STRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA I

SOCIJALNE ISKLJUENOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ (2014. - 2020.)

Materijal pripremila:
Radna skupina za izradu i praenje provedbe strategije borbe protiv siromatva i socijalne
iskljuenosti

Zagreb, oujak 2014.

STRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI U
REPUBLICI HRVATSKOJ (2014. - 2020.)

SADRAJ:

SAETAK

1. UVOD..... 2

2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE.. 4

2.1. Drutvena i gospodarska situacija........... 4
2.1.1. Demografska kretanja........... 4
2.1.2. Opa gospodarska kretanja i trite rada.......... 6
2.2. Stanje siromatva i socijalne iskljuenosti te dohodovne nejednakosti... 8
2.3. Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj .. 11

3. STRATEKI OKVIR. 12
3.1. Pojmovi siromatva, socijalne iskljuenosti;... 12
3.2. Najranjivije skupine stanovnitva i pristup temeljnim pravima 13
3.3. Svrha, glavni ciljevi i naela strategije 16

4. STRATEKA PODRUJA U BORBI PROTIV SIROMATVA I

SOCIJALNE ISKLJUENOSTI 18
4.1. Obrazovanje i cjeloivotno uenje .. 17
4.2. Zapoljavanje i pristup zapoljavanju. 21
4.3. Stanovanje i dostupnost energije. 24
4.4. Pristup socijalnim naknadama i uslugama.. 27
4.5. Pristup zdravstvenom sustavu .... 32
4.6. Skrb o starijim osobama . 33
4.7. Borba protiv zaduenosti i financijska neovisnost . 36
4.8. Uravnoteeni regionalni razvoj . 38

5. EUROPSKA I MEUNARODNA SURADNJA.. 42

5.1. Europske i meunarodne obveze. 42
5.2. Koritenje fondova Europske unije 43
5.3. Koritenje meunarodnih resursa 44

6. ULOGA DIONIKA, PRAENJE I IZVJETAVANJE 44

7. lanovi Radne skupine za izradu i praenje provedbe Strategije.. 47

1
Saetak

Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvatskoj (2014.

2020.) temeljni je dokument koji e omoguiti sustavan i zajedniki pristup svih relevantnih
dionika u rjeavanju problema siromatva i socijalne iskljuenosti, uz osiguravanje
minimalnog standarda najugroenijem dijelu drutva, te sprjeavanje novih pojava siromatva
i socijalne iskljuenosti.
Strategija sadri kratku i jasnu sliku postojeeg stanja siromatva i socijalne iskljuenosti u
Republici Hrvatskoj, kao i uzroka koji su doveli do toga stanja te drutvenu i gospodarsku
projekciju kao osnovu za djelovanje. Jasno se istie tko su najranjivije skupine drutva
izloene siromatvu i socijalnoj iskljuenosti, uz naelo orijentiranosti na pojedinca i njegove
potrebe.
Strategija se bazira na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta: borba protiv
siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu; sprjeavanje
nastanka novih kategorija siromanih, kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih
osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne
iskljuenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je antidiskriminacijska politika polazni princip u
ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva.
Za ostvarenje triju navedenih prioriteta i pripadajuih glavnih ciljeva predviene su aktivnosti
u okviru osam stratekih podruja, pri emu se prioritetnim podrujem dugorono smatra
obrazovanje i cjeloivotno uenje. Zatim slijede: zapoljavanje i pristup zapoljavanju;
stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup
zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduenosti i financijska
neovisnost; uravnoteen regionalni razvoj. Svako strateko podruje sadri nekoliko glavnih
stratekih aktivnosti te naine njihove provedbe koje e se detaljnije razraditi u okviru
trogodinjih programa provedbe na nacionalnoj razini, a koji e zahtijevati izradu
odgovarajuih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Dokument zastupa aktualnu europsku i meunarodnu politiku i sadri poveznice s europskim
i meunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira koritenje europskih i
meunarodnih fondova za realizaciju dijela predvienih stratekih aktivnosti.

1. UVOD

Raspoloivi statistiki podaci o stanju siromatva 1 stanovnitva Republike Hrvatske

pokazuju da je stopa rizika od siromatva, nakon socijalnih transfera, u 2012. godini
iznosila 20,5 %, a postotak osoba u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti 32,3%.
Veliki dio populacije (15,4 %) ivi u uvjetima teke materijalne oskudice i ne mogu
zadovoljiti temeljne ivotne potrebe.
Podaci ukazuju na velike socijalne razlike i ogranieni pristup mogunostima. Obaveza je
drave i drutva propitati uzroke koji dovode do takve situacije i osigurati uvjete i mjere
aktivne politike za poboljanje ivotnih uvjeta svima, jer se u uvjetima dugorone krize
siromatvo i socijalna iskljuenost vie ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na
pojedine dijelove drutva koji se smatraju marginalnima, ve je ono prijetnja svim slojevima
drutva i svim generacijama.
Obaveza borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti upisana je i u temeljnim
meunarodnim dokumentima poput Milenijske deklaracije 2 i Milenijskih ciljeva razvoja
Ujedinjenih naroda, kao i u dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i

1
DZS: Pokazatelji siromatva u 2012. godini, Konani podaci
2
Politiki dokument UN-a za 21. st., rujan 2000.
2
socijalne drave poput Europske socijalne povelje koja navodi "pravo na zatitu od siromatva
i socijalne iskljuenosti" kao jedno od temeljnih graanskih prava. Socijalna prava
razumijevaju pravo graana na koritenje civilizacijskih steevina drutva u kojem ive, a
kreiraju se i implementiraju putem socijalnih programa i aktivnosti raznih sudionika. Uz
osobne i politike slobode i prava, gospodarska i kulturna prava, te pravo na zdrav ivot,
socijalna prava zatiena su Ustavom i zakonom.
U Programu Vlade Republike Hrvatske (2011.-2015.) kao i u drugim nacionalnim
dokumentima te u kljunim stratekim dokumentima Europske unije, kao to su Europa
2020.- Strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast 3 i Europska platforma protiv siromatva i
socijalne iskljuenosti, predvien je iri, strateki pristup rjeavanju problema siromatva i
socijalne iskljuenosti.

Uzimajui u obzir navedeno, pristupilo se izradi temeljnog dokumenta Strategija borbe

protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvatskoj (2014-2020) (dalje
Strategija) u suradnji s relevantnim dionicima koji su ukljuivali predstavnike tijela dravne i
javne vlasti, predstavnike lokalne i podrune (regionalne) samouprave 4, predstavnike
poslodavaca, sindikata, organizacija civilnoga drutva i akademske zajednice.
Strategija se sastoji od 6 poglavlja u kojima se nastojalo konkretno, jasno i kratko predoiti
stanje, naglasiti problemi i predvidjeti naini rjeavanja problema.
U Polaznim osnovama za izradu strategije dan je kratki osvrt na drutvenu i gospodarsku
situaciju koja ukljuuje opa gospodarska kretanja i trite rada te demografska kretanja,
zatim stanje siromatva i dohodovne nejednakosti kao i strukturu socijalne zatite.

U poglavlju Strateki okvir odreeni su pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti, navedeni

su naini zatite od diskriminacije i definirane su najranjivije skupine te glavni ciljevi
Strategije. Takoer su odreena tri glavna prioriteta: osiguravanje uvjeta za borbu protiv
siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu; osiguravanje uvjeta
za spreavanje nastanka novih kategorija siromanih kao i smanjenja broja siromanih i
socijalno iskljuenih osoba te uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku
od siromatva i socijalne iskljuenosti.

S obzirom na to da su siromatvo i socijalna iskljuenost kategorije koje imaju vie dimenzija,

to je nuno ukljuiti sva podruja koja direktno ili indirektno mogu imati utjecaja na njihovo
suzbijanje i sprjeavanje. Stoga Strategija odreuje osam stratekih podruja unutar kojih su
odreene glavne strateke aktivnosti na osnovi kojih e se izraivati programi provedbe za
period od tri godine. U njihovu okviru bit e navedene mjere i nositelji mjera, te naini
mjerenja uspjenosti provedbe. Kao prioritetno podruje u suzbijanju i sprjeavanju
siromatva i socijalne iskljuenosti odreeno je obrazovanje i cjeloivotno uenje, a budui
da pristup obrazovanju te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utjeu na ivotne prilike
pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i drutva te time osnovni alat za borbu
protiv siromatva i socijalne iskljuenosti.
Strategija se dotie europske i meunarodne suradnje i obveza Republike Hrvatske te
mogunosti za koritenje fondova Europske unije u realizaciji stratekih aktivnosti. Takoer
je naznaena uloga dionika u provedbi strategije, kao i praenje i izvjetavanje o provedbi, te
sadri sastavnice za izradu programa za provedbu strategije.

3
Europska komisija, priopenje 2010.
4
Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje, bez obzira na to jesu li u zakonima ili drugim propisima koriteni u
mukom ili enskom rodu, odnose se na jednak nain na muki i enski rod - lanak 43. Zakona o ravnopravnosti spolova
(NN 82/08)

3
Nadalje, treba napomenuti da strategija uvaava temeljne pretpristupne strateke dokumente,
poput Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju (JIM) i Zajednikog
memoranduma o prioritetima politike zapoljavanja (JAP), rezultate provedbe JIM-a i JAP-a
te pripadajuih Nacionalnih provedbenih planova koji su iz njih proizlazili.

2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE

2. 1. Drutvena i gospodarska situacija

Globalna kriza koja se odrazila se na gotovo sve lanice Europske unije, pa tako i na
Republiku Hrvatsku dovela je do velike nezaposlenosti i pada bruto domaeg proizvoda
(BDP), to se nepovoljno odrazilo na stanje gospodarstva, iji je razvoj dodatno otean zbog
posljedica Domovinskog rata. Uz rast nezaposlenosti, gospodarska kriza utjecala je na rast
broja zaposlenih koji ne primaju plau ili se plae isplauju s velikim zakanjenjem.
Promatrajui probleme u gospodarstvu i drutvu te usporeujui poloaja Republike Hrvatske
u odnosu na Europsku uniju moe se uoiti da Republika Hrvatska znaajno zaostaje za
europskim prosjecima u podruju zapoljavanja, ulaganja u istraivanje i razvoj, smanjenja
emisije staklenikih plinova, visokog obrazovanja i borbe protiv siromatva, dok je pozicija
relativno povoljna u odnosu na Europsku uniju u podruju obnovljivih izvora energije, a
znatno bolja u podruju sprjeavanja ranog naputanja kolovanja.
Identificirane 5 su glavne i specifine prepreke koje utjeu na ostvarenje ciljeva Europa 2020,
a to su, izmeu ostalog: nedovoljno sudjelovanje na tritu rada koje je povezano s
pitanjem restrukturiranja, budui da se oekuje da e postupak restrukturiranja i privatizacije
poduzea u dravnom vlasnitvu te reforma sustava dravnih potpora kratkorono pridonijeti
rastu nezaposlenosti; neusklaenost sustava obrazovanja s potrebama trita rada, to je
povezano s nedostatnim udjelom visokoobrazovane populacije; velik broj ljudi suoen s
rizikom od siromatva i socijalne iskljuenosti, pri emu se istie da RH ima relativno
nepovoljne javnozdravstvene pokazatelje, a starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i
manjine predstavljaju osjetljiviju skupinu; nedovoljno sudjelovanje osoba u cjeloivotnom
uenju, kao temeljnoj pretpostavci za izgradnju drutva i osobnog razvitka, koje je potrebno
poveati i time ublaiti neusklaenost ponude i potranje na tritu rada; nedovoljno
razvijena infrastruktura koja zahtijeva poboljanja i nadvladavanje neujednaenosti
prometne pokrivenosti u razliitim dijelovima zemlje, te ouvanje prirodnih i kulturnih
resursa.

2.1.1. Demografska kretanja

Demografska kretanja u Republici Hrvatskoj nepovoljnija su u odnosu na razvijeniji dio

Europe. S obzirom na injenicu da je Republika Hrvatska jedina zemlja lanica Europske
unije koja je nakon 2. svjetskog rata imala dugogodinji ratni sukob na svojem teritoriju i da
je iz konfliktnog razdoblja prela u mirnodopsko i kao takva postala lanica Europske unije,
mogue je nepovoljnija demografska kretanja povezati s neposrednim ratnim iskustvom.
Agresija na Republiku Hrvatsku, ako uzmemo u obzir njezine razmjere 6, dugotrajnost 7 i

5
Ekonomski program Republike Hrvatske 2013., Vlada Republike Hrvatske
6
Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaeno 54% nacionalnog teritorija, na kojem je ivjelo 36% hrvatskog
stanovnitva, a pod okupacijom je bilo 14.760 km2 odnosno 26% hrvatskog teritorija (Perkovi, M., Puljiz, V.
(2001.), Ratne tete, izdaci za branitelje, rtve i stradalnike rata u Republici Hrvatskoj, Revija za socijalnu
politiku 8(2): 235-238).
7
Sukladno lanku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN
174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 41/09, 65/09, 137/09, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13), Domovinski rat trajao je od 5.
kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
4
materijalna razaranja 8, negativno je utjecala na pojedince neposredno ukljuene u ratna
zbivanja, njihove obitelji, lokalnu zajednicu, drutvo u cjelini, ali i Republiku Hrvatsku koja
je bila suoena s tekim ratnim posljedicama ljudskim stradavanjima, materijalnim
gubicima i traumatskim iskustvima graana izloenih ratnom iskustvu. Iskustvo obrambenog i
osloboditeljskog Domovinskog rata kroz koji je Republika Hrvatska prola izazvao je izravni
i neizravni demografski gubitak stanovnitva, a takva demografska kretanja utjecala su na
strukturu i razvoj, kako drutva, tako i gospodarstva.
Republika Hrvatska ve dva desetljea ima smanjenje broja stanovnika, prvenstveno zbog
negativnog prirodnog prirataja. U desetogodinjem je razdoblju (2002. 2011.) prosjeni
godinji prirodni prirataj bio negativan (-2,2 promila), to je prosjeno godinje
smanjenje broja stanovnika za 9,6 tisua godinje. U 2012. godini prirodni prirataj je iznosio -
2,3 promila (-9 939 osoba). Stopa nataliteta (ivoroeni na 1 000 stanovnika) u 2012. god.
iznosila je 9,8. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (ivoroeni na 100
umrlih), koji je iznosio 80,8. Ipak u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu zabiljeen je blagi
porast broja ivoroene djece za 1,4%, odnosno roeno je 574 djece vie nego u 2011.
Stanovnitvo Republike Hrvatske ima prosjenu dob 9 41,7 godina (mukarci 39,9, ene 43,4
godine). Nadalje, prosjeno oekivano trajanje ivota u Republici Hrvatskoj 2010. godine
bilo je 73,5 godina za mukarce i 79,9 godina za ene, ili prosjeno 76,6 godina (u EU 27
iznosilo je 79,7 godina). Nadalje, prosjeno oekivano trajanje ivota u razdoblju 1960.
2010. godine u Republici Hrvatskoj je ukupno poveano za 9,2 godine za mukarce (ili oko
1,8 godina po desetljeu) i 10,9 godina za ene (ili oko 2,2 godine po desetljeu), to zorno
govori o procesu demografskog starenja.
Vaan indikator starenja je udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnom stanovnitvu,
koji je u Republici Hrvatskoj 2011. iznosio 17,7% (EU - 17,5%). S druge strane, indeks
ovisnosti (omjer broja stanovnika s vie od 65 godina i stanovnika radnog kontingenta 15
64 godine) dosegao je 2011. godine 26,4% (EU 26,2% ), (Eurostat).
Struktura obitelji, ako se usporeuju popisi stanovnitva 2001. godine i 2011. godine,
pokazuju se znaajne promjene: udio samakih kuanstava se poveao s 20,8% na 24,6% (za
usporedbu 1971. god. iznosio je 15,5%); udio jednoroditeljskih obitelji je porastao s 15% na
17,1%; parova s djecom je manje za 3,7%; dok je parova bez djece vie za 1,6%.

Migracijska kretanja posljednjih godina takoer imaju negativan predznak. U 2012. godini
iznosila su 3 918 osoba (8 959 osoba doselilo se u Republici Hrvatskoj, a 12 877 osoba
odselilo se u inozemstvo).

Tablica: Vanjska migracija stanovnitva 10

Godina Doseljeni iz Odseljeni u Migracijski Stopa migracijskog
inozemstva inozemstvo saldo salda
2007. 14 622 9 002 5 620 1,3
2008. 14 541 7 488 7 053 1,6
2009. 8 468 9 940 - 1 472 -0,3
2010. 4 985 9 860 - 4 875 -1,1
2011. 8 534 12 699 - 4 165 -1,0
2012. 8959 12 877 -3 918 -0,9

8
Prema podacima Dravne revizije za popis i procjenu ratne tete, izravna ratna teta u Republici Hrvatskoj
1990.-1999. iznosila je 236.431.568.000 kuna, odnosno oko 32 miljarde eura. Od toga je materijana teta inila
40,2%, trokovi rata i neodravanje dobara 26,1% te teta koja se odnosila na ivot i zdravlje ljudi 33,7%
(Drui, 2004. prema Dobroti, 2008.) (Dobroti, I. (2008.), Sustav skrbi za branitelje iz Domovinskog rata,
Revija za socijalnu politiku, 15(1): 57-83).
9
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011, DZS
10
Izvor: Statistike informacije 2013., DZS, Zagreb, 2013.
5
to se tie pitanja unutarnjih migracija, prebivalite je u 2012. godini promijenilo 68 839 osoba
i to u dobi od 20 do 39 godina starosti njih 46,0%, uglavnom iz ruralnih prema urbanim
sredinama, a razlozi su uglavnom ekonomske prirode.
Demografske promjene i projekcije pokazatelji su koji bitno utjeu na razvoj drutva i
usmjeravaju na drutvenu intervenciju. Usporedbom rezultata popisa stanovnitva
evidentirana je tendencija pada ukupnog broja stanovnika. Projekcije broja stanovnika u
razdoblju od 2021. god. do 2061. god. govore o padajuem trendu. Prognoze su da e 2061.
godine broj stanovnika biti manji za 29,2% (3 387 800) u odnosu na 1991. godinu (4 784
265) 11.
Osim ovih negativnih demografskih trendova, Republika Hrvatska e se suoiti i s
injenicom skorog umirovljenja tzv. 'baby boom generacije' i uincima koji e to imati na
mirovinski sustav. Ovakva zabrinjavajua projekcija dovest e do promjena strukture
stanovnitva, odnosno do starenja stanovnitva, te time smanjene ili neadekvatne ponude
radne snage, priljeva i odljeva umirovljenika, poveane potrebe za zdravstvenom i socijalnom
zatitom itd., te je stoga zadaa Strategije voditi rauna o potrebi izgradnje mehanizama koji
mogu prepoznati i nositi se s novim pojavama i oblicima siromatva.

2.1.2. Opa gospodarska kretanja i trite rada

Pad gospodarske aktivnosti vei je u Republici Hrvatskoj nego na razini Europske unije.
Dok je BDP na razini Europske unije u stagnaciji, Republika Hrvatska i dalje biljei negativni
trend, premda znatno blai. Recesija je zapoela s negativnim kretanjima 2009. godine emu
su, osim utjecaja globalne krize, pridonijele slabosti hrvatskog gospodarstva. Nakon
stagnacije realne ekonomske aktivnosti u 2011. godini (0,0%), u 2012. godini recesija se
ponovno produbila te je BDP zabiljeio realno smanjenje od 2,0%. U prvom polugoditu
2013. godine BDP realno je smanjen 1,1% u usporedbi s istim razdobljem 2012. godine.
Tromjeseni bruto domai proizvod za etvrto tromjeseje 2013., prema prvoj procjeni, realno
je manji za 1,2% u odnosu na isto tromjeseje 2012. Prva procjena pokazuje da je bruto
domai proizvod u 2013. godini realno manji za 1,0% u odnosu na 2012. godinu.
Grafiki prikaz: kretanje BDP prema godinama 12

11
Izvor: Projekcije stanovnitva Republike Hrvatske od 2010. do 2061., Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2011.
12
Izvor: DZS, Prva procjena tromjesenog bruto domaeg proizvoda za etvrto tromjeseje 2013., 28. veljae 2014.

6
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama lanicama temelji se na Izvjetaju o
prekomjernome proraunskom manjku i dugu ope drave. Ugovorom iz Maastrichta
uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proraunskog manjka (deficita)
ope drave zemlje lanice ne smije biti vei od 3% BDP-a, a konsolidirani dug ope drave
vei od 60% BDP-a. Ovo izvjee podnosi se Europskoj komisiji (Eurostat-u) dva puta
godinje na kraju oujka (travanjsko Izvjee) i na kraju rujna (listopadsko Izvjee).
Izvjee se odnosi na razdoblje posljednje etiri godine i za tekuu godinu, u kojoj su podaci
za tekuu godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistiki uredi
obvezni su objaviti Izvjee na svojim internetskim stranicama. U 2012. god. deficit
konsolidirane ope drave iznosio je 16 349 milijuna kuna ili 5,0% BDP-a, a konsolidirani
dug na kraju godine iznosio je 183 273 milijuna kuna ili 55,5% BDP-a. Prema projekcijama
Ministarstva financija, proraunski saldo dravnog prorauna u 2013. iznosi 12 244 milijuna
kuna ili 3,6% BDP-a, a konsolidirani dug ope drave na kraju godine 190 388 milijuna kuna
ili 56,6% BDP-a. 13

U periodu do 2016. godine oekuje se oporavak gospodarske aktivnosti te ubrzanje realnog

rasta bruto domaeg proizvoda. Predvianja Europske komisije 14 u tom smislu su s
projekcijom blagog rasta BDP-a u 2014. godine na 0,5 % te u 2015. godini na 1,2%.

