Gramatika Bibl Koingrckog PDF

OSNOVE GRAMATIKE
BIBLIJSKOGA
GRKOG
JEZIKA
Drugo izdanje
William D. Mounce
Originally published in the USA under the title: Basics of Biblical Greek Grammar
Copyright 1993, 2003 by William D. Mounce
Published by permission of Zondervan, Grand Rapids, Michigan, USA
Izvornik izdan u SAD-u pod naslovom: Basics of Biblical Greek Grammar

Copyright 1993, 2003 by William D. Mounce
Izdano s doputenjem izdavake kue Zondervan, Grand Rapids, Michigan, SAD
Osnove Gramatike Biblijskoga Grkog Jezika

Copyright za ovo izdanje 2009, BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)
Sva prava pridrana. Strogo je zabranjeno pretampavanje ove knjige bez doputenja
izdavaa.
Izdava: BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)

Potanski Fah 32
71210 Ilida
Bosna i Hercegovina
(387) 33-628-533
(387) 61-214-535
www.btrt.net
info@btrt.net
Za izdavaa: Todd Price

Prijevod: Miroslav Balint-Feudvarski
Lektura: Ivana Balint-Feudvarski
Urednik,
Korektura
grkoga,
prijelom i
formatiranje: Todd Price
Naslovna
strana: Alan Andrews
tampano u Bosni i Hercegovini
487.4
OSNOVE GRAMATIKE BIBLISKOGA GRKOG JEZIKA / preveo Miroslav

Balint-Feudvarski Sarajevo : Biblijski i teoloki resursi i trening, 2009. 465 str.
(xviii-447); 18 x 25 cm
Prijevod djela: Basics of Biblical Greek Grammar, Second Edition
ISBN 978-0-9795491-0-6
Ovaj tekst s ljubavlju posveujem svojim roditeljima
Bobu i Jean Mounce
elja mi je da prouavanje
biblijskoga grkog jezika u vama
proizvede iste kvalitete koje su njih
dvoje imali u svojim ivotima: ljubav
prema Gospodinu i njegovoj Rijei,
upuena sluba utemeljena na Rijei
i osjeaj urnosti navijetanja
Radosne vijesti o Isusu Kristu
ljudima oko njih.
v
oJ novmo" tou' kurivou a[mwmo",
ejpistrevfwn yucav":
hJ marturiva kurivou pisthv,

sofivzousa nhvpia:
ta; dikaiwvmata kurivou eujqeia,

eujfraivnonta kardivan:
hJ ejntolh; kurivou thlaughv",

fwtivzousa ojfqalmouv":
oJ fovbo" kurivou aJgnov",

diamevnwn eij" aijwn
' a aijwn
' o":
ta; krivmata kurivou ajlhqinav,

dedikaiwmevna ejpi; to; aujtov.
kai; e[sontai eij" eujdokivan ta;

lovgia tou' stovmatov" mou kai; hJ
melevth th'" kardiva" mou
ejnwvpiovn sou dia; pantov", kuvrie
bohqev mou kai; lutrwtav mou.
YALMOI IH 8-10, 15
vi
Sadraj
Uiteljeva zbirka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x
Satovi iz grkog u audio formatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xi
Izjava naela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xiv
Skraenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xviii
Prvi dio: Uvod

1 Grki jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2 Uenje grkog jezika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
3 Alfabet i izgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
4 Interpunkcija i tvorba slogova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Drugi dio: Imenski sustav

5 Uvod u hrvatske imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
6 Nominativ i akuzativ; Odreeni lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
7 Genitiv i dativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
8 Prijedlozi i eijmiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
9 Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Prva staza ili druga staza? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
10 Trea deklinacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
11 Line zamjenice prvoga i drugoga lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
12 aujtov" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
13 Pokazne zamjenice/Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
14 Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
Trei dio: Indikativni glagolski sustav

15 Uvod u glagole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
16 Prezent aktiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
vii
viii Sadraj
17 Kontraktni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
18 Prezent medij/pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
19 Futur aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
20 Glagolski korijeni i drugi oblici futura . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
21 Imperfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
22 Drugi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
23 Prvi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
24 Aorist i futur pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
25 Perfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
etvrti dio: Participi

26 Uvod u participe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
27 Glagolski prilog sadanji participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
28 Glagolski prilog proli participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
29 Pridjevski participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
30 Perfektni participi i genitiv apsolutni . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
Peti dio: Neindikativni naini i glagoli koji zavravaju na -mi
31 Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
32 Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
33 Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
34 mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319
35 Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici . . . . . . . . . . . . . . . . 327
Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
Dodatak
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Kada su naglasci i aspiracije posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Prostorni prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Kraenje pojedinanih samoglasnika, te samoglasnika i dvoglasa . . . . . 340
Pogodbene reenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Sadraj ix
Imenski sustav
Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

Glagolska pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
Glavna tablica neindikativnih glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
eijmiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
Indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Dodaci
Vremenski nastavci glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u NZ 382
Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396

Drugi aorist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Rijei koje se javljaju pedeset ili vie puta u NZ (prema uestalosti) . 399
Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
Uiteljeva zbirka
Uiteljeva zbirka, raunalni program i druga pomagala, dostupni

su na internetu na stranici:
www.teknia.com
Tamo potraite najnovije inaice. Stupiti u kontakt s autorom

moete putem pote na adresi Zondervan, Academic Editorial,
5300 Patterson Ave., Grand Rapids, Michigan 49530. Moete
posjetiti web-stranicu izdavake kue Zondervan:
www.zondervan.com/books/academic
Satovi iz grkog na audio formatu
Bill Mounce je snimio svoj dvosemestralni teaj na kojemu

detaljno prolazi kroz svako poglavlje. Ova predavanja moete
kupiti na njegovoj web-stranici:
www.teknia.com.
Saetak predavanja sadranih na CD-ROM-u predavanja su koja

traju oko 8-10 minuta i prolaze glavne toke poglavlja. Ova
predavanja obuhvaaju sve to se nalazi u poglavljima.
Takoer, moete pisati Tekniji na adresu:
Teknia
PO 28428
Spokane, WA 99228
x
Predgovor
Izdava mi je jednom rekao da je omjer gramatika grkoga jezika prema

profesorima grkoga jezika deset prema devet. Stoga je razumno upitati zato
je bilo potrebno napisati ovu gramatiku. Postoji nekoliko dobrih razloga.
Veina postojeih gramatika spada u jednu od dvije kategorije: deduktivnu ili
induktivnu. Deduktivne gramatike naglaavaju tablice i rutinsko pamenje,
dok induktivne gramatike uvode studenta u tekst im prije, pokuavajui
oponaati prirodan proces uenja. Obje metode imaju svoje prednosti i
nedostatke. S pomou deduktivne metode student e bolje organizirati grau,
ali se ona u potpunosti razlikuje od procesa pomou kojega jezike uimo na
prirodan nain. Induktivnoj metodi nedostaje strukture to, pak, mnoge
zbunjuje. Moja metoda pokuava pouiti grki koristei ono najbolje iz oba
pristupa. Deduktivna je utoliko to na poetku pouava grau, ali je
induktivna u tome to prilagoava proces uenja. (Vidi sljedeu Izjavu o
naelu za vie detalja.)
Veina gramatika uenju grkoga jezika pristupa prvenstveno kao prema

akademskoj disciplini, dok ja dajem sve od sebe kako bih na uenje grkoga
gledao kao na orue za slubu. Prema mojoj pretpostavci, biblijski grki uite
kako biste mogli bolje razumjeti Boju rije i podijeliti to razumijavanje s
onima kojima sluite. Ukoliko neki vid prouavanja jezika ne slui toj svrsi,
zanemarujem ga.
Mnogo je praktinih naina razvijanja metodologija pouavanja. Na primjer,

potrebno bi bilo ukljuiti sve ono to studente ohrabruje na nastavak uenja.
To moda nee biti uobiajeni nain pisanja prirunika, ali nije mi bio cilj
napisati jo jedan uobiajeni prirunik elja mi je bila pouiti vas jeziku
Novoga zavjeta. Uenje jezika moe biti zabavno i vano.
Najvea prepreka uenju i nastavljanju upotrebe biblijskoga grkog jest

problem uenja napamet. Zbog toga mnogi nadobudni egzegeti izgube
sposobnost koritenja grkoga Novog zavjeta jer nisu u stanju kontinuirano
raditi na jeziku. Meutim, ovdje zapaamo neto zanimljivo. Kada sam ja
poeo uiti grki, znao sam pitati svoga oca to odreeni oblik znai. On bi mi
rekao, a kada bih ga upitao kako to zna, odgovorio bi mi: Nisam siguran, ali
znam da to znai. Ono to me onda frustriralo, sada se odnosi na mene.
Koliko bi ljudi koji su godinama uili grki moglo izrecitirati nepoznate
paradigme ili moda sve vremenske oblike ezdesetak glavnih glagola? Vrlo
malo takvih poznajem. Umjesto toga, nauili smo to trebamo traiti pri
analizi. Ne bi li bilo lijepo kada bi poetnici u uenju jezika doli do ove toke
razumijevanja oblika jezika bez prolaenja kroz iscrpljujui proces napornoga
pamenja napamet? Ovo je prvenstvena znaajka ovoga prirunika: Smanjiti
najvanija svojstva na minimum kako bi se jezik mogao nauiti i zadrati sa
to veom lakoom, kako bi se Boja rije mogla propovijedati u svoj sili i
uvjerenju.
xi
xii Predgovor
Stil pisanja teksta donekle se razlikuje od onoga to biste moda oekivali.

Naime, ne vodim previe rauna o saetosti. Umjesto toga, o pojmovima
raspravljam nairoko i prijateljskim tonom. Cilj mi je pomoi studentima da
uivaju u tekstu te da na nastavu dolaze poznavajui informacije. Premda
saetost ima svoje prednosti, smatram da ona sprjeava motiviranoga studenta
na rad izvan uionice. Za uitelje kojima je drai jezgrovit stil, uvrstio sam
odjeljke pregleda i saetka, te upute u biljekama i odjeljke s Informacijama za
napredne studente. Takoer, brojevi odjeljaka uiteljima olakavaju da uklone
one informacije koje smatraju nepotrebnima za svoje studente. Na primjer:
Nemojte itati #13.4-5 i #13.7.
Mogue je zanemariti sve biljeke u ovome tekstu, izuzev onih uz rjenik, a
ipak nauiti Koine grki. Informacije u biljekama zanimljive su poslastice
namijenjene uiteljima i izuzetnim studentima. One e najvjerojatnije samo
zbuniti obine studente. Meutim, biljeke uz rjenik, kao i biljeke u radnoj
biljenici, vane su i potrebno ih je paljivo itati.
Dvije tipografske napomene. Kada govorim o nekome grkom slovu, onda ga

nazivam prema njegovu grkom nazivu (npr. o se naziva omikron). To inim
kako bih izbjegao zabunu s, recimo, navoenjem slova o a da pritom nije jasno
je li to hrvatsko slovo o ili grki omikron. Simbol znai da se prethodni
oblik razvio u potonji (npr. korijen *agapa ajgapavw). S druge strane, znai
da se prethodni oblik razvio iz potonjeg.
Mnogo je ljudi kojima bih htio zahvaliti. Da moji studenti nisu stalno
postavljali pitanja i strpljivo prihvaali sve moje eksperimente u pogledu
metoda pouavanja, ova gramatika ne bi ugledala svjetlo dana. elim se
posebno zahvaliti Bradu Rigneyu, Ianu i Kathy Lopez, Mikeu De Vriesu, Bobu
Ramseyju, Jenny (Davis) Riley, Handjarawatanou, Danu Newmanu, Timu
Packu, Jasonu Zahariadesu, Timu i Jennifer Brown, Lynnette Whitworth, Chori
Seraiah, Milesu Van Peltu, i neimenovanom studentu koji je dvaput pao iz
predmeta sve dok nisam u potpunosti razdvojio imenice (poglavlja 1-14) od
glagola (poglavlja 15-35), nakon ega je dobio etvorku. Zahvaljujem se i
mojim studentima na Gordon-Conwell Theological Seminaryju i mojim tzv.
T.A.-ima, Matthewu Smithu, Jimu Critchlowu, Jasonu DeRouchieju, Richu
Herbsteru, Juan Hernndezu, Ryanu Jacksonu, Stevenu Kirku, Davidu
Palmeru, Andyju Williamsu, a posebno mojim kolegama i prijateljima,
Edwardu M. Keazirianu II., Georgeu H. Guthrieju i Paulu Mr. Jacksonu.
elim izraziti zahvalnost profesorima koji su bili voljni isprobati gramatiku u
njezinu ranom stadiju, kao i onima u koje sam se pouzdavao za pomo:
Robertu H. Mounceu, Williamu S. LaSoru, Danielu B. Wallaceu, Thomasu
Schreineru, Jonu Huntu, Nancy Vyhmeister, Keithu Reevesu, Ronu Rushingu,
Georgeu Gunnu, Chipu Hardu, Verlynu Verbruggeu i Craigu Keeneru. Vrlo
veliku zahvalu elim uputiti Walteru W. Wesselu, koji je tekst koristio od
njegova najranijeg oblika te koji je bio srdaan i uporan u svojim ispravkama,
Predgovor xiii
kritikama i hvali. Nakon to sam ve mislio da je tekst u osnovi gotov, moj

izvrsni urednik Verlyn Verbrugge nastavio je usavravati moje djelo, ne samo
pronalaenjem greaka u tipkanju, nego i bitnim dodavanjem sadraju i tijeku
poglavlj. (Dakako, bilo kakve pogreke moja su krivnja, te u cijeniti ukoliko
mi na njih ukaete ili iznesete svoje prijedloge. Te prijedloge moete poslati na
adresu na x. stranici.) Nadalje, da nije bilo marljiva truda Eda van der Maasa i
Jacka Kragta, ova gramatika nikada ne bi bila tako dobro tiskana i
reklamirana. Ovom prilikom moram spomenuti divne uitelje grkoga jezika
koji su mi prvi usadili ljubav prema ovom jeziku i njegovali njen rast. Bili su to
E. Margaret Howe, Walter W. Wessel, Robert H. Mounce, William Sanford
LaSor i George E. Ladd.
Velik dio posla, posebice u vjebama, ne bi bio mogu bez pomoi raunalnih
programa Gramcord Paula Millera i Accordance Roya Browna. Velika hvala!
Budui da je ovo drugo izdanje prirunika, elio bih zahvaliti mnogim
profesorima i studentima koji su koristili OBG tijekom proteklih devet godina.
Njegovo prihvaanje bilo je i vie nego nagrada, a vjerujem da e prilagodbe
koje smo unijeli u ovo izdanje biti korisne.
Posebno se elim zahvaliti mojoj supruzi Robin za njezino postojano strpljenje
i ohrabrivanje tijekom proteklih dvadeset godina te za vjeru u ciljeve koje smo
si oboje postavili u pogledu ove gramatike. Ujedno se zahvaljujem mojim
prijateljima u Shiloh Hills Fellowshipu i crkvi Garland Avenue Alliance koji su
mi bezrezervno pomagali u mom istraivanju, Richardu Porteru, Steveu
Yoellu, Scottu Meredithu, te mojim dobrim prijateljima Tyleru, Kiersten,
Haydenu, Ryanu, Reganu, Reidu, Ranceu, Nikki, Laytonu, Trentu, Dereku,
Seanu, Chrisu, Juliaji, Grace, Jonathanu, Davidu, Juliei i Lindsay.
Na kraju se elim zahvaliti znanstvenicima koji su, unato svojim pretrpanim
rasporedima, pristali napisati egzegetske uvide za svako poglavlje. itajui
kako im je poznavanje biblijskih jezika pomagalo u njihovu prouavanju,
vjerujem da ete biti ohrabreni u vlastitom uenju i koritenju grkoga jezika.
Hvala vam!
William D. Mounce
Kasnija izdanja
Popis ispravaka unesenih izmeu izdanj moete nai na www.teknia.com.
Izjava naela
Uz toliko mnotvo poetnica iz gramatike grkoga jezika na tritu, ini se

prikladnim poeti s izjavom naela koje e opravdati izlazak jo jedne takve
gramatike. Prirunik Osnove biblijskoga grkog (OBG) nije nov samo kako bi bio
drukiji, ve pouavanju jezika pristupa s jedne posve drukije perspektive
koja se nada da e uenje grkoga jezika uiniti to lakim, to korisnijim i, tako
je, ak i ugodnim.
Sljedea izjava objanjava moj pristup, kazuje po emu je drukiji i zato
mislim da je bolji. Prihvaanje prvog izdanja doista me je ohrabrilo.
Ciljevi
1. Pristupiti uenju grkoga jezika ne kao intelektualnoj vjebi, nego kao
alatu za slubu.
2. Ohrabrivati studente pokazujui im ne samo to trebaju nauiti nego i
zato to trebaju nauiti.
3. Pouavati samo ono to je u tome trenutku potrebno, odgaajui sloenije
pojmove za kasnije.
4. Okoristiti se suvremenim napretkom lingvistike, ali ne kako bismo
pouavali lingvistiku nego kako bismo olakali uenje grkoga jezika.
1. Alat za slubu
Biblijski grki ne bi se smio uiti samo u svrhu uenja grkog. Premda u tome
pristupu nema niega pogrenog, on nije prikladan za veliku veinu studenata
na fakultetima i poslijediplomskim studijima. Preesto se studente pouava
grkome i govori da e oni jednoga dana uvidjeti zato je toliko vano upoznati
grau. Prema mome miljenju, trebalo bi im se ve tijekom procesa uenja
pokazati zato ue grki i zato je djelatno znanje grkoga jezika kljuno za
njihovu slubu.
2. Ohrabrivanje
Veina studenata grkome jeziku prilazi s razliitim stupnjevima straha.
Njihov entuzijazam esto opada s odmicanjem semestra. OBG je stoga ukljuio
razliite naine njihova ohrabrivanja.
a. Veina vjebi preuzeta je iz Biblije, uglavnom iz Novoga zavjeta, ali neke iz
Septuaginte. Ve od prvoga dana studenti e prevoditi biblijski tekst. Ukoliko
neki odlomak sadri rije koja se pouava kasnije u odlomku, priskrbit emo
prijevod. To studentima daje osjeaj zadovoljstva jer su zapravo preveli
xiv
Izjava naela xv
odjeljak Biblije. Kada god grki jezik koriten u vjebi pojanjava neko
egzegetsko ili teoloko pitanje u Bibliji, pokuao sam i to istaknuti.
Nedostatak u koritenju biblijskoga teksta jest to to student moda ve

zna stih na hrvatskom. No, uz malo discipline sa studentove strane, ovaj
nedostatak bit e nadaleko premaen prednostima, a u drugom izdanju
dodao sam nekoliko izmiljenih reenica.
b. Nakon svake rijei u rjeniku, navedena je njezina uestalost. Jedno je

nauiti da kaiv znai i, ali vidjeti da se ta rije pojavljuje 9164 puta u
Novom zavjetu pruit e studentima motivaciju za pamenje.
c. U Novom zavjetu ima otprilike 5437 razliitih rijei koje se ukupno

pojavljuju 138162 puta. Prema tome, nakon svakoga dijela rjenika
studentu e biti naveden postotak ukupnih rijei koje sada poznaje.
Do osmoga poglavlja, student e poznavati vie od svako druge rijei koja
se javlja u tekstu.
3. Pouavanje iskljuivo onoga to je potrebno

Studenti e nauiti samo ono to im je potrebno kako bi mogli itati tekst.
Nakon to ovladaju osnovama i steknu iskustva u itanju, bit e poueni
nekim detaljima. Kako bi se student dodatno ohrabrio i kako bi ovaj tekst bio
korisniji za vei broj uitelja, ta dodatna iscrpna graa stavljena je u biljeke ili
u odjeljku na kraju poglavlja pod naslovom Informacije za napredne
studente.
Na primjer, neka pravila za naglaske svrstana su u Informacije za napredne

studente, tako da ovisi o studentu ili uitelju hoe li se to uiti ili nee. Priloki
particip prua jo jedan primjer. Studente se ui da koriste glagolski prilog
sadanji -jui ili proli -vi, i da ispred glagola dodaju vremenski prilog
(dok, nakon) ili zato to. U Informacijama za napredne studente
napredni studenti mogu proitati da mogu dodati linu zamjenicu koja
ustanovljuje identitet vritelja radnje participa, te da vrijeme finitnoga glagola
koritenog za prijevod participa mora odgovarati glavnome glagolu.
4. Suvremena lingvistika
Suvremene studije u lingvistici u stanju su puno toga ponuditi uenju jezika.
Poetnik ne bi trebao uiti lingvistiku poradi nje same, ali osnovna naela
mogu se pouiti i primijeniti na openit nain.
Na primjer, Tablica praskavih suglasnika treba se temeljito nauiti zato to

objanjava mnoge morfoloke promjene glagola. Isto tako, ui se osnovni skup
padenih nastavaka, a potom se studentima pokazuje kako se gotovo
neprimjetno mijenjaju u razliitim deklinacijama. Kada vide da se neki osnovni
nastavci koriste u sve tri deklinacije, studenti e ih puno lake upamtiti. U
leksikonu su sve rijei brojem povezane s mojim prirunikom The Morphology
of Biblical Greek (vidi bibliografiju na kraju ove rasprave). Kako studentovo
znanje i zanimanje bude raslo, moi e ulaziti u dublja morfoloka prouavanja
u ovome tekstu.
xvi Izjava naela
5. Inovativan pristup
OBG radosnom zadatku uenja grkoga jezika eli pristupiti iz novih i
inovativnih kutova, ne samo poradi novine nego iz elje da grki jezik uini to
korisnijim. to je neki jezik lake nauiti, to e se njime pastori i drugi ukljueni
u slubu lake koristiti.
a. Sve definicije izvedene su iz knjige prof. Brucea Metzgera Lexical Aids for
Students of New Testament Greek te iz knjige Warrena Trencharda The
Students Complete Guide to the Greek New Testament. Na ovaj nain, kada
studenti dou na drugu godinu grkog i ponu koristiti jedan od ovih
izvrsnih prirunika za poveanje studentova rjenikog blaga, nee trebati
ponovno uiti nove definicije.
b. U priruniku se nalazi leksikon s popisom svih rijei koje se javljaju deset
ili vie puta s oblicima glagolskih vremena za sve jednostavne glagole.
(Svaka rije koja se javlja manje od pedeset puta tijekom vjebi bit e
prevedena u samoj vjebi.) To e biti potrebno za vjebe ponavljanja.
Takoer, nai ete punu zbirku imenskih i glagolskih tablica.
c. Umjesto da studente neprestano voza izmeu imenica i glagola, OBG
najprije ih pouava o imenicama, a potom o glagolima. Budui da su
glagoli toliko vani, neki su dovodili u pitanje odluku da se o njima pone
govoriti tek u petnaestom poglavlju.
Evo mojih razloga.
Tijekom godina saznao sam da je pretjerano prebacivanje studentove
panje izmeu imenica i glagola neto to unosi najveu zbrku u ostalim
pristupima pouavanju grkog jezika.
Imenice se ue toliko brzo da do petnaestoga poglavlja dospijete puno
bre nego to mislite.
Sluate li djecu kako govore, vidjet ete da je prirodnije najprije nauiti
imenice, a potom krenuti dalje u glagolski sustav.
Premda se ovaj pristup tijekom proteklih devet godina dokazao, htio sam
biti otvoren prema sklonostima drugih uitelja, a posebice prema
vremenskom okviru koji im je na raspolaganju za pouavanje grkog. Neki
uitelji su me izvijestili da su jedva stigli dovriti imenice do boinih
blagdana. Stoga sam, u drugome dijelu, dodao Drugu stazu vjebi. To je
alternativni skup vjebi koje vam doputaju da od devetoga poglavlja
odmah prijeete na petnaesto poglavlje i uenje glagola, a nakon nekoliko
poglavlja o glagolima vraate se natrag i dovravate imenice. To
podrazumijeva samo jedan prelazak izmeu imenica i glagola, a prema
mom iskustvu to se studentima nije pokazalo tekim.
d. Na poetku svakoga poglavlja nalazi se Egzegetski uvid koji se temelji na
biblijskom tekstu. Ove uvide napisali su znanstvenici iz podruja Novoga
zavjeta i oni nam pokazuju vanost gramatike o kojoj se govorilo u tome
poglavlju.
Izjava naela xvii
e. Nakon toga dolazi rasprava o hrvatskoj gramatici, a u saetku grke

gramatike, koji slijedi nakon toga, iznijeli smo mnoge usporedbe izmeu
hrvatskoga i grkog s naglaskom na slinostima izmeu ova dva jezika.
f. Grka gramatika se na poetku pouava s hrvatskim ilustracijama. Kada se

ilustracije za nove gramatike konstrukcije daju na grkom, studenti utroe
previe panje na prepoznavanje grkih oblika, a pritom esto ne razumiju
samu gramatiku. U OBG-u gramatika se iznosi iskljuivo na hrvatskom jeziku, a
tek nakon njezina shvaanja iznose se primjeri na grkom. Na primjer:
Particip ima karakteristike glagola. Nakon jedenja (nakon to
je pojeo), moj uitelj grkoga jezika dao nam je da napiemo
ispit. U ovomu primjeru, jedenje je particip koji nam neto
govori o glagolu dati. Uitelj nam je dao da napiemo ispit
nakon to je pojeo. (Nakon to je prilog koji poblie oznaava
vrijeme odvijanja radnje participa.)
Particip ima i pridjevske aspekte. ena, koja sjedi pokraj
prozora (sjedei pokraj prozora), moja je uiteljica grkog. U
ovome primjeru, particip (koja sjedi) nam govori neto o
imenici ena
g. Sa web-stranice Teknia, moete besplatno skinuti Uiteljevu zbirku
[naalost, na engleskom jeziku; op. prev.]. Uiteljeva zbirka sadri
sljedee.
Odgovori iz Radne biljenice.
Primjeri kvizova za svako poglavlje (bez odgovora).
PowerPoint slajdovi i prikazi za grafoskop.
Software.
Skraenice
Accordance Roy Brown, The Gramcord Institute.

OBG Osnove biblijskoga grkog, William D. Mounce (Biblijski i Teoloki
Resursi i Trening, 2009.).
BDAG A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Chris-
tian Literature, eds. W. Bauer, F.E. Danker, W.F. Arndt, F.W. Ging-
rich, tree izdanje (University of Chicago Press, 2000.).
Bl-D A Greek Grammar of the New Testament and Other Early Christian Lit-
erature, urednici F. Blass, A. Debrunner, preveo R. Funk (University of
Chicago Press, 1961.).
Fanning Verbal Aspect in New Testament Greek, Buist M. Fanning (Clarendon

Press, 1990.).
Gramcord Paul Miller, The Gramcord Institute.
Klein A Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language,

Ernest Klein (Elsevier Publishing Co., NY, 1971.), o kojemu sam puno
ovisio za srodne rijei i definicije u leksikim odjeljcima.
LaSor Handbook of New Testament Greek, William Sanford LaSor (Eerd-

mans, 1973.).
Machen New Testament Greek for Beginners (Macmillan, 1951.).
MBG The Morphology of Biblical Greek, William D. Mounce (Zondervan,

1994.).
Metzger Lexical Aids for Students of New Testament Greek, Bruce M. Metzger
(Theological Book Agency, 1973.).
Smyth Greek Grammar, Herbert Weir Smyth (Harvard University Press,

1980.).
Wallace Napredna gramatika grkoga jezika: Egzegetska sintaksa Novoga zavjeta,

Daniel B. Wallace (ameriko izdanje: Zondervan, 1995; hrvatsko
izdanje: Biblijski i teoloki resursi i trening, uskoro).
Wenham The Elements of New Testament Greek, J.W. Wenham (Cambridge

University Press, 1965.).
xviii
Prvo poglavlje
Grki jezik
Grki jezik ima dugu i bogatu povijest koja se protee jo od trinaestoga

stoljea prije Krista, pa sve do danas. Najraniji oblik jezika naziva se Linearni
B (13. stoljee pr. Kr.). Oblik grkoga jezika koji se koristio od Homera (8.
stoljee pr. Kr.) do Platona (4. stoljee pr. Kr.) naziva se Klasini grki. Bio je
to udesan oblik jezika, kojime su se mogle izraziti tone i suptilne nijanse
znaenja. Njegov alfabet izveden je iz fenianskoga jezika, ba kao i hebrejski.
Klasini grki imao je mnogo narjeja, od kojih su tri bila najvanija: dorski,
eolski i jonski (iji je atiki grki bio ogranak).
Atenu je u etvrtome stoljeu pr. Kr. osvojio kralj Filip Makedonski.

Aleksandar Veliki, Filipov sin, koji je bio uenik grkoga filozofa Aristotela,
uputio se osvojiti svijet i rairiti grku kulturu i jezik. Budui da je Aleksandar
govorio atikim grkim, to je bilo narjeje koje se irilo. Isto tako, to je bilo
narjeje kojime su pisali slavni atenski pisci. To je bio poetak Helenistikoga
razdoblja.
Dok se grki jezik irio po cijelome svijetu i susretao se s drugim jezicima,

mijenjao se (to se dogaa sa svakim jezikom). Ujedno su i narjeja bila u
doticaju jedno s drugim. U konanici je to prilagoavanje rezultiralo u onome
to mi danas nazivamo Koine grkim. Koine (koinhv) znai zajedniki i
opisuje zajedniki, svakidanji oblik jezika, kojime su se koristili obini ljudi.
Nije se smatrao dotjeranim knjievnim oblikom jezika, a zapravo su pisci iz
ovoga razdoblja namjerno imitirali stariji stil grkoga jezika (to je slino kao
kada netko danas pie jezikom Daniieva prijevoda Biblije). Koine je bio
pojednostavljeni oblik klasinog grkog, tako da je finoa klasinog grkog,
naalost, bila uvelike izgubljena. Na primjer, u klasinom grkom a[llo" je
znailo drugo iste vrste dok je e{tero" znailo drugo drukije vrste. Kada
biste u ruci drali jabuku i zatraili a[llo", dobili biste jo jednu jabuku. No,
ako biste zatraili e{tero", primili biste, moda, naranu. Neke od ovih
profinjenih znaajki odrale su se u Svetome pismu ali ne esto. Upravo se ovaj
zajedniki Koine grki jezik koristi u Septuaginti, Novom zavjetu i u spisima
Apostolskih oeva.
Dugo vrijeme Koine grki zbunjivao je mnoge znastvenike. Znaajno se

razlikovao od klasinog grkog. Neki su iznosili pretpostavke da je bio
kombinacija grkog, hebrejskog i aramejskog. Drugi su pokuali objasniti da e
to jezik Duha Svetoga, to bi znailo da je Bog stvorio poseban jezik koriten
iskljuivo za pisanje Biblije. Meutim, prouavanja grkih papirusa
pronaenih u Egiptu tijekom proteklih stotinjak godina pokazala su da je to
bio jezik obinih ljudi koriten za pisanje oporuka, osobnih pisama, recepata,
popisa za kupnju itd.
1
2 Prvi dio: Uvod
Iz ovoga moemo nauiti dvije pouke. Kao to je Pavao rekao: Ali kada doe
punina vremena, posla Bog svoga Sina (Gal 4,4), a dio te punine bio je i
sveopi jezik. Bez obzira kamo je Pavao putovao, svi su ga mogli razumjeti.
No, ima jo jedna pouka koja je moda neto blia pastorovu srcu. Bog je
koristio zajedniki jezik kako bi saopio evanelje. Evanelje ne pripada samo
obrazovanima; pripada svim ljudima. Sada je naa zadaa nauiti ovaj
predivan jezik koji e nam pomoi da Boju milost objavimo svim ljudima.
Drugo poglavlje
Uenje grkoga jezika
Prije nego ponemo uiti jezik, najprije trebamo govoriti o tome kako uiti.
Ako ste razvili loe navike uenja, to e se jasno primijetiti kada krenete uiti
grki jezik. Porazgovarajmo o nekoliko bitnih stvari.
Cilj
Glavna svrha pisanja ove knjige je pomoi vam da bolje razumijete i

saopavate Boju rije. To morate uvijek imati na umu. To vas treba motivirati,
ohrabriti kada budete frustrirani i pruiti vam perspektivu kada pomislite da
ete puknuti. Sjetite se cilja: jasnije, tonije i uvjerljivije izlaganje Boje
spasonosne poruke.
No, je li poznavanje grkoga jezika stvarno nuno za postizanje ovoga cilja?

Ukoliko niste posve uvjereni u to, bit e vam teko postii taj cilj. Drugim
rijeima, je li jezik vrijedan truda? Blagoslovljeni smo mnogobrojnim dobrim i
razliitim prijevodima [premda autor govori o engleskom jeziku, isto se moe
rei i za hrvatske prijevode; op.prev.]. Paljiva i kritika upotreba tih prijevoda
uvelike pomae propovjedniku da bolje razumije Boju rije. Ne bi bilo
poteno tvrditi da je poznavanje grkoga jezika uvjet bez kojega se ne moe
kako bi se postalo dobrim propovjednikom.
Meutim, dopustite mi da iznesem malenu usporedbu i sve e vam biti jasno.

Recimo da trebate napraviti generalku na motoru vaega automobila. Koje
alate biste odabrali? Pretpostavljam da biste s odvijaem, ekiem, klijetima i
eljeznom polugom mogli neto napraviti. No, sagledajte rizik u koji se
uputate. Bez kljua za matice mogli biste unititi mnoge vijke. Bez kljua s
pokazateljem momentne sile ne moete pravilno namjestiti glavu motora.
Poenta je da biste, bez pravilnih alata, mogli obaviti minimalan posao, a moda
ak i nauditi motoru.
Isto je i s propovijedanjem, pouavanjem, pripremanjem osobnih biblijskih

prouavanja i uenjem grkoga. Bez pravih alata ogranieni ste u svojoj
sposobnosti da prouavate tekst. Kada Ivan pie: A esti izlu svoju au na
veliku rijeku Eufrat. Tada presahnu njezina voda da bude omoguen prolaz
kraljevima s Istoka (Otk 16,12), na to se odnosi njezina? Na au ili na
rijeku Eufrat?1 Kada Pavao pie Efeanima: milou ste spaeni po vjeri. To
ne dolazi od vas; to je dar Boji (Ef 2,8), na to se to odnosi?2 Kada Pavao
pita: Govore li svi jezicima (1. Kor 12,30; Djakovi), podrazumijeva li da je
odgovor Da?3
_____________________________________________
1 Odnosi se na veliku rijeku Eufrat.
3
4 Prvi dio: Uvod
No, to nije sve. Gotovo svi najbolji komentari i biblijske studije zahtijevaju
poznavanje grkog jezika. Bez poznavanja grkog, nemate pristupa ivotnom
trudu znanstvenika koji bi se trebali posluati. Vidio sam kako se razvio
zanimljiv obiaj. Jedini ljudi koje ujem da kau kako grki nije vaan su isti
oni koji ne poznaju grki. Nije li to udno? Moete li zamisliti da netko tko ne
zna nita o tenisu kae da nije potrebno uzeti nikakvu poduku iz tenisa? Zvui
besmisleno, zar ne?
Poenta svega ovoga jest naglasiti da morate promisliti o tome zato elite
nauiti grki, a potom morate uvijek imati taj cilj na umu. O Johnu Wesleyju,
moda jednome od najuinkovitijih propovjednika koji su se ikada popeli na
konja, kau da je mogao bolje citirati Pismo na grkom nego li na engleskom.
Koliko daleko elite da dospije vaa sluba? Alati koje sakupite, od kojih je
grki jedan od njih, uvelike e odrediti va uspjeh s ljudskoga gledita. Neka
vai ciljevi budu visoki, te ih uvijek imajte na umu.
Pamenje
Kako biste nauili grki (ili bilo koji drugi jezik, po tom pitanju) pamenje je
kljuno. to se tie grkoga jezika, morat ete pamtiti rijei, nastavke i razne
druge stvari. Primjerice, jedini nain na koji u grkome jeziku moete odrediti
je li neka imenica u jednini ili mnoini, ili je li rije subjekt ili objekt glagola,
jest po nastavku te rijei. Dakle, ako niste upamtili nastavke, bit ete u velikoj
nevolji.
Uz gramatiku, vano je pamtiti rijei. Teko da ete nai ikakve radosti u
prevoenju budete li trebali svaku drugu rije potraiti u rjeniku. Uenje
napamet nekima pada tee nego drugima, tako da vam elim dati nekoliko
prijedloga.
1. Napravite kartice za pamenje (podsjetnice) na kojima napiite rijei i
nastavke rije. Moete ih staviti u dep i nositi ih posvuda sa sobom.
Koristite ih dok ekate u redu, za vrijeme pauze na poslu, prije nastave itd.
One e postati vai izbavitelji. Moete ih napraviti tako to ete malo tvri
papir izrezati na kartice veliine posjetnice (4 x 2,5 cm).
2. Kada pamtite rijei koristite mnemonika sredstva. Na primjer, grka rije
za baciti transliterira se kao ball, a moemo ju upamtiti pomou
izraza: baciti balon. ini se da to su ta sredstva lua, to su bolja, tako
da se ne trebate sramiti.
3. Grke rijei morate dosljedno izgovarati i lijepo ih pisati. Ukoliko se va
izgovor svaki put razlikuje, bit e vam teko upamtiti rijei.
_______________________________________________________
2 Odnosi se na cijeli proces spasenja, koji ukljuuje i nau vjeru.

