Professional Documents
Culture Documents
US - Tehnički Sistemi PDF
US - Tehnički Sistemi PDF
TEHNIKI
TEHNIKI SISTEMI
SISTEMI
U N I VER Z I T ET SI NG IDUNUM
T E HNIK I SI ST EM I
Prvo izdanje
Beograd, 2011.
Autor:
Recenzenti:
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Beograd, Danijelova 32
www.singidunum.ac.rs
Dizajn korica:
Godina izdanja:
2011.
Tira:
300 primeraka
tampa:
Mladost Grup
Loznica
ISBN: 978-86-7912-337-4
Tehniki sistemi
Sadraj
PREDGOVOR ............................................................................................................. 1
I
Tehniki sistemi
II
Tehniki sistemi
III
Tehniki sistemi
IV
Tehniki sistemi
V
Tehniki sistemi
PREDGOVOR
T
ehniki sistemi kao struni predmet zauzima vidno mesto u nastavnim
programima usmerenim ka obrazovanju strunjaka razliitih profila, posebno u
oblasti inenjerstva. Osnovni razlog za to je to tehniki sistemi prouavaju
maine i alate znaajne za proizvodnju, nove postupke obrade, obradne procese,
fleksibilne proizvodne sisteme, raunarski integrisanu proizvodnju, transfer
tehnologija i inovacije.
Sutina koncepta predmeta je u izuavanju: osnovnih i neophodnih podataka
potrebnih za razumevanje problematike definisanja tehnologija i tehnolokih
postupaka, izbor i primenu alata, pribora, merne opreme, tehnikih obradnih sistema,
novih postupaka obrade, tehnolokih, proizvodnih i poslovnih sistema, osnova
tehnologije inovacija, transfer tehnologija, menadment i strategija razvoja
tehnologija, fleksibilnih proizvodnih sistema, informacione i komunikacione sistemi za
upravljanje proizvodno tehnolokim resursima.
Svakako da je ovek najvaniji inilac u integrisanju tih aktivnosti.
Prihvatanjem koncepta naprednih i fleksibilnih proizvodnih sistema, kompanija moe
uz ostale prednosti da postigne optimalno pruanje usluga potroaima, uz
minimiziranje trokova i istovremeno ostvarivanje profita.
Veliki broj knjiga, udbenika i prirunika sadre obilje saznanja i podataka do
kojih se dolo kroz dogogodinji struni rad i istraivanja, omoguili su da se napie
ovaj udbenik. Koristei rezultate dugogodinjeg pedagokog rada u oblasti kolovanju
inenjera razliitih profila i u reavanju praktinih inenjerskih problema u ovom
udbeniku su sistematizovana dosadanja saznanja i obraena podruja koja nisu
dovoljno predstavljena u domaoj strunoj literaturi (obradni sistemi, novi postupci
obrade, osnovne tehnologije inovacija, informacioni sistemi za upravljanje proizvodno
tehnolokim resursima i expertni sistemi za projektovanje tehnologija).
Knjiga je namenjena studentima osnovnih akademskih studija Univerziteta
Singidunum u Beogradu i baziran je na nastavnom planu i programu predmeta
Tehniki sistemi. Uveren sam da e knjiga svojom problematikom zainteresovati
menadere i sve one koji izuavaju obradne sisteme, inovacije i transfer tehnologija.
Neizmernu zahvalnost dugujem supruzi Slavici, sinovima Radomiru i Stojanu
za svesrdnu podrku i strpljenje tokom izrade knjige. Posebno se zahvaljujem kolegi
Mihajlu Stanki, dipl. in. koji je sa strpljenjem i velikom panjom proitao knjigu i
pomogao svojim sugestijama da ima sadanji oblik.
Zahvaljujem se strunim recenzentima dr Tani Ljubii, dipl. in. i dr
Slobodanu Iliu, dipl. in. na paljivom itanju, korisnim primedbama i sugestijama.
Na kraju bih bio veoma zahvalan i itaocima na njihovom miljenju, uoenim
grekama i primedbama koje se mogu poslati elektronskim putem na adresu
dregodic@singidunum.ac.rs.
1
Tehniki sistemi
UVOD U TEHNIKE
SISTEME
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
3
Tehniki sistemi
1. UVOD
T
ehnologija se odnosi na teorijska i praktina znanja, vetine i vetake tvorevine
koji se koriste za razvoj proizvoda i usluga, kao i njihovu proizvodnju i isporuku.
Tehnologija predstavlja skup procesa sredstava, metoda, postupaka i opreme
koja se koristi za proizvodnju roba i usluga. Tehnologija je postala znaajan
faktor poslovanja i ivota ljudi. Njen brz razvoj odrazio se na sve sfere
ivota ljudi i sa pravom se moe rei da ona danas usmerava razvoj itavog
drutva.
Proizvodne tehnologije datiraju jo od 5000.- 4000. g.p.n.e. kada su se
proizvodili razliiti predmeti od drveta, keramike, kamena i metala. Proizvodni procesi
se tada odnose na kovanje, alati su od kamena, drveta, kostiju, kremena i dr.
Arheolokim istraivanjima pronaeni su alati koji potiu iz perioda kamenog doba
koji su se koristili u vidu poluge i klina. Metalni materijali za alate su bili od: bakar i
meteoritsko gvoe i zlato. Kao nemetali korieni su: grnarija, kosti, prirodno
vlakno, slika 1.1.
5
Tehniki sistemi
6
Tehniki sistemi
Tehnologija plastinosti
Nekonvencionalne tehnologije
Kompjuterske tehnologije
Nano tehnologije
7
Tehniki sistemi
La k ira nje
E le kt ros ta t i k a za t it a
Tehnologije zatite
P D V I C VD pos t upa k
G a lv a niza c ija
L iv e n je
Tehnologije obrade P r e s o v a n je
palstinih masa D u v a n je
E k s t r u d i r a n je
Bru e nje
Tehnologija obrade keramike Hono v a nje
L e pov a nje
Re za nje (k ru no)
Tehnologija obrade drveta Tra k a s to r e z a nje ga te rom
Bla nja nje
Br u e n je
8
Tehniki sistemi
POSLOVNI SISTEM
PROIZVODNI SISTEM
TEHNOLOKI SISTEM
OBRADNI SISTEM
9
Tehniki sistemi
Gotov deo
ULAZ Polufabrikat
gotovi delovi
TEHNOLOKI PROCESI Podsklop, Sklop IZLAZ
10
Tehniki sistemi
Informacija
Informacija
OBRADNI SISTEM
Mainski Obradni
sistemi proces
Maina
Energija
Energija
Proces
Alat obrade
Pomoni
Pribor
Pripremak
proces
Pomoni
materijal
materijal
Otpadni
Izradak
Obradak
Obradni proces kao deo tehnolokog procesa, sastoji se iz, slika 1.7.:
operacija, grupnih i sloenih zahvata, zahvata, prolaza, pomonih aktivnosti.
OBRADNI PROCES
OPERACIJA
GRUPNI ZAHVAT, SLOENI ZAHVAT
ZAHVAT
PROLAZ
11
Tehniki sistemi
12
Tehniki sistemi
13
Tehniki sistemi
14
Tehniki sistemi
VREME
t VREME
ts
KORIENJA SKLADITENJA
gde je:
ti pojedinani segmenti vremena korienja,
tsi pojedinani segmenti vremena skladitenja.
Osnovni tok promene stanja jednog tehnikog sistema moe da se objasni pomou
vremenske slike stanja, slika 1.13.
15
Tehniki sistemi
16
Tehniki sistemi
17
Tehniki sistemi
18
Tehniki sistemi
19
Tehniki sistemi
20
Tehniki sistemi
21
Tehniki sistemi
22
Tehniki sistemi
23
Tehniki sistemi
24
Tehniki sistemi
25
Tehniki sistemi
nekoliko desetina zaposlenih, nema sektora, nema slubi, nema odeljenja. Ali, i tamo
je direktor utvrdio zaduenja i odgovornosti za obavljanje svih gore navedenih procesa.
Na koji nain se obavljaju pojedini procesi? Nain obavljanja nekog
procesa rada je u stvari tehnologija rada. Tehnologija rada obuhvata sve ono to se
obavlja u nekom procesu - iz kojih aktivnosti se proces sastoji, kojim redosledom se
aktivnosti obavljaju, ko obavlja pojedine aktivnosti, na koji nain se obavljaju pojedine
aktivnosti (sadraj i redosled zadataka u okviru aktivnosti), koja sredstva rada se
koriste za obavljanje aktivnosti (maine, ureaji, alati itd.) i koji reimi rada
Tehnologija rada je neophodan element za obavljanje bilo kog procesa, a
naroito za proces proizvodnje. Tehnologija rada daje neophodne podatke za
planiranje procesa, samu realizaciju procesa i praenje (kontrolisanje) procesa.
Tehnoloki postupci za svaki proizvod iz programa proizvodnje preduzea,
predstavljaju pisana dokumenta koja opisuju kompletnu tehnologiju rada na izradi
proizvoda. Forma tehnolokih postupaka su razliiti od preduzea do preduzea i od
proizvoda do proizvoda, ali tehnoloki postupci u proizvodnim preduzeima uvek
postoje, jer se bez njih ne moe organizovati proizvodnja. Danas sve vie i uslunih
preduzea svoju tehnologiju rada dokumentuje preko tzv. procedura, kojima
propisuje nain obavljanja pojedinih procesa. Procedurama se definie nain
obavljanja svake pojedinane usluge i to predstavlja odreenu sigurnost da e se
usluga obaviti na kvalitetan nain.
1.4.3. Tehnologija i osnovne organizacione strukture
Primena novih tehnologija, a posebno informacionih u organizacijama
uslovljava sledee etiri promene:
javljaju se plie organizacije,
stvaraju se multifunkcionalni timovi koji e planirati i upravljati promenama,
vea je fleksibilnost unutar timova i meu timovima,
autoritet je zasnovan na konkretnim doprinosima, a ne po osnovu poloaja
koji pojedinac zauzima.
Tri osnovna tipa organizacione strukture su:
Funkcionalni tip se najbolje moe opisati kao hijerarhijska struktura
zasnovana na jednoj funkciji ili disciplini.
Projektna struktura zasniva se na potrebi da se odreeni zadatak u odreeno
vreme zavri.
Matrina struktura polazi od toga da ljudi u organizaciji pripadaju
funkcionalnoj hijerarhiji, a da istovremeno mogu da uestvuju kao lanovi
tima u realizaciji odreenih projekata.
U praksi postoje razni pojavni oblici navedena tri tipa i esto su oni fluidni do te
mere da je teko prepoznati bilo koji od navedenih tipova. Tako se u praksi esto
susreemo sa projektno-matrinom organizacijom, balansiranom matrinom ili
funkcionalnom matrinom organizacijom.
Da bi se prednosti nove, najee fleksibilne proizvodne tehnologije mogle u
potpunosti da iskoriste, predlae se nova organizaciona struktura, specifini oblik
organizacije proizvodnje fleksibilni sistemi upravljanja proizvodnjom
(FSUP). Osnovna svojstava inovativne organizacije su:
viziju o kompaniji kao celini i njenoj ulozi i mestu,
okrenutost ka kupcima i tritu,
oslanjanje na tehnologiju kao resurs za postizanje konkurentnosti,
26
Tehniki sistemi
27
Tehniki sistemi
28
Tehniki sistemi
29
Tehniki sistemi
juga. Ili da je markirana jakna kvalitetnija od kineske jakne. Ili da je usluga ruavanja
u restoranu hotela Hajat kvalitetnija nego u restoranu na eleznikoj stanici.
Verovatno je najispravnija definicija kvaliteta preuzeta iz standarda ISO 9000:
Kvalitet - nivo do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava
zahteve.
Svaki proizvod ima sebi svojstvene karakteristike. Za svaku karakteristiku
proizvoda postavljeni su zahtevi koje ta karakteristika treba da ispunjava. Koji su to
zahtevi? Moe se rei da su zahtevi u stvari zahtevane vrednosti odreenih
karakteristika (osobina, performansi) koje neki proizvod ima. Sa vrednostima tih
karakteristika je kupac ili korisnik proizvoda upoznat. Razliite vrste proizvoda imaju
razliite vrste karakteristika i teko je navesti karakteristike koje bi vaile za sve
proizvode. Ipak, u nastavku je napravljen pokuaj sistematizacije karakteristika
proizvoda i usluga sa stanovita korisnika.
Sa stanovita korisnika proizvodi imaju sledee karakteristike:
upotrebne karakteristike (performanse); odnose se na osnovne
karakteristike pri upotrebi odreenog proizvoda; za automobil, na primer, to
su tehnike karakteristike: maksimalna brzina, ubrzanje, potronja goriva,
dimenzije itd.; za prehrambene proizvode to mogu da budu: kalorina
vrednost, % masti ili % alkohola itd.; za farmaceutske proizvode to mogu da
budu: podruje delovanja, nain upotrebe, kontraindikacije itd.
specijalne karakteristike; odnose se na dodatne ili dopunske
karakteristike; za automobil, na primer, to je dodatna oprema;
estetske karakteristike; odnose se na izgled (dizajn), ukus, miris, boja,
zvuk; kod nekih proizvoda (odevni predmeti, obua) ove karakteristike su
nekad vanije od svih ostalih;
pouzdanost; odnosi se na nepostojanje mogunosti loeg funkcionisanja ili
kvara na proizvodu u odreenom periodu; neki, na primer elektrini
proizvodi, poseduju znak ovlaene organizacije da su atestirani kao pouzdani;
usaglaenost; odnosi se na stepen usaglaenosti proizvoda sa postojeim
standardima, propisima ili direktivama; neki proizvodi, na primer, poseduju
CE znak, koji potvruje da su izraeni u skladu sa odreenim direktivama EU;
vek trajanja; odnosi se, po deklaraciji proizvoaa, na vreme u kom se
proizvod sme bezbedno koristiti ili na vreme u kom e posedovati upotrebne
karakteristike;
servisiranje; odnosi se na posleprodajne aktivnosti, kao to su periodini
pregledi, odravanje i popravke proizvoda; kod automobila, na primer, moe
da bude veoma vano da li postoji zadovoljavajua servisna mrea;
korisnikovo poimanje; odnosi se na subjektivni sud o kvalitetu odreenog
proizvoda; za neki proizvod se podrazumeva da je kvalitetan jer je jednostavno
brend ili firmiran i bez objektivnih dokaza.
