SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Gordana Grguri

PRIMJENA KONCEPTA INTERNET OF THINGS

ZA POTREBE SUSTAVA CARSHARING

DIPLOMSKI RAD

ZAGREB, 2015.
 SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

DIPLOMSKI RAD

PRIMJENA KONCEPTA INTERNET OF THINGS

ZA POTREBE SUSTAVA CARSHARING

APPLICATION OF THE INTERNET OF THINGS

CONCEPT IN CARSHARING SYSTEM

Mentor: dr. sc. Ivan Grgurevi

Student: Gordana Grguri, 0135209354
Datum obrane: 24. rujna 2015.

ZAGREB, 2015.
SAETAK

U diplomskom radu dan je pregled dosadanjih istraivanja koncepta Internet

of Things (IoT), znaajke koncepta, te mogua rjeenja zaguenja prometa u nekim
gradovima. Opisane su tehnologije i informacijsko - komunikacijska infrastruktura za
potrebe razvoja koncepta IoT, te mobilne mree i protokoli. Istraene su primjene i
planiranje koncepta Internet of Things za potrebe razvoja sustava zajednikih vonji
osobnim vozilima - model carsharing. Opisana su rjeenja temeljena na konceptu IoT
i platforme za obradu podataka1. Navedene su karakteristike sustava carsharing,
povijest carsharinga u svijetu i u Hrvatskoj. Istraivanje vezano za navedeni sustav i
koncept IoT je provedeno metodom anketiranja ciljane skupine korisnika suvremenih
tehnologija. Putem metode anketiranja utvrene su mogunosti primjene koncepta
Internet of Things za potrebe razvoja modela carsharing.

Kljune rijei: Koncept Internet stvari (IoT); prometni sustav; carsharing model;
informacijsko - komunikacijska infrastruktura

SUMMARY

The thesis reviews the current research of the concept of Internet of Things
(IoT), features the concept and solution of traffic congestion in some cities. It
describes technologies and information and communication infrastructure for the
development of the concept of IoT, and mobile networks and protocols. This paper is
the implementation and planning of the concept of Internet of Things for the needs of
the development of the common drive by car - car sharing model. Described are
solutions based on the concept of IoT and platforms for data processing. These are
the characteristics of a car sharing system, history, car sharing in the world and in
Croatia. Research related to this system and the concept of IoT was conducted by
surveying the target groups of users of modern technology. Through the survey
methods were found possible applications of the conceptof Internet of Things for the
development of car-sharing model.

1
Hardver na kome radi operativni sustav ili operacijski sustav pod kojim rade softverske aplikacije.
Intelovi procesori ine platformu na kojoj se grade operativni sustavi. DOS/windovs je platforma za
koju se izrauju aplikacijski programi.
Keywords: Internet of Things concept (IoT); traffic system; model of carsharing;
information and communication infrastructure.
SADRAJ:

1. UVOD ..................................................................................................................... 1
2. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA KONCEPTA INTERNET OF THINGS
................................................................................................................................... 4
2.1. Zastupljenost koncepta IoT .............................................................................. 8

2.2. Glavne prednosti i nedostaci vezani za razvoj i primjenu IoT rjeenja ........... 13

2.3. Rjeenje prometnog zaguenja temeljena na konceptu IoT........................... 16

2.4. Rjeenje zaguenja u gradu Parizu temeljem koncepta IoT .......................... 18

3. TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI KONCEPTA INTERNET OF THINGS .................... 21

3.1. Semantike tehnologije .................................................................................. 23

3.1.1. Mrea ...................................................................................................... 24

3.1.2. Mrene tehnologije .................................................................................. 24
3.1.3. Sloenosti mree budunosti ................................................................... 25
3.1.4. Rast beinih mrea ................................................................................ 25
3.1.5. Mobilne mree ......................................................................................... 26
3.1.6. Skalabilnost IPv6 i IoT-a .......................................................................... 26
3.1.7. Razotkrivanje potencijala komunikacijskih tehnologija ............................ 27
3.2. Koritene tehnologije...................................................................................... 27

3.2.1. RFID ........................................................................................................ 27

3.2.2. NFC ......................................................................................................... 29
4. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA ZA POTREBE
INTERNET OF THINGS ........................................................................................... 31
4.1. Machine-to-Machine komunikacija ................................................................. 37

4.2. Komunikacija izmeu vozila - (V2V) komunikacija ......................................... 38

5. PRIMJENA I PLANIRANJE KONCEPTA INTERNET OF THINGS ...................... 39

5.1. Rjeenja temeljena na konceptu IoT .............................................................. 41

5.2. Platforme za obradu podataka u stvarnom vremenu...................................... 43

6. KARAKTERISTIKE SUSTAVA CARSHARING .................................................... 46

6.1. Carsharing povijest ........................................................................................ 47

6.2. Carsharing kao prometni model ..................................................................... 48

6.3. Carsharing modeli .......................................................................................... 51

 6.4. Prisutnost carsharing sustava u svijetu .......................................................... 52

6.5. Carsharing u Hrvatskoj................................................................................... 56

6.6. Mogunosti rasta carsharing usluge............................................................... 57

7. ANKETNO ISTRAIVANJE PRIMJENE KONCEPTA INTERNET OF THINGS ZA

POTREBE SUSTAVA CARSHARING ...................................................................... 60
8. ZAKLJUAK ......................................................................................................... 78
LITERATURA ........................................................................................................... 81
POPIS KRATICA I AKRONIMA ................................................................................ 85
POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA................................................................... 88
PRILOG - ANKETNI UPITNIK .................................................................................. 90
Istraivanje primjene koncepta Internet of Things (IoT) za potrebe razvoja modela
carsharing ................................................................................................................. 90
 1. UVOD

Internet stvari (engl. Internet of Things, kratica IoT) povezuje objekte iz okoline
u globalnu mreu temeljenu na protokolu IP, a takva mrea ini preduvjet za razvoj
pametne okoline velikih razmjera (engl. smart environment). Nakon izoliranog razvoja
pojedinih podruja tehnikih znanosti samostalno, npr. tehnologije povezivanja
ureaja u pokretu, beine senzorske mree, obrada velikih koliina podataka,
dodavanjem posrednikog programskog sloja ostvaruje se koncept Interneta
objekata. Suradnja nekad nezavisnih tehnologija i platformi otvara mogunost
ostvarivanja naprednih usluga bez potrebe za posjedovanjem specijaliziranih znanja
svakoj tehnologiji koja se koristi za ostvarivanje usluge. Primjene usluga u podruju
IoT su raznolike, od korisnikih aplikacija koje e pruati dodanu vrijednost samo
korisniku koji ih je definirao (primjerice odabir najpovoljnije rute putovanja) do
cjelokupnih grana znanosti kojima je omogueno pojednostavljeno dijeljenje
ogranienih resursa (primjerice promatranje prirodnih pojava pomou mree senzora
i drugih). Potvrda da koncept IoT ima sve vei utjecaj na tritu je vidljiv iz broja
povezanih ureaja. Broj ureaja povezanih u IP-baziranu mreu 2003. godine bio je
500 milijuna, dok je 2010. godine taj broj procijenjen na 12,5 milijardi, ime je broj
povezanih ureaja premaio broj stanovnika na Zemlji. [1]
Svrha diplomskog rada obuhvaa pregled razvoja i mogue primjene koncepta
Internet of Things u tehnologiji prometa i transportu odnosno sustava carsharing kao
jednog od modela zajednikih vonji osobnim vozilima.
Cilj diplomskog rada je istraiti primjenu i planiranje koncepta Internet of
Things za potrebe razvoja sustava carsharing. Istraivanje e se provesti metodom
anketiranja ciljane skupine korisnika suvremenih tehnologija.
Diplomski rad sastoji se od osam poglavlja:
1. Uvod
2. Pregled dosadanjih istraivanja koncepta Internet of Things
3. Tehnologije u funkciji koncepta Internet of Things
4. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura za potrebe Internet of
Things
5. Primjena i planiranje koncepta Internet of things

1
 6. Karakteristike sustava carsharing
7. Anketno istraivanje primjene koncepta Internet of Things za potrebe
sustava carsharing
8. Zakljuak

Uvodno poglavlje opisuje svrhu i cilj diplomskog rada te daje kratak saetak
rada po poglavljima. U diplomskom radu bit e obraena dosadanja istraivanja
vezana za koncept Internet of Things, u kojemu e biti obraena njegova
zastupljenost, glavne znaajke, te rjeenja u funkciji smanjivanja prometnih
zaguenja u pojedinim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi (drugo poglavlje). U
treem poglavlju bit e obraene tehnologije koje su u slubi koncepta IoT,
semantike i mrene tehnologije, mree budunosti, beine i mobilne mree,
protokoli u slubi istih te budui potencijal mree. U etvrtom poglavlju opisana je
arhitektura mree koncepta IoT, u petom primjena i planiranje koncepta IoT, a u
estom poglavlju opisan je sustav carsharing, povijest razvoja, carsharing modeli,
carsharing u svijetu i u Hrvatskoj, te mogunosti rasta carsharing sustava. Sedmo
poglavlje je ujedno i najvanije poglavlje za ovaj diplomski rad, jer su u njemu
prikazani rezultati anketnog istraivanja na temu primjene informacijsko
komunikacijske infrastrukture za potrebe razvoja koncepta IoT. Rezultati su
popraeni grafikim prikazima radi lakeg uoavanja i donoenja zakljuaka. Sedmo
poglavlje ini zakljuak, odnosno saetak svih dosadanjih saznanja i istraivanja, te
konano zakljuak cijelog diplomskog rada i njegove svrhe i cilja.
Predvia se da e se broj od 25 milijardi povezanih ureaja dosegnuti ve
2015. godine, a do 2020. bi se trebao popeti na 50 milijardi ureaja [1]. Ako se u
razmatranju promatraju samo korisnici koji koriste Internet, 2010. godine takvih
korisnika je bilo 2 milijarde ime dolazimo da u prosjeku svakom korisniku pripada
est umreenih ureaja. Brzi rast broja ureaja spojenih na Internet je vidljiv u veliini
globalnog trita senzora koje je u 2010. godini iznosilo 56,3 milijarde amerikih
dolara, a za 2016. godinu je procjena 91,5 milijardi amerikih dolara to ini stopu od
7,8% godinjeg rasta [2]. Senzor ili pretvornik je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu (na
primjer temperature, vlanosti zraka, tlaka, broj okretaja motora) i pretvara ju u signal
pogodan za daljnju obradu (najee u elektrini signal). Osim irenja infrastrukture i
broja korisnika Internet objekata, u prilog razvoju IoT-a idu i brojke koje govore o

2
oekivanjima koristi od IoT-a u malim i srednjim poduzeima. Istraivanja pokazuju
da su velika oekivanja od IoT-a u pogledu smanjenja trokova poduzea ili bri
povrat sredstava uloenih u razvoj. Usluge u kojima oekuju najvee koristi su
praenje i identifikacija objekata te promet i logistika.
U diplomskom radu oekuje se provedba istraivanja koje obuhvaa pregled
razvoja i mogue primjene koncepta Internet of Things u tehnologiji prometa i
transportu, odnosno sustavu carsharing. Metodom anketiranja istrait e se
mogunosti primjene koncepta Internet of Things za potrebe razvoja sustava
carsharing. Istraivanje e se provesti na ciljanoj skupini korisnika suvremenih
tehnologija. Temeljem anketnog istraivanja vezanog za primjenu koncepta Internet
of Things za potrebe sustava carsharing, dobit e se rezultati vezani za
rasprostranjenost i koritenje tehnologija te mogunosti razvoja novih usluga.
Izradom diplomskog rada utvrdit e se potrebe i zahtjevi korisnika u cilju
prepoznavanja novih mogunosti IoT-a kod sustava zajednikih vonji osobnim
vozilima.

3
 2. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA KONCEPTA
INTERNET OF THINGS

Internet stvari (IoT) je nova paradigma koja oznaava povezivanje razliitih

ureaja uz koritenje mogunosti Interneta. Povezivanje razliitih ureaja moe biti
beino i omoguavaju se nove mogunosti za meusobnu interakciju izmeu
razliitih sustava. Primjenom koncepta IoT ostvaruju se nove mogunosti u cilju
razvoja sustava kontrole te praenja i pruanja naprednih informacijsko-
komunikacijskih usluga.
Dosadanja istraivanja i dostupne analitike promatraju koncept Internet of
Things prema razliitim segmentima koje je mogue razdvojiti na tehnologiju (Tan, J.,
Koo, S.G.M.: A Survey of Technologies in Internet of Things, 2014.; Yang, Z. i
suradnici: Study and application on the architecture and key technologies for IOT,
2011.; KuBo, Wuhan Vocational College of Software and Engineering: The
Research of IoT Based on RFID Technology, 2014), [3] [4] [5] mreu (Nam, J., Park,
J.H., Chung, J.M.: Performance analysis of cooperative content delivery in wireless
IoT networks, 2014.; Kim, J., Lee, J: Cluster-Based Mobility Supporting WMN for
IoT Networks, 2012.), [6] [7], arhitekturu (Xua, R., Shuang-Hua, Y., Li, P., Cao, J.:
IoT architecture design for 6LoWPAN enabled Federated Sensor Network, 2014.)
[8] i primjenu (Chen, T.Y., Wei, H.W., Hsu N-i, Shih, W.K.: A IoT Application of Safe
Building in IPv6 Network Environment, 2013.; McEwen, A., Cassimally, H.:
Designing the Internet of Things, 2013.; Kos, A., Sedlar, U., Sterle, J., Volk, M.,
Bester, J., Bajec, M.: Network monitoring applications based on IoT system, 2013.)
[9] [10] [11].
Razvojem koncepta IoT prepoznaju se njene primjene u razliitim sektorima
odnosno podrujima znanosti, a najvee potencijale mogue je ostvariti u polju
tehnologije prometa i transporta odnosno u dijelu prometa i logistike (Atzoria, L.,
Ierab, A., Morabito, G.: The Internet of Things: A survey, 2010.) [1]. Osnovna ideja
ovog koncepta je da stvari oko nas uini sveprisutnima, odnosno da povee beine
sustave uz koritenje razliitih tehnologija s objektima, kao to su oznake
Radiofrekventne identifikacije (engl. Radio-Frequency Identification, kratica RFID),
senzori, aktuatori, mobilni ureaji, itd. - koji su, kroz jedinstvene naine, u stanju
komunicirati meusobno te suraivati sa susjednim ureajima u smislu postizanja
4
zajednikog cilja. Neupitno, glavna zadaa i mo IoT ideje je visok utjecaj na aspekte
svakodnevnog ivota i ponaanje potencijalnih korisnika. U tom kontekstu odravanje
razliitih ureaja i strojeva, usluga e-zdravlja i e-uenja su samo neki od primjera
mogue primjene scenarija u kojem e nova paradigma igrati vodeu ulogu u bliskoj
budunosti. Isto tako, iz perspektive poslovnih korisnika, najvie oite posljedice biti
e jednako vidljive u podrujima kao to su automatizacija i industrijska proizvodnja,
logistika, upravljanje poslovnim procesima, inteligentni prijevoz ljudi i roba i drugo.
Polazei od gore navedenog, ne bi trebalo biti iznenaujue da je IoT
prihvaen od strane National Intelligence Council2 (kratica NIC) to dokazuje
dokument ''Disruptive Civil Technologies - Six Technologies with Potential Impacts
3
on US Interests out to 2025" s potencijalnim utjecajima pojedinih tehnologija na
interese Sjedinjenih Amerikih drava (SAD).2

NIC predvia da e se do 2025. Godine IoT nalaziti u svakodnevnim stvarima

- hrani, namjetaju, dokumentima i drugim. Naglasak je na budue mogunosti koje
e se pojaviti, poevi od toga da je najvea potranja za napretkom u tehnologiji
prometa i transportu. irenje tehnologije na koncept IoT doprinijet e razvoju
gospodarstva.
Mogue prijetnje koje proizlaze iz usvajanja takve tehnologije tiu se
informacijske sigurnosti, jer bi IoT postao puno rasprostranjeniji nego sam Internet do
sada, s toga bi i njegovi rizici sezali u odreenu irinu. Zapravo, potrebno je jo
mnogo raditi i istraivati koncept IoT kako bi tehnoloki i drutveni problemi koncepta
bili rijeeni prije nego bude iroko prihvaen.
Najvaniji dio razvoja IoT koncepta je interoperabilnost meu ureajima, koja
im prua uvijek vii stupanj dosljednosti i omoguuje njihovu prilagodbu i
samostalnost, te jami povjerenje, privatnosti sigurnost. Takoer, IoT ideja sadri
nekoliko novih problema koji se odnose na mrene aspekte. U skladu s tim,
predloena rjeenja trebaju obratiti posebnu pozornost na resursne uinkovitosti osim
oitih problema skalabilnosti. Nekoliko industrijskih, standardizacijskih i

2
Od svog osnutka 1979. godine ,organizacijaslui kao most izmeu inteligencije i politike zajednice,
izvor je materijalnog znanja o obavjetajnim pitanjima u suradnji s obavjetajnim zajednicama.
3
National Intelligence Council (NIC), Disruptive Civil Technologies Six Technologies with Potential
Impacts on US Interests Out to 2025 Conference Report CR 2008-07, April 2008.
5
istraivalakih tijela trenutno su ukljuena u aktivnosti razvoja rjeenja za
ispunjavanje istaknutih tehnolokih zahtjeva vezanih za koncept IoT. [1] U tablici 1.
dan je pregled dosadanjih istraivanja razliitih autora i istraivakih skupina u
podruju primjene koncepta IoT.

Tablica 1. Pregled dosadanjih istraivanja razliitih autora [12]

Naziv Glavne znaajke Vrsta Razina razvoja

Tingynet Trite za IoT IoT trite Gotovo spreman za

(http://www.demosteinkj trina rjeenja
er.no ) Usvajanje semantike web
tehnologije za traenje
objekata

SOGETI mobile Implementacija prilagoenih IoT platforme Trina rjeenja

strategy and services IoT (mobilnih) aplikacija
(http://www.sogeti.com/l
ooking-for-
solutions/Services/Mobi
lity/mobile-strategy/)

IPDX.NET IoT platforme sa IoT platforma Gotovo spreman za

standardiziranim trina rjeenja
(www.mact-usa.com) komunikacijskim
protokolima koje omoguuju
M2M aplikacije

Infosys Napredni maloprodajni IoT aplikacije Pilot rjeenja su

ShoppingTrip360 program koji je u stanju provedena
pratiti kretanja i izbore
(http://www.infosys.com kupaca u realnom vremenu
/shoppingtrip360/Pages
/index.aspx )

Smart Santander EU Grad kao eksperimentalni IoT platforma R&D projekt

Project istraivaki objekt tipinih
aplikacija i usluga za
(http://www.smartsanta pametan grad
nder.eu/)

GEPPADI Pilot rjeenje za pametnu IoT aplikacije Pilot projekt

rasvjetu u Belgiji
(http://sol.spi.be/presse
geppadi/ )

s.Oliver Shops Pilot rjeenje za usvajanje IoT aplikacije Pilot projekt

RFID oznaka za odjeu
(http://www.rfidjournal.c
om/articles/view?8013/
2)
Device Gateway IoT platforma koja se IoT platforma Trina rjeenja
(www.devicegateway.c temelji na Cloud i IPv6
om ) tehnologiji
Trenutno je usvojena u
mnogim europskim
projektima kao i osnovnim
tehnologijama

6
PROMISE Innovation IoT platforma za IoT platforma Trina rjeenja
prikupljanje, obradu i
(http://promise- dostavu relevantnih
innovation.com/) informacija o proizvodima
tijekom itavog ivotnog
vijeka proizvoda.
Trenutno je usvojena u
mnogim europskim
projektima kao i osnovnim
tehnologijama

The GIG Tank IoT platforma za IoT platforma Pilot projekt

poduzetnike koji imaju viziju
(http://www.thegigcity.c izgradnje sljedee
om/gigtank/) generacije proizvoda i
usluga.
Pilot projekt u amerikom
gradu Chattanooga (drava
Tennessee).
Nudi alat za pokretanje
nove usluge na temelju
postojeih usluga (ponovno
koritenje / adaptacija)

smartthings.com IoT aplikacije za IoT aplikacije Trina rjeenja

umreavanje kunih
(http://www.smartthings ureaja, kontrolu i utedu
.com ) energije na temelju
odreene ureaja i vorita

HAT Projekt UK & R razvija IoT trite R&D projekt

osobni digitalni trezor za
(http://hubofallthings.wo podatke koji dolaze iz kue
rdpress.com ) umreenih ureaja,
odnosno pametne kue
Cilj je stvoriti trite osobnih
podataka i usluga

Xively Trite za Internet stvari IoT trite Trina rjeenja

(https://xively.com ) Ve na tritu

Philips Hue Beine aplikacije za IoT aplikacije Trina rjeenja

kontrolu stanja i boju arulje
(www.meethue.com)

Iris Smart Home by Set beinih ureaja za IoT aplikacije Trina rjeenja
Alert.Me kunu sigurnost i praenje
potronje energije
(https://www.alertme.co
m/partners/lowes / )

IFTTT Web aplikacija za IoT platforma Trina rjeenja

definiranje pravila i kontrolu
(www.ifttt.com) vanjskih aplikacija i ureaja

Nest Zadaci beinog Interneta IoT aplikacije Trina rjeenja

koji omoguavaju kontrolu
(http://nest.com/) termostata

7
 ONe Collect by Enevo Sustav prikupljanja otpada IoT aplikacije Trina rjeenja
pametnim putem
(www.enevo.com)

Netatmo Praenje vremena i IoT aplikacije Trina rjeenja

kakvoe zraka
(http://www.netatmo.co
m/)

Mashape Mashape je pomogao API IoT trite Trina rjeenja

tritu koje se koristiti za
(https://www.mashape. distribuciju, ostvarenje,
com) upravljanje i konzumiranje
API oblaka

Envigence Intelligent Domena energetske IoT aplikacije Trina rjeenja

uinkovitosti
(http://envigence.si/)
Regeneracija urbane
multisenzorske i
komunikacijske mree
kognitivnih ureaja koji
ostvaruju javnu rasvjetu
infrastrukturu.

