Dva tona koji imaju jednak broj fona doivljavaju se kao da su
jednake glasnoe. Razina glasnoe nekog tona odreuje se ( na relativan
nain) Usporeujui osjet prouzroen tim tonom sa osjetom koji izaziva jedan
referentni ton- zvuk frekvencije 1000 Hz. Izofonske krivulje- krivulje jednake
razine glasnoe. Fonska skala i skala decibela se poklapaju na frekvenciji od
1000 Hz. ( tu je razina glasnoe u fonima jednaka razini zvunog tlaka u
decibelima)
43.Normirane krivulje NR? Krivulje oktavnih razina definiranih zvunih
ambijenata, poevi od vrlo tihih pa sve do vrlo bunih.
44.Zvune zrake? Zamiljeni pravci koji izlaze iz izvora zvuka i okomiti su na elo
vala.
45.Difrakcija zvunih valova? Zvuni valovi zaobilaze pregrade te mijenjaju smjer
kada naiu na zapreku. to je omjer valne duine prema dimenzijama
pregrade vei i difrakcija je vea. *zvuna sjena
46.Refrakcija? Zvune zrake se lome pri prijelazu iz jedne u drugu sredinu.
Veliina promjene smjera ovisi o odnosu brzine irenja zvuka u odreenoj
sredini.
47.Lom zvunih zraka? Refrakcija- Kada zvune zrake prelaze iz sredine s jednom
brzinom irenja zvuka u sredinu s drugom brzinom irenja.
48.Apsorpcija zvuka? Proces oslabljivanja zvuka tijekom prijelaza kroz neku
sredinu ili preko neke povrine. Zvuna energija se pritom najveim dijelom
pretvara u toplinu. Apsorpcija se smanjuje poveanjem vlanosti, a poveava
porastom frekvencije zvuka
BUKA:
49.Apsolutni prag ujnosti? Najnii zvuni tlak koji ljudsko uho uje, za
frekvenciju od 1000 Hz on iznosi 2x10-5Pa
50.Buka? Svaki zvuk koji smatramo neeljenim, neugodnim ili ometajuim.
Gruba procjena djelovanja buke na ovjeka: do 60 dB psiholoko djelovanje
(smanjena koncentracija, smanjena panja, nervira), 60-90 dB psiholoko +
fizioloko djelovanje (povisuje krvni tlak, broj otkucaja srca, modificira se
ritam disanja) preko 90 dB psiholoko i fizioloko djelovanje + oteenje
sluha. Buka povisuje krvni tlak, ubrzava puls , povisuje adrenalin, pogorava
srane i cirkulatorne bolesti, izaziva astmu, kolitis, smanjuje otpornost prema
infekcijama.
51.Vea je vjerojatnost da e buka smanjiti tonost rada nego koliinu rada
52.Faze tetnih efekata buke na sluh? Stadij adaptacije- umjereno jaka buka
kraeg djelovanja, sluh se ubrzo vraa u normalu. Stadij slunog zamora-
zujanje i nagluhost na viim tonovima, promjene se mogu vratiti u normalu.
Stadij definitivnog oteenja sluha- nema povratka u prijanje stanje
53.Trajni gubitak sluha? Kod kontinuirane izloenosti buke trepetljikave stanice
postepeno odumiru, obnavljanje sluha je onemogueno
54.Utjecaj buke na djecu? Ometa percepciju govora kod djece i razvoj govora,
oteano razlikovanje nekih glasova, iskrivljen govor, isputanje djela rijei,
oteava proces uenja i itanja, problem s razvijanja sposobnosti paljivog
sluanja, vii tlak, astma, glavobolja, kolitis, smanjena otpornost na infekcije
55.Vrste buke?
-Buka koja nastaje u prostoriji u kojoj smeta
- Buka koja nastaje u susjenoj prostoriji ili izvan graevine
- Vibracijska buka koja ide preko graevinskih konstrukcija
56.Zahtjeve za zatitu od buke treba uvaavati? 1. kod odabira lokacije zgrade 2.
kod projektiranja i odreivanja elemenata zgrade 3. pri izvedbi
57.Za zatitu od buke treba osigurati? 1. Zatitu od vanjske buke 2. Zatitu od
zrane i udarne buke unutar zgrade 3.Od buke ugraene opreme u zgradi 4.
Zatitu okolia od buke za zgradu vezanih izvora buke 5. Zatitu od buke
poveane odijenosti
58.Zatita od vanjske buke: Buka industrije i zanatstva, buka prometa
(cestovnog, eljeznikog zranog, buka drugih izvora
59.Rw- minimalna vrijednost zvune izolacije
60.Lw maksimalna vrijednost nivoa zvuka udara
61.Buni servisni ureaji i oprema u zgradi: ureaji i oprema za odvod i dovod
vode, ureaji za zagrijavanje, ventilaciju, klimatizaciju, dizala, vrata na
motorni pogon. Buka ovisi o karakteristikama ureaja i nainu izvedbe
 ZAKONSKA REGULATIVA
62.Zakon o zatiti od buke? Utvruje mjere u cilju izbjegavanja, smanjenja ili
spreavanja tetnih utjecaja na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okoliu.
Ukljuuju smetnje bukom, osobitu u vezi sa:
- Utvrivanjem izloenosti buci
- Izradom karata buke
- Osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okolia
- Izradom akcijskih planova temeljenih na istim podacima iz izrade karte
buke
63.Karta buke? Prikaz postojeeg i/ili predvienog stanja imisije buke na
promatranom podruju, izraena harmoniziranim indikatorima buke. Na
razumljiv i vizualan nain prikazuju mehanizam irenja buke od mjesta
emisije kao i utjecaj veliine, namjene i prostornog poloaja objekata na
irenje buke te daju uvid u rasprostranjenost tiih podruja
Sadri:
- Prokoraenje propisanih doputenih vrijednosti
- Procijenjeni br ljudi izloeih pojedinim razinama buke
- Procijenjeni br stanova, kola, bolnica izloenih odreenim vrijednostima
indikatora buke
Koristi se prilikom:
- Izrade procjena o utjecaju na okoli
- Izrade prostornih planova
- Odreivanje posebnih uvjeta gradnje u kontekstu zatite od buke
- Odreivanje granica tihih zona
- Odreivanje zona osjetljivosti na buku
Razlozi izrade:
- Odgovornost prema zajednici
- Uspostava sustava upravljanja bukom okolia
- Uspostavljanje zatite od buke kao sustavnog elementa prostorno planske
dokumentacije
- Zdravlje graana