Sa stanovita korisnika usluge imaju sledee karakteristike:
vreme; odnosi se na to koliko korisnik mora da eka na uslugu i koliko traje
njeno pruanje;
pravovremenost; odnosi se na to da li e usluga biti pruena tano na
vreme;
potpunost; odnosi se na kompletnost izvrenja usluge;
30
Tehniki sistemi
Slika 1.17. Zavisnost trokova proizvodnje od zahteva u pogledu kvaliteta - tanosti mera
(kvaliteta povrine)
31
Tehniki sistemi
32
Tehniki sistemi
STRUKTURA PROCESA
PROIZVODNJE
U PREDUZEU
CILJEVI UENJA
33
Tehniki sistemi
P
roces proizvodnje je osnovni proces u preduzeu kojim se obezbeuje obavljanje
osnovne delatnosti preduzea - dobijanje proizvoda ili usluga. Za proces
proizvodnje se u potpunosti moe prihvatiti opta definicija procesa, preuzeta iz
standarda ISO 9000: Proces je skup meusobno povezanih i meusobno delujuih
aktivnosti koji pretvara ulazne elemente u izlazne [4,9, 17,22,23,29,30,31,34].
Na slici 2.1 prikazan je proces proizvodnje kao proces pretvaranja ulaznih
elemenata u izlazne. U ulazne elemente spada sve ono to je potrebno za obavljanje
procesa proizvodnje: materijal (ulazne sirovine, gotove komponente), energija
(elektrina, gas, komprimovani vazduh, para), rad (maina i ljudi), kapital (finansijska
sredstva) i informacije (dokumentacija za proizvodnju), a izlazni elementi su odreene
vrste proizvoda (hardverski, procesni, softverski proizvodi ili usluge), kao rezultat
procesa proizvodnje.
35
Tehniki sistemi
36
Tehniki sistemi
37
Tehniki sistemi
38
Tehniki sistemi
za obradu jedne povrine (ili montau jednog spoja, ako je u pitanju operacija
montae) na predmetu;
pomone zahvate, koji predstavljaju delove operacije koji nisu neposredno
vezani za obradu (montau) predmeta, ali su neophodni za izvrenje operacije;
u ove zahvate spadaju: ulaganje i odlaganje predmeta ili alata, stezanje i
otputanje predmeta ili alata, primicanje i odmicanje alata, pomeranje
predmeta u toku operacije itd.
Zahvati se dalje mogu ralaniti na pokrete, kao najmanje delove procesa koji
imaju svoju loginu celinu i vreme trajanja. S obzirom na prethodno, moe se zakljuiti
da se proces izrade nekog proizvoda sastoji, kako je prikazano na slici 2.5. na primeru
elektromotora, iz vie procesa: proces montae proizvoda, procese montae sklopova i
procese obrade pojedinanih delova. Svi ovi procesi se sastoje iz operacija, a operacije
iz zahvata, a zahvati iz pokreta.
Masovna
proizvodnja
Velikoseriska
proizvodnja
Serijska
proizvodnja
Mala
Pojedinana proizvodnja
(projekti) Standardizacija
Niska Visoka
39
Tehniki sistemi
40
Tehniki sistemi
aparati, raunari i veina robe iroke potronje. Osnovne karakteristike veliko serijske
proizvodnje su:
lansira se serija proizvoda (ili ara) i serija prolazi kroz ceo tok proizvodnje,
sredstva rada su produktivna i na visokim nivou mehanizacije i
automatizacije, a ne moraju da budu fleksibilna (naglasak je na to broj
realizaciji proizvodnje zbog velikih koliina),
standardizacija postupaka rada je na visokom nivou (sam proizvod i
tehnologija su ve osvojeni, dokumentacija za proizvodnju je detaljna),
podela rada je na visokom nivou (proces proizvodnje je ralanjen na jo vie
operacija, a pojedine operacije su jo prostije da bi takt proizvodnje bio krai),
osposobljenost izvrilaca je na niem nivou (jedan izvrilac obavlja odreenu
vrstu operacije, uvek na istom ili veoma slinom proizvodu, pa ne mora da ima
ira znanja).
Masovna proizvodnja se odnosi na proizvodnju veoma velikih koliina
jednog ili nekoliko razliitih proizvoda (nekoliko stotina hiljada ili nekoliko miliona
jedinica). Ovakav tip proizvodnje se pojavljuje kod preduzea koja u svom programu
proizvodnje imaju jedan ili nekoliko proizvoda sa veoma velikim koliinama, obino za
nepoznatog kupca. Ovakva preduzea su izgraena za odreeni proizvod i proizvode ih
tokom cele godine (rafinerije nafte, cementare, eerane, hidro i termoelektrane itd.).
Osnovne karakteristike masovne proizvodnje su:
proizvodnja je neprekidna i proces traje 24 asa neprekidno,
sredstva rada su namenska (namenjena samo za odreeni proizvod), veoma
produktivna i na veoma visokom nivou automatizacije,
standardizacija postupaka rada je na veoma visokom nivou (sam proizvod i
tehnologija su ve osvojeni, dokumentacija je veoma detaljna postoje
detaljne procedure i uputstva za rad i odravanje svakog postrojenja),
podela rada je na veoma visokom nivou (proces proizvodnje je ralanjen na
jo vie operacija, a pojedine operacije su jo prostije da bi takt proizvodnje
bio krai),
osposobljenost izvrilaca je na niskom nivou.
41
Tehniki sistemi
osnovu zahteva trita, bilo da se radi o neposredno ugovorenim poslovima ili vrsto
zasnovanim predvianjima. Opravdanje za ovakav prilaz je da je neekonomino
proizvoditi gotove proizvode za tzv. lager, odnosno proizvode za koje se ne zna da li e
se prodati.
Funkcija prodaje prima zahteve kupaca, preispituje zahteve, obavlja
poslove vezane za izradu ponude (zajedno sa funkcijom razvoja ili pripremom
proizvodnje) i poslove ugovaranja proizvodnje proizvoda za kupce. Na osnovu
ugovorenih poslova, ali i eventualnih predvianja potreba trita, funkcija prodaje
dostavlja funkciji proizvodnje nalog za proizvodnju odreenih proizvoda u
odreenom periodu (za naredni mesec, za narednu nedelju).
Funkcija pripreme proizvodnje (operativna priprema), na osnovu naloga
funkcije prodaje, obavlja poslove planiranja i pripreme proizvodnje. Plan
proizvodnje je osnovni planski dokument za realizaciju proizvodnje i moe se,
zavisno od vrste preduzea i vrste proizvoda, praviti za razliit planski period (nedelju,
mesec, kvartal, godinu). Pre uvrtavanja proizvoda u plan proizvodnje (za mesec ili
nedelju), vri se provera raspoloivih resursa za proizvodnju: ulaznih materijala
(sirovina), sredstava rada (maina, alata i sl.) i uesnika u procesu.
Za nedostajue materijale funkcija pripreme proizvodnje daje nalog funkciji
nabavke da ih nabavi. Za nedostajue eventualne alate i pribore organizuje se njihova
izrada ili nabavka. Funkcija nabavke obezbeuje potrebne materijale, alate i pribore
i prima ih na osnovu unapred definisanog postupka prijema i uz eventualnu ulaznu
kontrolu, ako je predviena za konkretan materijal, alat ili pribor. Ulaznu kontrolu
obavlja funkcija prijemnog kontrolisanja.
Proizvodnja se realizuje prema utvrenom planu proizvodnje, a nakon
obezbeenih potrebnih resursa za proizvodnju. Funkcija pripreme proizvodnje lansira
proizvodnju izdavanjem pogonske dokumentacije funkciji proizvodnje: radnog naloga,
radnih listi i trebovanja.
Radni nalog je osnovni dokument kojim se lansira i prati proizvodnja
pojedinanog proizvoda. Radni nalog sadri osnovne podatke o proizvodu koji treba
proizvesti (naziv, oznaka, koliina, rokovi), kao i o redosledu operacija koje treba
obaviti. Radni nalog se koristi za praenje dokle se stiglo u procesu proizvodnje, a
ujedno slui kao nosilac trokova proizvodnje.
Funkcija proizvodnje realizuje proces proizvodnje proizvoda na osnovu
radnog naloga za taj proizvod, pri emu se verifikacija pojedinih operacija vri na
unapred definisan nain. Verifikaciju pojedinih operacija obavlja funkcija kontrole
u toku procesa, koja organizaciono moe pripadati ili proizvodnji ili zasebnoj
organizacionoj celini (funkciji kontrole kvaliteta). Za izvoenje pojedinih operacija na
pojedinanim radnim mestima mogu se izdavati (a i ne moraju) radne liste. Radne
liste se kasnije koriste za evidentiranje obavljenih poslova za pojedine uesnike u
procesu.
Pre startovanja procesa proizvodnje, funkcija proizvodnje obavlja izuzimanje
potrebnih materijala, alata i pribora iz odgovarajuih skladita putem trebovanja.
Trebovanje predstavlja dokument kojim se zaduuju - razduuju pojedine
organizacione celine materijalom, alatom i priborom. Proces proizvodnje se obavlja po
dokumentaciji za proizvodnju (tehnolokoj dokumentaciji) za taj proizvod,
koja treba da sadri sve neophodne podatke vezane za nain izvoenja pojedinih
operacija. Proces proizvodnje za odreeni proizvod je zavren kada su obavljene i
verifikovane sve operacije naznaene na radnom nalogu. Gotove proizvode funkcija
42
Tehniki sistemi
43
Tehniki sistemi
44
Tehniki sistemi
TEHNOLOKI RAZVOJ
I MENADMENT
TEHNOLOGIJAMA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
45
Tehniki sistemi
U
svakodnevnom, strunom i naunom razgovoru esto se koristi pojam
tehnologija . Sadraj ovog pojma je doiveo evoluciju tako da zavisno od oblasti
rada, ugla posmatranja, perioda u kome se koristio i drugih aspekata ima vie
razliitih, esto suprostavljenih znaenja. Izvorno znaenje potie od rei tehnos
(vetine) i logos (znanje, um, umee), to kovanici tehnologija daje znaenje znanje
o vetinama, odnosno nainu realizacije odreenog zadatka. Ve primena ove poetne
definicije na razliite oblasti unosi dosta konfuzije, tako da neki autori govore o
tehnologiji kao zagonetki i globalnom reenju za sve izazove. Neki autori, u
nemogunosti da je precizno definiu, je porede sa lepotom koja je dominantno
subjektivna karakteristika [1,3, 5,21,23 ].
U optem sluaju tehnologija ima dva osnovna aspekta i to:
nosioce tehnologije (odreene resurse),
svrhu.
U mnotvu razliitih definicija autori izdvajaju osam
karakteristinih:
Tehnologija obuhvata angaovanje ljudi, alata, maina, procesa i ostalih
resursa u cilju reavanja odreenog problema ili poveanja mogunosti
odreenog sistema.
Tehnologija podrazumeva sredstva i postupke pomou kojih se odreenom
proizvodu u proizvodnom ciklusu poveava vrednost. U tom smislu NC
tehnologija podrazumeva primenu NC maina i odgovarajuih postupaka za
njihovo programiranje, upravljanje i odravanje.
Tehnologija je neposredan proces proizvodnje materijalnih dobara.
Tehnologija obuhvata postojeu opremu i metode proizvodnje.
Tehnologija predstavlja sistematsku primenu sreenog znanja na praktine
aktivnosti, a posebno proizvodnju.
Bez tehnologije nema sredstava za rad kao provodnika ovekovog dejstva na
predmet rada.
Tehnologija ima osnovni zadatak da reava meu dejstva sredstava za rad i
materijala.
Tehnologija je skup znanja o fizikalnim, hemijskim i drugim postupcima
obrade i prerade sirovina, poluproizvoda i preraevina u proizvodnji.
Iz ovih definicija sledi da se pod tehnologijom najee podrazumevaju
proizvodne tehnologije. Vrlo esto se koriste i definicije koje u prvi plan stavljaju
tehniku stranu tehnologije (maine, alati), a zapostavljaju metode i uslove njene
primene u konkretnim proizvodnim uslovima. Na slici 3.1. prikazan je aspekt
tehnologije sa interakcijom ljudi sa postojeim znanjima, iskustvom i motivacijom za
47
Tehniki sistemi
TEHNOLOGIJE
Maine Procesi
Ciklus
izmene
tehnologije
Potreba
Izmene ili
problem
48
Tehniki sistemi
OSNOVNA ISTRAIVANJA
Primenjena istraivanja KREIRANJE
RAZVOJ
PROIZVOD
Inenjering proizvoda
IENJERING PROIZVODNJE
Inenjering izrade
REALIZACIJA
PROCES
INENJERING KVALITETA
CIM
DISTRIBUCIJA
TRITE
PROIZVODA
INENJERING
APLIKACIJE
SERVIRANJE
PROIZVODNJE
STVARANJE REALIZACIJA I
(KREIRANJE) PROIRENJE
49
Tehniki sistemi
PROIZVODNE
TEHNOLOGIJE
OPREMA TEHNOLOGIJA
I ALATI MATERIJALA
(Isporuioci,
karakteristike)
50
Tehniki sistemi
51
Tehniki sistemi
Inenjering Inenjering
Inenjering proizvoda
procesa
Inenjering procesa
proizvoda
Informacione
tehnologije Informacione
tehnologije
52
Tehniki sistemi
53
Tehniki sistemi
odnosu na vreme. Ova kriva se naziva jo i S-krivom tehnolokog progresa, slika 3.11.