Istraivanje [12] daje sliku trenutnog stanja u razvoju koncepta IoT. Tonije
reeno, prua itateljima opis i razliite vizije paradigme IoT koja dolazi iz razliitih
drutvenih zajednica,daje pregled tehnologija koje omoguuju IoT koncept i pokazuje
tosu glavne prednosti irenja ove paradigme u svakodnevnom ivotu te; nudi
analizu glavnih istraivanja na kojima radi znanstvena zajednica. Glavni cilj je dati
itatelju mogunost razumijevanja onoga to je uinjeno (protokola,
algoritama,predloenih rjeenja).

2.1. Zastupljenost koncepta IoT

Bitno je istaknuti da je istraivanje [12] trita IoT koncepta osmiljeno kako bi

brzo i usmjereno sudjelovanje strunjaka dovelo do povratnih procesa, dok se u isto
vrijeme dogaa i pribavljanje preliminarne spoznaje o razvoju trita koji prate
poslovni modeli koji su najvie fokusirani na analizu miljenja dionika razliitih
okruglih stolova4 i na stvaranje svijesti o ciljevima projekta. Tonije, pitanja su

4
Okrugli stol je konferencija ili seminar na kojoj sudionici u slobodnoj i otvorenoj raspravi nastoje dati
svoj doprinos rjeavanju nekog problema.
8
upuena odabranoj skupini u industriji i tehnologiji koje strunjaci najprije trebaju
prouiti, na temelju njihovog iskustva, najizgledniju IoT aplikaciju u domeni, a zatim ih
definirati u smislu:

Postojeih trinih imbenika i inhibitora [12] te

Svjesnost o uspjehu i povezani poslovni modeli.

S obzirom na opisan kontekst u predmetnom istraivanju [12], strunjaci su

ljubazno zamoljeni da daju svoje uvide o najperspektivnijim znaajkama za
sastavljanje projekta, odnosno o donoenju plana za izradu projekta. Svrha je
potaknuti stvaranje zajednice strunjaka koji e raditi i baviti se projektom, kako bi
dobili uvide, odnosno zapaanja o projektu i postignuima. Osim strunjaka
odabranih s popisa razliitih konzorcija, u koji su ukljueni lanovi Europskog
istraivakog klastera na IoT koncept (IERC, European Research Cluster on the
Internet of Things, poveznica: http://www.internet-of-things-research.eu) i ostali
trebaju promicati istraivanje, pa su takva promicanja obuhvaena u sklopu razliitih
IoT meunarodnih dogaaja:

Prvi talijanski IoT dan (Trento, 9. travnja 2013) [14];

IoT tjedan 2013. (Helsinki, 17. - 20. lipnja 2013.);
IoT tjedan 2014. (London, 16. - 20. lipnja 2014.) i
IoT tjedan 2015. (Lisabon, 16. - 18. lipnja 2015.) [15].

Glavna pitanja istraivanja dostupna su on-line, kao i na poetnoj stranici

projekta, odnosno web portalu [12]. Na ovom stupnju, pitanja su provedena nad 21
ispitanikom (odgovori su prikupljeni izmeu travnja i lipnja 2013. godine). Istraivanje
populacije dalo je sljedee rezultate:

57 % (12/21) iz industrije;
19 % (4/21) podruje akademskih znanosti;
5 % (1/21) iz nevladinih organizacija5 i

5
NGO - Nongoverment Organization- udruenje ili organizacija koja nije pod nadlenou vlade i iji osniva nije
drava.

9
 19 % (4/21) ispitanika je anonimno ispunilo anketu.

Podruja iz kojih su dobiveni odgovori na

pitanja
Industrija Akademija NVO Nije dalo odgovor

19%
5%

57%
19%

Grafikon 1. Rezultati IERC istraivanja [12]

Meu sudionicima koji su dali informacije, vie od polovice (53%) igraju ulogu
upravljanja unutar svojih organizacija kao to su CEO (engl. chief executive officer)6
iCTO (engl. chief technology officer)7 i na taj nain odravaju poslovni razvoj. [12]
Grafikon 3. prikazuje podruja odnosno sektore koji e imati znaajne koristi
od primjene IoT tehnologija u bliskoj budunosti.

6
CEO je kratica koja oznaava glavnog izvrnog voditelja
7
CTO je glavni voditelj tehnolokih i tehnikih procesa
10
 16
14
14 13
12 12
12
10 9
8 7
6
6 5
4
2
2
0

Zastupljenost Iot koncepta

Grafikon 2. Zastupljenost po sektorima [12]

Ostali sektori gdje je koncept IoT zastupljen su:

Vojni;
Prijevoz (kopno, more, zrak);
Prostor;
Trgovina na malo i drugi.

Bitno je istaknuti kako tri najzastupljenija sektora (pametni gradovi, energije i

e-zdravlje) imaju IoT rjeenja koja pokazuju realne i zdrave poslovne modele u
kratkom roku. Prema provedenom istraivanju vidljivo je:

Gradovi su mjesta gdje je potreban vei broj podataka za pruanje

uinkovitije javne/privatne usluge. Mnogi EU/nacionalni projekti su
provedeni u posljednjih nekoliko godina kako bi se postigao osjeaj
gradskog okruenja, stoga se nudi irok spektar usluga (podrava se
politika za potporu graanima u njihovom svakodnevnom ivotu i
prihvaa se nova platforma za optimizaciju razliitih urbanih
infrastruktura).

11
 U podruju energetike pametna mjerenja proizvodnje, distribucije i
potronje ve se koriste u mnogim europskim zemljama. [12]
Zdravstveni sektor putem usluga e-Zdravlja je sljedei sektor koji e
vjerojatno doivjeti veliki napredak vezan za koncept IoT, jer se
pokazalo da e te tehnologije smanjiti zdravstvenu potronju, i
poboljati kvalitativno prikupljanje podataka. Nekoliko pilot projekata i
aplikacija (ukljuujui i mobilne aplikacije) u ovom sektoru stoje na
raspolaganju, kao to su RFID primjena u bolnicama i tele-zdravlja te
rjeenja za starije i nemone (demografske promjene zahtijevat e
nove oblike prilagodbe starijim osobama u kratkom roku).
Istraivanje pokazuje da svaki sektor ima izvedeno prilino dugorona
rjeenja. Na primjer, pokazano je da:
zabavni sektor ima potencijal spajanja to vie ljudi (npr. preko
pametnih ureaja e se povezati s gaming aplikacijama). U
smislu novca i potronje, IoT koncept moe zadrati vrlo vanu
ulogu u ivotima ljudi.
u sektoru proizvodnje, industrijski igrai e integrirati svoje
potroake proizvode s fizikim proizvodima i oslanjati se na
softver i internet kao infrastrukturu.
izazovi okolia zahtijevaju rjeenja vezana za smanjenje
ljudskog utjecaja na planet Zemlju. IoT nam moe pomoi s
mjerenjima putem senzora i bolje razumijevanje promjena u
okoliu, tako da postanemo vie svjesni stvarnog stanja, te
bolje predvidjeti budua.
u sigurnosnom sektoru, pametni senzori i kamere e nam
omoguiti da se smanje trokovi osiguranja.
u maloprodajnom sektoru, IoT rjeenja su djelomino ve u
upotrebi: IoT je trenutno najei koncept za praenje
opskrbnog lanca i za sprjeavanje krivotvorenja. [12]

12
2.2. Glavne prednosti i nedostaci vezani za razvoj i primjenu IoT
rjeenja

to se tie pokretaa, kljuni aspekti (smartphone difuzije i odgovarajua

rjeenja) se odnose na rastuu dostupnost internetske povezivosti. Drugim rijeima,
ideja je da su usluge svugdje i cijelo vrijeme dostupne u emu e pomoi IoT
aplikativna rjeenja. [12]

Na grafikonu 4. prikazani su glavni trini imbenici koji utjeu na porast broja

pokretaa (engl. drivers). [12]
80 72 72
70
60 60
60 54
51
50
40
30
20
10
0
Potreba za Porast Porast Vie raznih M2M irenje uporabe
reduciranjem dostupnosti na dostupnosti za rjeenja tehnoloka pametnih
trokova web servisima podatke rjeenja telefona i
pametnih
objekata

Vrijednosti u postotcima

Grafikon 3. IoT trini imbenici [12]

Na grafikonu 5. prikazani su postojei trini IoT inhibitori.

13
 80
70
70
63
61
59
60 56
52
50

40

30

20

10

0
Nedostatci u Profitabilnost TTM za nove Dostupnost Skalabilnost Sigurnosne
propisima rijeenja aplikacije 3 broadband veze postavke

Vrijednosti u postotcima

Grafikon 4. IoT inhibitori na tritu [12]

to se tie inhibitora8, kljuni aspekti odnose se na visoku heterogenost HW /

SW komponente (iz tehnike perspektive) i potrebu dokaza o profitabilnosti rjeenja
(iz poslovne perspektive). Konkretno, komentari pojedinih strunjaka na tu temu
glase:
Uloga standarda je temelj da bi se mogle stvoriti otvorene i fleksibilne
arhitekture, a time i potaknuti irenje IoT aplikacija.
Arhitektura / zahtjev za istom mora biti koristan i jednostavan za
koritenje od strane ljudi koji trebaju uslugu. Drugim rijeima, user -
centric perspektiva nuna je u razvoju novih IoT rjeenja. [12]
IoT rjeenja trebaju biti jeftina, a visina trokova, te skup i sloen
razvoj softvera za IoT je i dalje prepreka.
Iz poslovne perspektive, jo uvijek postoji nedostatak uvjerljivih
uspjenica, dakle ilustrirati opipljive ekonomske dobiti ("mi jo uvijek

8
Inhibitor, ono to usporava, oteava, konica [Ani, V., Goldstein, I.: Rjenik stranih rijei, Novi Liber,
Zagreb, 2004.]
14
 traimo od kupaca da kupuju na temelju ideje, a ne na temelju gotovog
modela") i nedostatak uvjerljivih poslovnih modela koji e biti
omogueni koritenjem IoT aplikacija. [12]

Intenzitet razvoja prometnog sustava u cjelini, kao i intenzitet razvoja modela

zajednikih vonji zahtijeva poveanu primjenu informacijsko- komunikacijskih
tehnologija i usluga. Za postizanje uinkovitosti u obavljanju zajednike vonje
osobnim vozilima znaajan je prijenos relevantnih i potrebnih informacija u stvarnom
vremenu (engl. real-time). [12]
Statistiki podaci iz 2010. godine govore da je broj svakodnevnih fizikih
objekata i ureaja koji su bili spojeni na Internet iznosio oko 12,5 milijardi, a podaci iz
2014. godine iznose 25 milijardi [13]. Tvrtka Cisco predvia da e ova brojka do
2020. godine narasti do 50 milijardi povezanih objekata/ureaja/entiteta. Internet
stvari koristi sinergiju koja je generirana od strane konvergencije potroaa, te
poslovnih i industrijskih Internet potroaa. Konvergencija stvara otvorenu, globalna
mrea koja povezuje ljude, podatke i stvari. Zadaa konvergencije je utjecati na cloud
nain povezivanja inteligentnih stvari u smislu prijenosa irokog niza podataka,
pomaui stvaranje usluge koje oito ne bi ni bilo bez razine povezanosti i analitike
inteligencije. Koritenje platforme potaknuto je transformacijom tehnologije kao to su
cloud, odnosno povezivanje objekata i terminalnih ureaja. Internet stvari i usluga
omoguuje stvaranje mree ukljuujui cijeli proizvodni proces koji pretvara tvornice
u pametni okoli. Cloud omoguuje globalnu infrastrukturu u generiranju nove
usluge, te doputa stvaranje sadraja i aplikacija za globalne korisnike. [13]
IoT povezuje stvari na globalnoj razini i odrava svoj identitet na Internetu.
Mobilne mree omoguuju povezivanje s ovom globalnom infrastrukturom bilo kada i
bilo gdje. Rezultat toga je globalno dostupna mrea stvari korisnicima i potroaima,
koji su dostupni za stvaranje poduzea, doprinose sadraju, generiraju i kupuju nove
usluge. Platforme se takoer oslanjaju na snagu mrenih uinaka, kao to je dopustiti
vie stvari, jer oni postaju vrjedniji od drugih stvari i korisnicima koji ine koritenje
usluga veim. Uspjeh platforma strategije IoT moe se odrediti iz veze, atraktivnosti i
znanja / informacija /protoka podataka. [15]

15
 Lisabonska agenda9, predlae pristup odozdo prema gore za odreivanje
prioriteta postavki odreenog cilja za pribliavanje znanosti i tehnologije istraivanja;
zadovoljiti izazove i mogunosti za istraivanje i upravljanja, te omoguiti integraciju
tehnolokog potencijala, kao i priznavanje granica, europskih potreba, gospodarskih
mogunosti i znanstvenih interesa. Omoguavanje tehnologije za Internet stvari
moe se svrstati u tri kategorije: a) tehnologije koje omoguuju "stvari" za stjecanje
kontekstualnih informacija, b) tehnologije koje omoguuju "stvari" na procesu
kontekstualne informacije i c) tehnologije za poboljanje sigurnosti i privatnosti. [15]
Prve dvije kategorije mogu se zajedniki shvatiti kao funkcionalni blokovi
zgrada"inteligencija" u "stvari", koji su znaajke kako razlikovati IoT od uobiajenog
Interneta. Trea kategorija nije funkcionalna ve je praktiki uvjet bez kojeg bi se
penetracija IoT-a ozbiljno smanjila. Internet stvari kretanja podrazumijeva da objekti
kao to su gradovi, zgrade, vozila, odjea, prijenosni ureaji i ostali objekti imaju sve
vie i vie informacija meusobno povezanih i imaju sposobnost osjetiti,
komunicirati, povezati i proizvesti nove informacije. Mrene tehnologije moraju se
nositi s novim izazovima kao to su vrlo velike brzine prijenosa, gusti broj korisnika,
niska latencija, niska energija, smanjenje trokova i masovni broj ureaja, 5G
scenarij koji odraava budunost mora posluiti kao smjernica za daljnji rad naveden
od strane EK10 koju financira METIS projekt [15].

2.3. Rjeenje prometnog zaguenja temeljena na konceptu IoT

Tvrtka Verizon Enterprise Solutions 8. rujna 2013. objavila je da e Verizon

Auto Share, praktian i siguran nain za vozae koji uzimaju automobile u najam, biti
dostupan prije kraja 2014., to se i ostvarilo, ali nije u potpunosti zaivjelo. Koritenje
carsharing aplikacija na svojim smartphone ili tablet ureajima, vozai mogu koristiti

9
Na sastanku Europskog vijea, odranome u oujku 2000. godine u Lisabonu, elnici vlada i drava
lanica Europske unije postigli su dogovor o zajednikom stratekom cilju prema kojemu bi EU do
2010. godine trebao postati najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta utemeljeno na
znanju, te sposobno za odrivi gospodarski rast, s najveom stopom zaposlenosti i snanom
gospodarskom i socijalnom kohezijom. (Lisabonska strategija ili agenda)
Europska komisija- Europska komisija izvrno je tijelo EU-a i zastupa interese Europske
10

unije kao cjeline, a ne interese pojedinih drava.

16
Scan & Go znaajku za pristup vozilu po svom izboru i voziti u roku od nekoliko
minuta. Verizon Auto Share prua rent-a-car tvrtkama i drugim organizacijama novi i
jednostavniji nain da svojim klijentima omogue da idu gdje god poele puno bre
nego do sada. Rjeenje je bilo predstavljeno na Svjetskom kongresu u Detroitu u
Cobo Hall i u tehnolokom izlogu na Belle Isle tijekom konferencije. [16]
Verizon Auto Sharing je osmiljen kako bi tvrtke i organizacije mogle pruiti
svojim klijentima poboljano iskustvo u najmu bilo gdje i bilo kada. Rjeenje je
zamiljeno da tvrtke u industriji bolje optimiziraju vie naina prijevoza, kao to su
automobili, SUV i kombi vozila, za svoje zaposlenike, partnere i klijente. [16]
Ova tvrtka posluje i u drugim gradovima Sjeverne Amerike, kao na primjer
Atlanta, Boston, Charleston, Chicago, Corvallis, Dallas, Honolulu, Houston, i drugi.
Na slubenim stranicama tvrtke Enterprise postoji mogunost odabira grada i rute, te
izrauna troka putovanja u dolarima.
Kroz partnerstvo s tvrtkom Enterprise, studenti sveuilita Duke i njegovi
zaposlenici su dobili priliku da prilagode tehnologiju elektrinog vozila s prisutnou
16 tedljivih Chevrolet vozila koje posjeduje tvrtka Enterprise, ukljuujui etiri Chevy
Volt vozila na njihovu kampusu. Ured sveuilita je izraunao utede pomou
pojedinih sudionika koji su koristili program carsharing. U odnosu na cijenu koju su
sudionici inae plaali, uteda se procjenjuje na 370 dolara mjeseno, ukljuujui
gorivo, parking i osiguranje. Sudionici su koristili sustav ak 50 sati, to je vie nego
to veina sudionika inae koristi kroz razdoblje od mjesec dana. [16]

17
2.4. Rjeenje zaguenja u gradu Parizu temeljem koncepta IoT

Primjenom koncepta IoT odnosno koritenja Interneta i brojnih aplikacija

mogue je ostvariti povezivanje izmeu razliitih prometnih entiteta (vozila). Razliite
mobilne aplikacije (primjerice Avego, Zimride, Sidecar, Flinc i druge) mogu se rabiti
za ostvarivanje funkcionalnosti preglednika temeljenog na lokaliziranju korisnika,
ime se omoguava odreivanje trenutane polazine lokacije korisnika, odreivanje
puta kretanja (itinerera) i odredita putovanja. Mobilne aplikacije mogu pokazati smjer
kretanja i trenutanu lokaciju drugih korisnika zajednike vonje koja se ostvaruje u
stvarnom vremenu. U sluaju nepredvienih okolnosti, kao to su prometne guve ili
prometne nesree, korisnik se moe prilagoditi novonastaloj situaciji i, primjerice,
promijeniti rutu kretanja, odgoditi putovanje ili odustati od putovanja u potpunosti.
Primjenom mobilnih aplikacija omoguava se preglednost sadraja te sposobnost
lokalizacije korisnika, ime se moe ostvariti pretraivanje putovanja i grupiranje
korisnika prema razliitim znaajkama. Koncept IoT predstavlja nove razvojne
mogunosti sustava carsharing temeljene na informacijsko - komunikacijskim
tehnologijama. [17]
Autolib' predstavlja jednu od organizacija koja se bavi dijeljenjem elektrinih
vozila/automobila te primjenjuje koncept IoT-a na podruju grada Pariza i 63 okolne
opine u cilju ublaavanja prometnih zaguenja, smanjenje buke i zagaenja zraka te
nastoji pruiti graanima dodatne mogunosti za ostvarivanje prijevoza. [20] U
svakom veem gradu, vrni sat vonje moe biti doista frustrirajui. U Parizu je jedna
stvar u prednosti, a to je da se automobili navode na mjesta gdje je manje zaguenje.
Umjesto da promatraju kako grad raste i poveava se promet, gradski dunosnici
odluili su poduzeti mjere za ublaavanje zaguenja, buke i zagaenja. Oni
pokuavaju na temelju koncepta IoT stvoriti inteligentni carsharing servis koji je
prilagoen gradu Parizu te e promijeniti stanje na cestovnim prometnicama. [17]
U 63 okolne opine grada Pariza, organizacija Autolib' je omoguila
povezivanje automobila i ureaja meusobno, preko cloud tehnologije i podatkovnih
centara. Kao rezultat nastala je flota povezanih, elektrinih automobila i niz
fleksibilnih usluga koje koriste postojeu infrastrukturu i Microsoftove tehnologije,
kako u automobilima tako i na kioscima. Stvaranjem inteligentnih sustava koje
povezuje stotine runih ureaja, vie od 4 300 punjenja stanice, 850 za registraciju