Godinja stopa inflacije, mjerena indeksom potroakih cijena, u sijenju 2014. god.
iznosila je 0,1 %. U odnosu na prosinac 2013. god. potroake su cijene bile nie za 0,1 %.
Cijene dobara i usluga za osobnu potronju, mjerene indeksom potroakih cijena, u prosincu
2013. god. u odnosu na studeni 2013. god. u prosjeku su nie za 0,2%, a u odnosu na
prosinac 2012. god., tj. na godinjoj razini, vie su za 0,3%, dok su u godinjem prosjeku vie
za 2,2%. 15

Grafiki prikaz:Kretanje indeksa potroakih cijena

13
Izvor: DZS, Dravni zavod za statistiku,Priopenje 12.1.5. od 21. listopada 2013.
14
Izvor: Gospodarska predvianja za zimu 2014.; Europska komisija, 25. veljae 2014..
15
Izvor: DZS,Priopenje 13.1.1/12. od 15. sijenja 2014.

7
U drugom polugoditu 2013. godine prosjene bruto plae ostvarile su nominalno
meugodinje smanjenje od 0,2%, a realno su ostale na istoj razini dok su prosjene neto
plae ostvarile meugodinje nominalno poveanje od 0,3%, a realno poveanje od 0,5%.
Prosjena neto plaa za prosinac 2013. god. iznosila je 5 556 kuna.
Kretanja na tritu rada u 2013. godini ukazuju na nastavak negativnog trenda to je
direktna posljedica gospodarskog stanja. U zadnjih pet godina dolo i do znaajnog smanjenja
registrirane zaposlenosti. U razdoblju od kolovoza 2008. god. do istog mjeseca 2013. god.
broj zaposlenih smanjio se 10,6 posto. Izraeno apsolutnim brojem, izgubljeno je 165.740
radnih mjesta, pri emu je pad bio najizraeniji u 2009. i 2010. godini, a u 2011. i 2012.
godini se ublaava.

Tablica: Stopa zaposlenosti: Europska unija i Republika Hrvatska

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Europska unija
62,6 62,7 63,4 64,3 65,3 65,7 64,5 64,0 64,1 64,1
Republika
Hrvatska 53,4 54,9 55,0 55,6 57,1 57,8 56,6 54,0 52,4 50,7

2.2. Stanje siromatva i socijalne iskljuenosti te dohodovne nejednakosti 16

Stopa rizika od siromatva (nakon socijalnih transfera), kao osnovni pokazatelj siromatva
koji predstavlja postotak osoba koje imaju raspoloivi ekvivalentni dohodak ispod praga
rizika od siromatva, u 2012. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 20,5 %. U 2011.
godini ta je stopa iznosila 21,3 %. Usporedba osnovne stope rizika od siromatva i stope
rizika od siromatva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz
dohotka utjee na poveanje postotka osoba koje su u riziku od siromatva s osnovnih 20,5 %
na stopu od 30,4 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa
rizika od siromatva iznosi 45,7%.

Promatrano prema dobnim skupinama stopa rizika od siromatva najvia je kod osoba starih
65 godina i vie i iznosi 26,5 %. Najnia stopa rizika od siromatva biljei se za osobe stare
od 25 do 54 godine i iznosi 17,1 %.

Promatrano prema najeem statusu aktivnosti osobe, stopa rizika od siromatva najvia je
za nezaposlene osobe i iznosi 42,9 %. Za nezaposlene mukarce iznosi 48,1 %, a za
nezaposlene ene 38,0 %. Kod osoba koje rade, stopa rizika od siromatva je 6,1 %, dok za
kategoriju umirovljenika iznosi 21,8 %.

16
DZS: Pokazatelji siromatva u 2012. godini, Konani podaci
8
 Stopa rizika od siromatva prema najeem statusu u aktivnosti i spolu, 2012.
At-risk-of-poverty rate by most frequent actitivty stastu and by gender, 2012

60,0 svi muki enski

total male female
48,1
50,0
42,9
38,0
40,0 35,0
31,9
30,0 23,7
21,8 20,1 23,4
20,0 17,0 16,6 18,1

10,0 4,9 5,6 4,1

0,0
zaposlenici samozaposleni nezaposleni umirovljenici ostali ekonomski
employees self-employed unemployed retired neaktivni
other economically
inactive

Stopa rizika od siromatva definirana prema tipu kuanstva najvia je za jednolana

kuanstva u kojima ive ene i iznosi 42,7 %, a za kuanstva u kojima ivi jedna osoba stara
65 godina i vie, stopa rizika od siromatva iznosi 41,3 %. U kategoriji kuanstava s
uzdravanom djecom najvia stopa zabiljeena je kod kuanstava samohranih roditelja za koje
stopa iznosi 40,4 %. Najniu stopu rizika od siromatva imaju kuanstva koja ine tri ili vie
odraslih osoba i iznosi 12,9% te kuanstva koja ine dvije odrasle osobe s jednim djetetom i
iznosi 15,1 %.

Stopa rizika od siromatva prema intenzitetu rada kuanstva najvea je za kuanstva s

uzdravanom djecom koja imaju vrlo niski intenzitet rada, odnosno kuanstva u kojima su svi
radno sposobni lanovi radili do 20% ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju, i iznosi
70,6 %.

Pokazatelji materijalne deprivacije ukazuju na materijalne uvjete koji utjeu na kvalitetu

ivota kuanstava. Postotak osoba koje ive u kuanstvima koja nisu u mogunosti platiti
tjedan dana godinjeg odmora za sve lanove svog kuanstva iznosi 71,1 %. Postotak osoba
koje ive u kuanstvima koja nisu u mogunosti podmiriti neoekivani financijski izdatak je
67,3 %. U kuanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako ivi svega 0,3 % osoba, dok u
kuanstvima koja spajaju kraj s krajem teko ivi 33,8 % osoba. Stopa materijalne
deprivacije prikazuje postotak osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu, iskljuivo radi
financijskih razloga, priutiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja. Stopa
materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 35,3 %. Pokazatelj
koji prikazuje postotak osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu priutiti, iskljuivo
radi financijskih razloga, najmanje etiri od devet stavki materijalnog oskudijevanja (osobe u
tekoj materijalnoj deprivaciji) iznosi 15,4 %.

Postotak osoba u riziku od siromatva ili socijalne iskljuenosti je pokazatelj koji

predstavlja postotak osoba koje su u riziku od siromatva ili su teko materijalno deprivirane
ili ive u kuanstvima s niskim intenzitetom rada. U 2012. godini takvih osoba je bilo 32,3 %.

9
Postotak osoba koje ive u kuanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (pokazatelj koji
predstavlja osobe koje ive u kuanstvima u kojima su svi radno sposobni lanovi radili
manje od 20% ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju) iznosio je 16,1 %.

Ginijev koeficijent je pokazatelj koji ukazuje na nejednakost raspodjele dohotka unutar cijele
distribucije i on iznosi 0,31. Kad bi postojala savrena jednakost (tj. kad bi svaka osoba
primala jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. to je vrijednost blia 1, to je
dohodovna nejednakost vea. Nije se mijenjao u posljednje tri godine i jednak je Ginijevom
koeficijentu na razini prosjeka EU 28.

Stopa rizika od siromatva za zemlje EU-28 prema procjeni Eurostata iznosi prosjeno
16,9%. Najnia stopa rizika od siromatva u zemljama Europske unije biljei se u ekoj, 9,6
% i u Nizozemskoj, 10,1 %. Najvie stope rizika od siromatva zabiljeene su u Grkoj
23,1%, Rumunjskoj 22,6%, panjolskoj 22,2% i Bugarskoj 21,2%.
Grafiki prikaz: Stopa rizika od siromatva, usporedba zemalja Europske unije i Republike Hrvatske,
2012 17

17
Izvor: Eurostat
10
2.3. Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj

Socijalna zatita obuhvaa sve intervencije javnih ili privatnih tijela radi olakavanja
financijskog optereenja kuanstava i pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod
uvjetom da ne postoji istodobna uzajamna ni individualna protuinidba (intervencija koja od
primatelja socijalne zatite istodobno zauzvrat trai neto istovjetne vrijednosti) 18.

Tablica: Struktura socijalnih trokova u RH, prema ESSPROS metodologiji (% BDP)

RH RH RH RH EU27 EU27 EU27
2008. 2009. 2010. 2011 (2009.) (2010.) (2011.)
Ukupni izdaci socijalne zatite 18,7 20,8 20,8 20,4 29,5 29,4 29,0
ukupni izdaci za socijalne
18,2 20,3 20,3 20,0 28,4 28,2 27,8
naknade prema funkcijama
bolest/zdravstvena skrb 6,3 7,1 6,9 6,8 8,4 8,3 8,2
invaliditet 3,2 3,5 3,6 3,4 2,3 2,2 2,1
starost 4,9 5,4 5,6 5,6 11,1 11,0 11,1
preivjeli uzdravani lanovi 2,0 2,1 2,1 2,0 1,7 1,7 1,6
obitelj/djeca 1,5 1,6 1,7 1,6 2,3 2,3 2,2
nezaposlenost 0,3 0,4 0,5 0,5 1,7 1,7 1,6
stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6 0,6 0,6
socijalna iskljuenost koja nije
0,1 0,1 0,1 0,1 0,4 0,4 0,4
drugdje klasificirana
Izvor: Za Republiku Hrvatsku: DZS. Za EU27: Eurostat.

Udio socijalne zatite u BDP-u Republike Hrvatske, u 2011. iznosio je 20,4%1) to je za

0,4% manje u odnosu na 2010. Do smanjenja udjela dolo je zbog porasta bruto domaeg
proizvoda u 2011. god., dok su izdaci za socijalnu zatitu u apsolutnim iznosima ostali
gotovo nepromijenjeni u odnosu na 2010.

Naknade socijalne zatite inile su 97,9% ukupnih izdataka socijalne zatite u 2011. god.
Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novane naknade (69,6%). Prema obiljejima,
prevladavaju naknade socijalne zatite (novane i nenovane) koje nisu utemeljene na
provjeri materijalnog stanja (93,1%).

Gledano prema funkcijama socijalne zatite, najvei udio naknada socijalne zatite utroen je
za olakavanje financijskog optereenja od rizika bolesti, to jest, za potrebu zdravstvene skrbi
(33,9% svih naknada socijalne zatite), a slijedi funkcija starost (27,9%). Najmanje
sredstava utroeno je u funkciju stanovanje (0,1%).

Posebno je potrebno istaknuti da je, bez obzira na porast udjela izdataka socijalne zatite,
udio trokova socijalne zatite u podruju usluga socijalne skrbi zadnjih godina smanjen s
2,0% BDP-a u 2008. godini na 1,8% BDP-a u 2011. godini, uz dodatno realno smanjenje
BDP u tom razdoblju.

18
DZS, Priopenje, Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj u 2011. god., 28.5.2013.
11
Tablica: Trokovi socijalne zatite (% BDP)
Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
ukupni trokovi 19,0 21,1 21,5 21,0 20,8
poslovi i usluge zdravstva 5,6 6,2 6,4 6,2 6,2
poslovi i usluge socijalnog osiguranja 10,9 12,1 12,7 12,5 12,5
poslovi i usluge socijalne skrbi 2,0 2,2 1,9 1,8 1,8
ostali trokovi socijalnog osiguranja i socijalne skrbi 0,5 0,5 0,4 0,4 0,3
Izvor: Ministarstvo financija (klasifikacija prema GFS Manual 1986, MMF)

Usporeujui podatke o udjelu trokova za socijalnu zatitu u nacionalnome BDP-u s

udjelom u BDP-u drava lanicama Europske unije, Republika Hrvatska zauzima 18. mjesto,
dok za 8,6 postotnih bodova zaostaje za prosjekom EU-27.

3. STRATEKI OKVIR

3.1. Pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti

Pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti meusobno su ovisni i povezani, iako nuno ne

uvjetuju jedno drugo. Iako se siromatvo ne poistovjeuje sa socijalnom iskljuenosti, ono se
najee smatra njegovim najeim uzrokom i oblikom. Socijalna iskljuenost uglavnom se
dovodi u vezu s pojmovima siromatva, nezaposlenosti i nejednakosti, odnosno
diskriminacije, pa se tako tie i pitanja ostvarivanja ljudskih prava.
Ljudi su siromani ako nemaju dovoljno sredstava za svoje materijalne potrebe i ako ih
uvjeti iskljuuju iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobiajenima u
drutvu. Siromatvo se tako oituje na razliite naine, meu kojima su nedostatak dohotka i
sredstava potrebnih da se osigura odriva egzistencija, glad i neuhranjenost, slabo zdravlje,
nedostupnost ili ograniena dostupnost obrazovanja i drugih temeljnih usluga, poveana
smrtnost, ukljuujui smrtnost od bolesti, beskunitvo i neodgovarajui stambeni uvjeti,
nesigurno okruenje, drutvena diskriminacija i izolacija. Viedimenzionalnost siromatva
oituje se u stanju koje obiljeava dugotrajna ili stalna uskraenost resursa, sposobnosti,
mogunosti izbora, sigurnosti i moi koje su nune za odgovarajui ivotni standard i
ostvarenje drugih graanskih, ekonomskih, politikih, kulturnih i socijalnih prava 19.

Pojam siromatva se uglavnom definira kao oskudica materijalnih ili novanih sredstava,
dok pojam socijalne iskljuenosti predstavlja ire znaenje koje "valja razumjeti kao
razmjerno trajnu, viestruko uvjetovanu i viedimenzionalnu depriviranost pojedinca",
odnosno "podrazumijeva vie od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te osim ekonomske
ukljuuje socijalnu, kulturnu, politiku i drugu dimenziju, to znai da politika protiv
iskljuenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne
integracije" 20.

Europska komisija definirala je socijalnu iskljuenost kao proces koji gura pojedince na
margine drutva i sprjeava ih da u potpunosti sudjeluju u drutvu zbog osobnog siromatva,
nedostatka osnovnih kompetencija, ansi za cjeloivotno uenje ili zbog diskriminacije. Na
nju utjee niz razliitih i meusobno povezanih faktora, kao to su regionalna nejednakost,
nezaposlenost, slabe strune ili socijalne vjetine, nizak dohodak, loi stambeni uvjeti,
pripadnost manjinskoj skupini, itd, te obuhvaa nemogunost pojedinca da pristupi javnim

19
Scottish Poverty Information Unita (BBC, 2005), citirano prema: Bejakovi, Financijska teorija i praksa, 2005,
29 (1), 135-138
20
uur, Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, UNDP, Zagreb, 2006
12
slubama, da sudjeluje u ivotu zajednice i da djeluje u drutvu s osjeajem osobnog
dostojanstva.

3.2. Najranjivije skupine stanovnitva i pristup temeljnim pravima

Siromatvo je u pravilu povezano s odreenim demografskim i socijalnim obiljejima kao to

su spol, dob, ekonomska aktivnost i sl., uvjetovano razliitim drutvenim i politikim
faktorima, pa su tako neke skupine posebno zastupljene meu siromanima.
Ova Strategija, oslanjajui se na istraivanje UNDP-a 21 i iskustvo u provedbi Zajednikog
memoranduma o socijalnom ukljuivanju razlikuje vie podruja iskljuenosti:
- iskljuenost s obzirom na ekonomski status (siromani, nezaposleni, posebice dugotrajno
nezaposleni, beskunici, povratnici i raseljene osobe, migranti, posebice azilanti i stranci pod
supsidijarnom zatitom, osobe koje ive na otocima i u ruralnim predjelima);
- iskljuenost s obzirom na obiteljsku strukturu (samaka kuanstva, jednoroditeljske
obitelji, djeca bez roditeljske skrbi, obitelji s vie od dvoje djece);
- iskljuenost s obzirom na identifikaciju (nacionalne/etnike/rasne/vjerske manjine, spolne
i rodne manjine);
- iskljuenost s obzirom na dob (djeca, mladi i starije osobe i umirovljenici);
- iskljuenost s obzirom na poinjenje zloina (zatvorenici/e i bivi zatvorenici, dijete i
mlaa punoljetna osoba s poremeajima u ponaanju, rtve zloina, posebice rtve trgovanja
ljudima i rtve obiteljskog nasilja);
- iskljuenost s obzirom na obrazovanje (osobe s niim stupnjevima obrazovanja, mladi
koji su prerano prekinuli obrazovanje);
- iskljuenost s obzirom na zdravstveno stanje (psihiki oboljele osobe, osobe zaraene
HIV/AIDS-om i hepatitisom C, osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, kocki i opojnim
drogama, osobe oboljele od genetskih i kroninih bolesti);
- iskljuenost s obzirom na invaliditet (osobe s tjelesnim i senzorikim invaliditetom, osobe
s mentalnim/intelektualnim tekoama).
U naelu, s obzirom na to da su uzroci siromatva i socijalne iskljuenosti najee
viedimenzionalni, skupine kod kojih postoji poveani rizik od socijalne iskljuenosti mogue
je razlikovati prema uzroku njihove izloenosti tom riziku, ali se u stvarnosti te kategorije
uvijek meusobno preklapaju.
Profil siromatva i struktura izvora dohotka pokazuju da su najsiromaniji graani ekonomski
neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plae (nezaposleni, starije osobe bez mirovina,
samaka kuanstva, jednoroditeljske obitelji, obitelji s vie od dvoje djece, djeca bez
odgovarajue roditeljske skrbi, starije ene, osobe s niim stupnjem obrazovanja..). S
financijskom krizom sve je vei rizik od siromatva i meu bolje obrazovanom strukturom
stanovnitva, mladima i ekonomski aktivnim stanovnitvom. Statistiki podaci prema
Anketi o radnoj snazi (DZS) o broju nezaposlenih u dobnoj skupini 15 -24 godine ukazuju na
veliki porast nezaposlenih u prvom kvartalu 2013. god. od 59%, to je za 13,8% vie u odnosu
na isto razdoblje 2012. god.
Mladi su u nepovoljnijem poloaju na tritu rada od ostalih skupina nezaposlenih osoba, a
snose i velik dio posljedica gospodarske krize. esto ovise o privremenim i slabo plaenim
poslovima, trpe najvee poveanje nezaposlenosti i stoga su izloeni pogoranju ivotnih
uvjeta. Mladi bez visokog obrazovanja i radnog iskustva susreu se sa najveim problemima u
nalaenju prvog posla.

21
Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, glavni urednik Nenad Starz, Program Ujedinjenih naroda
za razvoj, Zagreb, 2006.
13
Osobe s invaliditetom, kojih je zastupljenost u hrvatskom drutvu visoka, s preko 12% od
ukupnog stanovnitva, razlikuju se s obzirom na vrstu i stupanj invalidnosti. Svakako, to se
tie socijalne iskljuenosti, najugroenija skupina su djeca s tekoama u razvoju.
Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu (u dvije godine broj siromane djece
porastao je za oko 4 000 ili 10%).
Posebna kategorija graana koji su u riziku od socijalne iskljuenosti su dio hrvatskih
branitelja i dio stradalnika ratnih zbivanja i lanovi njihovih obitelji koji su suoeni s
problemima poput siromatva, invalidnosti, nezaposlenosti, bolesti, nerijeenog stambenog
pitanja, oteanih socijalnih kontakta i dr. U posljednje vrijeme evidentiran je odreeni broj
branitelja u prihvatilitima koji zbog psihikih problema (PTSP i psihikih potekoa) i
drugih razloga, poput nedostatka potrebnih dokumenata, nisu u mogunosti ostvariti mnoga
prava, nemaju potporu obitelji i slino. Iskustvo Domovinskog rata kroz koje je Republika
Hrvatska prola, rezultiralo je izravnim i neizravnim posljedicama kako za pojedince
neposredne sudionike i stradalnike Domovinskog rata, tako i posredno na drutvo u cjelini.
Izbjeglice i povratnici zauzimaju jo uvijek visoko mjesto s postotkom siromanih i
diskriminiranih osoba. Njihov poloaj dodatno pogorava injenica da se mahom radi o
starijem stanovnitvu, koje ee boravi na ruralnom podruju, dakle udaljeni su od socijalnih
i drutvenih mrea potpore.

Romi (16 975 stanovnika/popis stanovnitva 2011. god.) ine jednu od najranjivijih skupina u
pogledu diskriminacije i socijalne iskljuenosti jer ostvaruju slabiji prosjean stupanj
obrazovanja, ive u loim stambenim uvjetima i veinom su nezaposleni. Pored kontinuiranog
poveanja ulaganja Vlade Republike Hrvatske u procese ukljuivanja Roma, trajan i odriv
uinak nije u potpunosti postignut. Stoga su nune mjere za daljnju decentralizaciju provedbe
politika i mjera, s jasnijom razradom prioriteta na lokalnim razinama osobito provedbom
integralnih programa razvoja u lokalnim zajednicama.

