1

5.1.
Posuda s kapljevinom na slici giba se jednoliko ubrzano.

a. Izraunajte ubrzanje a x !
b. Izraunajte manometarski pritisak u toki A ako se u posudi nalazi glicerin
temperature g 1258 kg/m3!
c. Kolika bi bila granina vrijednost akceleracije kod koje se kapljevina jo ne bi
izlijevala ako je ukupna visina kolica 35 cm?
d. Kolika bi trebala biti minimalna visina kolica da se kapljevina pri ubrzanju od 5 m/s 2
ne bi izlijevala?

a.

13 a
tg a 0.13 g 0.13 9.81 1.275 m/s2
100 g

b.

p A g h 1258 9.81 0.28 3455 Pa

c.

27 a
tg a 0.27 g 0.27 9.81 2.649 m/s2
100 g
 2

d.

a 5 H'
tg 0.50968
g 9.81 x

V ' V

Da bi izraunali volumen kapljevine trebali bi znati irinu posude B , no poto je ona

konstantna za oba sluaja, ona nije bitna, pa emo pretpostaviti jedininu irinu B 1 m.

0.28 0.15
V 1 1 0.215 m3
2

H ' x H '2
V ' B B V
2 2 tg

2Vtg 2 0.215 0.50968

H ' 0.468 m
B 1

H' 0.468
x 0.9185 m
tg 0.50968

5.2.
Cisterna za gorivo ima presjek u obliku elipse ija je horizontalna glavna os 3 m a vertikalna
2 m. Cisterna je duljine 10 m, a na vrhu otvorena prema atmosferi tako da se odrava
 3

atmosferski pritisak. Cisterna je potpuno ispunjena loivim uljem ( 890 kg/m3) i giba se
jednoliko ubrzano.

a. Koliko treba biti ubrzanje da bi vrh prednje stjenke cisterne A bio izloen istom
pritisku kao podnoje zadnje stjenke D?
b. Koliko treba biti ubrzanje da bi vrh stranje stjenke cisterne A bio izloen pritisku za
50 kPa niem, nego to je to vrh prednje stjenke B?
c. Koliki je pritisak u toki C pri ubrzanju iz prethodnih uvjeta (b.)?

a.

2 a
tg a 0.2 g 0.2 9.81 1.962 m/s2
10 g

Iz slike se vidi da vektor a djeluje u smjeru kretanja, to znai da je akceleracija negativna,

odnosno cisterna usporava.

b.

Ako je pritisak u gornjoj prednjoj toki B vei od pritiska u gornjoj stranjoj toki A to znai
da akceleracija ima negativan smjer (deceleracija, usporavanje). To znai da u toki A vlada
 4

atmosferski pritisak. Jedan od putova k rjeenju je da pronaemo na kojoj je dubini p=50 kPa
ispod toke A pritisak p=50 kPa (dobijemo toku B'). Ako tu toku spojimo s tokom B
dobijemo izobaru (jednaki pritisak).

p 50 10 3
p g h h 5.727 m
g 890 9.81

Vidimo da vrijednost prelazi visinu cisterne, ali nas to ne treba smetati.

5.727 a
tg a g tg 9.81 0.5727 5.618 m/s2
10 g

Drugi je pristup problemu, da pritisak od toke A prema toki B raste sukladno horizontalnoj
komponenti gustoe rezultantne masene sile, a to je ubrzanje a .

p 50 10 3
p aL a 5.618 m/s2
L 890 10
c.

pC p A g H a L 0 890 9.81 2 890 5.618 10 67462 Pa

5.3.
Kolica na slici kreu se prema gore po povrini nagnutoj za 30 u odnosu na horizontalu.
 5

a. Izraunajte vrijednost i smjer akceleracije!

b. Izraunajte max. pritisak fluida ako se u kolicima nalazi iva 13540 kg/m3!
c. Ako bi ukinuli djelovanje bilo kakve silu na kolica, osim naravno gravitacije, i pustili
da se kolica kotrljaju niz padinu (bez trenja), koliki bi bio i na kojem mjestu max
pritisak ive u kolicima? Pretpostaviti da su kolica dovoljne visine da bi sprijeilo bilo
kakvo izlijevanje kapljevine.
a.

13
tg 0.13 7.40691
100

Ako os x postavimo paralelno kosini tj u smjeru kretanja kolica tada e prema slici biti:

a g sin f sin

g cos
g cos f cos f
cos

sin cos sin cos

a g sin g g sin g sin tg cos
cos cos
 6

a 9.81 sin 30 0.13 cos 30 3.8 m/s2

b.

Max. tlak e biti u toki A. Ako uoimo da u smjeru y osi djeluje gustoa masene sile:

f y g cos 9.81 cos 30 8.496 m/s2

p A Hg f y h y 13540 8.496 0.28 32.21 kPa

c.