64. Strateka karta? Temeljna karta buke namijenjena cjelovitom

ocjenjivanju izloenosti stanovnitva buci od razliitih izvora buke, Izrauje se
za vremenska razdoblja dan/no ili dan/veer/no. Odraava stanje razina
buke u kalendarskoj godini koja prethodi godini izrade. Usklauje se trajno s
izmjenama u prostoru, a obavezno se obnavlja svakih 5 godina. Strateka
karta mora obuhvatiti buku koju emitira:
- Cestovni promet
- Traniki promet
- Zrani promet
- Industrijska podruja i luke
Strateke karte za potrebe nadograuju se s kartama buke imisije od ostalih
izvora buke smjetenih u promatranom podruju
65.Konfliktna karta buke: Razlikovna karta buke koja se izrauje na temelju
izraene strateke, a pokazuje razliku postojeeg i/ili predvienog stanja
imisije buke i doputenih razina
66.Osnove za izradu akcijskih planova?
- Plan mjera zatite od buke za sniavanje buke okolia
 - Strategija provoenja mjera
- Procjena uinaka
- Procjena trokova
- Popis obveznika podmirenja trokova
- Vremenski plan izvrenja
67.Osnovne grupe mjera za smanjenje razine buke od vanjskih izvora?
- Mjere na izvoru zvuka
- Mjere na putu irenja zvuka
- Mjere na mjestu djelovanja zvuka
- Organizacijske i ekonomske mjere i regulativa
68.Mjere na mjestu djelovanja zvuka?
- Pravilna tlocrtna organizacija
- Osiguravanje dostatne zvune izolacije vanjskih graevina dijelova i
elemenata
69.Organizacijske mjere zatite irenja buke?
- Ogranienje brzine prometa
- Ogranienje vrsta prometnih sredstava
- Regulacija prometa
- Regulacija kontinuiteta kretanja
- Koritenje automatske signalizacije