Takoer, ranjivu skupinu u Republici Hrvatskoj predstavljaju migranti, osobito traitelji azila
i stranci pod supsidijarnom zatitom. Porast broja traitelja azila u Republici Hrvatskoj
zapoeo je 2010. godine kada je evidentirano 290 traitelja azila; 2011. godine ta brojka
porasla je na 807, dok je 2012. godine ona iznosila 1195. U 2013. godini zabiljeeno je 1089
traitelja azila. Do sada je u Republici Hrvatskoj odobreno 58 azila i 51 supsidijarna zatita.

Nadalje, ranjivu skupinu koja je suoena sa siromatvom i socijalnom iskljuenosti u

Republici Hrvatskoj ine beskunici. U Republici Hrvatskoj je u 2013. godini djelovalo 12
prihvatilita i prenoita za beskunike, ukupnog smjetajnog kapaciteta za oko 400 korisnika.

Osobe izloene prezaduivanju i lihvarskim kreditima suoavaju se sa siromatvom ili

socijalnim iskljuivanjem. Prema dostupnim podacima 22 proces razduivanja stanovnitva
premda oslabljen, nastavio se i potkraj 2012. te poetkom 2013. godine, pa je ukupni dug
stanovnitva stagnirao na razini samo malo nioj od 40% BDP-a. Pokazatelji zaduenosti i
tereta otplate duga kuanstava nastavili su se poboljavati krajem 2012. i poetkom 2013.
godine. Dio siromanog stanovnitva iskljuen je iz pristupa financijskim uslugama zbog ega
neki postaju rtvama lihvarenja.
Socijalnom iskljuenou i siromatvom najee su pogoene i rtve nasilja u obitelji kao i
neke kategorije ovisnika (ovisnici o drogama, alkoholu, kocki..).

22
Hrvatska narodna banka (2013.) Financijska stabilnost, broj11. Zagreb: Hrvatska narodna banka. Dostupno na
http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-11-2013.pdf
14
U ranjivom poloaju nalaze se i bivi zatvorenici, koji su nakon izvravanja kazne zatvora po
povratku u svoju lokalnu zajednicu esto suoeni sa stigmatizacijom i socijalnom
iskljuenou.

S obzirom na meusobnu uvjetovanost i preklapanje navedenih parametara, mogue je

istaknuti etiri velike skupine u najveem riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti:
- djeca i mladi,
- starije osobe i umirovljenici,
- nezaposlene osobe
- osobe s invaliditetom.

Problemi socijalne iskljuenosti u raznim oblicima kao i diskriminacije od strane drutva i

pojedinaca pojavljuje se kod svih navedenih skupina. Pritom treba istaknuti naelo kojim se
trebaju voditi svi dionici u provedbi strategije, a koje nalae da se u realizaciji svih mjera i
aktivnosti, bez obzira na odreenu ciljnu skupinu i kategoriju stanovnitva ili vrstu potpore,
trebaju u obzir uzeti prije svega konkretni pojedinci i njihove individualne potrebe.

Promicanje zajednike kolektivne i individualne odgovornost u borbi protiv siromatva i

socijalne iskljuenosti 23 jedna je od odrednica politike Europske unije, kao i Vlade
Republike Hrvatske. Socijalna iskljuenost pojedinca ili grupe esto je posljedica
diskriminatornog postupanja. U Republici Hrvatskoj je normativno i institucionalno
ureena zatita od diskriminacije. U normativnom pogledu ovo podruje ureuju Ustav
Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o suzbijanju
diskriminacije, Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim
zajednicama, Kazneni zakon i dr. Puki pravobranitelj, kao sredinje tijelo nadleno za
suzbijanje diskriminacije koji prati sluajeve diskriminacije u Republici Hrvatskoj, u Izvjeu
za 2012. godinu navodi da je rasno ili etniko podrijetlo najea osnova temeljem koje su
hrvatski graani podnosili pritube na diskriminaciju (29,7%) i to ponajvie u podruju rada,
radnih uvjeta i zapoljavanja (46,53%). Zakon o suzbijanju diskriminacije, uz Pukog
pravobranitelja, propisuje kako su za postupanje po pritubama radi diskriminacije nadlene i
posebni pravobranitelji: pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za
osobe s invaliditetom i pravobraniteljica za djecu, naravno ovisno o diskriminacijskoj osnovi
koja je posrijedi.

Temeljem uoenih potreba i izazova u pogledu socijalnog ukljuivanja i antidiskriminacije

svih ranjivih skupina na svim razinama - lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i Europske unije,
ukljuujui strategiju Europa 2020, Vlada Republike Hrvatske donijela je nekoliko stratekih
dokumenata koji sadre ope i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje javnih
politika usmjerenih na socioekonomsko ukljuivanje pojedinih ranjivih skupina. Pritom je
poseban naglasak stavljen na financiranje iz svih raspoloivih izvora, naine praenja i
vrednovanja provedenih aktivnosti, ukljuujui prikupljanje podataka, te mehanizme
ukljuenosti lokalne i podrune samouprave i civilnoga drutva. Stoga se, primjerice
Nacionalna strategija za ukljuivanje Roma 2013.-2020., Nacionalni program zatite i
promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine, Migracijska politika
Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2015. godine ili Nacionalni plan za suzbijanje
diskriminacije 2008.-2013. mogu smatrati komplementarnim ovom dokumentu, a njihovi

23
Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti: Europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju, EK,
2010

15
ciljevi, mjere i aktivnosti integralnim dijelom nastojanja Republike Hrvatske za ukljuivanje
najranjivijih lanova drutva.

Takoer je potrebno istaknuti da je u svrhu osiguranja prava na pristup sudu kao jednog od
temeljnih ljudskih prava, kao i ostvarenju vladavine prava, preduvjet primjena novog Zakona
o besplatnoj pravnoj pomoi (Narodne novine, broj 143/2013) koji e unaprijediti sustav
besplatne pravne pomoi, kroz jasno definiranje ovlatenih pruatelja pravne pomoi,
proirenje kruga korisnika besplatne pravne pomoi te poboljati sustav pruanja primarne i
sekundarne pravne pomoi.
Potrebno je nastaviti podizati svijest ire javnosti o vaeem antidiskriminacijskom
zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj te poticati njegovu uinkovitu primjenu, nastaviti
kontinuiranu izobrazbu strune javnosti koja se bavi suzbijanjem i prevencijom
diskriminacije te poticati i unaprjeivati suradnju svih nadlenih tijela i organizacija civilnoga
drutva koje se bave ovom problematikom.

3.3. Svrha, ciljevi i naela strategije

Svrha strategije je zajednikim pristupom postii osiguranje minimalnog ivotnog standarda

najugroenijeg dijela stanovnitva te osigurati uvjete za sprjeavanje novih pojava siromatva
i socijalne iskljuenosti. U tom smislu strategija predstavlja osnovni okvir koji doprinosi
ostvarenju zacrtanih ciljeva, a koji je komplementaran Europskoj platformi za suzbijanje
siromatva i socijalne iskljuenosti.
U strategiji se daju osnovne smjernice i aktivnosti u pojedinim stratekim podrujima koje e
se razraivati kroz trogodinje programe provedbe koji e sadravati mjere, nositelje i
naine provedbe mjera, uz jasne kvantitativne pokazatelje. Ministarstvo nadleno za socijalnu
politiku, u suradnji s ostalim nadlenim tijelima dravne uprave i drugim institucijama i
organizacijama, jednom godinje e podnositi Vladi Republike Hrvatske izvjea o provedbi
strategije, odnosno predvienih stratekih aktivnosti.

Ciljevi strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti sukladni su ciljevima

Europske strategije za pametan, odriv i ukljuiv rast Europa 2020., a koji su povezani s
Milenijskim ciljevima razvoja: iskorjenjivanje siromatva djece; aktivna ukljuenost ranjivih
skupina u drutvo i trite rada; osiguravanje prikladnog stanovanja za sve; sprjeavanje i
uklanjanje uzroka diskriminacije ranjivih skupina; sprjeavanje financijske iskljuenosti i
prezaduenosti; osiguranje integracije Roma; i drugi ciljevi specifini za pojedina strateka
podruja.
Vezano za statistiko praenje stope siromatva, Dravni zavod za statistiku (DZS) e
izraunavati pokazatelje prema dvjema linijama siromatva: promjenljivoj (60% medijana
nacionalnog dohotka) i fiksiranoj (linija siromatva e se odrediti i fiksirati u 2012. i
usklaivat e se sa stopom inflacije).

Strateke programske aktivnosti usmjerit e se na tri prioriteta i glavne ciljeve:

1. Osiguravanje uvjeta za uspjenu borbu protiv siromatva i socijalne

iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu:
- u skladu s glavnim ciljem Strategije Europa 2020. Republika Hrvatska e do 2020.
godine teiti smanjenju broja osoba u riziku od siromatva za 150 000 stanovnika (u
skladu s aktualnim sociodemografskim kretanjima uz pretpostavku gospodarskog
rasta, pozitivnih kretanja na tritu rada i osiguravanja uvjeta za otvaranje novih
radnih mjesta, kreiranja mjera usmjerenih dugotrajno nezaposlenim osobama i drugim
ranjivim skupinama (mladi, osobe s invaliditetom, Romi) te ulaganja dodatnih napora
16
 u poveanje adekvatnosti socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi, ujednaenoj
dostupnosti obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga, dostupnosti
stanovanja, smanjivanju regionalnih razlika te suzbijanju zaduenosti i financijske
ovisnosti procjenjuje se da e se broj osoba koje ive u riziku od siromatva i socijalne
iskljuenosti sniziti za 150 000 do 2020. godine);
- poveanje udjela populacije u dobi 30-34 sa zavrenim tercijarnim obrazovanjem za
35%;
- smanjenje stope nezaposlenosti i nedovoljnog sudjelovanja na tritu rada, poveati
stopu zaposlenosti do 2020. godine na 59%;
- smanjenje udjela populacije koja rano napusti kolovanje do 2020. godine sa 4,1 na
4,0 %.
2. Osiguravanje uvjeta za sprjeavanje nastanka novih kategorija siromanih
kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih osoba
- osiguravanje uvjeta da od najranije dobi budu omoguene kvalitetne i dostupne
usluge za djecu /predkolske usluge, slobodne aktivnosti, osnovno i srednjokolsko
obrazovanje, te poticaji za visoko obrazovanje i cjeloivotno uenje/kao i
osiguravanje kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga za sve graane (socijalna
skrb, zdravstvena zatita, obrazovanje);
- stvaranje mogunosti za podizanje stope zaposlenosti radno sposobnih osoba te
podizanje zapoljivost skupina u nepovoljnom poloaju;
- razvoj stambene politike (osiguravanje dostupnih stanova za mlade, socijalno
ugroene, zatita nekretnine u kojoj ovjek ivi) te spreavanje beskunitva;
- razvijanje inovativnih programa u svim podrujima (socijalna inovacija) kao i
razvoj novih vjetina za rad, te vee koritenje EU fondova.

3. Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od

siromatva i socijalne iskljuenosti, te sustava praenja i evaluacije
- uspostavljanje koordinacije i suradnje na svim razinama u svrhu ujednaavanja
politika te uspostave sustava prikupljanja i razmjene podataka;
- osiguranje kvalitetne analize i istraivanja u svrhu osiguravanja praenja i
evaluacije provedbenih mjera koja e sluiti kao podloga za donoenje stratekih
odluka i kreiranja politike koja prati europske i svjetske standarde.

Naela koja je nuno potivati u ostvarivanju ciljeva strategije i provedbi mjera i aktivnosti
koja iz nje proizlaze:
- viedimenzionalni pristup rjeavanju problema siromatva,
- solidarnost i naelo nestigmatizacije,
- naelo supsidijarnosti
- objektivnost u planiranju mjera na temelju to jasnijih pokazatelja,
- koordinacija i ravnopravno i sinergijsko sudjelovanje svih dionika u izradi i provedbi
strategije,
- inovativni pristup socijalne politike te ispitivanje primjene inovativnih pristupa
financiranju socijalnih usluga, ukljuujui sudjelovanje privatnog sektora i
financijskih instrumenata, kao to je mikrofinanciranje i socijalno poduzetnitvo

S obzirom da su siromatvo i socijalna iskljuenost kategorije koje imaju vie dimenzija, za

njihovo suzbijanje kao i prevenciju ukljuit e se vie stratekih podruja, kao i svi
relevantni dionici koji mogu pridonijeti ostvarivanju uvjeta za trajno smanjenje i spreavanje
siromatva i socijalne iskljuenosti.

17
Provedba ove Strategije financirat e se sredstvima iz Dravnog prorauna Republike
Hrvatske u razdoblju 2014. 2020., kao i sredstvima strukturnih instrumenata kohezijske
politike Europske unije, sredstvima meunarodnih fondova te ostalim raspoloivim
sredstvima.

4. STRATEKA PODRUJA U BORBI PROTIV SIROMATVA I

SOCIJALNE ISKLJUENOSTI

Za ostvarenje navedena tri prioriteta i pripadajue glavne ciljeve predviene su aktivnosti u

okviru osam stratekih podruja: obrazovanje i cjeloivotno uenje; zapoljavanje i pristup
zapoljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama;
pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduenosti i financijska
neovisnost; uravnoteeni regionalni razvoj.

4.1. OBRAZOVANJE I CJELOIVOTNO UENJE

Obrazovna i znanstvena politika usklaivat e sa sadanjim i buduim potrebama drutva i

pojedinca te sa zahtjevima trita rada u pravcu koji e svakom pojedincu osigurati kvalitetan
ivot. Pritom treba posebnu panju usmjeriti na rane faze obrazovanja gdje poinju socijalne
nejednakosti i u iji razvoj se ulaganje viestruko isplati. 24
Stopa rizika od siromatva djece u korelaciji je sa stupnjem obrazovanja roditelja. Prema
podacima Eurostata (15.srpnja 2013.), koji su prikazani za tri dobne skupine djece (manje od
6 godina, 6 do 11 godina i 12 do 17 godina) i tri obrazovne razine roditelja prema ISCED97
(razina 0-2, razina 3-4 i razina 5-6), Republika Hrvatska je u odnosu na Europsku uniju sa
zabiljeenim znaajno loijim rezultatima. Tako npr. stopa rizika od siromatva za djecu
starosti od 12 do 17 godina iji roditelji imaju zavrenu razinu obrazovanja 0-2 (najvii
stupanj obrazovanja do zavrene osnovne kole) u Europskoj uniji iznosi 57,2%, dok je ta
stopa u Republici Hrvatskoj 76,2%.

Rano ukljuivanje u sustav obrazovanja od kljune je vanosti za daljnji uspjeh djeteta u

obrazovnom sustavu. Planira se od kolske godine 2014./2015. uvesti sustav obaveznog
predkolskog obrazovanja godinu dana prije redovnog polaska u kolu za svu djecu. Nadalje,
poticat e se i mogunost vertikalne prohodnosti u sustavu obrazovanja, to je do sada bio
problem kod uenika koji su pohaali trogodinje programe strukovnih kola kojima je
omoguen besplatan nastavak obrazovanja u etverogodinjim programima i time dana
mogunost polaganja dravne mature i upisa na fakultete. Nastavit e se provoditi mjera
sufinanciranja meumjesnog javnog prijevoza za uenike ime se obrazovanje ini
dostupnijim svim uenicima, a poglavito onima iz slabije razvijenih sredina.

Posebna panja usmjerit e se na ukljuivanje uenika pripadnika nacionalnih manjina,

osobito Roma, u obrazovni sustav. Za pripadnike romske nacionalne manjine osigurava se
materijalna potpora od predkolskog odgoja, osnovnokolskog i srednjokolskog do
visokokolskog i obrazovanja odraslih. Takoer, sukladno donesenim zakonodavnim i
stratekim dokumentima, a u svrhu integracije izbjeglica i stranaca kojima je odobrena zatita,
inzistirat e se na provoenju programa uenja hrvatskog jezika za traitelje azila, azilante i
strance pod supsidijarnom zatitom, kao jednoj od najvanijih mjera kojom se osigurava

24
Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju ukljuujui i provedbu Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014
2020; Rev. soc. polit., god. 20, br. 2, str. 167-190, Zagreb 2013.
18
integracija i sprjeavaju diskriminirajui postupci i ponaanja prema doseljenicima, te
osigurava pristup srednjokolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih.
Djeca s tekoama spadaju u jednu od najrizinijih skupina po pitanju siromatva i socijalne
iskljuenosti. Zbog toga e se i dalje raditi na osmiljavanju mjera kojima e se takvim
uenicima omoguiti stjecanje kvalifikacija i openito ukljuenost u obrazovni sustav.
Trenutano se na osnovnokolskoj i srednjokolsko razini obrazuje 18.816 (5,61%) uenika s
tekoama u redovitim kolama i posebnim ustanovama, dok je u programe predkolskog
odgoja i obrazovanja ukljueno 4956 (3,23%) djece s tekoama, od ega se sufinancira
svega 2249 (1,58%).
Kako bi se uenicima olakalo svladavanje gradiva planira se osigurati financiranje za
pomonike (asistente) u nastavi i uspostavljanje sustava podrke, dok se u djejim
vrtiima u manjim i ruralnim sredinama planira zapoljavanje strunih suradnika.

to se tie visokog obrazovanja, posebnu panju e se posvetiti socijalnoj dimenziji

studiranja i poveanju postotka zavrnosti. S tim u vezi, provodit e se aktivnosti vezane uz
smanjenje odustajanja od studija prije stjecanja kvalifikacije, kao i olakanje pristupa
studiju svim studentima, radi stvaranja uvjeta za sudjelovanje i uspjean zavretak studija bez
prepreka vezanih za njihov drutveni ili socijalni status. S istim ciljem, na javnim visokim
uilitima omogueno je besplatno studiranje uspjenim i redovitim studentima, a
subvencioniranje trokova studija za redovite studente omoguuje olakan pristup visokom
obrazovanju i studentima slabijeg imovinskog statusa, kao i studentima s invaliditetom.
Budui da izdvajanja za neizravnu studentsku potporu, izuzevi potporu za stanovanje, ne
ukljuuju socioekonomski status studenata, planira se uspostaviti model u kojem bi vie
sredstava bilo usmjereno na izravne financijske potpore studentima. Studenti u Hrvatskoj
ostvaruju izravne potpore u obliku stipendija koji dobiva relativno mali broj studenata (6%
studentske populacije). Stoga e se pozicija studenata slabijeg imovinskog statusa kao i
studenata s tekoama dodatno unaprjeivati razvijanjem sustava stipendija, u emu e se
poglavito oslanjati na sredstva iz fondova Europske unije (ESF) 25. Takoer, poticat e se i
druge gospodarske subjekte na izdvajanja za stipendije. Naposljetku, Republika Hrvatska e
nastaviti sudjelovati u buduim fazama istraivanja EUROSTUDENT-a s ciljem izgradnje
longitudinalne baze aurnih podataka o socioekonomskom statusu studenata.

Cjeloivotno uenje preduvjet je zapoljivosti i odrivosti na tritu rada te ostvarivanja

osobnog potencijala i razvijanja aktivnog graanstva. Znaajna uloga u provoenju politike
cjeloivotnog uenja, meu ostalim, pripada obrazovanju odraslih koje predstavlja vanu
komponentu kontinuiteta cjeloivotnog uenja. U Republici Hrvatskoj je udio osoba od 25.
64. godine starosti koje sudjeluju u obrazovanju i osposobljavanju svega 2,9 %, dok je
europski prosjek 8,9 %. Stopa sudjelovanja odraslih u neformalnom obrazovanju vea je od
formalnog. Mjerom poticanja i unaprjeenja koncepta cjeloivotnog uenja poseban naglasak
stavljen je na obrazovanje odraslih, budui da u usporedbi s mlaim dobnim skupinama koje
su vie ukljuene u aktivnosti uenja, pristup i sudjelovanje odraslih osoba u aktivnostima
cjeloivotnog uenja nije na zadovoljavajuoj razini. Osobe koje ne posjeduju kvalifikacije
niti odreene kompetencije, imaju manju mogunost pronalaenja zaposlenja i vei rizik od
socijalne iskljuenosti, a time i od siromatva. Zbog toga e se aktivnosti usmjeriti na
poticanje osnovnog obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba, to ukljuuje aktivnosti na
poveanju broja odraslih osoba obuhvaenih projektom opismenjavanja i poveanje udjela
osoba ukljuenih u programe za stjecanje kvalifikacija.