18
kioska i 2 300 automobila, Autolib ' koristi TCP protokol podataka, te dobiva na uvid
to zapravo omoguuje bolje predvianje ponaanja kupaca, optimizira koritenje
automobila i stvara sretnije vozaa. [17]
Programeri organizacije Autolib' - Bollor Grupa i IER (engl. Institute for
Energy Research) - znali su da e jednostavnost biti klju za uspjeh programa, pa su
tako i postupili; prijava u carsharing sustav traje samo nekoliko minuta. Voza skenira
kreditnu karticu i vozaku dozvolu, smjeta najblii dostupni automobil, a signali
njihove Autolib' lanske iskaznice utjeu na vrata automobila kako bi ga otkljuali i
oslobodili prikljuak koji spaja automobil do stanice za punjenje. [17]
Spajanjem svih tih ureaja i iskoritavanje dobivenih podataka, Autolib' preko
koncepta IoT stvara kupce te obogauje njihovo iskustvo vezano za putovanja. U
automobilu, unaprijed zadanim temperaturama i radio stanicama aktiviraju se i
zasloni osjetljivi na dodir za pristup GPS navigaciji i slubi za korisnike za sve
potrebne informacije, od pronalaenja parkirnog mjesta do poziva za pomo na cesti.
[17]
Vie od 400 zaposlenika kreu se ulicama s runim ureajem s platformom
Windows Embedded. Tok podataka na Autolib ureajima je centralizirani sustav
upravljanja koji ukljuuje Windows Server i SQL Server s vlasnikim softverom, te
prua bolju uslugu korisnicima. Zaposlenici pregledavaju automobile i prijavljuju
probleme, pomau lanovima koji su sudjelovali u nesreama, te prate automobile na
njihova mjesta,brinu o razini punjenja,te u stvarnom vremenu daju korisniku
relevantne informacije. lanovi mogu unajmiti automobil za jednosmjerna putovanja,
uzimajui ga na jednoj stanici za punjenje i ostavljajui ga na drugoj, a pri povratku
mogu koristiti dijeljenu vonju ili se vratiti taksijem. U etvrtima gdje je teko dobiti
taksi tokom noi, voza moe pronai Autolib' najamni kiosk i automobil na stanici
unutar 200 metara od bilo kojeg mjesta - esto s automobilom koji je spreman na
vonju, dajui im ono to ele prije nego to oni znaju da im je to potrebno.
U gradu gdje parkiranje moe biti veliki izazov zbog velikog broja stanovnika i
automobila, Autolib' vozai imaju besplatan i jednostavan pristup parkirnom mjestu,
zahvaljujui tisuama posebno odreenim parkiralitima u i oko Pariza. U gradovima
New York i Detroit djeluje tvrtka Verizon Corporate koja razvija sustav carsharing
temeljen na konceptu IoT, za koji se utvrdilo da predstavlja praktian i siguran nain
za korisnike. [18]

19
 Vozila koja imaju mogunost povezivanja na Internet postaju bogatstvo u
tehnolokom smislu i donose nove funkcionalnosti za pojedince i iroki spektar
korisnika. U tom kontekstu koncept IoT-a povezan s pojmom carsharing predstavlja
budue trendove za pametan prijevoz i mobilnost u smislu tehnologije prometa i
transporta. U isto vrijeme stvaraju se novi mobilni ekosustavi na temelju kojih nastaje
povjerenje, sigurnost i niz pogodnosti za mobilne, odnosno beine usluge. [19]

20
3. TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI KONCEPTA INTERNET OF
THINGS

Svjetski trendovi primjene razliitih modela zajednikih vonji osobnim

vozilima usmjereni su k potrebi koritenja inovativnih sustava i rjeenja (iz domene
ITS-a , INTS-a i dr.) kako bi se poveala upotreba alternativnih i odrivih naina
putovanja. Intenzitet razvoja prometnog sustava u cjelini, kao i intenzitet razvoja
modela zajednikih vonji zahtijeva poveanu primjenu informacijsko-komunikacijskih
tehnologija i usluga. [20] Jedan od suvremenih integrativnih pristupa iz informacijsko-
komunikacijske domene je primjena koncepta raunarstva u oblaku (engl. Cloud
computing) koji osigurava fleksibilnost u pogledu lokacije pristupa raunalnim
resursima. [21]
Od objavljivanja 2011. godine SRA, (engl. Solicitors Regulation Authority,
kratica SRA)11, cloud computing je uspostavljenkao jedan od glavnih graevnih
blokova budunosti Interneta. Nova tehnologija omoguuje postupno poticanje
virtualizacije na razliitim razinama i omoguuje razliite paradigme poznate kao
Aplikacije kao usluga",Platforme kao usluga" i infrastrukture i mrea kao usluge".
Takvi trendovi uvelike pomau smanjiti troak vlasnitva i upravljanja povezanih
resursa, sputaju prag za ulazak na trite za nove tvrtke i omoguuju osiguravanje
novih usluga. Sa stajalita virtualizacije slijedei korak koji slijedi pratei taj trend je
konvergencija cloud usluga, raunarstvo i IoT koji e omoguit neviene mogunosti
u IoT uslugama budunosti. [15]
Kao dio ovakve konvergencije, IoT aplikacije (kao to su usluge bazirane na
senzorima) e biti isporuene na zahtjev kroz cloud okruenje. Ovo nadilazi potrebu
za virtualizacijom senzora i pohranjuje podatke na skalabilan nain. To je upit za
virtualizaciju objekata spojenih na Internet i njihovu sposobnost da postanu
orijentirani na zahtjev usluga (kao to su Sensing-as-a-Service).
Neadekvatna sigurnost e biti kritina prepreka implementacije velikih
razmjera od IoT sustava kao i za usvajanje IoT aplikacija od strane kupaca.
Jednostavno proirenje postojee IT sigurnosti i arhitekture u IoT nee biti dovoljno.

11
Regulatorna agencija za kotsku i Wales
21
 Povezani ureaji i druge stvari u budunosti imati e ograniene resurse koje
nije mogue jednostavno i ekonomino nadograditi. Proces zatite tih stvari vrlo je
dugotrajan, to poveava vanost sigurnosnih slubi baziranih na cloud tehnologiji s
resursima uinkovitosti. S rastom IoT-a, ovjeanstvo se kree prema cyber fizikoj
paradigmi, gdje je usko integrirano raunarstvo i komunikacije s povezanim stvarima,
ukljuujui i sposobnost kontrole. U takvim sustavima, velike sigurnosne prijetnje i
sigurnosni propust dolaze iz interakcije izmeu cyber i fizike domene. Holistiki
pristup je integrirati analizu sigurnosne ranjivosti sustava i zatite u oba podruja.
Za razliku od dananjih mrea, u kojima je dio koji je potrebno zatititi obino unutar
firewall-a i kontrole pristupa, mnoge stvari u IoT konceptu e raditi nezatieno ili s
vrlo velikom ranjivosti u svom okruenju (odnosno vozila, senzori i medicinski ureaji
koji se koriste u domovima ili su ugraeni u pacijente). [15]
Mnoge IoT aplikacije zahtijevaju mobilnu i geodistribucijsku podrku radi
pronalaska lokacije i niske latencije, a podatke treba obraditi u "realnom vremenu" u
mikro cloud ili fog sustavu. Mikro oblak ili fog computing omoguuje novim
aplikacijama i uslugama drugaije podatke vezane za upravljanje i analitiku te
proiruje cloud computing paradigmu u rub mree. Slino Cloudu, Micro Cloud /
Magla daje podatke,
izraune i skladitenje aplikacijskih usluga krajnjim korisnicima. Micro Cloud ima
sljedee znaajke kako bi se uinkovito provodile potrebe za IoT aplikacije:

Niska latencija i tonost mjesta;

irokobuhvat geografske distribucije;
Mobilnost;
Vrlo veliki broj vorova;
Dominantnu ulogu u beinom pristupu;
Snana prisutnost streaminga u stvarnom vremenu te
Heterogenost. [15]

tovie, opseg posluivanja objekata koji se spajaju na Internet izvan

"osjetnog sustava", nije teko zamisliti virtualne objekte koji e biti integrirani u tkivo
buduih IoT usluga te zajedniki raditi u razliitim kontekstima, projektiranju "objekta
kao usluge" kao i u drugim virtualnim resursima gdje je bitno smanjenje trokova

22
vlasnitva i odravanje objekata te poticanje stvaranja inovativnog koncepta IoT
usluge.

Relevantne teme za istraivanje prema tome ukljuuju:

opis zahtjeva za usluge u cloudu / IoT infrastrukturi,

virtualizacija objekata,
alati i tehnike za optimizaciju cloud infrastrukture podlijeu
komunalnim i SLA kriterijima,
pregled komunalnih mjerenja i (pojaanje) tehnike uenja kako bi se
mogla koristiti za mjerenje na zahtjev IoT usluge u cloud okruenju,
tehnike za real-time interakciju objekata spojenih na Internet u cloud
okruenju kroz provedbu laganih interakcija i prilagodba realnom
vremenu i operativnim sustavima.
kontrola pristupa modelu kako bi se osigurao pravilan pristup
podacima pohranjenim u cloudu. [15]

3.1. Semantike tehnologije

Prethodna IERC istraivanja identificirala su vanost semantikih tehnologija

prema otkrivanju ureaja, kao i prema postizanju semantike interoperabilnosti.
Budua istraivanja IoT koncepta vjerojatno da e prihvatiti koncept Linked open
podataka12. To se moe nadograditi na ranije integracije ontologije (npr, senzorske
ontologije) u IoT infrastrukturu i aplikacije. Semantike tehnologije takoer e imati
kljunu ulogu u omoguavanju razmjene i ponovnog koritenja virtualnih objekata
kao usluga kroz cloud, kao to je do sada prikazano. Semantiko obogaivanje
virtualnih opisa objekata oznait e semantika obiljeja za IoT oznaavanje web
stranice je omoguen u semantikome Web-u. Pridruena semantiko bazirana
zakljuivanja pomoi e IoT korisnicima da lake samostalno pronau virtualne
objekte za poboljanje uinka ili djelotvornosti IoT prijava u sustave koje namjeravaju
koristiti. [15]

12
Koncept povezanih podataka (engl. linked data) kao semantike nadogradnje postojee mree.
23
3.1.1. Mrea

Sadanje komunikacijske tehnologije u svijetu vezane za ine i beine

mree te podrku globalnoj komunikaciji prihvaaju komunikacijske standarde.
Internet of Things strateka istraivanja i inovacije dolaze na dnevni red SRIA (engl.
Strategic Research and Innovation Agenda) s namjerom da se postave temelji za
Internet stvari koji je razvio istraivanja do kraja ovog desetljea, ali i za naknadne
inovacije koje e se tek realizirati ak i nakon perioda istraivanja. irina
vremenskog okvira kao i broj prikljuenih ureaja, njihove znaajke i njihova
distribucija podrazumijeva komunikacijske zahtjeve koje e se razvijati. Sve e se
znaajno promijeniti. Internet stvari e pridonijeti i snanom razvoju vonje. Prve
promjene biti e najprije vidljive u danim komunikacijskim standardima i mrei i nakon
toga u komunikacijskim i mrenim strukturama definiranih ovim standardima. [15]

3.1.2. Mrene tehnologije

Mobilni promet danas pokree predvidljive aktivnosti kao to su upuivanje

poziva,primanje e-pote, surfanje webom i gledanje videa. Tijekom narednih pet do
deset godina, milijarde IoT ureaja s manje predvidljivim obrascima prometa e
pridruiti mrei, ukljuujui vozila, M2M (engl. Machine - to - Machine) modul, te
video nadzor koji zahtijeva propusnost cijelo vrijeme.
Razvoj clouda u raunarstvu zahtijeva nove mrene strategije za petu
generaciju, odnosno 5G mreu, to predstavlja jasnu konvergenciju pristupnih
mrenih tehnologija. Arhitektura takve mree mora integrirana po potrebe za IoT
aplikacija i ponuditi maksimalnu integraciju. Da bi IoT i M2M komunikacija bili
kompatibilni, postoji potreba za veim brzinama i velikim kapacitetom mree.
5G mrea e zauzimati 1.000 do 5.000 puta vie kapaciteta nego 3Gi 4G
mree danas i bit e sastavljena od stanica koje podravaju vrne cijene izmeu 10 i
100Gbps. Oni moraju biti ultra - niske latencije, to znai da e prijenos potrajati u
intervalu od 1 do 10 milisekundi kako bi stigli od jedne toke do druge, u odnosu na
40-60 milisekundi danas.

24
 Drugi je cilj odvojiti komunikacijsku infrastrukturu i dopustiti mobilnim
korisnicima da bez problema prelaze iz 5G u 4G i WiFi, koji e biti u potpunosti
integrirani. Mree e biti mogue prilagoditi programiranjem, te e operateri na njoj
mou napraviti potrebne promjene bez dodirivanja fizikih toaka infrastrukture. Ove
znaajke su vane za IoT aplikacije kao i za sam koncept.
Razvoj i sveprisutne komunikacijske tehnologije imaju potencijal za rast do
nesluenih razina u bliskoj budunosti, ukljuujui svijet u razvoju koncepta IoT. [15]
.

3.1.3. Sloenosti mree budunosti

Kljuna istraivanja na ovu temu e podrazumijevati sloenost buduih mrea i

oekuje se njihov rast zbog poveanja primjene rjeenja temeljenih na konceptu IoT.
Rezultati istraivanja ove teme e dati smjernice i rokove za definiranje uvjeta za
mrene funkcije za upravljanje mreom, za rast mree i mrene sastave te
varijabilnosti. Beine mree ne mogu rasti i razvijati se bez nuspojava kao to su
odreene smetnje. Beine mree su jako osjetljive na interferenciju radiovalova do
koje moe doi ako dvije razliite beine mree prenose razliite podatke na istoj
frekvenciji. U tom sluaju se pojavljuju smetnje i signal postaje toliko izoblien da
obje beine mree ne mogu vie prenositi podatke. Kako bi se izbjegla
interferencija, potrebno je razliitim beinim mreama dodijeliti razliite frekvencije.
[15]

3.1.4. Rast beinih mrea

Beine mree e posebno rasti u velikoj mjeri dodavanjem ogromne koliine

Internet objekata s minimalnim hardverom, softverom i inteligencijom, ograniavajui
njihovu otpornost na sve nepravilnosti u svim svojim funkcijama. Na temelju
istraivanja rastue kompleksnosti mree, zbog Internet stvari, modeli predvianja
prometa i optereenja e morati voditi daljnja istraivanja razvoja predvienih
sloenosti na stvarnim mreama.

25
 Broj mrea integriranih u odjei i ostalim osobnim podrujima raste, a sve se
temelji na IoT objektima, iako koncept jo nije u potpunosti prevladao nad telefonijom
i mobilnim mreama. [15]

3.1.5. Mobilne mree

Aplikacije koje se koriste mrenim resursima mogu se razviti u samostalan

svijet malih, mobilnih mrea koje su vezane njihovim nositeljima vezana na njihovim
nositeljima te su spojene na Internet pomou zajednike toke. Mobilni terminalni
ureaji e omoguavati tu funkciju. Analizirajui svijet industrijskih procesa morat e
se pronai odgovarajui broj strojeva i svega to podrazumijeva ili se koristi unutar
ovog podruja, kako bi se mogla razviti evolucija koraka razvoja koncepta IoT u
industrijskim okruenjima. [15]

3.1.6. Skalabilnost IPv6 i IoT-a

Sadanji prijelaz globalnog interneta na Internet protokol verzija 6, IPv6 prua

gotovo neogranien broj javnih IP adresa koje su u mogunosti omoguiti dvosmjerni
i simetrini (M2M) pristup milijardama pametnih stvari. To e utrti put novim
modelima IoT povezanosti integracije. Naime, iz toga proizlaze brojna pitanja:

Kako Internet infrastrukturu postaviti da bude vrlo heterogena s

konceptom IoT i kako postii jednostavnu IoT globalnost?
Kako uskladiti interoperabilnost s postojeim sustavima?
to e biti s utjecajem tranzicije u IPv6 na IoT integraciju, koja ima
velike razmjere implementacije i interoperabilnosti?
Hoe li postojati potreba za zahtjevima za razvijanje IPv6 koji se
temelji na europskoj istraivakoj infrastrukturi za IoT?

Na ova i druga pitanja od vanosti za razvoj koncepta IoT trebat e odgovoriti

znanstveno-istraivaka zajednica putem svojih usmjerenih istraivanja. [15]

26
3.1.7. Razotkrivanje potencijala komunikacijskih tehnologija

Istraivanje iji je cilj razviti komunikacijske tehnologije koje treba primijeniti u

narednom desetljeu morati e se razvijati sve do potencijalne komunikacijske svrhe.
Profili IoT ureaja imaju irok raspon primjene, od male razine komunikacije
na kontinuirani protok podataka, standardne usluge, iz otvorene komunikacije i u
potpunosti osigurane komunikacije, u rasponu aplikacija od lokalne do globalne, te
na temelju jednog ureaja na globalno distribuirane seta ureaja.
U tom kontekstu rast na tritu mobilnih ureaja dovodi do rasporeivanja IoT
aplikacija gdje su ti mobilni ureaji (pametni telefoni, tablete, itd.) predstavljeni kao
gateway za beine senzore i aktuatore. Na temelju ovog istraivanja o oekivanim
uskim grlima u komunikaciji mrea i usluga morat e se kvantificirati pomou
prikladne teorijske metode i simulacijskog pristupa. Komunikacijske tehnologije za
budunost interneta i koncepta IoT e se morati izbjegavati ne samo zbog daljnjeg
statusa razvoja, nego i za cijelu stazu u potpunosti razvijenih mrea i ureaja koja i
dalje svakodnevno raste. [15]

3.2. Koritene tehnologije

U daljnjem tekstu navedene su i ukratko opisane dvije najzastupljenije

tehnologije koje se danas koriste u slubi koncepta IoT.

3.2.1. RFID

RFID (engl. Radio - frequency identification)sustav sastoji se od jednog ili vie

itaa i nekoliko RFID oznaka. Oznake su karakteristine specifine adrese i
primjenjuju se na objekte. Oznake koriste radio frekvencijska elektromagnetska polja
za prijenos podataka prema objektu. Oznake sadre elektroniki pohranjene
Informacije koje se mogu itati RFID itaem kad je objekt u blizini. RFID omoguuje
praenje objekata u stvarnom vremenu. S fizikog gledita RFID oznake ili naljepnice
su mali mikroipovi u kombinaciji s antenama u kompaktnom pakiranju. Antena

27
skuplja signale iz RFID itaa i zatim vraa signal, obino s nekim dodatnim
informacijama. Hitachi13 je razvila oznaku dimenzija 0,4 * 0,4 * 0,15 mm [20].
RFID tagovi konfigurirani su u tri grupe, prva je pasivni ita aktivnih oznaka
(Prat), u kojoj je ita pasivan i prima signal iz baterije aktivne oznake. Raspon
prijenosa RFID oznake i itaa je 1-2000 stopa, ovisno o arhitekturi. Druga je aktivni
ita pasivnih oznaka (Arpt), koji se najvie koristi. Ta oznaka ne mora imati
napajanje, ali je duan poslati podatke iz upita signala RFID itau. Posljednji je
aktivni ita aktivnih oznaka (Arat). U ovom sluaju oba itaa i oznake su aktivni, ali
oznake aktivne samo kada ita doe u blizinu oznake ili obrnuto. [20]
Istraivanje o konceptu IoT u razliitim frekvencijama provedeno je u rasponu
niskih frekvencija LF (engl. Low Frequency) na 124-135 kHz do ultravisokih
frekvencija UHF (Ultra High Frequency) na 860-960 MHz. [22]
Elektronika oznaka proizvoda EPC (engl. Evolved Packet Core) je jedan
zajedniki skup podataka pohranjenih u svakoj od oznaka. EPC oznake su kodirane
na RFID tagovima zbog kojih objekti mogu biti praeni i jedinstveno identificirani.
Oznaka sadri 96-bitni niz podataka. Prvih osam bitova su zaglavlja koja identificiraju
verziju protokola, a sjedeih 28 bita identificira organizaciju koja upravlja podatcima
za tu oznaku.
Organizacijski broj dodjeljuje EPC global konzorcij [25]. Sljedeih 24 bita su
objekt klase, identificiraju vrstu proizvoda; posljednjih 36 bita su jedinstveni serijski
broj za odreenu oznaku. Ova posljednja dva polja su postavljena od strane
organizacije koja distribuira oznake [22]. Umjesto URL-a, cijeli elektroniki kodni broj
proizvoda moe koristi kao klju u globalnoj bazi podataka kako bi se identificirali
iskljuivo odreeni proizvodi. [22]

13
Japanska informatika tvrtka koja se bavi tehnolokim inovacijama, osnovana 01.02.1920.
28
 Slika 1. Princip rada RFID tehnologije [22]

RFID tagovi se koriste u mnogim aplikacijama kao to su praenje ivotnog

ciklusa proizvoda, upravljanje inventarom u skladitu, praenje robe, praenje
ivotinja, prtljage u zranoj luci, praenje logistike, mobilnog plaanja, itd. RFID
tehnologija moe se kombinirati s drugim tehnologijama koje se temelje na oitavanju
podataka i time se mogu otvoriti novi horizonti i podloge za nove aplikacije. [22]

3.2.2. NFC

NFC (engl. Near field communication) je vrlo slina tehnologija RFID

tehnologiji i moe se promatrati kao integracija RFID itaa u mobilni ureaj, to ini
NFC orijentiranu tehnologiju na mobitel koji postaje najpopularnija osobna stvar [23].
NFC moe se smatrati kao tip radio komunikacije izmeu NFC-a upotrebom
mobilnog ureaja dodirom ili prilikom kratke udaljenosti drugog ureaja. S tehnikog
aspekta, NFC djeluje unutar nelicenciranog radio frekvencijskog pojasa od 13,56
MHz [23] Tipian radni raspon NFC ureaja je 20 cm. Radni raspon izravno ovisi o
veliini antene u ureaju.

29
 NFC je kratkog dometa, male snage beine veze koja je evoluirala od RFID
tehnologije i moe prenositi male koliine podataka izmeu dva ureaja u
neposrednoj blizini. Za razliku od Bluetooth tehnologije, nije potrebno runo
povezivanje korisnika prije stvarnog prijenosa podataka [23]. NFC omoguuje
komunikaciju izmeu pametnih objekata, jer to ne moe biti uinjeno s udaljenog
mjesta, tako da svi ureaji koji sudjeluju u komunikaciji putem NFC tehnologije
moraju biti u blizini jedan drugoga, poput plaanja karticom. Princip rada NFC
tehnologije prikazan je na slici 2.