70.END? Direktiva o procjenjivanju i upravljanju bukom u okoliu E komisija

-2002.god Drave lanice i skorolanice obavezne izraditi strateke karte
buke glavnih cesta, eljeznica, zranih luka i velikih urbanih sredita

71.2001. EU i RH su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, neki

dokumenti, zakoni i pravilnici koji ureuju pitanja za zatitu od buke? 1. zakon
o zatiti okolia 2. Zakon za zatitu od buke 3. Nacionalna strategija o zatiti
okolia 4. Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu 5. Pravilnik o
strunom ispitu iz podruja zatite od buke.
72.Deklaracija o zatiti okolia RH? vrsto opredjeljenje za izradu pravnog
sustava koje je sukladan meunarodnim ugovorima i standardima europske i
svjetske zajednice. Mora u potpunosti osigurati trajnu i sustavnu i uinkovitu
zatitu okolia.
73.Zakon o zatiti okolia? Njime se osigurava
Cjelovito ouvanje kakvoe okolia, bioloke i krajobrazne raznolikosti
Racionalno koritenje prirodnih dobara i energije
Osnovni je uvjet zdravog ivota i temelj odrivog razvitka
74.Zakon o prostornom ureenju i gradnji? Bitni zahtjevi za graevinu:
Mehanika otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zdravlje i zatita
okolia, sigurnost i pristupanost u koritenju, zatita od buke, uteda
energija ouvanje topline, odriva upotreba prirodnih izvora
Zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini
ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni
mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad
75.Kontrola projekata HZN (hrvatski zavod za norme):
Utjecaj buke na ljude
Akustika i akustika mjerenja
Zatita zgrada
 Zatita u zgradama
Gradovi koji imaju preko 100 000 stanovnika obavezni su izraditi: Strateke
karte i akcijske planove. Strateka karta buke i akcijske planove obavezni su
izraditi vlasnici odn. Koncesionari ind. Podruja, glavnih cesta, glavnih
eljeznikih pruga i glavnih zranih luka.
76.Izvor buke? Svaki stroj, ureaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i
transport, Buna aktivnost ljudi i ivotinja i drugih radnji od kojih se iri zvuk.
Takoer i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni
prostori za sport, rekreaciju, igru, ples, predstave koncerte, sluanje glazbe
77.Svrha mjerenja buke i z.i.? ulazni podatci za projektiranje + kontrola
izvedenog stanja
78.O emu ovise najvie doputene ocjenske ekvivalentne razine buke u
zatvorenim boravinim prostorijama? O namjeni prostora
79.Gdje se moe provoditi mjerenje zvune izolacije? Izmeu prostorija unutar
graevine, Prostorije graevine prema vanjskom prostoru (laboratoriji?)
80.O emu ovisi prihvatljiva vrijednost razine buke? O namjeni prostora
81.Kategorije barijera za zatitu od buke prometa? Apsorbirajui ili reflektirajue
povrine
82.to je mjesto emisije buke? Mjesto izvora zvuka (imisija- mjesto primitka
zvuka)
83.Ulazni podaci (mjerenje buke)?
Mjerenje rezidualne buke ( ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije
promjene)
Mjerenje buke u postojeim graevinama
Laboratorijska mjerenja buke
84.Ulazni podaci (Z.I.)
Laboratorijska ispitivanja materijala, konstrukcija, graevinskih elemenata
Ispitivanja na postojeim graevinama
Kontrola? Provjerava udovoljava li graevina zahtjevima u pogledu zatite od
buke
Provjerava se rezultat cijelog niza aktivnosti od projekta do konane izvedbe
85.Mjerenjem buke provjera zatite prostora graevine?
Od buke servisne opreme graevine
Od buke ostale instalirane opreme/ureaja
Od buke okolia
Zatita okolia od buke graevine
86.Mjerenjem zvune izolacije provjera Z.I.
Izmeu prostorija unutar graevine
Prostorije graevine prema vanjskom prostoru
87.Referentne krivulje? Normirane vrijednosti zvuno izolacijske moi prikazane
grafiki
BUKA I OKOLI
88.Buka cestovnog prometa?
Buka pogonskog sustava
Buka kotaa
Buka otpora zraka
Ostalo
89.Parametri koji utjeu na buku cestovnog prometa
Povrina kolnika
 Pneumatici
Ostale komponente vozila
Upravljanje prometom
Ponaanje vozaa
90.Na irenje buke utjee? Struktura prometa, prometno optereenje, brzine
vozila, nivelete, povrine vozita, uvjeti vonje, apsorpcijski faktor okoline
91.Doputene razine buke u vanjskom prostoru u Db(A)
Zona za odmor oporavak ljeenje dan-50 no 40
S dan-55 no 40
M1 dan-55 no 45
M2 dan- 65 no 50
Gospodarska namjena 80
92.Barijere za zatitu od buke: Apsorbirajua ili reflektirajua povrina: nasipi, AB
elementi, zidani elementi, drveni paneli, metalni paneli, umjetni materijali

