Professional Documents
Culture Documents
Pravilna prehrana osoba sa eernom boleu jest oblik uravnoteene prehrane koja se bitno
S A E TA K
ne razlikuje od prehrane zdravih osoba. Rije je o reimu prehrane koja se preporua svima kako bi
postigli i odrali dobro zdravlje i sprijeili razvoj kroninih bolesti. Za oboljelog od eerne bolesti
pravilna je prehrana temelj lijeenja, neovisno o propisanoj oralnoj ili inzulinskoj terapiji. Na porast
glukoze u krvi najvie utjee koliina ugljikohidrata u obroku pa je bolesnika potrebno nauiti prepo-
znavati i raunati vrijednosti ugljikohidrata. Prema koliini ugljikohidrata bolesnik moe samostalno
prilagoditi terapiju bolesti. Kvaliteta ivota bolesnika time se znatno popravlja, pa je i zadovoljstvo
bolesnika nainom lijeenja vee. No potrebno je uz redovnu samokontrolu i voenje dnevnika pre-
hrane punu panju posvetiti edukaciji bolesnika
KL JUNE RIJEI dijabetika dijeta; indeks tjelesne mase; hranjiva vrijednost; eerna bolest
P
ravilna prehrana osoba sa eernom bolesti osnov- SLIKA 1. Piramida pravilne prehrane
ni je oblik lijeenja. Ona se bitno ne razlikuje od
prehrane zdravih osoba, ali znai uravnoteenu Koristiti vrlo umjereno:
prehranu kojom su potrebe organizma za energijom, crveno meso i maslac
rafinirane itarice: bijela ria,
vitaminima i mineralima zadovoljene tijekom itavog bijeli kruh i tjestenina
krumpir
dana. To je zdrav nain prehrane koji se preporuuje zaslaeni napitci i slatkii
svima, bez obzira boluju li od eerne bolesti ili ele sol
ivjeti zdravo.
Osnovni je princip pravilne prehrane priprema hra-
MLIJENI PROIZVODI (1-2 servir.)
ne i raspored u vie obroka tijekom dana. To ne znai ILI VITAMIN D/KALCIJ DODATAK
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R 177
eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti
SLIKA 2. Tablica za izraunavanje indeksa tjelesne mase (ITM) engl. body mass index (BMI)
Na dobiveni iznos dodaje se odreeni broj kalorija u od- od 19 za ene a 20 za mukarce, potrebno je dodati ka-
nosu na optimalnu tjelesnu teinu. Ako je tjelesna teina lorije kako bi se osoba udebljala.
iznad 25 ITM, radi se o pretiloj osobi pa je potrebno Primjer 3. ena tjelesne teine 55 kg i visine 175
smanjiti energetski unos, a ako je ispod 20 potrebno je cm ima ITM 18. Njen optimalni ITM je 68 kg pa se to
poveati unos kalorija. Za sve osobe koje imaju preko- pomnoi s 25 i dobije 1700 kcal za 24 sata. Kako se radi o
mjernu tjelesnu teinu potrebno je sastaviti jelovnik s pothranjenoj osobi potrebno je dodati 250-500 kcal, a na
manjom energetskom vrijednou, kako bi smravile tjelesnu aktivnost jo 3,5 do 10 kcal po kilogramu tjele-
(slika 2).3 sne teine za pojedinu vrstu tjelesne aktivnosti. Ukupni
Primjer 1. ena tjelesne mase 67 kg i visine 167 cm zbroj kalorija iznosi tada 2400 kcal dnevno.
ima ITM 24. Njen optimalni ITM od 22 je 61 kg pa se
to mnoi s 25 i dobije 1525 Kcal, to je iznos potrebnih S A S TAV L J A N J E J E L O V N I K A
kalorija za 24 sata. Za tjelesnu aktivnost dodaje se od 3,5
do 10 kcal na kg optimalne tjelesne teine, ovisno o pro- Kod sastavljanja jelovnika, najprije je potrebno uzeti
cjeni njenog intenziteta. Dakle, ako se radi o umjerenom anamnezu prehrane, odnosno od bolesnika dobiti
tjelesnom svakodnevnom naporu (spremanje, peglanje, osnovne podatke o njegovim svakodnevnim navikama
hodanje pjeice na posao) 61 kg mnoi se s 4 i dobije prehrane i poslu koji obavlja. Vano je da bolesnik eli
dodatnih 244 kcal. Ukupni zbroj kalorija tijekom 24 sata i da se moe pridravati uputa o pravilnoj prehrani i
moe iznositi 1769 kcal. time mijenjati nepravilne navike.