Slika 2. Princip rada NFC tehnologije

NFC tehnologija e znaajno pridonijeti buduem razvoju koncepta IoT, to e

pruiti potreban alat za beino spajanje na bilo koji od pametnih objekata. Mobitel
koji podrava tehnologiju NFC takoer ima potencijal transformirati mobilne slualice
u razliite vrste pametnih objekata kao to su situacije kada je potrebno platiti raune,
a mobitel moe koristiti kao kreditna kartica. [23]

30
 4. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA
INFRASTRUKTURA ZA POTREBE INTERNET OF THINGS

Pojam Internet of Things pojavio se jo 1998. godine [23], ali je do ire

primjene tog pojma dolo nekoliko godina kasnije. Formalno uvoenje pojma IoT-a je
zabiljeeno u 2005. godini u izvjetaju ITU Internet report14 od strane organizacije
International Telecommunication Union (ITU). U strunoj literaturi kljuna rije i
akronim IoT se pojavljuje 2003., ali tek od 2006. godine poinje se objavljivati sve
vei broj radova iz podruja IoT-a.
U 2013. godini Microsoft Academic Research indeksira preko 1000 radova u
kojima se spominje rije IoT kao kljuna rije. IoT se moe promatrati kao nastavak
evolucije Interneta. Ako se promatra uvoenje protokola IP za komunikaciju
raunala kao poetak tog procesa, idui korak evolucije bio je uvoenje World Wide
Web-a (WWW) koji je omoguio umreavanje dokumenata, ime se inicirao veliki
rast globalne mree, odnosno Interneta i poveanje njegove popularnosti. Pristup
WWW-u je bio uglavnom statian, ali razvojem tehnologije novih mrea, evolucija
Interneta se nastavila u uvoenju mobilnog pristupa Internetu. Mobilni pristup
globalnoj mrei rezultira znaajnim porastom broja korisnika koji se spajaju na
Internet, a daljnji poticaj u tom smjeru s porastom broja korisnika donose i nove
platforme poput drutvenih mrea. Drutvene mree kao osnovni preduvjet trae
pristup Internetu, ime se dogaa daljnje poveanje broja korisnika, koji ukazuju na
novi fenomen unutar takve globalne mree - meusobnu povezanost i interakciju
korisnika. Nastavak evolucije koji se dogaa danas je stvaranje IoT-a koji uz
postojee vorove obuhvaa senzore i objekte koje ljudi koriste u svakodnevnom
ivotu, kao npr. kue, automobili, kuanski aparati ili razni osobni senzori.
Umreavanje objekata stvara okruenje za izgradnju novih platformi koje e ljudima
pruati nove, napredne usluge koje do tada nisu bile mogue. Poto ovaj korak
evolucije nije zavren, trenutno ne postoji jedinstvena definicija IoT-a, ali definicija
predstavljena u nekoj od literatura [23] definira IoT na apstraktnoj razini kao:
"Internet objekata omoguava ljudima i objektima da budu ukljueni u globalnu mreu
bilo gdje, bilo kada, definirajui meusobnu povezivost krajnjih vorova koristei

14
ITU Internet Reports 2005: The Internet of Things, International Telecommunication Union, 2005
31
proizvoljnu uslugu i sredstvo povezivanja". Znanstveni rad [26] daje definiciju i na
nioj razini: "Objekti posjeduju identitet i virtualne karakteristike za vrijeme rada u
inteligentnom okruju. Pametna suelja se koriste za prospajanje i komunikaciju
ovisno o drutvenoj povezivosti, okolini i korisnikom kontekstu."
Arhitektura Internet objekata se temelji na slojevitom modelu, pri emu nii
slojevi slue kao gradivni blokovi usluga vieg sloja. Najnii sloj su objekti (npr.
senzori i osjetila) koja su rasporeena u okoliu, a koriste se iskljuivo kao izvor
podataka. Senzorski vorovi zbog ogranienih resursa (procesorska snaga i
dostupna energija) uobiajeno ne obavljaju obradu podataka. Prihvatni vorovi (engl.
sink node) slue kao posrednik u dostavi podataka od senzorskih vorova prema
viim slojevima, odnosno prema raunalima koja obrauju podatke. Na ovoj je razini
mogua ograniena obrada podataka i/ili upravljanje senzorskim vorovima. Mobilni
vorovi imaju mogunost ograniene obrade podataka i filtriranja podataka radi
utede resursa. Uz navedeno, mobilni vorovi su bogati izvor podataka o korisnicima,
njihovim navikama i okruenju. etvrti sloj obuhvaa stacionarna raunala koja
omoguavaju sloeniju obradu podataka te slue kao posrednik prema oblaku u
kojem se podaci pohranjuju i obrauju te izvrava obrada korisnikih upita. Podaci se
obrauju u oblaku s obzirom na to da je rije o potencijalno velikoj koliini podataka
koja pristie velikom brzinom, oblak treba pruiti podrku za rjeenje koje je
prilagodljivo trenutnim uvjetima rada, otporno na kvarove i troi optimalnu koliinu
resursa.
Slojeve moemo povezati pomou dvije komponente koje ine dvije gradivne
razine IoT-a: posrednika razina i razina izvora podataka. Razina izvora podataka
obuhvaa senzorske mree. Senzorske mree [27] su se poele razvijati puno prije
nego to je uope osmiljen IoT koncept, a pritom su pokrivale manje zemljopisno
podruje koje prua kompletnu uslugu korisnicima. Senzorske mree u arhitekturi
obuhvaaju same senzore i druge osjetilne elemente, prihvatni vor koji slui za
prosljeivanje podataka od senzora zainteresiranim korisnicima ili uslugama koje ih
zahtijevaju, odnosno razvojem mobilne mree i mobilnog pristupa Internetu, njihovu
ulogu preuzimaju mobilni ureaji koji imaju izravan pristup Internetu. U tom sluaju
mobilni ureaji mogu vriti i jednostavnija filtriranja podataka iz senzora radi utede
resursa, odnosno upravljati senzorima u svrhu istog cilja [28].

32
 Senzorske mree razvijaju se za unaprijed definiranu primjenu, u poetku su
se razvijale za nadgledanje okoline, a kasniji razvoj je omoguio i njihovo djelovanje
ovisno o promotrenom fenomenu bez izravne ljudske intervencije. Senzorske mree
mogu biti samostalni sustavi pri emu pruaju uslugu za koju su izgraene, ali pritom
i ine osnovni gradivni element IoT-a jer se oslanja na njihove mogunosti
promatranja okoline. Podrka za ostvarivanje apstraktnijih funkcija te irih primjena
koje Internet objekata ve po svojoj definiciji nudi, je ostvarena preko komponente
posrednikog sloja (engl. middleware). Posrednika razina se nalazi na slojevima
koji imaju mogunost sloenije obrade podataka i masovnog razailjanja opaenih
informacija i izvedenih zakljuaka iz opaene okoline. Mobilni vorovi, osim to mogu
biti izvor podataka o korisnicima i iz neposredne korisnike okoline, pruaju
mogunost razailjanja podataka sustavima koji ih trebaju, pri emu mogu izvriti i
osnovnu obradu opaenih podataka u svrhu utede resursa prilikom slanja. Mobilni
vorovi podatke mogu slati do stacionarnih raunala, na primjer zaduenih za
pruanje korisnike usluge ili do oblaka u kojem se vri daljnja obrada podataka i
spremanje opaanja u svrhu buduih potreba za podacima. Oblak se osim kao
spremite podataka koristi i kao centralna jedinica za obradu podataka, odnosno za
obradu i pruanje usluga koje su zahtjevnije. Posredniki sloj prua podrku za
izgradnju platformi IoT-a pri emu je omoguena interoperabilnost razliitih
senzorskih platformi koje se koriste kao jedinstveni izvor podataka, a nudi i podrku
sigurnosti pristupa i naplatu usluge. Posjedovanje konteksta omoguava pruanje
naprednih usluga koje e biti prilagoene zahtjevima i eljama korisnika bez potrebe
za njihovim izravnim intervencijama u prilagoavanju usluge.
Kombiniranjem i suradnjom dva osnovna elementa IoT-a ostvaruje se i
definicija IoT-a. Modularnost i slojevitost komponenti pruaju generiki okvir za
ostvarivanje svih preduvjeta IoT-a: ostvarivanje inteligentnih usluga (kroz koritenje
ontologije i semantiki oznaenih podataka), proirivost na arhitektonskoj razini te
podrku za sloene sustave koji sadre milijune komponenti proizvoljnog poloaja
koje neovisno komuniciraju i iji se tokovi podataka obrauju paralelno. Tehnologije
potrebne da koncept IoT dosegne vrhunac su se poele razvijati i prije nego je
Internet objekata predstavljen kao sljedei korak u evoluciji globalne mree.
Integracijom i suradnjom ve istraenih i dobro poznatih tehnologija omoguena je
izrada platformi koje pruaju bogate usluge temeljene na IoT-u. Nastavak razvoja

33
tehnologija e omoguavati dodavanje bogatijih i sloenijih usluga u IoT-u, te pruiti
okvir za izradu platformi koje e pruati potpuno nove usluge (npr. autonomno
upravljanje vozilom).
Vremenski najdui razvoj biljee tehnologije beine komunikacije, koje
stvaraju osnovni preduvjet za izgradnju globalne mree koja je dostupna u bilo koje
vrijeme i s bilo koje lokacije, a koja sadri razliite korisnike usluge. Tehnologije
beine komunikacije su omoguile da broj korisnika globalne mree dosegne isti red
veliine kao i broj ljudi na planeti, pri emu se predvia da e u IoT-u broj povezanih
ureaja biti jo jedan red veliine vei. Nove tehnologije i naini proizvodnje
omoguavaju postavljanje senzora u bilo koji objekt (smanjila se njihova veliina,
teina, potronja energije, a poveala efikasnost komunikacije) ime se ostvaruje
preduvjet za mogunost spajanja ureaja u globalnu mreu.
Za povezivanje i komunikaciju senzora koriste se tehnologije temeljene na
protokolu IP (npr. Wi - Fi, 2G, 3G i 4G) te ostale tehnologije beine komunikacije
koje ne koriste protokol IP (npr. Zigbee15) [29]. Odabir tehnologije ovisi o
primjeni,potrebnom dometu, potrebama za pouzdanosti komunikacije i ostalim
vanjskim uvjetima (npr. regulatorske odluke). Ideja senzorske mree se pojavljuje jo
70-ih godina 20. stoljea, a pojaani razvoj slijedi nakon 2000. godine, kada se
dogaa veliki porast broja znanstvenih radova iz tog podruja. Senzorske mree
sastoje se od veeg broja senzora koji prosljeuju oitanja do posebnih vorova
zaduenih za skupljanje informacija. Rjeenja za senzorske mree tede energiju
kada je to mogue, podravaju veliki broj vorova, osiguravaju pouzdanost
prosljeivanja oitane informacije te podravaju promjenu topologije tijekom rada.
Beine senzorske mree temelje se na standardu IEEE 802.15.416 koji je prilagoen
ureajima s ogranienim koliinama energije i komunikaciji ogranienog kapaciteta,
ali ne omoguava potpunu integraciju u globalnu mreu. Standard IEEE 802.15.4
koristi paket veliine 127 okteta na fizikom sloju, a vorovi provode odreeni dio
vremena u neaktivnom stanju zbog utede energije, a ogranieni broj IP adresa ne
dozvoljava dodjelu IP adrese svakom voru. Alternativni pristup je postavljanje RFID

15
ZigBee je tehnologija dizajnirana za pruanje visoke propusnosti podataka u aplikacijama gdje
postoji potreba za niskom potronjom energije.
16
Standard IEEE 802.15.4 je razvijen kako bi pruio okvir niim slojevimaza nisku cijenu i mree malih
snaga.
34
itaa i RFID senzorskih mrea za oitavanja iz okoline. Takvi sustavi ne zahtijevaju
da osjetilni vorovi sadre samostalno napajanje, jer RFID itai omoguavaju
izvoenje obrade podataka unutar senzorskih mrea.
Posredniki sloj ne prikazuje detalje o radu sustava koji nije u njegovoj
izravnoj nadlenosti [30]. Time je omogueno povezivanje razliitih tehnologija te
osmiljavanje i razvoj novih usluga koje koriste ve dostupne i istraene tehnologije.
Posredniki sloj se temelji na arhitekturi koja je temeljena na uslugama koja se
sastoji od jednostavnih i dobro definiranih komponenti, a suradnja izmeu
komponenti omoguava kompleksnije usluge. Projekt Open Source Solution for the
Internet of Things into the Cloud (OpenIoT) [31] prua platformu za razvoj usluga
temeljenih na konceptu IoT. Projekt za cilj ima izdati platformu otvorenog koda,
openite namjene tako da ostali razvijai novih usluga mogu ponovno iskoristiti to
vie komponenti.
Rezultat projekta je platforma koja obuhvaa sve razine u ostvarivanju usluge.
Platforma sadri sustav za prikupljanje podataka [33], komponentu za obradu
podataka temeljenu na semantiki oznaenim podacima [33], sustav za obradu
podataka u stvarnom vremenu, sustav za prihvaanje korisnikih upita, kreiranje
izvjetaja za korisnike te podrku za upravljanje konfiguracijom svih dijelova
platforme. Potvrda uspjenosti koncepta izvrit e se ostvarivanjem usluga razliitih
domena, usluge Urban Crowdsensing i Silver Angel demonstriraju uspjenost
stvarno-vremenske obrade podataka, a detaljni izvjetaji usluge Phenonet su
omogueni sustavom koji je prikupio senzorske podatke iz razliitih izvora.
Europska komisija je financirala i druge istraivake projekte iz domene
Internet objekata. Jedan od takvih projekata je iCore , razvijen od velikog konzorcija
od 20 partnera. iCore [34] prua programski okvir za koritenje i upravljanje objekata
povezanih na Internet temeljem poznatih podataka. Okvir slui za prikrivanje
raznolikosti sredstava koji ine IoT, pri emu se usluga i prikaz potrebnih informacija
prilagoava korisniku. Okvir se temelji na slojevitoj arhitekturi; najnii sloj ine
virtualni objekti koji su predstavnici stvarnih i/ili digitalnih objekata, srednji sloj
kombinira informacije i usluge iz nieg sloja u svrhu pruanja izgradnje meusobnih
odnosa i ostvarivanja dodatne vrijednosti, dok najvii sloj prua objedinjene
funkcionalne dijelove za pojedinu uslugu. Uspjenost koncepta ostvaruje se
demonstracijom usluga iz podruja pametnog grada, pametnih kua, pametnog

35
poslovanja i pametnog upravljanja sastancima, ali nedostatak projekta je njegova
zatvorenost protokola i komponenti te nemogunost proirivanja okvira s novim
uslugama. Osim platformi openite namjene, Europska komisija je odobrila
istraivanja na specijaliziranim platformama za IoT. Jedna od takvih je IoT@Work
[35], koja je namijenjena visoko automatiziranim industrijskim pogonima.
IoT@Work daje podrku za dodavanje novih ureaja u industrijski proces,
odnosno za upravljanje takvim sustavom gdje je mogue osigurati otpornost na
kvarove, poveati pouzdanost i omoguiti predvianje neeljenih situacija. Potvrda
koncepta IoT@Work je demonstrirana ispunjavanjem glavnih ciljeva projekta:

odvajanje aplikacijske logike od mrene komunikacije;

izgradnja samo-adaptirajue komunikacije, te
osiguranje otpornosti i sigurnosti u aktivnom procesu.

Arhitektura predstavljena u IoT@Work projektu je slina onoj u iCore projektu.

IoT@Work isto koristi trorazinsku arhitekturu, pri emu je najnii sloj zaduen za
upravljanje pojedinim objektima, srednjem sloju je povjereno upravljanje objektima i
stvaranje novih sredstava u sustavu (npr. podatkovnih struktura s informacijama o
procesu ili novi fiziki objekt koji sudjeluje u procesu), dok najvii sloj predstavlja sloj
usluga izgraenih na temelju podrke koju pruaju nii slojevi.

36
4.1. Machine-to-Machine komunikacija

Machine-to-Machine (M2M) odnosi se na komunikaciju izmeu dva ureaja, s

ugraenim procesorima, pametnim senzorima, pogonima i mobilnim ureajima.
Uporaba M2M komunikacije raste sve brim i brim tempom. Na primjer, znanstvenici
su predvidjeli da e do 2014. godine biti 1,5 milijarde beino povezanih ureaja
osim mobitela. Postoje etiri komponente M2M sustava, a to su istraivanje,
heterogeni pristup , obrada informacija, te primjena i usluge. [38] S tehnikog
aspekta, M2M je peti element strukture kao to je prikazano na slici 3.

Slika 3. M2M arhitektura [36]

Kako je prikazano na slici, M2M ureaj je ureaj sposoban odgovoriti na

zahtjev za podacima koji je dobio od drugog ureaja. M2M Area Network (ureaj
domene) osigurava povezivost izmeu M2M ureaja i M2M Gateway-a, dok M2M
Gateway koristi M2M mogunosti kako bi se osigurao M2M ulaz podataka i
meusobno povezivanje u komunikacijskoj mrei. M2M komunikacijska mrea
(odnosno mrena domena) predstavlja komunikaciju izmeu M2M Gateway-a i M2M
aplikacije.

37
4.2. Komunikacija izmeu vozila - (V2V) komunikacija

Vehicle - to - Vehicle komunikacija (V2V) je novi koncept o kojem je potrebno

napraviti jo puno istraivanja. U ovom sluaju, vozila djeluju kao vor u mrei i
komuniciraju meusobno uz koritenje senzora spojenih u ad - hoc mree. Radi se
relativno novoj mrenoj tehnologiji pomou koje vozila neprestano alju podatke o
svojoj trenutanoj lokaciji, brzini te smjeru kojim se kreu. Na taj nain nastoji se
znaajno smanjiti mogunost prometnih nezgoda. V2V standard je baziran na
protokolu koji je vrlo slian onome kojeg koriste Wi-Fi mree, GPS tehnologiji te
senzorima unutar automobila koji detektiraju svako skretanje, koenje i druge pokrete
vozila. Infrastruktura V2V mree je prilino komplicirana i nema fiksnu topologiju koju
treba slijediti kako bi se vozila kretala od jednog mjesta do drugog. Primjena ovakvih
mrea moe se podijeliti u etiri iroke kategorije, a to su sigurnost i izbjegavanje
sudara, upravljanje prometnom infrastrukturom, telematika te zabavne usluge i
Internet povezivost [39].
Vozila komuniciraju meusobno u rasponu od 1000 m. Mogue su dvije vrste
komunikacije; prva je komunikacija izmeu dva vozila, a druga je izmeu vozila i
centrale. Vehicular communication systems17(VCS) je razvijen kao dio inteligentnog
transportnog sustava (ITS). S aspekta mrene infrastrukture, naglasak je stavljen na
protokol usmjeravanja koji se nalazi u fizikom sloju (PHY), sloju kontrole pristupa
mediju (MAC), i emitiranju [39].

17
Kolni komunikacijski sustavi su vrsta mree u kojem vozila na cesti ostvaruju komunikaciju putem
komunikacijskih vorova, pruajui jedni drugima potrebne informacije kao to su sigurnosna
upozorenja i informacije o prometu.
38
 5. PRIMJENA I PLANIRANJE KONCEPTA INTERNET OF
THINGS

Novi europski istraivaki program Horizon 202018 navodi informacijsku i

komunikacijsku tehnologiju kao glavni temelj za razvoj novih usluga i platformi. Polje
informacijske i komunikacijske tehnologije orijentira se na razvoj novih komponenti i
sustava (npr. pametni ugradbeni sustavi) i razvoj Interneta budunosti19 (na svim
razinama: tehnologije, infrastrukture i usluga). IoT e pridonijeti razvoju mnogih novih
usluga koje su podrane platformama Interneta stvari. Glavni izazovi programa
Horizon 2020 koje definira Europska komisija su: odrivi razvoj i optimalna potronja
energije,definiranje novih tehnologija u prometu ljudi i roba, razvoj tehnologija za
upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koja e biti prilagoena ljudskim
potrebama, sigurnost Interneta te razvoj novih metoda lijeenja i dijagnostike
pacijenata [36]. Svi ovi izazovi pokuavaju poboljati kvalitetu ivota cjelokupnog
drutva uz zadravanje odrivog razvoja IoT koncepta i platforme temeljene na
njemu koje pruaju infrastrukturu i podrku za rjeavanje navedenih izazova. Usluge
koje prua IoT moemo podijeliti u tri skupine: usluge koje omoguuje pametna
okolina, usluge vezane uz zdravstvo i usluge usmjerene na korisniko konzumiranje
informacija.

18
Internet stranica: http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/

19
Future Internet - Internet budunost jeInternet temeljen na novim protokolima i predvien da se
koristi preko usluge satelita
39
 Slika 4. Pametna kua [37]

Izazove Europske komisije tako moemo svrstati u nekoliko kategorija, kao to

su napredna poljoprivredna proizvodnja, transport ljudi i roba te optimalna potronja
energije koja je vezana uz podruje pametne okoline. Na slici 4. nalazi se primjer
pametne kue iji su ureaji povezani u cloud i njima je mogue upravljati na daljinu
zahvaljujui konceptu IoT. Ove izazove nije mogue rijeiti bez upotrebe senzora iz
okoline. Nove metode lijeenja i dijagnostike pokrivaju podruje zdravstvene
primjene. Izazov sigurnosti Interneta i vjerodostojnosti podataka je u domeni usluga
orijentiranih na korisnika i njegovih vlastitih interesa.
Pametna okolna (engl. smart environment) pokuava rijeiti izazove vezane uz
probleme u modernom prometu te mjeriti i upravljati potronjom energije radi
omoguavanja odrivog razvoja. Pametna okolina iskoritava prethodno postavljene
senzore u svrhu prilagodbe okoline ljudskim eljama uz optimalnu utedu energije.
Napredne usluge ovog podruja su rjeenja za pametne kue ili urede. Senzori
rasporeeni po kui ili uredu omoguavaju prilagodbu karakteristika prostorije prema
korisnikim eljama, bez ikakve dodatne korisnike akcije [38]. Rjeenja za pametne
kue upravljaju grijanjem prostorija ovisno o klimatskim uvjetima u okoliu, upravljaju
40
osvjetljenjem ovisno o broju ljudi u prostoriji i dobu dana. Uz to pruaju podrku za
sigurnost domova ili ureda dojavljivanjem o prekomjernim koliinama otrovnih plinova
i gaenjem elektrine energije u takvom sluaju. Tehnike uenja i optimizacije
omoguavaju i podrku za utedu energije gaenjem kuanskih aparata koji se ne
koriste te utedu novanih sredstava vlasnika prostora (npr. paljenje perilice rublja ili
posua za vrijeme dok je elektrina energija jeftinija).