BUKA I PROJEKTIRANJE

93.upanije, grad Zagreb, gradovi i opine duni su izraditi kartu buke i akcijske
planove
94.Planiranje i upravljanje: Osigurati dovoljnu udaljenost stambenih zona od
izvora buke, tampon prostori smjestiti pojedine sadraje na koje buka
nema veliki utjecaj u podruja izmeu izvora buke i zone koje su osjetljive na
buku
95.Izofone? Linije jednakih jaina zvuka
96.Projektom predviena zatita od buke moe biti: Minimalna i poveana
97.Minimalna zatita od buke? Propisana je normama i pravilnicima na
nacionalnoj razini osigurava minimalnu zatitu koja u boravinim
prostorijama, kod uobiajenog koritenja prua ljudima koji se osjeaju
normalno dovoljnu zatitu od smetajue buke
98.Poveana zatita od buke? Propisana normama i pravilnicima ili proizlazi iz
drugih zahtjeva (napr. Investitor) zatita od buke planira se u svim projektnim
fazama
U idejnom projektu osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja +
smjetaj u prostoru pa se tu postavlja osnovni koncept graevinsko fizikalnih
uvjeta i zahtjeva
Treba dokazati da je protiv buke vani odabrana povoljna lokacija i
akustiki povoljan smjetaj prostorija u zgradi protiv buke, unutar
zgrade akustiki povoljan razmjetaj prostorija s obzirom na funkciju
im
99.U glavnom projektu Skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje
tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih i drugih zahtjeva za
graevinu , pa tako i zahtjeva zatite od buke: Elaborat zatite od buke,
elaborat akustikih svojstava graevine
100. Kako se provodi zatita od buke prekomjerne odjenosti? Koriste se
zvuko apsorbirajue obloge kako bi se postiglo odgovorajaue vrijeme odjeka
prostorije ovisno o njenoj namjeni
101. Revizija glavnog projekta glede buke obavezan je za?
- Zgradu razvijene bruto povrine 800m2+
- Zgradu sa izvorom buke ekvivalentne razine 70 Db(A)+
 - Dravnu cestu
- eljezniku prugu
- Zranu luku
102. Kontrolom se utvruje usklaenost GP sa zakonom o prostornom
ureenju i gradnji provjerava se?
- Potpunost projekta
- Koncepcija graevine i graevne za zatitu od buke
- Raunska tonost prorauna
- Primjena tehnikih propisa
- Ispravnost odabira graevinskih djelova i njihovih dim.
103. Razinu zvunog tlaka uzrokuje mjetavina? Zranog tlaka i
strukturalnog zvuka
104. 3 razliite situacije puta prijenosa:
- Prijenos zvuka kroz cjevovode i/ili kanale
- Prijenos zranog zvuka kroz graevinu i konstrukciju
- Prijenos strukturalnog zvuka kroz graevnu konstrukciju
105. Kako smanjiti buku iz vertikale za instalacije? Nepoeljne izvore odvojiti
od susjednih prostorija masivnim ili vieslojnim konstrkutivnim elementima
dostatne Z.I. moi. (Dobra Rw izolacijska vrijednost pregrade) (Dvostruko
oblaganje min vunom d=30cm) Strukturalnu buku smanjiti odvajanjem od
izvora od drugog materijala mekanom elastinom podlogom
106. Zatvoreno zvuno polje? Rezultat refleksija i apsorpcije pregrada koje
formiraju prostor
POAR