Na krivoj se izdvajaju tri faze:
faza nastanka,
faza rasta,
faza zrelosti.
U fazi nastanka, uloeni napori zavravaju se blagim porastom i unapreenjem
sposobnosti tehnologije. Vremenom, daljim investiranjem u poboljanje tehnologije,
kada je kritina masa znanja akumulirana, nastupa nagli eksponencijalni rast. Fazu
rasta prati faza zrelosti kada je poboljanje usporeno.
54
Tehniki sistemi
55
Tehniki sistemi
TEHNOLOGIJA
ovek Priroda
Tehnologija
OVEK
Priroda Drutvo
56
Tehniki sistemi
Tehnoloka
dostignua
Poveana
produktivnost rada
Rast drutvenog
proizvoda
Rast kreativnih
potencijala
Slika 3.15.
Odnos tehnologije i prirode ogleda se u stalnom naporu oveka da uz pomo
tehnologije prirodu prilagoava svojim potrebama. Pri tome postoji neophodnost
pravilnog korienja resursa i ouvanja ivotne sredine.
Tehniki pronalasci omoguili su prekid sa starim vremenima, izgradili su
novim snagama i civilizacijama jedan put kojim se menjaju socijalne strukture i
omoguuje istraivanje sveta. Oni su postali baza na kojoj su razvijeni oblici ljudskog
zajednikog ivota, oni su pretpostavka za bogatu i razvijenu kulturu.
Tehnoloka revolucija ide dalje, postala je motor, i ljudi su je rado nesvesno
uzeli kao bazu za stanje zdravlja i kao prihvatljivost ivota. Pre svega ljudi su se
oslobodili straha. Oni ne misle o tome, da svaki napredak ima svoju cenu.
Psiholoki je potpuno razumljivo da ovek poinje sa zadovoljavanjem vanih
materijalnih potreba - kao jelo, stanovanje i odevanje. Tehniki napredak a sa njim i
ekonomski zamah, bili su klju da se moe poslovati sa viim vrednostima.
Poetkom 60-tih godina otpoeo je jedan ambivalentni stav (dranje) tehnike
u odnosu na razvijanje; tehnika je bila podeljena na dobru i lou:
Dobar tehniki napredak je tamo gde je svakodnevni ivot uinjen
prijatnijim (lista dela prijatnosti: automobil, motocikl, interkontinentalni let
avionom, domainstva (budet), stereo ureaja i televizora).
Lo je tehniki napredak tamo gde ovek ne moe ili nee uoiti prednosti
za sebe (hemijska industrija za preradu sirovina u polufabrikate, elektrine
centrale i rafinerije itd.).
Neki od tehnolokih razvoja nisu vie shvaeni od mnogih ljudi a ovo posebno
vai za nove bazne tehnologije.
Iz ovoga moe nastati jedan mehanizam otpora prema tehnikom znanju jer tu
koliinu informacija koja se javi dodatno svake godine mogu jedva i eksperti savladati.
57
Tehniki sistemi
58
Tehniki sistemi
59
Tehniki sistemi
60
Tehniki sistemi
61
Tehniki sistemi
62
Tehniki sistemi
63
Tehniki sistemi
64
Tehniki sistemi
65
Tehniki sistemi
66
Tehniki sistemi
Drugi na trite ili strategija pratioca pretpostavlja ulazak u ranoj fazi rasta u
ivotnom ciklusu i brzu imitaciju inovacije pionira.
Minimiziranje trokova ili strategija kasno na trite omoguava
preduzeima koja je koriste relativnu prednost u trokovima putem ekonomije veliine
ili putem modifikacija na samim proizvodima i procesima.
Segmentacija trita znai orijentaciju na opsluivanje malih trita sa
specijalnom primenom bazine tehnologije.
67
Tehniki sistemi
68
Tehniki sistemi
Menadment
i biznis
Prirodne
Inenjerstvo nauke
Menadment
tehnologijama
Drutvene Industrijska
nauke praksa
Slika 3.17. Discipline koje uestvuju u MOT
Naravno, u razliitim obrazovnim centrima je razliit udeo ovih disciplina i
oblast primene (industrijska praksa). Khalil (1997.) je definisao MOT kao interfejs
izmeu naunih i inenjerskih disciplina, sa jedne strane, i disciplina poslovne
administracije, sa druge strane, tabela 3.2.
Tabela 3.2. Znanja potrebna za menadere tehnologijama
Menadment tehnologijama Naune i inenjerske Discipline iz ekonomije,
discipline menadmenta i prava
Strategijske tehnologije. Tehnologija obrade metala Knjigovodstvo
Nauka i tehnoloka politika. Tehnologija mainogradnje Finansije
Proces tehnolokih inovacija. Tehnologija obrade drveta Menadment
R&D menadment. Tehnologija materijala Marketing
Infrastruktura R&D i Tehnologija obrade keramike Ekonomika
tehnoloke promene. Tehnologija zatite Poslovno pravo
Tehnoloko preduzetnitvo i Tehnologija proizvodnje
novi poslovi. Tehnologija procesa
ivotni ciklus Informacione tehnologije
proizvoda/procesa. Tehnologije reciklae
Tehnoloko predvianje i Tehnologije zatite ivotne
planiranje. sredine
Tehnoloke inovacije i
strategijsko planiranje.
Meunarodni transfer
tehnologija i uloga
multinacionalnih korporacija.
Analiza i ocena tehnolokog
rizika.
Tehnoloka i ekonomska
analiza.
69
Tehniki sistemi
Strategijsko
planiranje tehnologija
izrade proizvoda
Organizaciono
uenje za nove
tehnologije
1 Selekcija
projekata novih
proizvoda
10
2
Ukljuivanje Kljune tehnolo ke
kupaca kompetencije
9 3
NAJVANIJI
PROBLEMI
Ukljuivanje grupa
za marketing
MENADMENTA
4
8 Smanjenje vremena
trajanja ciklusa
Kreiranje pogodne 5
kulture
7 Tehnoloki trendovi
6 i promena shvatanja
Koordinacija i menadment
timova za razvoj
70
Tehniki sistemi
OSNOVI PROIZVODNIH
TEHNOLOGIJA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
71
Tehniki sistemi
P
rerada materijala (metala i nemetala) i oblikovanje razliitih delova (vratilo,
zavrtanj, navrtka, zupanik i sl.), pod sklopova i sklopova (spojnica, kuita,
menjaa, prenosnika...) i proizvoda (alatnih maina, automobila itd.) se
ostvaruje primenom razliitih tehnologija mainogradnje. Izuava osobine metala,
nemetala i legura i postupke njihove prerade u poluproizvode ili proizvode. Postoji est
osnovnih tehnologija, to su tehnologije [9,10, 12,18,19,27,28]:
materijala,
obrade,
termike i hemijsko-termike obrade,
montae,
povrinske zatite,
modifikovanja povrina.
Tehnologija materijala prouava postupke prerade sirovina, problematiku
dobijanja materijala, osobine, namenu, sisteme oznaavanja i metode ispitivanja
materijala.
Tehnologija obrade prouava postupke izrade i obrade (oblikovanja)
mainskih delova eljenog oblika i dimenzija od polufabrikata, dobijenih livenjem,
kovanjem, valjanjem i sl. Pojednostavljeno reeno obuhvata problematiku izrade i
oblikovanja gotovih delova, slika 4.1.
73
Tehniki sistemi
74
Tehniki sistemi
75
Tehniki sistemi
Slika 4.5. MIG postupak zavarivanje u zatiti argona topljivom metalnom elektrodom
Obrada deformisanjem predstavlja postupke kovanja, prosecanja i
probijanja, dubokog izvlaenja, savijanja i dr.
76
Tehniki sistemi
77
Tehniki sistemi
b) Provlaenje
c) Odsecanje i rendisanje
Slika 4.11. Postupci obrade metala rezanjem: alati definisane geometrije
78
Tehniki sistemi
Ravno bruenje
Slika 4.13. Postupci obrade metala rezanjem: alati sa nedefinisanom geometrijom
a) Lepovanje b) Superfini
Slika 4.14. Postupci obrade metala rezanjem: alati sa nedefinisanom geometrijom
Honovanje
Slika 4.15. Postupci obrade metala rezanjem: alati sa nedefinisanom geometrijom
Poliranje predstavlja obrade metala rezanjem (alati sa nedefinisanom geometrijom) a
izvodi se etkama, obrtnim diskovima i elektrohemijskim putem.
Postupci OMR se razvrstaju i prema obliku obraivanog dela na
postupke, slika 4.16:
obrade rotacionih delova (osovine, vratila ...),
obrade prizmatinih povrina (kuita, blokovi motora ...),
izrade navoja (spoljanjeg, unutranjeg ...),
79
Tehniki sistemi
80
Tehniki sistemi
81
Tehniki sistemi
82
Tehniki sistemi
Slika 4.23. Glavna (1) i pomona kretanja (2, 3) u obradi metala rezanjem
Glavna kretanja, kretanje 1. su kretanja koja omoguavaju stvaranje
strugotine i nastanak procesa rezanja, slika 4.23. Definisana su:
brzinom rezanja - v, m/min ili m/s (obrada bruenjem),
83
Tehniki sistemi
brojem obrta n:
brojem duplih hodova nL, dh/min (rendisanje) ili hodova nL, hod/min (ravno
bruenje):
84
Tehniki sistemi
Slika 4.25. Osnovni delovi reznih alata: Slika 4.26. Osnovni delovi reznih alata:
strugarski no valjkasto glodalo JUS K.D2.020
Slika 4.28. Koordinatne ravni tehnolokog koordinatnog sistema i osnovna geometrija reznog
klina alata
Osnovna geometrija reznog alata je geometrija reznog klina alata, slika 4.28.b.
Prema standardu JUS K.A2.010 definisanje i utvrivanje geometrije se izvodi
korienjem dva koordinatna sistema:
85
Tehniki sistemi
86
Tehniki sistemi
87
Tehniki sistemi
OBRADNI SISTEMI
I PROCESI
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
89
Tehniki sistemi
S
istemi za obradu rezanjem ili obradni sistem se sastoji od sredstava rada i
obradnih procesa, sa karakteristinim ulaznim i izlaznim veliinama, prikazanim
na slici, slika 5.1 [9,10, 12,18,19,27,28].
91
Tehniki sistemi
92
Tehniki sistemi
Zahvat je proces istovremene obrade jedne ili vie povrina predmeta obrade
korienjem jednog ili vie alata, bez promene reima obrade. Razlikuje se
elementarni, sloeni i grupni zahvat. Elementarni zahvat je obrada jedne povrine
jednim alatom. Sloeni zahvat je proces oblikovanja sloene povrine jednim alatom
(kopiranjem ili na NU mainama), slika 5.3.b. Grupni zahvat ini proces istovremene
obrade vie povrina veim brojem alata, slika 5.3.c.
Prolaz je deo zahvata u kome se jedan sloj materijala uklanja jednim alatom,
slika 5.3. Poslednjim prolazom zavrava se zahvat i proces oblikovanja i obrade
posmatrane povrine.
93
Tehniki sistemi
94
Tehniki sistemi
je funkcija brzine (V) i prenika alata ili predmeta obrade (D). Jedna te ista vrednost
brzine rezanja V, pri razliitim vrednostima prenika, se moe ostvariti samo razliitim
brojevima obrta alata ili predmeta obrade.
Kako se prenik kontinualno menja u granicama Dmin - Dmax, to se utvrena
brzina rezanja moe ostvariti prenosnicima sa kontinualnom promenom broja obrta u
granicama nmin - nmax. Kontinualnih (mehanikih) prenosnika ima malo i sreu se
najee u laboratorijskim uslovima, jer je njihova konstrukcija i izrada veoma sloena,
a cena visoka. Meutim, pojavom frekventnih regulatora nove generacije primena
elektrinih kontinualnih prenosnika postaje dominantna.
Veina obradnih sistema (maina) ima prenosnike sa stupnjevitom promenom
broja obrta. Prenosnici sa stupnjevitom promenom mogu biti sa: aritmetikom,
geometrijskom, dvostrukom geometrijskom i logaritamskom promenom. Najee se
95
Tehniki sistemi
Odnos brojeva obrta (koraka ili brzina pomonog kretanja) se naziva geometrijskim
faktorom promene prenosnika maine . Za unifikaciju i standardizaciju
maina i prenosnika za glavno i pomono kretanje koriste se standardne vrednosti
brojeva obrta i parametara pomonog kretanja. Standardne vrednosti se formiraju za
geometrijsku promenu korienjem osnovnog reda zasnovanog na geometrijskom
faktoru promene prenosnika:
a ree
96
Tehniki sistemi
vieseni (proirivai, razvrtai, uputai, glodala, ureznici, ...) i mnogoseni alati (alati
za bruenje - tocila).