5.1. Rjeenja temeljena na konceptu IoT

Rjeenja postavljena na iroj razini obuhvaaju usluge pruanja informacija o

okoliu i klimatskim uvjetima. Za takve informacije se koriste senzori postavljeni na
irem podruju oko korisnika koji mjere klimatske karakteristike te pravovremeno
obavjetavaju korisnika o novostima koje ga zanimaju (npr. zagaenje zraka u
odreenom podruju, predvianje kie na podruju korisnika, vlanost u zraku i
slino). Rjeenja za praenje klimatskih promjena osim obinim korisnicima pomau
jo i ekolokim i klimatskim strunjacima tako to im omoguavaju detaljniji uvid u
kretanje parametara kroz povijest te daju mogunost izvoenja novih trendova,
odnosno poboljavanje modela predvianja. Podaci iz okolia omoguavaju nastavak
razvoja procesa poljoprivredne proizvodnje ukazujui na dosad nevidljive veze
izmeu uspjenosti proizvodnje i karakteristika okoline u nekom podruju.
Izazovi vezani uz promet su problemi odreivanja optimalnog puta izmeu
dvije toke ovisno o trenutnom stanju prometnica, odnosno korisnikim eljama (npr.
turisti radije koriste rutu koja sadri turistike znamenitosti nego najkrai put izmeu
dvije toke) [39]. Svi objekti koji sudjeluju u rjeenjima pametnog prometa takoer se
koriste i kao izvor podataka za druge primjene (npr. senzori za mjerenje klimatskih
parametara). Posebni primjer primjene za pametni promet je praenje dobara u
procesu transporta. IoT omoguava stvarno-vremensko praenje dobara u tijeku
transporta ime je mogue bolje odrediti vrijeme potrebno do dolaska na odredite
(posebno je to vano kod dobara koji imaju ogranien rok trajanja, npr. hrana).
Razvojem prometa i njegovim upravljanjem, u suradnji s upravljanjem poljoprivredne
proizvodnje, proizvodnja se moe prilagoditi potrebama korisnika, maksimizirajui
proizvedenu koliinu uz minimiziranje uloenih resursa [40]. U budunosti,

41
nastavkom razvoja pametnog prometa moe se oekivati i razvoj usluge koja e biti
zaduena za transport dobara i ljudi bez ljudske intervencije, temeljem podataka
dobivenih iz senzora.

Zdravstvene primjene platforme Interneta objekata variraju od korisnike

domene pa do cjelokupnog podruja znanosti. Korisnika domena se oituje u
definiranju usluga nadzora vitalnih funkcija, administriranje odgovarajuih lijekova
ovisno o vitalnim parametrima korisnicima, nadzor i obavjetavanje o kritinim
situacijama (npr. modani udar) [41]. irenjem domene od korisnika na ustanove,
nove usluge omoguavaju ustanovama bolje praenje pacijenata i njihovog stanja,
izradu rasporeda pregleda i pretraga temeljem stvarnog stanja pacijenta, a ne
temeljem upisa. Ustanove takoer mogu bolje pratiti svoju opremu prilikom
operacijskih zahvata radi izbjegavanja neeljenih situacija, olakava se identifikacija
pacijenata prilikom administriranja terapije te se prua mogunost za unaprjeivanje
tijeka rada unutar samih ustanova (npr. uklanjanje ekanja na pregled
pravovremenim obavjetavanjem pacijenta). Na razini cjelokupne znanosti
tehnologije IoT mogu omoguiti novi pogled na postojee informacije odnosno pruiti
novi izvor podataka za potrebe razvoja terapije ili dijagnostike. Osobni senzori koji
mjere vitalne karakteristike i informacije dobivene iz njih se mogu staviti na
raspolaganje i drugim strunjacima, tako proirujui njihovu osnovnu namjenu za koju
su osmiljeni i postavljeni. Platforme Interneta objekata olakavaju dijeljenje takvih
informacija meu strunjacima iz razliitih podruja i time omoguavaju definiranje
novih procedura u lijeenju i dijagnostici. U procesu testiranja lijekova osim
korisnikih upitnika platforma IoT-a bi omoguila puno detaljniji pogled na vitalne
karakteristike pacijenta i djelovanje lijeka. Platforme Interneta objekata
objedinjavanjem vie izvora podataka pruaju podrku za bre testiranje novih
lijekova, analizom povijesnih rezultata i praenjem odreenih gena. Osim ova dva
velika podruja primjene, poticaj za razvoj tehnologija i platformi IoT-a e dati i usluge
koje su koncentrirane na pojedinog korisnika kao konzumenta informacija dostupnih
u Internetu objekata.

Jednostavnije usluge obuhvaaju kontrolu vlastite imovine od unitavanja i

krae [40], u ijem sluaju bi korisnik bio obavijeten u stvarnom vremenu. Sloenije

42
usluge obuhvaaju napredno kupovanje karata, odnosno kontrolu ulaska u ograena
podruja. Usluga pametne kupovine karata bi sama prepoznala broj ljudi koji ulaze,
njihove karakteristike za odreivanje cijene karte te naplatila cjelokupnu uslugu
korisniku koji je doao na blagajnu. Sloenije usluge bi ukljuile i informacije
dobivene iz drutvenih mrea, tako da bi se korisniku omoguilo nezavisno
obavjetavanje o korisnicima koji su mu zanimljivi, a nalaze se u njegovoj blizini ili je
na putu prema korisniku. Za potrebe takve usluge je potrebno esto i redovito
osvjeavati korisniki status (lokaciju, raspoloivost za komunikaciju, raspoloenje)za
to bi se umjesto razvoja posebnih rjeenja koristile ve postavljene mree senzora.
Obrada toka podataka se razlikuje od "klasine" obrade podataka u tome to
prilikom obrade toka podataka nije mogue pristupiti svim podacima u proizvoljnom
trenutku, ve podaci stiu kontinuirano po zadanom redoslijedu. Svi podaci nisu
dostupni ni na poetku obrade, ve dolaze na ulaz tijekom obrade. Sustav za obradu
podataka nema kontrolu nad dolaznim podacima tene moe njima manipulirati.
Ulazni tok podataka moe biti neograniene veliine, a pojedini podatak nakon
obrade se moe pohraniti za kasniju primjenu ili odbaciti nakon ega vie nije
mogue pristupiti tom elementu. Svi ulazni podaci su sortirani u vremenu, a ako
sadre vremensku oznaku tada su eksplicitno sortirani, u protivnom se sortiraju
implicitno povremenu dolaska. Ako se koriste blokirajui operatori (npr. minimum ili
maksimum) onda je potrebno definirati prozor u kojem e operator biti primijenjen, jer
nije mogue ekati da se obrade svi podaci prije nego to sustav vrati rezultat.
Sustavi za obradu toka podataka moraju moi obraivati paralelno vie tokova
podataka, a dodatno se moraju prilagoavati i promjenama u intenzitetu dolazaka
ulaznih podataka u sustav.

5.2. Platforme za obradu podataka u stvarnom vremenu

Jedna od prvih platformi koja je omoguavala paralelnu obradu tokova

podataka bila je Aurora [43], dizajnirana kao sustav za nadziranje aplikacija. Trajni
upiti se zadaju pomou grafikog suelja, tako da se kreira dijagram toka podataka
izmeu vorova koji ine upit. Obrada ulaznih podataka se vri na dvije razine, na
prvoj razini se odreuje na koje trajne upite utjee ulazni podatak, a na drugoj razini
se ulazni podatak dodjeljuje odgovarajuim vorovima koji e kasnije izvriti obradu u
skladu s definiranim operatorom. Podrano je odbacivanje ulaznih podataka u
43
sluaju da je kapacitet sustava manji nego to je intenzitet dolaznih podataka.
Podrano je sluajno i semantiko odbacivanje podataka. Aurora podrava sedam
vrsta upita koje obuhvaa filtriranje podataka iz ulaznog toka, stvaranje novog toka
podataka iz jednog ili vie ulaznih tokova, sortiranje dijela toka podataka ili izvoenje
agregacijske funkcije (npr. prosjena vrijednost) nad uzlaznim tokom podataka.
Stream Cloud [44] je platforma za paralelnu obradu tokova podataka, koja
implementira operatore filtriranja, unije istih tokova podataka, unije vie tokova
podataka, agregacijske funkcije (npr. prosjek) i definiranje proizvoljne funkcije nad
ulaznim elementima. Stream Cloud je posredniki sloj koji paralelizira korisniki upit
na vie jednostavnijih upita koji se izvravaju na razliitim vorovima. Trenutno za
obradu paralelnih rastavljenih upita se koristi distribuirana inaica sustava za obradu
podataka Borealis [45]. Platforma Stream Cloud dobro skalira, a autori su izvrili
testiranje na spletu koji je sadravao 160 procesora. Paralelizacija korisnikih upita je
napravljena neovisno od samog sustava za obradu toka podataka, tako da je
mogue sustav Borealis zamijeniti s nekim drugim.
Platforma Blue Dove [46] je objavi/pretplati sustav zasnovan na sadraju koji
je prilagoen raunalnom oblaku, taj. prua skalabilnu i elastinu uslugu. Dizajniran
je tako da iskoritava asimetrinost distribucije ulaznih podataka da bi se poboljale
performanse sustava. Platforma se sastoji od prihvatnih vorova i vorova za obradu.
Prihvatni vorovi, na koje se spajaju korisnici usmjeravaju korisnike poruke
(pretplate i objave) na odgovarajue vorove za obradu. vorovi za obradu dijele
viedimenzionalni prostor tako da optereenje svih vorova bude priblino isto, tj. da
se optimalno iskoriste resursi. Blue Dove podrava upite zasnovane na Booleovim
izrazima (engl. Boolean expression), npr. Temperatura < 30, te svaka pretplata ini
podskup cijele domene ulaznog toka podataka. Blue Dove takoer podrava i izravnu
komunikaciju porukama izmeu poiljatelja i odredita. BE-Tree [45] je struktura za
efikasnu usporedbu pretplata s ulaznim tokom podataka. BE-Tree struktura koristi se
u sustavima objavi/pretplati koji rade obradu podataka u stvarnom vremenu.
Struktura se temelji na kombinaciji stabla i slijednih lista. Korisniki upiti (pretplate) se
nalaze u podatkovnim vorovima, spremljeni u liste koje se pretrauju slijedno, a
podatkovni vorovi su sloeni u stablastu strukturu. BE-Tree struktura zahtjeva da se
ulazni podaci (pretplate i objave) prethodno analiziraju, jer performanse ovise o
odnosu stablaste i slijedne arhitekture. Slijedna arhitektura se uvodi jer je do neke

44
razine efikasnije pretraivati slijedno (npr. gdje svi korisnici u slijedu trebaju dobiti
obavijest) nego prolaziti kroz stablo. Stablasta struktura je zadrana zbog brzog
filtriranja pretplata koje ne prekrivaju obavijest. Nedostatak ove strukture podataka je
to zahtijeva unaprijed poznavanje cijele domene ulaznih podataka te vrijednosti
unutar domene su diskretizirane s jednakim korakom. Ta injenica omoguava
efikasno dijeljenje cijelog prostora u stablastu strukturu, ime se dobivaju dobre
performanse, ali je primjena sustava suena. [48]

45
 6. KARAKTERISTIKE SUSTAVA CARSHARING

Carsharing postaje vrlo popularan u zapadnom svijetu kao uinkovita metoda

za smanjenje cijene goriva i broja vozila na prometnicama. Prema tome, carsharing
je mogue rjeenje za financijske utede graana i promjenu stanja u gospodarstvu.
Zbog svoje uloge u smanjenju potronje goriva, kontrolu oneienja i prometne
guve,postoji poveana uporaba carsharing usluge kao i opciju alternativnog
prijevoza u velikim gradovima. Danas,u svijetu postoji nekoliko razliitih modela
carsharing sustava koje se koriste u velikim gradovima. U ovom diplomskom radu biti
e razmotrena trenutna situaciju carsharing sustava u svijetu te dvije inicijative za
pokretanje carsharing programa u Hrvatskoj. Najrazvijenije carsharing regije u svijetu
su regije Zapadne Europe i Sjeverne Amerike. U posljednjih nekoliko godina u Aziji,
Australiji i Junoj Americi poeli su se razvijati carsharing projekti koji imaju najvei
rast gledano prema broju lanova i vozila. Carsharing sustav jo nije priznat u
Republici Hrvatskoj, iako je postojalo nekoliko inicijativa za pokretanje programa, ali
nisu bile uspjene. Da bi utvrditi mogunost i potencijal carsharing sustava u
Hrvatskoj potrebno je provesti daljnja istraivanja. [49]

Promet je uvijek bio vana karika za ljude, bilo u poslovne ili privatne svrhe.
Danas se ljudi suoavaju s nekoliko problema meu kojima su broj automobila i
poveanje prometa te kako doi do odreene destinacije u to kraem vremenu.
Broja utomobila i drugih prijevoznih sredstava raste svaki dan i prometne guve sve
vie postaju veliki problem, posebno za korisnike koji ive u velikim gradovima. Do
svojeg odredita korisnici koriste razliite naine prijevoza (intermodalni prijevoz), a
ponekad je teko doi do svoga odredita pomou javnog prijevoza ukoliko korisnik
ne posjeduje automobil. Carsharing sustav bi mogao biti rjeenje za ove probleme jer
dobiva na popularnosti kao transportni model koji moe popuniti prazninu izmeu
tranzita osobnih automobila. Carsharing je izraz koji se koristi za opisivanje programa
otvorenih pristupnih vozila koji se mogu dijeliti i biti namijenjeni za povremeni prijevoz
u sluaju da je korisniku potreban automobil. Programi ovakvog tipa dijelit e
slijedea obiljeja; organizirana skupina sudionika, jedan ili vie zajednikih vozila,
rezerviranje unaprijed, najam za kratke vremenske periode (od jednog sata ili manje)
i laki pristup vozilu. U nekim zemljama (najee Velika Britanija), pojam carsharing
46
koristi se umjesto izraza carpooling ili dijeljenje vonje, tako da je potrebno razlikovati
ova dva pojma. U Velikoj Britaniji pojam carsharing koristi se za vozila u privatnom
vlasnitvu koja se mogu dijeliti za odreena putovanja, dok se pojam "auto klubova "
koristi za vozila koja su u vlasnitvu odvojeno od organizacije i zajednika velikom
broju razliitih korisnika koji ih koriste u razliito vrijeme. Prema tome, termin auto
klubova u Velikoj Britaniji se koristi kao alternativa pojma za carsharing koji se koristi
u SAD-u. Pojam carsharing uglavnom se koristi u Europi i koristit e se u ovom radu.
Veina autora koji su objavili dokumente o carsharing sustavu koriste opis onoga to
carsharing je umjesto definicije. Carsharing se definira kao organizirana kratkorona
posudba automobila kao najma po programu u kojem prethodno odobreni lanovi
imaju pristup razliitim vozilima koja su strateki postavljena na nekoliko odreenih
lokacija. [49]

Glavne karakteristike carsharing sustava jesu; moe se koristiti automobil kad

god se eli i za bilo koju eljenu potrebu. Druga vana karakteristika carsharing
sustava je lanstvo. Carsharing se razlikuje od tradicionalnih rent-a-car usluga, s
obzirom na svoje organizacijske aspekte:

korisnici su lanovi kluba, te im se unaprijed odobrava da budu

primljeni u program;
rezervacije, vonja, te povratak koji je samposluni;
mjesta za vozila su rasporeena na cijelom podruju usluga, a esto
se nalaze i na mjestima za pristup javnog prijevoza;
carsharing vremenski okvir je 24h na dan, te nije ogranien na radno
vrijeme;
vozila se mogu iznajmiti po minuti i po satu, ne samo po danu, kao s
uslugom najma automobila te;
osiguranje i gorivo su trokovi koji su uvijek ukljueni u cijenu. [44]

6.1. Carsharing povijest

Prvi carsharing sustav bio je uveden 1940. godine u Zrichu, te od tada stalno
raste zainteresiranost za navedeni sustav kao i broj ljudi koji su otkrili carsharing kao
47
uinkoviti model prijevoza. Prvi pokuaj da se uspostavi carsharing program u Europi
dogodio se 1948. godine u Zrichu, vicarska, kada je zadruga Sefage (Njemaki
Selbstfahrergemeinschaft) zapoela s radom [47]. Ova zadruga je postojala sve do
1998. godine. Nakon Sefage, tijekom ega je u Europi zapoelo nekoliko carsharing
projekata, prestali su s poslovanjem. Neki od projekata u Europi su: Procotip
(Francuska), Witkar (Nizozemska), Green Car (Velika Britanija), Bilpoolen
iBilkoopeartiv (vedska). Uspjena carsharing iskustva u Europi su zapoela 1980.
godine u Danskoj, Francuskoj, Engleskoj, Irskoj i Italiji gdje je trenutno razvijeno vie
od 200 carsharing organizacija u vie od 350 gradova. [49]

Uslijed poveanja broja takvih organizacija, europska organizacija za dijeljenje

automobila osnovana je 1991. godine kako bi podrala daljnji razvoj i rast carsharing
sustava u Europi. U Sjevernoj Americi, carsharing ima daleko vie ograniena u
odnosu na Europu. Razvoj je poeo ranih 1980-ih na Purdue sveuilitu s
kratkoronim najmom automobila u San Franciscu kao i prve dvije carsharing
organizacije. Danas postoji devet razliitih carsharing modela u Sjevernoj Americi i
oni su vrlo slini europskim modelima. Svi rani carsharing eksperimenti imaju jednu
zajedniku karakteristikunisu dugo potrajali. Glavni razlozi za njihov neuspjeh
ukljuuju neadekvatno planiranje,financijsko upravljanje i nedostatak podrke od
jedinica lokalne samouprave. Iako je carsharing nastao u Europi, proirio se diljem
svijeta i postao sustav zajednikih vozila i vonji popularan u cijelom svijetu. U
zajednikom istraivanju [49]zakljueno je da su se rane carsharing tvrtke, pri ulasku
u nova trita, najee sastojala od projekata s jednim ciljem koji pokazuje kako
carsharing funkcionira. Tijekom vremena, na tritu je sazrela veina tih projekata i
zamijenjeni su trajnim sustavima temeljenim na carsharing tvrtkama. Uoljivo je da je
u nekim sluajevima i na nekim tritima dolo do znaajnog vremenskog razmaka
prije nego to su u potpunosti zapoele carsharing usluge. Kako je carsharing usluga
rasla, bilo je manje eksperimenata i demonstracija ak i na novim tritima. [49]

6.2. Carsharing kao prometni model

Kao alternativa prometnom modelu, carsharing model i koncept carsharing

trita dolazi kao mogue rjeenje u svijetu koje se mijenja ovisno o rastuoj
48
ekonomiji i populaciji u kojima postoji sve vea potreba za putovanjima i mobilnosti.
Meutim, postoji i potreba utede na trokovima. Carsharing prijevozni model moe
pomoi u smanjenju broja vlasnitva automobila, dok e osigurati visok stupanj
mobilnosti za urbane stanovnike. Carsharing je"karika koja nedostaje" u paketu
transportnih alternativa. Istaknuto je da carsharing ima svoje mjesto negdje izmeu
javnog prijevoza, pjeaenja, taksi slube, privatnih vozila i biciklizma. Carsharing bi
trebalo promatrati ne kao samostojei koncept, nego kao dio neke vee cjeline. Drugi
autori (Muheim, P.: Car-Sharing: The Key to Combined Mobility, Synthesis
Document, Energie Schweiz, Bern, 1998.) gledaju na carsharing kao dio cjelokupnog
odrivog transportnog sustava. Slika 4. pokazuje da se carsharing moe povezati s
drugim modelima prijevoza. [49]

Slika 3. Carsharing u relaciji s drugim modelima transporta i prometa [49]

Dodavanjem carsharing programa i njihovim mogunostima prijevoza u

gradovima se mogu razvijati integrirani i multimodalni transportni sustav, koji mogu
ponuditi alternativu privatnim automobilima. Kako bi zaivio ovakav alternativni nain
prijevoza kao prometni sustav, carsharing treba imati i druge opcije za ostvarivanje
prijevoza (hodanje, javni prijevoz, rent-a - car, taxi) dostupne za potencijalne lanove
programa. Kao alternativa prometnom carsharing sustavu prua se mogunost za
49
srednje udaljenosti putovanja za koje postoji potreba za fleksibilnou ili dostizanje
destinacije koje nisu obuhvaene javnim prijevozom. [49]

Carsharing moe ispuniti potrebe korisnika, odnosno lanova i omoguiti im

bez vlastitog osobnog automobila ili drugog vozila eljeno putovanje. Jedno od
carsharing prednosti je njegova mobilnost, jer ona prua vie povjerenja u odnosu na
druge prometne alternative za ljude koji trebaju prijevoz za krae udaljenosti. Slika 5.
prikazuje razliite prijevozne alternative na temelju putne udaljenosti.

