1

Turbulentno strujanje

Rekli smo da turbulentno strujanje nastupa za gotovo sva strujanja za koje je Re 2300 . Dok
se kod laminarnog strujanja otpor sastoji samo od trenja meu esticama fluida, kod
turbulentnog strujanja otpor predstavljaju uglavnom vrtloenja estica fluida. Zbog toga je
otpor kod turbulentnog strujanja znaajno vei. Ako bismo npr. raunali vrijednosti
koeficijenta trenja za vrijednosti Re 10000 za laminarno strujanje (to smo rekli da je uz
odreene uvjete mogue odrati) onda bi bilo:

64 64
lam 0.0064
Re 10000

Ako bi za isti Re raunali koeficijent trenja za turbulentni reim strujanja onda bi bilo:

turb 0.3164 Re 0.25 0.03164

to daje poveanje koeficijenta trenja od otprilike 5 puta, to daje kvalitativnu sliku koliko
turbulentno strujanje proizvodi vie gubitaka.

Karakteristika turbulentnog strujanja su potpuno nepravilne staze pojedinih estica fluida.

Brzina za pojedine estice ima komponentu u smjeru toka, ali takoer i u bonim smjerovima.
Druga osnovna karakteristika turbulentnog strujanja je nestacionarnost. Ako bi promatrali
jednu fiksnu toku prostora onda bi vidjeli da se brzina u njoj mijenja s vremenom i po
veliini i po smjeru to znaajno komplicira razmatranje. Zbog toga emo u razmatranje
uzimati prosjenu brzinu u nekoj toki, koja predstavlja prosjek vrijednosti brzine kroz
odreeno vrijeme. Ako koordinatni sustav postavimo tako da se os x poklapa sa osi cijevi
onda e biti:

T T T
1 1 1
v x v x dt ; v y v y dt 0 ; v z v z dt 0
T0 T0 T0

Vrijednosti prosjenih brzina u bonim smjerovima ( v y i v z ) su jednaki nuli zbog toga to

nema nikakvog rezultirajueg kretanja fluida u tim smjerovima.

Nacrtamo li profil brzine s vremenski prosjenim brzinama dobivamo sliku kao to je to

prikazano na slici 11.1. Usporedimo li takav profil brzina s laminarnim (parabola) vidjet emo
da je profil brzina kod turbulentnog strujanja mnogo poloitiji. Meutim, nije cijeli presjek
zahvaen turbulentnim strujanjem, Naime postoji tanki sloj fluida uz samu stjenku gdje fluid
struji laminarno i taj sloj fluida nazivamo laminarni podsloj. Brzina estica fluida
priljubljenih uz samu stjenku je jednaka brzini stjenke, dakle nula.

Slika 11.1.
 2

Ako promatramo formiranje profila brzina za laminarno i turbulentno strujanje u cijevi onda
e to izgledati kao to prikazuje slika 11.2.

Slika 11.2.

Odreivanje koeficijenta trenja

Ve smo rekli da se gubici trenja kroz cijev mogu izraziti Darcy-Weissbachovom formulom:

l v2
hr (11.1.)
d 2g

Koeficijent trenja ovisi o Re broju i o hrapavosti cijevi. Vrijednosti apsolutne hrapavosti

za razliite materijale od kojih se cijevi izrauju dane su u tablici 11.1. Napomenimo da
vrijednosti odgovaraju novim, istim cijevima i da u odreenoj mjeri mogu odstupati. Nakon
to je cijev u pogonu neko vrijeme, njezina se hrapavost moe promijeniti bilo zbog taloga na
stjenkama cijevi, bilo zbog korozije.
 3

Tablica 11.1.

Za odreivanje koeficijenta trenja koristi se relativna hrapavost / D kao bezdimenzijski

parametar. Staklene cijevi imaju vrlo male neravnine tako da ih smatramo hidrauliki
glatkima.

Jedna od najire koritenih metoda odreivanja koeficijenta trenja je oitanje vrijednosti iz

Moody-evog dijagrama (slika 11.3.). Dijagram je napravljen na osnovu podataka koje je
Moody dobio eksperimentalno.