Prema obliku alata razlikuju se alati za obradu spoljanjih povrina, izradu
otvora, izradu navoja, oljebljenih vratila i zupanika.
Prema tipu alati se razvrstavaju na alate izraene iz jedna od alatnog
materijala (integralni alati), sa umetnutim reznim elementima (zubima), alati sa
lemljenim i mehaniki privrenim ploicama.
Prema nainu postavljanja na mainu razlikuju se alati sa drkom i nasadni
alati ili alati sa otvorom.
Najvanije karakteristike reznih alata su:
geometrijski oblik, koji je odreen postupkom obrade kome je namenjen,
rezna geometrija, koju ine osnovna geometrija i geometrija specifina za
pojedine alate,
materijal alata, materijal od koga je rezni alat izraen.
97
Tehniki sistemi
98
Tehniki sistemi
99
Tehniki sistemi
Slika 5.13. Sistem oznaavanja okretnih ploica za strugarske noeve po ISO standardu
Ploice od alatne keramike imaju iste oblike kao i ploice od tvrdog metala.
Izrauju se bez centralnog otvora, imaju veu debljinu i leni ugao im je o. esto se
izrauju sa rubom - fazetom du glavnog seiva u cilju poveanja vrstoe.
100
Tehniki sistemi
Slika 5.14. Sistem oznaavanja nosaa reznih ploica za spoljanju obradu po ISO standardu
101
Tehniki sistemi
102
Tehniki sistemi
103
Tehniki sistemi
104
Tehniki sistemi
Brojni deo oznake odreuje kvalitet tvrdog metala i suava oblast njegove
primene. Tako, na primer, otpornost na habanje (tvrdoa) tvrdog metala raste sa
porastom sadraja karbida TiC i TaC (nia brojna oznaka). U tim sluajevima opada
ilavost, raste osetljivost na mehanika i termika naprezanja. Otuda se, na primer,
kvalitet P tvrdog metala sa veim sadrajem TiC i TaC (P01 - P10) koristi za izradu
alata namenjenih zavrnoj obradi, velikim brzinama rezanja i pri malim presecima
strugotine.
Kvalitet P tvrdog metala sa veim sadrajem WC i Co (P20 - P50) se koristi za
izradu alata namenjenih gruboj obradi, manjim brzinama rezanja i pri veim
presecima strugotine, jer se odlikuje poveanom ilavou i otpornou na dinamika
optereenja.
Tehnologijom nanoenja prevlaka nanose se: jednoslojne i vieslojne prevlake
od TiC, TiN, Al2O3, kubnog nitrida bora, dijamanta i sl., slika 5.19.
105
Tehniki sistemi
106
Tehniki sistemi
107
Tehniki sistemi
108
Tehniki sistemi
109
Tehniki sistemi
110
Tehniki sistemi
111
Tehniki sistemi
112
Tehniki sistemi
113
Tehniki sistemi
Kontrolnik za dubine
Slika 5.37. Kontrolnici ili tolerancijska merila
Univerzalna merna sredstva su instrumenti i pribori sa indikatorom za
oitavanje vrednosti mernih veliina u obliku: skale, brojanika, tampaa, plotera
(ureaja za crtanje dijagramskih zavisnosti) ili signalizatora (ureaja za signalizaciju
usaglaenih i neusaglaenih proizvoda, kao i proizvoda koji se mogu doraditi).
Nezavisno od namene dele se na: instrumente sa nonijusom (kljunasta ili pomina
merila, univerzalni uglomeri i sl.), mikrometarska merila, komparatore, merne
maine, merne projektore i mikroskope, interferometre, numeriki upravljane merne
maine, merno kontrolne robote itd.
Pomina ili kljunasta merila spadaju u grupu najee korienih merila u
industriji prerade metala, za merenje spoljanjih i unutranjih mera (prenici, duine,
irine, dubine i sl.), visina, meu osna rastojanja itd., slika 5.38.
114
Tehniki sistemi
115
Tehniki sistemi
116
Tehniki sistemi
117
Tehniki sistemi
OBRADA BUENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
119
Tehniki sistemi
B
uenje je postupak izrade i obrade otvora i rupa [9,10, 12,18,19,27,28].
Glavno obrtno i pomono pravolinijsko kretanje izvodi alat, slika 6.1. Glavno
kretanje je definisano brzinom rezanja (V, m/min) ili brojem obrta (n, o/min),
a pomono korakom (S, mm/o aksijalnim pomeranjem alata za jedan obrt alata) ili
brzinom pomonog kretanja (Vp= nS, mm/min).
Kod proirivanja i razvrtanja irina i debljina reznog sloja su, slika 6.1.b,c.:
121
Tehniki sistemi
122
Tehniki sistemi
Zabuivanje gnezda
123
Tehniki sistemi
124
Tehniki sistemi
125
Tehniki sistemi
126
Tehniki sistemi
gde su:
Cf, Cm, x1, y1, x i y - konstanta i eksponenti otpora,
D, mm - prenik burgije i S, mm/o - korak.
127
Tehniki sistemi
Snage maine
pri emu su: - mehaniki stepen iskorienja snage maine i n, o/min - broj obrta
alata. Snaga maine se orijentaciono moe proveriti i na osnovu specifine snage
rezanja preko izraza:
128
Tehniki sistemi
Slika 6.17. ema stone builice Slika 6.18. ema stubne builice
129
Tehniki sistemi
Stubna builica je builica kod koje se na noseem stubu (1) nalaze konzola
radnog stola (2) i konzola pogonskog agregata (3), sastavljenog od elektromotora (4) i
prenosnika za glavno i pomono kretanje, slika 6.18. Posredstvom ruice (7) se
obezbeuje automatsko ili runo pravolinijsko pomono kretanje radnog vretena (8)
sa alatom. Radni predmet (6) se postavlja na radni sto maine (5).
Radijalna builica se sastoji od noseeg stuba (1) na kome se nalazi
vertikalno pomerljiva konzola (2) sa pogonskim agregatom (elektromotorom,
prenosnicima za glavno i pomono kretanje i radnim vretenom - 3), slika 6.19.a.
Builica obezbeuje zakretanje konzole u horizontalnoj ravni, vertikalno pomeranje
konzole du noseeg stuba i horizontalno pomeranje pogonskog agregata du konzole,
ime je obezbeeno dovoenje alata u radnu poziciju pri buenju predmeta obrade (4)
postavljenog na radni sto maine (5). To je posebno znaajno kod buenja predmeta
veih gabarita.
Univerzalna radijalna builica je slina radijalnoj builici, s tom razlikom
to obezbeuje i zakretanje konzole oko svoje ose, ime je obezbeeno buenje otvora
pod uglom, slika 6.19.b.
Koordinatna builica obezbeuje buenje odnosno obradu prema zadatim
koordinatama centra otvora, u skladu sa programom utvrenim koordinatama.
Zahteva posebne uslove, u pogledu mikro klime, i obezbeuje visok kvalitet obrade.
Osnovne eksploatacijske karakteristike jednovretenih builica (znaajne i pri izboru i
nabavci maina) su:
koeficijent preciznosti Cmp i tanosti maine Cmpk,
pogonska snaga maine P i mehaniki stepen iskorienja snage ,
raspon brojeva obrta nmin - nmax i geometrijski faktor promene
prenosnika glavnog kretanja n,
raspon koraka Smin - Smax i geometrijski faktor promene prenosnika
pomonog kretanja S,
gabariti predmeta obrade (maksimalni prenik i dubina buenja) i sl.
130
Tehniki sistemi
Slika 6.20. ematski prikaz redne builice 6.21. ema vievretene builice
131
Tehniki sistemi
OBRADA GLODANJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
133
Tehniki sistemi
O
brada glodanjem je postupak obrade ravnih povrina, ljebova, profilisanih
(fazonskih) kontura, povrina specijalnog i sloenog oblika . Glavno kretanje je
obrtno kretanje alata definisano brzinom rezanja V, m/min, slika 7.1 [9,10,
12,18,19,27,28]. Pomono kretanje je pravolinijsko kretanje predmeta obrade i/ili alata
i odreeno je brzinom pomonog kretanja (Vp = nS, mm/min - aksijalnim
pomeranjem u jedinici vremena), a moe biti definisano korakom po zubu (S1, mm/z -
aksijalnim pomeranjem za jedan zub alata) i korakom (S, mm/o - aksijalnim
pomeranjem za jedan obrt alata).
135
Tehniki sistemi
Slika 7.2. Osnovni geometrijski parametri procesa rezanja pri obimnom glodanju
Slika 7.3. Osnovni geometrijski parametri procesa rezanja pri eonom glodanju
Kod eonog glodanja irina reznog sloja sledi iz trougla GHD, slika 7.3.:
136
Tehniki sistemi
137
Tehniki sistemi
Slika 7.7. Neke proizvodne operacije obrade povrina specijalnog oblika glodanjem
Izrada i obrada povrina sloenog oblika glodanjem je izrada zupanika,
navoja, oljebljenih vratila, gravura alata za kovanje, livenje u kokilama, presovanje
itd., slika 7.8.
Slika 7.8. Neke proizvodne operacije obrade povrina sloenog oblika glodanjem
Proizvodne operacije obrade glodanjem se esto razvrstavaju i prema vrsti i
obliku glodala koje se koristi pri obradi na glodanje: valjkastim glodalima, eonim
glodalima, vretenastim glodalima, koturastim glodalima itd., slika 7.9.
138
Tehniki sistemi
139
Tehniki sistemi
140
Tehniki sistemi
141
Tehniki sistemi
142
Tehniki sistemi
zavojnica i sl., slika 7.16 i slika 7.17.. Osnovni elementi horizontalnih glodalica su
radno vreteno (1), radni sto (2), jedinica za glavno kretanje (pogonski elektromotor i
prenosnik glavnog kretanja - 3), jedinica za pomono kretanje (pogonski elektromotor,
prenosnik pomonog kretanja i sistem prenosnika tipa navojno vreteno - navrtka, 4),
postolje (5), sistem upravljanja (komandna tabla, ruice, poluge i sl.), sistem za
podmazivanje, sistem za hlaenje i podmazivanje i sl.
143
Tehniki sistemi
Konzolne glodalice
144
Tehniki sistemi
145
Tehniki sistemi
146
Tehniki sistemi
OBRADA
TESTERISANJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
147
Tehniki sistemi
O
brada testerisanjem se koristi prvenstveno za realizaciju proizvodnih
operacija odsecanja (seenja) materijala, mada se moe koristiti i za
izvoenje operacija isecanja i usecanja, slika 8.1 [9,10, 12,18,19,27,28]. Prema
osnovnim kretanjima alata i predmeta obrade, kao i tipu maine za obradu
testerisanjem, razlikuju se postupci obrade na:
krunim,
trakastim,
okvirnim testerama.
149
Tehniki sistemi
Krune testere velikih prenika (iznad 250 mm) se retko izrauju iz jednog
komada, integralno. Umetnuti zubi ili zubi u vidu segmenata od brzoreznog elika ili
tvrdog metala mehaniki se privruju za telo testere od konstruktivnog elika, slika
84. U novije vreme se izrauju testere sa izmenjivim ploicama od tvrdog metala, sa i
bez prevlaka, keramike, kubnog nitrida bora ili super tvrdih materijala, naroito
dijamanta.
150
Tehniki sistemi
Kod trakastih testera oblik zuba je takoe trouglast. Kod njih se posebna
panja poklanja izboru materijala. Naime testere treba da su elastine, jer su izloene
neprekidnom savijanju i ispravljanju.
Okvirne - lisnate testere su testere kod kojih se alat (2) postavlja na nosa
alata (1), slika 8.5.a. Alat izvodi pravolinijsko oscilatorno glavno kretanje i istovremeno
visinsko pomeranje, kao i odizanje pri povratnom hodu, okretanjem oko osovine A.
Time se ostvaruje pomono kretanje alata ka predmetu obrade (3), uz
istovremeno smanjenje trenja materijala i alata pri povratnom hodu. Kod krunih
testera alat (1) izvodi glavno obrtno i pomono pravolinijsko kretanje, ime se
ostvaruje primicanje alata predmetu obrade (2), slika 8.5.b.
151
Tehniki sistemi
152
Tehniki sistemi
OBRADA
RENDISANJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
153
Tehniki sistemi
U procesu obrade razlikuju se: radni i povratni hod alata ili predmeta obrade.
Radni hod je hod alata ili predmeta obrade u toku koga se izvodi proces obrade, od
take A do take B, dok se u toku povratnog hoda od take B do take A proces rezanja
ne odvija, slika 9.1. U zavisnosti od toga da li alat ili predmet obrade izvodi glavno
kretanje dva osnovna postupka obrade su obrada na, slika 9.1:
kratkohodoj,
dugohodoj rendisaljci.
Obrada rendisanjem je analogna obradi struganjem, jer se ravna povrina
predmeta obrade moe smatrati krunom povrinom beskonano velikog poluprenika
krivine, slika 9.2.
Povrina poprenog preseka strugotine je, slika 9.2:
A = a S = b h ,
155
Tehniki sistemi
gde je:
- napadnu ugao;
mm - dubina rezanja i S, mm/dh - korak.
156
Tehniki sistemi
157
Tehniki sistemi
F2 - otpor prodiranja,
158
Tehniki sistemi
159
Tehniki sistemi
160
Tehniki sistemi
161
Tehniki sistemi
162
Tehniki sistemi
OBRADA
PROVLAENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
163
Tehniki sistemi
O
brada provlaenjem predstavlja savremeni postupak obrade metala rezanjem
visoke proizvodnosti, tanosti i kvaliteta obrade [9,10, 12,18,19,27,28]. Koristi
se samo u serijskoj i masovnoj proizvodnji, jer su alati veoma skupi i strogo
namenski projektovani i izraeni.