Slika 4. Alternativni modeli [47]

Automobil za dijeljenje vonje je postavljen na dio za gradski prijevozna

kraim udaljenostima i moe se koristiti od strane ljudi koji putuju iz predgraa i one
koji se nalaze na meugradskim relacijama. Kao alternativa prometa ak u veini
tranzita i pjeakih ruta nailazi se na prijateljsko okruenje, a carsharing moe
poboljati opcije putovanja svojom brzinom i fleksibilnou. Zakljuak je da je
50
carsharing relativno nova opcija za urbani prijevoz, koji nastoji u korist okolia
smanjiti emisije plinova smanjenjem uporabe privatnih automobila, smanjenje
zaguenja prometa i smanjenja guve na parkiralitima. [49]

6.3. Carsharing modeli

Trenutno postoji nekoliko razliitih carsharing modela koji se koriste u cijelom

svijetu. Ovi modeli su slini carsharing-u, jer dijele namjenu vozila. Sva tri modela
prikazana su na slici 6., te e biti objanjeni s vie pojedinosti u nastavku diplomskog
rada.

Slika 5. Razliiti carsharing modeli [49]

51
 Sama ideja carsharing modela je nastala u Europi. U ovom modelu, vozila su
esto smjetena u stambenim objektima, te neto rjee u poslovnim prostorima.
Trokovi koritenja vozila se dijele izmeu skupine pojedinaca. Glavna znaajka za
ovaj model je da rezultira poveanim tranzitom jer korisnici postaju svjesni
pojedinanih trokova svakog putovanja. [49]
Vie generalizirani carsharing model s vorovima ima postavljena vozila
izmeu vie stanica koje su obino povezane s mjestima nacionalnih parkova i
sveuilinih kampusa. Ovaj model se moe povezati s tranzitom i njegova prednost je
da automobili mogu biti koriteni za jednosmjerna putovanja umjesto za dvosmjerna
putovanja kao u prethodnom carsharing modelu. Stanica ovog carsharing modela je
implementirana u inozemstvo, ali najee se koristi u Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Ona je usredotoena na vezu izmeu tranzitne stanice i radnog mjesta.
Model se sastoji od flote vozila stacioniranih na eljeznikim postajama.
Karakteristike ovog modela su niski odnos korisnosti i potronje za razliku od ostalih
carsharing modela. Tijekom1990-ih godina ovaj model je rastao najvie u Aziji zbog
integriranja elektronikih tehnologija. Nedavno, franizno poslovanje, outsourcing i
replikacija programa carsharing uvedeni su diljem svijeta kako bi se postiglo daljnje
promicanje koritenja carsharing sustava. [49]

6.4. Prisutnost carsharing sustava u svijetu

Carsharing je vrlo popularan u velikim gradovima u Sjevernoj Americi i Europi,

gdje korisnici ne ele imati dodatne trokove koje imaju koritenjem svog vlastitog
automobila. Moderan carsharing sustav nastao je u vicarskoj, a kao takav se
proirio diljem svijeta. Trenutno, carsharing je prisutan na pet kontinenata - Europi,
Sjevernoj Americi, Junoj Americi, Aziji i Australiji. Iako je Europa carsharing sredite,
druge najvee regije svijeta takoer pokazuju znaajan rast. Danas uspjean
carsharing sustav je uglavnom povezan s gusto naseljenim podrujima. Meutim,
postoje neki programi u Europi koji pruaju usluge u ruralnim podrujima. Nizinska
podruja su podruja gdje je tee ponuditi carsharing sustav zbog nepostojanja
drugih modela prijevoza i zbog vee udaljenosti korisnici moraju putovati

52
automobilom.[25]Grafikon 6. prikazuje promjene u broju carsharing lanica i vozila u
svijetu tijekom posljednjeg desetljea. [49]

Grafikon 5. Promjena broja vozila i lanova u razdoblju od 2006. do 2012. godine [49]

U 2006. godini sustav carsharing bio je prisutan u 600 gradova u svijetu s

11,700 vozila koji se dijeli na gotovo 350.000 ljudi [47]. Grafikon 6. prikazuje
promjene broja carsharing lanova i vozila u razdoblju od 2006. do 2012. godine.
Navedeni brojevi se poveavaju, a 2010. godine bilo je vie od 1 000 gradova s
32 000 vozila koja su dijelili vie od 1,2 milijuna ljudi. Osim toga, u 2012. godini bilo je
27 zemalja na pet kontinenata s oko 1,8 milijuna lanova te vie od 43 550 vozila s
jo nekoliko zemalja koje planiraju poeti s carsharing organizacijom prometa.
Trenutno, globalno carsharing trite je vrlo konkurentno i fragmentirano s
nekoliko meunarodnih i regionalnih zajednica na kojima se temelje carsharing tvrtke
koje posluju na tritu. Carsharing tvrtke u svijetu openito se vrednuju prema
nekoliko kriterija, a to su prije svega cijena, raspon flote vozila, lokacije carsharing
stajalita te marketinka prisutnost. Dva kontinenta s najveim udjelom carsharing
korisnika su Sjeverna Amerika s 50,8 % od ukupnog broja lanova, te 36 % od
ukupnog broja vozila i Europa s 38,7 % od ukupnog broja lanova i 47 % ukupnog
broja vozila. U 2012. godini Juna Amerika pridruuje se carsharing sustavu sa 1 500
lanova i 60 vozila. [49]
Na svjetskom tritu carsharing lider je tvrtka Zipcar, Inc, nakon ega slijedi
Hertz on Demand i Enterprise WeCar u SAD, Communauto i Modo Coop iz Kanade,

53
Auto Sharing iz Europe i Town Hopiz Australije [49]. Tamo su i neka dobro poznata
imena iz rent-a-car tvrtki prisutna na svjetskom tritu carsharing-a. U2013.godini
Avis Budget Group kupio je svjetski lider Zipcar te je postao konkurentnijim Hertz-u
koji je ve imao svoje carsharing tvrtku"Hertz on Demand". [49]

Osim Avis i Hertz druge tradicionalne tvrtke za najam automobila su poeli

kopirati carsharing modele. U svijetu carsharing trite prerasta od neformalnih
mrea malih tvrtki i organizacija u trite koje pokreu velike multinacionalne
korporacije. Veina carsharing organizacija nalaze se i djeluju u Europi. Slika 7.
prikazuje da je carsharingu Europi vrlo zastupljen, nalazi se u 15 zemalja i ima oko
700,000 lanova s gotovo 21,000vozila. [49]

Slika 6. Kljune carsharing organizacije u Europi [49]

Vodee zemlje carsharing sustava u Europi su vicarska, Njemaka,

Engleska, Irska, Italija, Norveka i Francuska, gdje se veina carsharing aktivnosti
nalaze i gdje postoje najvee tvrtke za dijeljenje automobila. U veini drugih
europskih zemalja carsharing evaluira, a u istonoj Europi prisutni su pokuaji

54
implementacije carsharing programa. Tvrtka Avalon CarSharing je pokrenula
carsharing sustav u Budimpeti (Maarska) krajem 2013. godine te je posjedovala 50
automobila u svojoj carsharing floti. U Sjevernoj Americi 2013. bilo je 46 carsharing
tvrtki (25 u SAD-u, 20 u Kanadi i jedan u Meksiku) koji ima vie od 1 milijun lanova i
vie od 15 500 vozila u SAD-u, Kanadi i Meksiku. [49]
Rast carsharing sustava u Sjevernoj Americi se vidi na grafikonu 7. 2013.
Godine carsharing lanstvo raslo je za 24% u SAD-u i gotovo 54% u Kanadi, a rast
vozila je gotovo 24% u SAD-u i 36% u Kanadi.

Grafikon 6. Promjena broja lanova i automobila u razdoblju od 2006. Do 2013.

godine [49]

U 2013. Godini carsharing program zapoeo je u Meksiku s 60 vozila i 620

lanova. Osim toga, dva proizvoaa automobila carsharing organizacije (Daimler i
BMW Car2Go) imaju gotovo 30% udjela u ukupnom broju vozila u Sjevernoj Americi,
a proizvoai automobila pokazuju interes za ovaj model koritenja automobila. U
drugim dijelovima svijeta carsharing je nepoznat ili je jo uvijek u ranoj fazi razvoja.
Drugi dijelovi svijeta imaju oko 11% od ukupnog broja lanova u svijetu - Juna
Amerika 1%, Azija 9% i Australija 1%. Iako oni imaju mali udio, njihove stope rasta
znatno su vee od onih u Europi i Sjevernoj Americi.
Carsharing u Australiji je porastao u posljednjih pet godina u prosjeku 25%, a
to je dijelom zbog stalnog uspona svjetskih cijena sirove nafte i potranje za
trokovno uinkovitim i prikladnim prijevozom. Predstavnici carsharing sustava u Aziji
su Japan i Singapur gdje su najvei poslovni segmenti stambene etvrti vezane za
eljeznicu i poslovne zone. Postoji nekoliko carsharing tvrtki u Japanu (sa176 vozila i
3,500 lanova) i Singapur (sa432 vozila i 12 200 lanova). Nekoliko carsharing
55
inicijativa postojalo je u Maleziji, Junoj Koreji i Kini s poetkom carsharing modela u
posljednjih nekoliko godina. [49]

6.5. Carsharing u Hrvatskoj

Trenutno, ne postoji carsharing organizacija u Hrvatskoj, iako su postojale

dvije inicijative: tvrtke Auto Division Hrvatska i Orix Carsharing. Ostale tvrtke za
najam automobila (Hertz, Avis Budget, Sixt, Europcar) su prisutne u Hrvatskoj i
ocjenjuju trino stanje te e promijeniti svoju namjenu u sluaju da se stanje na
tritu promjeni. Dvije najvee agencije za najam automobila su Hertz i Avis Budget.
Iako oni nude carsharing sustav u svijetu, njihova usluga jo uvijek nije zaivjela u
Hrvatskoj.
Tijekom 2011. godine u Hrvatskoj je dolo do inicijative da se zapone
carsharing kao pilot projekt tvrtke Autodivision Hrvatska, ali je njihov projekt "Oddo
Carsharing" zavrio jer nisu mogli pronai investitore za takvu vrstu posla. Kako bi
nastavili s ovim projektom tvrtka je trebala financijsku pomo vezano za javne
prostore. Oni su htjeli zapoeti s 20 vozila u jesen 2011. godine u glavnom gradu
Hrvatske,Zagrebu. Prije samog poetka trebalo je razviti plan vezan za proraun,
poslovanje i planiranje putovanja.
Prema Bojanu Dragojeviu20 iz tvrtke Autodivision Hrvatska, pilot projektom
Oddo Carsharing uloen je vei trud i angaman kako bi zaivio sustav carsharing u
gradu u Zagrebu, ali projekt nikada nije proveden zbog brojnih prepreka. Glavne
prepreke za realizaciju projekta bile su:

gradska vlast ne razumije koncept; u vrijeme Autodivision Hrvatska je

na poetku projekta;
ovlateni distributeri vozila u Hrvatskoj nisu bili zainteresirani za
partnerstvo u ovom projektu;
velika investicija za pokretanje poslovanja, kupnja automobila i
potrebne opreme te

20
voditelj projekta ODDO

56
 nije bilo interesa za oglasni prostor na vozilima za prvih est mjeseci
poslovanja. [49]

Meutim, u sluaju da postoji vei interes u budunosti, mogue je ponovno

pokrenutiprojekt. Druga inicijativa za pokretanje carsharing programa u Hrvatskoj je
doao iz Orix Rent-a-car tvrtke. Istraivanje trita uinio je Orixu 2012. godini i
zakljuio da hrvatsko trite nije spremno za ovu vrstu usluge. Istraivanje eksperata
na podruju Hrvatske takoer dovodi do spoznaje da je razvoj ili kupnja tehnologije i
softvera izuzetno skupa,a veliki broj vozila je potreban kako bi se isplatila investicija i
da konano nastane potreba za velikim brojem lanova, odnosno korisnika sustava.
Trenutno nema dovoljno potencijalnih lanova za carsharing u Hrvatskoj , tako
da ni tvrtka Orix ne nastavlja daljnji razvoj svojih carsharing modela. Drugi razlog je
da je tvrtka Orix lider na Hrvatskom tritu u rent-a-car uslugama koji ima gotovo 50
% trita. Oni imaju oko 1 900 automobila u 30 razliitih kategorija i mreu od 19
ureda diljem Hrvatske. [49]

6.6. Mogunosti rasta carsharing usluge

U dananjem svijetu carsharing se vodi kao mogui sustav za smanjenje

potronje goriva. Na temelju njegove uinkovitosti, ulozi u kontroli zagaenja i
smanjenja prometnih guvi,mogue je predvidjeti trend poveanog koritenja
carsharing sustava kao alternativnog naina prijevoza. Dodatni trend rastue
uporabe je i popularnost peer-to-carsharing modela u svijetu. Jedan od razloga za
rast popularnosti i upotrebe carsharing sustava se ostvaruje iz svjetske urbane
populacije. Ostali razlozi su poveanje prometnih optereenja u gradovima i
podizanje trokova goriva u svijetu. Vano je navesti injenicu da bi carsharing bio
uspjean, budui korisnici moraju promijeniti svoj nain ivota, to je veliki izazov za
daljnji rast carsharing sustava u svijetu.
Globalne carsharing usluge u 2013. godini dosegle su 937 milijuna dolara i
procijenjene su da bi trebale narasti na 6,2 milijarde dolara do 2020. godine(Grafikon
8). [49]

57
 Grafikon 7. Prihodi od carsharing sustava [49]

Carsharing trite e rasti od 2,3 milijuna korisnika u 2010. godini do 26

milijuna korisnika do 2020. godine. U 2020. godini Europa i Sjeverna Amerika trebale
bi ostati dva najvea carsharing trita jer one ve imaju uvjete za rast carsharing
sustava -velika urbana podruja, visoke trokove prijevoza i prisutne probleme
javnog prijevoza u urbanim podrujima. Vano je navesti da je predvien rastu ove
dvije regije te da e biti vei od rasta u drugim regijama svijeta. Potencijal za irenje u
Aziji i pacifikoj regiji postoji s viom stopom rasta nego u Sjevernoj Americi i Europi,
ali je ogranien zbog potencijalno manjeg broja zemalja s carsharing sustavom.
Stope rasta u Latinskoj Americi, Africi i Bliskom istoku e biti vee nego u Europi, ali
njihov ukupni potencijalni prihod e biti manji nego u drugim regijama svijeta. [49]
Iako trenutno ne postoji carsharing organizacija koja posluje u Hrvatskoj,
potencijal za istu postoji. Potencijal se moe nai u poslovnim ljudima i mnogim
turistima koji posjeuju Hrvatsku. Turisti predstavljaju zanimljivu ciljnu skupinu za
carsharing program jer oni esto posjeuju mjesta bez njihovog privatnog automobila.
Ako turisti ele posjetiti razliite lokacije, carsharing organizacije su najbolje mogue
rjeenje za njih jer javni prijevoz je vjerojatno nedostupan. Carsharing organizacije
mogu se natjecati s javnim prijevozom, rent-a-car i taksi slubama po pitanju cijene i
karakteristike fleksibilnosti koje ovise o cijeni infrastrukture, organizaciji usluge i
potrebi turista.
58
 Najvanija carsharing prednost je cijena, jer carsharing moe smanjiti cijenu
za putnike, odnosno turiste i do 40 % te im pruiti prednosti prilikom odabira
odreene vrste automobila u navedenom sustavu. Danas postoji nekoliko carsharing
programa namijenjenih turistima u svijetu koji ukljuuju Car Sharing Vancouver,
Green Car-sharing, Traveling & Car sharing Llanarmon.
Obje carsharing inicijative u Hrvatskoj su namijenjene za turiste i poslovne
korisnike. Jedna se nalazi na jadranskoj obali, a druga u Zagrebu. Na jadranskoj
obali inicijativa rauna na turiste koji dolaze na more bez vlastitog automobila i ele
vidjeti vie Hrvatske obale. Druga inicijativa sa sjeditem u Zagrebu je namijenjena
za poslovne korisnike koji posjeuju Hrvatsku. Pojavile su se prepreke za uspjeno
pokretanje inicijative, osobito na Jadranu. Nadalje,postoji podatak da je premalo
potencijalnih korisnika koji prepoznaju ovaj nain prijevoza. Stoga, postoji potreba za
daljnja istraivanja u Hrvatskoj.
Takva istraivanja bi trebala ukljuiti turistike tvrtke,rent-a-car agencije i
potencijalne poduzetnike koji imaju kontakt s industrijom prodaje automobila.
Rezultati istraivanja trita e otkriti ako postoji potencijalna potreba za carsharing
sustavom programa prije uvoenja u Hrvatskoj. Prilikom izrade ovog rada, provedena
je anketa koja e dati uvid u miljenja i stavove odreene skupine korisnika te
odgovoriti na pitanja da li carsharing sustav moe zaivjeti u Hrvatskoj. [49]

59
 7. ANKETNO ISTRAIVANJE PRIMJENE KONCEPTA
INTERNET OF THINGS ZA POTREBE SUSTAVA
CARSHARING

Za potrebe izrade ovog diplomskog rada provedena je anketa koja se sastoji

od 19 pitanja vezanih za koncept IoT i model carsharing. Pitanja koja sadri daju
odgovore iz kojih se mogu dobiti relevantni podaci koji su potrebni kako bi se izveo
zakljuak o tome koliko je ljudi u Hrvatskoj upoznato s konceptom IoT i modelom
carsharing, smatra li navedene sustave korisnim i da li ih ele koristiti u blioj
budunosti.

Prilikom provoenja ankete, ciljana skupina buduih korisnika bila je mlaa

populacija, budui da su upravo mladi ljudi otvoreni prema novim modelima, lake ih
prihvaaju i skloni su razvijanju novih ideja. U anketi su u uvodnom dijelu ukratko
objanjeni pojmovi carsharing i koncept IoT kako bi osobe koje se prvi puta susreu s
navedenim pojmovima mogle dati relevantne odgovore na pitanja. U daljnjem tekstu
pitanja i odgovori koji se nalaze u anketi bit e pojedinano objanjeni i svako od njih
bit e popraeno pripadajuim grafikonom. Anketu je ispunilo 73 osobe, to za
ovakvu vrstu "pilot" istraivanja zadovoljava kriterij relevantnosti.
Pitanje koje je prvo bilo postavljeno u anketi je spol osobe koja ispunjava
anketu. Odgovor na ovo pitanje daje nam sliku o tome koliko je mukaraca odnosno
ena upoznato s navedenim pojmovima, dakle koliki je interes za pojedine modele i
razvoj buduih tehnologija gledano s aspekta podjele prema spolu.

54,20%
M
45,80%

Grafikon 8. Omjer mukaraca i ena koji su prisustvovali ispunjavanju ankete

Izvor: vlastito istraivanje

60
 Iz grafikona 9. vidljivo je da je anketu ispunilo 54,2 % ena i 45,8 %
mukaraca. Podaci dobiveni odgovorom na ovo pitanje daju nam informaciju da su
ipak ene vie zainteresirane za nove stvari i razvoj tehnologija u odnosu na
mukarce.

Slijedee pitanje se odnosilo na dobnu skupinu ispitanika, to je takoer vrlo

vaan osobni podatak koji nam govori da li je u istraivanju prevladala ciljana skupina
ispitanika ili je vie onih koji ne spadaju unutar intervala dobne granice ciljane
skupine.

4,20%

37,50%

18 24
25 34
35 65
58,30%

Grafikon 9. Dobna skupina osoba koje su ispunile anketu

Izvor: vlastito istraivanje

Po dobivenim rezultatima vidljivo je da je anketu ispunila ciljana skupina za

koga je bila i namijenjena, dakle osobe ija je dob u intervalu od 18 do 24 godine
(58,3 %) i od 25 do 24 godine (37,5 %), a tek 4,2 % ispitanika spada u interval od 35
do 65 godina. Iz zadnjeg intervala moe se dobiti zakljuak o tome kako starija
populacija gleda na nove stvari i kako se zapravo osobe ija se dob nalazi u ovom
intervalu jako teko prilagoavaju na nove tehnologije te na novitete openito.

Grafikon 11. prikazuje nam koliko je ispitanika do sada upoznato s pojmom

IoT.

61
 66,70% 33,30% DA
NE

Grafikon 10. Rezultati odgovora na pitanje o poznavanju pojma Internet of Things

Izvor: vlastito istraivanje

Prema dobivenim postotcima dobivenim u gornjem grafikonu vidljivo je da je

33,3 % ispitanika ulo za pojam IoT i prije ispunjavanja ove ankete, dok je postotak
ispitanika koji nikada nisu uli za taj pojam neto vei, a on iznosi 66,7 %. Po tome
se moe zakljuiti da koncept IoT jo uvijek nije u potpunosti zaivio, barem ne u
Hrvatskoj.
Grafikon 12. prikazuje vrijednosti u postotcima odgovora na pitanje da li
ispitanik smatra da mu koncept IoT kao pojedincu moe pomoi u svakodnevnom
ivotu.

62
 29,20%

8,30% DA
NE
NE ZNAM

62,50%

Grafikon 11. Korisnost koncepta IoT prema i sptanicima

Izvor: vlastito istraivanje

Najvei broj ispitanika svjestan je prednosti koje sa sobom donosi koncept IoT
(62,5 %), te od kolike je vanosti za budui razvoj tehnologije i prilagoavanje samog
koncepta npr. u Hrvatskoj. Neto manji broj ispitanika izjasnilo se da ne zna da li je
koncept IoT od pomoi (29,2 %). Ispitanici koji spadaju u ovu grupu moda i dalje
nisu dovoljno informirani o tome to je zapravo IoT i na koji nain funkcionira.
Najmanji postotak ispitanika smatra da IoT koncept ne moe pomoi pojedincu u
svakodnevnom ivotu, odnosno smatra IoT koncept neim u to se ne isplati ulagati
vrijeme i novac, jer nisu svjesni prednosti koje IoT unosi u tehnologiju i svakodnevni
ivot ovjeka, ne samo u prometu i transportu, nego i u ostalim znanstvenim
podrujima kao to je medicina, geodezija, informatika i sl.