3 On kae da je odgovor Ne.
Drugo poglavlje: Uenje grkog 5
4. Rijei i njihove nastavke izgovarajte naglas. to vie osjetila ukljuite u

proces uenja, to bolje. Zato izgovarajte rijei, sluajte ih i piite tako da ih
moete vidjeti.
Vjebe
Najvea motivacija za uenje grkoga jezika dolazi tijekom domaih uradaka.
Budui da veina vjebi dolazi iz Novoga zavjeta, stalno se podsjeate zato
uite taj jezik. U biljekama smo pokuali istaknuti svaki put kada vam
poznavanje grkog pomae da u egzegezi ili u osobnoj primjeni bolje razumijete
znaenje stiha.
Takoer, kroz biljeke uz vjebe emo vas uvoditi u drugi stupanj gramatike.
Dok biljeke u gramatici nisu toliko bitne, u vjebama su one vrlo vane.
Svakako se pobrinite da vjebe shvatite kao ispite. Nauite poglavlje, napravite
koliko god moete vjebi, ponovno proite kroz poglavlje, a onda opet
napravite vjebe. to vie budete prema vjebama postupali kao prema ispitu,
bolje ete nauiti grau i bit ete bolji na pravim ispitima.
Vrijeme i dosljednost
Veoma mali broj ljudi moe pokupiti neki jezik. Veini nam je potrebno
vrijeme, i to puno vremena. Planirajte to; podsjeajte se to pokuavate uiniti, i
provodite nuno vrijeme. Meutim, osim vremena, potrebno je biti dosljedan.
Ne moete bubati za ispite; grki vam nee ostati u pamenju, nego ete ga
nakon nekog vremena zaboraviti. Provodite vrijeme s njime svaki dan.
Upoznavanje jezika Novog zavjeta zasluuje barem toliko. Sjetite se: Oni koji
bubaju, propadaju.
Partneri
Veoma mali broj ljudi moe nauiti neki jezik sami. Kako bih vam to ilustrirao,
dopustite mi da vam citiram priu o Johnu Brownu koju je ispriao veliki
gramatiar grkoga jezika, A. T. Robertson.
Kada mu je bilo esnaest godina, John Brown iz Haddingtona,
zaprepastio je knjiara zatraivi primjerak grkog Novog zavjeta.
Bio je bos i odjeven u dronjavu priprostu odjeu. Bio je djeak-pastir
sa kotskih breuljaka. to e tebi ta knjiga? profesor ga je
podrugljivo upitao. Pokuat u je proitati, mome je odgovorilo, i
otvorilo odlomak iz Evanelja po Ivanu kako bi ga proitao. Otiao
je pobjedonosno s poeljnom nagradom, ali se krajem rairila pria
da je arobnjak i da je grki jezik nauio uz pomo crne magije. I
doista, optuili su ga za arobnjatvo, ali su, godine 1746., starjeine
i akoni u Abernethyju izglasali oslobaajuu presudu, iako je
6 Prvi dio: Uvod
pastor nije htio potpisati. Njegovo pismo obrane, kae Sir W.

Robertson Nicoll (The British Weekly, 3. listopada, 1918.):
zasluuje da ga se ubroji meu najznamenitija pisma svijeta.
John Brown postao je student, a na posljetku i profesor teologije. U
kapeli u Mansfield Collegeu, u Oxfordu, Brownova figura stoji uz
Doddridgea, Fryja, Chalmersa, Vineta i Schleiermachera. Sam je sebe
nauio grki dok je uvao ovce, i to bez gramatike. Sigurno je da John
Brown iz Haddingtona zauvijek posramljuje sve one studente teologije
i prezaposlene pastore koji zanemaruju grki Novi zavjet, premda su
im uitelji, gramatike i rjenici na dohvat ruke.4
Ova pria istie koliko je neobino da netko naui grki jezik bez zajednike
pomoi razreda. Pronaite partnera, nekoga tko e vas ispitivati i davati vam
kvizove, podupirati vas, i obratno.
Disciplina
Disciplina je izrazito vana. Za uenje grkoga jezika nema arobnih rjeenja.
Ono je mogue ukoliko to elite. Ima svoju cijenu, ali nagrada je silna. Stoga,
krenite na putovanje svoga ivota dok budemo putovali kroz stranice Novoga
zavjeta. Uivajte u ushienju otkrivanja i ekajte dan kada e sve to procvjetati
i donijeti roda.
_______________________________________
4 A Grammar of the Greek New Testament in the Light of Historical Research (Broadman,
1934.) 4. izdanje, xix.
Tree poglavlje
Alfabet i izgovor
Pregled
Svako poglavlje poet emo pregledom svega o emu ete u njemu uiti. To e
vam dati osjeaj za ono to dolazi, a ujedno bi vas trebalo ohrabriti kada
shvatite da u pojedinanim poglavljima nema toliko puno podataka.
U ovome poglavlju nauit emo:

pisati i izgovarati alfabet (suglasnike, samoglasnike, dvoglase);
da svaka rije koja poinje samoglasnikom ima hak.
Grki alfabet
3.1 Biljeke u ovome priruniku nije nuno nauiti (iako su esto
zanimljivi), osim u rjenikom odjeljku gdje mogu biti vani. (Biljeke
u Radnoj biljenici obino su vane.)
3.2 Grki alfabet ima dvadeset etiri slova.1 Isprva je samo vano nauiti
hrvatski naziv, mala slova i izgovor. Transliteracije2 e nam u tome
pomoi. U naem dananjem tekstu, velika slova koriste se samo za
vlastita imena, za prvu rije u citatu i prvu rije u paragrafu.3 Postoji
nesuglasje vezano uz ispravan izgovor nekolicine slova, to je
istaknuto u biljekama. Odabrali smo standardan izgovor koji e vam
__________________________________
1 Postojalo je jo nekoliko slova, koja su ispala iz upotrebe prije klasinog razdoblja.
U nekim sluajevima njihov se utjecaj jo uvijek moe osjetiti, posebice u
glagolima.
2 Transliteracija je ekvivalent nekog slova u drugom jeziku. Na primjer, grko slovo
beta (b) transliterira se hrvatskim slovom b. To ne znai da slina
kombinacija slova u jednome jeziku ima isto znaenje kao ista kombinacija slova
u drugome. meta ne znai meta. Meutim, grko slovo b i hrvatsko slovo
b imaju isti zvuk, a esto i sline funkcije, tako da kaemo da je hrvatsko slovo
b transliteracija grkoga beta.
3 Biblija je izvorno bila napisana samo velikim slovima bez znakova interpunkcije,
znakova naglaska i bez razmaka izmeu rijei. Na primjer, Ivan 1,1 poinje:
ENARCHHNOLOGOS. Velika slova, ili majuskule, koritena su sve do kasnijih
stoljea nakon Krista, kada je prihvaen kurzivan rukopis. Kurzivan rukopis
slian je naim pisanim slovima u kojima se slova spajaju. U grkim tekstovima
danas Ivan 1,1 poinje: jEn ajrch'/ h\n oJ lovgo".
7
8 Prvi dio: Uvod
pomoi da najlake nauite ovaj jezik.

Zamijetit ete slinosti izmeu grkih i hrvatskih slova, ne samo u
obliku i zvuku, nego i po redoslijedu u alfabetu, odnosno abecedi.
Grki alfabet moe se podijeliti na dijelove. Neko vrijeme se slae s
hrvatskom abecedom, potom se razlikuje, a potom se ponovno slae.
Pokuajte pronai te prirodne podjele.
Sljedea tabela pokazuje naziv slova (na hrvatskom i grkom),
hrvatsku transliteraciju (kurzivom), slovo napisano velikim i potom
malim slovom, a nakon toga izgovor.
Alfa a[lfa a A a a kao u otac

Beta bh'ta b B b b kao u Biblija
Gama gavmma g G g g kao u gorina
Delta devlta d D d d kao u drati
Epsilon e] yilovn e E e e kao u metla (kratko)
Zeta zh'ta z Z z z kao u zora4
Eta h\ta H h e kao u tafeta (dugo)
Theta qh'ta th Q q th kao u engleskom thing
Iota ijwt' a i I i i kao u intriga5
Kapa kavppa k K k k kao u kuhinja
Lambda lavmbda l L l l kao u lovac
Mu mu' m M m m kao u majka
Nu nu' n N n n kao u novac
Ksi xi ks X x ks kao u aksiom6
Omikron o] mikrovn o O o o kao u tovar (kratko)7
Pi pi p P p p kao u porez
Ro rJw' r R r r kao u rad8
_______________________________________________
4 Neki slovo zeta izgovaraju kao dz. To pomae da ga se razlikuje od
sigma. Wenham (19) kae da se izgovara dz osim ako je prvo slovo u
rijei, kada se izgovara z.
5 Iota moe biti duga (zima) ili kratka (intriga). Sluajte kako je izgovara
va uitelj i uvidjet ete razliku.
6 Neki su skloniji jednostavnom ks zvuku za ksi, a ne dvostrukom kss
kao to je sluaj u engleskoj rijei axiom. Mi smatramo da kss kombinacija
pomae da razlikujemo ksi od hi.
7 Omikron neki izgovaraju s dugim o zvukom kao u rijei ovdje.
Drugi ga izgovaraju kao kratki zvuk o kao u rijei lovina. Ne zna se
kako se to slovo doista izgovaralo u Koine razdoblju. U suvremenom
grkom, ono je dugo kao omega. Odluili smo koristiti kratak izgovor
kako bismo razlikovali omikron od omege.
8 Neki preferiraju rh zvuk, kao u francuskom.
Tree poglavlje: Alfabet i izgovor 9
Sigma sivgma s S s/" s kao u studij

Tau tau' t T t t kao u trag
Upsilon u\ yilovn u/y U u y kao njemako 9
Fi fi f F f f kao u film
Hi ci h C c h kao u hrast
Psi yi ps Y y ps kao u psalam
Omega w\ mevga W w o kao u nota (dugo)
3.3 Pisanje slova

1. Zapazite da slova a b d e i k o V t i u izgledaju nalik na svoje
latinike parnjake.
2. U grkome postoje tri slova koja se transliteriraju pomou dva
slova. q je th; x je ks; y je ps. Ova slova nazivamo duplim
suglasnicima.
3. Vano je da ne pomijeate h (eta) s hrvatskim slovom n, n (nu) s
v, r (ro) s p, c (hi) sa slovom x ili w (omega) sa slovom w.
4. U grkom jeziku postoje dvije sigme. " se javlja samo na kraju
rijei, a s se javlja svugdje drugdje: ajpovstolo".
5. Grki samoglasnici su a, e, h, i, o, u, w.
3.4 Izgovor slova

1. Alfabet ete najbolje nauiti budete li izgovarali slova naglas dok
ih piete, inei to uvijek iznova.
2. Naziv suglasnika tvori se s pomonim samoglasnikom, ali zvuk
suglasnika ne obuhvaa taj samoglasnik. Na primjer, m je slovo
mu, ali kada se mu javlja u rijei, vie nema zvuka u.
3. Sljedea slova zvue poput svojih parnjaka u hrvatskom jeziku: a
b g d e i k l m n o p r s/V t.
4. Gama (g) obino ima tvrdi zvuk g, kao u grabe. Meutim,
kada iza njega neposredno slijedi g, k, c ili x, izgovara se kao n.
_________________________________
9 Drugi prijedlozi izgovora su ju i kratko u kao u bukva.
10 Tvrdo
10 Prvi dio: Uvod
Na primjer, rije a[ggelo" izgovara se angelos, od ega dobivamo

nau rije aneo. Gama koje se izgovara kao n zove se nazalno
gama.11
5. Alfa i iota mogu biti i dugi i kratki samoglasnici. Mogue je da je
iota promijenila svoj zvuk (usp. zima, intriga); alfa ga pak
moda nije promijenila.12 Epsilon i omikron su uvijek kratki, dok su
eta i omega uvijek dugi.
Dugi i kratki odnosi se na relativnu razmjerno trajanje

vremena potrebnog da bi se izgovorio samoglasnik (npr. otac i
lovac).
6. Grki jezik takoer ima dvije oznake aspiracije [hakovi]. Svaka

rije koja poinje sa samoglasnikom i sve rijei koje poinju s
glasom ro imaju oznaku aspiracije ili hak.
Otri hak je oznaka J koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika, a
rijei dodaje zvuk h. uJpevr se izgovara huper. Svaka rije koja
poinje s ro ili upsilonom prima otri hak.
Tihi hak je oznaka j koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika i ne
izgovara se. ujpevr (to nije prava grka rije) bi se izgovarao uper.
ajpovstolo" se izgovara a p sto los.
3.5 Izgovaranje dvoglasa

1. Dvoglas (ili diftong) ima dva samoglasnika koji proizvode samo jedan glas.
Drugi samoglasnik je uvijek i ili u. Evo kako se izgovaraju.13
ai aj ai[rw
ei ej eij
oi oj oijkiva
au au aujtov"
ou ou oujdev
ui uj uiJo"v
eu, hu oj14 eujquv" / hu[xanen
ui i hu su manje uestali od drugih dvoglasa.
______________________________________
11 Veina nazalnih gama tvore se iz gg kombinacije.
12 O ovome pitanju znanstvenici puno raspravljaju. Kako bi se izgovorilo dugo alfa (npr.
amac) potrebno je dulje vremena nego za izgovor kratkog alfa (npr. maka).
13 Dvoglas wu koristio se u klasinome grkom, no u Novom zavjetu javlja se samo u
imenu Mwsh'" u kojemu uvijek stoji dijareza koja oznaava da se ne radi o
dvoglasu.
14 Neki znanstvenici predlau da bi se hu zapravo trebalo izgovarati heju.
Tree poglavlje: Alfabet i izgovor 11
2. Nepravilni dvoglas tvori se od samoglasnika i iota subskriptum

(potpisano iota). Iota subskriptum je malo iota potpisano ispod
samoglasnika a, h ili w (a/, h/, w/) koji je obino posljednje slovo
rijei. Ovo iota ne utjee na izgovor, ali je kljuno za prijevod, tako
da na nj morate obratiti veliku panju.
a/ w{ra/
h/ grafh'/
w/ lovgw/
3. Poinje li rije dvoglasom, hak se u tome sluaju stavlja iznad
drugog samoglasnika dvoglasa (aijtevw).
Poinje li dvoglasom rije s velikim slovom, hak se onda jo uvijek
stavlja iznad drugoga samoglasnika (Aijtevw).
Poinje li rije s dva samoglasnika koji ne tvore dvoglas, hak se
tada stavlja ispred velikog slova ( jIhsou'").
4. U nekim rijeima nalazimo dva samoglasnika koji inae tvore
dvoglas, ali u tome sluaju ga ne tvore. Kako bi se pokazalo da se
radi o dva odvojena glasa, iznad drugog samoglasnika stavlja se
dijareza ( )> ( jHsai>a"). ai obino tvori dvoglas, ali u ovoj rijei
dijareza pokazuje da tvori dva odvojena glasa: jH sa i a". Usp.
rije naivan u hrvatskom jeziku.
Saetak
1. Vrlo je vano da grki alfabet pravilno nauite. Ne moete nauiti nita
drugo dok to ne nauite.
2. Nauite hrvatski naziv, kako trebate pisati slovo i kako ga trebate

izgovarati.
3. Grki samoglasnici su a, e, h, i, o, u i w.
4. Svaka rije koja poinje samoglasnikom mora imati otri ili tihi hak. Poinje
li rije dvoglasom, hak se nalazi iznad drugoga samoglasnika. Ako je prvo
slovo veliko, hak stoji ispred prvoga samoglasnika ili iznad drugog
samoglasnika, ovisno o tome tvore li ta dva samoglasnika dvoglas.
5. Dvoglas tvore dva samoglasnika koji se izgovaraju kao jedan glas. Drugi
samoglasnik je uvijek iota ili upsilon.
6. Nepravilni dvoglas je dvoglas s iota subskriptum ispod samoglasnika.

Iota subskriptum ne utjee na izgovor, ali je vaan za prijevod.
12 Prvi dio: Uvod
Informacije za napredne studente

U veini poglavlja postoje informacije koje neki uitelji smatraju vrlo vanima,
dok drugi ne. Takve informacije uvrstili smo u odjeljak ovoga poglavlja
Informacije za napredne studente.
3.6 Velika slova. elite li nauiti velika slova, zapazite da ima samo nekoliko
neoekivanih oblika. Oni neuobiajeni oblici napisani su masnim slovima.
veliko malo komentari
A a
B b
G g
D d
E e
Z z
H h
Q q
I i
K k
L l
M m
N n
X x Ne smijemo ga zamijeniti s velikim theta (Q).
O o
P p
R r Ne smijemo ga zamijeniti s velikim latinikim slovom P.
S s/" Ne smijemo ga zamijeniti velikim epsilonom (E).
T t
U u
F f
C c
Y y
W w
Nekima e velika slova biti poznata zbog toga to se upotrebljavaju za

oznaavanje bratovtina i sestrinstava.
etvrto poglavlje
Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova
Egzegetski uvid
Pri pisanju Novoga zavjeta nisu se koristili znakovi interpunkcije. Zapravo,
rijei su bile spojene jedna uz drugu bez ikakva razmaka. Interpunkcija i
pretvaranje u stihove ulo je u tekst rukopisa puno kasnije.
Oigledno je to stvorilo odreene potekoe suvremenim znanstvenicima, jer
nain na koji je neki stih obiljeen znakovima interpunkcije moe imati
znaajan utjecaj na tumaenje stiha. Jedan istaknuti primjer je Rimljanima 9,5.
Stavi li se vea stanka iza kata; savrka (prema tijelu), onda je posljednji dio
stiha izjava o Bogu Ocu (engl. prijevod NEB glasi Neka Bog, koji je iznad
sviju, bude blagoslovljen zauvijek! Amen). Meutim, ako se na tome mjestu
stavi manja stanka, konane rijei u toj reenici govore o Kristu (D/F glasi
Krist, koji je iznad svega, Bog blagoslovljen u vjekove. Amen).
Ima li to ikakve veze? Veina znanstvenika vjeruje da ima. Ukoliko potonja
interpunkcija iznosi ono to je Pavao elio rei, onda u ovom stihu imamo
posve jasnu potvrdu boanstva Isusa Krista. On je, zapravo, Bog. Nain na koji
neki prijevod pristupa ovakvom dvosmislenom stihu otkriva nam teoloke
sklonosti prevoditelja.
Robert H. Mounce
Pregled
etiri grke oznake interpunkcije i tri oznake naglaska;
kako podijeliti grku rije na slogove kako bismo ju mogli izgovoriti
(tvorba slogova).
Dva najdraa mjesta u Akropoli.
13
14 Prvi dio: Uvod
Grki znakovi interpunkcije

4.1 Interpunkcija
znak hrvatski grki
qeov", zarez zarez

qeov". toka toka
qeov": toka iznad crte toka-zarez
qeov"; toka-zarez upitnik1
4.2 Dijakritiki znakovi

1. Dijareza. Ovo smo ve objasnili u #3.5.
2. Apostrof. Kada prijedlog2 zavrava samoglasnikom, a naredna
rije poinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prve rijei
ispada. To se naziva elizijom. Oznaava je apostrof, koji se stavlja
na mjesto izostavljenog samoglasnika (npr. ajpo; ejmou' postaje ajp j
ejmou'). Ovo je slino kontrakciji u hrvatskom jeziku (npr. reko).
3. Naglasci. Gotovo svaka grka rije ima znak naglaska.3 Stavlja se

iznad samoglasnika i pokazuje koji slog prima naglasak.
Izvorno je naglasak bio znak akcenta: glas se podigao, spustio ili
podigao i spustio na naglaenom slogu. Na kraju je postao obian
naglasak kakav je svojstven engleskom jeziku.4 Veina uitelja
zadovoljna je kada studenti jednostavno stave naglasak na
naglaeni slog.
Akut pokazuje da se glas na naglaenom slogu izvorno malo
podigao (aijtevw).
Gravis pokazuje da se glas na naglaenom slogu malo spustio (kai;
qeo;" h\n oJ lovgo").
Cirkumfleks pokazuje da se glas na naglaenom slogu malo
podigao pa onda spustio (aJgnw'").
Zapazite kako oblik naglaska odaje smjer glasa.
Pitanje je onda: kada koristiti koji naglasak? Mogunosti se
razlikuju prema tome smatramo li pravila o stavljanju naglaska
______________________________________________________
1 Oblik grkog pitanja ne mora se nuno razlikovati od izjave; interpunkcija i kontekst
trebaju vam biti najvaniji pokazatelji.
2 O prijedlozima emo govoriti u osmome poglavlju. To su male rijei poput u i
iznad koje opisuju odnos izmeu dvije rijei.
3 ini se da neke rijei imaju dva naglaska. Neke rijei gube svoj naglasak koji se
prebacuje na narednu rije (proklitike) ili na prethodnu rije (enklitike), tako
da na kraju imate dvostruki naglasak na jednoj rijei, a nijedan naglasak na drugoj.
etvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova 15
bitnima ili posve nevanima. Budui da ih izvorni biblijski

rukopisi nisu imali, te budui da oni prema naemu miljenju
samo nepotrebno optereuju studente poetnike, ovaj tekst
zanemaruje pravila stavljanja naglaska (no vidi Informacije za
napredne studente na str. 20).
Ipak, to ne znai da naglasci nemaju vrijednosti i da ih treba
ignorirati. Daleko od toga; naglasci nam vrlo dobro slue u tri
podruja.
Izgovor. Kada bi svi studenti u razredu proizvoljno naglaavali
slogove, postalo bi vrlo teko meusobno komunicirati. Dosljedno
stavljanje naglaska na naglaeni slog stvara eljenu i nunu
jednoobraznost.
Pamenje. Ne natjerate li se da svaki put izgovorite rijei na isti
nain, pamenje rjenika postaje izrazito teko. Zamislite da
pokuavate zapamtiti rije koinwniva kada ne biste znali koji slog
trebate naglasiti. Pokuajte izgovoriti koi no ni a etiri puta,
svaki put naglaavajui razliiti slog. Vidite li zato je dosljednost
poeljna?
Prepoznavanje. Nekoliko rijei su identine izuzev njihovih
naglasaka. tiv moe znaiti tko? i ti moe znaiti netko.
Takoer, postoji nekoliko glagolskih oblika kod kojih je korisno
znati naglasak. Takve rijei i oblike emo istaknuti kako se
budemo s njima susretali. Meutim, upamtite da naglasci nisu bili
dio izvornoga teksta, tako da se o njima da raspravljati.
_________________________________
4 Engleski jezik koristi obine naglaske. To znai da slog koji prima akcent dobiva
neto vei naglasak tijekom izgovora. Klasini grki akcent (grki je u pogledu
naglaska slian hrvatskom jeziku) izvorno se izgovarao razliitim tonalitetom, a ne
naglaskom. Glas se malo podie ili sputa pri izgovoru naglaenog sloga. Veina
uitelja svojim studentima doputaju da prilikom izgovora grkoga jezika koriste
obini naglasak jer je glazbeni tonalitetni naglasak teak. Mogue je da je do
vremena Koine grkog naglasak postao obian.
Postoji jedna zanimljiva pria o plemenu kanibala koje je pogubilo prva dva
misionarska para koji su im doli. Misionari su pokuali nauiti njihov jezik, ali nisu
u tome uspjeli. Trei hrabri brani par naiao je na istu jezinu barijeru kao i dva
prethodna para, sve dok ena, koja je studirala glazbu, nije prepoznala da je pleme
imalo vrlo razvijen skup tonalitetnih akcenata koji su bili vrlo vani za
razumijevanje tog jezika. Kada su shvatili da su naglasci tonalitetni, a ne obini,
uvidjeli su znaajnu ulogu akcenata u tome jeziku, tako da su konano mogli
prevesti Bibliju u taj glazbeno osvijeteni jezik. Na nau sreu, iako su grki akcenti
bili tonalitetni, nisu toliko vani.
16 Prvi dio: Uvod
Tvorba slogova
4.3 Kako dijeliti rijei
Ba kao to je vano nauiti tono izgovarati slova,
vano je i tono izgovarati rijei. No kako biste mogli izgovoriti grku
rije, morate je moi podijeliti na slogove. To se naziva sricanjem
slogova i moete ga nauiti na dva naina.
Prvi nain je prepoznati da se grke rijei dijele po slogovima u osnovi
slino kao i hrvatske. Stoga, budete li to radili prema sluhu, grke
rijei ete moi gotovo nesvjesno dijeliti po slogovima. Budete li
vjebali itati 1. Ivanovu 1, uvrtenu u vjebe za ovo poglavlje, sricanje
slogova vam ne bi trebalo biti problem. Drugi nain je nauiti neka
osnovna pravila tvorbe slogova.
Vrlo je vano ovladati procesom sricanja slogova, jer u protivnom
neete moi dosljedno izgovarati rijei, teko ete ih pamtiti, a teko
ete i komunicirati s drugim studentima u razredu.
1. Svaki slog ima jedan samoglasnik (ili dvoglas).

aj kh kov a men mar tu rou' men
Dakle, rije ima tono onoliko slogova koliko ima
samoglasnika/dvoglasa.
2. Jedan suglasnik sam po sebi (ne skupina5) pridruuje se narednom

samoglasniku.
eJ w rav ka men ej qe a sav me qa
Ako je posljednje slovo u rijei suglasnik, onda se pridruuje
prethodnom samoglasniku.
3. Dva uzastopna samoglasnika koji ne tvore dvoglas dijele se.

ej qe a sav me qa jH sa i? a"
_______________________________________________________
Suglasniki skup ine dva ili vie uzastopnih suglasnika.
4. Suglasniki skup koji se ne moe zajedno izgovoriti6 dijeli se, a prvi

suglasnik pridruuje se prethodnom samoglasniku.
e[m pro sqen ajr ch'"
5. Suglasniki skup koji se moe zajedno izgovoriti pridruuje se narednom

samoglasniku.
Cri stov" gra fhv
To ukljuuje suglasniki skup koji tvore m ili n.
e[ qne sin pneu' ma
6. Dvostruki suglasnici7 se dijele.
aj pag gevl lo men par rh siv a
7. Sloenice8 se dijele na mjestu gdje se spajaju.

ajnti cristov" ejk bavllw
Saetak
1. Toka iznad crte je grko toka zarez (doslovno pola dvotoke), a
hrvatski znak toka zarez je grki upitnik.
2. Postoje tri znaka naglaska. Ne morate znati zato se javljaju tamo gdje se
javljaju, ali pazite na njih dok izgovarate rije.
3. Grka tvorba slogova u osnovi prati hrvatsku. Sluajte svog uitelja kako
izgovara rijei i ubrzo e vam to ui u naviku.
Rjenik
Jedan od najmunijih dijelova uenja jezika je pamenje, posebno pamenje
rijei. Meutim, elite li uivati u odreenom jeziku, pamenje rijei od
iznimne je vanosti. Morate li svaku drugu rije traiti po rjeniku, jezik koji
uite izgubit e dra. Budui da uimo samo biblijski grki, pred sobom
_________________________________________________
6 Kako provjeriti moe li se neki suglasniki skup izgovoriti zajedno? Otkrijte
zapoinju li ti suglasnici neku rije. Na primjer, znate da se skup st moe izgovoriti
zajedno zato to postoji rije staurovw. Premda vam leksikon nee pokazati sve
mogue suglasnike skupove, pokazat e vam veinu.
7 Dvostruki suglasnik je kada se isti suglasnik javlja dvaput uzastopno.
8 Sloenice su rijei sastavljene od dvije zasebne rijei. Naravno, za sada jo ne
znate koje su rijei sloenice jer openito ne znate rijei.
18 Prvi dio: Uvod
imamo odreen broj rijei, a postoji nekoliko statistiki vanih injenica.

U Novom zavjetu se nalazi 5437 razliitih rijei. Javljaju se ukupno 138162
puta.9 No, postoji samo 313 rijei (5,8% od ukupnog broja) koje se javljaju
pedeset i vie puta. Uz to, iz posebnih razloga ete trebati nauiti jo est
dodatnih rijei koje se javljaju manje od pedeset puta. Tih 319 rijei zajedno
ine 110425 javljanja rijei, odnosno 79,92% ukupnog broja rijei, gotovo etiri
od pet rijei.10 Na primjer, kaiv (rije koja odgovara rijei i) javlja se 9153 puta.
Nauite tu jednu rije i znat ete 6,7% ukupnog broja rijei.
Dakle, nauite li ovih 319 rijei, moi ete itati velik dio Novoga zavjeta.
Smatramo da je kontraproduktivno uiti vie rijei od toga, osim ako to stvarno
volite. Svoje vrijeme bolje ete utroiti itajui Bibliju ili uei gramatiku. Isto
tako, 319 rijei nije previe. Veina poetnih prirunika za uenje stranih jezika
sadri oko 2000 rijei.
Kako bismo vas ohrabrili, u zagrade smo napisali koliko se puta svaka rije
javlja u Novom zavjetu, a na kraju svakog poglavlja emo vam otkriti koliko
posto od 138162 pojavljivanja rijei poznajete.
U ovom poglavlju naveli smo neke grke rijei koje je hrvatski jezik izravno
preuzeo iz grkog (srodne rijei).11 esto je korisno vidjeti slinosti meu
jezicima. Neke srodne rijei nisu dio rjenikog blaga velikog broja ljudi, ali
smo ipak smatrali korisnim znati da te srodne rijei postoje. Veina srodnih
rijei i njihovih definicija izvaena je iz vrhunske studije Ernesta Kleina,
Etymological Dictionary, s dobrim savjetima iz knjige Brucea Metzgera Lexical
Aids.
No, imajte na umu da nikada ne smijete definirati neku grku rije prema
srodnoj rijei iz hrvatskoga jezika! Standardni hrvatski jezik nastao je puno
kasnije, tako da nije imao nikakva utjecaja na znaenje grkih rijei. Pokuajte
se sjetiti to je mogue vie srodnih rijei za sljedee rijei. Srodne rijei navest
emo u biljekama.
Kada budete koristili raunalni program Flash Works, primijetit ete da vam on
navodi vie podataka za svaku rije. Na primjer, za a[ggelo" ima a[ggelo", -ou,
oJ. O tim dodatnim podacima vie ete nauiti u narednim poglavljima.
a[ggelo" aneo, glasnik (175)
ajmhvn doista, zaista, amen, neka tako bude (129)

a[nqrwpo" ovjek, ovjeanstvo, osoba, ljudi, ljudski rod,
ljudsko bie (550)12
_______________________________________________________
9 Sve brojke dolaze iz raunalnog programa Accordance.

10 Postoji jo nekoliko posebnih oblika rijei koje smo vam dali u rjeniku. Ako za
neku rije nije naveden broj pojavljivanja, onda ta rije nije ukljuena ni u ukupni
broj pojavljivanja.
11 Kao to ete vidjeti, kappa je u hrvatski jezik ula kao k. Sjetite se i da se upsilon,
kada nije dio dvoglasa, transliterira kao y.
ajpovstolo" apostol, poslanik, glasnik (80)
Galilaiva Galileja (61)13
grafhv pisanje, Pismo (50)14
dovxa slava, velianstvo, ugled (166)15
ejgwv ja (1.725)16
e[scato" posljednji (52)17
zwhv ivot (135)18
qeov" Bog, bog (1.317)19
kaiv i, te, takoer, naime (9.153)20
kardiva srce, nutrina (156)21
kovsmo" svijet, svemir, ljudski rod (186)22
lovgo" rije, Rije, izjava, poruka (330)23
pneu'ma duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji ivot (379)24
profhvth" prorok (144)
savbbaton abat, tjedan (68)25
________________________________________________
12 Antropologija, nauka o ljudskim biima.

13 Veina imena i naziva moe se lako prepoznati.
14 Autograf je pisanje vlastitog (aujtov") imena.
15 Doksologija je rije (lovgo", vidi dolje) o slavljenju.
16 Ego, ja neke osobe.
17 Eshatologija je nauka o posljednjim dogaajima.
18 Zoologija je nauka o ivotinjama.
19 Teologija je nauka o Bogu.
20 Triskaidekafobija je strah (fovbo) od broja 13, 3 (trei) i (kaiv) 10 (devka).
21 Kardiologija je nauka o srcu.
22 Kozmologija je filozofska nauka o svemiru.
23 Ova rije ima iri spektar znaenja, kako u grkom tako i u hrvatskom jeziku. Moe se
odnositi na ono to je izgovoreno, ili se moe koristiti filozofski/teoloki kao Rije
(Iv 1,1-18). Kao to moete vidjeti iz gornjih primjera, lovgo" (ili oblik enskoga roda
logiva) esto se koristi u sloenicama sa znaenjem nauka o neemu.
24 Pod Duh mislimo na Svetoga Duha. Pneumatologija je nauka o duhovnim biima.
25 savbbaton se esto javlja u mnoini, ali se moe prevesti u jednini.
20 Prvo dio: Uvod
fwnhv zvuk, buka, glas (139)26
Cristov" Krist, Mesija, Pomazanik (529)27
Vlastita imena je posebno lako nauiti.
jAbraavm Abraham (73)
Dauivd David (59)
Pau'lo" Pavao (158)
Pevtro" Petar (156)
Pila'to" Pilat (55)
Sivmwn imun (75)
Postoji jo puno rijei koje bismo vam mogli pokazati, ali uenje rjenika, kao to ste se
uvjerili, ne mora biti toliko teko. Sada navedene rijei nauite.
Ukupan broj rijei u Novom zavjetu: 138162

Broj rijei koje smo nauili do sada: 26
Ukupan zbroj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 16100
Ukupan zbroj pojavljivanja rijei do sada: 16100
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu: 11,65%
Imajte na umu da 11,65% znai da znate vie od jedne od deset rijei u tekstu. Jednu od
deset! Nije li to ohrabrujue?
4.4 Osnovna pravila za naglaske. elite li znati osnovna pravila za naglaske,

evo ih.
1. Akut ( v ) se moe pojaviti na bilo kojem od tri posljednja sloga.
2. Cirkumfleks ( ' ) se moe pojaviti samo na jednome od posljednja

dva sloga i uvijek e biti iznad dugog samoglasnika. h i w su uvijek
dugi samoglasnici. a , i, i u mogu biti dugi ili kratki. a/ je uvijek
dug.
_______________________________________________________
26 Dvostruko znaenje zvuka i glasa, zajedno s dvostrukim znaenjem pneu'ma kao

vjetra i duha, ini igru rijei u Ivanu 3,8. to; pneu'ma o{pou qevlei pnei, kai; th;n
fwnh;n aujtou' ajkouvei", ajll j oujk oi\da" povqen e[rcetai kai; pou' uJpavgei: ou{tw"
ejsti;n pa'" oJ gegennhmevno" ejk tou' pneuvmato". Fonograf je doslovno pisa
zvukova.
27 U Starom zavjetu i ranijim dijelovima Novoga zavjeta izraz cristov" je bio titula, ali dok
prolazimo kroz Djela apostolska postaje toliko tijesno povezan s Isusom da poinje
biti vlastito ime poput Isus i treba poinjati velikim slovom (Cristov").
3. Gravis ( ; ) se tvori u sluaju kada je rije inae naglaena akutom

na posljednjem slogu. Kada iza rijei ne slijedi znak interpunkcije ,
tada akut postaje gravis. U drugim rijeima, kada je naglasak bio
na posljednjem slogu, Grci su uvijek sputali glas na kraju rijei,
ali ga podizali kada je rije bila na kraju reeninog dijela ili
reenice.
4. Naglasci na imenicama veinom ostaju na istom slogu. To se zove
dosljedni naglasak. Naglasci na glagolima naginju natrag prema
poetku glagola. To se zove recesivni naglasak.
elite li nauiti vie od naglascima, pronaite moj prirunik