1. Definicija poara prema HRN UJ1010 Svako nekontrolirano sagorijevanja

uslijed kojeg dolazi ili moe doi do ozljede ljudi i tete nad materijalnim
dobrima
2. Definicija poara prema ISO/IEC GUIDE 52 Proces izgaranja karakteriziran
oslobaanjem topline praen dimom i/ili plamenom
3. Otpornost na poar? Svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom, u
kojem konstrukcija prilikom djelovanja standardnog poara ne izgubi niti
jednu mo sa standardom predvienih funkcija.
4. Kada se moe smatrati da je bitni zahtjev ispunjen? Onda kada graevina
udovoljava minimalnim tehnikim zahtjevima zatite od poara utvrenim
posebnim propisima i odlukama
5. Kako se dijele graevine sukladno zakonu o zatiti od poara? Graevine
skupine 1 manje zahtjevna graevine, graevine skupine 2- zahtjevne
graevine
6. Za koje graevine radimo elaborat? Samo za graevine skupine 2 (zahtjevne
graevine)
7. Kolika moe biti razlika u vremenu evakuacije osoba u ljetnom i zimskom
periodu? Do 50% dua u zimskom periodu
8. Koji imbenici utjeu na brzinu kretanja osoba? Prosjena brzina kretanja je
1.2 m/s, guva ili panika 0.75 m/s, broj osoba, starost, zdravstveno i mentalno
stanje, umor, odjevenost ozlijeenost, invalidnost usporavaju kretanje
9. Koji parametri ovise o dozvoljenoj udaljenosti neke toke u prosotru do
sigurnog izlaza? Brzina kretanja i potrebno vrijeme za dosezanje sigurnog
prostora (1,2- 2 min) brzina x vrijeme= udaljenost 0.75 m/s x 90 sek = 67,5
m
10.Izlazni putevi? Posebno projektirani i izvedeni putevi koji vode od bilo koje
toke u graevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u graevini, iji
parametri (vatrootpornost, irina, visina, oznaavanje, nuna rasvjeta)
omoguavaju da osobe zateene u poaru mogu sigurno napustiti graevinu.
Osnovni princip u projektiranju je izlaznih puteva je da ugroene osobe mogu
izai na minimalno 2 smjera, kako bi se mogao koristiti jedan ako je drugi u
poaru.
11.Kako su prema pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostorije NN
6/84 ( lanak 14. i lanak 16. definirani osnovni zahtjevi za evakuacijske
putove? U svakom objektu namijenjenom za rad potrebno je osigurati
mogunost provoenja evakuacije i spaavanje radnika za sluaj izvanrednog
dogaanja koji moe ugroziti ivot i zdravlje. Izlazni put evakuacije treba
voditi do izlaza iz graevine ili do sigurnog prostora unutar graevine. Izlazni
put treba biti to jednostavniji, dobro osvijetljen, zraan i bez slijepih krajeva
12.Izlaz u sluaju panike prema EN 1125- u javim objektima gdje osobe unutar
objekta nisu upoznate s funkcijama izlaza u sluaju nude
13.Izlaz u sluaju panike EN 179 U objektima koji nisu za javno prometovanje i
gdje su funkcije izlaza u sluaju nude poznate osobama koje borave u tim
objektima
14.Koliki je najmanji potreban broj izlaza iz nekog prostora prema amerikoj
smjernici NFPA 101 ukoliko u tom prostoru boravi vie od 1000 ljudi? Nabroji
3 osnovna elementa izlaznih putova po tom pravilniku? -4
50-500 2
500-1000 3
>1000 4
Najea udaljenost 45 m, sa sprinklerima 60 m, slijepi hodnici 6-15 m ovisno
o namjeni
15.Udaljenost do sigurnog ili sigurnog vanjskog prostora? U hrvatskoj je do 75
metara 30 m, iznad 75 m 20 m, u pravilniku o zatiti na radu max 50 m, kod
katnih objekata 30 m.
16.Jedinica irine kod zdravih, ozlijeenih i invalidnih osoba?
Zdrave 560 mm
Invalidne- 680 mm
Ozlijeene- 840 mm
W= F/dxc
W- potreban broj jedinica irine
F- m2 po katu
d- gustoa (m2 po osobi)
c- kapacitet izlaza po jedinici irine
Za zdrave, ako je jedinica irine 0.6m treba im zapravo 0,96 za invalidne- 1,6
x 0,64 = 1,334 m
17.Koji je u pogledu broja i rasporeda izlaza osnovni pricnip projektiranja i
izvedbe putova za izlaenje i zato? Raspoloivo vrijeme i brzina kretanja
ugroenih osoba. Zato to definira dimenzija izlaznih putova
18.O emu ovisi udaljenost neke toke u prostoru do sigurnog izlaza? O broju
osoba, brzini kretanja ljudi, njihovom zdravstvenom stanju, o kvadraturi
prostora, katnosti graevine, namjeni graevine
19.to je slijepi hodnik? Dio hodnika s mogunou kretanja samo u jednom
pravcu
20.Koja je prema pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i
prostora, maksimalna udaljenost od bilo koje toke katne graevine ili
vanjskog prostora? 30 m
21.to je poarni sektor? Dio graevine odijeljen od ostalih dijelova graevine
kontrakcijama otpornim na poar u vremenu u kojem e biti iskljuen rizik od
njegovog irenja na druge dijelove graevina ili drugih dijelova na taj dio
22.Veliina poarnih sektora ovisi o:
- Poarnom optereenju
- Otpornosti na poar graevinskih elemenata
- Katnosti objekta
- Vrsti tehnolokih procesa
- Izgradnji stabilnih sustava za gaenje
- Vatrodojavi