Grafikon 13. daje grafiki prikaz odgovora na pitanje u kojem dijelu tehnologije
prometa i transporta ispitanik smatra da je IoT koncept najpotrebniji, odnosno, u
kojem segmentu bi njegova primjena bila najefikasnija.

63
 Postotak pojedinih odgovora
Postotak pojedinih odgovora

Ostalo 1,4%

Transportna logistika 16,7%

Javni gradski prijevoz 61,1%

eljezniki promet 11,1%

Cestovni promet 52,8%

Grafikon 12. Potreba za IoT konceptom u pojedinim podrujima

Izvor: vlastito istraivanje

Najvei postotak ispitanika smatra da je IoT koncept najkorisniji u javnom

gradskom prijevozu (61,1 %), koji se odnosi na javne autobusne linije i tramvaje.
Neto manji postotak ispitanih (52,8 %) smatra da je IoT koncept najbolje primijeniti u
cestovnom prometu, koji se odnosi na autobusne linije, kamione, osobne automobile,
motocikle i sl. da je koncept IoT koristan u transportnoj logistici (skladitenje, prijevoz
robe i putnika) smatra 16,7 % posto ispitanika, u eljeznikom prometu 11,1 %, a
1,4% ispitanika navelo je ostala podruja kao odgovor. Iz navedenih rezultata moe
se zakljuiti da veina ispitanika vidi problem u javnom gradskom prijevozu, odnosno
smatra da je upravo javni gradski prijevoz podruje koje se uz pomo koncepta IoT
moe popraviti i dovesti do njegove bolje kvalitete i efikasnosti.

Grafikon 14. daje grafiki prikaz prednosti koje ispitanici smatraju najvanijima
kod koncepta IoT.

64
 Postotak pojedinih odgovora
Postotak pojedinih odgovora

Ostalo 4,2%
Utedu vremena 43,1%
Financijske utede 51,4%
Sigurnost/Povjerenje 13,9%
Skalabilnost 5,6%
Otvorenost 19,4%
Povedanje stupnja sigurnosti 24,6%
Kvalitetnije povezivanje korisnika 34,7%
Dostupnost razliitih aplikacija 36,1%
Ponuda novih IK rijeenja 48,6%

Grafikon 13. Prednosti koncepta IoT

Izvor: vlastito istraivanje

Financijska uteda je prednost koja se pokazala kao najzastupljenija prednost

kod ispitanika (51,4 %). Vie od polovice ispitanih smatra da bi utedjelo prilikom
koritenja koncepta IoT u bilo kojem segmentu. Njih 48,6 % smatra da je ponuda
novih IK rjeenja najvea prednost samog koncepta, 43,1 % smatra da je to uteda
vremena, 36,1 % smatra dostupnost razliitih aplikacija najveom prednosti,
kvalitetnije povezivanje korisnika 34,7 %, poveanje stupnja sigurnosti 24,6 %,
otvorenost 19,4 %, sigurnost, odnosno povjerenje 13,9 %, skalabilnost 5,6 % i ostalo
je navelo tek 4,2 % ispitanika. Prema dobivenim postotcima vidi se da najvie
ispitanika tei financijskoj utedi, novim IK rjeenjima i utedi vremena, dok najmanji
dio razmilja o sigurnosti i povjerenju, skalabilnosti i otvorenosti. Pomalo je
zabrinjavajua injenica da je korisnicima nekog sustava openito vanija financijska
uteda i uteda vremena prije same sigurnosti sustava ili modela. Rezultat nije
zabrinjavajui jedino ukoliko se sigurnost u ovom sluaju smatra kao povjerenje
prema radu samog sustava, odnosno prema njegovoj ispravnosti i pouzdanosti.

Budui da je tema ovog diplomskog rada IoT koncept u slubi sustava

carsharing, ispitanici su takoer odgovarali i na pitanja o samom carsharing modelu,
odnosno na pitanje da li su prije ove ankete ikada uli za pojam carsharing.

65
 38,9%

DA
NE

61,1%

Grafikon 14. Poznavanje pojma carharing meu ispitanicima

Izvor: vlastito istraivanje

Rezultati koji su prikazani na grafikonu 15. govore da je veina ispitanika ula

za sam pojam, ak njih 61,1 %, dok njih 38,9 % nikada nije ulo za navedeni pojam.
Rezultat je pomalo iznenaujui s obzirom da je anketa provedena na podruju
Hrvatske gdje ne postoji niti jedan carsharing sustav, a svi modeli i tvrtke koje su se s
takvim sustavom pokuali probiti na trite i pridobiti korisnike, to nisu uspjeli iz
razloga koji su navedeni ranije u ovom radu.
Budui da je vie od polovice ispitanika na ovo pitanje odgovorila pozitivno,
grafikon 16. prikazuje gdje su ispitanici uli za navedeni pojam.

66
 Postotak pojedinih odgovora
Postotak pojedinih odgovora

Ostalo 51,4%
Putem promotivnih materijala 13,9%
Putem prijatelja/kolege 5,6%
Putem novina 19,4%
Putem drutvenih mrea 24,6%
Putem Interneta 34,7%
Putem televizije ili radija 36,1%
Na fakultetu/koli 48,6%

Grafikon 15. Naini na koji su ispitanici uli za pojam carsharing

Izvor: vlastito istraivanje

51,4 % ispitanika navelo je da je za pojam carsharing ulo u ostalim medijima,

odnosno nekim drugim putem koji nije ponuen kao odgovor na ovo pitanje. Njih
48,6% za carsharing je ulo na fakultetu ili u koli, zatim njih 36,1 % putem televizije
ili radija, putem interneta informirano je 34,7 %, putem drutvenih mrea 24,6 %,
putem novina 19,4%, putem promotivnih materijala (letaka i sl.) 13,9 %, i putem
prijatelja ili kolege 5,6%. Oekivani odgovori s najveim postotkom na ovo pitanje s
obzirom na ciljanu skupinu ispitanika bili su Internet i drutvene mree, no ipak je
vidljivo da je vie od polovice ispitanika kao svoj odgovor oznailo ostalo, odnosno
medij koji nije naveden.
Grafikon 17. prikazuje u kojem podruju ive ispitanici provedene ankete to je
vrlo vano za budui razvoj navedenog modela, jer carsharing model, odnosno
sustav nije potreban u ruralnim podrujima, odnosno uglavnom je neisplativ i
neefikasan.

67
 12,5%

31,9%
Gradsko podruje/sredina
Prigradsko podruje/sredina
Ruralno podruje/sredina
55,6%

Grafikon 16. Podruje stanovanja ispitanika

Izvor: vlastito istraivanje

U gradskom podruju ivi 55,6 % ispitanika, dakle vie od pola to je i

oekivani rezultat s obzirom da je anketa provedena velikom veinom na podruju
grada Zagreba. U prigradskom podruju ivi 31,9 % ispitanika, a u ruralnom 12,5 %
ispitanika. Ovaj postotak je dao potpuno oekivane rezultate.

Grafikon 18. prikazuje odgovore na pitanja o prijevoznim sredstvima koje

ispitanici najee koriste.

68
 Ostalo 2,8%

Motor 2,8%

Bicikl 30,6%

Vlak 15,3%

Autobus 37,5%

Tramvaj 38,9%

Osobni automobil 45,8%

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0% 50,0%

Postotak pojedinih odgovora

Grafikon 17. Najea prijevozna sredstva koritena od strane ispitanika

Izvor: vlastito istraivanje

Osobni automobil koristi 45,8 % ispitanika to je pomalo oekivan rezultat s

obzirom na zaguenja u prometu u velikim gradovima, emisijama CO2 i ostalih tetnih
tvari u atmosferu, potronju goriva i financijske gubitke. Tramvaj koristi 38,9 %
ispitanika, to je takoer oekivani rezultat s obzirom na mjesto provoenja ankete i s
obzirom na tramvajsku mreu u gradu Zagrebu te dobru povezanost. Autobusne linije
koristi neto manje ispitanika nego tramvaj, 37,5 %, s obzirom da tramvajska mrea
nije pogodna za kretanje svim podrujima u gradu, odnosno postavljanje i odravan
je same infrastrukture za takav pothvat je skupa investicija. Bicikl kao prijevozno
sredstvo koristi 30,6 % ispitanih to se smatra dosta dobrom postotkom s obzirom na
to da bicikl ne emitira tetne tvari u atmosferu, pogoduje zdravlju ljudskog organizma
i ne stvara zaguenja u prometu. 2,8 % korisnika kao odgovor dalo je motor i ostalo.

Grafikon 19. sadri vremenske intervale, odnosno vremenske udaljenosti

svakodnevnog kretanja ispitanika.

69
 9,7%

9,7%

38,9%
manje od 10 minuta
10 - 30 minuta
30 - 60 minuta
vie od 60 minuta
41,7%

Grafikon 18. Vremensko trajanje putovanja

Izvor: vlastito istraivanje

Najvei broj ispitanika do posla ili fakulteta putuje u vremenskom intervalu od

10 do 30 minuta (41,7 %), a u vremenski interval od 30 do 60 minuta pripada 38,9%
ispitanika. 9,7 % ispitanika ima ili manje od 10 minuta ili vie od 60 minuta do posla ili
fakulteta. Ovaj podatak je vaan iz razloga to model carsharing nee koristiti osoba
koja ima do posla ili fakulteta manje od 10 minuta, zato to e vie vremena izgubiti
na rezervaciju vozila i putovanje do samog terminala za vozilo nego da stigne na
svoje odredite. Navedeni model koristi ste na veim udaljenostima.

Grafikon 20. prikazuje svakodnevno koritenje osobnog automobila od strane

ispitanika provedene ankete.

70
 38,9%

29,2%
svakodnevno
povremeno
nikada

45,8%

Grafikon 19. Uestalost koritenja osobnog automobila

Izvor: vlastito istraivanje

Najvie ispitanih (45,8 %) osobni automobil koristi povremeno, 29,2 %

ispitanika svakodnevno koristi automobil, a njih 38,9 % nikada. Pretpostavka je da
ispitanici koji nikada ne koriste osobni automobil koriste javni gradski prijevoz iz vie
razloga; ili ne posjeduju vlastiti automobil ili javni gradski prijevoz smatraju jeftinijim i
boljim nainom prijevoza.
Ispitanici su kroz anketu do ovog pitanja ve upoznati s oba pojma (carsharing
i koncept IoT), s njihovim prednostima i mogunostima, stoga grafikon 21. predstavlja
grafiki prikaz ispitanika koji su zainteresirani za koritenje carsharing modela,
odnosno sustava ukoliko bi se on pojavio i zaivio jednog dana u Hrvatskoj.

71
 47,2%

DA
NE
44,4% MODA

8,3%

Grafikon 20. Zainteresiranost za koritenje carsharing sustava

Izvor: vlastito istraivanje

47,2 % ispitanika smatra da bi moda koristilo carsharing sustav, to je ujedno

i najvei postotak odgovora na ovo pitanje. Pretpostavlja se da veina ispitanih nije
jo u potpunosti sigurna da li bi taj sustav koristila budui da ga nigdje nije imala
priliku isprobati. Njih 44,4 % se izjasnilo da bi koristilo sustav ukoliko bi postojao na
prostorima Hrvatske, a samo 8,3 % ispitanih tvrdi da ne bi koristilo sustav.

Grafikon 22. prikazuje odgovore na pitanje da li ispitanici smatraju da bi

postigli financijske utede koritenjem carsharing modela.

72
 26,4%

9,7% DA
NE
NE ZNAM

63,9%

Grafikon 21. Postizanje financijske utede koritenjem sustava

Izvor: vlastito istraivanje

Vie od polovice ispitanih (63,9 %) smatra da koritenjem modela moe postii

znaajne financijske utede, njih 26,4 % ne zna, odnosno nije sigurno, a njih tek
9,7 % smatra da ne moe postii financijske utede, odnosno da ne moe smanjiti
svoju potronju s financijskog aspekta. Iz grafikona 22. vidljivo je da je vie od
polovice ispitanika svjesno prednosti koje donosi model carsharing, jer svakog
pojedinca najprije zanima financijska uteda, odnosno koliko bi kotalo koritenje
neeg novog u odnosu na staro.
Grafikon 23. prikazuje razloge zbog kojih bi pojedinci bili spremni koristiti
carsharing sustav.

73
 Ostalo 2,8%
Manje prometnih nesreda 25,0%
Manja potreba za posjedovanjem automobila 30,6%
Drutvo tijekom vonje 23,6%
Smanjenje stresa 12,5%
Zatita okolia 19,4%
Smanjenje trajanja putovanja 33,3%
Financijska uteda 75,0%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0%

Postotak pojedinih odgovora

Grafikon 22. Razlozi koritenja carsharing sustava

Izvor: vlastito istraivanje

Kao to je vidljivo iz grafikona 23., financijska uteda je ponovno segment

kojim je povedeno najvie ispitanika, u ovom sluaju njih ak 75 % koristilo bi
carsharing sustav upravo iz tog razloga. 33,3 % ispitanika kao glavni razlog navelo je
vremenske utede, manju potrebu za posjedovanjem automobila navelo je 30,6 %
ispitanih, manje prometnih nesrea navelo je 25 % ispitanih, drutvo tijekom vonje
navelo je 23,6 %, zatitu okolia navelo je 19,4 %, smanjenje stresa navelo je 12,5
%, a 2,8 % navelo je ostale razloge koji nisu u ponuenim odgovorima. Takoer i iz
grafikona 23. je vidljivo da su u prednosti financijska uteda i uteda vremena, dok su
zatita okolia i smanjenje stresa meu zadnjim razlozima zato bi netko koristio
sustav carsharing.
Slijedee pitanje odnosi se na koncept IoT, odnosno na koncept IoT kao
koristan segment u drugim podrujima. Ispitanici su odgovorili na pitanje da li bi
koncept IoT koristili i u drugim podrujima, a rezultat je prikazan na grafikonu 24.

74
 0,0%

45,8%

DA
NE
NE ZNAM SVE MOGUNOSTI
51,4% OSTALO

2,8%

Grafikon 23. Spremnost koritenja sustava u drugim podrujima

Izvor: vlastito istraivanje

51,4 % ispitanih koristilo bi koncept IoT i u drugim podrujima, njih ak 45,8 %

navelo je da ne zna sve mogunosti, odnosno da nije dovoljno upoznato sa samim
konceptom kako bi na temelju tih informacija moglo donijeti relevantnu odluku. Njih
2,8 % smatra da ne bi koristilo IoT u drugim podrujima, te ni jedan ispitanik nije
ostalo naveo kao odgovor. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da vie od pola korisnika
eli isprobati IoT koncept u drugim podrujima. Pretpostavka je da je postotak tako
visok zato to su ispitanici dovoljno informirani o ovom konceptu i smatraju da u
njemu prevladavaju njegove prednosti, a da su mane ipak zanemarive u odnosu na
ono to koncept sa sobom donosi.
Svaki sustav ili model ima i odreene nedostatke, ne postoji sustav koji ih
nema. U slijedeem pitanju bilo je potrebno navesti mogue nedostatke prilikom
koritenja carsharing sustava, a koje je mogue smanjiti primjenom IoT koncepta
(grafikon 25.).

75
 Ostalo 2,8%
Provjera dostupnosti parkirnih mjesta 20,8%
Lake planiranje putovanja 20,8%
Prijenos podataka iz vozila 16,7%
Problem naplate 36,1%
Problem distribucije vozila 29,2%
Problem lokacije terminala 36,1%
Problem pradenja stanja vozila 38,9%
Problem rezervacije vozila 47,2%

0,0% 5,0% 10,0%15,0%20,0%25,0% 30,0%35,0% 40,0% 45,0%50,0%

Postotak pojedinih odgovora

Grafikon 24. Nedostaci carsharing modela koji bi se primjenom koncepta IoT smanjili

Izvor: vlastito istraivanje

Veina ispitanika smatra najveim problemom problem rezervacije vozila

(47,2 %), to je prikazano grafikonom 25. Problem praenja stanja vozila smatra 38,9
%, problem lokacije terminala i problem naplate navodi 36,1 % ispitanih, problem
distribucije vozila 29,2 %, prijenos podataka iz vozila do centrale i obrnuto 16,7 %,
lake planiranje putovanja i provjera dostupnosti parkirnih mjesta navodi 20,8 %
ispitanih, a ostalo navodi 2,8 %. iz navedenog grafikona moe se zakljuiti da sve
tehnologije koje su bazirane na nekakvim beinim tehnologijama stvaraju
nepovjerenje kod korisnika, odnosno ono to je nevidljivo i neopipljivo kod pojedinaca
stvara osjeaj straha i nelagode od koritenja istog.

Kao zakljuak ovog istraivanja moe se navesti nedovoljna informiranost

ciljane skupine anketiranih, odnosno openito populacije o novim naprednim
tehnologijama. Prema pojedinim odgovorima na pitanja iz ankete, vidljivo je da
nekolicina ispitanih ima odreen stupanj nepovjerenja prema novim mogunostima
koje prua informacijsko-komunikacijska tehnologija. Moglo bi se rei da se ispitanici
koji su sudjelovali u ovoj anketi mogu preslikati na s-krivulju, odnosno na
segmentaciju korisnika koja je prikazana na slici 8.

76
 Slika 7. Prikaz segmentacije korisnika S-krivuljom

Inovatori su oni korisnici koji su motivirani idejom promjene. Rjeenja gledaju u

vidu napravi/promijeni, te su voljni biti alfa/beta testeri. Tolerantni su na inicijalne
probleme i zbog toga obino postaju prvi korisnici novih usluga na tritu. Njihova
vanost je u tome to su oni prijelaz prema sljedeoj kategoriji korisnika, a to su rani
usvajatelji koji lako usvajaju nove usluge i nisu osjetljivi na cijenu te usluge. Trae
prilagoena rjeenja i tehniku podrku. Rana veina prihvaa evoluciju usluga, ali
ne vole poremeaje u poslovanju. ele dokazane aplikacije, pouzdane usluge i zato
usluge koriste temeljem preporuke.
Kasna veina ne prihvaa rizik i ne prihvaa tehnologiju, osjetljivi su na cijenu,
trae izrazito provjerene usluge, te su im bitni pouzdani savjeti o usluzi. Temeljem
rezultata ove ankete vidljivo je da velik broj ispitanika pripada upravo ovoj skupini, to
je vidljivo i na krivulji iznad. Usporeni usvajatelji, odnosno kolebljivci ne ele mijenjati
situaciju kojoj se trenutno nalaze, tehnologija je prepreka za poslovanje, koriste
uslugu samo u sluaju da je alternativa loija. Prema provedenom istraivanju,
ovakvih ispitanika je bilo najmanje, s obzirom da je ciljana skupina bila mlaa
populacija,a u ovu skupinu korisnika obino pripada starija skupina korisnika.
Glavna segmentacija korisnika moe se podijeliti i na pionire (inovatore), pragmatike
(rana i kasna veina) te skeptike (kolebljivci).