Vrijednosti kao i vrijednosti Re nanesene su u logaritamskom mjerilu. Na lijevoj strani

dijagrama, za vrijednosti Re 2300 , to predstavlja laminarno strujanje, vrijednosti
poprimaju vrijednosti prema relaciji: 64 / Re . Za vrijednosti 2300<Re<4000 (rafirano
podruje) nisu ucrtane krivulje i to zbog toga jer je to prijelazna zona izmeu laminarnog i
turbulentnog strujanja, gdje nije mogue predvidjeti tip strujanja. Za turbulentno podruje
openito moemo iznijeti neke opservacije:
Za zadane vrijednosti Re, smanjenjem vrijednosti parametra / D smanjuju se i
vrijednosti koeficijenta trenja .
Za zadanu vrijednost parametra / D , poveanjem Re smanjuje se koeficijent trenja
i to sve dok se ne dosegne zona potpune turbulencije.
U zoni potpune turbulencije ne ovisi o Re.
Ako se vrijednost parametra / D smanjuje, poveava se vrijednost Re kod kojeg
strujanje smatramo potpuno turbulentnim.
 4

Slika 11.3.

Za izraunavanje koeficijenta trenja postoji i niz analitikih izraza od kojih emo ovdje
navesti neke najee koritene.

Za hidrauliki glatke cijevi, a to su one gdje je zadovoljen uvjet 5v / , moemo navesti 2

izraza:

Blasius-ov:

0.3164 Re 1 / 4 (Za vrijednosti 3000 Re 10 5 ) (11.2.)

Nikuradse-ov:

0.0032 0.221 Re 0.237 (Za vrijednosti 10 5 Re 3 10 6 ) (11.3.)

U podruju turbulentnog strujanja najtonijom se smatra formula Colebrooka koja glasi:

1 2.5119
0.86859 ln 0.2698 (11.4.)
D Re

Iz koje bi se faktor trenja odredio iterativnim postupkom, to je nepraktino, te se preporua

koristiti eksplicitnu formulu Swamee-Jain, koja je dovoljno tona, a primjenjiva praktiki za
itavo podruje Moodyjeva dijagrama uz Re>5000, a koja glasi:

1.325
2
5.74 (11.5.)
ln 0.9
3.7 d 3 Re
 5

Lokalni gubici

estice fluida u strujanju stalno gube energiju, bilo zbog trenja, bilo zbog vrtloenja. Rekli
smo ve, da osim linijskih gubitaka postoje jo i lokalni gubici. To su gubici koji se javljaju na
relativno kratkom putu strujanja. Ima ih mnogo vrsta, a mi emo se usredotoiti samo na one
najbitnije. Lokalni otpor se uglavnom izraava preko koeficijenta lokalnog gubitka s tim
da vrijedi:

v2
p r (11.6.)
2

v2
hr (11.7.)
2g

Koeficijent se uglavnom odreuje eksperimentalno, tako da postoje kataloki podaci o

njegovim vrijednostima za pojedine lokalne otpore. Uglavnom ovisi o geometriji pojedinih
elemenata ili dijelova cjevovoda, a u manjem obimu i o Reynoldsovom broju. Postoje neki
sluajevi gdje se koeficijenti lokalnog gubitka mogu teoretski izraunati, ali je
eksperimentalno dokazano da i te vrijednosti u praksi odstupaju od stvarnih.

Lokalni gubitak zbog naglog proirenja

Pretpostavimo da je cijev s proirenjem na slici 11.4., horizontalna i zanemariti emo gubitke

trenja izmeu presjeka 1 i 2. Uzevi u obzir gubitke uslijed naglog proirenja, Bernoulijeva
jednadba izmeu presjeka 1 i 2 e glasiti:

p1 v12 p v2
2 2 hr (11.8.)
g 2 g g 2 g

p1 p 2 v12 v 22
hr (11.9.)
g 2g

Slika 11.4.
 6

Neposredno nakon naglog proirenja, pritisak jo nije mogao pasti ve je na istoj razini p1 ,
to znai da na prstenasti dio povrine koji ini razliku izmeu A1 i A2 djeluje pritisak p1
. Ako postavimo impulsnu jednadbu za kontrolni volumen (izmeu presjeka 1 i 2) ispada:

Q v 2 v1 p1 p 2 A2 (11.10.)