Ako se radi o pretiloj osobi iji ITM je vei od 25, na U Hrvatskoj se primjenjuje ADA sustav (Ameri-
fiziki rad ne dodaju se kalorije, jer je potrebno pojaano can Diabetes Association) tablica namirnica i njihove
se fiziki naprezati i smraviti. zamjene. Namirnice iz prehrane sloene su u 6 sku-
Primjer 2. Mukarac tjelesne mase 91 kg i visine pina:
177 cm ima ITM 29. Njegov optimalni ITM od 23 je 72 Kruh i zamjene; mlijeko i zamjene; povre; voe;
kg pa se to pomnoi s 25 i dobije 1656 Kcal, dakle iznos meso i zamjene; masnoe i zamjene. Unutar jedne sku-
potrebnih kalorija za 24 sata. Budui da ima viak od pine nalaze se namirnice koje su meusobno sline po
19 kilograma, savjetuje se oduzeti 250 do 500 kcal kako energetskoj vrijednosti i sastavu ugljikohidrata, masti
bi se reducirala suvina tjelesna masa. Preporuuje se i bjelanevina. Da bi to bilo jednostavnije razumjeti i
pravilna prehrana od 1300 Kcal dnevno. sastaviti jelovnik, hrana je sloena u jedinice koje su
Ako se radi o pothranjenoj osobi iji je ITM manji iste energetske vrijednosti, ali razliite koliine i teine.
Za svaki obrok iz pojedine skupine namirnica prehranu postigne i odri zadovoljavajua regulacija
otrebno je uzeti odreenu koliinu namirnice, to ovisi
p eerne bolesti, to iziskuje dobru edukaciju bolesnika
o izraunatoj energetskoj potrebi pojedinca. i elju bolesnika da se aktivno ukljui u vlastito lijee-
Ako u obroku postoji 1 jedinica kruha ili zamjena, nje. Jedna od takvih mogunosti je i raunanje ugljiko-
onda to znai ili 25 gr bijelog kruha (pola krike) ili 60 hidrata. Ono postaje sve vie popularno za planiranje
gr kuhane tjestenine (2 velike lice), ili 100 gr kuhanog obroka i raunanje potrebne koliine inzulina prema
krumpira (dva manja krumpira) (slika 3). konzumiranoj hrani. Od 1983. godine prof. Berger i
Isto vrijedi za ostale namirnice iz pojedinih skupina, suradnici educirali su bolesnike na intenziviranoj in-
a bolesnik izabire iz tablice koju e namirnicu mijenjati zulinskoj terapiji o primjeni raunanja ugljikohidrata u
unutar iste skupine (slika 4). prehrani i time pomogli u poboljanju regulacije bolesti
Kako su namirnice oznaene jedinicama koje i kvalitete ivota bolesnika.4 Slian program primijenjen
znae i teinski omjer, svaku je namirnicu potrebno u je i u Velikoj Britaniji pod nazivom DAFNE (dietary
poetku vagati, kako bi se vizualno predoila koliina adjustment for normal eating).5
namirnice. Na taj nain izrauna se cjelodnevni jelov- Velike studije kao DCCT i UKPDS dokazale su da
nik (slika 5). se samo dobrom regulacijom glukoze u krvi moe od-
Dozvoljeno je uzimati sve vrste hrane, ali je izuzet- goditi pojava kroninih komplikacija bolesti, a u studiji
no vana priprema, koliina hrane i vrijeme uzimanja DCCT raunanje ugljikohidrata koriteno je kao jedno
obroka. Za osobe oboljele od eerne bolesti ne preporu- od 4 naina prehrane i pokazalo se kao vrlo uspjeno i
uje se uzimanje hrane koja sadri koncentrirane eere, prihvatljivo za bolesnike.6-8
pa ipak i to je dozvoljeno u sluaju napornog tjelesnog Ugljikohidrati se nalaze u skupini namirnica: kru-
rada ili hipoglikemije. ha i zamjena (tijesto, ria, krumpir, kolai, keksi, itd),
mlijeku i njegovim zamjenama (jogurt, kiselo mlijeko),
S LO B O D N A P R EH R A N A IL I R AU N A NJ E vou i povru i njihovim zamjenama. To je nutrijent
U G L J I K O H I D R ATA U N A M I R N I C A M A koji se najbre resorbira iz probavnog trakta i podie
razinu glukoze u krvi ve u prvih 15 min nakon zapo-
U elji za veom slobodom u prehrani i poboljanju injanja obroka. Iz tog je razloga i najodgovorniji za po-
kvalitete ivota oboljelih od eerne bolesti, sve je vie rast glukoze u krvi nakon obroka. Za razliku od ostalih
onih koji se zalau za prehranu bez ogranienja, ime nutrijenata (bjelanevina, masti), najbre se i razlae
se znaajno mijenja osnovni princip lijeenja stroga u crijevima, te ukupna resorpcija ugljikohidrata traje
dijabetika dijeta. Naravno, to znai da se uz slobodnu najvie oko 2 sata.