Visina objekta (m) Veliina poarnog sektora (m2)

22-40 Do 1500
41-75 Do 1000
76-100 Do 800
>100 Do 500
23.Kako se sprjeava irenje odnosno preskok poara iz jednog poarnog sektora
u drugi preko krova graevine? Postavlja se vatrootporni zid koji na krovu
prelazi u nadozid da bi se sprijeio preskok
24.Kako se sprjeava preskok poara s nieg na vii dio zgrade? Skica
Prozorskim parapetom F30-F90, balkonskom konzolnom ploom F30-F90,
Balkonskom konzolnom ploom i masivnom, balkonskom ogradom F30-F90
25.Kako se brtve prodori elektrinih instalacija kroz vatrootporne konstrukcije na
granicama poarnih sektora?
26.Koji faktoru utjeu na temperaturu i vrijeme trajanja poara?
- Poarno optereenje
- Brzina sagorijevanja materije
- Linearna brzina i odvoenje produkta sagorijevanja
- Dotok zraka i odvoenje produkta sagorijevanja
- Oblik prostorije
- Odnos povrine otvora prema povrini prostorije
27.Klase zapaljivosti graevinskog materijala?
A Negorivi graevinski materijali
A1
A2
B gorivi graevinski materijali
B1- teko zapaljivi
B2- normalno zapaljivi
B3 lako zapaljivi
28.Kriteriji za B1- srednja vrijednost ostatne duljine svakog ispitnog tijela (dim
19x100cm) min 15 cm a ni jedna ostatna duljina ne smije biti 0 . srednja
temperatura dimnog plina ne prelazi 200 'C. Uzorci gore i are ili titraju kratko
da ne ugroze ostatnu duljinu