Morphology of Biblical Greek.
4.5 Evo jo nekoliko grkih rijei. Koje su njihove srodne hrvatske rijei?
Za sada ne morate nauiti ove grke rijei.
rije definicija
ajgavph ljubav
ajdelfov" brat
a{gio" svet
ai|ma krv
aJmartiva grijeh
glw'ssa narjeje, jezik
ejkklhsiva crkva, Crkva, skuptina, zajednica
e[rgon rad
eujaggevlion dobra vijest, evanelje
qavnato" smrt
qrovno" prijestolje, tron
jIhsou'" Isus
jIsrahvl Izrael
livqo" kamen
mevga" velik, vaan
mhvthr majka
Mwu>sh'" Mojsije
novmo" zakon
parabolhv (us)poredba
pathvr otac
presbuvtero" starjeina
pu'r vatra
u{dwr voda
Farisaio" farizej
yuchv dua, ivot, svoje ja
Peto poglavlje
Uvod u hrvatske imenice
Pregled
U ovome poglavlju nauit emo sljedee:

izraze koritene u hrvatskoj gramatici (sklanjanje, pade, broj, rod, leksiki
oblik);
druge izraze poput lana, predikatnog nominativa i deklinacija;
vrste rijei (imenica, pridjev, prijedlog, subjekt /predikat);
kratak uvod u glagole.
Uvod
5.1 Koliko god to udno zvualo, prva vea prepreka koju veina nas
treba svladati jest nepoznavanje hrvatske gramatike. Iako su razlozi za
to razliiti, injenica je da mnogi ne poznaju dovoljno hrvatsku
gramatiku da bi mogli nauiti grku gramatiku. Ne moemo govoriti o
grkom padeu nominativu dok ne znate to je to uope pade. Prvo
morate nauiti puzati kako biste mogli nauiti hodati.
Iz toga razloga, raspravu o grkim imenicama zapoet emo kratkim
uvodom u dio hrvatske gramatike koji se odnosi na prouavanje
imenica. (Slinu raspravu nai ete prije no to ponemo govoriti o
glagolima.) Na poetku svakog poglavlja, govorit emo o nekim
istananijim pitanjima hrvatske gramatike koja su vana za to
poglavlje.
U ovom poglavlju nalazi se puno informacija. Nismo vas htjeli
preopteretiti, nego vas upoznati s imenicama i pruiti vam mjesto na
kojemu moete potraiti potrebne informacije. Kada u sljedeim
poglavljima budete imali kakva pitanja, vratite se u ovo poglavlje.
Sklanjanje
4.2.1 Ponekad, kada rije vri razliite funkcije u reenici ili kada mijenja
znaenje, oblik rijei se mijenja. Ta se pojava naziva sklanjanje. Na
primjer, lina zamjenica je on ako se odnosi na lice mukoga roda, a
ona kada se odnosi na enski rod. Ona je kada je subjekt reenice
(npr. Ona je moja ena.), ali mijenja se u nju/ju kada je izravni
objekt (npr. Uitelj je udario nju ili Uitelj ju je udario). Ako kralj i
kraljica imaju sina, on je princ, ali ako imaju dva sina, oni su
22
Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice 23
prinevi. Isto tako, ako je njihovo dijete djevojica, onda se zove

princeza. Sve ove promjene primjeri su sklanjanja.
Kao to je sluaj i s grkim jezikom, hrvatski jezik uvelike je sklon
sklanjanju. U oba ta jezika, gotovo svaka rije mijenja se ve prema
njezinoj upotrebi u reenici i njezinu znaenju.
Sljedei gramatiki pojmovi mogu utjecati na oblik neke rijei u oba
jezika.
5.3 Pade. Rijei vre razliite funkcije u reenici. Te razliite funkcije

nazivaju se padeima. Hrvatski jezik ima sedam padea: nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental. (Naredna
objanjenja i primjeri vezani uz padee preuzeti su iz: Bari et al.:
Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska knjiga 2003.], 237-242.)
Pade je morfoloka kategorija koja izrie razliite odnose onoga to
rije znai prema sadraju reenice. Ti se odnosi izriu padenim
nastavcima i naglaskom.
Po odnosu prema ostalim rijeima u reenici padei mogu biti zavisni
(kosi) i nezavisni. ( 237)
Nezavisni su padei nominativ i vokativ. Oni slue za imenovanje, i
to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr. eva leti visoko, a
vokativ u izravnom obraanju, npr. evo, leti visoko!
Zavisni su padei genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.
Njima se izrie povezanost onoga to znai njihova osnova s drugim
rijeima u reenici. Ta veza moe biti unutranja, tijesna, uzrona i
prijeko potrebna za razumijevanje reenice, a moe biti i vanjska,
slobodna, kad se daju naknadni podaci i sluajne ili popratne
okolnosti. ( 238)
Unutranju, uzronu vezu izrie:
a. akuzativ, koji pokazuje cjelovitost, ono to radnjom nastaje,
nestaje ili se mijenja ili radnju trpi, zatim ono to se prodire, ulazi,
ono to se hvata, dira, na to se oslanja, sjeda, staje, ono to se
posjeduje;
b. genitiv, koji ima najiru slubu, pokazuje djelominost, otkidanje,
udaljavanje, pribliavanje, potjecanje, pripadanje.
Dodatni podaci mogu biti dinamini i statini.
Dinamine podatke daju:
a. dativ, koji znai usmjerenost, emu je to namijenjeno ili emu se
tei;
b. instrumental, koji izrie popratne okolnosti, mjesto kojim se to
kree, vrijeme u kojemu se to zbiva, gdje se stoji, boravi, miruje,
vrijeme kad se to zbiva itd. ( 239)
Shematski bi se padeni sustav mogao prikazati ovako: ( 240)
24 Drugi dio: Imenski sustav
Padei odgovaraju na pitanja (osim vokativa), a nazivaju se latinskim

imenima i obino se prema klasinoj gramatici redaju ovako:
1. nominativ (N): tko? to?
2. genitiv (G): (od) koga? (od) ega?
3. dativ (D): (prema) komu? (prema) emu?
4. akuzativ (A): koga? to?
5. vokativ (V): dozivanje, pozivanje, oj!
6. lokativ (L): gdje? o komu? o emu?
7. instrumental (I): (s) kim? (s) im? ( 241)
Padei se prepoznaju po pitanjima na koja odgovaraju, po nastavku,

naglasku i iz smisla reenice.
Rod, broj i pade gramatike su kategorije, od kojih svaka ima posebno
gramatiko znaenje, ali nema i svoj posebni izraz. One su sve tri
izraene jednim nastavkom (amalgamom). U nastavku je, prema tome,
jednom izrazu pridrueno vie gramatikih sadraja. ( 242)
5.4 Broj. Rijei mogu biti u jednini ili u mnoini, ovisno o tome odnose
li se na jedan primjerak ili vie primjeraka. Na primjer, Studenti
(mnoina) bi trebali nauiti studirati poput ovoga studenta (jednina).
5.5 Rod. Rijei mijenjaju svoj oblik ovisno o tome odnose li se na objekt
mukog, enskog ili srednjeg roda. Na primjer, On (muki rod) je
dao to (srednji rod) njoj (enski rod). (On, to i njoj oblici su iste
zamjenice, line zamjenice treeg lica jednine.)
Jo jedan primjer je rije princ. Ukoliko je prijestolonasljednik
muko, onda je on princ. Meutim, ako je dijete ensko, onda je ona
princeza. Ukoliko se neka rije odnosi na stvar koja nije ni mukog
ni enskog roda, onda je srednjega roda.
5.6 Prirodni rod znai da neka rije poprima rod objekta koji predstavlja.
Meutim, u hrvatskom jeziku rod je samo donekle vezan i uz
znaenje rijei: imenice koje znae muko bie mukog su roda;
imenice koje znae ensko bie enskog su roda. Imenice koje znae
stvari ili bia kod kojih se spol ne zna, ili nije vano da se zna, imaju
rod prema svom obliku, tj. prema zavretku, i to: imenice koje
zavravaju na suglasnik mukog roda (osim manjeg broja takvih
imenica koje su enskog roda); imenice koje zavravaju na a enskog
su roda, osim vlastitih mukih imena (Marko, Mile) i imenica odmila
(hipokoristika), koje su emocionalno obojene (ujo, medo, braco i sl.)
(Bari et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska knjiga 2003.], 235).
U grkom jeziku, zamjenice slijede svoj prirodni rod dok imenice to
uglavnom ne ine. aJmartiva je imenica enskoga roda koja znai
grijeh, premda grijeh nije enski pojam; aJmartwlov" moe biti
imenica mukoga roda koja znai grjenik, premda grjenik nije
muki pojam.
Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice 25
Vrste rijei
5.7 Imenica. Imenica je rije koja predstavlja nekoga ili neto. U reenici:
Marko je bacio svoju veliku crnu knjigu na udnog uitelja, rijei
Marko, knjiga i uitelj su imenice.
5.8 Pridjev. Pridjev je rije koja poblie opisuje imenicu (ili drugi
pridjev). U gornjoj reenici, veliku, crnu i udnog pridjevi su
koji poblie opisuju imenice. U reenici: Tamna smea Biblija je
previe skupa, tamna je pridjev koji poblie opisuje drugi pridjev
smea.
5.9 Prijedlog. Prijedlog je rije koja pokazuje odnos izmeu dvije druge
rijei. Primjerice, odnos moe biti prostoran (Grki tekst nalazi se
ispod kreveta) ili vremenski (Taj student uvijek ui nakon utakmice).
Rije ili izraz koji slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim
objektom (krevet u prvom primjeru, utakmice u drugom).
5.10 Subjekt i predikat. Reenicu moemo podijeliti na dva dijela. Izraz

subjekt opisuje subjekt glagola i ono to poblie opisuje subjekt.
Predikat opisuje ostatak reenice, ukljuujui glagol, izravni objekt itd.
5.11 lan. Za razliku od grkog i engleskog jezika, koji ima odreeni lan
(the), u hrvatskom jeziku nema lana. Tako u reenici na engleskom
jeziku: The student is going to pass, odreeni lan ukazuje na
jednog odreenog studenta (premda bi se ve iz konteksta trebalo
moi shvatiti tko je to). to se tie prijevoda, ponekad je na hrvatskom
jeziku korisno rije poblie oznaiti pokaznom zamjenicom taj, a
ponekad se rije ne mora poblie oznaiti: Taj student e
proi/Student e proi.
Grki subjekti i glagoli
5.12 Formalno prouavanje glagola pomaknuli smo do petnaestog poglavlja.

Za sada se trebate usredotoiti na imenice kako biste ih dobro nauili.
Kasnije emo se latiti glagola.

No ipak, postoji jedna vana gramatika napomena koju trebate nauiti

kako biste mogli shvatiti vjebe. Kao to je sluaj s hrvatskim jezikom,
tako i nastavak grkoga glagola oznaava lice i broj. Na primjer, nastavak
ei" u rijei gravfei" govori vam da je subjekt glagola ti. Nastavak ei u
rijei gravfei govori vam da je subjekt on, ona ili ono. gravfei"
znai ti pie, dok gravfei znai on pie. Morat ete shvatiti kako
to funkcionira u vjebama.
Ja i mi smatra se prvim licem, ti i vi je drugo lice, a sve
ostalo (ukljuujui on, ona i ono) je tree lice.
5.13 Vana posljedica: zbog toga grkoj reenici nije potreban izriiti
subjekt, odnosno subjekt se moe dokuiti iz glagola. Dakle, su;
gravfei" i gravfei" zajedno znae: (Ti) pie. Ti dolazi kako iz
zamjenice suv tako i iz glagolskog nastavka.
U vjebama emo uz prijevod glagola uvijek ukljuiti zamjenicu (npr.
on , oni, mi), osim u sluaju kada je subjekt jasno izraen.
a[nqrwpo" gravfei (on/ona/ono pie) to; biblivon.
ovjek pie knjigu.
Ovu reenicu ne biste preveli: ovjek on pie knjigu. Jednostavno
biste rekli: ovjek pie knjigu. Meutim, kada subjekt ne bi bio
izreen, tj. ako a[nqrwpo" ne bi bio prisutan, onda biste preveli: On
pie knjigu.
5.14 Jo jedna napomena. gravfei moe znaiti on pie, ona pie ili ono
pie. Nastavak ei koristi se za sva tri roda. Jedino iz konteksta moete
saznati o kojemu se rodu radi. Do petnaestoga poglavlja u vjebama
emo glagole prevoditi sa sve tri zamjenice, a na vama je da odluite
koji je prikladniji prijevod ovisno o kontekstu.
a[nqrwpo" gravfei (on/ona/ono pie) th;n grafhvn.
ovjek pie pismo.
esto poglavlje
Nominativ i akuzativ;
lan
(Imenice prve i druge deklinacije)
Egzegetski uvid
Nominativ je pade subjekta. Kada se subjektu dodaje izjednaavajui glagol
poput pomonoga glagola biti u prezentu (sam, si, je, smo, ste, su), odnosno
glagol koji izjednaava subjekt s neim drugim, onda se javlja jo jedna imenica
u nominativu predikatni nominativ [na hrv. i predikatno ime. Kad je sa
sponom, naa ga gramatika naziva imenskim predikatom. Za pregled svega to
moe biti predikatno ime, vidi Bari et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska
knjiga 2003.], 1128-1243; op. prev.]. U reenici: Ivan je ovjek, Ivan je
subjekt a ovjek je predikatni nominativ. U hrvatskom jeziku subjekt i
predikatni nominativ uglavnom se razlikuju po redu rijei (subjekt uglavnom
stoji na prvome mjestu). To pak nije sluaj u grkome jeziku. Budui da je red
rijei u grkom posve fleksibilan i koristi se za naglaavanje te nema strogo
odreenu gramatiku funkciju, za razlikovanje subjekta od predikatnog
nominativa koriste se druga sredstva. Na primjer, kada jedna od dvije imenice
ima lan, onda je imenica sa lanom subjekt.
Kao to smo rekli, red rijei posebno se koristi u svrhu naglaavanja. Openito,
kada se neka rije stavlja na poetak reenice, to se ini zbog naglaska. Kada se
predikatni nominativ stavlja ispred glagola, red rijei daje mu naglasak. Kao
dobra ilustracija posluit e Ivan 1,1c. Hrvatski prijevodi uglavnom glase: i
Rije bijae Bog. Meutim, na grkom jeziku red rijei je obrnut. Glasi:
kai; qeo;" h\n oJ lovgo"
i Bog bijae Rije.
Da je Rije subjekt znamo po tome to ima lan, tako da je zbog toga
prevodimo: i Rije bijae Bog. U vezi ovoga stiha potrebno je postaviti dva
teoloki vana pitanja: (1) zato je qeov" isturen naprijed? i (2) zato nema lan?
Ukratko,1 njegov naglaeni poloaj stavlja naglasak na njegovu bit ili kvalitetu:
Ono to bijae Bog, Rije bijae je nain na koji jedan od prijevoda izraava to
znaenje. Nedostatak lana pomae nam da razlikujemo osobu Rijei (Isusa
Krista) od osobe Boga (Oca). Drugim rijeima, red rijei nam kazuje da Isus
Krist ima sve boanske atribute koje ima Otac; izostanak lana
________________________________
1 Ovaj stih podrobnije je obradio Wallace, 266-269.
27
kazuje nam da Isus Krist nije Otac. Ivanovo pisanje zbijeno je na predivan
nain! Zapravo, ovo je jedna od najelegantnije saetih teolokih izjava uope.
Kao to je rekao Martin Luther, izostanak lana svjedoi protiv sabelijanizma, a
red rijei svjedoi protiv arijanizma.
Sagledajmo kako bismo preveli razliite grke konstrukcije:
kai; oJ lovgo" h\n oJ qeov" a Rije bijae BOG (tj. Otac;

sabelijanizam)
kai; oJ lovgo" h\n qeov" a Rije bijae bog (arijanizam)
kai; qeo;" h\n oJ lovgo" a Rije bijae Bog (pravovjerje).
Isus Krist je Bog i ima sve atribute koje ima Otac. Meutim, on nije prva osoba
Trojstva. Sve ovo saeto je potvreno u Ivanovoj izjavi kai; qeo;" h\n oJ
lovgo".
Daniel B. Wallace
Pregled

prepoznati radi li se o imenici prve ili druge deklinacije;
dva padea i njihove nastavke: nominativ (koristi se kada je imenica
subjekt); akuzativ (koristi se kada je imenica izravni objekt);
oblike grkog lana i kako se oni slau s imenicom koju poblie opisuju;
dvije upute za uinkovito prevoenje;
prva tri od osam pravila o imenicama.
Uvod
6.1 Ovo je daleko najdulje poglavlje u ovom priruniku. Po prvi puta emo
se susresti s nekim vanim idejama, a svakako ih elimo prikladno
nauiti. Veina sadraja je gramatike naravi, a tek manji dio je
potrebno upamtiti, stoga, ohrabrite se. Negdje na pola puta umetnuli
smo odjeljak za ponavljanje, te saetak na kraju poglavlja.
Poglavlja u ovom priruniku dosljedno su rasporeena. Svako poinje
egzegetskim uvidom osmiljenim kako bi se ilustriralo neto o emu
ete uiti u tom poglavlju, pregledom i raspravom o nunim dijelovima
hrvatske gramatike. Potom ete uiti grku gramatiku, a zavrit ete
saetkom cijele rasprave, rjenikim odjeljkom, a ponekad i s odjeljkom
za napredne studente.
esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan 29
Hrvatski
6.2 Sve to trebate znati o hrvatskoj gramatici u ovome poglavlju izloeno je

u petom poglavlju.
Grki
Oblik grke imenice
6.3 Nemojte pamtiti nastavke u sljedeim ilustracijama. Samo elimo vidjeti

na koji nain djeluje sklanjanje.
Padeni nastavci. Pade neke rijei u grkome jeziku istaknut je uz

pomo padenog nastavka. To je sufiks dodan na kraju rijei. Na
primjer, osnovna rije za apostol je ajpovstolo. Kada rije vri
funkciju subjekta glagola, onda prima padeni nastavak nominativa: "
(ajpovstolo"). Ako vri funkciju izravnog objekta reenice, tada prima
padeni nastavak akuzativa: n (ajpovstolon).
oJ ajpovstolo" pevmpei to;n ajpovstolon.
Apostol alje apostola.
U hrvatskome jeziku funkciju glagola u reenici, osim po padenim

nastavcima, ponekad odreujemo i prema redu rijei. Ako je rije
subjekt glagola, obino e doi ispred glagola; ako je izravni objekt
glagola, obino e doi iza glagola. U grkome jeziku funkciju rijei
odreuje padeni nastavak, a ne red rijei; prema tome, vrlo je vano
dobro nauiti padene nastavke.
Naredne toke utjeu na to koji e se padeni nastavak koristiti u
odreenom sluaju.
6.4 Osnova. Kada imenici oduzmete padeni nastavak, ostaje vam

osnova. Osnova rijei lovgo" je logo. Osnova rijei nosi stvarno
znaenje rijei.
Vrlo je vano moi prepoznati osnovu rijei.
6.5 Rod. Imenica moe biti mukoga, enskog ili srednjeg roda. Imenica ima
samo jedan rod koji se nikada ne mijenja.2
Rije nije uvijek onoga roda koji biste oekivali (usp. prirodni rod
#5.6). aJmartwlov" znai grjenik i mukog je roda, ali ne znai da je
grjenik muko. aJmartiva znai grijeh i enskoga je roda, ali ne znai
da je grijeh enska crta karaktera.
--------------------------------------------------------------------------
2 Postoji nekoliko rijei koje su istovremeno mukoga i enskoga roda, ali se s njima neemo susresti
u bliskoj budunosti.
Ipak, postoje odreeni obrasci koji e vam pomoi da se sjetite roda

neke rijei. Rijei navedene u rjenikom odjeljku koje zavravaju na o"
obino su mukoga roda, rijei koje zavravaju na on obino su
srednjega roda, a rijei koje zavravaju na eta ili alfa uglavnom su
enskoga roda.
6.6 Broj. Kao to je sluaj u hrvatskome jeziku, grki jezik na jedninu ili
mnoinu ukazuje pomou razliitih nastavaka. ajpovstolo" znai
apostol dok ajpovstoloi znai apostoli. Razlika izmeu jednine i
mnoine ukazuje se s pomou nastavaka " i i.
6.7 Deklinacije. U grkom jeziku u osnovi postoje tri obrasca deklinacije

koji se koriste za stvaranje razliitih padenih nastavaka. Svaki od tih
obrazaca naziva se deklinacijom. Kojoj deklinaciji pojedina imenica
pripada ne utjee na znaenje dotine rijei. Razliite deklinacije utjeu
iskljuivo na oblik padenog nastavka.
Imenice ija osnova zavrava na alfa ili eta pripadaju prvoj
deklinaciji [odnosno, A-deklinaciji], primaju padene nastavke
prve deklinacije, te su uglavnom enskoga roda (npr. grafhv).
Imenice ija osnova zavrava na omikron pripadaju drugoj
deklinaciji [odnosno, O-deklinaciji], primaju padene nastavke
druge deklinacije i uglavnom su mukoga ili srednjeg roda
(ajpovstolo"; e[rgon).
Zavrava li osnova rijei na suglasnik, onda pripada treoj
deklinaciji. Treu deklinaciju nauit emo u desetom poglavlju.
Na primjer, padenog nastavka prve deklinacije za subjekt glagola
nema; osnova stoji sama (grafhv; w{ra).
hJ w{ra ejstin nu'n.
Sad je as.
Padeni nastavak druge deklinacije za subjekt glagola je "
(ajpovstolo").3
oJ ajpovstolo" levgei to;n lovgon.
Apostol govori rije.
Zapamtite: deklinacija utjee samo na odabir padenog nastavka; ne
utjee na znaenje rijei.
4 Da su ajpovstolo" (m. r.) i ajpostovlh (. r.) bile postojee rijei, imali bi isto znaenje
(osim to bi rije ajpovstolo" oznaila ovjeka, a ajpostovlh enu).
Budui da posljednje slovo imenske osnove odreuje kojoj deklinaciji

pripada, imenica moe pripadati samo jednoj deklinaciji.
Rijei koje se ne dekliniraju. Neke rijei u grkome jeziku ne mogu se
deklinirati, kao to su vlastita imena i posuenice iz drugih jezika.
Njihov oblik se, stoga, ne mijenja bez obzira na njihovo znaenje ili
funkciju u reenici.
Prva dva padea
6.8 Nominativ. U ovome poglavlju nauit emo dva od pet grkih

padea. Prvi pade je nominativ. Osnovna funkcija nominativa jest
ukazivanjena subjekt reenice. Drugim rijeima, ako je rije subjekt
glagola, onda e imati padeni nastavak za nominativ.
Kao to smo ve prije vidjeli, jedan od padenih nastavaka za
nominativ jednine jest sigma. Koja je rije subjekt u narednoj reenici?
(ajgapa/ znai on voli a tovn je lan.)
oJ qeo;" ajgapa/ to;n kovsmon.
6.9 Akuzativ. Ako je rije izravni objekt glagola, bit e u akuzativu. To

znai da e imati padeni nastavak za akuzativ.
Jedan od padenih nastavaka za akuzativ jednine je n. Koja je rije
izravni objekt u narednoj reenici?
oJ qeo;" ajgapa/ Cristovn.
6.10 Red rijei. Zapazite da, u reenici gore, ne moete odrediti je li

rije subjekt ili objekt prema njezinu redu u reenici, kao to je
ponekad sluaj u hrvatskom. Subjekt ili izravni objekt grke reenice
moete odrediti iskljuivo prema padenim nastavcima.
To jednostavno ne moemo previe naglasiti. Vi ete prirodno htjeti
zanemariti padene nastavke i pretpostaviti da je rije ispred glagola
subjekt, a rije iza glagola izravni objekt. Borite se protiv toga!
U grkome jeziku, nastavak -" vam pokazuje da je ova rije u
nominativu, tako da je subjekt. Nastavak -n vam pokazuje da je ova
rije u akuzativu, tako da je izravni objekt.4 Pronaite subjekte i
izravne objekte u narednim reenicama. Zapazite da je red rijei u
primjerima drukiji, iako svaki primjer ima isto znaenje (Bog voli
svijet).
_______________________________________________
4 Kao to emo vidjeti, ova slova slue kao padeni nastavci za druge padee, no
cijelu smo stvar pojednostavili u svrhu ove ilustracije.
Qeo;" ajgapa/ to;n kovsmon. to;n kovsmon Qeo;" ajgapa./

ajgapa/ to;n kovsmon Qeov". ajgapa/ Qeo;" to;n kovsmon.
Kao ope pravilo: kad je god mogue, u prijevodu pokuajte zadrati
isti red koji imaju grke rijei. Premda red rijei ne odreuje njihovu
funkciju, u nekim prilikama nam pomae razumjeti autorovu namjeru.
Na primjer, Efeanima 2,8 poinje: Jer milou ste spaeni po vjeri.
Pavao je, vie od svega, elio naglasiti da spasenje dolazi zbog Boje
milosti, tako da tu injenicu stavlja na prvo mjesto radi naglaska. Va
prijevod trebao bi zadrati taj naglasak, dokle god je hrvatski prijevod
prihvatljiv.
6.11 Leksikoni i leksiki oblik. Premda ih veina ljudi naziva rjenicima,

znanstvenici ih nazivaju leksikonima.
Oblik rijei koju nalazimo u leksikonu naziva se leksiki oblik.
Leksiki oblik grke imenice njezin je oblik u nominativu jednine. Na
primjer, leksiki oblik rijei kovsmon (akuzativ jednine) je kovsmo.
Rijei u vaem rjeniku navedene su u njihovu leksikom obliku. Kada
god se od vas trai da objasnite neki oblik sklanjane grke rijei,
morate moi ukazati na njezin leksiki oblik. U protivnom, neete je
moi potraiti u leksikonu i pronai njezino znaenje.
Pregled
6.12 Doli smo do polovice ove lekcije, stoga emo stati i podsjetiti se na ono
to smo do sada nauili.
a. Grki jezik koristi razliite padene nastavke za oznaavanje
padea (nominativa; akuzativa), roda (mukog; enskog;
srednjeg), te broja (jednina; mnoina).
b. Osnova rijei je osnovni oblik rijei koji nosi njezino znaenje.
Otkriva se uklanjanjem padenog nastavka.
c. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji,
osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji.
d. Ako je rije subjekt glagola, onda je u nominativu i koristi padene
nastavke za nominativ.
e. Ako je rije izravni objekt glagola, onda je u akuzativu i koristi
padene nastavke za akuzativ.
f. Red rijei ne odreuje funkciju rijei, ali moe pokazati na to je
autor stavio naglasak.
g. Leksiki oblik imenice je nominativ jednine.
Padeni nastavci
6.14 Oblik. Naredna tablica zove se paradigma. Sve paradigme u ovoj

knjizi imaju istu osnovnu strukturu. Evo nekoliko vanih praktinih uputa.
Oblici jednine su na vrhu, a mnoine na dnu.
Redom sljieva nadesno niu se muki, enski i srednji rod.
2 - 1 2 na vrhu znai da muki rod slijedi drugu deklinaciju,

enski rod slijedi prvu deklinaciju, a srednji rod slijedi drugu
deklinaciju. Kao to smo istaknuli, prema prvoj deklinaciji obino
se sklanjaju imenske rijei enskoga roda, a prema drugoj
deklinaciji obino se sklanjaju imenske rijei mukoga ili srednjeg
roda.
Nauite ove nastavke! Bez njih neete moi nita prevoditi.
Svakako nauite same nastavke, a ne samo kako oni izgledaju

kada su pripojeni rijeima. Inae ih neete moi brzo prepoznati
kada su pripojeni drugim imenicama.
Za uenje ovih paradigmi od kljune je vanosti shvaanje da kako

biste mogli prevoditi ne trebate ponavljati paradigme, nego prepoznavati
nastavke.
Starije metode uenja grkoga jezika zahtijevale su pamenje

paradigme za paradigmom, njih ukupno pedeset i dvije. Ako
elite, vi ih moete nauiti, ali to znai da ete ostatak vaega
ivota morati ponavljati paradigmu za paradigmom. Shvaate li?
Mi vam pruamo drukiji pristup. Pamenje lana, jedne druge
paradigme i osam pravila. I to je sve. Kojim putem elite krenuti?
Predlaemo vam da paradigme itate slijeva nadesno, a ne odozgo

prema dolje. Kada prevodite neki stih, trait ete rije u
nominativu koja je subjekt reenice, tako da isprva neete mariti za
njezin rod.
Koristite se podsjetnicama. Svaki nastavak stavite na drugu

podsjetnicu, nosite ih sa sobom posvuda, pomijeajte ih i
ponavljajte.
Nastavke uvijek izgovarajte naglas, a uvijek ih izgovarajte na isti

nain. to vie osjetila upotrijebite u pamenju, to bolje. Nastavak
izgovorite naglas; sluajte sebe dok ga izgovarate; prepisujte
nastavak; gledajte ono to ste zapisali.
Ovo je paradigma padenih nastavaka koju koriste prva i druga

deklinacija, nominativ i akuzativ.5 Crtica (-) znai da se ne koristi
nikakav padeni nastavak, tako da osnova imenice stoji sama.
Potcrtano (a) znai da se padeni nastavak spaja s posljednjim

samoglasnikom osnove.6 Ove nastavke potrebno je nauiti savreno.7
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. " - n
A jd. n n n
N mn. i i a
A mn. u" " a
Kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove, izgledaju ovako.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o h a on
A jd. on hn an on
N mn. oi ai a
A mn. ou" a" a
Kao to moete vidjeti, morali smo uvrstiti dva samoglasnika osnove u
enskom rodu i nema potcrtavanja.
6.14 Praktine upute

Padeni nastavci za muki i enski rod esto su jednaki. U
nominativu i akuzativu, srednji rod se obino razlikuje od
mukoga.
U srednjem rodu, nominativ i akuzativ jednine uvijek su isti, a isti
su i nominativ i akuzativ mnoine (vidi #6.19 dolje). Je li rije
subjekt ili izravni objekt obino e biti jasno iz konteksta.
_______________________________________
5 Ako ste ve uili grki jezik, zapazit ete nekoliko razlika. Gotovo svaka gramatika ui
da je posljednji samoglasnik osnove dio padenog nastavka, o" umjesto ". Ne samo
da to nije tono, nego prema naemu miljenju uenje grkog ini puno
zahtjevnijim. Nauite li prave padene nastavke, uvidjet ete da se time pamenje
svodi na minimum!
6 To se zove kraenje, o emu emo detaljnije govoriti kasnije. Na primjer, osnova
imenice e[rgon je e[rgo. Kada je u srednjem rodu mnoine, njezin oblik je e[rga.
Omikron i alfa kraenjem su postali alfa. e[rgo + a e[rga.
7 elite li stvarno biti tehniki ispravni, nastavak za muki rod akuzativa mnoine je
n". No, zbog naravi slova nu, ono ispada. Kako bi se nadomjestio gubitak slova,
omikron osnove produljuje se na ou (*logo + n" logo" lovgou"). Stoga je lake
upamtiti nastavak kao u".
Imenice
6.15 Paradigma rijei i padenih nastavaka. Hajdemo sada padene

nastavke dodati imenicama. Pazite kako biste razlikovali osnovu od
padenog nastavka.
2 1 2
m. r. . r. sr.r.
N jd. lovgo" grafhv w{ra e[rgon

A jd. lovgon grafhvn w{ran e[rgon
N mn. lovgoi grafaiv w|rai e[rga

A mn. lovgou" grafav" w{ra" e[rga
Uoite koji e vam nastavci zadavati najvie muke. Nu se javlja na
nekoliko mjesta. Takoer, vidjet ete da se i alfa koristi na mnogo
mjesta.
6.16 enski rod. U paradigmi postoje dvije imenice enskoga roda, grafhv
i w{ra. Jedina razlika izmeu ove dvije rijei je u posljednjem
samoglasniku osnove. grafhv zavrava na eta, dok w{ra zavrava na
alfa. Ako alfu i etu zamislite kao povezane samoglasnike, onda neete
trebati uiti dva razliita obrasca za imenice enskoga roda. Oni su
identini, osim po pitanju posljednjeg samoglasnika osnove.
Meutim, primijetite da u mnoini osnova imenice grafhv zavrava na
alfa umjesto na eta. Sve imenice prve deklinacije koje imaju eta u
jednini, u mnoini se prebacuju na alfa.
6.17 Analiza. Kada se od vas zatrai da analizirate neku imenicu, trebat ete
odrediti pet stvari vezanih uz tu rije.
1. pade (nominativ, akuzativ)

2. broj (jednina, mnoina)
3. rod (muki, enski, srednji)
4. leksiki oblik (nominativ jednine)
5. znaenje spregnutoga oblika
Na primjer, lovgou" je akuzativ mukoga roda mnoine, od lovgo", a
znai rijei.
Ovo je samo prijedlog. Uitelji mogu traiti da se rezultati analize
iznose razliitim redoslijedom.
6.18 Analiza imenica srednjega roda. Kada analizirate rije srednjega

roda u nominativu ili akuzativu, predlaemo vam da navedete obje
mogunosti.
Kad prevodite neku reenicu i naiete na jedan od ovih oblika, vano

je da na temelju prethodne vjebe znate kako je ta rije ili subjekt ili
izravni objekt. Pretpostavite li da je ona subjekt, kada je zapravo
izravni objekt, moda nikada neete moi prevesti tu reenicu. No, ako
ste navikli analizirati je kao nominativ/akuzativ, vjerojatno neete
napraviti takvu pogreku.
Na primjer, e[rgon je nominativ ili akuzativ jednine srednjeg roda, od
e[rgon, i znai rad.
Prva tri pravila o imenicama
6.19 Ovo su prva tri od slavnih osam pravila. Nauite ih doslovce!

1. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove
koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje zavravaju
suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.
2. Svaka rije srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.
e[rgon moe biti nominativ ili akuzativ.
3. Gotovo sve rijei srednjega roda zavravaju na alfa u nominativu ili
akuzativu mnoine.
Svih osam pravila o imenicama nabrojani su u Dodatku, na stranici 344.
lan
6.20 Saetak. U grkome jeziku postoji samo jedna vrsta lana. Ne postoji
neodreeni lan (usp. #6.26). Iz toga razloga grki odreeni lan
zovemo samo lanom.
6.21 Slaganje. lan ima pade, broj i rod. lan se uvijek slae s imenicom koju
poblie opisuje u padeu, broju i rodu. Drugim rijeima, ako je imenica u
nominativu jednine, mukoga roda (a[nqrwpo"), lan koji ju poblie
opisuje bit e u nominativu jednine mukoga roda (oJ).
Leksiki oblik lana uvijek je u nominativu jednine mukoga roda (oJ).
Kao openito pravilo, leksiki oblik bilo koje rijei koji se javlja u vie
od jednoga roda je oblik u mukome rodu.
6.22 Oblik. Slijedi paradigma lana. Usporedite oblike s padenim

nastavcima kako biste vidjeli sve slinosti. lan enskoga roda slijedi
prvu deklinaciju, a mukoga i srednjeg roda slijedi drugu deklinaciju.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. oJ hJ tov
A jd. tovn thvn tov
N mn. oiJ aiJ tav

A mn. touv" tav" tav
6.23 Praktine upute

lan nije povezan s deklinacijom kojoj pripada rije koju poblie
opisuje. hJ e poblie opisati imenicu enskoga roda bez obzira
pripada li prvoj ili drugoj deklinaciji.8 Radi toga je lan
konstantan, lako ga je nauiti i vrlo je vaan.
lan poinje s otrim hakom ili s tau. Potom imate samoglasnik
karakteristian za tu deklinaciju i padeni nastavak. Jedina
iznimka je srednji rod jednine.9
_______________________________________________
8 Jo uvijek se nismo susreli s imenicama enskoga roda druge deklinacije.

9 Evo jo nekoliko praktinih uputa.
Samoglasnik u lanu enskoga roda uvijek je eta u jednini, a nikada alfa kao u
sluaju imenica.
Nominativ jednine lako je upamtiti. U enskom i mukom rodu nema padenih
nastavaka niti tau. Samoglasnik stoji sam, a budui da ste ve povezali etu s
prvom, a omikron s drugom deklinacijom, ve su vam ti oblici poznati. Ipak,
obratite panju na otri hak. Srednji rod nee pratiti ovo pravilo, jer bi inae bio
slian mukome rodu. Radi toga, imate karakteristian tau iza kojeg slijedi
omikron koji povezujete uz drugu deklinaciju.
I u enskom i u mukom rodu, nastavci nominativa mnoine su samoglasnik iza
kojeg slijedi iota. Ponovno primjeujete karakteristino alfa i omikron. Nauite li
da kombinacija samoglasnik-iota ukazuje na nominativ mnoine, u tome
sluaju, kada je ai, onda je rije enskoga roda, a ako je oi, rije je mukoga roda.
(U narednom poglavlju nauit emo jo jedan oblik koji zavrava na
samoglasnik i na iota, ali iota e biti potpisano ispod samoglasnika.)
thvn i tovn su posve jednaki izuzev to enski rod ima etu, a muki omikron.
U akuzativu mnoine imate karakteristino alfa i omikron. Otkrit ete da je
kombinacija samoglasnik-sigma uobiajena za akuzativ mnoine, a alfa je
uobiajena u rijeima srednjega roda mnoine (pravilo br. 3).
6.24 Ovo je imenska paradigma sa lanom.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. oJ lovgo" hJ grafhv hJ w{ra to; e[rgon

A jd. to;n lovgon th;n grafhvn th;n w{ran to; e[rgon
N mn. oiJ lovgoi aiJ grafaiv aiJ w|rai ta; e[rga

A mn. tou;" lovgou" ta;" grafav" ta;" w{ra" ta; e[rga
6.25 Poznavanje oblika lana od velike je vanosti za razumijevanje oblika imenica u

grkome jeziku. Nauite li dobro oblike grkoga lana, nee vam trebati
puno i nauit ete i imenice. Ispred gotovo svih imenica nalazi se lan.
Ukoliko ne moete deklinirati imenicu, moete pogledati na njezin lan i
znat ete o kojoj je imenici rije. Vrlo je malo ljudi, pa ak i onih koji
godinama znaju grki jezik, koji imenske paradigme znaju napamet. ak
i takvi koriste pomona sredstva poput lana.
Drugi razlog zato je lan toliko vaan jest to to veina padenih
nastavaka za imenice nalikuje lanu. Prema tome, ako poznajete lan,
znat ete mnoge padene nastavke.
Postupak prevoenja
6.26 Meu najveim problemima na koje studenti koji poinju uiti grki
jezik nailaze je taj to im reenice koje ele prevesti nalikuju na skup
nepovezanih rijei. to vie uite o ovome predivnom jeziku, taj
problem postaje jo izraenijim.
Za rjeavanje ovoga problema kljuno je poznavanje padenih

nastavaka i lana. Za sada, sve to moete uiniti jest pronai subjekt i
izravni objekt. Korisno je podijeliti reenicu na njezine dijelove.
qeo;" swvsei yucav".
Bog e spasiti due.
Subjekt reenice je qeov" a izravni objekt su yucav". Reenicu biste mogli
podijeliti na ovaj nain:
qeo;" / swvsei / yucav".

Ukoliko postoji lan, drite ga uz imenicu.
oJ lovgo" / swvsei / yucav".
6.27 lan. Za razliku od hrvatskoga jezika, grki jezik ima lan. Prema
opem pravilu, prijevod treba izraziti prisutnost ili odsutnost lana.
Ukoliko je lan prisutan, oznaite to koristei pokaznu zamjenicu taj,
ta, to. Nema li lana, nemojte je koristiti.
Ukoliko nema lana, umjesto da imenicu prevedete bez pokazne

zamjenice, moete umetnuti neki, neka, neko ispred imenice kako
biste izrazili da nema lana. Na primjer, oJ a[nqrwpo" prevedite taj
ovjek, a a[nqrwpo" prevedite ovjek ili neki ovjek.
6.28 Ubrzo ete otkriti da Grci ne koriste lan na isti nain na koji mi
koristimo taj i neki. Oni ga nekad koriste na mjestima na kojima
mi ostavljamo samu imenicu, a izostavljaju ga tamo gdje mi moramo
oznaiti da se radi o odreenoj imenici. Jezici nisu poput kodova, tako
da ne odgovaraju doslovce jedan drugomu i, zbog toga, moramo biti
fleksibilni u tome pogledu. Dok budemo prouavali naredna
poglavlja, istaknut emo neke razlike. S ovim dvjema razlikama
susrest ete se u ovome poglavlju:
Imena. Grci esto koriste lan ispred vlastitih imena (to se kod nas
rjeava velikim slovom; op. prev.). Primjerice, esto ete nai oJ qeov"
(Bog) ili oJ jIhsou'" (Isus). Iz toga razloga ete, prilikom prijevoda
vlastitih imena, vjerojatno izostavljati pokaznu zamjenicu.
Apstraktne imenice. Grki jezik esto umee lan s apstraktnim
imenicama poput Istina (hJ ajlhqeiva), premda mi obino ne bismo
umetnuli pokaznu zamjenicu (ali bismo stavili veliko slovo; op. prev.).
6.29 Postpozitiv. Postpozitiv je rije koja ne moe stajati na elu reenice,

iako e u vaem prijevodu ona biti prva rije. Obino je druga, a
ponekad trea rije u reenici. Ima tek nekoliko postpozitiva, ali u
ovom poglavlju emo nauiti dev, koji znai ali. oJ de ei\pon ... se
prevodi Ali on ree ... .
Saetak
1. Magla. Sada ulazite u maglu. Nakon to proitate ovo poglavlje mislit ete
da ste ga razumjeli (a moda i jeste) ali e vam se initi maglovitim.
To je u redu; upravo zato ga zovemo magla. Obeshrabri li vas to,
prolistajte etvrto poglavlje i trebali biste ga jasno razumjeti. Nakon jo dva
poglavlja, budete li uili, i ovo ete poglavlje jasno razumjeti.
2. Grki jezik koristi padene nastavke kako bi pokazao funkciju koju imenica vri.
Razliiti padeni nastavci koriste se kako bi se oznaio rod (muki, enski,
srednji), broj (jednina, mnoina) i pade (nominativ, akuzativ).
3. Osnova imenice je ono to ostane nakon to oduzmete padeni nastavak.
4. Grki jezik ima tri razliite deklinacije.