77
 8. ZAKLJUAK

Razvoj tehnologije, te razvoj i istraivanja koncepta IoT omoguuju njegovu

primjenu na raznim podrujima u cilju olakavanja i pojednostavljenja ivota
korisnika. U takvoj situaciji iskristalizirala se i ideja o primjeni ovog koncepta kao
pomoi u svakodnevnom ivotu, kako u vlastitom domu, tako i u prometu i logistici.
Koncept IoT definiran je kao sinergija radio frekvencijske identifikacije (RFID),
infracrvenih senzora, laserskih skenera i ostalih informacijskih ureaja koji prema
dogovorenom (standardiziranom) protokolu, spojeni na Internet, razmjenjuju
informacije i komuniciraju u svrhu postizanja inteligentnog identificiranja, lociranja,
praenja, nadzora i upravljanja mreom. To je koncept kojem je izravna svrha
pridonijeti kvaliteti ivota graana.
Carsharing programi ukljuuju sljedee: organizirani prijevoz skupine
sudionika, rezervacija vozila unaprijed, najam vozila za kratko vrijeme i pristup vozilu
cijeli dan. Carsharing treba promatrati kao prijevoznu alternativu i mogue rjeenje
koje mijenja svijet i pogled na sam prijevoz kroz rastue gospodarstvo i porast
stanovnitva, ime se poveava potreba za putovanjima i mobilnou. Nadalje,
postoji potreba za znatnom utedom trokova. Danas postoji nekoliko razliitih
carsharing modela, a to su carsharing, multi - vorne zajednike uporabe vozila i
stajalita za carsharing vozila. Carsharing modeli prijevoza rastu u cijelom svijetu, a
glavne regije u kojima se koristiti carsharing su Zapadna Europa i Sjeverna Amerika.
Ostale regije u svijetu takoer pokazuju interes, iako je taj interes znatno vei nego u
Europi i Sjevernoj Americi, a ukupni brojevi korisnika su jo uvijek mali i nisu dovoljni
za efikasno koritenje sustava.
Carsharing se pojavljuje kao dodatni posao i prilika je za proizvoae
automobila irom svijeta, koji e im pomoi u zadravanju kupaca i postizanju
dugoronih ciljeva. Uz to, carsharing potencijal u svijetu treba promatrati kao
alternativu ili dodatak osobnom vozilu jer omoguuje potencijalnim korisnicima
pristupane opcije za prijevoz. U Republici Hrvatskoj do sada je bilo prisutno par
inicijativa, meutim niti jedna od njih nije doivjela implementaciju. Najvei potencijal
carsharinga u Hrvatskoj povezan je s turistima i poslovnim ljudima koji dolaze u
Hrvatsku bez osobnih automobila. Carsharing im daje punu mobilnosti i izvrsna je
alternativa javnom prijevozu. Daljnja istraivanja trebala bi se provoditi u cilju kako bi
78
se potvrdio mogui potencijal carsharing sustava u Hrvatskoj kao alternativnog
naina prijevoza za turiste i kao dobra poslovna prilika za razliite ulagae, navedeno
je istraeno putem ankete koja je prikazana i obraena u poglavlju 7.
Prema rezultatima provedenog istraivanja na uzorku od 73 ispitanika, dolazi
se do zakljuka da Hrvatska kao srednje razvijena zemlja jo uvijek nije u potpunosti
spremna na ovakav ili slian sustav. Razlog tome je to veina graana, odnosno
dravljana jo uvijek ne razumije u potpunosti na koji nain radi sustav i koje
prednosti donosi. Unato velikom broju medija koji su danas dostupni gotovo u bilo
kojem obliku, malo je onih koje doista zanima napredak i razvoj zemlje ovoga tipa,
zbog toga to Hrvatska kao drava mora rijeiti brojna pitanja koja se tiu
gospodarstva, razvoja i ostalih grana kako bi se mogla poistovjetiti s razvijenim i
velikim europskim dravama kao to su Velika Britanija, Francuska ili Njemaka.
Jo jedan od razloga neprihvaanja sustava carsharing je to to je Hrvatska
drava u kojoj obitava preteito staro stanovnitvo koje prema segmentaciji korisnika
uglavnom spada u skupinu kasnih ili usporenih usvojitelja novih usluga na tritu.
Iako je ciljana skupina na kojoj je provedeno istraivanje bila mlaa populacija
(raspon godina starosti od 18 do 35), postoje i tri uzorka u kojem su sudjelovali
ispitivai stariji od 35 godina koji daju upravo oekivani rezultat; ispitivai nisu bili
upoznati s pojmovima, ne bi eljeli koristit sustav kada bi on postojao i ostali bi i dalje
vjerni dosadanjem nainu prijevoza bez obzira na prednosti sustava carsharing.
Prema prijanjim relevantnim istraivanjima provedenim u Hrvatskoj, 2010. i
2012. godine, velika veina graana (aktivnog stanovnitva) nije bila zainteresirana
za carsharing sustav, jer nisu znali niti su bili upoznati s nainom na koji sustav
funkcionira. Prema rezultatima vlastitog istraivanja stanje po pitanju prihvaenosti
graana se popravilo, iako jo nije dovoljno velik interes da bi se prepoznao
konkretni carsharing investitor. Istraivanje je provedeno velikom veinom na
podruju grada Zagreba, a prema rezultatima istraivanja moe se pretpostaviti da
carsharing sustav ima potencijala za uvoenje i primjenu u gradu Zagrebu. Jedan od
razloga je ukupan broj stanovnika, broj aktivnog stanovnitva i dnevnih migracija koji
su znatno vei u odnosu na druge hrvatske gradove.

Ispitanici provedene ankete prepoznali su mogue nedostatke i probleme

carsharing sustava koje je mogue unaprijediti primjenom koncepta IoT. Navedeno

79
se odnosi na probleme rezervacije carsharing vozila, probleme praenja stanja
vozila, probleme prijenosa podataka iz vozila i druge. Implementacijom IoT koncepta
u sustav carsharing izbjegli bi se mogui problemi do kojih moe doi prilikom
primjene sustava, a time bi se smanjilo i prisutno nepovjerenje buduih korisnika u
pouzdanost carsharing sustava.
Veina ispitanika smatra najveim nedostatkom sustava carsharing: problem
rezervacije vozila (47,2 %), problem praenja stanja carsharing vozila (38,9 %),
problem lokacije terminala (stajalita) i problem naplate (36,1 %), problem distribucije
vozila (29,2 %), prijenos podataka iz vozila do centrale i obrnuto (16,7 %) te lake
planiranje putovanja i provjera dostupnosti parkirnih mjesta (20,8 %).
Primjenom koncepta IoT sustav carsharinga bio bi pristupaniji, pouzdaniji i
dostupniji za budue korisnike, posebno za one koje moemo prema krivulji
segmentacije korisnika, svrstati u grupu skeptika. Time bi se postiglo da to vie
korisnika zapravo koristi carsharing sustav, a da prilikom koritenja svoje putovanje
moe obaviti bez stresa, straha i napetosti.

80
LITERATURA

[1]. Atzoria, L., Ierab, A., Morabito, G.: The Internet of Things: A survey, 2010.;
[2]. D. Evans, The Internet of Things, How the Next Evolution of the Internet Is
Changing Everything, 2011.;
[3]. Tan, J., Koo, S.G.M.: A Survey of Technologies in Internet of Things, 2014.;
[4]. Yang, Z. i suradnici: Study and application on the architecture and key
technologies for IOT, 2011.;
[5]. KuBo, Wuhan Vocational College of Software and Engineering: The
Research of IoT Based on RFID Technology, 2014.;
[6]. Nam, J., Park, J.H., Chung, J.M.: Performance analysis of cooperative
content delivery in wireless IoT networks, 2014.;
[7]. Kim, J., Lee, J: Cluster-Based Mobility Supporting WMN for IoT Networks,
2012.;
[8]. Xua, R., Shuang-Hua, Y., Li, P., Cao, J.: IoT architecture design for
6LoWPAN enabled Federated Sensor Network, 2014.;
[9]. Chen, T.Y., Wei, H.W., Hsu N-i, Shih, W.K.: A IoT Application of Safe
Building in IPv6 Network Environment, 2013.;
[10]. McEwen, A., Cassimally, H.: Designing the Internet of Things, 2013.;
[11]. Kos, A., Sedlar, U., Sterle, J., Volk, M., Bester, J., Bajec, M.: Network
monitoring applications based on IoT system, 2013.;
[12]. Internet-stranica: http://www.compose-project.eu/;
[13]. D. Evans, The Internet of Things: How the Next Evolution of the Internet Is
Changing Everything, White Paper, Cisco, 2011.;
[14]. Internet-stranica:
http://www.iotsworldcongress.com/documents/4643185/0/IoT_IBSG_0411FI
NAL+Cisco.pdf;
[15]. Internet-stranica: http://www.internet-of-things-research.eu/pdf/IoT-
From%20Research%20and%20Innovation%20to%20Market%20Deployment
_IERC_Cluster_eBook_978-87-93102-95-8_P.pdf;
[16]. Internet-stranica: http://www.verizon.com/about/news/verizon-expands-
access-intelligent-transportation-options-verizon-auto-share/;

81
[17]. Internet-stranica: http://qz.com/428116/the-electric-car-sharing-service-that-
swept-through-paris-is-coming-to-london/;
[18]. Internet-stranica: https://news.microsoft.com/2013/02/12/autolib-brings-
intelligent-car-sharing-to-the-streets-of-paris-and-suburbs/;
[19]. Internet-stranica: http://www.verizonenterprise.com/;
[20]. Grgurevi, I.: Odreivanje polazinih lokacija putovanja zajednikih vonji
osobnim vozilima u gradovima, doktorska disertacija, mentor prof. dr. sc.
Zvonko Kavran, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2013.;
[21]. Chih-Hsiang Lin, Ming-Kai Jiau and Shih-Chia Huang: A Cloud Computing,
Framework for Real-Time Carpooling Services, IEEE International
Conference on Data Mining and Intelligent Information Technology
Applications (IEEE ICMIA2012), Taipei, Taiwan, 2012
[22]. Chaudhry , N., M.S., Dale R. Thompson, P.E., Ph.D., Craig W. Thompson,
Ph.D.:Department of Computer Science and Computer Engineering,
University of Arkansas, December 8, 2005.;
[23]. Moroni, A.: Use Cases and Future Challenges for Near Field Communication,
INTECH Open Access Publisher, 2011.;
[24]. Ashton, K.: That Internet of Things Thing. In the real world, things matter
more than ideas. RFID Journal, Jun. 2009.
[25]. Vermesan, O., Friess, P., Guillemin, P., Gusmeroli, S., Sundmaeker, H.,
Bassi, A., Jubert, I. S., Mazura, M., Harrison, M., Eisenhauer, M. et al.,
Internet of things strategic research roadmap,;
[26]. Tan, L. and Wang, N., Future internet: The internet of things, in Advanced
Computer Theory and Engineering (ICACTE), 2010 3rd International
Conference on, vol. 5, 2010, pp. V5376V5380.
[27]. Akyildiz, I. F., Su, W., Sankarasubramaniam, Y., and Cayirci, E., Wireless
sensor networks: a survey, Computer networks, vol. 38, no. 4, pp. 393 422,
2002.
[28]. Podnar Zarko, I., Antonic, A., and Pripuic, K., Publish/subscribe middleware
for energy-efficient mobile crowdsensing, in Proceedings of the 2013 ACM
conference on Pervasive and ubiquitous computing adjunct publication, ser.
UbiComp 13 Adjunct. New York, NY, USA: ACM, 2013, pp. 1099
1110.Internet-stranica: http://doi.acm.org/10.1145/2494091.2499577

82
[29]. Mainetti, L., Patrono, L., and Vilei A., Evolution of wireless sensor networks
towards the internet of things: A survey, in Software, Telecommunications
and Computer Networks (SoftCOM), 2011 19th International Conference on,
2011, pp. 16.
[30]. Chaqfeh, M. and Mohamed, N., Challenges in middleware solutions for the
internet of things, in Collaboration Technologies and Systems (CTS), 2012
International Conference on, 2012, pp. 2126.
[31]. Consortium, O.. Open Source Solution for the Internet of Things into the
Cloud - OpenIoT. [Online]. Available: http://www.openiot.eu/
[32]. Aberer, K., Hauswirth, M., and Salehi, A., A middleware for fast and flexible
sensor network deployment, in Proceedings of the 32nd international
conference on Very large data bases, ser. VLDB 06. VLDB Endowment,
2006, pp. 11991202.
[33]. Le-Phuoc, D., Quoc, H. N. M., Parreira, J. X., and Hauswirth, M., The linked
sensor middlewareconnecting the real world and the semantic web,
Proceedings of the Semantic Web Challenge, 2011.
[34]. Internet-stranica: http://www.iot-icore.eu/
[35]. Consortium, I.: Internet of Things at Work - IoT@Work. Internet-stranica:
http://www.iot-at-work.eu/
[36]. Commission, E.: Horizon 2020. Internet-stranica:
http://prezi.com/1fogw2zvbiek/horizon-2020-officialversion/
[37]. Internet-stranica: http://www.antel.rs/images/sema-kuce-1024.jpg
[38]. Darianian, M. and Michael, M., Smart home mobile rfid-based internetof-
things systems and services, in Advanced Computer Theory and
Engineering, 2008. ICACTE 08. International Conference on, 2008, pp. 116
120.
[39]. Turcu, C., Gaitan, V.: An internet of things-based distributed intelligent
system with self-optimization for controlling traffic-light intersections, in
Applied and Theoretical Electricity (ICATE), 2012 International Conference
on, 2012, pp. 15.
[40]. Zhou , Z.: Application of internet of things in agriculture products supply
chain management, in Control Engineering and Communication Technology
(ICCECT), 2012 International Conference on, 2012, pp. 259261.

83
[41]. Jara, A., Zamora, M., and Skarmeta, A., Knowledge acquisition and
management architecture for mobile and personal health environments
based on the internet of things, in Trust, Security and Privacy in Computing
and Communications (TrustCom), 2012 IEEE 11th International Conference
on, 2012, pp. 18111818
[42]. Atzori, L., Iera, A., and Morabito, G., The internet of things: A survey,
Comput. Netw., vol. 54, no. 15, pp. 27872805, Oct. 2010.
[43]. Carney, D., etintemel, U., Cherniack, M., Convey, C., Lee, S., G., Seidman,
Stonebraker, M., Tatbul, N., and Zdonik, S., Monitoring streams: a new class
of data management applications, in Proceedings of the 28th international
conference on Very Large Data Bases, ser. VLDB 02. VLDB Endowment,
2002, pp. 215226.
[44]. Gulisano, V., Jimenez-Peris, R., Patino-Martinez, M., and Valduriez, P.,
Streamcloud: A large scale data streaming system, in Distributed
Computing Systems (ICDCS), 2010 IEEE 30th International Conference on,
2010, pp. 126137.
[45]. Abadi, D. J., Ahmad, Y., Balazinska, M., Cetintemel, U., Cherniack, Hwang,
M., J., Lindner, W., Maskey, A., Rasin, A., Ryvkina, E. et al., The design of
the borealis stream processing engine. in CIDR, vol. 5, 2005, pp. 277289
[46]. Li, M., Ye, F., Kim, M., Chen, H., and Lei, H., A scalable and elastic
publish/subscribe service, in Parallel Distributed Processing Symposium
(IPDPS), 2011 IEEE International, 2011, pp. 12541265.
[47]. Sadoghi, M. and Jacobsen, H., Be-tree: an index structure to efficiently
match boolean expressions over high-dimensional discrete space, in
Proceedings of the 2011 ACM SIGMOD International Conference on
Management of data, ser. SIGMOD 11. New York, NY, USA: ACM, 2011,
pp. 637648.
[48]. Internet-stranica:
https://www.fer.hr/_download/repository/KDI_Antonic_Aleksandar.pdf
[49]. Erceg, A. ,Carsharing situation in Croatia, Ekonomski vjesnik, godina XXVII.
Br. 1/2014.,

84
 POPIS KRATICA I AKRONIMA
Kratica Engleski naziv Objanjenje
IP Internet Protocol Mreni protokol za prijenos podataka
kojeg koriste izvorina i odredina
raunala za uspostavu podatkovne
komunikacije preko raunalne mree.

RFID Radio Frequency Identification Radio Frequency Identification-

tehnologija koja koristi radio
frekvenciju kako bi se razmjenjivale
informacije izmeu prijenosnih
ureaja/memorija i host raunala.
RFID sustav obino se sastoji od
Taga/Labele/ koja sadri podatke,
antena koja komunicira s tagovima, i
kontroler koji upravlja i nadzire
komunikacijom izmeu antene i
raunala.

CEO Chief Executive Office Izvrni direktor

ICS International Classification for Meunarodni sustav klasifikacije za
Standards tehnike standarde
EK Europska komisija Izvrno tijelo EU-a i zastupa interese
Europske unije kao cjeline, a ne
interese pojedinih drava.
GPS Global Positioning System Mrea satelita koja kontinuirano
odailje kodirane informacije, s
pomou kojih je omogueno precizno
odreivanje poloaja na Zemlji.

TCP Transmission Control Protocol Jedan od osnovnih protokola unutar

IP grupe protokola.

85
SRA Solicitors Regulation Authority Regulatorna agencija za kotsku i
Wales

SLA service-level agreement Dio ugovora o uslugama, gdje je

usluga slubeno definirana. Posebni
aspekti usluge (opseg, kvaliteta,
odgovornost) dogovaraju se izmeu
davatelja usluga i korisnika usluga.
M2M Machine-to-Machine Automatski prijenos i razmjena
podataka izmeu ureaja, strojeva ili
aplikacija raznih namjena kao to su
vozila, alarmni sistemi ili samousluni
aparati

WIFI Wireless Fidelity Skraenica za beini internet. Wifi

danas omoguuje komunikaciju vie
ureaja po ovom vrlo
rasprostranjenom standardu.
LF Low Frequency Duljina vala izmeu 1 i 10 km.
UHF Ultra High Frequency Mikrovalovi, duljine 1 dm do 10 dm.
EPC Evolved Packet Core Prua pristup prema vanjskim
podatkovnim mreama
NFC Near Field Communication Oznaava skupinu standarda za
pametne telefone i sline ureaje koji
omoguuju povezivanje takvih
ureaja uz pomo radio-valova na
vrlo malim udaljenostima (teoretski do
20 cm, ali praktino ne vie od 5 cm).
ITU International Telecommunication Meunarodna telekomunikacijska
Union unija
WWW World Wide Web Jedna od najkoritenijih usluga
Interneta koja omoguava dohvaanje

86
 hipertekstualnih dokumenata, prevodi
se kao izraz "svjetska mrea".
IEEE Institute of Electrical and Institut za elektrino i elektroniko
Electronics Engineers inenjerstvo
GSM Global System for Mobile Oznaava podatkovnu mreu koja
Communications pokriva vee zemljopisno podruje:
gradove, drave ili kontinente
WAN Wide Area Network Pokriva relativno veliku geografsku
povrinu, najpoznatija WAN mrea je
upravo Internet.

V2V Vehicle to Vehicle Komunikacija izmeu dva vozila

ITS Inteligence Transport Systems Inteligentni transportni sustavi
IERC International Energy Research Centar za energetska inovativna
Centre istraivanja u Irskoj

87
 POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA
Popis slika

Slika 1. Princip rada RFID tehnologije [22] ............................................................... 29

Slika 2. Princip rada NFC tehnologije ....................................................................... 30
Slika 4. Carsharing u relaciji s drugim modelima transporta i prometa [49] .............. 49
Slika 5. Alternativni modeli [47] ................................................................................. 50
Slika 6. Razliiti carsharing modeli [49] .................................................................... 51
Slika 7. Kljune carsharing organizacije u Europi [49] .............................................. 54
Slika 8. Prikaz segmentacije korisnika S-krivuljom ................................................... 77

Popis grafikona

Grafikon 1. Rezultati IERC istraivanja [12] .............................................................. 10

Grafikon 3. Zastupljenost po sektorima [12] ............................................................. 11
Grafikon 4. IoT trini imbenici [12] ......................................................................... 13
Grafikon 5. IoT inhibitori na tritu [12] ..................................................................... 14
Grafikon 6. Promjena broja vozila i lanova u razdoblju od 2006. do 2012. godine [49]
................................................................................................................................. 53
Grafikon 7. Promjena broja lanova i automobila u razdoblju od 2006. Do 2013.
godine [49] ................................................................................................................ 55
Grafikon 8. Prihodi od carsharing sustava [49] ......................................................... 58
Grafikon 9. Omjer mukaraca i ena koji su prisustvovali ispunjavanju ankete ........ 60
Grafikon 10. Dobna skupina osoba koje su ispunile anketu ..................................... 61
Grafikon 11. Rezultati odgovora na pitanje o poznavanju pojma Internet of Things . 62
Grafikon 12. Korisnost koncepta IoT prema isptanicima........................................... 63
Grafikon 13. Potreba za IoT konceptom u pojedinim podrujima ............................. 64
Grafikon 14. Prednosti koncepta IoT ........................................................................ 65
Grafikon 15. Poznavanje pojma carharing meu ispitanicima .................................. 66
Grafikon 16. Naini na koji su ispitanici uli za pojam carsharing ............................. 67
Grafikon 17. Podruje stanovanja ispitanika ............................................................. 68
Grafikon 18. Najea prijevozna sredstva koritena od strane ispitanika ............... 69
Grafikon 19. Vremensko trajanje putovanja .............................................................. 70
88
Grafikon 20. Uestalost koritenja osobnog automobila ........................................... 71
Grafikon 21. Zainteresiranost za koritenje carsharing sustava ............................... 72
Grafikon 22. Postizanje financijske utede koritenjem sustava ............................... 73
Grafikon 23. Razlozi koritenja carsharing sustava .................................................. 74
Grafikon 24. Spremnost koritenja sustava u drugim podrujima ............................. 75
Grafikon 25. Mogui nedostatci carsharing sustava ................................................. 76

Popis tablica

Tablica 1. Pregled dosadanjih istraivanja razliitih autora [12] ................................ 6

89
PRILOG - ANKETNI UPITNIK

Istraivanje primjene koncepta Internet of Things (IoT) za

potrebe razvoja modela carsharing

90
Potovana/Potovani,

ja sam Gordana Grguri i provodim istraivanje primjene koncepta Internet of

Things (IoT) za potrebe razvoja modela carsharing. Anketa je anonimna i dio je
istraivanja za potrebe diplomskog rada na Fakultetu prometnih znanosti, Sveuilita
u Zagrebu, pod temom: Primjena koncepta Internet of Things za potrebe
sustava carsharing, a ukljuivanje miljenja i stavova graana je vano kako bi
rezultati istraivanja bili prihvatljivi i primjenjivi.

Carsharing predstavlja jednu od opcija sustava zajednikih vonji osobnim vozilima,

a temelji se na koritenju osobnog vozila/automobila koji je u vlasnitvu tree osobe
(poslovnog subjekta), a koja omoguava korisnicima da se (najee u gradskoj
sredini) ne voze svojim vozilom nego zajednikim vozilom koji se preko
standardizirane kartice podie na posebno odreenim postajama uz definiranu
naknadu.

Internet of Things (kratica IoT), odnosno Internet stvari predstavlja pojam koji se
odnosi na razne ureaje koji mogu komunicirati i dijeliti podatke izmeu sebe, a
omoguuju brojne dinamine i prilagodljive konfiguracijske mogunosti. Koncept
Internet of Things pronalazi svoje mjesto u sve vie podruja, pa je tako njegovo
mjesto osigurano i u tehnologiji prometa i transportu.

Misija istraivanja je promocija koristi od primjene suvremenih tehnologija i rjeenja u

podruju alternativnih i odrivih naina prijevoza.

Vaa podrka putem sudjelovanja u anketi, doprinijet e znaaju tehnologije

prometa.

Ciljana skupina jesu osobe koje su spremne dijeliti vozila i vonje odnosno koristiti
opciju zajednikih vonji osobnim vozilima.

Zahvaljujem!

Srdaan pozdrav,

Gordana Grguri

91
92
93
94