165
Tehniki sistemi
166
Tehniki sistemi
167
Tehniki sistemi
168
Tehniki sistemi
169
Tehniki sistemi
gde su:
- mehaniki stepen iskorienja snage maine,
V, m/min - brzina rezanja.
gde je:
L = LR + l +2 e, mm - hod alata;
170
Tehniki sistemi
171
Tehniki sistemi
172
Tehniki sistemi
OBRADA
BRUENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
173
Tehniki sistemi
B
ruenje je jedna od najznaajnijih proizvodnih operacija zavrne obrade, jer
obezbeuje, slika 11.1 [9,10, 12,18,19,27,28]:
175
Tehniki sistemi
176
Tehniki sistemi
177
Tehniki sistemi
178
Tehniki sistemi
179
Tehniki sistemi
tocila sastoji od zapremine brusnog materijala (B), vezivnog materijala (V) i pora -
upljina (P). Prema strukturi tocila se dele na: zatvorena, otvorena i visokoporozna.
Habanje tocila
Kontakt tocila i predmeta obrade propraen je veoma visokim specifinim
toplotnim i mehanikim optereenjima reznih elemenata tocila. Rezultat toga, je slika
11.10:
istiranje vrha reznih elemenata tocila i pojava povrine habanja i estica
obraivanog materijala na povrini habanja tocila,
pojava mikro i makropukotina u zrnu brusnog materijala, kao posledica
dinamikog karaktera optereenja zrna, uz postepeno odvajanje vrlo sitnih
kristala,
pojava ispadanja kompletnog zrna brusnog materijala.
180
Tehniki sistemi
u kojoj su:
i - broj prolaza;
k = 1,2 - 1,7 - koeficijent troenja tocila;
L = l + B + e hod alata;
l - duina bruenja;
B - irina tocila i e = 2 - 5 mm - prilaz alata.
181
Tehniki sistemi
182
Tehniki sistemi
183
Tehniki sistemi
Slika 11.15. Brusilice za unutranje bruenje Slika 11.16. Brusilice za bruenje bez iljaka
Brusilica za ravno bruenje koturastim tocilom ima tocilo (1)
postavljeno na nosa alata (2), koji obezbeuje vertikalno pomeranje tocila radi
primicanja tocila predmetu obrade (3) i regulisanja dubine rezanja, slika 11.17. Na
uzdunom klizau (4) nalazi se radni sto sa predmetom obrade, postavljenim obino
na elektromagnetni steza.
Brusilice za otrenje alata - otrilice spadaju u specijalne brusilice
namenjene bruenju novih i otrenju pohabanih alata. Kod univerzalne brusilice za
otrenje alata.
Osnovne eksploatacijske karakteristike brusilica su:
koeficijent preciznosti Cmp i tanosti maine Cmpk,
pogonska snaga maine i mehaniki stepen iskorienja snage maine ,
brojevi obrta tocila nt,
raspon aksijalnog ili radijalnog koraka Samin - Samax (Srmin - Srmax),
raspon brojeva obrta (nrmin - nrmax) odnosno broja hodova predmeta
obrade (nLmin - nLmax),
gabariti predmeta obrade itd.
184
Tehniki sistemi
NOVI POSTUPCI
OBRADE
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
185
Tehniki sistemi
N
ove postupke obrade obuhvataju [19,27]: visokoproduktivni i
nekonvencionalni postupci obrade. Savremene proizvodne uslove sve vie
karakterie razvoj i uvoenje visokoproduktivnih postupaka obrade rezanjem,
kao to su postupci obrade, slika 12.1.:
na povienim temperaturama,
struganjem alatima za glodanje,
visokim brzinama rezanja.
Posebno su znaajni postupci obrade visokim brzinama rezanja
(visokobrzinski postupci obrade). To su, uglavnom, postupci obrade struganjem i
glodanjem sa brzinama rezanja preko 1000 m/min (i do 10000 m/min).
Razvoj avionske, raketne, nuklearne i drugih tehnika i industrija zahteva
primenu novih materijala velike vrstoe, tvrdoe i otpornosti na visokim
temperaturama. Obrada ovih materijala je oteana, skoro nemogua. To je i bio razlog
za pojavu postupaka obrade rezanjem na povienim temperaturama sa ciljem
da se zagrevanjem materijala smanji vrstoa i olaka proces obrade.
Zagrevanjem predmeta obrade se, pored smanjenja vrstoe i tvrdoe, postie i
smanjenje sklonosti ka otvrdnjavanju, koeficijenta trenja, abrazivnog delovanja, sile i
snage rezanja i intenziteta habanja. Istovremeno se obezbeuje i poveanje plastinosti
materijala, debljine oksidnog sloja (sloja manje vrstoe i koeficijenta trenja) i
poboljanje kvaliteta obrade.
187
Tehniki sistemi
188
Tehniki sistemi
189
Tehniki sistemi
a) Princip obrade:
1 - izvor napajanja; 2 potenciometar; 3 elektrolit; 4 - alat katoda;
5 - anoda predmet obrade; 6 kada; 7 - radni zazor.
190
Tehniki sistemi
191
Tehniki sistemi
192
Tehniki sistemi
193
Tehniki sistemi
Slika 12.8. Hidromehanike metode obrade, obrade abrazivnim (AJM) ili vodenim mlazom
(WJM)
194
Tehniki sistemi
195
Tehniki sistemi
OBRADA METALA
LIVENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
197
Tehniki sistemi
U
obradu metala livenjem spadaju procesi kod kojih se rastopljeni metal uliva u
upljinu kalupa, u njemu ovrava i dobija oblik gotovog predmeta - odlivka.
Najee, predmeti dobijeni livenjem predstavljaju poluproizvod koji se
naknadno obrauje obradom skidanjem strugotine da bi se dobio zavrni oblik i
dimenzije. U nastavku su opisani najee primenjivane vrste livenja.
Polazni materijal za livenje u kalupima u pesku je rastopljeni metal: sivi liv
(SL), elik, laki i obojeni metali. Tokom livenja olova, kalaja, cinka, vatrootpornih
elika mogu se pojaviti neke tekoe.
Opis procesa livenja u kalupima u pesku prikazan je na slici 13.1:
vlana smea pesak - vezivni materijal se sabija oko modela u kalupu;
model se uklanja i rastopljen metal se uliva u upljinu kalupa; nakon
ovravanja metala, kalup se rastavlja i vadi odlivak;
kalupovanje moe da bude runo ili mainsko; obavezno se predviaju
ulivni sistem (za ulivanje rastopljenog metala) i napojnik (za snabdevanje
rastopljenim metalom tokom ovravanja);
modeli mogu da budu: drveni ili metalni (sve ee i od vste plastike),
jednodelni ili rastavljivi, sa ili bez jezgara.
199
Tehniki sistemi
200
Tehniki sistemi
201
Tehniki sistemi
202
Tehniki sistemi
203
Tehniki sistemi
204
Tehniki sistemi
OBRADA METALA
DEFORMISANJEM,
RAZDVAJANJEM,
OBLIKOVANJEM I
OBRADA PLASTINIH
MATERIJALA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
205
Tehniki sistemi
U
obradu metala deformisanjem spadaju procesi kod kojih se potrebni oblik i
dimenzije predmeta dobijaju plastinim deformisanjem polaznog materijala-
pripremka. Kod svih vrsta obrade deformisanjem zajedniko je da moraju
postojati alat i maina. Alat, koji se najee izrauje kao specijalni za odreeni
predmet, daje geometrijski oblik predmetu, a maina ostvaruje potrebne sile i
kretanja. U nastavku su opisane najee koriene vrste obrade deformisanjem.
14.1.1.Toplo kovanje
Polazni materijal za toplo kovanje je prethodno odseen pripremak; ugljenini,
legirani, nerajui i vatrootporni elik, aluminijum, legure bakra, magnezijuma,
titanijuma, nikla; veoma je bitna kovljivost metala (tegljivost na temperaturi kovanja).
Proces toplog kovanja se odvija tako to se, slika 14.1.:
207
Tehniki sistemi
208
Tehniki sistemi
209
Tehniki sistemi
210
Tehniki sistemi
211
Tehniki sistemi
istezanje.
212
Tehniki sistemi
14.4.1.Ubrizgavanje
Polazni materijal za proces ubrizgavanja su granule termoplastike, slika 14.6.
Zagrejane granule se ubrizgavaju pod pritiskom u upljinu alata; alat se razdvaja i
predmet izbacuje iz alata.
Proces ubrizgavanja se primenjuje za proizvodnju elektro delova, zaptivaa,
kutija, poklopci za flae, vealice, drke.
213
Tehniki sistemi
14.4.2. Presovanje
Polazni materijal za proces presovanja su prethodno presovana plastika (kao
kutija ibice), uglavnom termostabilna plastika.
Proces presovanja se realizuje tako to se plastika dovodi u zagrejani model i
presovanjem potiskuje da popuni model, slika 14.7.
Primenjuje se za izradu posuda, poklopaca za kutije, elektro delove, zaptivae.
214
Tehniki sistemi
14.4.4. Duvanje
Polazni materijal za proces duvanja je plastina cev (termoplastini
materijali).
Proces duvanja se realizuje tako to se plastina cev (epruveta), prethodno
zagrejana, stavi izmeu dve polovine kalupa i ubaci (duva) se vreli vazduh. Cev se
rairi po unutranjosti kalupa, ohladi se i izbaci predmet. Moe se izvesti duvanje vie
proizvoda odjednom.
215
Tehniki sistemi
14.4.6. Istiskivanje
216
Tehniki sistemi
STRATEGIJSKI ZNAAJ
TEHNOLOGIJE
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
217
Tehniki sistemi
S
trateki menadment je proces definisanja organizacionih ciljeva, razvijanja
politika i planova radi postizanja tih ciljeva, i alokacije resursa radi
implementacije planova. Ovaj proces poinje sa definisanjem vizije i misije
kompanije. Vizijom i misijom se definie svrha postojanja kompanije, sa osvrtom na
koristi koje ona donosi svojim ciljnim klijentima.
Nakon formulisanja misije pristupa se definisanju ciljeva. Ciljevi predstavljaju
konkretizaciju misije, odnosno ono to kompanija eli postii. Ciljevi mogu biti
finansijski, orijentisani na kupce, interni ili eksterni, dugoroni ili kratkoroni itd.
Organizacija mora preispitati sopstvene snage i slabosti, kao to mora izvriti i
analizu eksternih pretnji i ansi. Ovim analizama se utvruje kojim resursima
kompanija raspolae i kako najbolje te resurse iskoristiti.
Rezultati interne i eksterne analize omoguavaju kompaniji da stekne bolju sliku o
sebi i svom okruenju i da na najbolji nain definie korporativnu strategiju. Strategije
koje se odnose na pojedine organizacione jedinice unutar organizacione strukture se
nazivaju "strategijama poslovnih jedinica". Proces stratekog menadmenta je
prikazan na slici 15.1.
Vizija
Ciljevi
Eksterna Interna
analiza analiza
Formulisanje
strategije
Implementacija
Kontrola i
nadgledanje
219
Tehniki sistemi
220
Tehniki sistemi
Strateka analiza je prvi korak u formiranju odreene strategije, slika 15.3. Ona
obuhvata analizu:
Internih resursa i procesa kompanije kao i njenih aktivnosti na tritu;
Neposrednog okruenja ukljuujui tranju i konkurenciju, trine
strukture i odnose sa partnerima i potroaima;
ireg okruenja u kome kompanija posluje - socijalne, politike, pravne i
druge faktore koji mogu uticati na poslovanje kompanije.
Procena buy-side, sell-side i konkurencije se zasniva na Porterovom modelu
pet sila koje utiu na organizaciju i modifikovana je kako bi odgovarala potrebama
analize poslovanja. Opasnosti od novih konkurenata mogu poticati od:
kompanija opremljene novim tehnologijama - koje tek zapoinju
poslovanje na globalnom nivou imaju niske barijere prilikom ulaska na
trite, ali su barijere za uspeh znatno vie,
novih poslovnih modela-najee se vezuju za nove naine servisiranja
i dodatne usluge,
novih proizvoda - mogu poticati od postojeih ili novih kompanija.
221
Tehniki sistemi
222
Tehniki sistemi
223
Tehniki sistemi
224
Tehniki sistemi
225
Tehniki sistemi
Niska Visoka
Inovacija proizvoda
Slika 15.9. Strategije razvoja proizvoda i trita
226
Tehniki sistemi
227
Tehniki sistemi
228
Tehniki sistemi
segmentacija trita.
Rani ulazak na trite ili strategija lidera znai da se proizvod iznese na trite
pre konkurenata.
Drugi na trite ili strategija pratioca pretpostavlja ulazak u ranoj fazi rasta u
ivotnom ciklusu i brzu imitaciju inovacije pionira.
Minimiziranje trokova ili strategija kasno na trite omoguava
preduzeima koja je koriste relativnu prednost u trokovima putem ekonomije veliine
ili putem modifikacija na samim proizvodima i procesima.
Segmentacija trita znai orijentaciju na opsluivanje malih trita sa
specijalnom primenom bazine tehnologije.
Poslednjih godina jasno se uoava trend poveavanja izdvajanja za nove
tehnologije. Kod preduzea gde dominira visoka tehnologija (high technology
companies) ovo izdvajanje je do 5% od prodaje, a za ona preduzee koja zapoinju
izlazak na trite, to je znatno vie. Zbog toga je tehnologija, kao faktor
kompetetivnosti, prisutna u svim preduzeima. Kljuni koncepti su invencije,
otkria, tehnologije.