25
Europski socijalni fond vidi poglavlje 5.2.
19
Vrlo vana spona izmeu obrazovnog sustava i trita rada je Hrvatski kvalifikacijski okvir
(HKO) kojega e se nastaviti razvijati u narednom razdoblju. Nedostatnost sustava
osiguravanja kvalitete obrazovanja rezultira time da je obrazovna ponuda viestruko
neprimjerena potranji na tritu rada kao i za nastavak obrazovanja. Obrazovne
programe koji se izrauju u skladu s HKO-om karakterizira usredotoenost na ishode uenja,
odnosno na ono to uenik/student zna i koje vjetine za rad posjeduje. Pritom, za HKO su
jednako vani svi oblici stjecanja kompetencija, ukljuujui neformalno i informalno uenje,
odnosno kompetencije steene kroz ivot, na radnom mjestu ili kroz razliite druge
organizirane ili neorganizirane oblike uenja, uz obvezno uvoenje sustava kvalitete u
obrazovanje. U tu svrhu uspostavit e se Registar HKO-a kao sredinji element osiguravanja
kvalitete koji e pruati informacije o standardima zanimanja, standardima kvalifikacija i
pripadajuim ishodima uenja.
Jedan od naina spreavanja socijalne iskljuenosti je osvjeivanje drutva o pravima i
dunostima graana. U tome smislu je ukljuivanje obrazovanja o ljudskim pravima u
nastavne planove i programe od neizmjerne vanosti, pri emu je osobito vano apostrofirati
teme kojim e biti cilj prevladavanje predrasuda i diskriminacije prema socijalno osjetljivim
skupinama, kao to su sve vrste manjina, prevencija nasilja i promocija interkulturnih
aktivnosti.
Sve navedene aktivnosti rezultirat e veim obuhvatom obrazovnog sustava i obrazovanjem
koje je prilagoeno aktualnim potrebama trita rada. To e u konanici omoguiti bolju
zapoljivost i smanjenje rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti. Ovdje opisane mjere
komplementarne su drugim stratekim dokumentima Republike Hrvatske te ne iskljuuju
provedbu i dodatnih mjera i aktivnosti opisanih u tim stratekim dokumentima, a poglavito u
prijedlogu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Glavne strateke aktivnosti:

1. Poveanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o
ekonomskom statusu pojedinca: omoguavanjem ravnomjernog razvoja
predkolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu, produljenjem opeg obaveznog
obrazovanja; poveanjem udjela djece pripadnika romske nacionalne manjine u
programu predkolskog odgoja i naobrazbe i osnovnokolskog obrazovanja;
osiguranjem dostupnosti udbenika uenicima slabijeg socioimovinskog stanja;
osiguranjem podmirenja trokova produenog i cjelodnevnog boravka u osnovnoj
koli; subvencioniranjem meumjesnog prijevoza za srednjokolce kao i specijalnog
prijevoza; poveanjem udjela studenata slabijeg socioimovinskog stanja koji
zavravaju studij na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj; odranjem sustava
subvencija trokova studija za sve uspjene studente; poveanjem broja i iznosa
dodijeljenih stipendija u razliitim kategorijama; omoguavanjem vertikalne
prohodnosti u sustavu odgoja i obrazovanja, poglavito u strukovnom obrazovanju.
2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz ukljuivanje djece i uenika s tekoama
u redoviti sustav odgoja i obrazovanja; koritenjem sredstava ESF-a poveati broj
projekata usmjerenih na potporu inkluziji djece, uenika i studenata s tekoama;
uspostavom sustava stipendiranja uenika i studenata s tekoama uz pomo ESF-a do
2016. godine.
3. Unaprjeenje kvalitete obrazovanja na svim razinama obrazovanja: razvijanjem i
provoenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i uspostavom registra HKO-a;
poveanjem broja izraenih i usvojenih novih kurikuluma temeljenih na ishodima
uenja; uspostavom sustava za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog
uenja; uspostavom i unapreivanjem sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja.

20
 4. Poticanje cjeloivotnog uenja i poveanje broja odraslih osoba ukljuenih u
programe obrazovanja: standardizacijom i poveanjem kvalitete programa
obrazovanja odraslih ukljuujui provedbu HKO-a; poveanjem udjela polaznika
ukljuenih u programe za stjecanje strukovnih kvalifikacija u sustavu srednjeg
obrazovanja i obrazovanja odraslih; poveanjem udjela osoba ukljuenih u programe
obrazovanja odraslih i cjeloivotnog uenja ukljuivanjem u programe ERASMUS+
5. Obrazovanje o ljudskim pravima razvojem programa obrazovanja o ljudskim i
graanskim pravima te njihovom implementacijom u sustav obrazovanja.

4.2. ZAPOLJAVANJE I PRISTUP ZAPOLJAVANJU

S obzirom na to da je stopa rizika od siromatva prema najeem statusu aktivnosti osobe

najvia kod nezaposlene osobe i iznosi 42,9%, strateko podruje zapoljavanje i pristup
zapoljavanju je jedno od znaajnijih, putem kojeg se moe doprinijeti smanjenju stope rizika
od siromatva. Prosjeni broj evidentiranih nezaposlenih osoba na Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje (HZZ) u 2013. godini iznosio je 345.112 nezaposlenih osoba, a registrirana
stopa nezaposlenosti za prosinac 2013. god. je 21,6 %.
U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u sijenju 2014. evidentirano je 378 284
nezaposlenih, a registrirana stopa nezaposlenosti za sijeanj 2014. god. je 22,4%.

U svrhu poboljanja stanja na tritu rada provode se mjere aktivne politike zapoljavanja.
koje su namijenjene pojedinim ciljnim skupinama nezaposlenih osoba koje su u nepovoljnom
poloaju na tritu rada, kao i zaposlenim osobama kojima prijeti gubitak radnog mjesta.
Mjere ne mogu zamijeniti novo zapoljavanje temeljeno na gospodarskom rastu, ali mogu
pomoi najteim ciljnim skupinama da na odreeno vrijeme uu u svijet rada sa svrhom
jaanja kompetencija, znanja i vjetina kako bi bili to konkurentniji na tritu rada.
Kako bi se dodatno naglasila podrka zapoljavanju posebno ranjivih skupina (mladi,
dugotrajno nezaposlene osobe) namjerava se i dalje provoditi Zakon o poticanju
zapoljavanja kojim se osigurava mogunost koritenja olakica za zapoljavanje
nezaposlenih osoba (oslobaanje od svih doprinosa na plau u iznosu od 15,4% - doprinos za
zdravstveno osiguranje, zatita na radu, za zapoljavanje i za zapoljavanje osoba s
invaliditetom) do dvije godine za nezaposlene osobe bez radnog iskustva u zvanju za koje
se obrazovala i dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji HZZ-a due od dvije
godine. Omogueno je struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
(SOR) do jedne godine i za zvanja za koja nije potrebno polaganje strunog ispita. Propisana
je mogunost sklapanja ugovora o strunom osposobljavanju u trajanju do 36 mjeseci za
odreene kategorije nezaposlenih osoba, sukladno posebnim propisima koji ureuju uvjete za
polaganje strunih ispita za odreena majstorska i komorska zanimanja.

Osim navedenog, u podruju poduzetnitva i samozapoljavanja poticat e se projekti i

poslovne aktivnosti koji imaju cilj dostizanje viih standarda kvalitete, produktivnosti te
poboljanje konkurentnosti kao i poticanje stratekog marketinga s ciljem ulaska na nova i
neistraena trita. Provodit e se mjere kojima se podravaju i aktiviraju kategorije
potencijalnih poduzetnika i poduzetnika koje se nalaze u relativno neravnopravnom poloaju
u trinoj utakmici. Poticat e se razvijanje znanja i vjetina i dostizanje potrebnih
kompetencija za realizaciju poduzetnikih projekta u slubi samozapoljavanja odnosno
zapoljavanja. Po pitanju socijalne integracije ukljuivanjem u poduzetnitvo socijalno
ugroenih osoba i osoba s invaliditetom (kao vlasnike gospodarskih subjekata) poticat e se
razvoj socijalnih zadruga koje zapoljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnou i
ukljuuju ih u radne i gospodarske procese ili pruaju pomo osobama u nepovoljnim
21
osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima te ih ukljuuju u iru drutvenu
zajednicu. Posebne aktivnosti bit e usmjerene na poticanje projekata enskog
poduzetnitva, poduzetnitva mladih, Roma te osoba s invaliditetom.

Zakonom o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca osigurana je

pravna sigurnost radnika u sluaju steaja (Narodne novine broj 86/2008 i 80/2013).
Zatitu za vrijeme nezaposlenosti osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost (npr.
obrtnici, odvjetnici, lijenici, primalje i drugi) osigurat e se Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Nadalje, zakonskim okvirom reguliran je sezonski rad u poljoprivredi do 90 dana to je u

2013. godini rezultiralo prodajom 517.183 vrijednosnih kupona za sezonski rad u
poljoprivredi. U istom razdoblju prodano je 37.116 ugovora o sezonskom radu u
poljoprivredi. Budui da ugovore o radu u poljoprivredi (sezonske knjiice) sezonski radnici
mogu prenijeti iz prethodne godine, sve ukupno u 2012. i 2013. godini prodan je 99.741
ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.

U vezi s problemom zapoljavanja osoba s invaliditetom pristupit e se kvalitetnoj

profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tritu rada i
u zatienim uvjetima. Ujedno uvodi se obveza kvotnog zapoljavanja i u realnom sektoru,
to je regulirano novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom. Zbog neadekvatne obrazovne strukture osoba s invaliditetom i nedostatnog
radnog iskustva aktivnosti e se usmjeriti na njihovo obrazovanje, struno usavravanje te
prekvalifikaciju.
U 2013. godini na HZZ-u je prosjeno evidentirano 6.528 osoba s invaliditetom. U 2013.
godini zaposlene su 1.744 osobe s invalidnou, to je 22,7% vie u odnosu na 2012. godinu.

Takoer se kroz zakonodavni okvir omoguuje obustava isplate obiteljske mirovine osobi s
invaliditetom dok je u radnom odnosu, uz mogunost kasnijeg odabira povoljnije mirovine
(temeljem svojega rada ili obiteljske mirovine).

Posebni doprinos stratekom cilju zapoljavanja i ostvarivanja pristupa zapoljavanju

omoguit e uspostava registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s podregistrom
standarda zanimanja koji e sadravati skupove potrebnih kompetencija za odgovarajua
zanimanja, ime e se osigurati bolja povezanost trita rada s obrazovanjem, ali i bolja
informiranost za sve korisnike.

Iako u Republici Hrvatskoj postoje potekoe u zapoljavanju gotovo svih kategorija

stanovnitva, poticanjem zapoljavanja hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih,
zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece hrvatskih ratnih vojnih invalida i djece
dragovoljaca Domovinskog rata, dugorono e se utjecati na status ove posebno ranjive
skupine na tritu rada. Krajem prosinca 2012. godine u HZZ-u je evidentiran 30.251
nezaposleni hrvatski branitelj (8,4% od ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj), tj. 3.295 osoba ili
12,2% vie nego u isto vrijeme 2011. godine. U ukupnom broju nezaposlenih hrvatskih
branitelja bilo je 1.015 ena (3,4%). Istodobno, u Zavodu su evidentirane i 573 nezaposlene
osobe sa statusom djeteta te 33 suprunika smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog
branitelja. Najvei broj nezaposlenih hrvatskih branitelja u dobi je iznad 50 godina, odnosno
prema podacima Zavoda u 2012. godini ine 49,2% od ukupnoga broja nezaposlenih
hrvatskih branitelja. Istodobno, 12.294 nezaposlena branitelja bila su u dobi od 40 do 49
godina ili 40,6%, a najmanji broj nezaposlenih branitelja je u dobi do 39 godina (3.085 ili
10,2%).
22
Provoenjem Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja
omoguit e se struno osposobljavanje, zapoljavanje i samozapoljavanje ovog dijela
populacije. Takoer, nastavit e se poticanje razvoja zadruga hrvatskih branitelja kao
posebnog oblika malog poduzetnitva, jaanje njihove konkurentnosti na tritu te razvoj
socijalnog poduzetnitva.
U svrhu nastavne pomoi korisnicima mjera Programa, razvit e se vie poduzetnikih
centara/poduzetnikih inkubatora, u kojima e korisnicima biti prueni povoljniji uvjeti
razvoja poslovanja.
Razvit e se model zapoljavanja djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja, hrvatskih
ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata koji ukljuuje edukaciju i
osposobljavanje za rad, a koji e navedenoj skupini omoguiti olakan ulazak na trite rada.

Prednost pri zapoljavanju ranjivih skupina stanovnitva u upravnim tijelima jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave, odnosno tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima,
te drugim javnim institucijama osigurana je kroz vie zakona: Zakon o izmjenama i dopunama
zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(Narodne novinebroj 140/2012, l.8.); Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti
vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novinebroj 103/2003, l. 48.f); Ustavni zakon o
pravima nacionalnih manjina (Narodne novine155/2002, l. 22.); Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novinebroj 157/2013, l. 9.)
te je potrebno pravodobno na svim razinama pratiti provedbu zapoljavanja osoba koje imaju
pravo prednosti s ciljem osiguravanja iste.

Aktivnosti u vezi s pitanjem zapoljavanja i pristupa zapoljavanu na regionalnoj razini

provode se razvojem i institucionalnom potporom lokalnim partnerstvima za zapoljavanje
(LPZ). Nadalje, dodjelama nepovratnih sredstava Lokalne inicijative za zapoljavanje bit e
financirani projekti u skladu s prioritetima upanijskih strategija razvoja ljudskih potencijala,
projekti usmjereni na jaanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapoljavanje te osnivanje
klubova za zapoljavanje.
Republika Hrvatska preuzela je Preporuku Vijea Europske unije o uspostavi Garancije za
mlade. Od 1. srpnja 2013. godine proirivanjem mjera aktivne politike zapoljavanja za
mlade zapoelo se s uspostavom Garancije za mlade. koja obuhvaa niz reformi i mjera
kojima se potie osnaivanje poloaja mladih osoba na tritu rada, a od 2014. godine planira
se financirati iz dostupnih sredstava unutar Europske inicijative za zapoljavanje mladih i
Europskog socijalnog fonda.
Po pitanju informiranja i stvaranja uvjeta za mobilnost osigurat e se povezivanje s
mreom EURES koja predstavlja mreu europskih javnih slubi za zapoljavanje putem koje
se daju informacije, savjet i pomo u traenju posla na europskoj razini. Takoer, za
informiranje i poticanje mobilnosti koristit e se raspoloiva sredstva u okviru Programa za
socijalne promjene i inovacije i Europskih investicijskih strukturnih fondova, a prvenstveno
Europskog socijalnog fonda (ESF).

Glavne strateke aktivnosti:

1. Koritenje mjera aktivne politike zapoljavanja i omoguavanje strunog
osposobljavanja s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene osobe, mlade
obrazovane osobe bez radnog iskustva, sve kategorije osoba s invaliditetom, Rome,
osobe kojima prijeti trajna nezaposlenost i socijalna iskljuenost, osobe kojima prijeti
gubitak radnog mjesta, starije osobe i dr.
2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguravanjem prava za
vrijeme nezaposlenosti radnicima koji su bili u radnom odnosu i osobama koje su
23
 prestale obavljati samostalnu djelatnost; osiguranjem prava u sluaju steaja
poslodavca.
3. Poticanje poduzetnitva i samozapoljavanja i razvoj socijalnog poduzetnitva
kroz poticanje afirmativnih projekata i poslovnih aktivnosti; poticanjem obrazovanja
za postizanje potrebnih kompetencija za zapoljavanje i samozapoljavanje;
poticanjem poduzetnikih projekta za samozapoljavanje i zapoljavanje;
ukljuivanjem u poduzetnitvo socijalno ugroenih osoba i osoba s invaliditetom;
poticanjem socijalnih zadruga koje zapoljavaju osobe s umanjenom radnom
sposobnou i/ili pruaju pomo osobama u nepovoljnim osobnim, gospodarskim,
socijalnim i drugim okolnostima; poticanjem projekata enskog poduzetnitva,
poduzetnitva mladih, roma i invalidnih osoba.
4. Provedba i razvoj Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatoenih i nestalih
hrvatskih branitelja provedbom mjera aktivne politike zapoljavanja razvojem
poduzetnikih centra/inkubatora; strunim osposobljavanjem, osiguravanjem uvjeta
za zapoljavanje i samozapoljavanje; daljnjim razvojem zadruga hrvatskih
branitelja.
5. Praenje provedbe zapoljavanja osoba koje imaju prednost pri zapoljavanju
sukladno posebnim zakonima.
6. Uspostava sustava usklaivanja obrazovanja s potrebama trita rada
provedbom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
7. Regionalni razvoj zapoljavanja razvojem i institucionalnom podrkom lokalnim
partnerstvima za zapoljavanje; dodjelom nepovratnih sredstava Lokalne inicijative
za zapoljavanje.
8. Informiranje i stvaranje uvjeta za mobilnost povezivanjem s EURES mreom;
stvaranjem uvjeta za koritenje raspoloivih sredstava EU u sklopu Programa za
socijalne promjene i inovacije i Europskih investicijskih strukturnih fondova, a
prvenstveno Europskog socijalnog fonda.

4.3. STANOVANJE I DOSTUPNOST ENERGIJE

Stambeni status u Republici Hrvatskoj u velikoj je mjeri uvjetovan privatizacijom biveg

drutvenog stambenog fonda te, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku-Popis
stanovnitva 2011. godine, 89,38% kuanstava koristi stan u privatnom vlasnitvu ili
suvlasnitvu, 2,99% kuanstava je sa slobodno ugovorenom najamninom, 4,22% kuanstava
su u srodstvu s vlasnikom ili najmoprimcem stana, 1,81% kuanstava su najmoprimci sa
zatienom najamninom, 0,95% kuanstava su podstanari u dijelu stana, a 0,65% kuanstava
koristi stan po ostalim osnovama koritenja.
to se tie stambenog statusa, podaci govore o veinskom privatnom vlasnitvu ili
suvlasnitvu, te je vezano uz standard stanovanja potrebno utvrditi karakteristike stanovanja
stvaranjem evidencije o uvjetima stanovanja (povrina, vrste prostorija, potronja energije i
energetska uinkovitost, sanitarni i higijenski uvjeti ..)

Stambeno trite trenutano karakterizira velika ponuda neprodanih stanova i nedovoljna

potranja izazvana aktualnim stanjem u gospodarstvu.
Graani su u pravilu usmjereni na slobodno trite, manji dio stambenih potreba rjeava se
putem Programa drutveno poticane stanogradnje i razliitih drugih stambenih programa
(stradalnici iz Domovinskog rata, povratnici).
Drava e cjelovito osmiljenom stambenom politikom osigurati svakom graaninu
dostupnost stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno prihvatljivog,
24
ukljuujui osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan ivot. Stambena
politika e osigurati razliite modele rjeavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom
statusu, dobi i brojnosti lanova obitelji.
Donoenjem programa za izradu modela stanovanja drava ima za cilj dodatno urediti trite
najma stanova u regulatornom i financijskom smislu na nain da se osiguranjem stanova za
najam u javnom sektoru utie na smanjenje najamnine, te da se socijalno osjetljivim
skupinama, stanovnitvu s niim primanjima i ostalim skupinama, osigura dostatan i siguran
dom, a ime se ispunjava i cilj EU 2020 - borba protiv siromatva i socijalne iskljuenosti.

Potrebna je evidencija postojeih stambenih jedinica kao i servis koji nudi konkretne, tone i
jasne informacije za graane iz podruja stambene problematike, a koji je dostupan i
besplatan graanima.

U Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata izgraen je od

1997. godine do kraja 2013. godine 6189 stan, na ukupno 318 lokacija, a u fazi izgradnje i
pripreme je 199 stanova. Ovim programom omoguuje se rjeavanje problematike stanovanja
po uvjetima povoljnijim od trinih u pogledu cijene stana, visine kamatne stope i rokova
otplate stambenih kredita. Na listi za dodjelu stambenog kredita za kupnju stana u
organiziranoj stambenoj izgradnji nalazi se vie od 5.000 stradalnika iz Domovinskog rata.

Proireno je pravo na stambeno zbrinjavanje i na dragovoljce iz Domovinskog rata koji su

u borbenom sektoru proveli najmanje 2 godine.
Meu prioritetima u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti braniteljske i
stradalnike populacije nalazi se: proirenje alternativnih oblika pruanja socijalnih usluga;
pruanje usluga u zajednicama u kojima korisnici ive; razvoj koncepta socijalnog
stanovanja; pomo kuanstvima s loom stambenom situacijom te izgradnja prihvatilita i
prenoita za beskunike i dr.

Proces stambenog zbrinjavanja povratnika bivih nositelja stanarskog prava nastavit

e se i u narednom razdoblju, izmeu ostaloga i kroz provedbu Zajednikog regionalnog
stambenog programa.
U programu stambenog zbrinjavanja povratnika na podruju posebne dravne skrbi i izvan
njega, od poetka Programa do kraja 2013. godine iz prorauna Republike Hrvatske osigurano
je ukupno 8279 stambenih jedinica, od ega njih 6760 na Podruju posebne dravne skrbi
(PPDS) i 1519 izvan PPDS-a. Za 907 obitelji, iji zahtjevi su pozitivno rijeeni, u tijeku je
osiguravanje trajnog smjetaja kroz gradnju ili kupnju stanova.
Preostali broj od 4621 administrativno nerijeenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivih
nositelja stanarskih prava na PPDS-u i izvan njega, rjeavat e se nakon administrativnog
utvrivanja prava na stambeno zbrinjavanje, i to kroz Regionalni stambeni program. To je
zajednika inicijativa zemalja u regiji (Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i
Republika Srbija) i meunarodne zajednice (EU, USA, UNHCR, OSCE) s osnovnim ciljem
osiguravanja trajnih stambenih rjeenja za osobe u statusu izbjeglica, prognanika, povratnika i
interno raseljenih osoba. Osobe u navedenim statusima mogu se odluiti na povratak u dravu
prebivalita prije 1991. godine ili na integraciju u dravi trenutanog boravka. Puna provedba
programa oekuje se u sljedeih etiri do pet godina

U pripremi je novi program poticaja stanovanju na slabije razvijenim podrujima i

demografski-ugroenim podrujima Republike Hrvatske koji e definirati poticaje u
stanovanju na takvim podrujima s ciljem smanjivanja regionalnih razlika osobito u podruju
borbe protiv siromatva.