Osnove koje zavravaju na alfa i eta pripadaju prvoj deklinaciji i obino
su enskoga roda.
Osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji i
obino su mukoga ili srednjeg roda.
Deklinacija imenice utjee samo na njezin oblik, a ne na njezino znaenje.
5. Subjekt glagola koristi padene nastavke za nominativ, dok izravni

objekt koristi padene nastavke za akuzativ.
6. Zapamtite paradigmu padenih nastavaka i lana.
7. lan se s imenicom koju poblie opisuje slae u padeu, broju i rodu.
8. Uvijek trebate moi prepoznati subjekt i izravni objekt reenice.
9. Nauite samo nastavke. Potom nauite cijelu paradigmu koja navodi lan,
imensku osnovu i padene nastavke.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. " - n
A jd. n n n
N mn. i i a
A mn. u" " a

N mn. oiJ lovgoi aiJ grafaiv aiJ w|rai ta; e[rga

A mn. tou;" lovgou" ta;" grafav" ta;" w{ra" ta; e[rga
10. Prva tri pravila o imenicama.
1. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji,
osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove
koje zavravaju suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.
2. Svaka rije srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.
e[rgon moe biti nominativ ili akuzativ.
3. Gotovo sve rijei srednjega roda zavravaju na alfa u nominativu
ili akuzativu mnoine.
11. Reenicu koju prevodite podijelite na njezine dijelove: subjekt; glagol;
izravni objekt. lan ostavite uz imenicu koju poblie opisuje.
Rjenik
Sve imenice navedene su zajedno sa svojim lanom (npr. ajgavph, hJ). Vodite
rauna da zapamtite lan zajedno s rijeju kako biste se mogli sjetiti njezina
roda. Osnova rijei oznaena je asteriskom (npr. *ajgaph). Svakako proitajte
biljeke.
ajgavph, hJ ljubav (116; *ajgaph)10
a[llo" drugi (155; *allo)11

________________________________________________________
10 Agape je bila gozba ljubavi koju su blagovali prvi krani.
11 Alegorija je opis jedne stvari upotrebom slike druge stvari.
aujtov" jednina: on, ona, to (njega, nju) (5 595; *aujto)12

mnoina: oni, one (njih)
basileiva, hJ kraljevstvo (162; *basileia)13
dev ali, a (2 792)14
ejn u, na, meu (2 752)
e[rgon, tov posao, djelo, rad (169; *ejrgo)15
kairov", oJ (odreeno) vrijeme, doba (85; *kairo)
nu'n prilog: sada (147; prilog)

imenica: sadanjost
oJ, hJ, tov lan (19 870)
o{ti da, jer, budui da (1 296)16
ouj, oujk, oujc ne17 (1 606)
w{ra, hJ sat, prigoda, trenutak (106; *wJra)18
Ukupan broj rijei u Novom zavjetu: 138 162

Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 34 851
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada: 50 951
______________________________________
12 Autokrat (aujtokrathv") je osoba koja sama vlada. U dvanaestom poglavlju emo vidjeti
da aujtov" moe znaiti i sebe i isti, to se odraava u veini hrvatskih srodnih
rijei i izvedenica.
13 Bazilika (basilikhv) je kraljevska palaa. Izvorno je oznaavala kraljevsku kolonadu.
U latinskom jeziku njezina srodna rije oznaava javnu dvoranu s dvostrukim
kolonadama, a poela se koristiti za rane kranske i srednjovjekovne crkve
specifinog arhitektonskog tipa.
14 dev je postpozitivan veznik. dev se pie d j kada iza njega slijedi rije koja poinje
samoglasnikom (npr. d j a[n...).
15 Ergonomija je znanost koja prilagoava dizajn strojeva potrebama radnika kako bi im
pomogla u njihovu poslu.
16 o{ti moe sluiti i u svojstvu navodnika. Na tekst stavlja veliko slovo prve rijei za
koju su urednici smatrali da zapoinje citat; u takvim sluajevima oni oekuju da vi na
o{ti gledate kao na navodnike.
17 oujk i oujc su razliiti oblici ouj. ouj se koristi kada naredna rije poinje suglasnikom.
oujk se koristi kada naredna rije poinje samoglasnikom i tihim hakom, dok se oujc
koristi kada naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom. Svi oblici znae
ne. ouj obino stoji ispred rijei koju poblie opisuje.
18 Ura je vremensko razdoblje dana (sat).
Prethodno nauene rijei

Kako budemo uili sve vie gramatikih pravila, s vremena na vrijeme bit e
nuno vratiti se na rijei koje smo ve nauili i prilagoditi nae razumijevanje
te rijei. Kada se to dogodi, takve rijei bit e navedene u ovom odjeljku. Pazite
da svome podsjetniku dodajete nove informacije koje uite. Trebate nauiti
lan zajedno s imenicama u etvrtom pogalvlju te njihove osnove.
jAbraavm, oJ * jAbraam kovsmo", oJ *kosmo

a[ggelo", oJ *ajggelo lovgo", oJ *logo
a[nqrwpo", oJ *ajnqrwpo Pau'lo", oJ *Paulo

ajpovstolo", oJ *ajpostolo Pevtro", oJ *Petro
Galilaiva, hJ *Galilaia Pila'to", oJ *Pilato
grafhv, hJ *grafh pneu'ma, tov 19 *pneumat

19
Dauivd, oJ *Dauivd profhvth", oJ *profhth
dovxa, hJ *doxa savbbaton, tov *sabbato
zwhv, hJ *zwh Sivmwn, oJ *Simwn
qeov", oJ *qeo fwnhv, hJ *fwnh
kardiva, hJ *kardia Cristov", oJ *Cristo
______________________________________
19 Jo uvijek nismo uili obrazac deklinacije kojoj pripada ova rije. O njoj emo govoriti
kasnije.
Sedmo poglavlje
Genitiv i dativ
Imenice prve i druge deklinacije
Egzegetski uvid
Na zemlji mir, prema ljudima dobra volja (Lk 2,14; Vrtari). Vjerojatno ste
barem jednom primili boinu estitku na kojoj je bio napisan ovaj dio
aneoske pjesme pastirima na betlehemskim panjacima. Meutim, veina
suvremenih prijevoda glasi drukije: na zemlji mir ljudima koje [Bog] ljubi
(KS); a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim [Bojim] (D/F). Razlika
izmeu Vrtarieva, Karadieva i Bakotieva Prihvaenog teksta [koji je
prijevod Bizantske tekstualne tradicije to ga ini prijevodom srodnim engleskom
KJV prijevodu; op. prev.] i drugih prijevoda razlika je izmeu nominativa i
genitiva.
Grki rukopisi kojima se slui Vrtariev prijevod [kao i Karadiev, Bakotiev i
KJV] sadre eujdokiva (nominativ), dok stariji rukopisi kojima se slue
suvremeniji prijevodi sadre eujdokiva" (genitiv) doslovno prevedeno, dobre
volje ili obiljeeni [Bojom] dobrom voljom. Drugim rijeima, mir o kojemu
su govorili aneli, a koji je pripadao zemlji kao rezultat Kristova roenja nije
opi, svjetski mir cijelomu ovjeanstvu, ve mir ogranien na one koji dobiju
Boju blagonaklonost po vjeri u njegova Sina Isusa (vidi Rim 5,1). U kolikoj
mjeri moe jedno jedino slovo promijeniti znaenje teksta!
Verlyn Verbrugge
Pregled
U ovom poglavlju emo nauiti:
posljednja dva vanija padea, genitiv (kada imenica pokazuje pripadanje,
posvojnost) i dativ (kada se imenica koristi kao neizravni objekt);
pojam kljunih pitanja;
pravila za imenice #4, #5 i #6.
Hrvatski jezik
7.1 Genitiv, posvojni pade u hrvatskome jeziku, koristi se za
oznaavanje pripadanja. Prilikom prijevoda, grki genitiv moete
prevesti hrvatskim genitivom (Rije [od] Boga je istinita.) ili pak
grki genitiv prevesti hrvatskim posvojnim pridjevom (Boja rije je
43
44 Part II: Noun System
istinita.)
7.2 Tehniki gledano, neizravni objekt je osoba/stvar na koju glagolska

radnja utjee neizravno. To znai da je neizravni objekt nekako
ukljuen u radnju koju glagol opisuje, ali ne izravno.
Na primjer, Karina je bacila loptu Branimiru. Izravni objekt je

lopta, jer je izravno povezan s glagolskom radnjom. Ona je to to se
bacilo. Meutim, Branimir je takoer povezan s glagolskom
radnjom, jer je lopta bila baena njemu. Branimir je neizravan objekt.
Da je kojim sluajem Karina bacila Branimira, onda bi Branimir bio
izravni objekt.
Neizravni objekt u reenici moete pronai i tako to ete ispred rijei

staviti k(a) i vidjeti ima li to smisla. Karina je bacila loptu
Branimiru. Karina je bacila loptu k Branimiru. Kome je Karina
bacila loptu? K Branimiru. Branimir je neizravni objekt.1
Naravno, hrvatski jezik neizravni objekt ne izraava samo dativom,

nego cijelom paletom padea: dativom, lokativom, instrumentalom, pa
ak i akuzativom [vidi Sili/Pranjkovi: Gramatika hrvatskoga jezika za
gimnazije i visoka uilita (Zagreb, kolska knjiga, 2005.), 1244 i 1251].
Grki genitiv
7.3 Genitiv u grkome jeziku koristi se, izmeu ostalog, kada se pokazuje
posvojno znaenje. Na primjer, Svi su prekrili zakone Boga.
u je nastavak genitiva jednine, a wn je nastavak genitiva mnoine.2

Kada vidite rije lovgou onda znate da je u jednini i da moe iskazivati
posvojno znaenje. Kada vidite rije lovgwn znate da je u mnoini i da
takoer moe iskazivati posvojno znaenje.
U hrvatskom jeziku posvojni pade moe se izraziti i posvojnim

pridjevom. Svi su prekrili Boje zakone. Grki pak nema ovu
konstrukciju, tako da su sve grke konstrukcije iskljuivo u genitivnom
obliku. Reenica Zakoni Boga [ili Zakoni od Boga] (novmoi tou' qeou')
ne moe se izrei tou' qeou'ji novmoi. Zbog toga, prilikom prijevoda
trebate razmiljati u okviru genitivne konstrukcije.3
_______________________________________________________
1 Genitivnoj konstrukciji hrvatskoga jezika moe se dodati prijedlog od.
2 Posljednji samoglasnik osnove apsorbira omega, kao to to ini alfa u nominativu
i akuzativu srednjeg roda mnoine (logo + wn lovgwn).
3 Za sada prevodite na taj nain. Nakon to svladate genitiv, uitelj e vam moda dopustiti
da prilikom prijevoda prijeete na konstrukciju posvojnog pridjeva.
Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 45
Rije u genitivu obino slijedi iza rijei koju poblie opisuje (novmoi tou'
qeou'). Rije koju poblie opisuje naziva se glavnom imenicom.
7.4 Sada se susreemo s vanom tehnikom koja je korisna za uenje

grkog. To je upotreba onoga to nazivamo kljunim pitanjima.
Kljuna pitanja su ona pitanja koja su povezana uz odreeni pade, a
koja biste trebali postaviti vezano uz prijevod stvarne rijei. To e vam
pomoi da razumijete funkciju padea.
Kljuna pitanja za genitiv su koga ili ega.

hJ dovxa ajnqrwvpou
Slava od ovjeanstva.
Grki dativ
7.5 Dativ u grkome jeziku ima iroku upotrebu, a donekle odgovara
idejama koje se u hrvatskome jeziku izraavaju dativom, lokativom i
instrumentalom, pa ak i akuzativom. U ova etiri primjera, tw/' je
dativni oblik lana.
a[ggelo" kurivou faivnetai kat j o[nar tw/' jIwsh;f
aneo Gospodnji pojavi se [k] Josipu [D] u snu
Makavrioi oiJ ptwcoi; tw/' pneuvmati
Blago siromanima u duhu [L]
i[sqi eujnow'n tw/' ajntidivkw/ sou tacuv

dogovori se s protivnikom (I) svojim brzo
pa'" oJ ojrgizovmeno" tw/' ajdelfw/' aujtou'
svatko tko se ljuti na svoga brata (A)
Kontekst e vam pomoi da odredite koji hrvatski pade odgovara u
kojem sluaju.
7.6 Pod kategorijom dativa nalazi se neizravni objekt. Neizravni objekt

vri istu funkciju u grkome koju vri i u hrvatskom jeziku. U grkome
jeziku, neizravni objekt stavlja se u dativ, to znai da koristi padene
nastavke za dativ. Na primjer, Bog je svijetu dao svoga Sina. Svijet
je u dativu zato to je izravni objekt.4
_______________________________________________
4 Kao to smo rekli, u hrvatskome jeziku za izraavanje izravnog objekta

koristimo vie padea. Za sada je, za prvu ruku, najbolje da grki dativ
prevodite hrvatskim dativom, a potom odredite radi li se o hrvatskom dativu,
lokativu, instrumentalu ili akuzativu.
7.7 Iota je padeni nastavak dativa jednine, a i" je nastavak dativa mnoine.
U jednini se posljednji samoglasnik osnove produljuje5 a iota se potpisuje
ispod njega. (Subscriptum znai da se pie ispod slova.)
ai a/ *basileia + i basileiva/
hi h/ *ajgaph + i ajgavph/
oi w/ *logo + i logoi logwi lovgw/
Kada vidite rije lovgw/ znat ete da je u jednini i da moda vri funkciju
izravnog objekta. Kada vidite rije lovgoi" znat ete da je u mnoini te
da, takoer, moda vri funkciju neizravnog objekta.
Padeni nastavci za genitiv i dativ

7.8 Evo kompletne paradigme za prvu i drugu deklinaciju. Genitiv i dativ
uvrteni su izmeu nominativa i akuzativa.6
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. " - n
G jd. u7 " u8
D jd.9 i i i
A jd. n n n
N mn. i i a
G mn. wn wn wn
D mn. i" i" i"
A mn. u" " a
_____________________________________________________
5 Budui da se alfa produljuje na dugo alfa, a eta je ve dug samoglasnik, u prvoj
deklinaciji ne zapaate produljenje; no ono je vidljivo u drugoj deklinaciji zato to se
omikron produljuje u omegu.
6 Prema naem miljenju, padee bi bilo zgodnije svrstati u nizu kao nominativ, akuzativ,
dativ i genitiv. ini nam se lakim razmiljati o padeima od subjekta preko objekta
do neizravnog objekta. U srednjem rodu oblici nominativa i akuzativa su isti, a
takvo bi ih svrstavanje dralo zajedno. Ipak, prihvatili smo dogovorenu upotrebu,
tako da smo padee iznijeli u standardnom formatu.
7 Kao to je sluaj u pogledu akuzativnog nastavka mnoine mukoga roda u",
genitiv jednine zapravo nije upsilon, ve omikron koji se u kombinaciji s posljednjim
samoglasnikom osnove skrauje na ou. (Ovo je pojednostavljeno objanjenje. Vidi
Smyth #230 D1 za detalje.) Meutim, uvidjeli smo da je lake upamtiti nastavak kao
u.
8 Kao to je sluaj s mukim rodom jednine, nastavak genitiva jednine srednjeg roda je
omikron koji se, zajedno s posljednjim samoglasnikom osnove, skrauje na ou.
9 U jednini (prve i druge deklinacije), iota e uvijek biti potpisana. Ovo je jedino mjesto u
imenskom sustavu gdje se iota potpisuje.
Ovako izgledaju kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o" h a on
G jd. ou h" a" ou
D jd. w/ h/ a/ w/
A jd. on hn an on
N mn. oi ai a
G mn. wn wn wn
D mn. oi" ai" oi"
A mn. ou" a" a
Evo kako izgledaju kada su pripojeni rijeima.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. lovgo" grafhv w{ra e[rgon

G jd. lovgou grafh'" w{ra" e[rgou
D jd. lovgw/ grafh'/ w{ra/ e[rgw/
A jd. lovgon grafhvn w{ran e[rgon
N mn. lovgoi grafaiv e[rga

G mn. lovgwn grafw'n e[rgwn
D mn. lovgoi" grafai" e[rgoi"
A mn. lovgou" grafav" e[rga
7.9 Praktine upute

a. I muki i srednji rod imaju iste padene nastavke u genitivu i
dativu. To je uvijek tako.
b. U dativu je iota uvijek prisutna u sva tri roda. U jednini je
potpisano.
c. Dativ jednine ima iota subscriptum, a dativ mnoine ima i". Isto
tako, dativ mnoine ima dulji nastavak (dva slova) od dativa
jednine (jedno slovo); dulji moete povezati s mnoinom.
d. Sva tri roda imaju nastavak wn u genitivu mnoine. To je uvijek
tako.
e. Mnoge imenice enskoga roda koje zavravaju na a" mogu biti
genitiv jednine ili akuzativ mnoine. Kako biste to odredili,
trebate provjeriti lan (th'"/tav") ili kontekst.
lan
7.10 Budui da je lan vrlo bitan za uenje imenskog sustava, trebate ga nauiti
napamet. lan nema vie oblika, nema vie mogunosti; to je sve to trebate
znati. Zato ih dobro nauite.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. oJ hJ tov
G jd. tou' th'" tou'
D jd. tw/' th/' tw/'
A jd. tovn thvn tov
N mn. oiJ aiJ tav

G mn. tw'n tw'n tw'n
D mn. toi" tai" toi"
A mn. touv" tav" tav
Potpuna paradigma
7.11 Evo potpune paradigme imenica prve i druge deklinacije sa lanom.

Pazite da prepoznate prave nastavke.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.

G jd. tou' lovgou th'" grafh'" th'" w{ra" tou' e[rgou
D jd. tw'/ lovgw/ th'/ grafh'/ th'/ w{ra/ tw'/ e[rgw/
N mn. oiJ lovgoi aiJ grafaiv ta; e[rga

G mn. tw'n lovgwn tw'n grafw'n tw'n e[rgwn
D mn. toi" lovgoi" tai" grafai" toi" e[rgoi"
A mn. tou;" lovgou" ta;" grafav" ta; e[rga
Pravila o imenicama
7.12 Ve smo nauili prva tri od ukupno osam pravila o imenicama. Sada
emo nauiti sljedea tri pravila. Svakako ih upamtite doslovce.
4. U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to mogue.

grafh + i grafh'./ Ovo pravilo objanjava to se dogaa
padenim nastavcima dativa jednine u prvoj i drugoj deklinaciji.
Samoglasnik se moe potpisati iskljuivo ispod dugog
samoglasnika.
5. Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj [ili apofonija]).
logo + i logw'./ Prijevoj je tehniki izraz za tu promjenu.
Pod promjenom njihove duljine elimo rei da se mogu
skraivati (omega na omikron), produljivati (omikron u omegu)
kao u dativu jednine, ili pak potpuno nestati.10
6. U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.11
Nauit emo samo jo dva pravila, a s njima emo se susresti u

desetom poglavlju koje govori o imenicama tree deklinacije.
Drugi obrasci deklinacije

7.13 Djelomino deklinirane rijei. Neke rijei ne dekliniraju se u
potpunosti ili pak slijede rijetke obrasce deklinacije. To se posebno
odnosi na vlastite imenice. Umjesto da navedemo sve te zasebne
paradigme, odluili smo vam ukazati na razlike dok se budemo
susretali s rijeima.
U ovome poglavlju susreemo se s imenom Isus. Ispred vlastitih
imena obino se nalazi lan. Evo njegove deklinacije.
N jd. oJ jIhsou'"
G jd. tou' jIhsou'
D jd. tw'/ jIhsou'
A jd. to;n jIhsou'n
Kako moete razlikovati izmeu dativa i genitiva? Tako je! To vam
odaje lan koji stoji ispred njegova imena.
_________________________________
10 Padeni nastavak za akuzativ mnoine zapravo je n". Kada nu ispadne,
samoglasnik osnove, omikron, produljuje se u ou kako bi nadomjestio gubitak.
To se naziva kompenzacijsko produljenje i vrlo je uestalo (logo + n" logo"
lovgou").
11 To e vas moda navesti da pomislite da su oblici mukoga i srednjeg roda blii
jedan drugomu nego to je sluaj s mukim i enskim rodom. Meutim, kao to
emo kasnije vidjeti, muki i enski rod zapravo su sliniji.
7.14 Alternativan obrazac prve deklinacije. U Novom zavjetu postoji 36

rijei prve deklinacije iji se posljednji samoglasnik osnove u genitivu i
dativu jednine mijenja iz alfa u eta. Jedino se etiri takve rijei javljaju s
nekakvom uestalou (see MBG, n-1c.).
N jd. dovxa N/V mn. dovxai
G jd. dovxh" G mn. doxw'n
D jd. dovxh/ D mn. dovxai"
A jd. dovxan A mn. dovxa"
Ovo je pravilo za promjenu alfa u eta. Ovo je vano. Ako rije koja
pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava na alfa a prethodno slovo
je epsilon, iota ili ro, tvorit e genitiv i dativ jednine s alfa. Inae, alfa e se
prometnuti u eta.
Sve osnove enskoga roda mnoine zavravaju na alfa, bez obzira na

njihov oblik u jednini.
Detektivski posao
7.15 Jedan od naina na koji moemo pristupiti analizi rijei jest razmiljati
o tome kao o detektivskoj igri. Neki padeni nastavci javljaju se na
samo jednome mjestu. Na primjer, lovgou mora biti akuzativ
mnoine. Ne moe biti nita drugo. Potpisano iota mora biti dativ
jednine. To su laki padeni nastavci.
No, drugi padeni nastavci javljaju se na jo dva ili vie mjesta. To su

nastavci koji mogu iziskivati vie detektivskog posla, a vano je znati
koji nastavak odgovara kojoj kategoriji. Na primjer, e[rga moe biti
nominativ ili akuzativ mnoine. w{ra moe biti genitiv jednine ili
akuzativ mnoine.
Prijevod
7.16 Praktine upute za prevoenje oblika genitiva i dativa.
a. Rije svakako najprije prevedite onim padeom u kojemu se

nalazi, dakle grki genitiv hrvatskim genitivom, grki dativ
hrvatskim dativom.
b. Kada god vidite neku imenicu, nemojte stati nego pogledajte dalje
slijedi li iza nje rije u genitivu.
oJ lovgo" tou' qeou' swvsei yucav".
Rije Boga e spasiti due.
c. Kada ralanjujete reenicu, ve znate da lan trebate svrstati uz

imenicu koju poblie opisuje. Sada morate svrstati i genitiv (i
njegov lan) uz imenicu koju on poblie opisuje.
oJ lovgo" tou' qeou' / swvsei / yucav".

Saetak
1. U Dodatku se nalazi tablica koja sadri sve grke padee i njihove razliite
upotrebe (str. 342). Koristite je kao referenciju.
2. Posvojni pade moe imati posvojno znaenje. Koristi padene nastavke

genitiva, a odgovara na pitanje (od) koga ili (od) ega.
3. Dativ se koristi kako bi se izrazile dativne, lokativne, instrumentalne i

ponekad akuzativne ideje.
4. Neizravni objekt neizravno prima glagolsku radnju. Ukoliko odgovara

na pitanje: komu ili emu, onda je neizravni objekt. On odgovara na
pitanje: (prema) komu? ili (prema) emu. Koristi kljunu rije prema
i padene nastavke za dativ.
5. Upamtite sve padene nastavke i dvadeset etiri oblika lana. Kada

prouavate cijelu paradigmu, pazite da prepoznate prave padene nastavke.
6. Pravilo 4: U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to mogue.
7. Pravilo 5: Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj [ili apofonija]).
8. Pravilo 6: U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.
9. Kada rije koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava na alfa
a prethodno slovo je epsilon, iota ili ro, u genitivu i dativu imat e alfu. U
protivnom, alfa e se promijeniti u etu.
10. Kada reenicu ralanjujemo na njezine dijelove, moramo paziti da lan i

rije u genitivu svrstavamo zajedno s rijeima koje poblie opisuju.
Sada znate etiri glavna padea i veinu njihovih padenih nastavaka.
estitamo!
Rjenik
Sada kada znate genitiv, moemo objasniti puni oblik leksikog popisa. Iza
navedene imenice slijedi dovoljno slova koja vam trebaju pokazati njezin oblik
u genitivu, a iza toga slijedi lan. aJmartiva je imenica enskoga roda (hJ) s
genitivom aJmartiva". Uvijek zapamtite genitivni oblik zajedno s nominativom.
Ova navika postat e vam posebno vana kasnije.
aJmartiva, -a", hJ grijeh (173; *aJmartia)12
ajrchv, -h'", hJ poetak, vladar (55; *ajrch)13
_______________________________________________
12 aJmartiva opisuje kako specifian in grijeha (grijeh), tako i sam koncept
(grijeh, grjenost). Hamartiologija je nauka o grijehu.
13 Arhibiskup [tj. nadbiskup] je glavni biskup odgovoran za arhibiskupiju [tj. nadbiskupiju].
gavr jer, onda (1 041)14
ei\pen on/ona/ono ree15
eij" u, meu (1 768)16
ejxousiva, -a", hJ autoritet, mo (102; *ejxousia)
eujaggevlion, -ou, tov Dobra [Radosna] vijest, Evanelje (76; *eujaggelio)17
jIhsou'", -ou', oJ Isus, Joua (917; * jIhsou)
kuvrio", -ou, oJ Gospodin, gospodin, gospodar, gospon (717; *kurio)18
mhv ne, da ne [bi] (1 042)19
oujranov", -ou', oJ Nebo, nebo (273; *oujrano)20
ou|to" jednina: ovaj (1 388; *ouJto)21

mnoina: ovi
suv ti (1 069)
uiJo"v , -ou', oJ sin, potomak (377; *uiJo)22
w{ste stoga, tako da (83)

______________________________________
14 gavr je postpozitivan veznik.
15 ei\pen je tree lice jednine. On/ona/ono znai da ei\pen moe imati njega, nju
ili to kao svoj subjekt. Neka kontekst odredi to je prikladno. Budui da je ei\pen
samo oblik glagola, nije ubrojan u ukupan Broj rijei nauenih do sada.
16 U klasinome grkom postojalo je manje preklapanje u znaenju izmeu eij" (uA)
i ejn (u(nutar)L), kojeg u Koine grkom ima vie. Eisegeza [it. aizegeza] oznaava
lo hermeneutiki postupak koji uitava znaenje u tekst umjesto da ga vadi iz
(egzegeza) teksta. [Kada god iznad prijedloga vidite povieno veliko slovo, ono
oznaava pade a time i znaenje prijedloga. Npr. razlika izmeu eij" i ejn u
klasinome grkom moe se izraziti primjerom: Idem uA [eij"] kuu i Nalazim se
uL [ejn] kui op. prev.]
17 Evangelizator propovijeda dobru vijest evanelja.
18 Kurie eleison je molbena molitva koja se koristi u nekim pravoslavnim i
rimokatolikim crkvama.
19 mhv u osnovi ima isto znaenje kao i ouj ali se koristi u drukijim situacijama o
kojima emo govoriti kasnije. Kada se ouj mhv pojavi zajedno, onda tvore naglaenu
negaciju: Ne!
20 Uran je grki bog neba. esto ete naii na oujranov" u mnoini. To je posljedica
idovskog naina razmiljanja. Ukoliko to odgovara kontekstu, vi moete rije u
mnoini prevesti jedninom.
21 Ova rije ima puno vie znaenja nego to smo to ovdje uspjeli prikazati. Njezin
oblik uvelike se mijenja u razliitim rodovima. ou|to" emo detaljnije prouiti u
trinaestom poglavlju. Kao pridjev znai ovaj (jednina) i ovi (mnoina), a kao
imenica znai ovaj [ovjek].
22 uiJov se moe koristiti openito sa znaenjem dijete.

Trebate nauiti oblike genitiva za sve imenice koje ste nauili u etvrtom i
estom poglavlju. Ovo e biti posljednji put da ete trebati promijeniti vae
podsjetnice za imenice. Zapazit ete da nekoliko imenica nema izraeni
genitivni oblik. To je zato to se ne dekliniraju. Mogu vriti funkciju svakoga
padea ali nikada nee promijeniti svoj oblik.
Oblici genitiva rije pneu'ma i Sivmwn ne trebaju vas zabrinjavati sve do desetog
poglavlja.
jAbraavm, oJ qeov", -ou', oJ
ajgavph, -h", hJ kairov", -ou', oJ
a[ggelo", -ou, oJ kardiva, -a", hJ
a[nqrwpo", -ou, oJ kovsmo", ou, oJ
ajpovstolo", -ou, oJ lovgo", -ou, oJ
aujtov", -ou' Pau'lo", -ou, oJ
basileiva, -a", hJ Pevtro", -ou, oJ
Galilaiva, -a", hJ Pila'to", -ou, oJ
grafhv, -h'", hJ profhvth", ou, oJ23

Dauivd, oJ savbbaton, -ou, tov
dovxa, -h", hJ fwnhv, -h'", hJ
e[rgon, -ou, tov Cristov", -ou', oJ
zwhv, -h'", hJ24 w{ra, -a", hJ
_________________________________
23 Jeste li primijetili da se ova rije razlikuje od one na koju ste navikli? Nastavak h"
nalikuje na genitiv jednine, a zapravo je rije o nominativu jednine. Takoer, ova
rije pripada prvoj deklinaciji a mukoga je roda jednine. Sjetite se da smo rekli
da je veina imenica koje pripadaju prvoj deklinaciji enskoga roda, ali ne sve.
Genitiv jednine ove rijei je profhvtou. U sutini, posudio je padeni nastavak
genitiva jednine iz druge deklinacije kako bi se mogao razlikovati od nominativa
jednine. Ostatak paradigme prati uobiajeni obrazac prve deklinacije. Vidi
paradigmu n-1f u Dodatku za potpunu paradigmu.
24 zwhv se u Bibliji nikada ne javlja u genitivu mnoine, ali glasilo bi zww'n. Dvije omege
ne skrauju se u jednostavniji oblik samo jedne omege.
Osmo poglavlje
Prijedlozi i eijm
j iviv
Egzegetski uvid
Predajte toga ovjeka Sotoni, kako bi se unitila njegova grjena narav a
njegov duh spasio u dan Gospodnji (1. Kor 5,5, dosl. prijevod engl. NIV). Tako
glasi Pavlova zapovijed upuena kranima o ovjeku koji je poinio preljub sa
svojom maehom. U margini prijevoda NIV pie da bi se grjena narav (dosl.
meso) mogla prevesti i kao tijelo. Komentatori su podijeljeni oko toga
govori li Pavao ovdje o jednostavnom izopenju iz crkve ili o stvarnoj smrti,
premda se prva mogunost ini vjerojatnijom. No u svakom sluaju, prema
suvremenim mjerilima ova zapovijed izgleda previe stroga, posebice u veini
naih crkava koje crkvenu stegu bilo koje vrste prakticiraju vrlo rijetko, ako
ikada.
Razumijevanje prijedloga eij" bacilo je neto svjetla na ovaj stih. U prijevodu
NIV ini se kao da se iza Pavlove zapovijedi nalaze dva jednako uravnoteena
cilja: jedan kazneni i jedan popravni. Meutim, u grkome tekstu ispred prve
izjave stoji prijedlog eij" a ispred druge prilog i{na. Eij" moe oznaavati
posljedicu ili cilj/svrhu; i{na puno pak ee oznaava cilj/svrhu. Pavlova
promjena izriaja vjerojatno je namjerna kako bi istaknuo da je njegov cilj u
disciplini posve rehabilitacijske naravi, unato tome to je jedna od posljedica
njegova djela privremeno iskljuenje i izopenje grjenika koji ustraje u svome
buntovnom stavu. Rijeima Gordona Feea: Gramatika konstrukcija, tada,
znai da je unitenje tijela oekivana posljedica ovjekova vraanja u
Sotoninu oblast, a izraeni cilj toga djela je njegovo otkupljenje.
Nee se svaki strunjak sloiti s ovim tumaenjem. Ipak, itamo li iskljuivo
prijevod poput NIV [ili pak hrvatskih prijevoda, koji u ovome stihu ipak
izraavaju razliku izmeu posljedice i cilja; op. prev.], nikada nam nee pasti
na pamet da bi moglo postojati jo jedno mogue tumaenje. Sve vee izlaganje
grkome Novoga zavjeta dovodi nas u uestali kontakt s mnogobrojnim
prijedlozima i drugim veznim rijeima koje se u engleskim prijevodima esto
uope ne prevode, poradi knjievnog stila i tenosti. S druge strane, itanjem
iskljuivo engleskoga prijevoda, moemo u potpunosti previdjeti odnos
izmeu reenic koje je izvorni autor htio istaknuti, a pritom piscima pripisati
motive koje oni nikada nisu imali. Bez obzira na konano rjeenje Prve
Korinanima 5,5 sigurno je istina da je u svakome drugom novozavjetnom
primjeru crkvene stege, cilj bio iskljuivo popravne ili rehabilitativne, a nikada
kaznene ili osvetnike naravi. Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja,
iba sina koga voli (Heb 12,6 D/F), a isto bismo trebali initi i mi.
Craig L. Blomberg
54
Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv 55
Pregled
U ovome poglavlju nauit emo sljedee:

prijedlozi su male rijei poput preko, ispod i kroz koje odreuju
odnos izmeu dvije rijei;
rije koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim objektom;
kako se mijenja znaenje prijedloga;
zavisne reenice;
eijmiv i predikatni nominativi.
Hrvatski jezik
8.1 Prijedlozi. Prijedlog je rije koja oznaava odnos izmeu dvije rijei.
U reenici: Knjiga je ispod stola, prijedlog ispod opisuje odnos
izmeu knjige i stola, a u ovome primjeru taj odnos je prostorne
naravi. Koji su jo neki prijedlozi u hrvatskome jeziku?
Stavila je noge na sjedalicu.

Lopta je prela preko njegove glave.
Ivan je doao sa svojim uenicima.
Ivan je doao prije Isusa.
Rije koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim objektom. U
prvome primjeru, objekt prijedloga ispod je stol.
Prijedloni objekt uvijek je u kosom padeu. Ne moemo rei: Knjiga
je ispod on., nego Knjiga je ispod njega. On je u nominativu,
dakle subjekt, a njega je u genitivu, to ga ini objektom.
Prijedlog zajedno sa svojim objektom i modifikatorima [rijeima koje
poblie oznauju] naziva se prijedlonim izrazom.
8.2 Predikatni nominativ. Glagol biti izaziva posebnu situaciju. (Glagol

biti ima mnogo razliitih oblika: sam; si; je; bijasmo;
bijahu itd.) Ako kaete: Uitelj sam ja, zamjenica ja ne prima
glagolsku radnju. Umjesto toga, govori vam neto o subjektu. U
terminologiji gramatiara, zamjenica ja izrie neto o subjektu.
Budui da ne prima glagolsku radnju, zamjenica ne moe biti izravni
objekt. Umjesto toga, naziva se predikatnim nominativom i stavlja
se u nominativ.
Grki jezik
8.3 Funkcija prijedloga u grkome jeziku jednaka je onoj u hrvatskom.
Postoji jo jedna vana slinost koju morate razumjeti o grkim
prijedlozima [posebice u pogledu naina na koji ih prevodimo na
hrvatski jezik; op. prev.]. U grkome jeziku znaenje prijedloga ovisi o
padeu njegova objekta. Primjerice, prijedlog diav znai krozA kada je
njegov objekt u genitivu [no kada se prevede na hrvatski jezik, njegov
objekt e biti u akuzativu; op. prev.], ali zbogG ako je njegov objekt u
akuzativu.1 Objekt se gotovo uvijek nalazi neposredno iza prijedloga.
Iza nekih prijedloga slijedi samo jedan pade, tako da imaju samo
jedan skup znaenja. Na primjer, prijedlog ejn uvijek prima objekt u
dativu i ima osnovno znaenje uL. S druge strane, neki prijedlozi
mogu stajati ispred dva, a nekolicina ak i ispred tri padea. Objekt
nee nikad biti u nominativu (osim u rijetkim okolnostima).
8.4 Podsjetnice. U svrhu pamenja, trebate napraviti zasebne podsjetnice

za svaki pade. Drugim rijeima, na jednoj podsjetnici napiite diavG
(odnosno s genitivom), a na drugoj napiite: diavA (odnosno s
akuzativom).
8.5 Kljuna pitanja. Ranije smo nauili koristiti kljuna pitanja (od)
koga ili (od) ega za genitiv i (prema) komu ili (prema) emu
za dativ. Meutim, ako je rije u genitivu ili dativu zato to je prijedloni
objekt, nemojte koristiti ova kljuna pitanja.
Na primjer, oJ lovgo" tou' qeou' znai: rije (od) Boga. Kljuno pitanje i
rije uz njega koristi se zato to qeou' izrie posvojno znaenje.
Meutim, izraz oJ lovgo" ajpo; qeou' (ajpov je prijedlog koji znai od u
smislu potjecanja [a ne pripadnosti; op. prev.] a svoj objekt prima u
genitivu) prevodi se rije od Boga. Neete rei: rije od od Boga,
budui da je qeou' u genitivu zbog prijedloga.
8.6 Ne sklanja se. Oblik prijedloga ne mijenja se ovisno o njegovoj

upotrebi. parav e biti parav bez obzira je li njegov objekt u genitivu,
dativu ili u akuzativu.
Jedini sluaj kada prijedlog mijenja svoj oblik nema nikakve veze sa
sklanjanjem. Kada prijedlog zavrava na samoglasnik, a naredna rije
poinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prijedloga moe
_______________________________________
1 Tehniki govorei, to nije tono. Objekt ne utjee na prijedlog, nego prijedlog
utjee na objekt. Drugim rijeima, kada prijedlog ima odreeno znaenje, onda
nalae da objekt bude u odreenom padeu. Meutim, s prevoditeljeva gledita,
lake je vidjeti u kojem padeu je objekt, te na taj nain ustvrditi znaenje
prijedloga.
se izostaviti i oznaiti apostrofom. To se naziva elizijom (usp.