Proces generisanja tehnologije zapoinje sa tehnolokim inovacijama, na ijem
pak poetku su invencije ili otkria. Invencija je ono to pre toga nije postojalo, a da
bi to bilo potrebno je puno kreativnog i ciljno usmerenog rada, poev od rada naunika
iz baznih i primenjenih nauka. Na taj nain kumulirano znanje se sistematizuje,
proverava kroz eksperimente. Osnovni kriterijum uspenosti invencije je vie tehniki
nego komercijalni. Kroz patente, dobijene postupkom zatite intelektualne svojine
pronalazaa, omoguava se njegova zatita i u finansijskom smislu. To je prva faza u
procesu dobijanja tehnolokih inovacija. Druga faza je proces dobijanja tehnolokih
procesa inovacija, slika 15.11.
229
Tehniki sistemi
230
Tehniki sistemi
231
Tehniki sistemi
Drugi model tehnoloke strategije je market pull ili strategy pull ili demand
pull model. Razvio se sa sve izrazitijim primerima u praksi kada sve tehnoloke
inovacije koje su primenjene i dale rezultate u praksi nisu i trino bile
verifikovane kroz odreeni oekivani poslovni uspeh. Ovo predstavlja relacija:
232
Tehniki sistemi
233
Tehniki sistemi
234
Tehniki sistemi
235
Tehniki sistemi
236
Tehniki sistemi
237
Tehniki sistemi
238
Tehniki sistemi
239
Tehniki sistemi
240
Tehniki sistemi
241
Tehniki sistemi
242
Tehniki sistemi
243
Tehniki sistemi
244
Tehniki sistemi
245
Tehniki sistemi
246
Tehniki sistemi
razmena zaposlenih,
zajedniki napori u obuci zaposlenih i programima unapreenja
menadmenta,
zastupljenost i predstavljanje na geografskim podrujima gde bi plaanje
sopstvenih ljudi bilo preskupo.
Nedostaci alijansi su:
1. tehnoloke: odavanje informacija, mogue zloupotrebe informacija od
strane partnera, opasnost od "curenja" informacija treoj strani;
2. marketing i prodaja: davanje partneru pristupa na sopstveno trite,
ogranienja u pogledu obima i stepena penetracije trita, pritisci na
sopstvenu distributivnu mreu da bi opsluila potrebe partnera, gubitak
kontrole nad sopstvenim zatitnim znakovima, ogranienja u strategiji
promocije;
3. proizvodnja: zavisnost od partnera u ponudi, ogranienost u pogledu
angaovanja drugih snabdevaa, problemi sa kvalitetom;
4. finansije: izvestan gubitak finansijskih sloboda, ogranienost investiranja;
5. upravljake: ozbiljne tekoe u voenju zajednikih poduhvata, izrazita
potreba za uspostavljanjem posebnih mehanizama koordinacije, ogranienja u
pogledu razvijanja sopstvenih programa.
247
Tehniki sistemi
TRANSFER
TEHNOLOGIJE
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
249
Tehniki sistemi
T
ehnoloki razvoj jeste jedan od najvanijih faktora savremenog razvoja. Da bi
transfer tehnologije bio uspean i da bi se ostvarili planirani razvojni ciljevi
neophodan je odgovarajui nivo razvijenosti istraivako-razvojne osnove. U
tom smislu, u ovom radu prouavaju se pokazatelji razvijenosti nauno istraivakog
rada i izvreno je njihovo poreenje sa odgovarajuim pokazateljima razvijenih
evropskih zemalja [1,3, 5,21,23].
U savremenim uslovima privreivanja tehnoloki razvoj postao je osnova
razvoja privrednih subjekata i ljudske zajednice u celini. Tehnoloki razvoj rezultira u
stvaranju novih ili poboljanju postojeih proizvoda, usluga i procesa. Cilj i svrha
tehnolokog razvoja jeste da omogui bre, potpunije i kvalitetnije zadovoljenje
ljudskih potreba.
Mada na proces privrednog razvoja utiu i mnogi drugi faktori, empirijska
istraivanja pokazala su da izmeu 40% i 90% privrednog razvoja nastaje kao
posledica tehnolokih promena. Izbor naina i metoda ostvarivanja ciljeva tehnolokog
razvoja jeste pitanje strategijskog opredeljenja preduzea.
Transfer tehnologije je proces prenoenja tehnologija iz odreenog prostora i
vremena u drugi manje razvijeni prostor u kasnijem vremenskom periodu. U ovoj
definiciji transfera naglasak je na procesu koji zahteva odreeno vreme i prostor u
smislu geografskog prostora ili nove lokacije na kojoj se treba primeniti nova
tehnologija.
Transfer tehnologija pretpostavlja:
sposobnost (drave ili preduzea) da uestvuje u transferu, to znai da na strani
primaoca nove tehnologije postoji razvijen sistem obrazovanja, nauke i
istraivanja, kao i odgovarajue organizacija koja podrava korienje i difuziju
rezultata istraivanja. Pri tome je vana sposobnost primaoca tehnologije da
pravilno izabere nivo tehnologije, da je prilagodi konkretnim proizvodnim
uslovima.
postojanje "klime" za transfer tehnologije, to se ogleda u izraenim potrebama
preduzea ili drave za tehnolokim napretkom kao uslovom za poveanje
konkurentnosti.
poznavanje drutvenih, ekonomskih, kulturnih i tehnikih uslova na strani
primaoca novih tehnologija i to poev od globalnih uslova pa do sagledavanja svih
konkretnih faktora koji utiu na uspenu primenu novih tehnologija (za svaku
tehnologiju posebno uz sagledavanje njihovog meusobnog uticaja).
korienje postojee ili razvoj nove metode za ocenu uspenosti transfera
tehnologija. Transfer tehnologija je proces zato to zahteva odreeno vreme koje
zavisi od nivoa tehnologije, postojeeg nivoa znanja i primenjenih tehnologija kod
primaoca tehnologije i optih drutvenih uslova od kojih zavisi uspeh u primeni
251
Tehniki sistemi
252
Tehniki sistemi
(kapital, materijal, rad, tehnologija), tehnologija je jedini faktor koji nije fiziki
ogranien.
Znaaj tehnologije se moe sagledati i analizom proizvodne funkcije:
Y T K a Lb
Diferenciranjem ove jednaine dobija se:
dY dT dK dL
a b , gde su :
Y T K L
dY - porast izlaza (dodatne vrednosti),
dT - totalni faktor produktivnosti, odnosno tehnoloki progres,
dK - porast kapitala,
dL - porast rada,
a,b - koeficijenti (a + b = 1)
Ako se uvedu smene:
Y K
y i k , dobija se :
L L
dy dT dK
a
y t k
Y
Funkcija y je produktivnost rada. Iz poslednje jednaine se vidi da je
L
promena produktivnosti odreena promenom tehnologije i promenom (porastom)
kapitala po jedinici rada. Zbog toga ne udi tenja za investiranjem kapitala iz stranih
izvora (FDI - Foreign Direct Investment).
Promena tehnoloke strategije podstie sve promene. Vie puta je
reeno da se tehnologija stalno menja i da inovacije znae promene. To zahteva da
preduzea i drave moraju stalno preispitivati postojee i stvorili nove strategije, kako
na nivou preduzea, tako i drava.
Svaki od elemenata nacionalne strategije tehnolokog razvoja zahteva
preispitivanje uloge nauke i tehnologije. U veoj ili manjoj meri isti su ugraeni u
strategiju razvoja Srbije.
Primarni ciljevi tehnoloke strategije su:
Dostizanje veoma zadovoljavajue meunarodne konkurentnosti
proizvoda i usluga i samog privrednog tkiva Srbije;
Razvoj privredne strukture koja e se, sa najmanjim moguim trokovima
i naporima, integrisati sa privredom Evropske unije pri pristupanju Srbije
ovoj zajednici;
Razvoj privrede ka rastuem ueu znanja kao osnovnog resursa i
postepena izgradnja ekonomije i drutva zasnovanih na znanju.
Izvedeni ciljevi tehnoloke strategije su:
Rast zaposlenosti radno sposobnog stanovnitva i upotrebljivost
kapaciteta;
Rast drutvenog proizvoda.
Tehnoloka strategija preduzea se menja iz dva razloga:
od oslanjanja na sopstvene snage do mrenih izvora,
od pojedinanog pristupa do naprednog pristupa.
253
Tehniki sistemi
254
Tehniki sistemi
255
Tehniki sistemi
Za razliku od njih, kod manje razvijenih zemalja iz ovih razloga postoje skromnije
mogunosti za uspean transfer tehnologija.
256
Tehniki sistemi
257
Tehniki sistemi
Slika 16.7. Plodotvorna tehnologija koja inicira stvaranje i gaenje novih proizvoda
(P1, P2, P3 i P4)
Slika 16.8. Izmenljive tehnologije (T1, T2 i T3) koje se razvijaju u razliitim dravama (G1, G2 i
G3) u toku vremena.
258
Tehniki sistemi
Slika 16.10. Uticaj R&D na stopu razvoja domaih i uvoza "zatvorenih" tehnologija
259
Tehniki sistemi
260
Tehniki sistemi
261
Tehniki sistemi
262
Tehniki sistemi
MENADMENT
INOVACIJAMA
CILJEVI UENJA
263
Tehniki sistemi
K
ada smo govorili o inovativnoj sposobnosti preduzea to se odnosilo na vea
preduzea u kojima je kompletan inovacioni lanac, poev od dobro definisanog
trita, njegovih zahteva, sa tipino malim marginalnim profitom, intenzivnim
korienjem opreme sa velikim obimom proizvodnje. Konkurencija je veinom u
pogledu kvaliteta i cene proizvoda [1,3, 5,21,23]. Smanjenje trokova se obezbeuje
integracijom podataka, procesa i sistema menadmenta.
Na drugom kraju su mala inovativna preduzea, koja koriste ve razvijene
proizvode, dalje ih usavravaju i plasiraju na trite.
Slika 17.1 Fleksibilnost opreme i nivo investicija u opremu za novi tip automobila
265
Tehniki sistemi
266
Tehniki sistemi
problem trokova razvoja jer odreene poslovne jedinice nisu specijalizovane za nove
proizvode.
Menadment inovacijama, posebno u domenu koordinacije i kontrole, menja
se sa porastom standardizacije proizvoda i proizvodnih procesa. Karakteristini oblici
menadmenta su formalne grupe za planiranje, vertikalni i horizontalni menadment,
informacioni sistemi, timovi, menaderi procesa i kontrola menadmenta.
Kod izrade standardnih proizvoda ne mogu se oekivati vee inovacije, pa se
menadment inovacijama uglavnom kree ka smanjenju kompleksnosti procesa i
razvoju informacionih sistema.
Sa razvojem preduzea, od faze poetka do zrelosti i prestanka rada menja se
i organizaciona struktura i stil menadmenta u pravcu sve vee formalizacije i veeg
broja nivoa rukovoenja. Ova opta zakonitost u oblasti inovacija implicira da u svakoj
od faza rasta i razvoja preduzea postoje razliiti oblici inovacionih procesa. Oni su
posledica i razliitih ogranienja, esto i barijera.
Na slici 17.3 prikazana je promena karaktera inovacija u toku ivotnog
ciklusa preduzea i korespondentne karakteristike za tri karakteristine faze:
faza: preduzee koristi na poetku svoju visoku fleksibilnost i transparentnost
procesa,
faza: preduzee je ulo u zrelu fazu sa irokim korienjem proizvoda,
faza: puna zrelost preduzea sa specijalizacijom procesa i tehnologija.
267
Tehniki sistemi
268
Tehniki sistemi
269
Tehniki sistemi
270
Tehniki sistemi
271
Tehniki sistemi
272
Tehniki sistemi
273
Tehniki sistemi
INFRMACIONI SISTEM
ZA UPRAVLJANJE
PROIZVODNO
TEHNOLOKIM
RESURSIMA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
275
Tehniki sistemi
I
nformacioni sistem (IS) moemo definisati kao sreeni skup metoda, procesa i
operacija za prikupljanje, uvanje, obradu, prenoenje i distribuciju podataka u
okviru jedne organizacije, ukljuujui i opremu koja se u te svrhe koristi i ljude
koji te aktivnosti obavljaju [9,17,19,20,21,23,31,34].
277
Tehniki sistemi
278
Tehniki sistemi
Slika 18.2. Uticaj kvaliteta informacije na kvalitet usluge isporuke i rad sistema
Ciklini/periodini sistem obrauna potpomae tanost informacija/podataka
i otkriva izvore moguih greaka u zapisima/evidencijama o zalihama. Na taj nain se:
istrauju izvori greaka, koriguju greke i izvetava menadment o uzrocima, na
kontinualnoj osnovi, ime se postie znatno vea tanost informacija.
279
Tehniki sistemi
280
Tehniki sistemi
281
Tehniki sistemi
282
Tehniki sistemi
Tabela 18.1.
Redni Knjigovodstvo Marketing Proizvodnja Ljudski resurs
broj
283
Tehniki sistemi
IS za obraun i plaanje;
IS za kontrolu zaliha;
IS za obradu naloga nabavki.
284
Tehniki sistemi
285
Tehniki sistemi
286
Tehniki sistemi
287
Tehniki sistemi
288
Tehniki sistemi
289
Tehniki sistemi
Slika 18.8.
290
Tehniki sistemi
Slika 18.9.