25
Odreeni broj nekretnina koje su temeljem pravomonih presuda dodijeljene u korist
Republike Hrvatske koristit e se za socijalne potrebe na nain i procedurom koju e
provesti tijelo nadleno za socijalna pitanja.
Osobit izazov predstavlja prostorna segregacija naselja u kojima veinom ive pripadnici
romske nacionalne manjine, vrlo esto s neprikladnom ili nepostojeom komunalnom
infrastrukturom. Sukladno preporukama Vijea Europske unije o djelotvornim mjerama
integracije Roma u dravama lanicama, aktivnosti na ovom podruju usmjerit e se na
ukidanje svih praksi prostorne izdvojenosti i promicanje uklanjanja segregacije; promicanje
ne-diskriminirajueg pristupa socijalnom stanovanju; osiguravanje pristupa javnim
komunalijama (kao to su voda, struja i plin) i infrastrukturi za stanovanje. Pozornost e se
obratiti i da projekti urbane regeneracije ukljuuju intervencije u stanovanju u korist
marginaliziranih zajednica u okviru integriranog pristupa.

U vezi sa smanjenjem energetskog siromatva Zakonom o energiji, koji je usklaen s

odredbama tzv. 3. energetskog paketa Energetske zajednice iz Bea, propisano je donoenje
Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugroenog kupca energije i Uredbe o
kriterijima za stjecanje statusa zatienog kupca energije. Prema Zakonu o energiji i
Zakonu o tritu elektrine energije, status ugroenog kupca energije trebala bi ostvariti
kuanstva kojima tijela nadlena za socijalna pitanja utvrde stanje ugroenog socijalnog
statusa i potrebu za tim oblikom socijalne pomoi, odnosno kojima je utvren odreeni
stupanj invaliditeta, osobe s posebnim potrebama ili osobe loeg zdravstvenog stanja kod
kojih moe nastupiti ugroenost ivota ili zdravlja zbog ogranienja ili obustave opskrbe
energijom. Takoer, Vlada je u oujku 2013. godine, donijela Socijalni akcijski plan o
razumijevanju socijalnih aspekata energetske zajednice, gdje su navedene sve aktivnosti
vie ministarstava i ostalih zainteresiranih dionika u svrhu zatite siromanih.
Predstavnici Republike Hrvatske sudjeluju u radu radne grupe koja na nivou Europske unije
pokuava usuglasiti definicije, propisati zajednike kriterije za stjecanje statusa ugroenog
kupca energije i naine pruanja pomoi ugroenim kategorijama stanovnitva. U obzir se
uzima vie parametara kao to su potronja energije te ulaganja u energetsku uinkovitost
stana ili zgrade energetski ugroenih kategorija stanovnitva. U prijedlogu je nekoliko oblika
potpomaganja ugroenih kategorija stanovnitva: direktno kroz Dravni proraun,
formiranjem Fonda solidarnosti ili uvoenje socijalnih tarifa.

Nadalje, Vlada Republike Hrvatske je u lipnju 2013. godine, donijela Odluku o visini
naknade za koritenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju
elektrine energije kojom su energetski subjekti, odnosno vlasnici proizvodnih postrojenja
za proizvodnju elektrine energije, duni za prostore na kojima su izgraene elektrane plaati
naknadu jedinicama lokalne samouprave, odnosno opinama i gradovima, a prikupljena
sredstva e se koristiti i za programe socijalne skrbi, odnosno pomoi energetski ugroenim
kategorijama stanovnitva.

Glavne strateke aktivnosti:

1. Unaprjeenje sustava najamnog stanovanja donoenjem programa za izradu modela
stanovanja
2. Osnivanje i potpora programima prihvatilita i programima nunog smjetaja
ostvarivanjem programa za beskunike, azilante i strance pod supsidijarnom zatitom,
rtve trgovanja ljudima i rtve nasilja u obitelji; osnivanjem pukih kuhinja; koritenjem
stambenih kapaciteta u vlasnitvu Republike Hrvatske za socijalna pitanja
3. Uinkovito gospodarenje energijom u graditeljstvu na nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini - uspostavljanjem mehanizama unaprjeenja energetske uinkovitosti za
26
 kuanstva openito, s ciljem smanjenja financijskog optereenja graana te osiguranje
dostupnosti energije subvencijama trokova energije za energetski siromane graane.
4. Unaprjeenje standarda stanovanja ranjivih skupina obnovom kua i stambenim
zbrinjavanjem izbjeglica provedbom Regionalnog stambenog programa; unaprjeenjem
standarda stanovanja ostalih ranjivih skupina osiguranjem podmirenja trokova
stanovanja; promicanjem uklanjanja prostorne segregacije i nediskriminirajueg pristupa
socijalnom stanovanju; osiguravanje pristupa javnim komunalijama (kao to su voda,
struja i plin) i infrastrukturi za stanovanje; podupiranjem programa dobrosusjedske,
volonterske i drugih vrsta pomoi; provedbom ciljeva ApolitikA- Arhitektonske
politike Republike Hrvatske 2013.-2020. Nacionalne smjernice za vrsnou i kulturu
graenja
5. Osiguranje prostora i potpora programima stambenih zajednica uz prethodnu izradu
programa potreba, u skladu s planom deinstitucionalizacije i upanijskim socijalnim
planovima; osiguranjem suradnje tijela nadlenih za upravljanje nekretninama u
vlasnitvu Republike Hrvatske, tijela lokalne samouprave i tijela nadlenih za provedbu
socijalne politike za izradu procedure i uvjeta koritenja objekata za programe stambenih
zajednica;
6. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata izgradnjom
stanova i dodjelom kredita
7. Unaprjeenje stanovanja na slabije razvijenim i demografski ugroenim
podrujima kroz stambene programe koji e biti definirani u Strategiji regionalnog
razvoja (primjena od 2015. godine)

4.4. PRISTUP SOCIJALNIM NAKNADAMA I USLUGAMA

Sustav socijalne skrbi razumijeva socijalne naknade i socijalne usluge, a temelji se na

naelu supsidijarnosti, to razumijeva odgovornost pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu
sigurnost. Uloga je drave da u tome pomae, s ciljem sprjeavanja, ublaavanja i otklanjanja
socijalne ugroenosti.

Na dan 1. sijenja 2013. godine, 110 794 osoba je ostvarivalo pravo na pomo za
uzdravanje, od ega je 49 256 radno sposobnih osoba korisnika pomoi za uzdravanje
(44,45%). Novim Zakonom o socijalnoj skrbi 1. sijenja 2014. uvedena je zajamena
minimalna naknada koja objedinjuje etiri novane naknade sa socijalnom komponentom
(pomo za uzdravanje, dvije braniteljske naknade i produenu naknadu za nezaposlene).
Uslijed gospodarske krize i nadalje vei broj radnika ostaje bez zaposlenja te se moe
oekivati i odreeni porast broja korisnika naknada u sustavu socijalne skrbi. Posljedice rasta
nezaposlenosti, gubitka radnog mjesta obaju roditelja dovode do problema djejeg
siromatva. U tom smislu, od ukupnog broja osoba koje su u spomenutom razdoblju ostvarile
pomo za uzdravanje, 39 216 je djece do 18 godina, to ini 35,3 %. Nadalje, doplatak za
djecu, kao novano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba odreena Zakonom o
doplatku za djecu, radi potpore uzdravanja i odgoja djece u 2012. godini ostvarilo je 395 771
dijete. Djeca koja odrastaju u siromatvu imaju vei rizik od socijalne iskljuenosti i probleme
sa zdravljem u budunosti te je potrebno prekidanje kruga prijenosa manjih mogunosti u
ranoj dobi. Potrebna je bolja ciljanost socijalnih programa usmjerenih primarno djeci i
njihovim obiteljima.
U Republici Hrvatskoj na dan 1. sijenja 2013. godine registrirano je 520 437 osoba s
invaliditetom, to ukupno ini oko 12% stanovnitva Republike Hrvatske. Najvei broj
osoba s invaliditetom, njih 292 320 (55%), u radno je aktivnoj dobi, izmeu 19. i 64. godine
ivota; djece s tekoama u razvoju je 33 627 (do 18. godine ili 6,3 % svih osoba s
27
invaliditetom), a osoba starijih od 65 godina 205 559 (38,7% svih osoba s invaliditetom). U
sustavu socijalne skrbi na dan 31. prosinca 2012. godine evidentirano je ukupno 14 778 djece
s tekoama u razvoju i 82 725 odraslih osoba s invaliditetom.

Skrb o djeci, starijim osobama, beskunicima, rtvama obiteljskog nasilja, osobama s

invaliditetom, azilantima, strancima pod supsidijarnom zatitom i ovisnicima ostvaruje se
putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi. U svrhu poboljanja pristupu
socijalnim uslugama potrebno je unaprjeivati i iriti mreu socijalnih usluga kako bi se
stvorili preduvjeti za provoenje procesa deinstitucionalizacije usluga za sve korisnike
socijalnih usluga. Posebna panja usmjerit e se na razvoj udomiteljstva, uvoenje
standarda kvalitete u udomiteljsku skrb te e se postupno uvoditi profesionalizacija
udomiteljstva ime se oekuje vei interes i broj udomiteljskih obitelji, naroito na
podrujima gdje je ovaj oblik skrbi o djeci slabije zastupljen te u urbanim podrujima. Centri
za socijalnu skrb u sjeditu upanija pruat e preventivne savjetodavne usluge, usluge
obiteljske medijacije te provoditi edukacije s obiteljima, udomiteljima i posvojiteljima.

Organizacije civilnog drutva kao pruatelji socijalnih usluga predstavljaju veliku pomo i
vrijednost za djelatnost socijalne skrbi jer odraavaju kapacitete graanstva i doprinose
socijalnom ukljuivanju i koheziji zajednice. Radi unaprjeenja razvoja mree socijalnih
usluga u Hrvatskoj, u razdoblju od 2014. do 2020. godine, nastavit e se s procesom
unaprjeenja okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje
pruaju organizacije civilnoga drutva, posebno kroz trogodinji program Razvoj i irenje
mree socijalnih usluga koje pruaju organizacije civilnog drutva. Takoer, poticat e se
daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pruatelja socijalnih usluga kroz zapoljavanje
osposobljenih profesionalaca i angairanje zainteresiranih volontera, s ciljem pripreme za
ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi i ciljano koritenje fondova Europske
unije.
U suradnji s organizacijama civilnoga drutva razvijat e se programi usmjereni prevenciji
ovisnosti koji e se usklaivati s nacionalnim i meunarodnim standardima kvalitete na
njihovu podruju.

Kako bi se osiguralo da novanu pomo primaju najugroenije osobe potrebno je postii

bolju ciljanost novanih naknada. Stoga je potrebno osigurati informatiko umreavanje
sustava i razmjenu podataka s drugim sustavima radi lakeg ostvarivanja prava, te
usklaivanje statistike socijalne skrbi sa slubenom statistikom u svrhu osiguranja kvalitetnih
podloga za izradu analiza na kojima e se bazirati razvoj sustava socijalne skrbi.
Informatikom povezanou s drugim sustavima potrebno je stvoriti preduvjete za
unapreenje koordinacije sustava socijalnih pomoi i usluga na dravnoj i lokalnoj razini, te
meusobnom povezivanju svih pruatelja usluga i naknada s ciljem vee i kvalitetnije zatite
najugroenijih skupina u drutvu.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (JLS) pruaju pomo za razliite
svrhe djeci predkolske i kolske dobi, umirovljenicima, osobama s invaliditetom,
beskunicima i osobama bez obitelji i drugim socijalno ugroenim skupinama. U 2012. godini
su za navedeno ukupno potroile gotovo 3 milijarde kuna.

Radi olakavanja pristupa pravima i ujednaenog postupanja u svim sustavima, valja odrediti
jedinstvene kriterije za utvrivanje oteenja i funkcionalnih sposobnosti osobe, te uspostaviti
jedinstveno tijelo vjetaenja. Takvo bi tijelo donosilo jedan dokument na osnovi kojeg bi
osobe s invaliditetom mogle ostvarivati prava u razliitim sustavima.

28
U situaciji kad su oba roditelja zaposlena, usluge za djecu su kljuan element usklaivanja
profesionalnog i obiteljskog ivota. Zakonom o dadiljama (Narodne novine, broj 37/2013)
omoguuje se dobivanje odgovarajue kvalitete usluge brige o djeci, pravna sigurnost, te
zakonito obavljanje djelatnosti.

Sukladno Planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih

pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. 2016. (2018.), razvija se i podupire
izvaninstitucijske modele skrbi, a osobito razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama. U
tom smislu domovi za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi i domovi za djecu s
poremeajima u ponaanju transformirat e se u centre za pruanje usluga u zajednici koji
e pruati: usluge savjetovanja djeci i njihovim roditeljima te razliite programe strune
podrke djeci, biolokim obiteljima i udomiteljskim obiteljima, usluge rane dijagnostike i rane
intervencije, usluge cjelodnevnog, poludnevnog i povremenog boravka, usluge patronae,
usluge pomoi pri integraciji u redovne odgojno-obrazovne ustanove, uz mogunosti razvoja
usko specijaliziranih usluga koje su u toj teritorijalnoj jedinici nedostupne ili za kojima
postoji velika potranja.

U domovima za djecu s poremeajima u ponaanju osigurat e se irenje programa

produenog strunog postupka (kao izvaninstitucionalnog programa) na to irem podruju
Republike Hrvatske.
Kako bi se osigurala podrka daljnjem procesu deinstitucionalizacije i transformacije
ustanova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom te to vie izvora dodatnog financiranja,
odreena su prioritetna podruja djelovanja: razvoj slubi podrke u organiziranom
stanovanju u svrhu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije, jaanje obiteljske
reintegracije, osiguravanje infrastrukture u svrhu pruanja usluga (adaptacija stambenih
zajednica i dnevnih centara, oprema navedenog prostora i osiguravanje vozila u svrhu bolje
mobilnosti pruatelja usluga i korisnika i drugo), razvoj dnevnih programa rehabilitacije i
podrke u zapoljavanju za deinstitucionalizirane korisnike i korisnike programa prevencije
institucionalizacije, osiguravanje regionalne ravnomjernosti pruatelja usluga slubi podrke -
ukljuivanje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javnih ustanova,
organizacija civilnog drutva i dr. u svrhu osiguravanja podrke procesu koristei postojee
kapacitete i razvijajui nove, ukljuivanje volontera u proces transformacije i
deinstitucionalizacije domova i prevenciju institucionalizacije, uvoenje, provoenje,
praenje i unapreivanje standarda kvalitete navedenih usluga, razvijanje metodologije
procesa transformacije i deinstitucionalizacije, praenje i procjena procesa, irenje mree
usluga u zajednici posebno prioritetan program usluge asistencije socijalno ukljuivanje
kroz socijalno poduzetnitvo (Podrka socijalnoj ekonomiji u borbi protiv socijalne
iskljuenosti), uspostava sustava i provedba edukacija u podruju socijalne skrbi.
Nadalje, ranjivu skupina koja je suoena sa socijalnom iskljuenosti u Republici Hrvatskoj
ine beskunici. Prvi put je pojam beskunika uvrten u sustav socijalne skrbi 2011. godine u
Zakon o socijalnoj skrbi s ciljem unaprjeenja njihove skrbi.
U 2013. godini djelovalo je 12 prihvatilita i prenoita za beskunike, ukupnog smjetajnog
kapaciteta oko 400 korisnika.

U okviru skrbi za rtve obiteljskog nasilja, kojima se pruaju usluge privremenog smjetaja
dok traje potreba, u pravilu do 6 mjeseci, a iznimno do godine dana, nastojanja drutva su
usmjerena na prevenciju pojave novih sluajeva nasilja u obitelji i na osiguranje pravodobne
pomoi svim rtvama nasilja. Ciljanim aktivnostima treba postii da se rtve obiteljskog
nasilja ponajprije zatite u vlastitom domu, a takoer osigurati dostupnu i kvalitetnu uslugu
privremenog smjetaja radi pruanja odgovarajue zatite.

29
Situacija vezana za kriminal i zlouporabu droga i dalje je sloena, te je zabrinjavajui
podatak o kontinuiranom poveavanju broja ovisnika. Osim bolnikog i izvanbolnikog
lijeenja i psihosocijalnog tretmana ovisnika o drogama koji se provodi u zdravstvenom
sustavu, pojedini oblici psihosocijalnog tretmana ovisnika provode se i u terapijskim
zajednicama i domovima za ovisnike, ali i u sklopu pojedinih udruga. U svrhu poboljanja
kvalitete usluga i programa koji se u ovom podruju provode, treba se posvetiti aktivnostima
provoenja programa drutvene reintegracije rehabilitiranih osoba (u pravilu u okviru
stambenih zajednica najdulje do godine dana).

Sadraj usluge smjetaja koji se osigurava azilantima i strancima pod supsidijarnom

zatitom bitno se razlikuje od sadraja usluge smjetaja koji se osigurava korisnicima u
sustavu socijalne skrbi te se tako u sklopu prava na smjetaj zapravo rjeava stambeno
zbrinjavanje tih osoba u razdoblju do dvije godine. Potrebno je pozornost posvetiti integraciji
tih korisnika u zajednicu razvijajui usluge koje e pridonijeti poboljanju kvalitete njihovog
ivota, a time i prevenciji i ublaavanju siromatva i socijalne iskljuenosti.

Mladi snose velik dio posljedica gospodarske krize, esto ovise o privremenim i slabo
plaenim poslovima, trpe najvee poveanje nezaposlenosti i stoga su izloeni pogoranju
ivotnih uvjeta. Mlade osobe karakterizira nedostatak radnog iskustva, nia obrazovna
struktura mladih bez radnog iskustva dodatno ih ini tee zapoljivima. U svrhu podrke
rjeavanju problema mladih bez radnog iskustva, od 1. srpnja 2013. proirivanjem mjera
aktivne politike zapoljavanja za mlade zapoelo se s uspostavom Garancije za mlade.

Jedna od bitnih aktivnosti koje se ostvaruju kroz programe i projekte udruga civilnog drutva
(OCD) jest volontiranje kojim se pozitivno doprinosi zajednici kao i socijalnom
ukljuivanju. Takoer, kroz volontiranje se stjeu nove vjetine, graanska odgovornost i
poboljava zapoljivost. Stoga je vano ojaati volontiranje kao aktivnost na nacionalnoj
razini.
Ukljuivanje radno sposobnih korisnika socijalnih davanja u drutveni ivot putem javnih
radova ili volonterskih aktivnosti pridonosi sprjeavanju socijalne iskljuenosti i pribliavanju
svijeta rada te e se u tom smislu pristupiti stvaranju potrebnih preduvjeta za njihovo
ukljuivanje u navedene aktivnosti.

Politika humanitarne pomoi u Republici Hrvatskoj unaprjeena je Zakonom o

humanitarnoj pomoi (Narodne novine, broj 128/2010) koji odreuje naine prikupljanja
materijalnih i financijskih dobra, psihosocijalnu pomo i humanitarne aktivnosti za zatitu i
spaavanje rtava prirodnih katastrofa i rtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem radi
podmirivanja osnovnih ivotnih potreba. Za sve vrste humanitarne pomoi, kao i za
humanitarne akcije, propisane su obvezne evidencije i izvjea, uz uvjet dostupnosti javnosti
kako bi se osigurala transparentnost i poticala javna podrka. U 2012. godini evidentirano je
118 domaih i stranih neprofitnih osoba kojima je izdana suglasnost o prikupljanju i pruanju
humanitarne pomoi, a za 142 je izdana suglasnost za organiziranje humanitarne akcije.
Tijekom 2012. godine prikupljeno je humanitarne pomoi u iznosu od 77.050.808,73 kn
(prueno je u iznosu od 58.599.419,35 kn) za ukupno 218 940 korisnika.
Za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata I. skupine invalidi sa 100%
oteenja organizma, koji su s obzirom na vrstu i teinu oteenja potpuno nesposobni za
obavljanje svih ivotnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomo druge osobe,
Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
propisana je mogunost koritenja usluge osobe za pruanje njege i pomoi.
S obzirom na starenje korisnika i njegovatelja, ali i cjelokupne braniteljske i stradalnike
populacije, poveava se potreba za cjelodnevnom njegom i pomoi. Prema raspoloivim
30
podacima od ukupno 441 njegovatelja, jedna etvrtina starija je od 50 godina, a oekuje se da
e kroz manje od 10 godina u dobnoj skupini iznad 50 godina biti polovica njegovatelja, od
ega e znaajan dio biti u dobi iznad 60 godina.
Razvojem ustanova veteranskih centara i izvaninstitucionalnih programa, korisnicima e
se osigurati sveobuhvatna skrb (usluge njege, psihosocijalne terapije, smjetaja, radne
terapije, savjetovanje vezano uz ostvarivanje razliitih prava, organiziranje slobodnih
aktivnosti, edukativnih programa te drugih programa u cilju drutvenog ukljuivanja i
resocijalizacije) te programi kojima se omoguava pomo u obavljanju svakodnevnih
ivotnih aktivnosti neposredno u njihovim kuanstvima i poboljanje kvalitete ivljenja osoba
tee naruenog zdravstvenog stanja, niskog socio-ekonomskog statusa te osoba koje nisu
obuhvaene postojeim oblicima skrbi. Veteranski centri e osiguravati razvojnu i kohezijsku
ulogu lokalne zajednice u kojima e biti smjeteni.