Na kolica koja se slobodno sputaju kosinom djeluje ubrzanje koje je jednako projekciji
gravitacijskog ubrzanja na os x. Ako u planu gustoa masenih sila (ubrzanja) ucrtamo vektor
a vidimo da rezultantna gustoa masenih sila se poklapa s projekcijom gravitacijskog
ubrzanja na normalu kosine ( f g y . Slobodna povrina i smjer izobara se poklapaju sa
smjerom kosine. Max. pritisak ne moemo fiksirati za jednu toku, ve sve toke na dnu
kolica imaju jednak max. pritisak:

p g y h g cos h 13540 9.81 cos 30 0.215 24.73 kPa

Razmotrimo to bi bilo s max. pritiskom kada bi kolica slobodno padala! Problem moemo
promatrati kao kotrljanje kolica niz padinu gdje nam je kut 90 . Poto je cos 90 0
znai da bi i pritisak (pretlak) u cjelokupnom fluidu bio jednak 0, odnosno vladao bi
atmosferski pritisak.

5.4.
Jeftini akcelerometar, moe se napraviti iz U-cijevi kao na slici, L=18 cm, D=5mm.
 7

a. Izraunajte do koje visine h od referentnog stanja se popne kapljevina u cijevi ako je

akceleracija 6 m/s2.
b. Razmotrite da li bi skala za mjerenje na cijevi bila linearna, i ako je odgovor da,
izraunajte duljinu L da bi oitanje ubrzanja 1 m/s2 iznosilo 1 cm.

h a
tg
L/2 g

a L 6 0.18
h 0.055 m
2g 2 9.81

Iz izvedene relacije vidimo da h linearno ovisi o akceleraciji a pa e zbog toga i skala biti
linearna.

2 g h 2 9.81 0.01
L 0.1962 m
a 1
5.5.
Cilindrina posuda na slici ispunjena je kapljevinom. Posuda se poinje okretati oko svoje osi.
 8

a. Kolika treba biti kutna brzina a da se pri tome treina kapljevina prelije van?
b. Kolika treba biti minimalna kutna brzina pri kojoj slobodna povrina dosegne dno
posude?

a.
Kao to znamo pri rotaciji fluid formira slobodnu povrinu u obliku rotacionog paraboloida.
Volumen ispod paraboloida jednak je polovini volumena cilindra iste visine. Ako je zadano da
je prilikom rotacije treina volumena prelijana, onda je to onaj volumen koji je iznad
slobodne povrine (paraboloida). Jednaki je volumen i ispod paraboloida (ali iste visine), a to
je opet jedna treina. To znai da ostatak (trea treina) je smjeten ispod donje toke
paraboloida, i zaposjeda cilindrini oblik posude. Visina tog volumena je 1/3 h = 9 cm.

1 2 2 2g z z0 2g z z0
z r z0
2 g r 2
r

2 9.81 0.27 0.09

23.49 s-1
0.08

b.

2g z 2 9.81 0.27
28.77 s-1
r 0.08

5.6.
U cilindrinoj posudi promjera D 0.8 m i visine H 0.9 m nalaze se dvije kapljevine
razliite gustoe, koje se ne mijeaju. U mirujuem stanju, voda gustoe 1 998 kg/m3
zauzima volumen do visine h1 13 cm, a ulje gustoe 2 850 kg/m3, zauzima volumen
visine h2 27 cm.
a. Odredite max. pretlak u posudi, nakon to posudu zarotiramo kutnom brzinom 6
s-1!
b. Odredite max. pretlak u posudi, nakon to kutnu brzinu poveamo na 12 s-1!
c. Za oba sluaja provjerite da li je dolo do prelijevanja kapljevine iz posude, i ako je,
izraunajte volumen koji je preliven!
 9

a.

Poto su u posudi dvije kapljevine razliite gustoe koje se ne mijeaju, one e takvu
karakteristiku zadrati i u stanju relativnom mirovanja kada se posuda rotira konstantnom
kutnom brzinom . Razdjelna ploha uvijek predstavlja izobaru, tako da e kod rotacije to
biti oploje rotacionog paraboloida. Pretpostavimo da e slika stanja rotacije biti kao to je
prikazano. Uoimo da gua kapljevina (voda), sama za sebe tvori jedan paraboloid, a ukupni
volumen (voda + ulje) tvori drugi.