Upravljanje proizvodnjom u uem smislu rei sastoji se iz lansiranja, praenja
i korekcionih mera. Ciljevi upravljanja proizvodnjom proizilaze iz ciljeva planiranja.
Najei korieni ciljevi su: ostvarivanje zadatih termina isporuke, poveanje
iskorienja kapaciteta, smanjenje meufaznih zaliha, skraenje vremena trajanja
ciklusa proizvodnje.
291
Tehniki sistemi
Slika 18.12.
292
Tehniki sistemi
Slika 18.14.
Odreivanje termina je teina aktivnost upravljanja, odnosno lansiranja. Ono se
sastoji u povezivanju zadataka odreenog vremenskog trajanja sa radnim sistemom,
pri emu se definiu poetni i krajnji termin. Odreivanje termina moe se vriti
orijentisano prema nalozima i kapacitetima.
293
Tehniki sistemi
294
Tehniki sistemi
295
Tehniki sistemi
Slika 18.19.
Radni centar je fiziki determinisan prostor na kojem se obavlja jedna ili vie
operacija. Obradni sistem se moe podeliti po strukturi na proces kojim se upravlja i
upravljaki deo obradnog sistema koji upravlja procesom, slika 18.20.
Slika 18.20.
Pri razvoju obradnih sistema kao primarni problem postavlja se problem
izbora ili usvajanja naina proizvodnje, a kao sekundarni problem izbora konkretne
maine sa osnovnim karakteristikama. Uticaj veliine serije na jedinine trokove
proizvodnje prikazan je na slici 18.21.
Slika 18.21.
296
Tehniki sistemi
297
Tehniki sistemi
298
Tehniki sistemi
299
Tehniki sistemi
Slika 18.31. Promena optimalne veliine serije pri variranju fiksnih i varijabilnih trokova
zaliha
Upravljanje procesom proizvodnje u pogonu se realizuju kroz etiri
meusobno povezana modula, slika 18.32.: planiranje termina proizvodnje, provere
raspoloivosti resursa, rasporeivanje radnih naloga, praenje odvijanje radnih
naloga.
Slika 18.32. Korienje zajednike baze 18.33. Struktura baze podataka radni nalog
podataka za upravljanje procesom
proizvodnje u pogonu
Radni nalozi treba da omogui rad navedena etiri modula, tj. da se odgovori
na pitanja: ta se proizvodi kroz identifikaciju naloga? Kako se proizvodi kroz
tehnoloke postupke izrade? Koji sui resursi potrebni kroz realizaciju proizvodnih
operacije? Gde se proizvod realizuje?
Planiranje termina proizvodnje se realizuje i tok naloga se realizuje kroz:
terminiranje tokova, planiranje kapaciteta i usaglaavanja termina i kapaciteta, slika
18.34. Pri tome treba, za konkretne uslove jedne fabrike, definisati srednje optereenje
kapaciteta.
300
Tehniki sistemi
301
Tehniki sistemi
302
Tehniki sistemi
Slika 18.42. Shema montae jednopredmetne linije sa uzastopno (a), paralelno (b) i
kombinovano postavljenim radnim mestima (c).
Na slici 18.43. prikazano je paralelno, uzastopno i kombinovano sklapanje artikala na
jednoj liniji.
303
Tehniki sistemi
304
Tehniki sistemi
Slika 18.47.
305
Tehniki sistemi
RAUNARSKI
INTEGRISANA
PROIZVODNJA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
307
Tehniki sistemi
Z
ahtevi trine ekonomije postavljaju pred preduzea brojna pitanja i probleme.
Kao izlaz iz takve situacije, mnogi poslovni sistemi vide integraciju poslovnih
aktivnosti (informacija i procesa). Ovu integraciju omoguio je pre svega brz
razvoj informacionih tehnologija u poslednjih nekoliko godina.
309
Tehniki sistemi
U sutini, CIM predstavlja savremeni koncept razvoja poslovnih sistema koji nudi
pravac reavanja problema koristei raunar (CComputer) za integraciju (I
Integrated) proizvodnih ili poslovnih aktivnosti (M-Manufacturing). Integracija
proizvodnih i informacionih tehnologija se ne vri sama za sebe, ve ona proizilazi iz
osnovnih potreba i ciljeva preduzea, slika 19.1. Ti ciljevi su najee poveanje
fleksibilnosti, kvaliteta i produktivnosti. Pogotovu je za poveanje produktivnosti bitan
ovaj tehnoloki faktor. Naravno, ne treba zanemariti ni ostale faktore, pogotovo
ljudski, u ijim je rukama znalako i optimalno korienje tehnolokog faktora.
Skraenice engleskih naziva koritene u daljem tekstu [9,17,19,20,21,23,31,34]:
Fleksibilni proizvodni sistemi (FMS-Flexible Manufacturing System);
Raunarski integrisana proizvodnja (CIM-Computer Integrated
Manufacturing);
Proizvodnja pomou raunara (CAM-Computer-Aided Design);
Projektovanje pomou raunara (CAD-Computer-Aided Design);
Sistem automatizovanog uskladitenja i iskladitenja (AS/RS-Automated
Storage and Retrieval System);
Sistem automatizovanog voenog vozila (AGVS-Automated Guided
Vehicle System);
Inenjering uz pomo raunara (CAE-Computer Aided Engineering);
Direktno numeriko upravljanje (CNC-Computer Numerical Control);
Humano orijentisan CIM (HOCIM-Human Oriented CIM);
Planiranje i upravljanje proizvodnjom (PPC sisteme-Producton Planning
and Control);
Raunarska integracija poslovnih sistema (CIE-Computer Integrated
Enterprise);
Raunarski integrisani industrijski sistemi (CAI-Computer Aided
Industry);
Raunarski integrisani poslovanje (CIB-Computer Integrated Bussines);
Komunikacionih sistema (CS-Communication System);
Upravljanje bazama podataka (DBMS-Data Base Management System);
Fleksibilne automatizacije (FA-Flexible Automatisation);
Projektovanje tehnolokih procesa primenom raunara (CAPP -Computer
Aided Process Planning);
Sistemi za podrku odluivanju (DSS-Decision Support System);
Kontrola kvaliteta pomou raunara (CAQ-Computer Aided Quality)
Integrisana kontrola kvaliteta pomou raunara (CIQ Computer
Integrated Quality)
CAD/CAM je akronim (Computer Aided Design/Computer Aided
Manufacturing);
Grupna tehnologija (GT-Group Technology);
Adaptivno upravljanje (AC- Adaptive Control);
Numerika kontrola (NC-Numerical Control) ;
Raunarom numeriko upravljanje (CNC- Computer Numerical Control);
Direktno numeriko upravljanje (DNCDirect Numerical Control);
Planiranje proizvodnje i kontrola (PPC-Production Planning and Control);
Integraciji aplikacija u preduzeu (EAI-Enterprise Application
Integration);
310
Tehniki sistemi
311
Tehniki sistemi
softvera. CAD hardver obuhvata: raunar (CPU), jednu ili vie grafikih jedinica,
tastaturu i ostale periferijske ureaje (mis, palica, digitajzer).
CAD softver obuhvata: programe za primenu kompjuterske grafike,
aplikacione programe, programe za ostvarivanje komunikacije izmeu razliitih CAD
sistema.
CAM sistemi predstavljaju raunarom podranu proizvodnju. Ulaz u
svaki CAM sistem je opis geometrije predmeta. U prvom koraku je potrebno definisati
tehnoloki proces to obezbeuje tzv. CAPP modul (CAPP Computer Aided Proces
Planning). CAPP modul sadri tri osnovna segmenta:
ulaz geometrije,
opis tehnologije,
generisanje upravljajuih informacija i pratee dokumentacije.
Hardver CAM sistema je slian hardveru CAD sistema, a softver CAM sistema
obuhvata softver:
CAPP sistema,
za izvoenje operacija na CNC mainama i IR.
Osnovni pravac razvoja automatizacije u proizvodnim sistemima usmeren je
na automatizaciju projektovanja proizvoda i projektovanje tehnolokih procesa.
Automatizacija projektovanja proizvoda uspeno se reava primenom raunara i
razvijenih CAD sistema.
Projektovanje tehnolokih procesa primenom raunara je veoma
sloeno i ostvaruje se primenom CAPP (Computer Aided Process Planning) sistema.
Oni predstavljaju skup raunarom podranih funkcija, koje potpomau rad
projektanata tehnolokih procesa. Zavisno od strategije razvoja CAPP sistema, postoje
tri nivoa podrke koju CAPP sistemi omoguuje projektantu tehnolokih procesa i to:
1. Nii nivo podrazumeva primenu raunara za memorisanje i pretraivanje
podataka, za tehnoloke procese koji su prethodno projektovani klasinim
metodama. Prema tome, ovi CAPP sistemi omoguuju, pretraivanje
postojeih tehnolokih procesa, koji mogu da poslue kao osnova za
projektovanje novog tehnolokog procesa.
2. Vii nivo CAPP sistema automatski generiu projekte tehnolokih procesa, za
odreene delove jednostavnijeg geometrijskog oblika. Projektant tehnolokih
procesa u odreenim sluajevima koriguje tako izraene tehnoloke procese,
prema specifinostima proizvodnje.
3. Najvii nivo razvoja CAPP sistema podrazumeva ukljuivanje u sistem
znanja i ekspertnosti za projektovanje tehnolokih procesa. Tako projektovan
CAPP sistem u potpunosti preuzima ulogu projektanta tehnolokih procesa.
Prema datim mogunostima, strategija najnieg nivoa CAPP sistema,
omoguuje ubrzanje procesa projektovanja a CAPP sistemi najvieg nivoa potpunu
automatizaciju projektovanja.
Sistemi najvieg nivoa, da bi omoguili potpunu automatizaciju, treba da
obezbede vezu izmeu CAD i CAM sistema. Baza podataka i baza znanja CAPP sistema
najvieg nivoa treba biti integrisana sa bazama spregnutih CAD i CAM sistema.
312
Tehniki sistemi
313
Tehniki sistemi
314
Tehniki sistemi
Prezentacija.
315
Tehniki sistemi
ispitivanje podataka,
odluivanje o nainu,
slanje podataka do eljenog odredita.
Osnovni procesi i elementi komunikacije su:
kodiranje,
komunikacioni softver,
paralelni port/serijski port,
serijski (modemski) kabl,
modem,
modularni kabl,
usluge prenosa,
lokalne i druge mree.
Drugi kljuni blok, u CIM arhitekturi, je upravljanje podacima koje
obuhvata definiciju podataka, relacije izmeu njih, arhiviranje i pristup podacima.
Znaaj ovog bloka postaje sve vei, jer je u industriji instaliran veliki broj raznovrsnih
raunarskih sistema sa razliitim upravljanjem podacima. Da bi se ostvarila integracija
razliitih sistema potrebno je da upravljanje podacima obuhvati:
suverenitet nad podacima,
bazu podataka,
316
Tehniki sistemi
Iako je u to vreme postojalo nekoliko razliitih modela CIM sistema, oni su imali
nekoliko zajednikih karakteristika. Svi modeli su vrili integraciju proizvodnih i
informacionih tehnologija uvoenjem zajednikih baza podataka. Baze podataka su
mogle biti centralizovane za celo preduzee i povezane sa ostalim poslovnim
funkcijama ili distribuirane po poslovnim funkcijama pa zatim meusobno povezane.
Tako su svi modeli koji su nastajali zadravali tri osnovne karakteristike CIM strukture
i bile prilagoene potrebama preduzea, zahtevima trita i vaeim standardima.
Karakteristian je i CIM OSA referentni model koji je razvijen u okviru programa
Evropske zajednice a u okviru AMICE. To je CIM referentni model arhitekture
otvorene za povezivanje, to znai da svako preduzee moe na ovoj osnovi da gradi
svoj CIM model, slika 19.7. Arhitektura CIM OSA referentnog modela moe se iskazati
u tri dimenzije i to:
Nivo optosti: referentni, parcijalni i posebni.
Nivo primene: potrebe, specifikacije, opis primene
Nivo poslovanja sa aspekta: funkcija, informacija, resursa, organizacije.
317
Tehniki sistemi
318
Tehniki sistemi
319
Tehniki sistemi
radnih mesta proizvode samo deo nekog proizvoda. Postavljeni su tako da slede
redosled operacija tehnolokog procesa proizvodnje. Kao tip organizacije do kraja je
uspena kod realizovanja FPS samo uz dobro razraenu konstrukciju proizvoda i uz
usku povezanost projektovanja tehnologije proizvoda as projektovanjem procesa.
Delovi proizvoda se grupiu u familije primenom: metoda klasifikacije ili
ukrupnjavanja.
CAD/CAM je akronim od Computer Aided Design/Computer Aided
Manufacturing. Opti prevod bi glasio: kompjuterom podran dizajn i proizvodnja.
CAM sistemi obuhvataju sisteme za pripremu i realizaciju upravljakih zadataka za
CNC maine, industrijske robote i fleksibilne tehnoloke elije.
320
Tehniki sistemi
Slika 19.13.
Kao najistaknutiji interfejs za povezivanje CAD/CAM sistema treba istai
STEP, slika 19.14.
321
Tehniki sistemi
Slika 19.14.
Veza izmeu CAD i PPC sistema se moe ostvariti, slika 19.14.:
kretanjem dokumentacije unutar istog proizvodnog ili poslovnog sistema,
povezivanjem CAD i PPC sistema,
Integrisanjem CAD i PPC sistema u CAD/PPC sistem.