#4.2).
meta; aujtovn met j aujtovn
Kada prijedlog zavrava na samoglasnik, a naredna rije poinje
samoglasnikom i otrim hakom, tada se esto mijenja i suglasnik ispred
posljednjeg samoglasnika prijedloga. Ove promjene bile su nune za
lake izgovaranje tih kombinacija zvukova.
meta; hJmw'n met j hJmw'n meq j hJmw'n
Preporuujemo vam da napravite po jednu podsjetnicu za svaki od ovih

izmijenjenih oblika. Svaki oblik bit e naveden u rjeniku.
8.7 Kada pamtite definiciju nekog prijedloga, predlaemo vam da koristite

ovu formulu:
____ s ____ znai ____ s ______.
ejn s dativom znai u s lokativom.
Ujedno moete koristiti sljedee mnemotehniko sredstvo:
ejnD znai uL i izgovarati ga zajedno enD uL.
8.8 Kada se zatrai od vas da objasnite zato je prijedloni objekt u

odreenom padeu, predlaemo vam da odgovorite cijelom
formulom:
____ je u ____ zato to je objekt prijedloga ____ koji ide s _____ a
prevodi se hrvatskim __________.
aujtw/' je u dativu zato to je objekt prijedloga ejn koji ide s dativom a
prevodi se hrvatskim lokativom.
Zavisne reenice
8.9 U ovom poglavlju nauit emo rije i{na koja znai tako da. i{na
je uvijek prva rije u onome to se naziva zavisnom reenicom. U
estome poglavlju nauili smo i rije o{ti. Ona takoer stoji na poetku
zavisne reenice.
Zavisna reenica je skup rijei koji ne moe stajati sam za sebe. Ona
ima znaenje jedino kada je dio glavne reenice; zavisna je o toj
reenici. Na primjer, na hrvatskom jeziku reenica ako odem kui
nije reenica. Nesvrena je kada stoji sama za sebe. Prema tome,
zavisna je o glavnoj reenici. Ako odem kui, ruat u.
Stoga je vano upamtiti sljedee: kad u nekoj reenici traite glavni subjekt
i glagol, nikada ih neete pronai u zavisnoj reenici. U zavisnoj reenici bit
e izreen neki subjekt i glagol, ali to nee biti glavni subjekt i glagol
reenice.
eijm
j iv
8.10 Formalno prouavanje glagola odgodili smo do petnaestog poglavlja.

Za sada, trebate se usredotoiti na imenice i dobro ih nauiti. Kasnije
emo se latiti glagola. Meutim, postoji jedan uobiajeni glagol koji je
korisno nauiti odmah, a to je eijmivv.
8.11 Osnovna gramatika. Osnovni dio glagola zove se osnovom. Osnova

nosi osnovno znaenje glagola. Lini nastavci se dodaju na kraju
osnove kako bi se oznailo lice i broj.
Gramatiki govorei, postoje tri lica. Ve smo ih vidjeli u
zamjenicama. ejgwv je prvo lice: ja. suv je drugo lice: ti. aujtov je tree
lice: on, ona ili ono. Ovo su sve zamjenice jednine; postoje jo i
oblici za mnoinu.
Isto tako, lini nastavci na glagolima oznaavaju lice. Na primjer,
nastavak ei u rijei gravfei govori nam da je subjekt ti. Nastavak ei
u rijei gravfei govori nam da je subjekt on, ona ili ono. gravfei
znai ti pie, dok gravfei znai on pie.
Glagol se slae sa svojim subjektom, to znai da je njegov lini
nastavak u istome licu i broju kao njegov subjekt.
8.12 eijmiv je najuestaliji glagol u grkome jeziku, tako da ga je potrebno zapamtiti. U

donjoj paradigmi, 1. l. znai prvo lice itd. Jd. znai jednina, a mn.
mnoina. Ovo su oblici toga glagola u prezentu.
1. l. jd. eijmiv ja jesam

2. l. jd. ei\ ti jesi
3. l. jd. ejstiv(n) on/ona/ono jest
1. l. mn. ejsmevn mi jesmo

2. l. mn. ejstev vi jeste
3. l. mn. eijsivn oni jesu
8.13 Pokretno nu. Pokretno nu je nu koje se javlja na kraju neke rijei koja zavrava
na samoglasnik, kada sljedea rije poinje samoglasnikom (npr. eijsi;n
aujtoiv). Nu se dodavalo zato to se htjelo izbjei izgovaranje dva
uzastupna samoglasnika. Dodavanjem nu, stvara se pauza kako bi se
mogla razlikovati ta dva samoglasnika zvuka.
Nu u treem licu jednine ejstiv(n) je pokretno nu. Upravo je zato

stavljeno u zagrade. Nu u treem licu mnoine eijsivn takoer je
pokretno nu, ali je u naim tekstovima to nu uvijek prisutno (tj. nikada
se ne javlja oblik eijsiv).
Ponekad se u Koine grkom pokretno nu koristi ak i kada naredna
rije poinje suglasnikom, posebice u dativu mnoine. Kako mi uimo
samo itati, a ne i pisati grki, to nam ne predstavlja nikakav problem.
Jednostavno ga trebamo prepoznati.
8.14 Oblik glagola ejstiv(n) u prolom vremenu je h\n, on/ona/ono bi. Javlja
se esto i trebali biste ga odmah zapamtiti.
8.15 Predikatni nominativ. Druga funkcija nominativa je predikatni2

nominativ. Kao to je sluaj u hrvatskom jeziku, imenica koja slijedi iza
eijmiv ne prima nikakvu glagolsku radnju, ve izrie neto o subjektu.
Radi toga je rije u nominativu. (kuvrio znai Gospodin.)
qeo;" ejstin kuvrio".
Zapazite da je u ovoj reenici i prva i posljednja rije u nominativu. Iz
konteksta bi trebalo biti jasno koja je od tih rijei subjekt a koja
predikat.
Prijevod
8.16 Kada reenice ralanjujete na dijelove, pazite da odvojite prijedloni
izraz (ili bilo koju drugu zavisnu reenicu) kao zasebnu skupinu kako
biste mogli uoiti koju rije prijedlog poblie opisuje. Obino se radi o
glagolu.
oJ lovgo"/ / e[rcetai / eij" to;n kovsmon.
Rije / ide / u svijet.
8.17 Grki jezik u prijedlonom izrazu redovito izostavlja lan.
oJ lovgo" e[rcetai eij" kovsmon.

Rije ide u svijet.
______________________________________________
2 Gramatiki govorei, predikat je glagol i sve to ga slijedi. To je ono to ostaje

kada iz reenice izvadite subjekt i rijei koje ga poblie opisuju.
Saetak
1. Rije koja slijedi iza prijedloga je prijedloni objekt, a prijedlog i njegov
objekt i rijei koje ga poblie oznauju tvore prijedloni izraz.
2. Znaenje prijedloga odreuje pade njegova objekta. Prijedloge uvijek

pamtite zajedno s padeom (padeima) uz koji idu.
3. Kada prevodite prijedloni objekt, nemojte koristiti kljune rijei.

4. Prijedlozi se ne sklanjaju, ali njihov nastavak moe se promijeniti ovisno o
narednoj rijei.
5. Zavisna reenica ne moe sadravati glavni subjekt i glagol u reenici.
6. Zapamtite eijmiv. Iza ovoga glagola uvijek slijedi predikatni nominativ.
7. Iz grkih prijedlonih izraza esto izostaje lan
Rjenik
U ovome poglavlju nauit ete sedam prijedloga, to ini dvije treine svih
glavnih prijedloga. Mnogi studenti smatraju da ih je lake nauiti iz grafike
ilustracije nego pouzdavanjem u uenje napamet. U narednom prikazu vidjet
ete prostorni odnos prijedloga koje smo nauili u ovome poglavlju. Zapazite
da samo neka znaenja mogu biti prostorno prikazana. Pokuajte odrediti
tone definicije s tonom strelicom ili crtom. Vodite rauna da se grafiki
prikazati obino mogu oni prijedlozi iji je objekt u akuzativu.
prov" ejn ejn ajpov
diav
eij" ejk
parav
uJpov
Uenje prijedloga u parovima (npr. prov i ajpov) moe vam pomoi u pamenju.
ajllav3 ali, nego, ipak, osim (638)
ajpovG (ajp j, ajf j)4 G: (udaljavanje) odG, sG (646)5

_________________________________________________________
3 Kada rije koja slijedi iza ajllav poinje samoglasnikom, posljednji alfa se izostavlja (elidira)
(ajlla jIhsou'" ajll j jIhsou'").
4 Kada iza ajpov slijedi rije koja poinje samoglasnikom, omikron se izostavlja (ajp )j . Ako
naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, postaje ajf j.
diavG (di )j krozA (667)6

diavA (di )j zbogG, poD
eijmiv ja jesam, postojim, ivim, prisutan sam (2 460)
ejkG, ejxG7 izG, odG (914)8
hJmevra, -a", hJ dan (389; *hJmera)9
h\n on/ona/ono bi10
qavlassa, -h", hJ more, jezero (91; *qalassa)11
qavnato", -ou, oJ smrt (120; *qanato)12
i{na kako bi, da (663)
jIwavnnh", -ou, oJ13 Ivan (135; * jIwannh)
levgw kaem, govorim (2 354)
metavG (met j, meq j)14 sI (469)15

metavA (met j, meq j) poslijeG, izaG
__________________________________________________
5 Apostazija [otpadnitvo] (ajpostasiva) je kada se osoba udalji od istine.
6 Dijametar (diavmetro") mjeri kroz sredinu nekoga predmeta.
7 Kada iza ejk slijedi rije koja poinje samoglasnikom, pie se ejx.
Ako ste stvarno znatieljni, pravi prijedlog glasi ejx. Kada naredna rije poinje
suglasnikom, sigma u ksi ispada (kao da je x jednako kss) jer je to
meusuglasniko sigma, tj. sigma se javlja izmeu dva suglasnika (ekss +
suglasnik eks ejk).
8 Ekstaza (e[kstasi") znai stajati izvan samoga sebe.
9 Efemeralan (ejfhvmero") znai da postoji samo jedan dan, da je kratkotrajan.
10 Budui da je h]n jedan oblik glagola, ne ubraja se u ukupni Broj do sada nauenih
rijei.
11 Talasni (qalavssio") znai koji se odnosi na more.
12 Eutanazija (laka smrt) odnosi se na bezbolnu smrt ili na doputanje da nastupi
smrt ili usmrivanje suzdravanjem medicinske pomoi. Tanatofobija je prevelik
strah od smrti. Tanatopsija je razmiljanje o smrti, te ime pjesme Williama Cullena
Bryanta, dobre pjesme, ali loe teologije. Kada misli o posljednjemu gorkom asu
nahrupe poput magle na tvoju duu, a tune slike neumoljive agonije, i mrtvakog
pokrova, i kovega, i ustajale tmine, i uske kue, stvore u tebi jezu, i uine da pri
srcu oboli; - izii i pod vedrim nebom nabroj uenje prirode... .
13 Ova rije slijedi isti obrazac kao profhvth" (n-1f, str. 346).
14 Kada iza metav slijedi neka rije koja poinje samoglasnikom, alfa se isputa
(met )j . Ukoliko naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, onda postaje
meq j.
15 Objekt prijedloga metav s genitivom obino e biti neka osoba ili osobni pojam. Kada
je objekt neosoban, koristi se jedan drugi prijedlog (suvnD). Metafizika je Aristotelova
rasprava koja dolazi iza njegove rasprave o fizici (ta; meta; ta; fusikav).
oijkiva, -a", hJ kua, dom (93; *oijkia)
oi\ko", -ou, oJ kua, dom (114; *oijko)
o[clo", -ou, oJ gomila, mnotvo ljudi (175; *ojclo)16
paravG (par j) odG (194)17

paravD (par j) uzA, u prisustvuG
paravA (par j) pokrajG
parabolhv, -h'", hJ usporedba (50; *parabolh)18
prov"A kaD, premaL, sI (700)19
uJpovG (uJp j, uJf j)20 odG, poL (220)21

uJpovA (uJp j, uJf j) ispodG, podI

estitamo! Sada znate vie od svake druge rijei u Novom zavjetu!
eij"A uA, uL, doG, izmeuG22
ejnD uL, naL, kodG
_______________________________________________________
16 Ohlokracija je vladavina oloa, prema Mortonu Bensonu.

17 Paragraf (paravgrafo") je izvorno bila crta napisana u margini teksta koja je oznaavala
podjelu.
18 Usporedba je pria baena pored (parav + bavllw) ivota.
19 Prozelit (proshvluto") je osoba koja je prela iz jedne religije u drugu.
20 Kada iza uJpov slijedi rije koja poinje samoglasnikom, omikron ispada (uJp j). Ukoliko
naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, postaje uJf j.
21 Objekt prijedloga uJpov obino e biti osoba ili osobni pojam. Hipoteza (uJpovqesi") je
temeljna pretpostavka, koja se stavlja (*qe, koji ini grku rije: stavljam) ispod ostalih
argumenata. Hipodermika [potkona] igla je igla koja se ubada pod kou (devrma).
22 Eisegeza je loa hermeneutika jer uitava znaenje u tekst umjesto da ga vadi iz
(egzegeza) teksta.
Deveto poglavlje
Pridjevi
Egzegetski uvid
Pridjevi imaju teoloku vanost koju je teko nadmaiti. Oni mogu poblie
oznaiti imenicu (atributivni), tvrditi neto o imenici (predikatni) ili pak stajati
umjesto imenice (poimenieni ili supstantivni). Ponekad je teko odrediti koju
ulogu odreeni pridjev zapravo vri.
Uzmimo za primjer pridjev ponhrou' (zlo) u Mateju 6,13. Prijevod Kranske
sadanjosti (kao i Djakovi i Vrtari) prevode ovaj stih: nego izbavi nas od
zla. Meutim, pridjev ima lan koji ga poblie opisuje (tou'), to znai da ga
trebamo shvatiti supstantivno [kao imenicu; op. prev.]: Zloga.
Isto tako, ovdje se ne radi o nekoj maloj teolokoj razlici izmeu to dvoje. Otac
nee uvijek uvati svoju djecu iz opasnosti, nesrea ili svjetskih gadosti.
Ukratko, on nas ne izbavlja uvijek od zla. Meutim, ono to on ini jest to da
nas izbavlja od Zloga. Ovaj tekst ne nauava da e Bog nae ivote pretvoriti u
ruinjake, nego da e nas zatititi od zloga, odnosno od samoga Sotone (usp.
Ivan 10,28-30; 17,15).
Daniel B. Wallace
Pregled
U ovome poglavlju nauit ete da pridjevi:

vre tri funkcije;
slau se s imenicama koje poblie opisuju, upravo poput lana;
mogu biti u sva tri roda, ba kao i lan.
Hrvatski jezik
9.1 Pridjev je rije koja poblie opisuje imenicu ili zamjenicu. Pridjevi
mogu izvravati tri funkcije.
9.2 Atributivni pridjev daje kvalitetu atribut rijei koju poblie

opisuje. To je uobiajena upotreba pridjeva.
Ona je uila suvremeni grki jezik.
63
Izraz koji pridjev poblie opisuje naziva se

glavnim izrazom.
Ona visoka ena igra koarku.
9.3 Poimenieni pridjev vri funkciju imenice.

Ovdje su svi dobrodoli: dobri, loi i runi.
Van sa starim, samo naprijed s novim.
U ovome sluaju, pridjevi nita poblie ne oznauju.1
9.4 Predikatni pridjev izrie neto o subjektu, a oblik glagola biti (npr.
sam, si) obino je izreen ili se podrazumijeva.
Studenti su dobri.
Bog je istinit.
Grki jezik
9.5 Grki pridjevi vre funkcije koje uvelike nalikuju funkcijama koje vre
hrvatski pridjevi.
9.6 Oblik. Svi pridjevi u ovome poglavlju koriste iste padene nastavke
koje smo nauili za imenice. Zapazite da se pridjevi javljaju u sva tri
roda; kasnije emo saznati zato je tomu tako. ajgaqov" je pridjev koji
znai dobar.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. ajgaqov" ajgaqhv ajgaqovn

G jd. ajgaqou' ajgaqh'" ajgaqou'
D jd. ajgaqw/' ajgaqh/' ajgaqw/'
A jd. ajgaqovn ajgaqhvn ajgaqovn
N mn. ajgaqoiv ajgaqaiv ajgaqav

G mn. ajgaqw'n ajgaqw'n ajgaqw'n
D mn. ajgaqoi" ajgaqai" ajgaqoi"
A mn. ajgaqouv" ajgaqav" ajgaqav
Primijetite mnoge slinosti meu ovim nastavcima i onima koje smo ve

nauili za imenice i lan.
__________________________________________
1 U odreenom smislu bismo mogli rei da se imenica koju poblie opisuje pretpostavlja,
a supstantivna funkcija je zapravo podskup atributivne.
Deveto poglavlje: Pridjevi 65
9.7 Leksiki oblik. Leksiki oblik bilo koje rijei koja se moe pojaviti u
vie rodova je nominativ jednine mukoga roda (kao to smo ve vidjeli
sa lanom). Na primjer, leksiki oblik dativa mnoine enskoga roda
ajgaqai" je ajgaqov", a ne ajgaqhv.
Funkcije pridjeva
9.8 Atributivni pridjev. Kada neki pridjev vri funkciju atributa, slae se s
rijeju koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu. Ovo je najuestalija
upotreba pridjeva u grkome jeziku.
oJ ajgaqo;" lovgo" ejstivn ...
Dobra rije je ...
Budui da imenice mogu biti u tri razliita roda, te iz razloga to
se atributivni pridjev mora slagati s imenicom koju poblie opisuje
u padeu, broju i rodu, pridjev mora moi biti mukoga, enskoga
ili srednjeg roda.2
Vrlo je vano zapamtiti rod svih imenica. To e vam pomoi da

odredite koju imenicu pridjev poblie opisuje. Na primjer, pridjev
ajgaqhv ne moe poblie opisivati imenicu a[nqrwpo", jer je ajgaqhv
enskoga, a a[nqrwpo" mukog roda.
9.9 Poimenieni pridjev. Kada pridjev vri funkciju imenice, kao u

sluaju svake druge imenice, tako je i njegov pade odreen njegovom
funkcijom. Na primjer, ako pridjev vri funkciju glagolskoga subjekta,
bit e u nominativu.
oJ ajgaqov" ejstin ...
Dobar3 (ovjek) je ...
Njegov rod i broj odreuje njegova funkcija. Primjerice, stoji li za jedno

bie, a to bie je mukoga roda, onda e pridjev biti mukoga roda
jednine (kao u gornjemu primjeru).
Prilikom prevoenja poimenienog pridjeva morate koristiti logiku.
Postavite ova pitanja kako biste preveli pridjev.
U kojemu je padeu?
Na primjer, ako je pridjev u nominativu, onda mora biti subjekt ili
predikatni nominativ.
Kojega je roda i broja?

_________________________________
2 Hoe li osnova pridjeva enskoga roda biti na eta (ajgaqhv) ili na alfa (nekrav) ne
odreuje imenica nego sam pridjev. Pridjev se treba slagati jedino u padeu, broju i rodu.
Nain na koji on to ini i oblik koji pritom poprima, funkcija je pridjeva. Prema tome,
pridjev moe imati -h" u genitivu iako imenica koju poblie opisuje ima -a" (npr. th'"
ajgaqh'" w{ra").
3 Hrvatski jezik razlikuje neodreeni i odreeni vid pridjeva, tako da se za poimenieni
pridjev esto koristi odreeni vid pridjeva. U tome sluaju, gore navedeni primjer bi
glasio: Dobri je ; op. prev.
esto moete pratiti prirodni rod kada odluujete kako ete to prevesti.
Moete staviti dodatnu rije (npr. ovjek, ena, stvar, osoba)
kako bi vaa konstrukcija na hrvatskom imala vie smisla.
sklonidba analiza prijevod
ajgaqov" muki rod jednine dobar ovjek

dobri
ajgaqaiv enski rod mnoine dobre ene
ajgaqovn srednji rod jednine dobra stvar
oiJ ajgaqoiv muki rod opi dobri

dobri ljudi
Naravno, ajgaqov" se, ukoliko to trai reenica, jednostavno moe

prevesti dobar.
9.10 Predikatni. Kada pridjev vri funkciju predikata, tada ne opisuje neku
drugu rije ve izrie tvrdi neto o subjektu. Ako se glagol eijmiv
podrazumijeva (dakle, nije izriito izreen), moda ete ga trebati
nadomjestiti u svome prijevodu.
oJ a[nqrwpo" ajgaqov"
Taj ovjek je dobar.
Prepoznavanje pridjeva
9.11 Stoga se postavlja pitanje: kako moete prepoznati koju funkciju

pridjev vri? Sve ovisi o tome ima li lan ili nema.
9.12 lan je prisutan. Ako se lan nalazi neposredno ispred pridjeva, onda
imate atributivni ili poimenieni pridjev.
Atributivni pridjev. Ukoliko postoji imenica koju poblie opisuje,

onda je pridjev atributivan. Pridjev moe biti ispred ili iza imenice;
nema znaajne razlike u znaenju. Ipak, ispred pridjeva mora biti
lan. Oba primjera znae: dobar ovjek.
Prvi atributivni poloaj: oJ ajgaqo;" a[nqrwpo"

Drugi atributivni poloaj: oJ a[nqrwpo" oJ ajgaqov"
Nikada neete naii na oJ ajgaqo;" oJ a[nqrwpo".4

Poimenieni pridjev. Meutim, ako pridjev nema imenice koju

poblie opisuje, onda vjerojatno vri funkciju imenice.
oJ ajgaqov" dobar (ovjek), dobri

th;n pisthvn vjerna (ena)
Predikatni pridjev. Ako imenica ima lan a pridjev ga nema
(npr. oJ a[nqrwpo" ajgaqov"), tada pridjev vri funkciju
predikatnog pridjeva. U tome sluaju ete umetnuti glagol je
kako biste pokazali predikatnu narav pridjeva.
oJ a[nqrwpo" ajgaqov" ovjek je dobar.

ajgaqo;" oJ a[nqrwpo" ovjek je dobar.
9.13 lan izostaje. Ako lan izostaje ispred imenice i ispred pridjeva, tada
kontekst odreuje nain na koji emo ga prevesti. Morate odrediti
opisuje li pridjev imenicu (atributivni pridjev) ili pak izrie neto o
glagolu. Kada glagol eijmiv nije izreen, moda se podrazumijeva, i
moete ga umetnuti u svome prijevodu ako ga hrvatski jezik zahtijeva.
ajgaqo;" a[nqrwpo" Dobar ovjek ili ovjek je dobar.
a[nqrwpo" ajgaqov" Dobar ovjek ili ovjek je dobar.
Pridjev bez lana moe biti poimenieni pridjev, ali to nije uobiajena
pojava.
ajgaqov" dobar (ovjek), dobri
Razno
9.14 lan i prijedloni izraz. esto ete pronai lan iza kojega slijedi
prijedloni izraz. Ponekad se to javlja u konstrukciji lan-imenica-
lan-modifikator gdje vam drugi lan otkriva da prijedloni izraz
poblie opisuje imenicu. U drugim sluajevima, lan zapravo pretvara
prijedloni izraz u imenicu. Openito ete to prevoditi odnosnom
reenicom.
ejlavlhsan to;n lovgon tou' kurivou pa'sin toi" ejn th'/ oijkiva./
Oni govorahu rije Gospodina svima koji bijahu u kui.
9.15 2-2 pridjev. U ovome poglavlju susrest emo se s pridjevom navedenim

kao aijwn
v io", -on. aijwn
v io" moe biti i mukoga i enskog roda. Kontekst
e pokazati je li dotini oblik mukog ili enskog roda. aijwn
v ion je
srednjega roda.
__________________________________________
4 Postoji i trei atributivni poloaj. Vidi dio za Napredne studente.
Govori se o 2 2 obrascu jer i muki i enski oblik slijede drugu

deklinaciju; srednji rod takoer slijedi drugu deklinaciju, uz odreene
preinake.5
9.16 Subjekti srednjega roda mnoine. Grki jezik esto koristi glagol u
jednini kada je subjekt srednjega roda mnoine. To je znak da autor
subjekt u mnoini ne smatra skupinom razliitih stvari ve jednom
cjelinom. Meutim, kako biste izraz preveli pravilnim hrvatskim,
koristit ete glagol u mnoini.
dokimavzete ta; pneuvmata eij ejk tou' qeou' ejstin.
Ispitujte duhove (i vidite) jesu li od Boga.
Postupak prilikom prijevoda
9.17 Kada budete ralanjivali reenice na razne dijelove, pazite da pridjev

drite zajedno s imenicom koju poblie opisuje. Oni ine jednu cjelinu.
oJ ajgaqo;" a[nqrwpo" / gravfei / to; biblivon.

Dobri ovjek pie knjigu.
Saetak
1. Pridjevi mogu vriti funkciju atributa, imenice ili predikata.

2. Ukoliko ispred pridjeva stoji lan a pridjev poblie opisuje neku drugu rije,
onda je to atributivni pridjev. Pridjev se slae u padeu, broju i rodu s
imenicom koju poblie opisuje.
3. Ukoliko ispred pridjeva stoji lan, ali pridjev poblie ne opisuje neku drugu
rije, tada je to poimenieni pridjev. Pade ovoga pridjeva odreuje njegova
funkcija, a njegov rod i broj odreuje ono to predstavlja.
4. Ako se pridjev bez lana javlja zajedno s imenicom sa lanom, pridjev je u tom
sluaju predikatni tako da trebate dodati glagol je.
5. Ako ni pridjev ni rije koju on poblie opisuje nema lana, njegovu funkciju
odredite prema kontekstu.
6. Prijedloni izraz ispred kojega stoji lan moe biti atributivni modifikator ili
imenica.
7. 2-2 pridjev ima isti oblik u mukome i enskom rodu, a pripada drugoj
deklinaciji. Srednji rod takoer pripada drugoj deklinaciji.
8. Glagol u jednini moe se koristiti kada je subjekt srednjega roda mnoine i
smatra se cjelinom.
_______________________________________________________
5 U naem strunom nazivlju, takvi pridjevi svrstavaju se kao a-3, posebno a-3b(1). Vidi
MBG za cijelu paradigmu.
Jeste li obeshrabreni svime to trebate nauiti? Vratite se na esto i sedmo

poglavlje i ponovno ih proitajte, i vidjet ete koliko su vam sada ta poglavlja
jednostavna. No, sjetite se koliko vam je bilo teko kada ste ih uili po prvi
put? Magla je upravo prela sa estoga na deveto poglavlje. Nastavite uiti i
magla e se i dalje kretati prema naprijed. Zamolite uitelja da vas podsjeti
zato uite biblijski grki.
Rjenik
Nastavci koji slijede leksiki oblik pridjeva (npr. -hv, -ovn) pokazuju oblik rijei
enskoga i srednjeg roda. enski rod pridjeva ajgaqov" je ajgaqhv a njegov srednji
rod je ajgaqovn. Uz korijen pridjeva navedeni su i posljednji samoglasnici osnove
za muki i enski rod (npr. *ajgaqo/h).
ajgaqov", -hv, -ovn dobar, koristan (102; *ajgaqo/h)6
ajgaphtov", -hv, -ovn ljubljen (61; *ajgaphto/h)7
aijwn
v io", -on vjean (71; *aijwnio)8
ajllhvlwn9 jedan drugoga (100; *ajllhlo)10
ajpekrivqh on/ona/on odgovori11
dou'lo", -ou, oJ rob, sluga (124; *doulo)
ejan
v ako, kada (351)12
ejmov", ejmhv, ejmovn moj, moje (76; *ejmo/h)13
ejntolhv, -h'", hJ zapovijed (67; *ejntolh)
kaqwv" kao, kao to (182)

________________________________
6 Agata je ensko ime.
7 Ovaj pridjev je srodan imenici ajgavph.
8 Eon znai vjenost.
9 Ovo je neuobiajena rije zato to se nikada ne javlja u nominativu ni u jednini.
Njezin leksiki oblik je stoga genitiv mnoine.
10 Paralelne crte (paravllhlo") su crte koje stoje jedna uz (parav) drugu.
11 Ovo je uobiajeni oblik uobiajenoga glagola, koji se javlja 82 puta u Novom zavjetu.
Njegov izravni objekt je u dativu, tako da ne koristi kljunu rije sa svojim izravnim
objektom. ajpekrivqh aujtw'/ znai: Odgovori mu, a ne Odgovori k njemu. Ova
rije nije ukljuena u ukupan broj rijei.
12 Stoji na poetku zavisne reenice. ejanv je nastao saimanjem eij i a[n. Saimanje se
dogaa kada su dvije rijei spojene kako bi tvorile jednu.
Kada se ejan
v pojavi iza odnosne zamjenice (o{"), na taj nain dodaje -god na kraj
zamjenice, ba kao a[n. o{" eja;n ... znai tko god ...
13 Ovaj pridjev uvijek znai moj, bez obzira na pade. Ako se koristi kao imenica,
uvijek znai moje.
kakov", -hv, -ovn lo, zao (50; *kako/h)14
mou (ejmou') moj15
nekrov", -av, -ovn pridjev: mrtav (128; *nekro/a)16

imenica: mrtvo tijelo, mrtvac
pistov", -hv, -ovn vjeran, vjeruju (67; *pisto/h)
ponhrov", -av, -ovn zao, lo (78; *ponhro/a)17
prw'to", -h, -on prvi, prethodni (155; *prwto/h)18
trivto", -h, -on trei (56; *trito/h)19

Ovo su rijei koje ste ve nauili a javljaju se u vie rodova. Trebate nauiti i
njihove oblike enskoga i srednjeg roda.
a[llo", -h, -o20 drugi
aujtov", -hv, -ov on/ona/ono, oni
e[scato", -h, -on posljednji
ou|to", au{th, tou'to20 ovo; ovi

______________________________________
14 Kako je vrlo uestao oblik u sloenicama. Kakofonija je neskladan ili lo zvuk.
Kakoepija je lo izgovor. Kakografija je lo rukopis.
15 Ovo je genitiv jednine od ejgwv. Za razliku od ejmov", mou iskljuivo znai moj kada je
u genitivu. Moe se pisati s poetnim epsilonom i naglaskom ejmou'. O ovoj rijei
emo detaljnije govoriti u jedanaestom poglavlju. Nismo je ubrojili u ukupni zbroj
rijei u rjeniku.
16 Nekrofobija je pretjerani strah od smrti.
17 Ponera je vrsta mrava sa aokom.
18 Prototip je prvi model svoje vrste, obrazac.
19 Triangl je muziki instrument koji ima tri strane.
20 Postoji nekoliko rijei poput a[llo", aujtov" i ou|to" koje ne koriste padeni nastavak
za nominativ i akuzativ jednine srednjega roda, tako da osnova stoji sama (usp.
lan). Ovo su a-1a(2b) pridjevi; njihovu potpunu paradigmu moete pronai u
Dodatku.
21 Osnova ove rijei znaajno se mijenja. Detaljno smo je objasnili u trinaestom poglavlju.
To je a-1a(2b) pridjev; njegovu potpunu paradigmu vidite u Dodatku.

9.18 Genitiv ili akuzativ? Ako je pretposljednje slovo osnove nekog pridjeva
ro ili samoglasnik, tada osnova enskoga roda zavrava na alfa (npr.
nekrav) a nastavak a" moe oznaavati genitiv jednine ili akuzativ mnoine.
N jd. aJgiva N mn. aJgivai

G jd. aJgiva" G mn. aJgiw'n
D jd. aJgiva/ D mn. aJgivai"
A jd. aJgivan A mn. aJgiva"
Ako je pretposljednje slovo osnove bilo koje drugo slovo izuzev ro ili
samoglasnika (npr. ajgaqhv), osnova enskoga roda zavravat e na eta,
a nastavak a" moe biti jedino akuzativ mnoine.
Posljednji samoglasnik osnove u mnoini uvijek e biti alfa za sve
imenice enskoga roda. Moe li nekrav" biti genitiv jednine?
9.19 Trei atributivni poloaj. Postoji i trei atributivni poloaj:

a[nqrwpo" oJ ajgaqov". U Novom zavjetu rijetko e se vidjeti da je
modifikator pridjev: ee se radi o izrazu.
Ovo je zbirka odlomaka iz Biblije iz trinaestog ili etrnaestog stoljea, a sadri

dijelove Mateja i Ivana. Fotografiju je osigurao Center for the Study of New
Testament Manuscripts (iji je ravnatelj Dan Wallace), a koristi se uz doputenje
Institut fr neutestamentliche Textforschung.
Prva ili druga staza?
Dvije staze tu u utu umu skreu
Kao u pjesmi Roberta Frosta, doli smo do raskrija u ivotu grkoga jezika.
to bismo sada trebali nauiti? Put kojim poete odreuje koje ete vjebe
raditi u sljedeih nekoliko poglavlja.
Prva staza: Dovriti imenski sustav Druga staza: Ui u glagole
9. Pridjevi 9. Pridjevi
Pregled #2 Pregled #2
10. Imenice tree deklinacije 15. Uvod u glagole
11. Line zamjenice prvoga i drugog 16. Prezent aktiv indikativ

lica
12. aujtov 17. Kontraktni glagoli
13. Pokazne zamjenice 18. Prezent medij/pasiv indikativ
14. Odnosne zamjenice 21. Imperfekt indikativ
Pregled #3 Staza 1 Pregled #3 Staza 2
15. Uvod u glagole 10. Imenice tree deklinacije
16. Prezent aktiv indikativ 11. Line zamjenice prvoga i drugog

lica
17. Kontraktni glagoli 12. aujtov
18. Prezent medij/pasiv indikativ 13. Pokazne zamjenice
19. Futur aktiv/medij indikativ 14. Odnosne zamjenice
20. Glagolski korijeni i drugi oblici 19. Futur aktiv/medij indikativ

budueg vremena
Pregled #4 Staza 1 20. Glagolski korijeni i drugi oblici

budueg vremena
21. Imperfekt indikativ Pregled #4 Staza 2
22. Aorist drugi aktiv/medij 22. Aorist drugi aktiv/medij

indikativ indikativ
73
74 Prva ili druga staza?
Predlaem da najprije zavrite imenski sustav (Prva staza), a tek potom

prijeete na glagole (vidi str. xv za moje naelo). Meutim, neki uitelji ele da
njihovi studenti ranije zarone u glagole, tako da smo za njih pripremili Drugu
stazu. Ako elite slijediti Drugu stazu, onda slijedite drugi redoslijed
poglavlja i koristite vjebe u dodatku Radne biljenice.
Budete li slijedili Drugu stazu, molim vas, uzmite u obzir da vjebe nee
ukljuivati svaku grku rije koja se koristi u tome poglavlju. Rijei u rjeniku
odabrane su na osnovu Prve staze. Isto tako, vidjet ete tri rijei u Rjeniku u
sedamnaestom i osamnaestom poglavlju iji e vam oblici, posebice oblici
genitiva, izgledati udno. Za sada, zapamtite te rijei. One pripadaju treoj
deklinaciji i o njima emo govoriti u desetom poglavlju.
17. pleivwn, pleion
18. nuvx, nuktov, hJ
o{sti, h{ti, o{ti
Ovaj dvojni sustav utjee samo na vjebe. Drugim rijeima, u priruniku
postoji samo jedno deseto poglavlje, a ono je isto bez obzira slijedite li Prvu ili
Drugu stazu.
Deseto poglavlje
Trea deklinacija
Egzegetski uvid
Prosjenom itatelju proslova etvrtog Evanelja (Iv 1,1-18) iz prvoga stoljea
bilo bi sasvim lako razumjeti Ivanov opis lovgo"-a. Kao koncept, bio je dovoljno
jednostavan. Lovgo" je bio shvatljiv zakon stvari. oJ lovgo" tou' qeou' bila je Boja
transcendentna racionalnost koja je svemiru dala red i svrhu. Helenizirani
idov brzo bi dohvatio svezak s mudrosnom knjievnou koja objanjava da je
Boja mudrost, njegova rije (ili lovgo"), svemiru dala njegov oblik i sklad. Kao
takva, oJ lovgo" tou' qeou' bila je strana ljudskim putevima, iznad nas i udaljena
od nas, ona koja nas vodi izdaleka.
S druge strane, Ivan 1,14 bi svakoga takvog itatelja izazvao da zapanjeno
zastane. I rije postade tijelom (savrx) i nastanila se izmeu nas. Savrx je
zemaljska sfera, poprite ljudskih odluka i emocija, ljudske povijesti i ljudske
grjenosti (usp. Iv 1,13; 3,6; 17,2 itd.). Ivan 1,14 sadri rizik, skandal, ali i
evanelje kranske vjere: oJ lovgo" postade savrx. Sredite Bojega ivota i misli
ulo je u dubine naega svijeta i preuzelo njegov oblik, njegovo savrx, njegovo
tijelo, kako bismo ga mi upoznali i kako bi nas spasio.
Ova potvrda o lovgo" i savrx nalazi se u samome srcu nae vjere. Bog nas nije
napustio. Nijedno ponienje, bijeda ili grjenost nije izvan Bojega shvaanja i
dosega. On je doao meu nas, prigrlio na svijet savrx-a svojim utjelovljenjem,
i ljubio nas. Donekle je lako rei da Bog ljubi svijet (Iv 3,16), meutim, rei da
Bog ljubi mene, u svoj mojoj slabosti i nevjeri, da voli savrx to je neto posve
drugo. To je misterij i sila onoga to je Bog uinio za nas u Isusu Kristu.
Gary M. Burge
Pregled

treu (i posljednju) deklinaciju (tj. osnova koje zavravaju suglasnikom);
etiri praktina savjeta za treu deklinaciju;
glavnu tablicu padenih nastavaka;
pravilo o imenicama br. 7, Tablica praskavih suglasnika, i uinak
sigme na praskave suglasnike;
pravilo o imenicama br. 8.
75
Uvod
10.1 Koja je razlika izmeu prve i druge deklinacije? Tako je. Osnove rije
koje pripadaju prvoj deklinaciji zavravaju na alfa ili eta. Osnove rije
druge deklinacije zavravaju na omikron. Kojoj deklinaciji imenica
pripada nema nikakva uinka na njezino znaenje. Bez obzira na to je
li ajpovstolo" imenica prve ili druge deklinacije, jo uvijek znai
apostol.
10.2 Imenice ije osnove zavravaju suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.