Ukupni volumen:

V R 2 h1 h2 0.4 2 0.13 0.27 0.20106 m3

Volumen vode:

V1 R 2 h1 0.4 2 0.13 0.06535 m3

Ukupna visina paraboloida od simetrale do radijusu posude R 0.4 m:

h3
R 2
R02 2 0.4 2 0 2 6 2
0.2936 m
2g 2 9.81

Volumen kapljevine ispod paraboloida slobodne povrine:

V3
2

1 2
R R02 h3 0.4 2 0 2 0.2936 0.07378 m3
1
2

V3 V ali V3 V1 to nam govori da slobodna povrina (tjeme paraboloida), kad raunamo

za ukupni volumen kapljevine u posudi, nee dosegnuti dno posude, ali kad raunamo za
volumen vode, onda bi teoretski bilo smjeteno ispod dna posude.

Za ukupni volumen raunamo visinu kapljevine ispod tjemena paraboloida:

 10

V4 V V3 0.20106 0.07378 0.12728 m3

V4 0.12728
h4 0.2532 m
R
2
0.4 2

Dakle ukupna visina koju cjelokupni volumen kapljevine (voda+ulje) dosegne u posudi je:

h5 h3 h4 0.2936 0.2532=0.5468 m

Poto je ova visina manja od ukupne visine posude, zakljuak je da nema prilijevanja
kapljevine.

Da bi izraunali koju visinu h6 dosegne voda upotrijebiti emo dvije relacije:

h6
R 2

R02 2
2g

V1
2
R R02 h6
1 2

Iz druge relacije slijedi:

2 V1
R 2
R02 h6

Ubacimo ovaj izraz u prvu jednadbu:

2 V1 2 V1 0.06535
h6 h6 6 0.2763 m
2 g h6 g 9.81

p A 2 g h5 h6 1 g h6

p A 850 9.81 0.5468 0.2763 998 9.81 0.2763 4961 Pa

b.

Ukupna visina paraboloida od simetrale do radijusu posude R 0.4 m:

h3
R 2
R02 2 0.4 2 0 2 12 2
1.17431 m
2g 2 9.81

Poto je h3 H , to znai da je slobodna povrina dosegnula dno posude.

 11

Odredimo sada ukupni volumen ispod slobodne povrine. Koristimo relacije:

H
R 2
R022 2
R 2
R022
2 gH
2g 2

g H 2 9.81 0.9 2
V '
2

1 2

R R022 H
2 gH
2 2
H
2

12 2
0.17336 m3

V ' V , to znai da je dolo do prelijevanja dijela od ukupnog volumena kapljevine (u ovom

trenutku ne znamo da li samo ulja ili i vode).

V V V ' 0.20106 0.17336 0.0277 m3

Za visinu koju dosegne voda na radijusu R 0.4 m koristimo izraz izveden u toi a. ovog
problema:

V1 0.06535
h4 12 0.5526 m
g 9.81

h4 H znai da nije dolo do prolijevanja vode, ve samo ulja.

p A 2 g H h4 1 g h4

p A 850 9.81 0.9 0.5526 998 9.81 0.5526 8307 Pa

5.7.
 12

U cilindrinoj posudi promjera D 30 cm i visine H 37 cm nalazi se voda gustoe

1 999 kg/m3 i zauzima volumen do visine h 28 cm. Posuda je poklopljena limenim
poklopcem.

a. Izraunajte vrijednost kutne brzine kod koje voda poinje oplakivati poklopac
posude!
b. Izraunajte silu kojom voda djeluje na poklopac ako se kutna brzina povea na
15 s-1 !

a.
Poi emo od postavke da je volumen praznog dijela posude jednak u mirovanju i kod
rotacije:

1 2
R 2 H h R h3 a
2

h3a 2 H h 2 0.37 0.28 0.18 m

R 2 2 2 g h3a 2 9.81 0.18

h3a 12.53 s-1
2g R 0.15

b.

Opet kreemo s istom postavkom o konstantnosti praznog volumena:

1 2
R 2 H h Rb h3b
2

Rb2 2 2 g h3b
h3b Rb2
2g 2

Drugi izraz ubacujemo u prvi:

 13

1 2 g h3b
R 2 H h h3b
2 2

g h32b H h 0.37 0.28

R H h
2
h3b R 15 0.15 0.2155 m
2 g 9.81

2 g h3b 2 9.81 0.2155

Rb 0.1371 m
2
15 2

Kada bi se mogao napraviti potpuni paraboloid (da se voda nalazi s obje strane poklopca)
onda fluid ne bi djelovao na poklopac nikakvom rezultantnom silom. Kako to ovdje nije
sluaj, rezultantna sila jednaka je teini fluida koji s gornje strane nedostaje do punog
paraboloida:

F Vb g
1 2
2
R Rb2 h4b g

gdje je:

h4b
R 2
Rb2 2
2g

F
1 2

R Rb2
R 2 Rb2 2
g

R 2 Rb2 2 2

2 2g 4

F

999 0.15 2 1.13712 15 2
2.43 N
2