hrskavi kruh s puno vlakana integralni raeni kruh krumpir preni krumpiri
SLIKA 3.Jedinice kruha i njihova zamjena (=15 grama Jedinice ugljikohidrata unutar iste skupine namirnica
SLIKA 4.
ugljikohidrata) (=15 grama ugljikohidrata)
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R 179
eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti
R A U N A N J E U G L J I K O H I D R ATA Z A O S O B E
TABLICA 1. Koliina ugljikohidrata u pojedinoj skupini namirnica
N A I NZU L I N S KOJ T E R A P IJ I
prema ADA (Amerika dijabetika Asocijacija) i BE (njem. brot
einheit krune jedinice) nainu raunanja
Za osobe na inzulinskoj terapiji, bilo da se radi o inten-
ADA preporuke: ziviranom obliku lijeenja u 4-5 doza dnevno ili konti-
1 jedinica iz skupine kruha i skupine voa sadri 15 g UH
SLIKA 5. Dnevni jelovnik od 1500 kcal (=15 grama ugljikohidrata) - u skladu s preporukama koje se provode u Sveuilinoj
klinici Vuk Vrhovac
na (aplicirane jedan ili vie puta na dan). Bolus-inzulin rasporediti koliinu inzulina za svaki obrok.
kratkog ili ultrakratkog djelovanja, koji se aplicira prije Primjer izrauna potrebne koliine inzulina za jed-
obroka a za potrebe ugljikohidrata u obrocima, iznosi nu ugljikohidratnu jedinicu. Rauna se kako u prosjeku
40-55% od ukupne dnevne doze inzulina (rasporeeno jedna jedinica inzulina pokriva 15 g ugljikohidrata ili
prije svakog obroka). Ovisno o tome koliko se uglji- jednu ugljikohidratnu jedinicu.6 Kako bi se to osiguralo
kohidratnih jedinica konzumira u obroku, potrebno je potrebno je sljedee:
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R 181
eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti
postii ciljnu vrijednost glukoze natate do 7mmol/l nom ugljikohidrata u namirnici. Glikemijsko opteree-
aplicirati 5 i.j. brzodjelujueg inzulina nje produkt je glikemijskog indeksa i sadraja ugljikohi-
konzumirati 5 ugljikohidratnih jedinica = 75g uglji- drata pa predstavlja kvalitetu i kvantitetu ugljikohidrata
kohidrata (2 krike kruha i 1 jabuka) u pojedinoj namirnici. Jedan od dobrih primjera je mr-
2 sata iza jela GUK bi trebao biti u ciljnim vrijednosti- kva koja ima visoki GI, a predstavlja malo glikemijsko
ma (do 7 mmol/l), ako je tako onda 75 g : 5 i.j. = 15 g optereenje po obroku, stoga to sadri male koliine
omjer inzulina/UH = 1i.j./15g, to znai da jedna je- eera. Jedna jedinica glikemijskog optereenja jednaka
dinica brzodjelujueg inzulina pokriva 15 g ugljiko- je glikemijskom efektu od jednog grama ugljikohidrata
hidrata ili jednu ugljikohidratnu jedinicu. iz bijelog kruha, koja se uzima kao referentna mjera.11
Do porasta tjelesne teine primjenom slobodne
Postoje takoer razliita pravila (pravilo 500, pravi- prehrane s raunanjem ugljikohidrata moe doi zbog
lo 450 ili 48-satno gladovanje) prema kojima je mogue sljedeih razloga:
izraunati koliko jedna jedinica inzulina pokriva grama slobodna prehrana daje mogunost konzumiranja
ugljikohidrata u bolesnika koji su postigli zadovoljava- vie hrane, pa ako se ne utroi viak kalorija tjelesnom