To spada u prvo pravilo o imenicama.
*sark + wn sarkw'n
10.3 Posljednji suglasnik i padeni nastavak. Kada po prvi put pogledate

na paradigmu imenica tree deklinacije, vjerojatno ete pomisliti da se
potpuno razlikuje od paradigme prve ili druge deklinacije. Ipak, nije
tako! Budui da osnova imenica tree deklinacije zavrava
suglasnikom, taj suglasnik ponekad ini kombinaciju s prvim slovom
padenog nastavka, posebice ako padeni nastavak poinje na sigma.
Na primjer, osnova druge deklinacije imenice lovgo" je *logo. Omikron
se udruuje s padenim nastavkom za muki rod, sigma, i tvori lovgo"
(*logo + " lovgo"). Nema problema. No, osnova tree deklinacije
rijei savrx glasi *sark. Kapa se spaja s istim padenim nastavkom za
nominativ jednine, a kombinacija ks tvori x (*sark + " savrx).
Premda nastavak rijei savrx moda izgleda posve drukije od lovgo, u
stvarnosti nije.
10.4 Funkcija i znaenje. Upamtite da sve grke imenice, bez obzira

pripadaju li prvoj, drugoj ili treoj deklinaciji, vre istu funkciju.
Razlikuju se jedino po svom obliku.
10.5 Razliiti padeni nastavci. Trea deklinacija koristi nekoliko padenih

nastavaka koji se razlikuju od onih koritenih u prvoj i drugoj
deklinaciji, ali ne puno. Ako ste pamtili padene nastavke zajedno s
posljednjim samoglasnikom osnove (npr. o a ne za nominativ
jednine), onda ete moda poeljeti vratiti se i nauiti prave padene
nastavke.
10.6 Praktine upute. Ako moete upamtiti samo etiri praktine upute,
tada vam ove promjene nee stvarati nikakve probleme. Kao to ete
vidjeti, osnovno pitanje je to se dogaa kada sigma slijedi iza
suglasnika.
1. Zbog promjena koje se odvijaju u nominativu jednine, esto je
teko odrediti osnovu imenice koja pripada treoj deklinaciji.
Deseto poglavlje: Trea deklinacija 77
Rjeenje ovoga problema uvijek je isto: zapamtiti oblik genitiv

jednine zajedno s leksikim oblikom. Ukoliko izbacite padeni
nastavak genitiva jednine (npr. o), obino ete dobiti osnovu
rijei.
Leksika stavka savrx, sarkov, hJ pokazuje da je osnova te rijei

*sark.
2. to god se dogaa u nominativu jednine () dogaa se i u dativu
mnoine. To je zato to padeni nastavak dativa mnoine (si)
takoer poinje sigmom.
*sark + savrx
*sark + si sarxiv
3. Kada iza njega slijedi sigma, nu ispada.

*tin + tiv
*tin + si tivsi
4. Tau ispada kada iza njega slijedi sigma ili ako se nalazi na kraju rijei.
*ojnomat + si ojnovmasi
*ojnomat o[noma
Ovo je pojednostavljeno objanjenje situacije, ali budete li
zapamtili ove etiri upute, lako ete nauiti ostala pravila tree
deklinacije.
Budui da grki jezik ima samo tri deklinacije, nakon to njima
ovladate bit ete upoznati sa svim osnovnim imenskim paradigmama
u Novom zavjetu. Zato prouavajte ove deklinacije i na dobrom ste
putu za uspjeh. Ipak, upamtite da svaka deklinacija moe imati
nekoliko varijacija.
Pregled
10.7 Slijedi paradigma imenice tree deklinacije: savrx (*sark). Naveo sam
osnovu odvojeno od padenih nastavaka, kao i od dekliniranih oblika.
Ne trebate se bojati, jer savrx zapravo ima samo tri padena nastavka
koja do sada niste vidjeli, te druga dva nastavka slina onima koje ve
znate. Za sada jo nemojte pokuavati upamtiti padene nastavke;
samo vidite na koji nain se tvore. U svrhu usporedbe, navedene su
paradigme rijei lovgo" i grafhv.
N jd. *sark savrx lovgo" grafhv

G jd. *sark o" sarkov" lovgou grafh'"
D jd. *sark i sarkiv lovgw/ grafh'/
A jd. *sark a savrka lovgon grafhvn
N mn. *sark e" savrke" lovgoi grafaiv

G mn. *sark wn sarkw'n lovgwn grafw'n
D mn. *sark si(n) sarxiv(n) lovgoi" grafai"
A mn. *sark a" savrka" lovgou" grafav"
Pogledajmo ovu paradigmu kako biste mogli vidjeti koliko ju je zapravo

lako usvojiti.
savrx Uobiajeni padeni nastavak za nominativ jednine je .
Kada je dodate ovoj osnovi, tada se kombinacija ks pie
slovom ksi. sark + savrx.
sarkov" Padeni nastavak za genitiv jednine imenica prve
deklinacije je sigma (npr. grafh), a imenica druge
deklinacije zapravo je omikron (koji se s posljednjim
samoglasnikom osnove skrauje na oblik ou, *logo + o
lovgou). Kada ta dva padena nastavka spojite u jedan,
dobivate padeni nastavak za treu deklinaciju: o". sark +
o" sarkov".
sarkiv Padeni nastavak dativa jednine isti je za sve deklinacije:
iota. Budui da osnova tree deklinacije zavrava
suglasnikom a ne dugim samoglasnikom, iota stoga ne
moe biti potpisano. sark + i sarkiv.
savrka Padeni nastavak akuzativa jednine u treoj deklinaciji
drukiji je od druge dvije: a. sark + a savrka.
savrke" Padeni nastavak nominativa mnoine u treoj deklinaciji je

drukiji od druge dvije: e". sark + e" savrke".
sarkw'n Kao uvijek, padeni nastavak genitiva jednine predivno je

dosljedan: wn. sark + wn sarkw'n.
sarxiv Padeni nastavak dativa mnoine tree deklinacije posve
je suprotan od onoga prve i druge deklinacije i ponekad
ukljuuje pokretno nu: si(n). Budui da poinje sa
sigmom, svaka promjenu koju vidimo u nominativu
jednine pojavit e se i ovdje. sark + si(n) sarxiv(n).
savrka" Padeni nastavak akuzativa mnoine u treoj deklinaciji
drukiji je od druge dvije: a. sark + a" savrka".
Nemojte to zamijeniti s rijeju iz prve deklinacije u kojoj je
alfa dio osnove (grafav"), iako vam njihova slinost moe
pomoi da upamtite taj padeni nastavak.
10.8 Eto! To nije bilo teko, zar ne? Susreli ste se samo s tri potpuno nova
nastavka (o, a, e), i s dva koja su slina (si(n), a).
Sada znate sve vanije padene nastavke. estitamo! Proimo sada
kroz prikaz oblika tree deklinacije.
Oblici
10.9 Rijei tree deklinacije svrstavaju se prema posljednjem suglasniku
osnove rijei. Dolje ete pronai paradigmu rijei savrx, a potom jo
dvije paradigme rije tree deklinacije: osnove koje zavravaju na mat
(149 rijei) i osnove koje zavravaju na n (77 rijei). Padeni nastavci
odvojeni su od osnova kako bi se naglasile slinosti s prvom i drugom
deklinacijom. U jedanaestom poglavlju emo nauiti jo nekoliko
obrazaca.
Ne preporuam vam da zapamtite paradigme. itajte biljeke kako
biste mogli vidjeti zato oblici postaju onakvima kakvima postaju, a
potom svakako zapamtite koji su isti nastavci i promjene na drugim
rijeima. U #10.14 doi e vrijeme da ih zapamtite.
10.10 k osnova mat osnova n osnova

*sark *onomat *tin
N jd. savrx o[noma1 tiv"2

G jd. sark ov" ojnovmat o" tivno"
D jd.3 sark iv ojnovmat i tivni
A jd. savrk a o[noma4 tivna
N mn. savrk e" ojnovmat a5 tivne"

G mn. sark w'n ojnomavt wn tivnwn
D mn.6 sarx iv(n) ojnovma si(n) tivsi(n)
A mn. savrk a" ojnovmat a tivna"
__________________________________
1 Ne koristi se nijedan nastavak, a posljednji suglasnik osnove, koji je tau, ispada jer
tau ne moe stajati na kraju rijei (#10.21).
2 Nu ispada ispred sigme. Vidi dativ mnoine i #10.11 dolje.
3 Zapazite da se u treoj deklinaciji iota ne potpisuje kao to to ini u prvoj i drugoj.
To je zato to se iota moe potpisati iskljuivo ispod samoglasnika.
4 Sve imenice koje zavravaju na -ma srednjega su roda. To je jedan od nekolicine
dosljednih obrazaca u treoj deklinaciji. Isto tako, poput svih imenica srednjeg roda,
oblici nominativa i akuzativa uvijek su isti.
5 Uvidjeti razliku izmeu ovog oblika i nominativa jednine moemo tako to emo
vidjeti je li prisutna cijela osnova (npr. *onomat). Ako jest (ojnovmata), onda imate
mnoinu; ako nije (o[noma), onda imate jedninu.
6 Svaka promjena koju vidite u nominativu jednine prisutna je i u dativu mnoine,
jer oba padena nastavka poinju sigmom. Padeni nastavak je si, to je obrnuto od
nastavka u prvoj i drugoj deklinaciji. Nu u zagradi iza svakog oblika je pokretno nu
(#8.13).
10.11 tiv je upitna zamjenica (npr. tko), ti (bez naglaska) je neodreena

zamjenica (npr. netko). Obje su nastale iz istoga korijena: *tin.
Muki i enski rod identina su oblika, a svi rodovi sklanjaju se prema
treoj deklinaciji. Promjenu u nominativu jednine objanjava injenica
da nu ispada kada iza njega slijedi sigma. *tin + tiv.
m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.
N jd. tiv" tiv ti" ti

G jd. tivno" tivno" tinov" tinov"
D jd. tivni tivni tiniv tiniv
A jd. tivna tiv tinav ti
N mn. tivne" tivna tinev" tinav

G mn. tivnwn tivnwn tinw'n tinw'n
D mn. tivsi(n) tivsi(n) tisiv(n) tisiv(n)
A mn. tivna" tivna tinav" tinav
tiv" je uvijek naglaen na prvome slogu. ti" ili nije naglaen ili je
naglaen na posljednjem slogu (ultima).
10.12 ei| je pridjev koji znai jedan. Osnova mukoga i srednjeg roda je *en a
osnova enskog roda pripada prvoj deklinaciji i glasi *mia. U nominativu
jednine, nu ispada ispred sigme, a samoglasnik osnove epsilon
produljuje se na ei (*eJn + e" ei|").
N jd. ei|" miva e{n

G jd. eJnov" mia'" eJnov"
D jd. eJniv mia/' eJniv
A jd. e{na mivan e{n
Zapazite da ova rije ima otri hak u mukom i srednjem rodu. To e
vam pomoi da je razlikujete od prijedloga eij" i ejn. Zato ova rije
nema mnoine? U emu se razlikuje od tiv?
10.13 U prvoj i drugoj deklinaciji, muki i enski rod esto se razlikuju po

obliku. U treoj pak deklinaciji, oni su obino slini. Zapravo, postoji
vie slinosti izmeu mukoga i enskog roda nego izmeu mukog i
srednjeg, jer u nominativu i akuzativu, muki i srednji rod obino se
razlikuju.
Karakteristina obiljeja imenic tree deklinacije

10.14 Glavna tablica padenih nastavaka. Preporuam vam da ne
zapamtite paradigme iz #10.10 nego da zapamtite padene nastavke iz
ove tablice i vidite kako ti padeni nastavci izgledaju kada su pripojeni
imenici. Paljivo ih prouavajte, zapazite koja obiljeja su im
zajednika, a posebice koja obiljeja dijele s prvom i drugom
deklinacijom. Postoje jo neki obrasci unutar tree deklinacije, ali ako
znate ove onda ete relativno lako prepoznati preostale. Pokuajte
navesti sve slinosti.
prva/druga deklinacija trea deklinacija
m. r. . r. sr. r. m. r. / . r. sr. r.
N jd. " - n " -a
G jd. ub " u o" o"
D jd. ic i i id i
A jd. n n n a/ne -
N mn. i i a e" af
G mn. wn wn wn wn wn
D mn. i" i" i" si(n)g si(n)
A mn. u"h " a a"i a
a. Budite spremni na to da e posljednje slovo osnove proi kroz neke promjene

(pravilo br. 8).
b. Nastavak je zapravo omikron, koji se skrauje s posljednjim samoglasnikom
osnove i tvori ou (pravilo br. 5).
c. Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5) a iota se potpisuje (pravilo br. 4).
d. Budui da osnove tree deklinacije zavravaju suglasnikom, iota se ne moe
potpisati kao u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje napisano na crti.
e. U nekim rijeima padeni nastavak izmjenjuje se izmeu alfa i nu; vidi #11.11.
f. Za razliku od prve i druge deklinacije, ovaj alfa je zapravo padeni nastavak a
ne promijenjeni samoglasnik osnove. Isto je i s akuzativom mnoine.
g. Ovo nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak si okrenuta inaica i" koji
nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.
h. Stvarni padeni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je n", ali nu ispada zbog
naredne sigme. U prvoj deklinaciji, alfa se jednostavno pridruuje sigmi (*wra +
n" w{ra"), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na ou
(pravilo br. 5; logon" logo" lovgou").
i. Za razliku od prve deklinacije (npr. w{ra), ovo alfa je dio padenog nastavka.
Ovako izgledaju nastavci kada su pripojeni uz posljednji samoglasnik

osnove.
m. r. . r. sr. r. m. r/. r. sr. r.
N jd. o" a h on " - -
G jd. ou a" h" ou o" o"
D jd. w/ a/ h/ w/ i i
A jd. on an hn on a/n -
N mn. oi ai a e" a
D mn. oi" ai" oi" si(n) si(n)
A mn. ou" a" a a" a
10.15 Rod. esto je teko odrediti rod rijei koje pripadaju treoj deklinaciji
zbog toga to se obrasci prema kojima se rijei sklanjaju ne razlikuju
toliko kao oni u prvoj i drugoj deklinaciji. Morate upamtiti rod svake
rijei.
Ipak, postoji nekoliko obrazaca. U ovom poglavlju susreli smo se s
osnovama koje zavravaju na mat (npr. o[noma, mato, tov). Sve ove
osnove su srednjega roda.
10.16 lan. lan sada postaje posebno vaan. Premda sama imenica mijenja
svoj oblik, lan uvijek ostaje isti. tw'/ e uvijek biti tw'/ bez obzira pripada
li imenica koju poblie opisuje prvoj, drugoj ili treoj deklinaciji. lan
poblie opisuje veinu imenica, to nam olakava odrediti rod imenice.
Tablica praskavih [zatvorenih] suglasnika

10.17 Praskavi suglasnik je svaki onaj suglasnik iji se zvuk tvori
usporavanjem ili potpunim zaustavljanjem protoka zraka kroz usta.
10.18 Praskave suglasnike moemo podijeliti na tri kategorije.

Labijalni. p, b i f tvore se tako to se usnama trenutno sprjeava
protok zraka, to je jako vano za stvaranje zvuka. Pokuajte rei p
a da vam se usne ne dodiruju.
Velarni. k, g i c tvore se dodirivanjem mekoga dijela nepca
srednjim dijelom jezika.7
Dentalni. t, d i q tvore se dodirivanjem stranjega dijela zub jezikom.8
10.19 Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika. Sedmo od osam pravila o

imenicama zapravo je ova tablica. Morate je tono upamtiti. Ne samo da je
trebate moi ponoviti slijeva na desno, nego i odozgo prema dolje.9
Labijalni p b f
Velarni k g c
Dentalni t d q
Ova tablica je vana zato to se praskavi suglasnici ponaaju na dosljedan

nain. to god se dogaa s nastavkom osnove koja zavrava na tau dogaa
se i s nastavkom osnove koja zavrava na delta, jer su tau i delta dentalni
suglasnici. Nauite li ovu tablicu, moi ete predvidjeti to e se dogoditi.
To je puno lake od pamenja razliitih paradigmi. Ista ova Tablica
praskavih suglasnika bit e vana kada budemo prouavali glagole, tako da
e vam malo vremena provedenog ovdje kasnije utedjeti sate i sate
frustracije.
10.20 Praskavi suglasnici plus s. Kada god praskavi suglasnik i sigma dou u
doticaj, posljedice su predvidive. Trebate dobro nauiti ove promjene, jer
ete se s njima esto susretati.
Labijalni + s y
Velarni + s x
Dentalni + s s
*skolop + s skovloy.10 *sark + si sarxiv. *ojnomat + si ojnovmasi11
____________________________________________________
7 Kako bi opisali ova tri suglasnika neki koriste izraz nepani jer se odnose na nepce.
8 Zapravo, ne radi se o zubima nego o alveolarnom grebenu iza zuba koji se koristi, ali
veini je s izrazom dentalni lake povezati rije zubi.
9 Posljednji stupac praskavih suglasnika, f, c i q, tehniki nisu praskavi ve aspirirani
suglasnici jer se protok zraka ne zaustavlja ve samo usporava. Ipak, iz razloga to se tako
dobro uklapaju u obrazac, lake je na njih gledati kao na praskave suglasnike.
Stupci takoer imaju svoje nazive. p, k i t su bezvuni jer se prilikom njihova izgovora
ne koristi grkljan larynx. b, g i d su zvuni jer se larynx koristi. (Stavite prste na grkljan
i izgovorite ova slova. Osjetit ete kako titra samo kada izgovorite zvune praskave
suglasnike.) f, c i q su aspirirani suglasnici. (Otri hak je takoer aspirirani suglasnik.)
10 Postoji samo sedam imenica u Novom zavjetu ije osnove zavravaju na pi, ali mnoge
osnove zavravaju na kapa ili tau.
10.21 Pravilo broj 8: Tau ne moe stajati na kraju rijei i zato u tom
poloaju ispada. Na primjer, osnova rijei za ime glasi *ojnomat. U
nominativu jednine ne koristi se nijedan padeni nastavak, a posljednji
tau ispada.
*onomat + - o[noma
Ovo je posljednje pravilo o padenim nastavcima. Sada znate svih
osam. Navedeni su u Dodatku, na str. 344.
pa'"
10.22 pa'" je pridjev 3-1-312 vrste i esto se koristi kao paradigmatska rije za
treu deklinaciju. Korijen ove rijei je *pant, koji se u enskome rodu
mijenja u *pasa.13 Naoruani ovom spoznajom i pravilima u ovome
poglavlju, trebali biste moi napisati cijelu paradigmu ove rijei a da ne
trebate gledati dolje. Pokuajte. Uspijete li, onda ste dobro nauili.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. pa'"14 pa'sa pa'n15
G jd. pantov" pavsh"16 pantov"

D jd. pantiv pavsh/ pantiv
A jd. pavnta pa'san pa'n
N mn. pavnte" pa'sai pavnta

G mn. pavntwn pasw'n pavntwn
D mn. pa'si(n)17 pavsai" pa'si(n)
A mn. pavnta" pavsa" pavnta
______________________________________________________
11 Zapravo, dentalni suglasnik tvori sigmu, a dvostruko sigma se pojednostavljuje na
samo jedno sigma (*ojnomat + si ojnomassi ojnovmasi).
12 3-1-3 znai da muki i srednji rod slijede treu deklinaciju, dok enski rod slijedi
prvu deklinaciju. Vidi #10.23.
13 Za vas koje zanima napredna morfologija, mijenja se zato to se obliku enske
osnove dodaje suglasniko iota, i nt + suglasniko iota tvore sa (vidi MBG o pa'").
14 nt ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21).
15 Padeni nastavak se ne koristi, a tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da ispada
(#10.21).
16 Sjeate li se pravila koje se odnosi na posljednji samoglasnik osnove u genitivu i
dativu jednine? Ako rije koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava
na alfa tamo gdje je prethodno slovo epsilon, iota ili ro, tada e genitiv i dativ tvoriti
pomou alfa. U svakom drugom sluaju, alfa e se promijeniti u etu.
17 nt ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21); ujedno i u dativu mnoine srednjega roda.
Ukoliko volite pamtiti paradigme, onda svakako nauite ovu. Ne

samo da pokazuje prvu i treu deklinaciju, nego slui kao klju za
kasnije uenje participa (dvadeset esto poglavlje).
Budui da je pa'" pridjev, moe vriti funkciju imenice. Kada to ini,
ponekad e biti potrebno upotrijebiti dodatne rijei poput ljudi ili
stvari. Meutim, za razliku od drugih pridjeva, kada poblie opisuje
imenicu pa'" obino se nalazi u predikatnom poloaju.
pa' oJ a[nqrwpo znai svaki ovjek.
Kategorije
10.23 Pridjevi spadaju u etiri kategorije, ovisno o tome koju deklinaciju slijede te jesu
li oblici enskoga i mukog roda isti ili se razlikuju. Muki i srednji rod uvijek
slijede istu deklinaciju. U devetom poglavlju susreli smo se s obrascima 2-1-2 i
2-2.
kategorija muki rod enski rod srednji rod
2-1-2 2. deklinacija 1. deklinacija 2. deklinacija

ajgaqov, hv, ovn
3-1-3 3. deklinacija 1. deklinacija 3. deklinacija
pa', pa'sa, pa'n
2-2 2. deklinacija 2. deklinacija 2. deklinacija
aijwn
v io, on
3-3 3. deklinacija 3. deklinacija 3. deklinacija
tiv, tiv
lan
10.24 Postoje dvije posebne situacije vezane uz prijevod lana koje trebamo
sagledati.
Grki lan bismo jo mogli nazvati i slabom pokaznom zamjenicom,

to znai da moe vriti funkciju pokazne zamjenice (taj), odnosne
(koji), a ponekad ak i line zamjenice (on, jedan), ovisno o
potrebama konteksta. Obino ete u prijevod trebati dodati pomonu
rije, poput koji ili koje. Dopustite neka kontekst odredi koja je
rije prikladna.18
Kada naiete na izraz oJ dev, lan obino vri funkciju line zamjenice:
a on.
______________________________________
19 Ovo se vie tie drugog stupnja gramatike, a ne prvoga. Ovo je neto emu se moete
radovati.
10.25 Ponekad ete naii na lan ispred prijedlonog izraza (o emu smo
govorili i u #9.14).
pa'sin toi" ejn th/' oijkiva./
lan vam pokazuje da naredni prijedloni izraz (ejn

th'/ oijkiva)/ stoji u atributivnom poloaju naspram pa'sin. Radi se o istoj
vrsti odnosa koji smo ve vidjeli kod pridjeva: lan-imenica-lan-
modifikator, samo to u ovom sluaju prijedloni izraz slui kao
modifikator. Kako biste preveli ovu konstrukciju, obino ete
prijedloni izraz trebati pretvoriti u odnosnu reenicu i nadomjestiti
one rijei koje su potrebne.
svima koji su u kui

lan e se slagati u padeu, broju i rodu s imenicom. Na taj nain
moete znati koju rije prijedloni izraz poblie opisuje.
Saetak
1. Rijei ije osnove zavravaju suglasnikom koriste padene nastavke tree

deklinacije.
2. Kada elite saznati osnovu imenice koja pripada treoj deklinaciji, pronaite
genitiv jednine i izbacite padeni nastavak.
3. Kako biste upamtili rod imenice koja pripada treoj deklinaciji, zapamtite
njezin leksiki oblik zajedno sa lanom. Kako biste upamtili osnovu imenice
tree deklinacije, zapamtite njezin oblik u genitivu.
4. Zapamtite Glavnu tablicu padenih nastavaka doslovce.
5. Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika.
Labijalni p b f
Velarni k g c
Dentalni t d q
6. Labijalni + s tvore y. Velarni + s tvore x. Dentalni + s tvore s.

7. Pravilo broj 8: tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da e ispasti.
8. oJ dev moe se prevesti a on, a lan ispred prijedlonog izraza znai da je
prijedloni izraz vjerojatno u atributivnom poloaju.
9. pa je paradigmatska rije za onaj dio gramatike koji e tek doi, tako da je
trebate dobro nauiti.
10. Morate znati etiri razliite kategorije pridjeva.
Ohrabrite se! Sada znate tri deklinacije i gotovo sve oblike imenica.
Rjenik
Svakako trebate upamtiti nominativ, genitiv i lan svake imenice tree
deklinacije. Leksikon vam obino daje samo posljednja slova genitivnog oblika
za treu deklinaciju, ali mi emo vam ga u ovome poglavlju napisati cijelog.
a{gio", -iva, -ion pridjev: svet (233; *aJgio/a; 2-1-2)19

imenica u mnoini: sveti (ljudi)
eij ako (503)20
eij mhv osim ako; ako ne21
ei|", miva, e{n jedan (344; *eJn/*mia; 3-1-3)22
h[dh sada, ve (61)
o[noma, ojnovmato", tov ime, ugled (231; *onomat)23
oujdeiv", oujdemiva, oujdevn24 nitko, nijedna, nita (234; ouj[de] + *eJn/*mia)
pa'", pa'sa, pa'n jednina: svaki, svaka (1 244; *pant/*pasa; 3-1-3)25

mnoina: svi
perivG oL (333)26
perivA okoG
savrx, sarkov", hJ tijelo (147; *sark)27
_________________________________________________
19 Hagiografa (aJgiovgrafa) su sveti spisi, trei i posljednji dio idovskog kanona.

Hagiolatrija je tovanje svetaca.
20 To nije isto to i ei\ koji znai ti si. Ovdje morate dobro paziti na naglaske, jer eij
nema vlastiti naglasak.
Poput ejan
v , eij uvijek stoji na poetku zavisne reenice, tako da u eij reenici neete
pronai glavni subjekt ili glagol reenice.
21 Ove dvije rijei zajedno mogu tvoriti idiom (vidi dolje) koji znai osim ako.
U drugim sluajevima, najbolje ih je prevesti ako ne. esto stoji na poetku
zavisne reenice.
Idiom je izraz koji nema isto znaenje koje imaju njegovi zasebni dijelovi. Kada
gledate na znaenje svake rijei u idiomu, tek rijetko ete nai znaenje idiomatskog
izraza.
22 Hendijada je figura rijei u kojoj dvije imenice opisuju istu stvar. Potjee od izraza e}n
dia; duoin, koji znai jedna stvar uz pomo dvije. Henoteizam je vjera u jednoga
Boga koja doputa postojanje drugih bogova.
23 Onomatopeja (ojnomatopoiiva) je pojava kada naziv neke rijei zvui poput njezina
znaenja, kao to su rijei prasak i apat.
24 Druga polovica ove rijei deklinira se upravo kao ei|".
25 Panteizam je vjera da je Bog prisutan u svim stvarima.
26 Posljednji iota isputa se samo onda kada naredna rije poinje s iota. Parametar
(perivmetro") je granica oko nekog predmeta ili podruja.
suvnD sI, saI (128)28

sw'ma, -mato", tov tijelo (142; *swmat)29
tevknon, -ou, tov dijete, potomak (99; *tekno)30
tiv", tiv tko? to? koji? zato? (555; *tin; 3-3)31
ti", ti netko/neto (525; *tin; 3-3)
neki/neka stvar,
svatko/sve

10.26 Praktina uputa. Obino se dogodi da studenti prestanu pamtiti

rijei zato to trebaju uiti mnoga gramatika pravila. ak i ako se
borite s gramatikom, svakako drite korak s uenjem novih i
ponavljanjem ve nauenih rijei. Vae znanje gramatike bit e
vam od male pomoi (ili e imati malu vrijednost) ako ne budete
znali to rijei znae. Neete moi prevesti odlomak. Stoga, drite
se! ostala poglavlja o imenicama puno su laka od ovoga.
pneu'ma, -mato", tov duh, Duh

Sivmwn, -wno", oJ imun
______________________________________________
27 Sarkofag (sarkofavgo") je kameni lijes. U Grkoj su se radili od vapnenca, za koji se
vjerovalo da e pojesti (fagevw) tijelo.
28 Sin je uobiajeni prefiks. Sinagoga (sunagwghv) je mjesto na kojemu se ljudi
okupljaju. Sinereza (sunaivresi") je saimane dvaju zvukova u jedan.
29 Psihosomatski poremeaj je fiziki poremeaj uzrokovan psihikim/emocionalnim
procesima. Somatologija je nauka o tijelu.
30 Teknonimija je obiaj da se o roditeljima govori koristei imena njihove djece.
31 Kada ova rije znai zato? obino e biti u srednjem rodu (tiv).
Jedanaesto poglavlje
Line zamjenice prvoga i drugog lica
Egzegetski uvid
Male rijei ponekad nose velika znaenja, posebice kada su spojene s drugim
znaajkama grkoga jezika. Zamjenice mogu biti takve rijei. One, poput
kamiona za selidbe, mogu nositi velik teret. Pritom mislim na jedan posebno
zlosutan primjer u Isusovim kunjama u Luki 4,6. Sotona je odveo Isusa na
kozmiku vonju kako bi mogao vidjeti sva kraljevstva svijeta. Tada je rekao
Isusu: Tebi u dati svu tu vlast i njihovu slavu; jer to je predano meni i ja to
dajem kome ja hou. Ako e me ti, stoga, tovati, to e biti tvoje.
Ovo je velika (ali varljiva) ponuda, a sav teret nose razliite razmjene linih
zamjenica kroz cijeli ovaj odlomak. Kako biste vidjeli to stoji iza ovoga stiha,
morate pratiti lopticu skoicu dok prolazi kroz razne promjene zamjenice.
Sotona (ja, meni) nudi vlast nad svom zemljom (to), bude li Isus (ti, tvoje) samo
iskazao tovanje Sotoni.
Meutim, postoji jo jedna crta u ovome stihu. Kako bi se zasladila ponuda,
zamjenica tebi (soi) stavljena je na poetak grke reenice u estome stihu
poradi naglaska. Premda neki prijevodi ukazuju na taj naglasak (RSV),
poznavanje grkoga jezika otkriva njezin znaaj. Sotona jasno pokazuje da je
ova ponuda osobne i jedinstvene naravi. Sotona kae: Ova ponuda odnosi se
iskljuivo na tebe! Pokuava je prikazati Isusu na to privlaniji nain. Dobro
je da Sotona nije prodava rabljenih automobila! Na sreu, odanost Bogu Isusu
je bila vanija od prisvajanja moi. Nije dopustio da ga Sotonina upotreba (i
zloupotreba) zamjenic zavede i srui.
Darrell L. Bock
Pregled
U ovome poglavlju emo nauiti:
line zamjenice prvoga (ja) i drugog (ti) lica;
da je pade zamjenice odreen njezinom funkcijom u reenici, ba kao u
sluaju imenice;
da je broj zamjenice odreen njezinim antecedentom;
jo nekoliko obrazaca tree deklinacije.
89
Hrvatski jezik
11.1 Zamjenica je rije koja zamjenjuje imenicu. Ovo je crveno. Ovo je

zamjenica koja se odnosi na neku rije ispred sebe.
Lina zamjenica je zamjenica koja zamjenjuje imenicu time to se
odnosi na neku osobu [tj. lice]. Ja se zovem Bill. Nauit u grki jezik
to bolje mogu. Ja je lina zamjenica koja se odnosi na mene, Billa
[autora; op. prev.].
Rije na koju se zamjenica odnosi, odnosno Bill, je antecedent.
11.2 Lice. Zamjenice mogu biti u prvome, drugom ili treem licu.
Prvo lice odnosi se na osobu koja govori (ja, mi).
Drugo lice odnosi se na osobu kojoj se govori (ti, vi).
Tree lice odnosi se na sve druge (on, ona, ono, oni).

Zapazite u kolikoj mjeri se sklanja hrvatska zamjenica. Zamjenice se
radikalno mijenjaju, ovisno o njihovoj funkciji.
11.3 Pade, broj i lice

Pade neke zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici; njezin broj i lice
odreuje njezin antecedent. Ovo je slino pridjevima koji vre funkciju
imenice u reenici.
1. Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici. Na primjer,
ako je zamjenica subjekt reenice, koristit ete ja a ne mene, jer
je ja u nominativu. Ne smijete rei: Mene bih htio sada jesti,
jer je mene u akuzativu.
Po tome se razlikuje od atributivnoga pridjeva, iji pade odreuje
rije koju poblie opisuje. Zamjenica (osim u genitivu) poblie ne
opisuje rijei.
2. Broj zamjenice odreuje njezin antecedent. Budui da je Bill u
jednini, koristit ete ja a ne mi.
3. Lice zamjenice odreuje njezin antecedent. Ukoliko je njezin
antecedent osoba koja govori (1. lice), koristite ja a ne ti.
4. Prvo i drugo lice nemaju roda. Ja ili ti moe biti i ena i
mukarac. Zamjenica u treem licu ima rod, ali s njom emo se
susresti u sljedeem poglavlju.
Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvoga i drugog lica 91
11.4 Hrvatski oblici
1. l. jd. 2. l. jd. 1. l. mn. 2. l. mn.
Nominativ ja ti mi vi
Genitiv2 mene, me tebe, te nas vas
Dativ meni, mi tebi, ti nama, nam vama, vam
Akuzativ mene, me tebe, te nas vas
Vokativ - ti mi vi
Lokativ meni tebi nama vama
Instrumental mnom, mnome tobom nama vama
Grki jezik
11.5 Grka zamjenica slina je hrvatskoj zamjenici.

Zamjenjuje imenicu.
Njezin pade odreuje njezina funkcija u reenici.
Njezin broj odreuje njezin antecedent.
Zamjenice prvoga i drugog lica nemaju rod.
11.6 Grki oblici

Ve smo nauili neke od ovih oblika, a s mnogima od njih susreli ste se
u vjebama. Trebali bi vam biti poznati i laki za nauiti. Slijede obrazac
tree deklinacije. O zamjenskim oblicima u zagradi govorit emo u
#11.8.
prvo lice drugo lice
N jd. ejgwv ja suv ti

G jd. mou ( ejmou' ) me (mene) sou ( sou' ) te (tebe)
D jd. moi ( ejmoiv ) mi (meni) soi ( soiv ) ti (tebi)
A jd. me ( ejmev ) me (mene) se ( sev ) te (tebe)
N mn. hJmei" mi uJmei" vi

G mn. hJmw'n nas uJmw'n vas
D mn. hJmin nama uJmin vama
A mn. hJma'" nas uJma'" vas
____________________________________________
2 Kada se oblici u genitivu koriste u svojstvu imenice, prevode se moj, tvoj i na.
Karakteristike zamjenica prvoga i drugog lica

11.7 Oblik. Zapazite mnoge slinosti izmeu padenih nastavaka
zamjenica i padenih nastavaka imenica koje ste ve nauili.
Nominativ (jednine i mnoine) i akuzativ (jednine) neto se
razlikuju, ali ostali padei su gotovo jednaki imenicama tree
deklinacije.
U mnoini, line zamjenice prvoga i drugog lica identine su u
svemu osim u prvome slovu.3
Premda postoje mnoge slinosti meu ovim oblicima i onim koje

ve znate, neki studenti vie vole jednostavno upamtiti ovu
paradigmu.
11.8 Naglasci. U prvome licu jednine, genitiv, dativ i akuzativ ponekad

imaju epsilon i naglasak (ejmou', ejmoiv, ejmev). Zamjenica drugoga lica nee
dodati epsilon ali ponekad moe imati naglasak (sou', soiv, sev).4 Ovi
oblici s naglaskom [akcentom] nazivaju se naglaenim oblicima
[naglaeni zbog funkcije a ne zbog akcenta; op. prev.].
Naglaeni i nenaglaeni oblici u osnovi imaju isto znaenje. Naglaeni
oblik koristi se kada autor eli neto posebno naglasiti, obino kada
eli pokazati da se lica suprotstavljaju.
ejgw; ejbavptisa uJma'" u{dati, aujto;" de; baptivsei uJma'" ejn pneuvmati aJgivw./
Ja vas krtavah u vodi ali on e vas krstiti Duhom Svetim.
Budui da i hrvatski jezik ima naglaene i nenaglaene oblike, u

prijevodu je ovakav kontrast vrlo lako izraziti.
11.9 Analiza. Kada se od vas zatrai da deklinirate linu zamjenicu prvoga

ili drugog lica, predlaemo vam da navedete pade, broj, lice (ne rod),
leksiki oblik i znaenje dotinog oblika.
sou': genitiv jednine drugog lica od suv znai tebe, te (ili tvoj).
Leksiki oblici line zamjenice prvoga ili drugog lica su u nominativu.
Neki uitelji smatraju da je ejgwv leksiki oblik od hJmei"
dok drugi smatraju da je hJmei" zasebna rije. Isto se odnosi i na
uJmei".
_________________________________________
3 Budui da upsilon s otrim hakom stvara zvuk hu, lica oblika u mnoini moete se
sjetiti tako to ete taj zvuk hu povezati sa su.
4 Nominativ jednine suv u naim NZ tekstovima uvijek se javlja s naglaskom.
11.10 Postupak prevoenja. Ako je zamjenica u genitivu, onda je prevedite

genitivom s napomenom da je, kada to ima smisla, trebate prevesti
pridjevskom [posvojnom] zamjenicom (moj, tvoj).
ejgwv / pisteuvw / lovgon sou.