Budui da je prema jednadbi kontinuiteta Q v1 A1 v 2 A2 jednadbu 11.10. moemo

pisati u obliku:

p1 p 2 Q v2 v1 v 2
v2 v1 (11.11.)
g A2 g g

Ako izraz 11.11. ubacimo u izraz 11.9. ispada:

v2 v 2 v 22 2v 22 2v 2 v1 v12 v 22 v 22 2v 2 v1 v12
hr v 2 v1 1 (11.12.)
g 2g 2g 2g 2g

v1 v2 2
hr (11.13.)
2g

Veliina hr za ovaj sluaj, naziva se Borda-Carnotov gubitak visine. Ako to elimo izraziti u
v2
obliku hr dobivamo:
2g

2

A v12
hr 1 1 tako da za naglo proirenje ispada da je:
A2 2g

2
A
1 1 (11.14.)
A2

Izlazni gubici cjevovoda

 7

Ako imamo sluaj istjecanja fluida iz cjevovoda u neki veliki spremnik onda u obzir trebamo
uzeti gubitke istjecanja.

Slika 11.5.

Ovaj sluaj moemo promatrati kao sluaj naglog proirenja cjevovoda. Pri tome je:
2
A viz2
hr 1 1 (11.15.)
A2 2g

Poto je A1 A2 lan A1 / A2 0 pa izraz za izlazni gubitak prelazi u oblik:

viz2
hiz (11.16.)
2g

Lokalni gubitak zbog naglog suenja

Pri strujanju fluida kroz presjek 1, dolazi do naglog suenja cjevovoda pri emu je kontrakcija
mlaza fluida jo i vea (presjek 2 ), da bi nakon toga dolo do postepenog proirenja na
presjek 3 .

Slika 11.6.
Analogno gubitku visine kod naglog proirenja ovdje moemo pisati:

vc v2 2
2
1 v 22
hr 1 (11.17.)
2g Cc 2g

Lokalni gubitak zbog ulaza fluida iz velike posude u cijev

 8

Kao to je prikazano na slici 11.7. ulazak fluida u cijevi, iz neke velike posude, rezultira
lokalnim gubitkom koji su preko gubitka visine moe takoer izraziti kao:

v2
hr
2g
gdje v predstavlja prosjenu brzinu strujanja fluida kroz cijev a faktor odreuje se
eksperimentalno.

Slika 11.7.

Lokalni gubitak zbog postepenog proirenja cijevi difuzora

Difuzorom smatramo postepeno proirenje presjeka cijevi kod kojeg kut proirenja 30 .
Osnovne funkcije difuzora su:
Smanjivanje izlaznih gubitaka pri zadanom protoku, smanjivanjem kinetike energije
na izlazu iz hidraulikih strojeva i cjevovoda
Poveanje protoka cjevovoda
Snienje brzine strujanja u cjevovodu (na raun porasta tlaka)

Gubitke u difuzoru ine gubici trenja i gubici zbog odvajanja strujnog toka od stijenki, koji
nastaju uvijek kada je kut proirenja difuzora prevelik a to je 6 10 .

Slika 11.8.

Gubitke visine u difuzoru moemo izraziti kao i kod naglog proirenja:

 9

v1 v2 2
hr
2g

Vrijednosti za difuzore prikazane su na slici 11.9.. One ovise o kutu .

Slika 11.9.

Slika 11.10.

Postavimo li Bernoulijevu jednadbu od presjeka 1 do 2 dobivamo:

p1 v12 p v2
2 2 hr (11.18.)
g 2 g g 2 g

Kada ne bi bilo gubitaka tada bi u presjeku 2 vladao vei (teoretski) tlak kojega emo oznaiti
s p 2t i vrijedila bi jednadba:
 10

p1 v12 p v2
2t 2 (11.19.)
g 2 g g 2 g

Tako za difuzor moemo definirati stupanj djelovanja koji e pokazivati u kolikoj mjeri se
ostvarila razlika tlakova s obzirom na teoretski moguu razliku. Dakle:

p 2 p1
(11.20.)
p 2t p1

Uvrstivi jednadbe 11.18. i 11.19. u jednadbu 11.20. dobivamo:

v12 v 22
hr
2g h
1 2 r 2 (11.21.)
v1 v 2
2 2
v1 v 2
2g 2g

Uvrstimo li ovdje izraz 11.13. za gubitak visine dobivamo:

1
v1 v2 2 / 2 g 1 v1 v2 1
1 A1 / A2
(11.22.)
v v / 2g
2
2
2
1 v1 v 2 1 A1 / A2

Lokalni gubitak zbog promjene smjera strujanja

Promjena smjera strujanja fluida u cjevovodu rezultira vrtloenjem, koje uz trenje rezultira
lokalnim gubitkom strujanja.