juu regulaciju glikemije na intenziviranoj inzulinskoj aktivnou, dolazi do porasta tjelesne teine;
terapiji ili uz pomo inzulinske pumpe.9 esto se zaboravlja da su meso i masnoe takoer ka-
lorije koje izravno ne utjeu na porast glukoze u krvi,
R A Z G R A D N J A U G L J I K O H I D R ATA ali utjeu na koliinu unesenih kalorija koje je takoer
potrebno potroiti;
Postoje i neke zamjerke ovom nainu raunanja. Naime, postie se bolja regulacija pa nema gubitka glukoze
potreba za inzulinom u ranim jutarnjim satima je vea mokraom;
nego tijekom dana, pa odnos inzulina prema jedinici bolja regulacija glikemije uzrokuje bolju rehidraciju
ugljikohidrata moe biti promijenjen: za doruak je organizma, nakuplja se vie tekuine u tijelu.
potrebna jedna jedinica inzulina za 10 g UH, dok za
ruak i veeru odgovara jedna jedinica inzulina za jednu P R E D N O S T I R A U N A N J A U G L J I K O H I D R ATA
UH jedinicu (15 g UH). Odnos se takoer moe pro-
mijeniti s promjenom tjelesne teine i veom potrebom Ako bolesnik naui kako raunati dozu terapije (inzu-
za inzulinom (pojava inzulinske rezistencije), tijekom lina ili tableta) prema uzetoj koliini ugljikohidrata u
hormonalnih oscilacija (menstrualni ciklus i sl.) ili tije- obroku, slobodna prehrana je jedna od mogunosti li-
kom akutnih bolesti, a bit e smanjena potreba tijekom jeenja eerne bolesti. Na taj nain mogue je postii
pojaane tjelesne aktivnosti. Tijekom treeg trimestra bolju regulaciju glukoze u krvi i nakon obroka, postii
trudnoe potreba za inzulinom znatno se poveava, pa ciljne vrijednosti glukoze natate i prije obroka, a time
pravilo koje je vrijedilo na poetku trudnoe, na kraju i zadovoljavajuu razinu glikoziliranog hemoglobina.
nee vrijediti. Na porast glukoze u krvi utjee i tzv. gli- Kvaliteta ivota bolesnika time se znatno popravlja, pa je
kemijski indeks pojedine namirnice. i zadovoljstvo bolesnika nainom lijeenja znatno vee.
Glikemijski indeks. Glikemijski indeks (GI) je No, potrebno je uz redovnu samokontrolu i voenje
mjera kojom se oznaava do koje vrijednosti pojedina dnevnika posvetiti puno panje edukaciji bolesnika.
hrana povisuje razinu glukoze u krvi. Prosjena promje-
na razine glukoze u krvi tijekom odreenog perioda u Z AKLJU AK
odnosu na razine nakon konzumacije kontrolne hrane,
obino bijelog kruha ili glukoze, daje glikemijski indeks Osnovni principi pravilne prehrane temelj su lijeenja
namirnice. Uvijek se mjeri glukoza u krvi nakon uzi- eerne bolesti. Pri tome je osobito vaan individual-
manja 50 g raspoloivih eera u pojedinoj namirnici ni pristup bolesniku kroz anamnezu njegovih navika i
ili obroku. Bijeli kruh ima glikemijski indeks 100%, pa potreba, ivotnog stila i obaveza. Jelovnik je potrebno
se GI za svaku namirnicu izraava kao postotak te vri- prilagoditi individualnim potrebama ime se oboljelima
jednosti. Vrijednost GI-a namirnice ovisi o nizu im- od eerne bolesti pomae u mijenjanju loih navika.