Ja vjerujem tvojoj rijei.
Posvojni oblici zamjenica (mou, sou) obino slijede iza rijei koju
poblie opisuju.
kuvriov" mou ei\pen ....
Moj Gospodin ree ....
Vie o treoj deklinaciji

11.11 Osnove koje zavravaju na tau i delta. U desetom poglavlju nauili
smo osnove tree deklinacije. Trebamo nauiti jo nekoliko obrazaca,
premda ti obrasci jo uvijek slijede ista pravila.
Osnove koje zavravaju na tau ili delta ponaaju se na isti nain, jer su
oba slova dentalni suglasnici. Sjetite se da dentali (t, d, q) ispadaju
ispred sigme.
*carit *fwt, tov *elpid *sark
N jd.5 cavri " fw' ejlpiv " savrx

G jd. cavrit o" fwt ov ejlpivd o" sarkov
D jd.6 cavrit i fwt iv ejlpivd i sarkiv
A jd. cavrit a7 fw' ejlpivd a sarkav
N mn. cavrit e" fw't a ejlpivd e" savrke

G mn. carivt wn fwvt wn ejlpivd wn sarkw'n
D mn.8 cavri si(n) fw' si(n) ejlpiv si(n) sarxiv(n)
A mn. cavrit a" fw't a ejlpivd a" savrka
_________________________________
5 Suglasnik tau iz osnove ispada kada iza njega slijedi sigma (carit + " cavri"). Isto
se odnosi i na delta (ejlpiv").
6 Iota se u treoj deklinaciji ne potpisuje kako to ini u prvoj i drugoj. To je zato to se
iota moe potpisati iskljuivo ispod samoglasnika.
7 U nekoliko primjera ova rije (i druge poput nje) moe imati akuzativ jednine u nu
(cavrin).
8 Bilo koja promjena koju moemo vidjeti u nominativu jednine bit e prisutna i u
dativu mnoine zato to oba padena nastavka poinju sa sigma. Padeni nastavak
je si, obrnuto od padenog nastavka prve i druge deklinacije. Suglasnik nu u
zagradi iza svakoga oblika je pokretno nu (#8.13).
11.12 Osnove sa suglasnikim iota. ini se da je iota posljednji samoglasnik

imenice pivsti".
N jd. pivsti"
G jd. pivstew"9
D jd.10 pivstei
A jd. pivstin11
N mn. pivstei"12
G mn. pivstewn13
D mn. pivstesi(n)
A mn. pivstei"12
11.13 Izvorno je to iota bilo neko drugo slovo koje se zvalo suglasniko iota.
Ovo slovo nestalo je iz grkog alfabeta puno prije helenistikoga
grkog, ali injenica da je ono neko postojalo pomae nam utoliko to
puno objanjava o naoko udnom ponaanju i kod imenica i kod
glagola.14
Posljednje iota u imenici pivsti neko je bilo suglasniko iota. Kada je
suglasniko iota isputeno iz upotrebe, zamijenjeno je iotom ili
epsilonom. S jedne strane, moda nije vano znati kada je koje slovo
preuzelo njegovo mjesto; ali trebate samo prepoznati da e osnove
rijei koje pripadaju pivsti vrsti zavravati na iota ili na epsilon. No,
ako stvarno elite znati, pravilo je sljedee.
Ako padeni nastavak poinje samoglasnikom, posljednji
samoglasnik osnove je epsilon;

ako padeni nastavak poinje suglasnikom, posljednji
samoglasnik osnove je iota. Meutim, u dativu mnoine epsilon
prethodi sigmi.
_______________________________________
9 w" smatrajte produljenim o".
10 Zapazite da se iota u treoj deklinaciji ne potpisuje kako to ini u prvoj i drugoj. To je
zato to se iota moe potpisati jedino ispod samoglasnika.
11 Ovaj pojedinani obrazac tree deklinacije koristi nu kao padeni nastavak akuzativa
jednine.
12 Padeni nastavak za nominativ isti je kao cavrite" (piste + e" pivstei"). Akuzativ
mnoine koristi isti padeni nastavak kao u nominativu mnoine, kao da je rije
srednjega roda.
13 Zapazite da padeni nastavak wn ne guta posljednji samoglasnik osnove kao to
to ini u prvoj i drugoj deklinaciji. To je dokaz da je epsilon zamijenio suglasniko
iota.
14 Suglasnikim iota naziva se zato to je to drevno slovo dijelilo karakteristike
samoglasnika i suglasnika. U gramatikama se pie . O njemu emo detaljnije
govoriti u dvadesetom poglavlju.
11.14 Sve imenice s osnovama koje zavravaju suglasnikim iota enskog su

roda (npr. pivsti", pivstew, hJ).
11.15 Posljednja dva obrasca. Ovo su paradigme za imenice pathvr (otac) i

u{dwr (voda). ajnhvr (mukarac) i mhvthr (majka) takoer se
dekliniraju kao pathvr.
N jd. pathvr15 u{dwr, tov 16
G jd. patrov" u{dato"

D jd.17 patriv u{dati
A jd. patevra u{dwr
N mn. patevre" u{data

G mn. patevrwn uJdavtwn
D mn. patravsi(n) u{dasi(n)
A mn. patevra" u{data
Saetak
1. Lina zamjenica je rije koja mijenja vlastitu imenicu.
2. Hrvatske line zamjenice su ja, mene, meni, mene, mi, nas, nama, nas
(prvo lice) i ti, tebe, tebi, tebe, vi, vas, vama, vas (drugo lice).
3. Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici, dok lice i broj

odreuje njezin antecedent.
4. Veina oblika ovih dviju zamjenica slini su padenim nastavcima koje ve
znate. Usredotoite se na te slinosti.
5. pivsti vrsta rijei zavrava na suglasniko iota, koje se sada javlja kao i ili e.
__________________________________
15 pathvr se tvori od korijena *pater. Drugi samoglasnik osnove je nestalan i mijenja
se izmeu ete (pathvr), epsilona (patevra) i (patrov"). U dativu mnoine
samoglasnik osnove je izgubljen, a dodaje se alfa (patravsi) kako bi se pospjeio
izgovor.
16 ini se da ova osnova zavrava na tau, kao to moemo vidjeti u veini njezinih
oblika. Meutim, kada nema padenog nastavka (u nominativu i akuzativu
jednine), izvorno ro na kraju rijei ponovno se javlja.
17 Zapazite da se iota u treoj deklinaciji ne potpisuje kao to to ini u prvoj i drugoj.
To je zato to se iota moe potpisati iskljuivo ispod dugog samoglasnika.
Rjenik
ajdelfov", -ou', oJ brat (343; *ajdelfo)18
a[n nepromjenjiva estica koja se ne prevodi; koristi se

kako bi se odreena izjava uinila neizvjesnom u
pogledu neega, npr. mijenja tko na tko god (167).
Obino ju ne moete prevesti.
ajnhvr, ajndrov", oJ19 mukarac, muko bie, mu (216; *ajndr)20
ejkklhsiva, -a", hJ crkva, Crkva, skuptina, zajednica (114; *ejkklhsia)21
ejlpiv", -ivdo", hJ nada, iekivanje (53; *ejlpid)22
e[xw prilog: bez (63)

e[xwG prijedlog: izvanG
ejpivG (ejp j, ejf j)23 naL, prekoG, kada (890)24

ejpivD (ejp j, ejf j) na temeljuG, uzA
ejpivA (ejp j, ejf j) naL, kaD, uzA
hJmei" mi (864)
qevlhma, qelhvmato", tov volja, elja (62; *qelhmat)25
ijdev Vidi! Gle! (34; uzvik)26
_____________________________________________________
18 Filadelfija je grad bratske ljubavi.

19 Vidi Dodatak za potpunu paradigmu ove rijei (n-3f[2c]). Slina je obrascu pathvr.
n-3f[2c] je primjer kodnoga sustava koji koristimo za uspostavljanje vrsta imenic.
To je objanjeno u uvodu u leksikon.
20 Android je automat u obliku ovjeka.
21 Ekleziologija je nauka o crkvi. Eklezijastiko znai u odnosu na crkvenu
organizaciju.
22 Kranska nada nije puka elja da se neto dogodi ve pouzdano iekivanje
onoga to znamo da e se sigurno dogoditi. Ova rije je vrlo dobra za prouavanje
rijei. U manje ozbiljnom raspoloenju, mogli bismo spomenuti da se Elvisovi
oboavatelji nadaju da on nije doista umro.
23 Kada iza ejpiv slijedi rije koja poinje samoglasnikom i tihim hakom, iota elidira
ejp j). Ako naredno slovo poinje otrim hakom, iota elidira, a pi aspirira na fi (ejf j).
24 Epiderma (ejpidermiv") je vanjski sloj koe, ono to je na koi.
25 Monotelitizam je krivovjerje iz sedmoga stoljea prema kojemu je Isus imao samo
jednu narav a tako i samo jednu volju.
26 ijdev je izvorno bio aorist aktiv imperativ od ei\don, ali se poeo koristiti kao estica.
Javlja se samo 34 puta, ali zbog svoje slinosti s narednim ijdouv, smatrali smo kako
je najbolje da je nauite. Koristi se s istim osnovnim znaenjem kao naredno ijdouv.
Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvog i drugog lica 97
ijdouv Vidi! Gle! (200; uzvik)27
kalov", -hv, -ovn lijep, dobar (100; *kalo/h)28
mhvthr, mhtrov", hJ29 majka (83; *mhtr)30
oujdev a ne, ak ni, niti, ni (143)
pathvr, patrov", oJ31 otac (413; *patr)32
pivsti", pivstew", hJ vjera, vjerovanje (243; *pist)33
u{dwr, u{dato", tov voda (76; *uJdat)34
uJmei" vi (1,840)
fw'", fwtov", tov35 svjetlo (73; *fwt)36
cavri", cavrito", hJ milost, blagonaklonost, dobrota (155; *carit)

w|de ovdje (61)

Broj do sada nauenih rijei: 123
Broj pojavljivanja rijei nauenih u ovom poglavlju: 6 193
Broj pojavljivanja rijei nauenih do sada: 83 764
__________________________________
27 Ovaj oblik glagola javlja se 200 puta. Zapravo se radi o obliku aorista medija
imperativa glagola ei\don, ali zbog toga to se toliko puno puta koristi u ovom
odreenom obliku, smatrali smo kako je najbolje gledati na njega kao na zasebnu
rije.
28 Kaligrafija (kalligrafiva) je lijepo pisanje, odnosno krasopis.
29 Slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi pathvr. Vidi n-3f(2c) u Dodatku.
30 Matrijarhalno drutvo jest ono drutvo u kojemu je majka dominantna linost.
32 Vidi obrazac deklinacije ove rijei u Dodatku.
33 Patrijarh (patriavrch") je otac i glava obitelji ili plemena.
33 Pistologija je nauka o vjeri.
34 Hidrologija je nauka o vodi. Pridjev hidraulian (u{drauli") odnosi se na neto
pokretano vodom.
35 Budui da je fw u srednjem rodu, akuzativi e biti slini nominativima. Potpunu
paradigmu moete pronai u Dodatku (str. 347).
36 Fotografija je slika privuena svjetlom.
Dvanaesto poglavlje
aujtov
Egzegetski uvid
U grkome jeziku zamjenice se koriste u razliite svrhe. Jedna od najuestalijih
zamjenica je aujtov". Obino se upotrebljava kada stoji umjesto imenice kako
bi se izbjeglo ponavljanje. Jakov je volio Mariju, ali Marija nije mogla podnijeti
Jakova skrauje se na Jakov je volio Mariju, ali ga ona nije mogla podnijeti.
Ipak, zamjenica se ponekad koristi zajedno s imenicom kako bi joj se dodao
nekakav naglasak. Tu konstrukciju Petar koristi u 1. Petrovoj 5,10, gdje pie:
Bog, izvor svakovrsne milosti, onaj koji vas je u Kristu pozvao u svoju vjenu
slavu, sm e vas, kad budete neko kratko vrijeme trpjeli, usavriti, uvrstiti,
ojaati i utvrditi. Ovdje Petar pojaava subjekt reenice dodajui zamjenicu
aujtov", a znaenje toga dodatka treba ukazati na injenicu da je Bog osobno
ukljuen u brigu za svoj narod.
U svome komentaru na ovaj stih, P.H. Davids kae: Autor je izraajan istie
da Bog nije udaljen iz njihove situacije, tovie, osobno je u nju ukljuen.
Takav stih bi tako postao jo veom utjehom kranima koji su trpjeli
neprijateljstvo ljudi oko njih. Reeno im je da prepoznaju djelovanje
zlonamjernog Sotone i vrsto mu se odupru, kako ne bi podlegli iskuenju da
odustanu od svoje vjere zato to je situacija u kojoj su se nalazili previe teka.
U takvoj situaciji trebali su se uvjeriti da, kao to Sotona djeluje u njihovim
protivnicima, tako ni Bog nije daleko i ne ostavlja ih da se bore sami nego se
osobno skrbi za svakog pojedinog od njih, jaa ih i odrava, i u konanici e ih
pozvati u vjenu nagradu.
I. Howard Marshall
Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:
tri razliita naina koritenja aujtov";
budui da je aujtov" pridjev 2-1-2, ve znamo sve njegove oblike.
98
Dvanaesto poglavlje: aujtov 99
Hrvatski jezik
12.1 Ovo su sklanjani oblici treeg lica line zamjenice.
m. r. . r. sr. r.
N jd. on ona ono

G jd. njega, ga nje, je njega, ga
D jd. njemu, mu njoj, joj njemu, mu
A jd. njega, ga, nj nju, ju, je, nju njega, ga, nj
V jd. - - -
L jd. njemu njoj njemu
I jd. njim, njime njom, njome njim, njime
m. r. . r. sr. r.
N jd. oni one ona

G jd. njih, ih
D jd. njima, im
A jd. njih, ih
V jd. -
L jd. njima
I jd. njima
12.2 Jedina razlika izmeu zamjenica treega lica i zamjenica prvoga i

drugog lica jest ta to zamjenice treeg lica imaju rod.
Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici.
Rod i broj zamjenice odreuje rod i broj njezina antecedenta.
Na primjer, ako je Ana antecedent, rekli biste: Volio bih razgovarati
s njom. Ne biste rekli: Volio bih razgovarati s njim, jer Ana nije
on. Ne biste rekli ni njima jer Ana je samo jedna. Isto tako, ne biste
rekli: Volio bih razgovarati s ona, jer je ova zamjenica objekt
prijedloga koji prima instrumental (njom).
Ovo je uncijalni rukopis iz 5. stoljea,

nazvan 0301, a sadri Ev. po Ivanu 17,1-4.
Nalazi se u Mnsteru u Njemakoj.
Fotografiju je osigurao Center for the
Study of New Testament Manuscripts
(iji je ravnatelj Dan Wallace). Koritena uz
doputenje Institut fr neutestamentliche
Textforschung.
Grki jezik
12.3 Ve smo se susreli s aujtov koji vri funkciju treeg lica line zamjenice koja
znai on (aujtov) i njega (aujtovn).1 Za razliku od ejgwv i suv, aujtov" koristi
uobiajene padene nastavke te ima rod.
2 1 2
m. r. . r. sr. r. prijevod
N jd. aujtov" aujthv aujtov on ona ono

G jd. aujtou' aujth'" aujtou' njega nje njega
D jd. aujtw/' aujth/' aujtw/' njemu njoj njemu
A jd. aujtovn aujthvn aujtov njega nju njega
N mn. aujtoiv aujtaiv aujtav oni one ona

G mn. aujtw'n aujtw'n aujtw'n njih
D mn. aujtoi" aujtai" aujtoi" njima
A mn. aujtouv" aujtav" aujtav njih
12.4 Oblik
aujtov" koristi padeni nastavak koji koriste i pridjevi (2-1-2).
enski rod sklanja se prema prvoj deklinaciji (iji je posljednji

samoglasnik osnove uvijek eta), dok se muki i srednji rod sklanjaju
prema drugoj deklinaciji.
U srednjem rodu nominativa i akuzativa jednine, aujtov" ne koristi

padeni nastavak, tako da rije zavrava posljednjim
samoglasnikom osnove. To je uobiajeni podobrazac za srednji rod,
koji smo ve vidjeli kod lana: tov (vidi paradigmu a-1a[2b] u
Dodatku, str. 350).
aujtov" uvijek ima tihi hak.2
12.5 Deklinacija. aujtov" se deklinira upravo kao pridjev (tj. pade, broj,
rod, leksiki oblik i znaenje dotinog oblika). Njezin leksiki oblik je
aujtov".
aujtoi": dativ mnoine mukog/srednjeg roda od aujtov" a znai njima.
12.6 Rod. Neka vas ne zbuni razlika izmeu grkoga i hrvatskog u mnoini.
Premda u hrvatskom rod oznaavamo samo u nominativu dok su u ostalim
padeima oblici jednaki, u grkome nije tako. Dolje emo vidjeti kako se
to prevodi.
______________________________________
1 Slino tome, vidjeli smo da oJ dev znai a on (#12.14).
2 Ovo je vano upamtiti. U trinaestom poglavlju susrest emo se s rijeju koja ima slian
oblik; jedina dosljedna razlika izmeu ove dvije rijei jest to to aujtov" uvijek ima tihi hak.
Tri funkcije aujtov
12.7 Saetak. Nemojte gledati na aujtov" kao na zamjenicu treega lica. Na

aujtov" gledajte kao na rije koja vri tri razliite funkcije.
12.8 Prva funkcija: Lina zamjenica. aujtov" moe vriti funkciju line
zamjenice treega lica. Ovo je njezina najuestalija funkcija.3 Prevodite
je onako kako ste navikli initi.
aujtov" on aujtoiv oni

aujthv ona aujtaiv one
aujtov ono aujtav ona
U ovoj upotrebi, pade zamjenice odreuje njezina funkcija. Kada
pokazuje posvojno znaenje, zamjenica obino slijedi iza rijei koju
poblie opisuje.
subjekt aujto; levgei ...

izravni objekt ajgapw' aujthvn.
posvojno znaenje th;n pivstin aujtw'n
Njezin rod i broj odreuje njezin antecedent.
Kada je antecedent osoba, aujtov slijedi prirodan rod.

oJ jIhsou' aujto; levgei pro; aujthvn.
Mariavm aujth; levgei pro; aujtovn.
Meutim, ako antecedent nije osoba, tada aujtov slijedi gramatiki
rod. Tako, na primjer, ako je antecedent svijet (kovsmo"), grki
jezik upotrijebit e muki oblik zamjenice (aujtov").
_____________________________________
3 U kosim padeima (G, D, A), aujtov" se koristi 5 203 puta u Novom zavjetu od ukupno
5 595 puta kada se koristi kao lina zamjenica.
12.9 Druga funkcija: Pridjevi za pojaavanje. aujtov" ujedno moe vriti funkciju
pojaavanja kada se koristi kao pridjev.4 U tom sluaju aujtov" obino poblie
opisuje neku drugu rije i obino je u predikatnom poloaju.5 Prevedite aujtov"
pomou pridjeva sm.6
aujto;" oJ ajpovstolo" aujto; to; dw'ron
sm apostol sm dar
aujtov" se slae s imenicom koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu.
U hrvatskom prijevodu pridjev sm prilagodite rodu rijei koju
aujtov" poblie opisuje.
hJ ejkklhsiva aujthv
sma crkva
ejgw; aujtov"
ja sm
Nemojte zamijeniti ovu funkciju s predikatnim poloajem drugih
pridjeva. Kada je pridjev u predikatnom poloaju, morate umetnuti
glagol biti. Kada je aujtov" u predikatnom poloaju, onda poblie
opisuje imenicu u svojstvu pridjeva.
oJ jIhsou' ajgaqov Isus je dobar

aujtov oJ jIhsou' sm Isus
--------------------------------------------------------------
4 Pridjev za pojaavanje nije standardna terminologija ali je koristan izraz. Ovaj izraz
koristi program Gramcord (Adjectival intensive pronoun; op. prev.) [kao i Bari et al.
Hrvatska gramatika 543, Pokazni zamjeniki pridjev sm].
Gramcord navodi 143 pojavljivanja aujtov" u Novom zavjetu kao pridjevske zamjenice
za pojaavanje, ali pritom ukljuuje i upotrebe aujtov" kao pridjeva isti (dolje).
Navodi etrnaest sluajeva kada se iskljuivo radi o pridjevu za pojaavanje.
5 Neke poetne gramatike grkoga jezika poput Machena (#105) kau da aujtov" mora
biti u predikatnom poloaju kako bi vrio funkciju pridjeva za pojaavanje. No, kao
to ete vidjeti iz vjebi, to nije uvijek sluaj. Zapravo, ovo poglavlje znaajno se
razlikuje od drugih gramatika. Oni obino prevode aujtov" na temelju njegova
poloaja, a posebice na osnovu toga prethodi li mu lan ili ne. Budui da ima toliko
puno iznimaka u sluaju takvoga gledanja na aujtov", te zato to smatramo da bismo
tome teoretski trebali dati prednost, aujtov" smo svrstali na osnovu funkcije a ne na
osnovu poloaja.
6 Grka refleksivna/povratna zamjenica ejmautou' nastala je kombinacijom line
zamjenice ejgwv i aujtov". To pokazuje bliski odnos izmeu aujtov" i povratne ideje.
12.10 Kada vri funkciju pridjeva za pojaavanje, aujtov" je obino u nominativu

i poblie opisuje subjekt.7
aujto;" Daui;d ei\pen ejn tw'/ pneuvmati tw'/ aJgivw/ (Marko 12,36).
Sam David ree po Svetom Duhu.
jIhsou'" aujto;" oujk ejbavptizen ajll j oiJ maqhtai; aujtou' (Ivan 4,2).
Sam Isus ne krstavae ve njegovi uenici.
Ovo je ista upotreba line zamjenice koju smo vidjeli kod ejgwv i suv.
Sjetite se da je, budui da glagol sm pokazuje vlastiti subjekt, upotreba
aujtov" tehniki nepotrebna, tako da njezina prisutnost moe imati
svrhu naglaavanja.
Postoje razliiti prijedlozi o tome kako prevesti aujtov" kada se javlja u
ovoj situaciji. Neki predlau koritenje pridjeva za pojaavanje koji
smo koristili u gornjim primjerima. Sm David je govorio po Duhu
Svetomu, a ne netko drugi. Zamjenica ujedno pokazuje je li subjekt
mukog, enskog ili srednjeg roda.
Drugi pak predlau da potpuno zanemarimo linu funkciju za
pojaavanje aujtov" u nominativu zato to prijevod ne zvui dobro na
hrvatskom jeziku. Ako zanemarite tu linu funkciju, onda svakako
upamtite da moe pojaati znaenje.
Subjekt glagola ne mora biti u treem licu. Kada se koristi s prvim ili
drugim licem, aujtov" jo uvijek dodaje naglasak.
su; aujto;" levgei" toi" ajnqrwvpoi"
Ti (sm) govori ljudima.
12.11 Trea funkcija: Pridjev isti. aujtov" se ponekad koristi u pridjevskom

znaenju izjednaavanja isti. Kada ima ovu funkciju, obino
nastupa u atributivnom poloaju ali ne uvijek.8 Pade, broj i rod
odreuje rije koju poblie opisuje, kao to je sluaj s bilo kojim
pridjevom.
kai; pavlin ajpelqw;n proshuvxato to;n aujto;n lovgon (Marko 14,39).
I ponovno nakon to je otiao pomoli se za istu stvar.
9
jEn aujth'/ th'/ w{ra/ prosh'lqavn tine" Farisaioi (Luka 13,31).
U isti sat dooe neki farizeji.
________________________________
7 Neki gramatiari tvrde da se aujtov" moe koristiti u nominativu bez toga smisla
naglaska, jednostavno kao lina zamjenica a ne kao pridjevska zamjenica za
pojaavanje.
Gramcord odvaja ovu upotrebu od pridjeva za pojaavanje, nazivajui je lina
zamjenica za pojaavanje. Iz didaktikih razloga spojili smo ih zajedno. aujtov" se
koristi 243 puta u Novom zavjetu kao lina zamjenica za pojaavanje, 239 puta u
nominativu.
8 aujtov" nalazimo u atributivnom poloaju 60 puta u Novom zavjetu.
9 Zapazite da u ovom primjeru aujtov nema lan. To pokazuje da i aujtov" bez lana
moe vriti funkciju pridjeva isti, unato tome to kau mnogi gramatiari.
Saetak
1. aujtov" koristi obian padeni nastavak osim za nominativ i akuzativ

jednine srednjega roda, kada izostavlja nu. Ovo je ubiajena varijacija.
2. Kada aujtov" vri funkciju zamjenice, njezin pade odreuje njezina
funkcija, a njezin broj i rod odreuje njezin antecedent.
3. Kada aujtov" daje naglasak obino se prevodi pokaznim zamjenskim
pridjevom sm. Obino e biti u predikatnom poloaju, u nominativu.
4. aujtov" moe vriti funkciju pridjeva isti i prevodi se isti. U tom sluaju
obino je u atributivnom poloaju.
Rjenik
aijwn
v , -w'no", oJ vijek, vjenost10 (122; *aijwn)11
didavskalo", -ou, oJ uitelj (59; *didaskalo)12
eujquv" odmah (51)13
e{w" veznik: dok (146)

e{w"G sve doG
maqhthv", -ou', oJ14 uenik (261; *maqhth)
mevn s jedne strane, doista15 (179)
mhdeiv", mhdemiva, mhdevn nitko / nita (90; mh[de] + *en/*mia)16
movno", -h, -on sam, jedini (114; *mono/h)17
o{pw" kako, da, tako da (53)
o{so", -h, -on18 koliki, toliki (110; *oJso/h)19

_______________________________________________________
10 Idiomi eij" to;n aijwn

' a i eij" tou;" aijwn
v a" tw'n aijwn
v wn znae isto: vjeno.
11 Srodna imenica pridjeva aijwn
v io".
12 Razliiti uitelji imaju razliite didaktike (didaktikov") metode.
13 Ovaj prilog razlikuje se od pridjeva eujquv", -eia, -uv, koji znai prav i javlja se
samo devet puta u Novom zavjetu.
14 maqhthv" se deklinira poput profhvth". Uenik je naunik. Mat je vezano uz
mavqhma, to znai ono to se ui. Matematika dolazi od maqhmatikhv.
15 Postpozitiv. Ponekad je ova rije neprevediva. Moe se javiti kao
suodnosni veznik s dev. U ovom sluaju, mevn ... dev moete prevesti kao s jedne
strane ... ali s druge.
16 Deklinira se ba kao oujdeiv".
17 Monogamni brak je brak u kojemu osoba ima samo jednog suprunika. Svi pridjevi
mogu vriti priloku funkciju. Ova rije ini to vrlo esto, obino kao akuzativ
srednjega roda (movnon).
ou\n dakle, tada, stoga (499)20
ojfqalmov", -ou', oJ oko, vid (100; *ojfqalmo)21
pavlin ponovno (141)22
pouv", podov", oJ stopalo (93; *pod)23
uJpevrG radiG, zaA (150)24

uJpevrA iznadG, povrhG

Ukupan broj do sada nauenih rijei: 138
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 2 168
Broj pojavljivanja nauenih rijei: 85 932
_________________________________
18 Poetno oJs zadrava isti oblik, ali druga polovica rijei deklinira se kao odnosna
zamjenica. Na primjer, nominativ mnoine mukoga roda je o{soi.
19 Ova rije je idiomatska; posluite se kontekstom kako biste doli do tone definicije.
20 Postpozitivan veznik.
21 Oftalmologija je nauka o oku.
22 Palimpsest (palivmyhsto", ponovno ostrugan) je pergament ije se izvorno pisanje
sastrugalo kako bi se mogao ponovno upotrijebiti. Palilogija (palilogiva) je
ponavljanje rijei zbog naglaska. Paligeneza (paliggenesiva) je ponovno roenje, kako
kranina (Titu 3,5) tako i svijeta u stoikoj misli.
23 pouv se deklinira kao ejlpiv, ejlpivdo, osim to se u nominativu jednine omikron
korijena produljuje na ou (*pod + po pouv). Dativ mnoine glasi posiv(n).
Podologija je znanost koja se bavi raznim vrstama bolesti stopala. Zapazite da je
korijen rijei u hrvatski doao sa slovom d, premda ono nije vidljivo u nominativu
pouv". Veina srodnih rijei tvori se iz grkog korijena a ne iz ve sklonjenog oblika
poput nominativa.
24 Hiper je uobiajeni prefiks koji oznaava pretjeranost, preobilje. Hiperbola je
pretjerivanje zbog naglaska.
Trinaesto poglavlje
Pokazne zamjenice / Pridjevi
no"
ou|to", ejkei
eino"
Egzegetski uvid
dikaiosuvnh jedna je od velikih rijei u kranskoj teologiji. U osnovi ona znai:
karakter ili kvaliteta bivanja ispravnim ili pravednim. Ova rije koristi se
kako bi se opisao Bog. On je u krajnjemu smislu Pravedni (Rim 3,5. 25). Isto
tako, koristi se za pravedan ivot vjernika, tj. ivot koji se provodi u
poslunosti volji Bojoj (Rim 6,13. 16. 18. 19. 20; Ef 6,14 itd.)
Meutim, najvanija upotreba rijei dikaiosuvnh u Novom zavjetu opisuje
milostivi dar Boji po kojemu se kroz vjeru u Isusa Krista osoba dovodi u
ispravan odnos s Bogom. Takav odnos odvojen je od zakona, tj. odvojen je od
djela zakona ne moemo uiniti nita kako bismo ga dobili. Meutim,
Zakon i Proroci, odnosno Pismo Staroga zavjeta, svjedoe o tome. Sve je to
bio dio Bojeg plana otkupljenja kako bismo mogli imati ispravan odnos s
njime kroz njegova Sina.
Luther je bio u pravu kada je napisao: Jer Bog nas ne eli spasiti naom
vlastitom ve vanjskom pravednou, onom koja ne potjee od nas samih ve
nam dolazi izvan nas samih.
Nada moja ne poiva ni na emu drugom
Ve samo na Isusovoj krvi i dikaiosuvnh.
Walter W. Wessel
Pregled

pokazne zamjenice i pridjeve ovo i ono;
da se pokazne zamjenice ponaaju upravo kao zamjenice i pridjevi osim
to se, kada vre funkciju pridjeva, nalaze u predikatnom poloaju;
peti i posljednji pade, vokativ, koji se koristi kada se osobi izravno
obraa.
106
Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi 107
Hrvatski jezik
13.1 Pokazne zamjenice u hrvatskom jeziku su: ovaj/ovi, taj/ti i

onaj/oni (jednina/mnoina). Na primjer: Ova knjiga je najbolji
prirunik iz grkoga jezika. Ti ljudi brzo hodaju. Oni studenti
marljivo ue.1
13.2 Ista rije moe biti zamjenica (To je moje.) ili [pokazni zamjeniki]
pridjev (Taj automobil je moj.).2
Grki jezik
13.3 Pokazne zamjenice u grkome jeziku su ou|to" (ovaj/ovi) i ejkeino"

(onaj/oni). Vre istu funkciju koju imaju u hrvatskom jeziku, kao
zamjenice i pridjevi [pokazni zamjeniki pridjevi]. Kao to je sluaj u
hrvatskom jeziku, i u grkome pokazne zamjenice imaju pade, rod i
broj.
Kada pokazna zamjenica vri funkciju zamjenice, njezin pade

odreuje njezina funkcija u reenici. Njezin broj i rod odreuje
njezin antecedent, tako da je poput svake druge zamjenice.
Kada pokazna zamjenica vri funkciju pridjeva, njezin pade, broj

i rod odreuje imenica koju poblie opisuje, ba kao to je sluaj
kod pridjeva.
U narednim paradigmama, prevedite svaki oblik kao pridjev, a

potom kao zamjenicu.
_________________________________
1 Korisno je imati na umu da postoji nekakva razlika izmeu bliih i daljih
pokaznih zamjenica. Blia je ovaj/ovi a dalja je onaj/oni. Iza toga stoji ideja da
se ovaj/ovi koristi kada se opisuje neto u relativnoj blizini, a onaj/oni kada se
opisuje neto relativno daleko.
2 Kako bismo zadrali jednostavnost, zvati emo ih pokaznim zamjenicama, a ne
pokaznim zamjenicama i pokaznim pridjevima. [Na engleskom jeziku postoji
ukupan naziv demonstratives koji obuhvaa oboje. Budui da takav naziv u
hrvatskom jeziku ne postoji, koristit emo pokazne zamjenice u oba sluaja, a
student treba sam odrediti govori li se o pokaznoj zamjenici ili o pokaznom
zamjenikom pridjevu; op. prev.]
13.4 Oblici ou|to"
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. ou|to" au{th tou'to

G jd. touvtou tauvth" touvtou
D jd. touvtw/ tauvth/ touvtw/
A jd. tou'ton tauvthn tou'to
N mn. ou|toi au|tai tau'ta

G mn. touvtwn touvtwn touvtwn
D mn. touvtoi" tauvtai" touvtoi"
A mn. touvtou" tauvta" tau'ta
13.5 Oblici ejkeino"
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. ejkeino" ejkeivnh ejkeino

G jd. ejkeivnou ejkeivnh" ejkeivnou
D jd. ejkeivnw/ ejkeivnh/ ejkeivnw/
A jd. ejkeinon ejkeivnhn ejkeino
N mn. ejkeinoi ejkeinai ejkeina

G mn. ejkeivnwn ejkeivnwn ejkeivnwn
D mn. ejkeivnoi" ejkeivnai" ejkeivnoi"
A mn. ejkeivnou" ejkeivna" ejkeina
Karakteristike pokaznih zamjenica

13.6 Oblik. Pokazne zamjenice koriste uobiajene padene nastavke.
Postoje tri karakteristina svojstva koja trebate dobro nauiti.
1. Srednji rod jednine u nominativu i akuzativu ne koristi padeni
nastavak, tako da oblik zavrava na omikron iz osnove, a ne na on.
To je isto kao u sluaju aujtov", a[llo" i oJ.
2. ou|to" uvijek poinje s otrim hakom ili tau. Smatrajte ih
meusobno zamjenjivima. To je vano kada razlikujemo pokaznu
zamjenicu enskoga roda (au|tai) od aujtov", koja uvijek ima tihi
hak (aujtaiv).
3. Prvi samoglasnik osnove koriten u ou|to" ovisi o posljednjem

samoglasniku osnove.
Ako je posljednji samoglasnik alfa ili eta, pokazna zamjenica
e u osnovi imati au (npr. tauvtai, tauvth").
Ako je posljednji samoglasnik osnove omikron, osnova e tada
imati ou (npr. touvtou).
Ova toka nije toliko vana koliko prethodne dvije zato to uimo
samo prepoznati oblike umjesto da pamtimo paradigme.
13.7 Zamjenica. Ako pokazna zamjenica vri funkciju zamjenice, onda poblie
ne opisuje rije (poput imenskog pridjeva).
ou|to" ejkeino"
ou|to" ovaj (mukarac) ejkeino" onaj (mukarac)

au{th ova (ena) ejkeivnh ona (ena)
tou'to ovo (dijete) ejkeino ono (dijete)
ou|toi ovi (mukarci) ejkeinoi oni (mukarci)

au|tai ove (ene) ejkeinai one (ene)
tau'ta ova (djeca) ejkeina ona (djeca)
Budui da se radi o zamjenici, prijevod pokazne zamjenice ponekad

iziskuje dodatnu rije poput onih u zagradama gore. Odaberite onu
rije koja ima najvie smisla, slijedei prirodan rod. Na primjer, ejkeivnh
neete prevesti ona mukarac.
13.8 Pridjevi. Ako pokazna zamjenica vri funkciju pridjeva, onda se nalazi
u predikatnom poloaju iako vri funkciju atributivnog pridjeva.
ou|to" oJ a[nqrwpo"
Ovaj mukarac
oJ a[nqrwpo" ou|to"
Ovaj mukarac
ejkeinoi oiJ a[nqrwpoi
Oni mukarci
To je suprotno od obinih pridjeva, tako da ih ne smijete pomijeati.3
________________________________________________
3 Ve smo vidjeli ovu gramatiku u vezi s aujtov u ulozi pridjeva koji pojaava i s pa'.
13.9 Pokazna zamjenica ponekad oslabi u znaenju, tako da vri funkciju

line zamjenice.
ou|to" e[stai mevga" kai; uiJo;" uJyivstou klhqhvsetai (Luka 1,32).
On e biti velik i zvat e se Sin Svevinjeg.
Kao to ste mogli pogoditi, izmeu lana, pokazne zamjenice i line
zamjenice postoji veliko preklapanje.
Vokativ
13.10 Peti, i posljednji, pade je vokativ, pade izravnog obraanja.
Imenica koristi padene nastavke za vokativ onda kada ju se izravno
oslovljava. U narednom primjeru, osoba se izravno obraa
Gospodinu.
Ouj pa'" oJ levgwn moi, Kuvrie kuvrie, eijseleuvsetai eij" th;n basileivan
tw'n oujranw'n (Matej 7,21).
Nee svi koji mi govore: Gospodine, Gospodine ui u
kraljevstvo nebesko.
Oblici vokativa su, uglavnom, vrlo jednostavni. Obino je ve iz
konteksta oito kada je rije u vokativu.
U mnoini, vokativ uvijek ima oblik nominativa mnoine
(a[nqrwpoi).
U jednini prve deklinacije, vokativ ima oblik nominativa (ajdelfhv).
U jednini druge deklinacije, nastavak za vokativ je obino epsilon.
Kada biste izravno govorili apostolu, rekli biste: ajpovstole.
U jednini tree deklinacije, vokativ je obino gola osnova rijei,
ponekad s izmijenjenim samoglasnikom osnove (prijevoj). Vokativ
imenice pathvr je pavter.
Postoji jo nekoliko oblika vokativa, ali za sada su vam dovoljne ove
informacije. Obino e vas kontekst upozoriti da je neki oblik u
vokativu.4
_______________________________________________________
4 Sva pravila navedena su u MBG.

Razno
13.11 Komparacija pridjeva. Pridjev moe imati tri razine.