Glavne strateke aktivnosti:

1. Unaprjeenje sustava dodjele socijalnih naknada i potpora programima
namijenjenima najpotrebitijim graanima redefiniranjem sustava novanih
naknada i unaprjeenjem i provedbom propisa u svrhu uinkovitije zatite
pojedinanih prava graana; osiguravanjem humanitarne pomoi u naravi te drugih
programa potpore najpotrebitijima (programa financiranih fondovima Europske
unije); razvojem volonterstva i dobrosusjedske pomoi i integracijom novanih
pomoi i usluga na nacionalnoj i lokalnoj razini kroz informatiko umreavanje i
razmjenu podataka;
2. Unaprjeenje dostupnosti, priutivosti i kvalitete socijalnih usluga razvojem i
irenjem mree usluga u zajednici te intenziviranjem procesa transformacije i
deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi; irenjem mree socijalnih usluga koje
podupiru socijalnu ukljuenost i regionalnu ujednaenost, pridonose usklaenju
obiteljskog i poslovnog ivota i pridonose zapoljavanju, jaanjem suradnje s
mreama OCD-a i poticanjem volontiranja; podizanjem kvalitete socijalnih usluga -
uvoenjem standarda kvalitete, vanjskog vrednovanja;
3. Briga o sudionicima i stradalnicima ratnih zbivanja osiguranjem pruanja
preventivnih psihosocijalnih programa, psihosocijalne podrke, usluga smjetaja,
njege i pomoi te ostalih programa osnaivanja za zapoljavanje i
resocijalizaciju razvojem ustanova veteranskih centara i izvaninstitucionalnih
programa
4. Unapreenje sustava skrbi o beskunicima poticanjem koordinacije meu
dionicima (JLS, OCD, druga nadlena tijela); osiguravanjem i unaprjeenjem usluga
i programa koji potiu zapoljavanje; osiguravanjem dostupnosti svih potrebnih
usluga, a posebice zdravstvene zatite te usluge smjetaja (osim prihvatilita i
prenoita, osiguravanje trajnijeg oblika nunog smjetaja putem JLS za samostalan
ivot); potporom programima usmjerenih jaanju beskunika za samostalni ivot;
5. Pruanje potpore programima psihosocijalne zatite skupinama kojima prijeti
socijalna iskljuenosti uvoenjem u formalni i neformalni svijet rada osobito za
radno sposobno stanovnitvo (ukljuivanje u javne radove, volontiranje i sl.);
financiranjem viegodinjih programa kojima je cilj osnaivanje pripadnika ranjivih
skupina za njihovo ponovno ukljuivanje u ivot i trite rada programima koji
podupiru socijalno mentorstvo, asistente i dr.

31
4.5. PRISTUP ZDRAVSTVENOM SUSTAVU

Prema Ustavu Republike Hrvatske, svakom graaninu se jami pravo na zdravstvenu

zatitu u skladu sa zakonom. Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim
osiguranim osobama prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naelima
uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti, na nain i pod uvjetima utvrenima zakonom. Ukupan
broj osiguranih osoba pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na dan 31. 12. 2012.
bio je 4.376.404. Iako je obuhvaenost stanovnitva obveznim zdravstvenim osiguranjem vrlo
velika, ipak postoje ranjive skupine koje zbog svoga drutvenog, ekonomskog ili geografskog
poloaja imaju tekoe u ostvarivanju svojih prava i kojima treba posvetiti posebnu pozornost
u kontekstu borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Osobite tekoe u dostupnosti
zdravstvenoj zatiti imaju stanovnici otonih i nekih ruralnih podruja, gdje je zdravstvena
zatita na njima svedena na povremene dolaske lijenika, uz oteanu opskrbu lijekovima i
otean transport u sluaju hitnosti.

Poboljanje dostupnosti zdravstvene zatite jedan je od pet stratekih razvojnih pravaca

definiranih u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020., a ostvarit e se razvojem
telemedicinskih usluga i hitne medicinske slube, reorganizacijom bolnikog sustava te
poveanjem dostupnosti preventivnih usluga zdravstvene zatite te razvojem ljudskih
resursa u zdravstvu.

Telemedicinske usluge omoguuju dostupnost zdravstvene zatite na udaljenim i izoliranim

podrujima, pruaju mogunost kontinuiranog i cjeloivotnog strunog usavravanja
zdravstvenih radnika (e-usavravanje), smanjuju rizik nedostupnosti zdravstvene zatite za
vrijeme vremenskih nepogoda i drugih uvjeta (izoliranost otoka i ruralnih podruja), te
smanjuju utjecaj nedovoljnog broja zdravstvenih radnika na pruanje zdravstvenih usluga na
primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zatite.

Daljnji razvoj hitne medicinske slube ostvarit e se kroz izgradnju i organizaciju

objedinjenih hitnih bolnikih prijama, uspostavu helikopterske hitne medicinske slube i
pomorskog prijevoza te ujednaavanje kvalitete uvoenjem standarda rada i izobrazbom
zdravstvenih radnika.

Bolniki sustav e se reorganizirati na taj nain da moe bolje odgovoriti na potrebe

stanovnitva za zdravstvenom skrbi. Akutna bolnika skrb preusmjerit e se na dnevne
bolnice, ime e se osloboditi odgovarajui kapaciteti za produeno lijeenje bolesnika i
palijativnu skrb. Dnevne bolnice omoguit e suvremen, ekonomian, multidisciplinaran i za
bolesnika potedniji nain lijeenja koji unaprjeuje dostupnost i kvalitetu zdravstvene
zatite.
Osobe koje ive u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti kao to su to osobe s
duevnim smetnjama, osobe starije ivote dobi i druge osobe kojima je potrebna dugotrajna
zdravstvena skrb, sudionici i stradalnici ratnih zbivanja, Romi, te zaputena i zlostavljana
djeca spadaju u ranjive skupine kojima e se pruati izvaninstitucijska skrb i odgovarajua
zdravstvena zatita u zajednici.
S obzirom na razmjerno slabije pokazatelje zdravlja u ranjivim skupinama stanovnitva,
posebna pozornost posvetit e se ukljuivanju tih skupina u preventivne aktivnosti. Naglasak
e biti na promicanju zdravih stilova ivota, pravilnoj prehrani, poveanju tjelesne aktivnosti,
smanjenju puenja i konzumacije alkohola, te poveanju obuhvata populacije nacionalnim
programima ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice.

32
Pratit e se potrebe najranjivijih skupina za ostvarivanjem prava na dopunsko zdravstveno
osiguranje. Ukupan broj osoba koje su ostvarivale pravo na dopunsko zdravstveno
osiguranje, a za koje se sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju
u Dravnom proraunu u 2012. godini, je 944.301 (u 2011. godini 943.638).

Glavne strateke aktivnosti:

1. Zdravstvena zatita najranjivijih skupina poboljanjem dostupnosti zdravstvene
zatite, posebno na otocima i ruralnim podrujima popunjavanjem mree javne
zdravstvene slube i daljnji razvoj telemedicinskih usluga; obuhvatom besplatnog
zdravstvenog osiguranja i prevencije za siromane; unaprjeenjem sustava hitne
medicinske pomoi; reorganizacijom bolnikih djelatnosti usmjerenih na pruanje
usluga kroz dnevne bolnice, oslobaanje kapaciteta za kronino lijeenje i
palijativnu skrb te funkcionalno povezivanje postojeih bolnikih resursa;
razvijanjem i unaprjeivanjem sustava zatite zdravlja u zajednici za posebno
ranjive skupine (osobe s duevnim smetnjama, djeca, Romi, osobe starije ivotne
dobi, sudionici i stradalnici ratnih zbivanja) te razvojem ljudskih resursa.
2. Poboljanje pokazatelja zdravlja kroz jaanje promicanja zdravlja i prevencije
kroninih nezaraznih bolesti, osobito usmjerenih ka ranjivim skupinama
3. Osiguravanje podmirenja trokova zdravstvenih usluga/naknada koje nisu
pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem za socijalno ugroeno
stanovnitvo kroz dopunsko zdravstveno osiguranje
4. Razvijanje i unaprjeivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne
skrbi za sudionike i stradalnike ratnih zbivanja provedbom novog Nacionalnog
programa psihosocijalne i zdravstvene pomoi sudionicima i stradalnicima
Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata te povratnicima iz mirovnih misija

4.6. SKRB O STARIJIM OSOBAMA

Sociodemografski pokazatelji ukazuju na to da je Republika Hrvatska staro drutvo. Prema

popisu stanovnitva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj ivi 4.284.889 stanovnika, a broj
starijih iznad 65 godina u ukupnom stanovnitvu iznosi 758.633 osoba i dosegao je udio od
17,7 %. Osobe starije od 65 godina, osim to po prihodima spadaju u najsiromaniju dobnu
skupinu (26,5%) takoer su najvie izloeni opasnosti od socijalne iskljuenosti.
Kako bi se starijim osobama, koje su u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno
osjetljiva kategorija korisnika, omoguilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu drutvenu
ukljuenost, donesena je Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2014. - 2016. Strategija predstavlja podlogu za koritenje sredstava Europskih
fondova, a slui i kao podloga za razvoj novih oblika skrbi za starije osobe u lokalnoj
zajednici.

Prava u sustavu socijalne skrbi koja su osobito znaajna za osobe starije ivotne dobi su:
novane pomoi - zajamena minimalna naknada i doplatak za pomo i njegu te pravo na
socijalne usluge usluga smjetaja i usluga pomoi i njege u kui. Uz navedena prava koja
su propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, starijim i nemonim osobama osigurava se i
pruanje usluga iz programa Pomo u kui starijim osobama i Dnevni boravak i pomo u
kui starijim osobama. Udio starijih osoba koje su tijekom 2012. godine ostvarivale pravo na
pomo za uzdravanje je 1,3 % od ukupne populacije starijih osoba (na dan 31.12.2012.
pomo za uzdravanje primale su 10 054 osobe starije od 65 godina; u dobi izmeu 65 i 75
godina pomo je primala 5 953 korisnika, a u dobi vie od 75 godina pomo su primao 4 101
korisnik). Nadalje, udio starijih osoba koje ostvaruju doplatak za tuu pomo i njegu je 5,5%
33
od ukupne populacije starijih osoba (u 2012. godini ukupno je 78 290 korisnika koristilo
pravo na doplatak za tuu pomo i njegu, od ega je 41 805 korisnika starijih od 65 godina).

Udio starijih osoba koje ostvaruju usluge iz Programa Pomo u kui starijim osobama i
Dnevni boravak i pomo u kui starijim osobama (15 550 korisnika u 2012. godini) iznosi
2,1% od ukupne populacije starijih osoba. Udio starijih osoba koje ostvaruju smjetaj kao
institucijski oblik skrbi je 2,1% od ukupne populacije starijih i nemonih osoba (na dan
31.12.2012. godine 15 686 osoba starije ivotne dobi smjeteno u domove i druge pravne
osobe za starije i nemone osobe). Udio starijih osoba koje ostvaruju smjetaj kao
izvaninstitucijski oblik skrbi temeljem rjeenja centra za socijalnu skrb je 0,3% od ukupne
populacije starijih i nemonih osoba (na dan 31.12.2012. godine 2 258 osoba starije ivotne
dobi smjeteno je u udomiteljske obitelji i obiteljske domove).

Sustav socijalne skrbi usmjeren je, izmeu ostaloga, na suzbijanje socijalne iskljuenosti te
uspostavu kvalitetnijeg pruanja socijalnih usluga u instituciji i izvan institucije. Za planiranje
skrbi o starijima osobama vrijedi razmotriti podatak da 49,43 % osoba starih 65 godina i vie
ivi u zajednikom kuanstvu dok svega 24,23 % osoba starih 65 godina i vie ivi u
samakim kuanstvima. Ovaj podatak prua dobar orijentir za planiranje usluga koje je
potrebno razvijati u zajednici. Osim smjetaja, posljednjih godina razvijaju se razliiti oblici
skrbi izvaninstitucijskog karaktera. Razvoj usluga i opredjeljenje prema aktivnoj socijalnoj
dravi namee nunost prilagodbe sustava novim izazovima i nainima skrbi o starijim
osobama to e dovesti do unaprjeenja kvalitete ivota korisnika i njihova aktivnog
sudjelovanja u ivotu zajednice.
Vlada Republike Hrvatske je krajem 2012. godine osnovala Nacionalno vijee za
umirovljenike i starije osobe koje aktivno doprinosi unaprjeenju zakonodavnog okvira
mirovinskog sustava, kao i rjeavanju svih pitanja iz podruja interesa umirovljenika i starijih
osoba.
Meu umirovljenicima 90 116 osoba ostvaruje mirovinu do 500 kn, dok 93 376 osoba
ostvaruje mirovinu do 1 000 kn 26. Upravo ove osobe su u nepovoljnoj materijalnoj poziciji, te
su esto korisnici sustava socijalne skrbi.

Polazei od podataka koji odraavaju stanje u I. mirovinskom stupu za prosinac 2013. godine,
a to je 1,19 mil. korisnika mirovina u odnosu na 1,40 mil. osiguranika (omjer 1:1,18),
razvidno je da se mirovinski sustav nalazi u tekoama. Prosjena mirovina za prosinac 2013.
godine (isplata u sijenju) iznosila je 2.474,91 kn te udio prosjene mirovine u prosjenoj neto
plai iznosi 43,93%. Prosjena starosna mirovina za 40 i vie godina mirovinskog staa
iznosila je 3.479,08 kn, a njezin udio u prosjenoj neto plai iznosi 61,75%. Meuovisnost
duine mirovinskog staa, plaa/osnovica i visine mirovine u I. mirovinskom stupu ima za
posljedicu postupno smanjivanje mirovina i zaostajanje ivotnog standarda tzv. novih
umirovljenika u odnosu na mirovine koje su ostvarene prije reforme iz 1999. godine, to je
ublaeno zakonskim promjenama i osiguravanjem dodatka na mirovinu. Socijalno-zatitni
institut najnie mirovine predstavlja vaan oblik zatite umirovljenika od rizika siromatva,
zahvaljujui kojemu korisnici najnie mirovine ostvaruju u prosjeku 44% veu mirovinu od
one koju bi ostvarili prema navrenom stau i plaama (190 902 korisnika najnie mirovine u
etvrtom kvartalu 2013.).

U odnosu na II. i III. mirovinski stup, koji su uvedeni 2002. godine, relevantni podaci
pokazuju da unato velikom broju lanova obveznih mirovinskih fondova (1,692 mil.) i
uplaenih 4,92 mlrd. kuna doprinosa u 2012. godini (od 2002. ukupno 41,2 mlrd. kuna), neto

26
Prema podacima iz Statistikih informacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (godina XI., broj 3/2013.)
34
imovini 57 mlrd. kuna te prosjenim godinjim prinosom obveznih mirovinskih fondova u
razdoblju od 2002. do 2012. godine od 5,9%, do sada ostvarene mirovine iz I. i II.
mirovinskog stupa su niske.

Radi postizanja i odravanja socijalne adekvatnosti i financijske odrivosti mirovina, kao i

unaprjeenja poloaja umirovljenika pristupit e se cjelovitom ureenju i praenju
zakonodavnog okvira mirovinskog sustava:

praenje provedbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj

157/2013), koji je stupio na snagu 1. sijenja 2014. godine - uvedeni su jasniji kriteriji
za ostvarivanje odreenih prava unutar pojedinih skupina osiguranika i korisnika
mirovina; postupno se produuje dobna granica za stjecanje prava na starosnu
mirovinu sa 65 na 67 godina starosti od 2031. godine; propisna je tzv. bonifikacija
kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu; omoguen je korisnicima starosne mirovine rad
do polovice punog radnog vremena uz koritenje mirovine; postupno se produuje
dobna granica za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62
godine starosti od 2031. godine; destimulira se odlazak u prijevremenu mirovinu
stroom penalizacijom ovisno o duljini mirovinskog staa; uvedeni su novi instituti
prijevremene starosne mirovine za dugogodinje osiguranike i osiguranike koji su
zbog steaja nezaposleni najmanje dvije godine; redefiniran je postupak ocjene radne
sposobnosti i utvrivanje preostale radne sposobnosti, uvedeni su redovni i izvanredni
kontrolni pregledi; unaprijeen je institut profesionalne rehabilitacije u cilju povratka
u svijet rada; uveden je novi institut privremene invalidske mirovine; redefinirana je
formula osnovne mirovine; uvedeno je razdvajanje mirovina na dio mirovine ostvaren
prema posebnom propisu i na dio mirovine ostvaren na temelju staa pokrivenog
doprinosima; uveden je novi model dvostrukog reima usklaivanja mirovina i dr.

razdvajanje obvezne od dobrovoljne mirovinske kapitalizirane tednje praenje

provedbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim
mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajuim drutvima,
novi zakonodavni okvir staa osiguranja s poveanim trajanjem.

Cilj navedenih izmjena je usklaivanje mirovinskog sustava s aktualnim gospodarskim

uvjetima, stanjem na tritu rada i demografskim kretanjima, sprjeavanje disperzije
financijskih sredstava i postizanje pravednijeg sustava socijalne sigurnosti umirovljenika,
poticanje dueg ostanka u svijetu rada, poveanje svijesti o brizi pojedinca za starost,
osiguranje jedinstvenih kriterija vjetaenja te pravednija raspodjela sredstava u budunosti.

Glavne strateke aktivnosti:

1. Unaprjeenje kvalitete ivota starijih osoba i irenje usluga u zajednici: zatitom
starijih osoba bez prihoda te starijih osoba s prihodima ispod razine praga rizika od
siromatva; razvijanjem socijalnih usluga u zajednici namijenjenih najsiromanijim
osobama; ukljuivanjem starijih osoba u programe cjeloivotnog uenja te povremenog
rada; podizanjem razine svijesti o zdravom ivotu /aktivno starenje/; aktivnijim
ukljuivanje OCD-a i drugih dionika u osmiljavanju i provedbi projekata i programa
namijenjenih aktivnom starenju te pruanjem usluga u zajednici.
2. Unaprjeenje poloaja umirovljenika: praenjem provedbe novog Zakona o
mirovinskom osiguranju; usklaivanjem mirovina prema novoj formuli usklaivanja;
poveanjem standarda i socijalne sigurnosti umirovljenika kroz omoguavanje rada uz
koritenje mirovine poveanjem broja korisnika mirovine koji rade; poveanjem broja

35
 osoba s preostalom radnom sposobnou vraenih u svijet rada; poveanjem broja osoba
upuenih na profesionalnu rehabilitaciju te uspjeno provedenih profesionalnih
rehabilitacija.
3. Osiguranje odrivosti mirovinskog sustava i osiguranje socijalne adekvatnosti
mirovina: praenjem provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju; smanjenjem
udjela trokova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u te smanjenjem udjela
trokova koji se financiraju iz dravnog prorauna; smanjenjem broja korisnika
prijevremene starosne mirovine; poveanjem broja osiguranika koji nakon navrenih 65.
godina ivota i dalje rade; praenjem provedbe zakonodavnog okvira koji ureuje
kapitaliziranu mirovinsku tednju; izmjenom zakonodavnog okvira staa osiguranja s
poveanim trajanjem; postupnim poveanjem stope doprinosa za II. mirovinski stup;
poveanjem razina mirovina ostvarenih iz oba obvezna mirovinska stupa; poveanjem
broja osiguranika ukljuenih u dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

4.7. BORBA PROTIV ZADUENOSTI I FINANCIJSKA NEOVISNOST

Vlada Republike Hrvatske suoava se s dva glavna izazova u voenju ekonomske politike:
pokretanje odrivog ekonomskog rasta nakon duboke recesije te brza i odluna konsolidacija
javnih financija suoena sa snanim rastom nekih kategorija rashoda. Dugorona odrivost
javnih financija nije mogua bez stabilnog ekonomskog rasta, dok je za pokretanje
gospodarstva i podrku ekonomskom rastu potrebna fiskalna konsolidacija radi smanjenja
troka financiranja. Naalost, provedba fiskalne konsolidacije u kratkom roku negativno
utjee na oporavak.

Vlada Republike Hrvatske provodi dvije vrste aktivnosti za poveanje konkurentnosti. Prvi
niz mjera usmjeren je na rjeavanje financijskih potekoa poslovnog sektora kroz
aktivnosti za poboljanje njihovih bilanca, a drugi niz mjera odnosi se na smanjenje
poreznog optereenja proizvodnje. Naslijeena razina neplaanja utjecala je na hitne mjere
za smanjenje poreznih i drugih obveza, kroz reprograme i otpise. Kako je problem
nelikvidnosti prisutan i u meusobnim odnosima izmeu poduzea, a posebno kroz kreditno
optereenje zbog pretjeranog ulaganja u nekretnine u razdoblju prije krize, pokrenut je proces
predsteajnih nagodbi, u kojima se otpisom potraivanja, kako drave tako i privatnih
vjerovnika, uz promjenu vlasnike strukture, iste bilance navedenih poduzea. To je
preduvjet, ne samo za opstanak poslovne aktivnosti, nego i za omoguavanje daljnjeg
ulaganja nunog za zadravanje i poveanje njihova udjela na domaem i europskom tritu.