U prvom sluaju , jedina veza izmeu CAD i PPC sistema se ostvaruje preko
dokumentacije (crte, plan proizvodnje...) i redundansa je jako visoka. Ovo je
karakteristino kod autonomnog prilaza razvoja CAD i PPC sistema. Druga i trea
varijanta imaju prednosti u informatikom smislu, ali je njihova primena vezana za
redizajniranje postojeih CAD i PPC baza podataka, primenu savremenih raunarskih i
komunikacionih tehnologija. Najvaniji lanci integracije kod CIM sistema su izmeu,
slika 19.15.: CAD/CAM aplikacija, CAD/CAM i PPC aplikacija, PPC i DSS aplikacija.
Slika 19.15.
U ovim sistemima veza izmeu CAD i PPC sistema ostvaruje se preko vezanih
procesora, koji omoguuju: runu manipulaciju podataka, primenu dodatnih
programa za manipulisanje podataka, transfer podataka u oba smera i transfer
podataka u dijalogu.
Za integrisano reenje razlikujemo tri sluaja: zajednika baza podataka na
jednom raunarskom sistemu, zajednika baza podataka za jednu raunarsku mreu i
zajedniko upravljanje podacima u jednoj mrei.
322
Tehniki sistemi
Slika 19.16.
Sistemi za podrku odluivanju (DSS- Decision Support System) su sistemi
koji slue kao podrka u odluivanju menadmentu. Razvijeni su kao specifina oblast
razvoja sistema baziranih na znanju i ekspertnih sistema. Njihova pojava datira iz 70-
tih godina prolog veka. Osnovna paradigma u njihovom razvoju bila je podrka
informacionih tehnologija u modeliranju problema, njihovom razumevanju i
vrednovanju alternativnih odluka. Sve ovo proistie iz injenice da se kod sloenih
problema odluivanja donoenje odluka mora poivati na sistemskom pristupu. DSS
se sastoji iz baze podataka, baze znanja i interpretera pravila. Baza znanja sadri
veoma kompleksne podatke o objektima odluivanja, znanja o znanju. Sva ta znanja su
razdeljena u vie modula i vrlo se jednostavno mogu nadograivati. Interpreter pravila
omoguava korienje znanja i baze znanja kao i izbor odgovarajuih pravila i njihov
redosled. Odluka praktino predstavlja izbor akcije iz liste alternativnih akcija.
Ponekad se ova lista daje eksplicitno,a ponekad u obliku varijable.
Integracija PPC i DSS sistema je put ka uspenom poslovanju preduzea. Time
bi se objedinile informacione i proizvodne tehnologije, pa bi i posao menadera,
inenjera i ostalih uesnika u poslovanju bio znatno olakan. Planiranje i upravljane
proizvodnjom bilo bi znatno efikasnije ukoliko bi u okviru iste postojao sistemski
nain za donoenje odluka, odnosno DSS sistem.
Kao to se moe i pretpostaviti, osnovni razlozi zbog kojih se tei integraciji
proizvoda i procesa u preduzeu su savremeni uslovi poslovanja. Zahteva se sve vea
brzina reagovanja, transparentnost procesa, pouzdanost dobijenih informacija itd.
Zbog toga je poeljno da se aplikacije tj. aplikativni softveri realizuju zajedno. Tek se sa
pojavom Interneta moe govoriti o integraciji aplikacija u preduzeu. Kretanje
poslovnih reenja komunikacijom starih i novih aplikacija korienjem zajednikog
srednjeg sloja (middleware) predstavlja EAI (Enterprise Application Integration).
Middleware je softver nezavistan od aplikacija, koji omoguava povezivanje
aplikacija.Time se postie: bolja relacije sa kupcima, podrka ojaavanju lanaca
snabdevanja, podrka kljunim internim procesima, podrka brem razvoju i uvoenju
novih aplikacija.
Model integracije predstavlja predvieni pristup i konfiguraciju koji se koristi pri
integraciji informacija i omoguuje: jednostavniju integraciju aplikacija, ponovno
323
Tehniki sistemi
324
Tehniki sistemi
325
Tehniki sistemi
326
Tehniki sistemi
327
Tehniki sistemi
328
Tehniki sistemi
Treba, ipak, naglasiti da minimalna konfiguracija i aka ne moraju biti ovako odvojene
celine. Vrlo esto se i ne mogu fiziki razdvojiti zato to se motori koji pokreu
zglobove ake nalaze negde na segmentima minimalne konfiguracije, da bi bili blie
centralnom stubu i time manje optereivali robot. Odatle se pogoni prenose pogodnim
prenosom mehanizmom do zglobova ake. U ovakvim sluajevima podela na
minimalnu konfiguraciju i aku robota ima smisla samo shematski, a ne i na stvarnoj
konstrukciji. Razmotrimo sada radni prostor TTT-robota ograniavajui se za sada
samo na minimalnu konfiguraciju. Pod radnim prostorom minimalne konfiguracije ro-
bota podrazumevamo onaj deo prostora u iju svaku taku moe da doe vrh
konfiguracije, taka C na slika 19.22..
329
Tehniki sistemi
uporeivanjem slika 19.24. U daljem tekstu emo videti da je i radni prostor ovakvog
robota cilindrian.
330
Tehniki sistemi
Slika 19.29. Konfiguracije robotskih manipulatora: RRR robot i radni prostor laktastog robota
331
Tehniki sistemi
332
Tehniki sistemi
333
Tehniki sistemi
Slika 19.34. Robot pakuje flairane tenosti Slika 19.35. Rad robota pri transportu palete
Slika 19.36. Robot opsluuje presu Slika 19.37. Robot opsluuje strug
334
Tehniki sistemi
Farbanje moemo posmatrati kao deo ire tehnologije povrinske zatite ma-
terijala. U naslovu odeljka izdvojili smo farbanje prskanjem jer je to jedna od najeih
i veoma poznatih primena robota (u SAD radi vie od 1000 robota za farbanje). Inae,
roboti se primenjuju i u nekim drugim poslovima povrinske zatite kao to je, na
primer, peskarenje kojim se mehaniki isti povrina materijala, slika 19.39.
335
Tehniki sistemi
Poto su ove materije esto i zapaljive, to postoji velika opasnost od poara. Zbog svega
ovoga poslovi farbanja svakako spadaju u onu grupu poslova od kojih je oveka
poeljno osloboditi. Pored humanizacije rada roboti u poslovima farbanja donose i niz
drugih prednosti:
Poboljani kvalitet. Robot moe obezbediti veoma pravilnu regulaciju kre-
tanja pitolja za farbanje ime se postie ravnomerno nanoenje boje;
Uteda materijala postie se ravnomernim nanoenjem sloja boje kao i
preciznim ritmom ukljuivanja i iskljuivanja pitolja;
Uteda energije postie se time to robotizovana elija za farbanje ne
zahteva sloen sistem ventilacije, grejanje i sl;
Poveana produktivnost se postie smanjenjem uea ivog rada i
trokova koje on nosi kao i opisanim utedama i poboljanjem kvaliteta.
Robot za farbanje nosi na svom kraju zavrni ureaj u vidu pitolja za prskanje
boje. Prilikom rada robot nosi ovaj ureaj zadatom putanjom koja obezbeuje
nanoenje boje na sve predviene povrine radnog predmeta.
Da bi izvrio ovakav zadatak robot mora imati sposobnost praenja
kontinualne putanje. Za zadavanje putanje najee se primenjuje postupak runog
voenja, i to posredstvom lagane "kopije" robota. Jedna od karakteristika zadatka
farbanja je i ta da pitolj prska boju na prilinu irinu. Otuda se ne postavlja zahtev za
velikom preciznou.
Sa stanovita upravljakog sistema zahteva se jo i fleksibilnost tj. laka izmena
programa koja bi omoguila prilagoavanje robota razliitim predmetima koje je
potrebno farbati.
Bez obzira na izbor pogona robot koji radi u uslovima koji vladaju u eliji za
farbanje zahteva posebnu zatitu vitalnih delova pokrivaima na nain prikazan na
slici 19.40.
Slika 19.41. Dvoruni portalni robot za zavarivanje Slika 19.42. Prenosivi robot
336
Tehniki sistemi
337
Tehniki sistemi
338
Tehniki sistemi
339
Tehniki sistemi
340
Tehniki sistemi
Slika 19.48. Zamena alata u magacinu obradnog centra uz pomo mobilnog robota
Indeksir glava je slian menjau glava osim to su alatne glave vee, isuvie
velike da bi se mogle kretati izmeu vretenskog pogona i skladine lokacije
alata. Glave su polu trajno privrene na indeksirani mehanizam na alatnoj
maini.
Moduli glodanja.
Moduli struganja.
Montane elije koje mogu da se programiraju za izvravanje zadataka
sa varijacijama u redosledu i obrascu pokreta da bi se prilagodili razliitim
341
Tehniki sistemi
342
Tehniki sistemi
343
Tehniki sistemi
344
Tehniki sistemi
Slika 19.52. Raspored FMS u obliku linije sa povratnim tokom i meu rukovanjem
Osnovna konfiguracija je petlja, slika 19.53. Radni delovi obino teku u
jednom smeru po petlji sa mogunou za zaustavljanje na svakom radnom mestu.
mesta utovara i istovara najee se lociraju na jednom kraju petlje. Sekundarni
manipulativni sistem pojavljuje se u svakoj eliji da bi se omoguilo kretanje delova
bez smetnji po petlji.
345
Tehniki sistemi
346
Tehniki sistemi
347
Tehniki sistemi
348
Tehniki sistemi
349
Tehniki sistemi
350
Tehniki sistemi
Slika 19.64. Podni transportni sistemi sa AGV (Automated Guided Vehicles) koriste postojee
transportne puteve.
Specijalna vozila se zasnivaju na istim konstruktivnim reenjima kao i
prethodno opisana vozila. Razlika je u adekvatnom prilagoavanju specifinim
oblastima primene. U ovu grupu se moe svrstati veliki broj vozila, ali se mogu uoiti
tri karakteristina razvojna trenda:
vozila sa specijalnim transporterskim elementima,
vozila sa teleskopskom i drugim konstrukcijama viljuki,
vozila sa mogunou integracije u proizvodne/montane linije.
Vozila sa specijalnim transporterskim elementima obezbeuju
direktnu vezu sa transportnim sredstvima kontinualnog dejstva kao i sa stanicama
razliitih tipova koje su opremljene elementima nekog tipa transportera.
Vozila sa teleskopskom i drugim konstrukcijama viljuki obezbeuju
znatno veu autonomiju rukovanja materijalima i obavljanje praktino svih skladino
transportnih aktivnosti (zahvat, podizanje/sputanje tereta, transport, lociranje...). Na
slici 19.65. je dat prikaz jednog reenja.
351
Tehniki sistemi
Slika 19.65.
AGVS sistema sa mogunosti potpuno autonomnog rada u skladinim zonama
regala. Zahvat/odlaganje na proizvoljnim lokacijama primenom reenja za precizno
pozicioniranje, identifikaciju i dr., kako na samom AGVS, tako i u skladitima, na
stabilnoj / pokretnoj i pomonoj opremi, slika 19.64.
Automatski skladini sistemi
Automatska skladita (AS) sa opremaju sa mehanizmima koji redukuju ljudski
rad i humanizuju operacije u skladitima. Karakterie ih: velika poetna ulaganja i
promenljivi nivo automatizacije (uee mehanizama u operacijama i transakcijama u
skladitima, dok u visoko automatizovanim sistemima teret se kompjuterski kontrolie
na ulasku i izlasku iz skladita).
Objektivni razlozi za automatizaciju skladinih operacija je:
Poveanje kapaciteta skladita;
Poveanje gustine skladita;
Poveanje ukupne iskorienosti fabrikog prostora;
Poveanje sigurnosti u radu i smanjenje tete i otuenja;
Poveanje produktivnosti i redukcija ljudskog rada;
Poveanje bezbednosti u radu i poboljanje kontrole inventara;
Poboljanje zanavljanja zaliha;
Unapreenje servisa kupcima;
Poveanje dostupnosti i transportnih puteva.
Razlikujemo sledee tipove automatizovanih skladita:
Automatizovana skladita koji predstavljaju regalni sistemi sa mehanizmima
ili automatizovanim dizalicama (kranovima) za skladita/zanavljanje tereta.
Pokretni skladini sistem predstavlja ovalne transportne trake (konvejner
sisteme) sa sanducima za pojedinane artikle.
Automatizovana regalna skladita mogu biti:
Jedno teretni AS veliki automatizovani sistemi sa paletnim teretima;
Duboki linijski AS kretanje kroz regal sa bonog ulaza;
Malo teretni AS mali runi tereti sanduci sa fiokama;
ovek na platformi AS humane operacije ljudi u skladitu sa pojedinanim
izborom;
Automatski pojedinani sistemi za pretraivanje-sistemi za individualna
pretraivanja;
Vertikalni dizalini skladini modul vertikalni boni i horizontalno boni AS
tipovi.
352
Tehniki sistemi
353
Tehniki sistemi
354
Tehniki sistemi
355
Tehniki sistemi
356
Tehniki sistemi
Slika 19.69. Pozivanje programa pomou obradka (kodiranje palete) na osnovu sledeeg
redosleda: 1) prepoznavanje broja palete; 2) dojava DNC raunaru; 3) traenje programa;
4) prepoznavanje programa; 5) prenos programa u CNC; 6.a) postavljanje palete na mainu ili
6. b) masina zauzeta ili nepodesna za obradu, paleta ostaje dalje u obilasku.
357
Tehniki sistemi
358
Tehniki sistemi
359
Tehniki sistemi
LITERATURA
361
Tehniki sistemi
362