benika, o vrsti eera koji se u njoj krije, koliini i vrsti Slobodna prehrana ne znai nekontrolirano uzimanje
prehrambenih vlakana koje sadri, nazonosti bjelan- namirnica, ve predstavlja strukturiranu edukaciju bole-
evina i masti, ali i vremenu njezine pripreme i kuhanja. snika o sastavu hrane, energetskoj vrijednosti i njenom
Namirnice koje sadre topiva vlakna, poput graha, imaju utjecaju na razinu glukoze u krvi. Time se omoguuje
niski GI, a one koje obiluju odreenim vrstama kroba, bolesniku slobodan izbor namirnica u okviru njego-
krumpir, imaju visoki GI ija je vrijednost jo i vea kad vih energetskih potreba, prilagoavanje terapije prema
je krumpir peen. Hrana malog glikemijskog indeksa ponuenoj hrani i trenutno izmjerenoj glukozi u krvi.
je ona koja proizvodi postepen i blag porast glukoze Takvim pristupom prehrani osoba sa eernom bolesti
u krvi i trai manje inzulina od hrane koja ima veliki mogue je postii zadovoljavajuu regulaciju glukoze
glikemijski indeks.10 u krvi, ali i poboljati kvalitetu ivota bolesnika koji
Glikemijsko optereenje. Porast glukoze u krvi zna izraunati koliinu ugljikohidrata u obroku i tome
nije odreen samo glikemijskim indeksom, ve i kolii- prilagoditi svoju terapiju eerne bolesti.
KEY WORDS body mass index; diabetes mellitus; diabetic diet; nutritive value
L I T E R AT U R A
1. American Diabetes Association and American 5. DAFNE Study Group. Training in flexible, inten- search Group: Nutrition interventions for intensive
Diabetic Association. Exchange Lists for Meal Pla- sive insulin management to enable dietary freedom therapy in the Diabetes Control and Complications
nning. Alexandria VA and Chicago, II, 1986. in people with type 1 diabetes: dose adjustment for Trial. J Am Diet Assoc 2003;93:768-72,
2. American Diabetes Association: Clinical Prac- normal eating (DAFNE) randomised controlled trial. 9. Kulkarini K. Carbohydrate counting for pump
tice Recommendations, Nutrition Recommendati- BMJ 2002;325:746. therapy: insulin to carbohydrate ratios. In: A Core
ons and Interventions for Diabetes. Diabetes Care 6. The Diabetes Control and Complications Trial Curriculum for Diabetes Education. Diabetes Mana-
2008;31:S61-S78. Research Group. The effect of intensive treatment of gement Therapies. 5th ed. Chicago: American Asso-
3. Rogi M, Kovaevi R, Horvat B. Upute o pre- diabetes on the development and progression of long ciaton of Diabetes Educators, 2003.
hrani za osobe sa eernom boleu. IX. dopunjeno term complications in insulin-dependent diabetes 10. Jenkins DJ, Wolever TM, Taylor RH et al. Glyce-
izdanje, 2003. mellitus. N Engl J Med 1993;329:977-86. mic index of foods: a physiological basis for carbo-
4. Muhlhauser I, Jorgens V, Berger M et al. Bicen- 7. UK Prospective Diabetes Study Group. Intensive hydrate exchange. Am J Clin Nutr 1981;34:362-6.
tric evaluation of a teaching and treatment progra- blood-glucose control with sulphonylureas or insulin 11. Salmern J, Ascherio A, Rimm EB et al. Dietary
mme for type I (insulin-dependent) diabetic patients: compared with conventional treatment and risk of fiber, glycemic load, and risk of NIDDM in men. Di-
improvement of metabolic control and other measu- complications in patients with type 2 diabetes (UKPDS abetes Care 1997;20:545-50.
res of diabetes care for up to 22 months. Diabetologia 33). Lancet 1998;352:837-53.
1983;25:470-6. 8. Diabetes Control and Complications Trial Re-
A D R E S A Z A D O P I S I VA N J E
Prim. dr. sc. Manja Praek, dr. med.
Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb
Dugi Dol 4a, 10000 Zagreb
E-mail: manja.prasek@idb.hr
Telefon: +385 1 2353 823