29.to je ukupno poarno optereenje? Toplina koja se moe osloboditi iz

kalorine moi svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (sobi,
stanu skladitu, graevini)
30.Jedinica za ukupno poarno optereenje KJ (kcal)
31.Kako se poar moe iriti prema drugoj zgradi? Visoka temperatura, direktan
plamen, letei poar, zapaljen materijal izmeu zgrada
32.Znaajni imbenici za prenoenje poara s jedne zgrade na drugu?
- Meusobna udaljenost
- Stupanj otpornosti na poar obiju zgrada
- Veliine otvora na zidovima susjedne graevine
- Visina i duina zgrade
- Prostorni kut izmeu obiju graevina
- Poarno optereenje i dr
33.Sprjeavanje prenoenja poara sa jedne zgrade na drugu provodi se:
- Pravilnim projektiranjem otvora na fasadi i krovu zgrade
- Odabirom graevnih materijala i/ili konstrukcija od kojih se izvode vanjski
zidovi
- Fasade i krovovi odgovarajue klase gorivosti i otpornosti na poar
- Izvedbom poarnih zidova kod graevina koje se dodiruju
- Izgradnjom graevne na sigurnoj udaljenosti
 - Izgradnjom slobodnostojeih vatrootpornih zidova minimalne otpornosti na
poar od 90 min u meuprostorima graevine
- Izvedbom vodenih zavjesa koje hlade fasadu
Ako se na nasuprotnim zidovima dvaju objekata nalaze otvori preko kojih
se moe prenijeti poar najmanji razmak se odreuje raunski ili pola
visine vieg objekta.
34.Otpornost na poar je svojstvo konstrukcije koje se definira u vremenom u
kojem konstrukcija pri djelovanju standardnog poara ne izgubi ni jednu od
standardom predvienih funkcija, a to su?
Kriterij R- nosivost, stabilnost i izvijanje
Kriterij E inegritet, cjelovitost
Kriterij I toplinska izolacija
35.to u pogledu ispunjavanja bitnog zahtjeva za graevinu, zatita od poara
treba osigurati pri projektiranju i izgradnji objekta? Da se ouva nosivost
konstrukcije sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, sprijei irenje
vatre na susjedne graevine, omogui da osobe neozlijeene napuste
graevinu, omogui njihovo spaavanje, omogui zatitu spaavatelja
36.Tko sukladno zakonu o zatiti od poara moe izraditi elaborat zatite od
poara i na koji nain ga ovjerava? Osoba ovlatena za izradu elaborata
zatite od poara i ovjerava ga svojim potpisom i igom
37.Tko provodi provjeru glavnog projekta s obzirom na tehniko rjeenje iz
zatite poara? Jedan ili vie ovlatenih revidenata
38.Negativni uinci dima? Oteava vid, disanje (guenje), ketanje
39.Vatrootporno staklo F90 90 min
40.Poar na otvorenom?
- Dio topline isijava nazad u neizgoreno gorivo
- Isparava zapaljive plinove i pouspjeuje gorenje
- Zrak se uvlai u arite, pojaava gorenje i formiraju se plameni jezici
- Plameni jezici su stup gorivih plinova koji raste ovisno o uzgonu fluida
- Kako stup raste, ulazi vie zraka i vrui zrak i plinovi se hlade
- Kada izgube dovoljno topline, gube uzgon i ire se u atmosferu
41.Poar u zatvorenom?
- U ranoj fazi poar se ponaa kao i na otvorenome
- Otvori na prostoriji dovode dovoljno zraka pa se plameni jezici razvijaju
- Strop zaustavlja plamenove pa se formira sloj vruih plinova
- Kako se sloj plinova sputa ispod gornje razine otvora, ulazi novi zrak, pa
sve gori jo ustrije
- Isijava se toplina na druge zapaljive materije
- Gorivi plinovi dosegnu temperaturu paljenja cca 600'C + dovoljno kisika
nastaje eksplozija flash over
- Potpuno razvijeni poar
42.Faze poara?
- Poetna faza- relativno niske temp, mali intenzitet izgaranja, dim, paljenje,
toksini korozivni plinovi
- razbuktala faza- flash over 600' (nagli prijelaz iz poetne faze, gore svi
materijali, poar se prenosi na ostale prostore)
- faza punog razvoja poara (vatra zahvaa zidove, vrata prozore i iri se na
susjedne sobe, gori kompletan sadraj zgrade temp 1000')
 43.Trajanje poara (h)? Koliina zapaljive supstancije(kg/m2) / brzina
sagorijevanja supstance (kg/m2h)
Trajanje poara Temp
1-2 h 1000-1100'C
3-5 h 1200-1300 'C

44.Utjecaj poara na ovjeka

65'C podnoljivo za manje od 1 min
93'C Nepodnoljivo za 25 min
122'C- Nepodnoljivo za 15 min
149'C- Nepodnoljivo za 5 min
176'C -Trajno oteenje koe za 30 s
45.Ukupno poarno optereenje? Toplina koja se moe osloboditi iz kalorine
moi svega upaljivog matgerijala u promatranom prostoru
Ukupno p.o. Z= specifino poarno optereenje (P) x povrina tlocrta na koji
se odnosi vrijednost (S)
46.Specifino poarno optereenje? Odnos ukupnog poarnog optereenja na
jedinici povrine tlocrta
Nisko p.o. do 1GJ/m2 (1GJ=1000 MJ)
Srednje p.o. 1-2 GJ/m2
Visoko - iznad 2GJ/m2
Ta se grupacija koristi kod odreivanja:- otpornosti na poar elemenata
konstrukcije, lokacije, broja opremljenosti vatrogasne postrojbe, broja
vatrogasnih aparata
UVODNO PREDAVANJE