Slika 11.11.

U tablici 11.2. su dane vrijednosti koeficijenta za odreene vrijednosti kuta zakretanja i

odnosa R / d .
 11

Glatke cijevi

Hrapave cijevi

Tablica 11.2.

Suma lokalnih otpora

Lokalne otpore koji se serijski javljaju u nekom cjevovodu moemo jednostavno zbrojiti.
Istina je da, teoretski, ako su lokalni otpori blizu jedan drugog, oni mogu biti u odreenoj
zavisnosti jedan od drugog, to moe rezultirati poveanjem ili smanjenjem stvarnog otpora, u
odnosu na onaj koji bi dobili jednostavnim njihovim zbrajanjem. Za inenjerske potrebe
zadovoljiti emo se konstatacijom da te razlike ne mogu znaajno utjecati na proraune, pa ih
neemo niti uzimati u obzir.

Da bi se gubici lokalnih otpora mogli skupno izraziti s linijskim gubicima (to nam daje
ukupni otpor cjevovoda), vrlo se esto izraavaju ekvivalentnom duljinom ravnog cjevovoda,
istog promjera kao to ga ima i dio gdje se nalazi lokalni otpor.

v2 L v2
hr ekv (11.23.)
2g d 2g

Odatle slijedi da je:

Lekv
(11.24.)
d

Ukupni otpor cjevovoda

Rekli smo da se gubici u cjevovodu sastoje od linijskih i lokalnih, odnosno sume svih linijskih
i sume svih lokalnih gubitaka. Ako to izrazimo jednadbom ispada:

n
Li vi2 m
vi2
hr i i (11.25.)
i 1 d i 2 g i 1 2 g

esto se pokazuje svrsishodnim da sve gubitke svedemo na istu brzinu, dakle i na isti presjek
(odnosno ako se radi o cijevi krunog presjeka, onda na isti promjer). U tu svrhu, ili linijske
gubitke pretvaramo u lokalne ili to je ei sluaj, lokalne gubitke pretvaramo u linijske.
Krenemo li od jednadbe kontinuiteta za nestlaivi fluid, moemo pisati da je:

Q v1 A1 v x Ax (11.26.)

Odreeni lokalni gubitak moemo izraziti preko brzine v1 ili preko brzine v x :
 12

v12 v2
hri 1 x x (11.27.)
2g 2g

tako da ispada da je:

1v12 x v x2 const. (11.28.)

Izrazimo li lokalni gubitak 1 brzinom v x :

2
A v x2
hr1 1 x (11.29.)
A1 2g

Izrazimo li sve druge gubitke na takav nain i zbrojimo, dobivamo izraz za ukupne gubitke
izraene preko brzine v x :

2 2 2
A v x2 A v x2 A v x2
hr 1 x 2 x ... n x (11.30.)
A1 2g A2 2g An 2g

v x2 Ax2 1 2
hr 2 2 ... n2
2 g A1 A2 An

Q2 1 2
hr 2 2 ... n2
2 g A1 A2 An

Q2 n i
hr (11.31.)
2 g i 1 Ai2

Ako se radi o strujanju nestlaivog fluida kroz cijev krunog presjeka dobivamo:

Q2 n i 8Q 2 n i
hr
2 g i 1 d i4 2 g 2 i 1 d i4 (11.32.)
16

Ako bi napravili analizu za linijske gubitke dobili bi slian izraz samo to prema izrazu x lan
i mijenjamo s izrazom i Li / d i :

8Q 2 n i Li 8Q 2 n i Li
hr (11.33.)
g 2 i 1 d i4 d i g 2 i 1 d i5

elimo li izraziti ukupne gubitke kao zbroj linijskih i lokalnih ispada:

8Q 2 i Li n i
n
hr 2
g
d 5
4
i 1 d i
(11.34.)
i 1 i
 13

U praksi se pokazalo da za cjevovode koji nemaju znaajnih suenja presjeka strujanja

(prigunice, poluzatvoreni ventili i sl.) i gdje je L / d 2000 , lokalni gubici nemaju znaajan
udio u ukupnim gubicima cjevovoda, pa se mogu zanemariti. Za veliku veinu suvremenih
vodenih instalacija uobiajene su brzine 1-1.5 m/s za duge cjevovode a do 2.5 m/s za kratke
cjevovode.

Ako vrijednosti Li i i smatramo konstantnim (to za i vrijedi samo u uskim granicama)

onda moemo rei da je:

Q2
hr k ' hr d 5 (11.35.)
d5

To znai da je vrijednost gubitaka veoma osjetljiva na promjenu promjera, to e rei da i

malo suenje promjera cijevi (zbog taloga i sl.) znaajno poveava otpor strujanja. Moemo
rei i suprotno: malo poveanje promjera cijevi dovodi do znatnog smanjenja otpora strujanja:
5
hr ' d
(11.36.)
hr d'

Za primjer, ako promjer cijevi smanjimo na 87% izvorne vrijednosti gubici e se udvostruiti!

S druge strane vidimo da su, kod konstantnog koeficijenta trenja, gubici proporcionalni
kvadratu protoka:

hr k Q 2 (11.37.)

Ova relacija vrijedi za svaki cjevovod i za sve gubitke (kod nestlaivog strujanja). Ako
strujanje nije u potpuno hrapavom podruju onda vie nije konstantan, pa kvadratni zakon
vie ne vrijedi. Meutim, za cijelo podruje turbulentnog strujanja, greke koje se naprave
pretpostavkom o konstantnoj vrijednosti su toliko male da znaajno ne utjeu na rezultate.
Zbog toga moemo uzeti da za cijelo turbulentno podruje strujanja vrijedi relacija x. Za
podruje laminarnog strujanja (to smo ve pokazali) vrijedi da su gubici proporcionalni
protoku:

hr k Q (11.38.)

Serijsko i paralelno spajanje cjevovoda

Imamo li nekoliko cjevovoda koji se nastavljaju jedan na drugi, rije je o serijskom spoju
cjevovoda. Karakteristino je za njih da je protok kroz svaki od njih jednak, a ukupni gubitak
dobiva se sumiranjem pojedinih gubitaka.
 14

hr hr1 hr 2 ... hrn k1 Q 2 k 2 Q 2 ... k n Q 2 k1 k 2 ... k n Q 2 (11.39.)

Q1 Q2 ... Qn Q (11.40.)

Slika 11.12.

Predstavimo li vrijednost gubitaka pojedinog cjevovoda kao funkciju protoka hri k i Q 2

onda e slika takve funkcije u Q hr dijagramu biti parabola. Slika funkcije ukupnih
gubitaka u serijski spojenim cjevovodima dobiva se tako da se za pojedinu vrijednost protoka
Q sumiraju vrijednosti pojedinih gubitaka.

Kod paralelno spojenih cjevovoda polazimo od injenice da visina gubitaka izmeu toaka A i
B jednaka bez obzira koju granu cjevovoda razmatrali. Ukupni protok predstavlja zbroj
protoka kroz sve grane cjevovoda.

Slika 11.13.

Q Q1 Q2 ... Qn (11.41.)

hr1 hr 2 ... hrn hr (11.42.)

k1 Q12 k 2 Q22 ... k n Qn2 (11.43.)

Odatle slijedi da je:

hr hr hr
Q1 Q2 Qn (11.44.)
k1 k2 kn

Uvrstimo li ove izraze u relaciju 11.41. dobivamo:

hr hr hr hr
... (11.45.)
k k1 k2 kn
 15

n
1 1 1 1 1
... (11.46.)
k k1 k2 kn i 1 ki

Slika karakteristike Q hr za paralelno spojene cjevovode dobiva se tako da se za pojedine

vrijednosti otpora zbroje svi protoci.