Fiskalna konsolidacija nuna je zbog vrlo visoke razine deficita i rastuih trokova. To se
prvenstveno odnosi na nove trokove lanstva u Europske unije koji ukljuuju uplate u
proraun Europske unije, ali i znaajna ulaganja kroz nacionalno sufinanciranje projekata
Europske unije i ostalih aktivnosti nunih za podizanje razine standarda na europsku razinu
(npr. propisano ulaganje u postizanje standarda zatite okolia, prometnu infrastrukturu,
sigurnost vanjskih granica i sl.), uz istodobni gubitak glavnine carinskih prihoda. Oekuje se
da e izravni trokovi lanstva u Europskoj uniji trajno poveati proraunske rashode za oko
2% BDP-a. Istodobno, dolo je i do znaajnog poveanja trokova financiranja duga, koji se
od poetka recesije udvostruio, kako zbog ostvarenih proraunskih deficita tako i zbog
preuzimanja dugova i restrukturiranja vie sektora poput brodogradnje, eljeznica,
avioprijevoznika i zdravstva.

Vijee Europske unije, a na prijedlog Europske komisije, je u sijenju 2014. godine donijelo
preporuke kojim se od Republike Hrvatske trai brza fiskalna konsolidacija. U svojim
36
preporukama za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka od Republike Hrvatske
zatraeno je da do 2016. godine smanji svoj proraunski manjak ispod 3% BDP-a, te dravni
dug dovede na putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije.

Pritom su znaajni napori potrebni za odravanje razine socijalne zatite graana kroz
financiranje rashoda za mirovine, zdravstveni sustav i socijalna davanja. U tu svrhu, provode
se reforme u sektorima mirovinskog i zdravstvenog sustava, socijalne skrbi te dravne uprave.

Zakonodavna aktivnost donoenjem propisa i podzakonskih akata u financijskom sektoru

sprijeit e se prezaduenost stanovnitva, osigurati primjerena zatita potroaa i korisnika
financijskih usluga te osigurati dovoenje potroaa u ravnopravan poloaj prema
vjerovnicima.

Nadalje, jedan od stratekih ciljeva u okviru uinkovitosti pravosua je praenje uinaka

reforme ovrnog sustava, budui da je zbog nedovoljno uinkovitog sustava ovrhe 2012.
godine donesen Ovrni zakon, te Zakon o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona u 2013.
god. ije temeljne smjernice su jaanje zatite ovrenika, odnosno ouvanje njegovog
dostojanstva, i daljnji razvoj uinkovitog ovrnog postupka redefiniranjem i uklanjanjem
pravila koja usporavaju ovrni postupak, te uvoenje novih rjeenja.

Financijska agencija od 31.01.2012. godine, osim blokada poslovnih subjekata, prati i

objavljuje broj blokiranih rauna graana i visinu njihovog duga zbog neizvrenih osnova za
plaanje. U razdoblju od sijenja 2012. godine do prosinca 2013. godine broj graana kojima
su blokirani rauni poveao se za 88 561, dok je visina njihovog duga zbog neizvrenih
osnova za plaanje porasla s 13,2 milijarde kuna na 23,82 milijarde kuna. Broj graana s
blokiranim raunima u promatranom vremenskom razdoblju poveavao se po prosjenoj
mjesenoj stopi od 1,53%, dok je visina njihova duga rasla po prosjenoj mjesenoj stopi od
2,60% to ukazuje na nunost preokretanja negativnog trenda i intervencije drave s ciljem
pomoi prezaduenim graanima.

Zbog navedenog predvieno je donoenje Zakona o steaju potroaa kojim bi se razvio

sustav koji e rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim potroaima za reprogramiranje
njihovih obveza ili novi poetak, a vjerovnicima mogunost ravnomjernog namirenja svojih
trabina.

Nacionalni strateki okvir financijske pismenosti potroaa

Prijedlog Nacionalnog stratekog okvira financijske pismenosti, koji sadri smjernice za
podizanje razine financijske pismenosti ima cilj stvoriti podlogu za sustavnu i sveobuhvatnu
integraciju financijskog obrazovanja u formalni i neformalni sustav obrazovanja Republike
Hrvatske. Kroz financijsko obrazovanje graani e poboljati razumijevanje financijskih
proizvoda i postati svjesniji financijskih rizika i prilika, te donositi dugorone financijske
planove i utemeljene odluke o financijskim proizvodima i uslugama.
Ciljne skupine su svi graani Republike Hrvatske budui da se ekonomska politika reflektira
na cjelokupno stanovnitvo, potroae i korisnike financijskih usluga u okviru financijske
pismenosti potroaa.

Glavne strateke aktivnosti:

1. Postizanje odrivog ekonomskog rasta te nastavak fiskalne konsolidacije
usklaivanjem javnih financija s europskim pravilima
2. Nastavak reforme porezne politike
37
 3. Ublaavanje posljedica prezaduenosti stanovnitva zakonodavnim aktivnostima u
financijskom sektoru; izmjenama Ovrnog zakona s ciljem jaanja zatite ovrenika,
odnosno uvanje njegovog dostojanstva, kao i daljnjeg razvoja uinkovitog ovrnog
postupka redefiniranjem i uklanjanjem pravila koja usporavaju ovrni postupak, uz
uvoenje novih rjeenja; donoenjem Zakona o steaju potroaa s ciljem stvaranja
uvjeta za konsolidaciju prezaduenih graana.
4. Financijsko obrazovanje graana donoenjem i provedbom Nacionalnog stratekog
okvira financijske pismenosti potroaa; poticanjem i educiranjem o financijskom
osiguranju za starost i rizike starosti

4.8. URAVNOTEENI REGIONALNI RAZVOJ

Socijalni izazovi i problemi povezani s rizicima od siromatva i socijalne iskljuenosti

kumulirani su na pojedinim geografskim podrujima Republike Hrvatske. Nezaposlenost,
niska zaposlenost, nii stupanj obrazovanja, manjak i manja dostupnost socijalnih servisa i
komunalne infrastrukture, znaajna zastupljenost manjinskih skupina stanovnitva povezani s
dodatnim izazovima socijalne iskljuenosti i jo uvijek postojeim dugoronim posljedicama
ratnih zbivanja iz 1990-tih i openito dugotrajnim negativnim demografskim trendovima,
samo su neki od tih izazova.

Za praenja stupnja siromatva i socijalne iskljuenosti s obzirom na prisutne regionalne

razlike te poduzimanje intenzivnih mjera za suzbijanje siromatva izabrana su podruja
potpomognutih upanija. Novim zakonodavnim okvirom namjerava se ukinuti postojea
podjela na podruja posebne dravne skrbi i brdsko-planinska podruja te definirati podruja
koja se smatraju depriviranima prema kriteriju zaostajanja u razvoju.

Regionalne nejednakosti su evidentne na razini statistikih NUTS 2 regija (Kontinentalna i

Jadranska Hrvatska), te na razini upanija (NUTS 3) i jedinica lokalne/regionalne samouprave
(JLS). Ove se regionalne jedinice razlikuju prema indeksu razvijenosti koji je izraunat na
temelju vie pokazatelja, kao to su: BDP po glavi stanovnika, stope nezaposlenosti,
demografska i obrazovna struktura stanovnitva i slino. Obje NUTS 2 regije su ispod 75%
BDP EU 27 Kontinentalna Hrvatska na 64,1% (pri emu Grad Zagreb znaajno podie taj
prosjek), te Jadranska Hrvatska na 62,1%. U Kontinentalnoj Hrvatskoj su etiri upanije
(Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Poeko-slavonska i Virovitiko-podravska) s
najniim BDP-om po stanovniku u RH koji iznosi 53-61% hrvatskog prosjeka.

Kako ne postoji sustav regionalnog praenja siromatva, regionalne razlike prate se

promatranjem siromatva u sustavu socijalne skrbi prati preko udjela primatelja pomoi za
uzdravanje (PZU) u stanovnitvu. U Republici Hrvatskoj ukupno je 2,6% stanovnitva
(110.794 osobe) tijekom 2012. godine primalo pomo za uzdravanje koja je namijenjena
osobama u najveem riziku od siromatva. Najvei broj primatelja pomoi u odnosu na broj
stanovnika na podruju upanije imaju ibensko-kninska 7,8%, Osjeko-baranjska 5,0% i
Karlovaka upanija 5%. Te su upanije s najveim brojem osoba u riziku od siromatva.

38
 OBUHVAENOST STANOVNITVA (U %)
S POMOI ZA UZDRAVANJE
U UPANIJAMA (GRAFIKI PRIKAZ)
( stanje 31. prosinca 2012)
9,0

8,0 7,8

7,0

6,0

5,0 4,9 5,0

4,8 4,9
5,0 4,7
4,3

4,0
3,6

2,8 2,9
3,0
2,4 2,6
2,2
2,1
2,0
1,4 1,4
1,1 1,0 1,0
1,0 0,7 0,7

0,0

ka
a
a

ka
a
ka

a
ka

a
a

a
ka

a
ka

a
eb

k
js k
sk

sk
sk
rsk

sk
sk

sk
rsk
sk

js k

sk
sk

a
ns
a

vs
ns
ns

gr

va
va

in
n
ar
ar

in

at
em

ur

av
an
go

go
en

sa
eb

vo
i
a
ra

Za

kn
d

la
rv
at
Is t

ie

im

rlo

dr
tv

ar
j
-za

po
Za
go

ilo

sl a
gr

os
sri

aH
lm

ra

o-
ad

po
e
kr

Ka
b
ko
er
Za

-b

o-
o-

-m
Va
ko

o-

o-

sk
o-
da

o-
Gr

o-
ik
Li

M
-n

ko

sk
sk

rsk

en
k
s

ko
i k

bl
o-

i k
in

ko

od
or

rs

je
pu

ib
sk

a
va
ap

ivn

vit
va
im

Os

Br
Po
li t

Sis
ko

Re
Kr

ov

ro
elo
Pr

pr
Sp

Vu

Vi
Ko
br

Bj
Du

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih 31. prosinac 2012. (mjeseno statistiko izvjee)
U deprivirana urbana i ruralna podruja s visokim rizikom od siromatva koja znaajno
zaostaju za ostalim podrujima Republike Hrvatske i predmetom su intenzivnijih mjera za
suzbijanje siromatva, odnosno potpomognuta podruja (nadalje: deprivirana podruja),
ulaze:
- 12 upanija koje su ispod 75% indeksa razvijenosti Republike Hrvatske te se smatraju
potpomognutim podrujima: Virovitiko-podravska upanija, Brodsko-posavska,
Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Poeko-slavonska, Sisako-
moslavaka, Osjeko-baranjska, Karlovaka, Koprivniko-krievaka, Liko-senjska,
Meimurska, Krapinsko-zagorska upanija, te
- dodatnih 58 gradova i opina izvan navedenih 12 upanija koje po svom indeksu
razvijenosti znaajno zaostaju u razvoju ispod 75%, te se takoer smatraju
potpomognutim podrujima.
U navedena deprivirana podruja ulazi najvei broj gradova i opina pogoenih ratom 1990-
tih ije posljedice su jo uvijek aktualne, osobito s obzirom na prisutnost visoke depopulacije,
visoke depopulacije, siromatva i socijalne ukljuenosti. Radi se o 28% teritorija Republike
Hrvatske gdje danas ivi oko 9% ukupnog stanovnitva 23 stanovnika po km2 (126 gradova
i opina). Iz ovoga je vidljivo da znaajan dio tih podruja ima ozbiljnih demografskih
problema koje dodatno optereuju razvojne inicijative.

U pripremi je novi Zakon o regionalnom razvoju ije se donoenje oekuje u prvoj polovici
2014. godine, te izrada nove Strategije regionalnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020.
godine. To razdoblje korelira s novom financijskom perspektivom Europske unije kada e
Republici Hrvatskoj na dispoziciji biti koritenje strukturnih i kohezijskih fondova. Cjelovita
primjena jedinstvenog sustava utvrivanja podruja s razvojnim tekoama preko indeksa
razvijenosti oekuje se od 2015. godine. Novi sustav zamijenit e dosadanje poticaje
primjenjivane na podruja posebne dravne skrbi (PPDS) i brdsko-planinska podruja (BPP).
Podruja definirana trenutano razliitim zakonima dijele neka zajednika, ali razliito
zastupljena obiljeja: loi demografski pokazatelji, niska gustoa naseljenosti i loa dobna
struktura stanovnitva kao znaajna prepreka jaanju poduzetnitva, loa obrazovna
struktura, nastavak depopulacije, niska zaposlenost i visoka nezaposlenost, nedostatak radnih
39
mjesta, loa dostupnost, visoki trokovi gradnje i odravanja komunalne i socijalne
infrastrukture, nepovoljni geografski uvjeti, prometna nepovezanosti, propadanje stambenog
fonda i openito nii stambeni standard.

Navedena obiljeja osobito su izraena u podrujima (PPDS) koja su bila zahvaena ratom
1990-tih, a koja pored loih demografskih pokazatelja i inae imaju sve ostale loije
pokazatelje vezane za siromatvo i socijalnu iskljuenost.

Vezano za gustou stanovnitva, u 2011. godini 8 hrvatskih upanija zabiljeilo je manje od

50 stanovnika po km2 to je osobito karakteristino uz granicu s Bosnom i Hercegovinom i sa
Srbijom te brdovite dijelove zemlje (Lika i Gorski Kotar)

Znaajan broj povratnika, osobito pripadnika srpske nacionalne manjine te Roma, ivi na
podrujima upanija i lokalnih jedinica koje ulaze u navedena deprivirana podruja.

Na navedenom teritoriju ivi 38% stanovnitva, a prosjena stopa naseljenosti iznosi 51

stanovnika na km2 (hrvatski prosjek je 76 stanovnika na km2). Pojedina podruja unutar tih
podruja, osobito PPDS podruja, odnosno podruja koja su bila zahvaena ratom 1990-tih
imaju ispod 23 stanovnika na km2.

Dostupni i navedeni podaci o nezaposlenosti i obrazovnoj strukturi te podaci o prihodima

ukazuju na veu zastupljenost i vie stope siromatva u gore navedenim podrujima u odnosu
na ostatak Republike Hrvatske.

Siromatvom su osobito pogoene odreene skupine stanovnitva kojih je najvei broj upravo
na ovim podrujima povratnici i izbjeglice te pripadnici romske manjine, koje osim
ostalih problema obiljeava i nizak stambeni status te prekinute obiteljske veze koje dodatno
utjeu na dugotrajno siromatvo i socijalnu iskljuenost.
Na depriviranim podrujima osobit problem predstavlja dugotrajno siromatvo zbog
nedostatka odgovarajuih vjetina i znanja potrebnih za izlazak iz siromatva nedostatak
obrazovanja i nedostupnost prilika i mehanizama za ulazak u podruje rada.
Novim Zakonom o regionalnom razvoju i Strategijom regionalnog razvoja ele se usmjeriti
dodatna sredstva u investicije u deprivirana podruja koje bi trebale smanjiti regionalne
razlike.
Novi Zakon o regionalnom razvoju predvia donoenje dva viegodinja programa za
poticanje sveukupne regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja. Na taj e se nain jaati
strateki pristup razvoju slabije razvijenih podruja i stvarati pretpostavke za njihov izlazak iz
kategorije potpomognutih podruja. Tim programima definirat e se posebno vrste ulaganja i
razraditi podruja u koja e se ulagati - deprivirana podruja u riziku od siromatva i socijalne
iskljuenosti kao i s demografskim tekoama.

Multisektorskim investicijama u depriviranim, odnosno potpomognutim podrujima, cilj je

osigurati smanjenje regionalnih razlika ukljuujui broj osoba u riziku od siromatva, to se
eli ostvariti sinergijskim uinkom investicija koje su usmjerene na podizanje dostupnosti
socijalnih i komunalnih usluga, na ekonomske mjere i poticaje zapoljavanja i
obrazovanja radne snage, te mjere i aktivnosti na podruje stanovanja osobito vezano za
manjinske skupine kroz vei broj manjih regionalnih i lokalnih projekata.
Jedan od oekivanih rezultata ovakvog integriranog djelovanja bilo bi zaustavljanje
iseljavanja stanovnitva s ovih podruja i zaustavljanje preseljavanje u gradove gdje se u
pravilu pridruuju postojeoj grupaciji siromanih ime se problem dodatno poveava i
produbljuje. Meu njima osobito treba istaknuti posebno osjetljive skupine: povratnike i
40
izbjeglice koje su u postupku povratka, u prvom redu pripadnike srpske manjine i romske
zajednice, kao i osobe u riziku od siromatva iji je udio na depriviranim podrujima vei
nego na ostalim podrujima Republike Hrvatske. Na te skupine usmjerit e se vei broj
posebnih mjera koje su vezane za zapoljavanje, socijalne servise i stanovanje.

Navedeni multisektorski pristup, koji je usmjeren na iri socijalni razvojni poduhvat,

predvien je u novoj Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske te u operativnim
programima za koritenje fondova Europske unije u razdoblju 2014. do 2020. godine.

Kako je u navedenim podrujima najzastupljenija gospodarska grana poljoprivreda, kroz

provedbu Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. (dokument se trenutano
nalazi u javnoj raspravi), teit e se postizanju uravnoteenog teritorijalnog razvoja.
Restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava s ciljem poveanja produktivnosti
poduprijet e se generacijskom obnovom nositelja poljoprivrednih gospodarstva, poveanjem
navodnjavanih povrina, poticanjem proizvoaa na organiziranje i udruivanje, uvoenjem u
proizvodnju sustava kvalitete te time i njihovo jae pozicioniranje na tritu. Programom e se
pokuati zaustaviti trend procesa migracija i depopulacije ruralnih podruja poticanjem
razvoja komunalne i drutvene infrastrukture te poboljanjem osnovnih usluga za
stanovnitvo ruralnih podruja, kao nunih preduvjeta uravnoteenog teritorijalnog razvoja
ruralnih podruja.
Nadalje, podrkom razvoju poduzetnitva i otvaranju novih radnih mjesta u ruralnim
podrujima utjecat e se na ostanak mladih u ruralnim podrujima, a dugorono i na povratak
onih koji su ga napustili.
Poveanje stupnja strune osposobljenosti, informiranosti, stjecanje navika cjeloivotnog
uenja te razmjena iskustva o najboljim praksama svih onih koji su ukljueni u sektor
poljoprivrede, umarstva, prehrambene industrije ili su poduzetnici u ruralnom podruju,
financirat e se putem ovoga programa. Kroz potporu inovativnim tehnologijama i
istraivanjima, ali i poticanju osnivanja i razvoja partnerstava i operativnih grupa otvaraju se
mogunosti za suradnju i jaanje tehnolokog razvoja.
Programom e se potaknuti i razvoj lokalnih inicijativa i stvaranje lokalnih akcijskih grupa
kao inovativnog i multisektorskog pristupa u rjeavanju problema lokalnih zajednica i
podizanju kvalitete ivota.
Osiguravanje boljih uvjeta ivota u ruralnim podrujima, to indirektno doprinosi smanjenju
siromatva i socijalne iskljuenosti, postii e se putem provedbe mjera ruralnog razvoja.

Uravnoteeni regionalni razvoj i uklanjanje regionalnih razlika jedno je od stratekih podruja

djelovanja u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Po svojoj prirodi radi se o
horizontalnoj mjeri koja se primjenjuje u svim gore nabrojanim sektorskim podrujima borbe
protiv siromatva i socijalne iskljuenosti koje provodi svako od linijskih ministarstava
zadueno za odreeno podruje djelovanja. Ministarstvo nadleno za regionalni razvoj u tom
smislu je zadueno za analizu podataka i potreba te predlaganje horizontalnih mjera u
razliitim sektorskim podrujima te za koordinaciju ulaganja od strane nositelja pojedinih
programa.

Glavne strateke aktivnosti:

1. Poveanje investiranja u depriviranim podrujima kroz poticanje poduzetnikih
pothvata (inovativne ili rutinske) usmjerenih tritu, pothvata/projekata socijalnoga
poduzetnitva, poticanje partnerskih modela koje je potrebno razvijati u suradnji s
jedinicama lokalne samouprave, a sukladno infrastrukturnim, razvojnim i/ili
institucionalnim projektnim rjeenjima, ukljuivi i europsku i meunarodnu suradnju
41
 2. Podizanje dostupnosti socijalnih usluga gradnjom i obnovom socijalne infrastrukture
ukljuujui zdravstvenu infrastrukturu, koordinacijom dionika (JLS, JLPS, OCD, druga
tijela) te izradom upanijskih socijalnih planova i planova provedbe, s ciljem razvoja
socijalnih usluga najpotrebnijih lokalnoj zajednici te podizanje standarda kvalitete usluga
3. Poboljanje i dostupnost komunalnih usluga direktnim investiranjem u razvoj
komunalnih usluga na depriviranim podrujima u skladu s regionalnim programima
4. Poticanje obrazovanja i zapoljavanja i samozapoljavanja provedbom regionalnih i
lokalnih projekata obrazovanja; provedbom mjera aktivne politike zapoljavanja i
stimuliranja samozapoljavanja; provedbom mjera ruralnog razvoja
5. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski-ugroenim
podrujima, ukljuujui poticaje posebno najranjivijim skupinama stanovnitva, kao to
su Romi, povratnici obnovom kua i izgradnjom stanova za povratnike; poduzimanjem
mjera stambene politike koje e osigurati zadravanje stanovnitva na depriviranim
podrujima
6. Provedba mjera ruralnog razvoja poticanjem znanja i inovacija u poljoprivredi,
umarstvu i ruralnim podrujima; poveanjem konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede;
skraenjem prehrambenog i neprehrambenog lanca u poljoprivredi i prehrambenoj
industriji; promicanjem socijalne ukljuenosti u ruralnim podrujima.
7. Osigurati statistiko praenje siromatva na regionalnoj razini (na razini upanija)

5. EUROPSKA I MEUNARODNA SURADNJA

5.1. Europske i meunarodne obveze

Kao lanica Ujedinjenih naroda, Vijea Europe, Unije za Mediteran i drugih meunarodnih i
regionalnih organizacija te meunarodnih programa i projekta, te projekata i programa
Europske unije, Republika Hrvatska nastoji ispuniti preuzete obveze. U tom smislu osobito je
vano ispunjenje Milenijskih ciljeva razvoja, koji su temelj za ostvarenje svih posebnih
stratekih programa.
Ova strategija predstavlja vaan dio u procesu sudjelovanja u modelu otvorene koordinacije
na podruju siromatva i socijalne iskljuenosti te je povezana s ciljevima strategije Europe
2020, a koja predlae tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju:
(1) Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji;
(2) Odriv rast: promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija;
(3) Ukljuiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
drutvenu i teritorijalnu povezanost.

Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti: Europski okvir za

socijalnu i teritorijalnu koheziju jedna je od sedam vodeih inicijativa za aktivnosti u svrhu
ispunjavanja cilja smanjenja siromatva i socijalne iskljuenosti. Cilj platforme je osigurati
zajedniku odluku zemalja lanica, institucija Europske unije i kljunih dionika za borbu
protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, osigurati socijalnu i teritorijalnu koheziju na nain
da osobe koje su doivjele iskustvo siromatva i socijalne iskljuenosti mogu ivjeti u skladu
s ljudskim dostojanstvom i aktivno sudjelovati u ivotu drutva.

U podruju suzbijanja beskunitva, istie se potreba uvaavanja svih preporuka krovnih

organizacija Europske unije (Feantsa, Anti Powerty Network, itd.) u rjeavanju problema
beskunitva i siromatva. Posebice se istie 10 kljunih koraka - pristupa rjeavanju koje
42
preporuuje Feantsa - Toolkit for developing an integrated strategy to tackle homelessness i
konkretiziranje tih koraka u okviru raspoloivih mogunosti, strategija i planova. U tom
smislu je vano izraditi jasnu, konkretnu, realnu i konciznu lokalnu i regionalnu strategiju
suzbijanja siromatva i beskunitva. Preduvjet tomu je na lokalnoj, a time i na svim ostalim
razinama i relevantnim mjestima imati jasne brojke potrebitih i/ili procjene stanja te programe
suzbijanja.
Nadalje, pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je Garanciju za mlade,
kao kljuni element poboljanja poloaja mladih na tritu rada i osiguranja njihove
budunosti, te smanjenja rastueg broja mladih nezaposlenih osoba.

5.2. Koritenje fondova Europske unije

Ovom Strategijom te uspostavom programa njene provedbe Republika Hrvatska e postaviti

temelje za koritenje sredstava iz fondova Europske unije u podruju borbe protiv siromatva
i socijalne iskljuenosti. Pritom je kljuno prioritete i ciljeve ove Strategije integrirati u
programske dokumente koji su osnova za koritenje strukturnih instrumenata kohezijske
politike Europske unije kako bi se, u okviru operativnih programa koji e biti pripremljeni za
koritenje sredstava Europske unije u okviru financijske perspektive 2014.- 2020., mogle
financirati strateke aktivnosti predviene ovom Strategijom s konanim ciljem postizanja
glavnih ciljeva vezanih za smanjenje stope siromatva, poveanje stope zaposlenosti kao i
kljunih ciljeva (tzv. headline targets) iz podruja obrazovanja.

U programiranju koritenja fondova Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020. godine,

radi se na razradi prioriteta financiranja za ukljuivanje u operativne programe. Problem
siromatva i socijalnog iskljuivanja postavljen je meu prioritete financiranja kroz fondove
Europske unije u sljedeoj financijskoj perspektivi.
Slabosti sustava socijalne politike rjeavat e se uz potporu financiranja iz Europskog
socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj.
Programi regionalnog multisektorskog ulaganja u deprivirana podruja, znaajnim dijelom
planiraju se financirati iz strukturnih i kohezijskih sredstava Europske unije u proraunskom
razdoblju od 2014. do 2020. godine i to kroz sljedee fondove: Europski fond za regionalni
razvoj, (ERDF), Kohezijski fond (CF) i Europski socijalni fond (ESF). Pojedine aktivnosti
se mogu u manjoj mjeri nadopunjavati sredstvima ruralnog fonda za pojedine projekte, kako
bi se poveao sinergijski uinak predvienih mjera.
Pristup multisektorskog integriranog ulaganja podrazumijeva koritenje sredstava vezanih za
razliite tematske prioritete u sljedeem proraunskom razdoblju Europske unije i nije
iskljuivo vezan za tematsko podruje 9. koje se odnosi na ciljanu 'promociju socijalnog
ukljuivanja i borbe protiv siromatva'. Uz investicije vezane za prioritet 9. mogue je
koritenje investicija vezanih za sljedee tematske ciljeve: 3. 'poticanje konkurentnosti malih i
srednjih poduzea te poljoprivrede i ribarstva', 4. 'poticanje promjene prema smanjenju
karbonske ekonomije u svim sektorima, 6. 'zatita okolia i promoviranje efikasnog koritenja
resursa', 7. 'promocija odrivog transporta, 8. 'promocija zapoljavanja i potpora mobilnosti
radne snage' i 10. 'investiranje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje'.
Multisektorskim i viedimenzionalnim pristupom koji je usmjeren na iri socijalni razvojni
poduhvat kroz kombinaciju aktivnosti mogue je postii sinergijske uinke na regionalno
smanjivanje siromatva te ciljanim pristupom osigurati da intervencije dosegnu najpotrebitije.
Jedan od alata za takav pristup koritenju sredstava Europske unije je integralna
teritorijalna investicija te programi i lokalno upravljani projekti razvoja. Pri tom je
potrebno obratiti osobitu pozornost na kategorije korisnika za koje je u novim zemljama
lanicama utvreno da imaju slabiji pristup fondovima Europske unije, kako to su manje
jedinice lokalne samouprave ili pripadnici marginaliziranih zajednica poput Roma.
43
U svrhu prevladavanja siromatva i socijalne iskljuenosti te pomoi u ispunjavanju ciljeva
strategije Europa 2020., predviena su sredstva programa Europske unije za zapoljavanje i
socijalne inovacije (Programme for Employment and Social Innovation /EaSI/). Programom
e se podrati inovativne socijalne politike, poticati mobilnost radne snage, kao i olakati
pristup mikrokreditiranju i poticati socijalno poduzetnitvo. Europska komisija predloila je i
uspostavu Fonda europske pomoi za najpotrebitije za financijsko razdoblje 2014. 2020.
Fond europske pomoi za najpotrebitije zamiljen je kao podrka Europskom socijalnom
fondu, odnosno korisnicima koji ive u ekstremnom siromatvu i predaleko su od trita rada
da bi imali izravnu korist putem mjera socijalnog ukljuivanja kroz Europski socijalni fond.
Kroz Fond europske pomoi za najpotrebitije osigurala bi se pomo u hrani, odjei i
osnovnim potreptinama za najsiromanije.

5.3. Koritenje meunarodnih resursa

U svrhu provedbe reformskih procesa te aktivnosti usmjerenih unaprjeenju sustava socijalne

skrbi, osim koritenja sredstava iz fondova Europske unija, koriste se sredstva zajma Svjetske
banke. Uz financijsku, koristi se i tehnika pomo UNDP-a, UNHCR-a i UNICEF-a za
provedbu analiza i istraivanja na podruju socijalnog ukljuivanja i siromatva te izrade
stratekih podloga.

U podruju sprjeavanja beskunitva, provedbenim planovima e se odrediti zaduenja za

kontinuirano praenje politike zemalja Europske unije i koritenje primjera dobre prakse u
rjeavanju problema beskunitva i siromatva, posebice njihovu zagovaraku politiku te
postupke i postignua u ostvarivanju prava na stanovanje.

U podruju zdravstva, nadleno tijelo provodi pregovore o novom zajmu kojim bi se

podupirala provedba stratekih razvojnih mjera u razdoblju 2014.-2017.

6. ULOGA DIONIKA, PRAENJE I IZVJETAVANJE

U izradi ove strategije, kao i u njenom provoenju, sudjeluje vie dionika: tijela dravne i
javne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, predstavnici obrazovnih i
znanstvenih institucija, organizacija civilnoga drutva te socijalni partneri.

U borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti kljuna je koordiniranost nadlenih

dravnih, javnih i lokalnih tijela vlasti, suradnja dravnih, javnih i civilnih aktera, te
ukljuenost graana. U tom kontekstu, moraju se pronai nova rjeenja koja se temelje na
zagarantiranim pravima i promicanju solidarnosti i drutvenog sudjelovanja. Vano je postii
viu razinu solidarnosti i nastojati izgraditi novi socijalni kapital, to se prepoznaje u javnom
djelovanju koje u veoj mjeri kree prema osobama koje su u ivotnim potekoama, umjesto
da ugroene osobe same pristupaju mehanizmima zatite, a to zbog nedovoljnog poznavanja
sustava i dostupnih prava od strane korisnika esto zna rezultirati i neostvarenim pravima i
posljedino nemogunou izlaska iz siromatva i iskljuenosti.

Stoga e se u programe za provedbu strategije ugraditi i mjere koje jaaju meuresorne veze
u politici solidarnosti, koje daju podrku inicijativama organizacija civilnog drutva i
graanskom angamanu, te koje promiu razvoj sudjelovanja osoba u situaciji siromatva i
socijalne ugroenosti u provedbi i praenju javne politike. Naime, osim priloga samih udruga
civilnoga drutva koje su aktivne u radu sa socijalno ugroenim graanima, rije samih osoba
koje se nalaze u potekoama je od jednako velike vanosti. Ona obogauje politike
44
prijedloge, ali ujedno omoguuje tim osobama da se ponovno dokau kao punopravni
graani. Takoer e se voditi rauna o mjerama koje potiu takve oblike djelovanja, poput
volonterstva i socijalnoga poduzetnitva, koji potiu ukljuivanje svih graana u drutveni
ivot.

Strategijom se predvia izrada provedbenih programa za razdoblje od tri godine s ciljanim

mjerama usmjerenima k ostvarenju smanjenja siromatva i socijalne iskljuenosti, tono
naznaenim nositeljima mjera i rokovima, a sukladno stratekim aktivnostima naznaenima u
ovom dokumentu. Isti e ukljuivati i potrebu izrade regionalnih i lokalnih strategija, koje
moraju biti jasne, konkretne i saete te imati mjerljive indikatore uspjenosti.

U okviru socijalnog planiranja ministarstvo nadleno za socijalnu politiku e putem ureda

dravne uprave u upanijama uspostaviti sustav koordinacije i komunikacije za izradu
regionalnih i lokalnih strategija i programa kroz Savjet za socijalnu skrb u upaniji koji se
osniva u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 157/2013).

Provedbeni programi ukljuivat e naine sustavnog praenja podataka o siromatvu i

socijalnoj iskljuenosti na terenu, te naine poticanja i usmjeravanja svih imbenika
zaduenih za provedbu strategije.

U svrhu osiguravanja koordinacije aktivnosti za pripremu i praenje provedbe mjera osnovana

je Radna skupina za izradu i praenje provedbe strategije borbe protiv siromatva i socijalne
iskljuenosti (dalje Radna skupina) te Operativni tim za potporu Radnoj skupini za izradu i
praenje provedbe strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (dalje Operativni
tim). lanovi Radne skupine i Operativnog tima su predstavnici nadlenih dravnih tijela i
institucija, civilnog drutva i socijalnih partnera te lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te akademske zajednice.

O provedbi i utjecaju mjera, eventualnim problemima u provedbi, novim pojavama i sukladno

tome donoenju odluka o novim potezima, odnosno izmjenama i prilagodbama politike,
podnosit e se Vladi Republike Hrvatske godinja izvjea, koja e objedinjavati ministarstvo
nadleno za socijalnu politiku. Sva nadlena tijela duna su sudjelovati u radu Radne skupine
i Operativnog tima te u skladu sa svojom nadlenou dostavljati potrebne informacije,
podloge i izvjea ministarstvu nadlenom za socijalnu politiku te aktivno pratiti provedbu
mjera iz svoje nadlenosti.

Pri izradi programa i izvjetavanju vodit e se rauna o tome da je socijalno ukljuivanje

kontinuirani proces koji zahtijeva stalno praenje, ali i prilagoavanje usvojenih mjera novim
okolnostima i promjenama. U tom je pogledu posebno vano procjenjivati uinkovitost
predloenih mjera i politike preko prethodno jasno definiranih pokazatelja, koji e osim
toga omoguiti i usporedbu Hrvatske sa zemljama lanicama Europske unije.

Za sustavno praenje stanja prvenstveno su bitne statistike informacije o siromatvu i

socijalnoj iskljuenosti. Statistike informacije o siromatvu i socijalnoj iskljuenosti u
Hrvatskoj prikuplja prvenstveno Dravni zavod za statistiku (DZS). Osim statistikih baza
DZS-a, u svrhu praenje siromatva mogue je koristiti i podatke drugih slubenih ustanova i
agencija (nadlenih za financije, zdravlje, socijalnu politiku i mlade, za mirovinsko osiguranje
i dr.).
Nadlena tijela obvezna su, ovisno o potrebi, uspostavljati naine praenja odreenih
podataka ukoliko za pojedino podruje nije postavljeno sustavno praenje, odnosno

45
unaprjeivati sustave praenja sukladno provoenju novih aktivnosti (sustav praenja
prikupljanja i pruanja humanitarne pomoi).

Ministarstvo nadleno za regionalni razvoj osigurat e praenje pokazatelja na regionalnoj

razini (razini upanija) vezano za zapoljavanje i obrazovanje stanovnitva, te osnovne
demografske trendove na podrujima gdje e se program provoditi, odnosno praenje
pokazatelja koji se koriste za izraun indeksa razvijenosti.
Vezano za stopu rizika od siromatva, koja se trenutano anketno prati iskljuivo na razini
Republike Hrvatske, trebalo bi osigurati praenje po regijama, u prvom redu na razini
upanija zbog praenja promjene u siromatvu vezano za uinke aktivnosti i mjere koje e se
financirati sredstvima fondova Europske unije.

Osim statistikih podataka, nuna je provedba socioekonomskih istraivanja o stanju

siromatva o pitanju reprodukcije siromatva i razliitim pojavama i drutvenim posljedicama
iskljuenosti, te o uincima stratekih mjera, kako bi se ostvarila preporuka Europske
platforme o razvijanju pristupa socijalnim inovacijama i reformama, temeljenog na dokazima,
s ciljem poboljanja oblikovanja i usredotoenosti politike.

U tu svrhu e provedbeni programi sadravati konkretna zaduenja za uinkovito

mobiliziranje i koritenje sredstava iz Okvirnog programa za istraivanje, predvieno
Europskom platformom.

Sadraj programa za provedbu strategije

Program provedbe strategije sadravat e sljedee elemente:

1. Uvodno openito o zadaama programa, sastavnicama, nositeljima, nainu praenja
provedbe
2. Strateko podruje (razrada za svako pojedino strateko podruje)
2.1. Glavna strateka aktivnost (navesti taksativno prepreke i slabosti sustava iz ega
proizlaze mjere)
2.1.1. Mjere za provedbu glavne programske aktivnosti, glavni i posebni ciljevi
2.1.2. Nositelji i sunositelji provedbe mjera (odrediti nain komunikacije i
koordinacije izmeu pojedinih nositelja i sunositelja)
2.1.3. Sudionici i korisnici u provedbi
2.1.4. Rok za provedbu mjere (precizirati rokove, ne smiju biti otvoreni rokovi npr.
kontinuiranoi sl.)
2.1.5. Nain praenja provedbe mjere odreivanjem pokazatelja uinka i rezultata u
odnosu na strateku aktivnost i glavne ciljeve strategije (projekcija u obliku
brojanih podataka, istraivanja, donesenih propisa, i sl., kako bi napredak bio
mjerljiv, a izvjetavanje koncizno i objektivno)
2.1.6. Sredstva za provedbu mjere i izvor financiranja
2.1.7. Druge napomene

46
 lanovi i zamjenici lanova Radne skupine za izradu i praenje provedbe strategije borbe protiv siromatva
i socijalne iskljuenosti, Vlada Republike Hrvatske
Red. Institucija Ime i prezime lana Radne skupine, Ime i prezime zamjenika lana Radne skupine,
broj funkcija/zanimanje funkcija/zanimanje
1. Vlada Republike Hrvatske Milanka Opai, potpredsjednica Vlade
Republike Hrvatske,
predsjednica Radne skupine
2. Vlada Republike Hrvatske, Dalibor Dvorny, zamjenik predstojnika Ureda Anica Balaband, via savjetnica u Uredu
Ured predsjednika Vlade RH predsjednika Vlade Republike Hrvatske predsjednika Vlade
3. Ministarstvo socijalne politike i Hrvoje Sadari, pomonik ministrice, zamjenik Snjeana Frankovi, voditeljica Slube za meunarodnu
mladih predsjednice Radne skupine suradnju
Vesna Mastela Buan, via struna savjetnica
Branka Kulai, via struna savjetnica
Alma Bernat, voditeljica Slube za socijalnu politiku
4. Ministarstvo financija Maroje Lang, pomonik ministra Nataa Duspara, voditeljica slube u Sektoru za
Miljenko Fior, pomonik ministra i glavni financijski sustav
dravni rizniar Andrea Kocelj, slubenica u Dravnoj riznici
5. Ministarstvo rada i Tatjana Dali, pomonica ministra Melita iak, voditeljica Slube za obvezno i
mirovinskoga sustava dobrovoljno mirovinsko osiguranje
Dubravka Balja, Uprava za rad i trite rada, via
struna savjetnica
6. Ministarstvo poduzetnitva i Zdenka Lonar, pomonica ministra Nadica uak, povjerenica za etiku
obrta
7. Ministarstvo znanosti, Ankica Njei, pomonica ministra Maja Dodi Gruii, savjetnica u Kabinetu ministra
obrazovanja i sporta
8. Ministarstvo regionalnoga Venko urlin, pomonik ministra Ana Jerkovi, savjetnica ministra
razvoja i fondova Europske
Unije
9. Ministarstvo graditeljstva i dr. sc. Borka Bobovec, pomonica ministrice Marija Boberi, voditeljica Odjela za stanovanje
prostornoga ureenja
10. Ministarstvo zdravlja mr. Luka Vonina, dr.med., pomonik ministra Danica Kramari, dr.med., naelnica Sektora za
promicanje i zatitu zdravlja
Dunja Skoko Poljak, voditeljica slube
Marijana Pavli, via struna savjetnica
11. Ministarstvo gospodarstva Ivo Milati, pomonik ministra i ravnatelj Marijan Varga, savjetnik ministra

47

12. Ministarstvo branitelja
13. Dravni ured za upravljanje
dravnom imovinom
14. Dravni zavod za statistiku
15. Savez samostalnih sindikata
Hrvatske
16. Nezavisni hrvatski sindikati
17. Matica hrvatskih sindikata
18. Hrvatska udruga sindikata
19. Hrvatska udruga poslodavaca
20. Savjet za razvoj civilnog
drutva
21. Vanjski suradnik
22. Pravni fakultet
Sveuilita u Zagrebu
23. Udruga Gradova i Opina
24. Nacionalno vijee za
umirovljenike i starije osobe
25. Ministarstvo pravosua
26. Ured za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina
27. Vlada Republike Hrvatske,
Koordinacija za drutvene
djelatnosti
28. Vlada Republike , Koordinacija
za drutvene djelatnosti
Ravnateljstva za robne rezerve
Nevenka Beni, pomonica ministra Marijana Tkalec, voditeljica Slube za hrvatske
branitelje
Branko Vignjevi, glavni tajnik DUUDI-a Vedran Blaeka, savjetnik predstojnika
Marko Kritof, ravnatelj DSZ Dubravka Rogi-Hadali, naelnica Sektora
drutvenih statistika
Darko eperi, struni suradnik za Ana Milievi Pezelj, izvrna tajnica za organizaciju,
eurointegracije obrazovanje i kampanje SSSH
Katarina Litva, savjetnica za gospodarstvo
Andreja kvorc, struna suradnica
Katarina Perkovi Mario Ivekovi
Admira Ribii, pravna savjetnica Nataa Novakovi, pravna savjetnica
Drago Lelas, dopredsjednik Udruge MoSt ordana Barbari, predsjednica Udruge MoSt
Prof. dr. Vlado Puljiz
Prof .dr. sc. Zoran uur
Ankica Perhat, proelnica Odjela gradske uprave Maja Pudi arar, voditeljica Slube za socijalnu skrb u
za zdravstvo i socijalnu skrb u Rijeci Gradu Rijeci
Ana Danija, lanica Vijea i lanica matice
umirovljenika Hrvatske
Daka Leepee Paanin, voditeljica slube za EU Ana Frange, Uprava za EU, Odjel za ljudska prava
Aleksa oki, pomonik ravnatelja Lana Vukalovi, savjetnica u Uredu
Larisa Petri, savjetnica Koordinacije za
drutvene djelatnosti i ljudska prava
Marina Tatalovi, savjetnica Koordinacije za
drutvene djelatnosti i ljudska prava
48