1. Temeljni zahtjevi za graevinu/ odriva upotreba odrivih izvora? Graevina

mora biti projektirana, izgraena i uklonjena tako da je uporaba prirodnih
izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee:
- Reciklau graevinskih elemenata, materijala i njezinih dijelova nakon
uklanjanja te ponovnu upotrebu
- Trajnost graevne
- Uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u
graevinama
2. to je odrivost? Odrivi razvoj? Odrati znai sauvati da ostane cjelovito i
da postoji tj ouvati od naruavanja
odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjosti bez ugroavanja
mogunosti da i budue generacije zadovolje svoje potrebe
Moraju se pomiriti zahtjevi zatite okolia, socijalnih potreba i ekonomskih
potreba
3. Odrivi razvitak- razvitak drutva, koji kao temeljne kriterije ukljuuje
ekoloku, gospodarsku i socio-kulturnu odrivost, i koji s ciljem unaprijeenja
kvalitete ivota i zadovoljavanje potreba dananjeg narataja uvaava iste
mogunosti zadovoljavanja potreba iduih narataja, te omoguuje
dugorono ouvanje kakvoe okolia, bioraznolikosti. Georaznolikosti te
krajobraza.
4. Odriva gradnja? Znaajni dio odrivog razvoja, ukljuuje:
- Upotrebu graevinskih materijala koji nisu tetni za okoli
- Energetsku uinkovitost
- Gospodarenje otpada koji je nastao pri izgradnji ili ruenju zgrade
- Odriva gradnja u vezi sa odrivim razvojem mora osigurati trajnost,
kvalitetu oblikovanja i konstrukcije uz ekonomsku, ekoloku i financijsku
prihvatljivost
5. Komponente odrive gradnje:
- Lokacija
- Materijali
- Obnovljivi izvori energije
- Zbrinjavanje otpada
- Koritenje vode
- Bioloka i drutvena raznolikost
- Zdravlje i ugodnost
6. Eko dizajn? Nastaje kao posljedice dvije negativne pojave:
- Nekontroliranog iskoritavanja energije i zagaenje atmosfere
- Koritenje materijala za izgradnju koji se ne mogu reciklirati
Cilj ekoloke izgradnje:
- Smanjiti utroak potrebne energije za proizvodnju materijala
- Koristiti ekoloki prihvatljive materijale koji se mogu reciklirati ili su lako
razgradivi
7. to je CO2 footprint? Ukupna koliina staklenikih plinova ( Ugljinog dioksida
CO2, Metan CH4, Duinog oksida CO, ClFC kroloflour ugljika tj freona
proizala iz naeg svakodnevnog ivota i rada
8. Sustavi ceritificiranja odrive izgradnje
- LEED Leadership in energy and eviromental design
 - BREAAM- Building research Establishment Ltd. +EAM Enviromental Assess
method
- DGNB System-Deutsche Gesellschaft fur Nachhaltiges Bauen- German
sustainable building council

9. Preskriptivni pristup? Stvaranjem zakonske regulative koja definira parametre

zatite od poara graevinskih objekata temeljem iskustva ili procjenom
zakonodavaca. Nedostatci pristupa: Preskupa i esto nepotrebna zatita,
nedovoljna selektivnost mjera zatite u odnosu na namjenu graevine,
neodreene i proizvoljne procjene razliitih poarnih scenarija iz ega
proizlaze pogreni koncepti zatite od poara.
10.Preformance based pristup? Poarno inenjerstvo- primjena inenjerskih
principa i pravila koja se temelje na znanstvenim istraivanjima fenomena
poara, posljedica poara te reakcije i ponaanja ljudi u poaru s ciljem
- Spaavanja ivota, materijalnih dobara, okolia, kulturnog naslijea
- Kvantifikacije rizika od poara i posljedica poara
- Analitike procjene optimalnih preventivnih i zatitnih mjera