Pozitiv je nekomparirani oblik pridjeva: velik (mevga").
Komparativ oznaava veu od dvije stvari: vei (meivzwn).
Superlativ opisuje najveu stvar ili pak usporedbu izmeu tri ili vie
stvari: najvei (mevgisto").
U Koine grkom superlativ je nestajao, a njegovu je funkciju preuzeo
komparativ (vidi BDF, #60). Na primjer, netko bi mogao upotrijebiti
meivzwn kada kontekst tehniki iziskuje mevgisto". Kao obino, kontekst
je klju prilikom prijevoda.
13.12 Sloenice su rijei nastale spajanjem dviju rijei. U ovom poglavlju
susrest emo se s kajgwv, koja je sloenica rijei kaiv i ejgwv. Vidi Dodatak
za popis svih oblika sloenica u Novom zavjetu, str. 338.
13.13 Poluv. Takoer emo se susresti s rijei poluv, koja znai puno. Ona
izgleda poput mjeavine izmeu rijei druge i tree deklinacije.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. poluv" pollhv poluv

G jd. pollou' pollh'" pollou'
D jd. pollw'/ pollh'/ pollw'/
A jd. poluvn pollhvn poluv
N mn. polloiv pollaiv pollav

G mn. pollw'n pollw'n pollw'n
D mn. polloi" pollai" polloi"
A mn. pollouv" pollav" pollav
Saetak
1. Pokazna zamjenica ovaj/ovi je ou|to" i onaj/oni je ejkeino". ou|to"
uvijek poinje s otrim hakom ili tau. Nijedna ne koristi padeni nastavak u
nominativu/akuzativu srednjeg roda jednine.
2. Kada vre funkciju zamjenice, njihov pade odreuje njihova funkcija u
reenici, a broj i rod odreuje njihov antecedent. Ako elite, moete dodati
pomonu rije, koju ete odrediti prema prirodnom rodu.
3. Kada vre funkciju pridjeva, njihov pade, broj i rod slau se s rijeju koju
poblie opisuju. Uvijek e biti u predikatnom poloaju iako se prevode kao
atributni pridjevi.
4. Pokazna zamjenica moe izgubiti na znaenju i koristiti se kao lina zamjenica.
5. Vokativ je pade izravnog obraanja.
U mnoini, jednak je nominativu bez obzira na deklinaciju.
U jednini prve deklinacije, jednak je nominativu.
U jednini druge deklinacije, obino ima padeni nastavak epsilon.
U jednini tree deklinacije, obino je gola osnova.
Rjenik
gunhv, gunaikov", hJ5 ena, supruga (215; *gunaik)6
dikaiosuvnh, -h", hJ pravednost (92; *dikaiosunh)
dwvdeka dvanaest (75). Ne deklinira se.7
eJautou', -h'", -ou'8 jednina: sam/sama/samo

mnoina: sami9
(319; *eJauto/h)
ejkeino", -h, -o jednina: onaj mukarac/ona ena/ono dijete

mnoina: oni mukarci/one ene/ona djeca
(265; 2-1-2; *ejkeino/h)
h[10 ili, nego (343)
kajgwv a ja, ali ja (84). Ne deklinira se.
makavrio", -ia, -ion blagoslovljen, sretan (50; 2-1-2; *makario/a)11

_______________________________________________________
5 gunhv se deklinira kao savrx (n-3b[1]). ik se gubi u nominativu jednine.

6 Ginekologija je grana medicine koja se bavi enskim bolestima.
7 Dodekagon (dwvdeka) je ploha s dvanaest stranica i dvanaest kutova.
8 eJautou' je povratna zamjenica. Premda se uglavnom javlja u treem licu, moe se
koristiti i u prvom i drugom licu (ja sm, ti sm).
Zbog znaenja rijei, nikada se ne moe pojaviti u nominativu; radi toga leksiki
oblik ove rijei je genitiv jednine. Ona slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi
aujtov".
9 eJautou' u mnoini moe se prevesti prvim (mi sami sebe) ili drugim (vi sami sebe)
licem.
10 Nemojte to zamijeniti sa lanom hJ, koji uvijek ima otri hak.
11 Metzger: Lexical Aids, predlae srodni izraz makarizam, to je blaenstvo.
mevga", megavlh, mevga12 velik, slavan (243; 2-1-2; *megalo/h)13
povli", -ew", hJ grad (162; *pol)14
poluv", pollhv, poluv jednina: puno (416; 2-1-2; *pollo/h)15

mnoina: mnogo
prilog: esto
pw'" kako? (103)16
shmeion, -ou, tov znamenje, udo (77; *shmeio)17

Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei: 88 376
ou|to", au{th, tou'to jednina: ovaj; on, ona, ono (1388; 2-1-2; *touto/h)
mnoina: ovi
___________________________________
12 Vidi paradigmu ove rijei u Dodatku (a-1a[2a]).
13 Mega je uobiajeni prefiks koji znai velik ili slavan: megafon, megavolt,
Megalosaurus, to je vrsta izrazito velikog dinosaura (sau'ro" znai guter).
14 Metropolis (majka-grad) je grad-roditelj jedne kolonije, posebice drevne grke
kolonije. Rije se poela koristiti za bilo koji glavni ili velik grad. Neapolis je luki
grad grada Filipi (Dj 16,11).
15 Poli je est spojni oblik koji znai mnogo: poliandrija, poligamija, poliglot, poligon.
16 Postoji jo jedna rije pwv" koja znai uope, nekako, na bilo koji nain, javlja se
15 puta. Jedina razlika izmeu ove dvije rijei je naglasak.
17 U Ivanovu Evanelju udesa su znakovi koji svjedoe o Isusovoj istinskoj naravi.
Semio je spojni oblik koji znai znak ili simptom. Semiologija je jezik znakova.
Semiotsko znai: to se odnosi na simptome.
etrnaesto poglavlje
Odnosna zamjenica
Egzegetski uvid
Jedan autor o autoru prvoga od naa etiri kanonska Evanelja govori kao o
pedantnome Mateju. Matej redovito pokazuje namjernu tonost u svome
zapisu o Spasiteljevu zemaljskom ivotu i slubi kako bi naglasio istine koje su
vane za pobonost i nauk. Ova tonost vrlo je oigledna u rodoslovlju koje
Matej koristi kako bi predstavio Isusa Krista na poetku svog Evanelja. Kada
je doao do dijela gdje se navodi Isus, kae: ... i Jakov otac Josipa, mua
Marije, od koje je roen Isus, koji se zove Krist (Mt 1,16, NIV). Na koga se rijei
napisane kurzivom od koje odnose? Na Josipa kao oca? Na Mariju kao
majku? Na Josipa i Mariju kao roditelje? Naravno, odnosi se na Mariju kao
majku.
Iza hrvatskoga prijevoda od koje stoji grka odnosna zamjenica h|". enski
rod odnosne zamjenice ukazuje posebno na Mariju kao onu od koje je Isus
Krist bio roen. Rodoslovlje redovito naglaava mukarca koji postaje ocem
djetetu, ali ovdje pedantni Matej daje tonu izjavu o odnosu Isusa Krista
prema Josipu i Mariji. Dok rodoslovlje ustanovljuje Josipa kao Isusova
zakonskog oca, Matej naglaava da je Marija bila bioloki roditelj od koje se
Isus rodio. tovie, pasivno stanje glagola ejgennhvqh (bi roen) jedini pasiv
izmeu etrdeset sluajeva glagola gennavw u rodoslovlju priprema Matejev
naglasak na boanskom djelovanju u zaeu i roenju Isusovu
(1,18-25).
U svome komentaru na ovaj stih, R. H. Gundry kae: enski rod odnosne
zamjenice h|" slui kao priprema za djeviansko roenje tako to skree panju
s Josipa na Mariju. Grka odnosna zamjenica suptilna je oznaka odnosa jedne
imenske rijei naspram drugoj. Ovdje, upotrebom enskog oblika autor
namjerno naglaava da je Marija majka naega Gospodina, a kasnije e
pojasniti da je zaee bilo udesno, da ga je ostvario Duh Boji koji je doao na
nju. Isus Krist je uistinu sin Davidov, sin Abrahamov (1,1), ali je i Sin Boji,
Emanuel, Bog s nama (1,23). To nije bio uobiajeni kralj iz Davidove loze. To
je na Spasitelj i Gospodin, roen od djevice Marije.
Michael J. Wilkins
114
etrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica 115
Pregled

odnosne zamjenice tko, to, koji, iji, kakav i kolik;
kao to je sluaj u svim drugim zamjenicama, njihov rod i broj odreuje
njihov antecedent, dok njihov pade odreuje njihova funkcija u odnosnoj
reenici;
odnosne reenice uvijek su zavisne reenice, tako da ne mogu sadravati
glavni subjekt i glagol reenice.
Hrvatski jezik
14.1 Odnosne zamjenice u hrvatskome jeziku su: tko, to, koji, iji,
kakav i kolik. Upotreba tih rijei danas se uvelike razlikuje od
sluaja do sluaja, tako da naredni primjeri samo odraavaju openitu
upotrebu.
iji (kao i njegovi padeni oblici) se koristi za ljudska bia, ali

openito govorei, moe se primijeniti i na neljudska bia (npr.,
Prodao sam automobil ija je boja bila ogavna. Volim djevojku ije
oi sjaje na mjeseini.).
Koji se moe odnositi na ivo i neivo (npr., Ogledalo koje se

razbilo bilo mi je vrlo drago. Pomogla sam djeaku koji je pao s
bicikla.)
Zapazite da se odnosne zamjenice mogu odnositi na antecedent u
jednini (student koji) ili mnoini (studenti koji).
14.2 Vano je imati na umu da odnosne zamjenice ne stoje na poetku

pitanja. One se uvijek odnose na imenicu ili imenski izraz. Na primjer,
odnosna zamjenica ne koristi se u pitanjima poput: ije oi su zasjale
na mjeseini? Rije ije u ovome primjeru je upitna zamjenica.
14.3 Odnosna zamjenica stoji na poetku reenice koja obino poblie opisuje
imenicu. U gore iznijetim primjerima:
ija stoji na poetku reenice je boja bila ogavna i poblie

oznaava imenicu automobil;
koje stoji ispred predikata se razbilo i poblie oznaava imenicu

ogledalo.
14.4 Odnosna reenica je odnosna zamjenica i reenica koju ona zapoinje.

Uitelj koji ima vijenac oko glave pouava grki.
14.5 Ne zaboravite da reenice mogu vriti mnoge iste funkcije koje vre
imenice i pridjevi. Odnosna reenica moe biti subjekt (Tko je sa mnom
nije protiv mene), izravni objekt (Jedem to je stavljeno ispred mene),
prijedloni objekt (Daj Bibliju svakome tko je zatrai). To postaje vano
za na postupak prevoenja jer odnosna reenica mora se smatrati
cjelinom.
Grki jezik
14.6 Odnosne zamjenice u grkome jeziku su o{", h{ i o{ za muki, enski i

srednji rod.
14.7 Oblici odnosne zamjenice
2 1 2
m. r. . r. sr. r. prijevod
N jd. o{" h{ o{ koji/koja/koje

G jd. ou| h|" ou| kojega, koga/koje/kojega, koga
D jd. w/| h/| w/| kojemu/kojoj/komu
A jd. o{n h{n o{ koji/koju/koje
N mn. oi{ ai{ a{ koji/koje/koja

G mn. w|n w|n w|n kojih
D mn. oi|" ai|" oi|" kojim, kojima
A mn. ou{" a{" a{ koje/koje/koja
Naglasak pomae u razlikovanju odnosne zamjenice od lana u

nominativu koji nema naglasak u mukom i enskom rodu (oJ, hJ; oiJ,
aiJ).
Karakteristike odnosnih zamjenica
14.8 Oblik. Zapazite slinosti izmeu odnosnih zamjenica i padenih

nastavaka za imenice. Gotovo su jednaki. Nominativ i akuzativ
srednjeg roda jednine nemaju nu nego samo omikron, ba kao
aujtov" i pokazne zamjenice.
Odnosne zamjenice su takoer sline lanu. Klju za razlikovanje ovo

dvoje je u obraanju panje na hakove i naglaske. Odnosne zamjenice
uvijek imaju otri hak i naglasak. lan uvijek ima ili otri hak ili tau,
a moe biti i bez naglaska. Za usporedbu, vidi Dodatak, str. 345.
14.9 Antecedent. Broj i rod odnosne zamjenice isti su kao i u njezina antecedenta,
ba kao u sluaju aujtov". Vidjet ete da vam traenje antecedenta moe
pomoi da provjerite valjanost i tonost vaih prijevoda.
Ponekad antecedent nee biti u istome stihu u kojemu je odnosna
zamjenica, nego ete ga trebati potraiti u prethodnom stihu ili
stihovima. ak ni onda ponekad neete pronai antecedent. Kako ete
u tome sluaju odrediti na to se odnosna zamjenica odnosi? Uz
pomo konteksta!
14.10 Pade odnosne zamjenice. Pade odnosne zamjenice odreuje njezina

funkcija u odnosnoj reenici. Odnosnu zamjenicu ne smijete pomijeati s
pridjevom iji pade odreuje rije koju poblie opisuje.
oJ a[nqrwpo" o}n ginwvskomen didavskei hJma'".
ovjek kojeg poznajemo pouava nas.
U ovome primjeru moete vidjeti da premda je antecedent (a[nqrwpo")

u nominativu, odnosna zamjenica (o{n) je u akuzativu zato to je izravni
objekt glagola ginwvskomen.
14.11 Prijevod. Odnosna zamjenica prevodi se na razliite naine, ovisno o

funkciji odnosne reenice. To je pitanje hrvatskoga a ne grkog jezika.
1. Ukoliko odnosna zamjenica poblie opisuje neku rije, onda se
odnosna zamjenica prevodi samo jednom od hrvatskih odnosnih
zamjenica: tko, to, koji, iji, kakav i kolik.
ovjek koji sjedi za stolom moj je pastor.
2. Odnosne reenice mogu vriti funkciju subjekta, izravnog objekta,

neizravnog objekta, prijedlonog objekta itd. Drugim rijeima, one
mogu vriti gotovo svaku funkciju koju vri imenica. U takvim
sluajevima, ponekad je reenici potrebno dodati zamjenicu kako
bi bolje zvuala na hrvatskom.
Na primjer, u reenici Koji e biti prvi bit e posljednji, odnosna
reenica je subjekt glagola e biti. Kako bi prijevod bio to
teniji, moete dodati pokaznu zamjenicu: Onaj koji e biti prvi
bit e posljednji.
o}" ouj lambavnei to;n stauro;n aujtou' ... oujk e[stin mou a[xio".
Onaj koji ne uzme svoj kri nije me dostojan.
Dajte dobru ocjenu onima koji je zasluuju.
Upotrijebite svoj kolovani zdrav razum kako biste odredili
prikladnu zamjenicu koju trebate dodati. Rod i broj odreuje
kontekst.
Postupak prevoenja
14.12 Kao to je bio sluaj s prijedlonim izrazima, prilikom podjele reenice

odnosnu reenicu je vano drati kao jednu cjelinu.
oJ jIhsou'" / ejlavlhsen / o{ ejstin divkaion.

Isus govorae to je pravedno.
14.13 Odnosne reenice uvijek su zavisne, tako da nikada ne sadre glavni

subjekt i glagol reenice.
Saetak
1. Odnosne zamjenice stoje na poetku odnosnih reenica koje mogu vriti
mnoge funkcije koje inae vre imenice i pridjevi.
2. Odnosne zamjenice su o{", h{ i o{. Slijede uobiajeni 2-1-2 obrazac deklinacije
(poput aujtov") i uvijek imaju otri hak i naglasak.
3. Poput drugih zamjenica, pade odnosne zamjenice odreuje njezina
upotreba u odnosnoj reenici, a njezin broj i rod odreuje njezin
antecedent.
4. Svome prijevodu odnosne reenice moete dodati drugu zamjenicu;
koristite svoj kolovani zdrav razum i kontekst kako biste odredili najbolju
zamjenicu u tu svrhu.
5. Odnosne reenice uvijek su zavisne.
Rjenik
ajlhvqeia, -a", hJ istina (109; *ajlhqeia)1
eijrhvnh, -h", hJ mir (92; *eijrhnh)2
ejnwvpionG prijeG (94)
ejpaggeliva, -a", hJ obeanje (52; *ejpaggelia)
eJptav sedam (88). Ne deklinira se.3
qrovno", -ou, oJ prijestolje (62; *qrono)4
_______________________________________________________
1 ensko ime Aletea znai istina. Aleteologija je znanost o istini.

2 Irenino (eijrhnikov") znai miroljubivo.
3 Heptagon ima sedam strana [sedmerokut].
4 Tron.
jIerousalhvm, hJ Jeruzalem (77)5
katavG (kaq j) nizA, protivG (473)6

katavA (kaq j) poD, premaL, krozA, tijekomG
kefalhv, -h'", hJ glava (75; *kefalh)7
oJdov", -ou', hJ8 put, cesta, putovanje, ponaanje (101; *oJdo)
o{", h{, o{ koji, koja, koje (1,365)
o{te kada (103)9
ou{tw" dakle, tako, na ovaj nain (208)
ploion, -ou, tov brod, laa (68; *ploio)
rJhm
' a, -mato", tov rije, izreka (68; *rJhmat)10
te i (tako), te (215)11
ceivr, ceirov", hJ aka, ruka, prst (177; *ceir)12
yuchv, -h'", hJ dua, ivot, osobnost (103; *yuch)13

__________________________________
5 jIerousalhvm je imenica koja se ne deklinira, odnosno ne mijenja svoj oblik bez obzira
na upotrebu. Meutim, njezin lan e se sklanjati.
6 Kata je uobiajeni spojni oblik koji znai niz. Katabaza je opadajui stadij bolesti.
Katalog (katavlogo") je zbrajanje u smislu stvaranja popisa. Katastrofa (katastrofhv) je
iznenadna nesrea, preokret.
7 Hidrokefalija (uJdrokevfalon) je naziv za stanje poveanog udjela vode u lubanji radi
kojeg dolazi do oteenja mozga.
8 Zapazite da premda ova rije izgleda kao da je mukoga roda, zapravo je enskog
roda. Radi se o imenici enskoga roda druge deklinacije. Izgleda poput lovgo" ali je
enskoga roda. lan koji je poblie opisuje uvijek e biti enskoga roda.
9 Nemojte zamijeniti ovu rije s o{ti.
10 Retorika (rJhtorikhv) je umijee uinkovitog koritenja rijei.
11 te je postpozitivan veznik koji ima slabije znaenje od kaiv.
12 Hirografija je rukopis. Hiromant je ovjek koji ita sudbinu iz dlana.
13 Psihologija je nauka o osobnosti.
a[n Kada se koristi zajedno s odnosnom zamjenicom, a[n

tu zamjenicu ini neodreenom (npr. koji postaje
koji god).
ejan
v ako, kada, kada god14

14.14 Privlaenje. Kao to je sluaj sa svakim jezikom, ni grki jezik ne
slijedi uvijek osnovna pravila. Svi ivi jezici (odnosno, oni kojima se
govori) u stanju su stalne promjene, tako da dobra i uredna
gramatika pravila ne djeluju ba uvijek.
Tako je s odnosnom zamjenicom. Njezin pade treba odreivati
njezina funkcija, ali u odreenim situacijama vidimo da je promijenjen
u isti pade koji ima njezin antecedent, kao da ga poblie opisuje. To
se naziva privlaenjem.
Privlaenje se obino dogodi kada odnosna zamjenica stoji u
neposrednoj blizini antecedenta, kada je antecedent u dativu ili
genitivu, te kada bi odnosna zamjenica obino bila u akuzativu.
h[ggizen oJ crovno" th'" ejpaggeliva" h|" wJmolovghsen oJ qeo;" tw'/ jAbraavm.
Priblii se vrijeme obeanja koje je Bog obeao Abrahamu.
Odnosna zamjenica h|" trebala bi biti u akuzativu (h{n) jer je izravni
objekt wJmolovghsen, ali je privuena genitivom prethodne imenice
ejpaggeliva".
_______________________________________
14 Ovu rije nauili smo ve u devetom poglavlju, ali sada znate da trebate
koristiti -god u prijevodu kada stoji zajedno s ovom odnosnom zamjenicom.
Petnaesto poglavlje
Uvod u glagole
Egzegetski uvid
U nekim prijevodima Mateja 18,18, ini nam se kao da je Isus obeao svojim
uenicima da e sve to zaveu na zemlji biti zavezano na nebu i da e sve to
odrijee na zemlji biti odrijeeno na nebu. Drugim rijeima, imali su mo
zavezati i odrijeiti, a Nebo (tj. Bog) bi jednostavno poduprlo njihove odluke.
Ipak, stvar nije tako jednostavna; djela opisana na nebu su futur perfekt pasivi
to bismo mogli prevesti ve e biti zavezani na nebu ve e biti
odrijeeni na nebu. Drugim rijeima, nebeska odredba koja potvruje onu
zemaljsku temelji se na prethodnoj presudi.
Bio je to jezik zakonskog sudita. idovska zakonska pitanja u Isusovo vrijeme

obino su odluivali starjeine u zajednici sinagoge (a kasnije rabini). Mnogi
idovi vjerovali su da je iza zemaljskih sudaca stajao autoritet Neba kada su
odluivali u pogledu sluajeva koji su se temeljili na tonom razumijevanju
Bojega zakona. (Ovaj postupak s vremenom se poeo nazivati zavezivanje i
odrjeivanje.) Isusovi suvremenici Boju pravinost estu su zamiljali kao
nebesku sudnicu. Poslunou Bojem zakonu, zemaljski sud samo bi potvrdio
odluke nebeskog suda. U Mateju 18,15-20, krani koji slijede paljive
procedure opisane u stihovima 15-17 mogu biti sigurni da e djelovati u skladu
s autoritetom Bojega sudita kada budu donosili odluke vezane uz sluajeve.
Kao to se mi borimo kako potvrditi apsolutne istine u relativistikoj kulturi,

dananji krani ponekad se pitaju kako izvravati crkvenu stegu s ljubavlju
protiv lana crkve koji je u grijehu. U ovome tekstu, Isus prua odgovor: kada
se osoba ne eli okrenuti od svoga grijeha nakon opetovane konfrontacije s
ljubavlju, crkva svojim posljednjim korakom stege jednostavno prepoznaje
duhovnu stvarnost koja je ve istinita u Bojim oima.
Craig S. Keener
Pregled
osnovnu gramatiku vezanu uz hrvatske glagole;
naredne izraze: slaganje, lice, broj, glagolsko vrijeme, stanje, nain;
glavne komponente grkoga glagola (osnova; spojni samoglasnik; lini
nastavak);
121
122 Trei dio: Indikativni glagolski sustav
predodba o aspektu i njezin znaaj za pravilno razumijevanje grkoga

glagola.
Hrvatska gramatika
15.1 U petom poglavlju obradili smo osnovnu gramatiku vezanu uz

imenice. Sada je vrijeme da ponemo s glagolima. Meutim, ve znate
puno o gramatici glagola iz nae rasprave o eijmiv (osmo poglavlje).
Veina narednoga gradiva bit e pregled.
15.2 Glagoli. Glagol je rije koja opisuje radnju ili stanje stvari.
Ja uim grki jezik.
Grki je nebeski jezik.
15.3 Lice. Postoje tri lica: prvo, drugo i tree.
Prvo lice je lice koje govori (ja, mi).
Drugo lice je lice kojemu se govori (ti, vi).
Tree lice su svi ostali (on, ona, ono, oni, one, ona, knjiga).
15.4 Broj se odnosi na to je li glagol u jednini (odnosi se na jednu stvar)

ili mnoini (odnosi se na vie od jedne stvari).
Ja sam uitelj.
Oni su studenti.
15.5 Slaganje. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.

To znai da kada je subjekt u jednini, tada i glagol mora biti u jednini.
Ako je subjekt u treem licu, tada i glagol mora biti u treem licu.
Na primjer, ne biste rekli: Branko govore razredu da praznik jo nisu
poeli. Budui da su Branko i praznik u jednini, rekli biste:
Branko govori razredu da praznik jo nije poeo.
Takoer, ne biste rekli: Ja sam bili ovdje. Zamjenica ja je u jednini

dok je glagol bili u mnoini. Rekli biste: Ja sam bio ovdje.
15.6 Vrijeme se odnosi na to kada se glagolska radnja odvija. U hrvatskom

jeziku razliita vremena su: prolost, sadanjost i budunost.
15.7 Glagolsko vrijeme u hrvatskom jeziku odnosi se na vrijeme kada se

glagolska radnja odvija i na oblik rijei.
Uite li grki jezik sada, onda je glagol u prezentu (uim).

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole 123
U reenici: vidim loptu, glagol vidim je u prezentu i oznaava

radnju koja se odvija u sadanjem vremenu.
Ukoliko planirate to initi sutra, onda je glagol u futuru (uit
u).
Hrvatski oblici futura koriste oblike pomonoga glagola biti: u,
e, e, emo, ete, e.
Ako ste uili sino, onda je glagol u jednome od prolih vremena:

perfektu (uio sam), aoristu (uih) ili imperfektu (uah).
Premda je to oito, ipak je potrebno naglasiti da je vrijeme glagola s
gledita govornika/pisca, a ne itatelja. Ono to je sadanjost
biblijskome piscu moe ili ne mora biti naa sadanjost.
15.8 Vid. Koncept vida esto se izostavlja iz tradicionalnih gramatika zbog

toga to je vid relativno novo polje lingvistike. Vid nije isto to i
glagolsko vrijeme, premda su te dvije cjeline povezane.
U emu je razlika kada kaemo: Sino sam nauio i Sino sam

uio?
Prva reenicaSino sam nauio kae da je dogaaj bio

dovren sino. Ona vam ne daje naslutiti koliko je tono trajalo
vae uenje osim injenice da je bilo dovreno. Ona na dogaaj
gleda kao na dovrenu cjelinu. To nazivamo svrenim vidom.
Obino se koristi za dogaaje u prolosti.
Svreni vid u hrvatskom jeziku tvori se na razliite naine (vidi
Bari et al., Hrvatska gramatika 612-621)
Druga reenicaJuer sam uio opisuje uenje kao trajnu
radnju, proces, kao neto to je trajalo odreeno vremensko
razdoblje. Ovo se naziva nesvrenim vidom.1
Nesvreni aspekt u hrvatskom jeziku tvori se na razliite naine

(vidi Bari et al., Hrvatska gramatika 612-621).
Vid se moe oznaiti u razliitim vremenima. Razmotrite sljedee
primjere.
sadanjost prolost budunost
svreni - nauio sam nauit u
nesvreni uim uio sam uit u
___________________________________
1 Svreni se takoer naziva perfektivni, a nesvreni se takoer naziva
imperfektivni.
15.9 Svrena i trenutna. Svreni vid nije isto to i ono to se zove trenutni.
Trenutni opisuje radnju koja se dogaa u jednome vremenskom
trenutku.
Udario sam loptu.

To je kao razlika izmeu filma (nesvreni) i fotografije (trenutni). Dok
svreni aspekt moe opisati radnju koja je u biti trenutna, svrene
radnje ne moraju nuno biti trenutne. Jedino kontekst (kao to je
znaenje glagola) moe odrediti je li radnja stvarno trenutna ili nije.
15.10 Stanje se odnosi na odnos izmeu subjekta i glagola.

Ako subjekt ini radnju glagola, onda je glagol u aktivnom stanju.
Boris je udario loptu. Udario je u aktivnom stanju zato to
subjekt, Boris, vri udaranje.
Ako subjekt prima radnju glagola, glagol je u pasivnom stanju.
Boris je udaren loptom. Udaren je je pasivno stanje zato to je
subjekt Boris bio udaren.
Pasivno stanje u hrvatskom jeziku tvori se dodavanjem oblika
pomonog glagola biti (je, u primjeru gore).
15.11 Nain se odnosi na odnos izmeu glagola i stvarnosti. Glagol je u

indikativu ako opisuje neto to jest, nasuprot neemu to bi moglo
biti. To ukljuuje izjave i pitanja. Na primjer, bogat sam. Jesi li ti
bogat? Budui da se ni s jednim drugim nainom izuzev indikativa
neemo susresti sve do 31. poglavlja, ne elimo vas zbuniti time to
emo govoriti o drugim nainima.
Grka gramatika
15.12 Nemojte pokuati nauiti gramatike oblike s kojima ete se susresti u
ovom poglavlju. Oni su navedeni samo kako bismo vas izloili
konceptima. Stvarne oblike poet emo uiti u sljedeem poglavlju.
15.13 Slaganje. U grkome jeziku, glagol se slae sa svojim subjektom. To

postie tako to koristi line nastavke, a to su sufiksi dodani na kraju
glagola. Na primjer, w je lini nastavak prvoga lica jednine, tako da
levgw znai ja govorim. ousi je lini nastavak treega lica mnoine,
tako da levgousi znai oni govore.
Glagolska osnova *ajkou znai uti.
ajkouvw ja ujem
ajkouvei" ti uje
ajkouvei on/ona/ono uje
ajkouvomen mi ujemo
ajkouvete vi ujete
ajkouvousi oni/one/ona uju
15.14 Lice. Kao u hrvatskom jeziku, i u grkome postoje tri lica.
Prvo lice je osoba koja govori (ejgwv; eijmiv, ejsmevn).
Drugo lice je osoba kojoj se govori (su; ei\, ejstev).
Tree lice je sve ostalo (aujtov, lovgo, ejstivn, eijsivn).

Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu. To ini tako to
koristi prikladan lini nastavak.
Na primjer, ei" je uobiajeni nastavak drugoga lica jednine.
Prema tome, ako je subjekt ti (suv), glagol e zavravati na ei". su;
levgei" znai Ti govori.
Ako je subjekt mi (hJmei"), glagol e zavravati na omen. hJmei"
levgomen znai Mi govorimo.
Budui da grki glagol uvijek oznaava lice, grka reenica ne zahtijeva
izraeni subjekt. Radi toga glagol sm moe biti potpuna reenica.
Tako i ejgw; levgw i levgw znae ja govorim [kao uostalom u hrvatskom
jeziku: govorim; op. prev.]
15.15 Broj. Kao to je sluaj s imenicama, glagoli takoer mogu biti u jednini
ili u mnoini. Za razlikovanje broja koriste se razliiti lini nastavci.
Ako je subjekt ja, onda e lini nastavak biti prvo lice jednine
(w).
Ako je subjekt mi, onda e lini nastavak biti prvo lice mnoine
(omen).
Ako se glagol odnosi na jedan brod, onda je lini nastavak tree
lice jednine (ei); ali ako ima puno brodova, onda je nastavak tree
lice mnoine (ousi).
15.16 Glagolsko vrijeme. Izraz glagolsko vrijeme u gramatikama grkoga
jezika koristi se slino kao i u hrvatskim. Moda bi isprva bilo najlake
koristiti glagolsko vrijeme i vrijeme naizmjence. Ipak, to bi
stvorilo pogrenu predodbu u vaem osnovnom razmiljanju koja bi
stalno stajala na putu pravilne egzegeze. Zato emo, od samoga
poetka, koristiti preciznu terminologiju.
Problem je u tome to grko glagolsko vrijeme sadri dvije konotacije:

aspekt i vrijeme. Na primjer, glagolsko vrijeme aorist opisuje
neodreenu radnju (vid) koja se obino odvija u prolosti (vrijeme). U
ovoj gramatici izraz glagolsko vrijeme odnosi se samo na oblik
glagola (npr. glagolsko vrijeme prezent, futur, aorist), tako da taj izraz
ne koristimo kako bismo oznaili kada se radnja glagola odvija. Izraz
vrijeme koristimo kada elimo opisati kada se odvija radnja
glagola. Zato nemojte pobrkati glagolsko vrijeme i vrijeme.
15.17 Vid. Ovo je vjerojatno koncept koji je najtee razumjeti vezano uz

grke glagole, a ujedno je najvaniji i u najveoj mjeri pogreno
shvaen. Osnovna znaajka grkoga glagola nije njegova sposobnost
da pokae kada e se glagolska radnja dogoditi (vrijeme), ve koju vrstu
radnje opisuje, odnosno ono to nazivamo vidom. U grkome jeziku
postoje tri vida.
Nesvreni vid znai da se glagolska radnja prikazuje kao trajni
proces. Po tome je slina hrvatskim nesvrenim glagolima i
imperfektu. Jedem. Oni uae.
Neodreeni vid znai da se glagolska radnja prikazuje
jednostavno kao dogaaj, a da se pritom ne naznauje radi li se o
procesu ili ne.2 Jeo sam. Otila je.
Primjer koji nam pokazuje vanost ove razlike nalazimo u Isusovim
rijeima koje je uputio svojim uenicima: eli li netko poi za mnom,
neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj kri i slijedi me (Marko
8,34). Odrekne i uzme su neodreeni dok je slijedi nesvreni
glagol. Vid glagol odrekne i uzme ne govori nam nita o naravi
tih radnji osim da se one trebaju dogaati. Meutim, vid glagola
slijedi naglaava da predanje uenitvu ukljuuje neprekidnu
radnju, a u ovome kontekstu radi se o radnji koja se ponavlja iz dana u
dan.
U grkome jeziku postoji i trei vid, ali s njime emo se susresti u
dvadeset petom poglavlju.
15.18 Stanje. Grki jezik koristi razliite line nastavke kako bi se razlikovalo
aktivno stanje od pasivnoga. ejsqivw znai Ja jedem, dok ejsqivomai
znai Ja sam jeden.
Grki ima i tree stanje koje se zove medij. Premda ima nekoliko
razliitih nijansi, za sada emo medij izjednaiti s aktivnim stanjem. O
mediju emo govoriti u dvadeset petom poglavlju.
_______________________________________
2 Neki tvrde kako neodreeni vid zapravo nije vid, te da pod neodreeni
jednostavno podrazumijevamo izostanak vida. Tehniki govorei, to moe i ne mora
biti tono, ali za sada moe biti korisno razmiljati na taj nain. Neodreeni vid je
izostanak bilo kakvog specifinog vida.
Glavni sastavni dijelovi grkoga glagola
15.19 Tablica. Za sada, moemo rei da se grki glagol sastoji od tri dijela.
Osnova + spojni samoglasnik + lini nastavci

lu + o + men luvomen
15.20 Osnova. Osnova glagola jest onaj dio glagola koji nosi njegovo
osnovno znaenje. Slina je osnovi imenice. Oblik luvomen znai Mi
unitavamo. Osnova je *lu.3
15.21 Spojni samoglasnik. Grki esto dodaje samoglasnik iza osnove. To

ini kako bi se olakalo izgovaranje rijei zato to grki iza spojnoga
samoglasnika ujedno dodaje sufikse.
levgete znai Vi govorite. Osnova je *leg. Spojni samoglasnik je
drugo e, a te slui kao lini nastavak.
15.22 Lini nastavci. Kao to smo ve vidjeli, lini nastavci su sufiksi koji se
dodaju na kraju glagola te oznaavaju lice i broj.
Na primjer, osnova *leg znai govoriti a lini nastavak w znai
ja, tako da levgw znai ja govorim.
levgomen znai mi govorimo, jer lini nastavak men znai mi.
(o je spojni samoglasnik.)
15.23 Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu glagola,

4
predlaemo vam da inite sljedee:
lice; broj; glagolsko vrijeme; stanje; nain; leksiki oblik; definicija

sprezanog oblika. Na primjer, levgomen je prvo lice mnoine, prezent
aktiv indikativ, glagola levgw, a znai mi govorimo.
Budui da je jedini nain koji emo za sada jedno dulje vrijeme uiti
indikativ, priviknite se govoriti indikativ dok vrite gramatiku
analizu.
____________________________________
3 Premda je mogue da osnova glagola proe kroz neke preinake, veina promjena
dogaa se u nastavku glagola, ba kao i kod imenica. Meutim, do promjena
moe doi i na poetku glagola a ponekad i u samoj osnovi (poput promjene
samoglasnika od pathvr na patrov").
4 Uitelji mogu predloiti drukiji redoslijed gramatike analize, tako da je ovo samo
prijedlog.
15.24 Leksiki oblik. Leksiki oblik glagola je prvo lice jednine, prezent
indikativ uvijek!5 U rjenikom odjeljku ove gramatike uvijek e biti
navedeni leksiki oblici.
Zakljuak
15.25 Ovo poglavlje nije osmiljeno kako bi vas pouilo specifinim oblicima
grkih glagola. Primjeri slue samo kako bi vam pruili opu ideju na
to ete obratiti panju u sljedeih nekoliko poglavlja.
Glagoli su najuzbudljiviji dio grkoga jezika. U puno sluajeva,

teologija nekog odlomka ili pak jasniji uvid u njegove nijanse,
skrivena je u glagolskom vidu. Ipak, poznavanje glagola iziskuje
truda, a bez dobroga poznavanja glagola nikada neete moi uivati u
ovome jeziku. Stoga, drite se i nastavite raditi.
Nadalje, bit e vrlo lako nehotice pomijeati imenice i glagole. Na

primjer, glagoli nemaju padee ili rod, ali ete se prilikom njihove
analize moda zbuniti i rei da je neki glagol u akuzativu. Jedan od
glavnih razloga zato smo vas najprije pouili imenicama a tek potom
glagolima jest upravo to to smo eljeli umanjiti ovu prirodnu sklonost
ka njihovu mijeanju.
Saetak
1. Glagol se slae sa svojim subjektom u licu (prvo; drugo; tree) i broju

(jednina; mnoina).
2. Slaganje se postie koritenjem linih nastavaka.
3. Pravi znaaj grkoga glagola jest njegova sposobnost opisivanja vida.

Glagol moe biti nesvren, to znai da je proces koji on opisuje zapravo
radnja koja traje. Nadalje, grki glagol moe biti neodreen, to znai da
nam autor ne daje naslutiti pravu narav radnje osim to nam daje do znanja
da se ona dogodila.
4. Glagolsko vrijeme opisuje oblik glagola.
5. Vrijeme opisuje kada se glagolska radnja odvija.
6. Stanje moe biti aktiv (tj. subjekt vri radnju), pasiv (tj. na subjektu se vri
glagolska radnja) ili medij (koji emo za sada izjednaiti s aktivom).
7. Indikativ je najraireniji nain, a koristi se za iznoenje neke izjave ili za

postavljanje pitanja.
______________________________________
6 Neke starije gramatike kao leksiki oblik navode oblik u infinitivu (levgein,
govoriti), ali leksikoni su sada dosljedni u navoenju glagola u prvome licu
jednine prezenta (levgw, ja govorim).
esnaesto poglavlje
Prezent aktiv indikativ
Egzegetski uvid
U ovoj lekciji vidjet ete jo jednu znaajku grke gramatike. Naime, u reenici
koja nema rije u nominativu, subjekt je sadran u samome glagolu; pomou
linoga nastavka pripojenog glagolu moete znati koju zamjenicu trebate
koristiti kao subjekt. Meutim, kada grka reenica ima zamjenicu u
nominativu, tada autor stavlja poseban naglasak na subjekt glagola.
Puno puta u Ivanovu Evanelju, poevi od Ivana 6,35, Isus koristi zamjenicu
ejgwv zajedno s glagolom biti u izrazu ejgwv eijmi oJ ... (Ja sam ...; vidi takoer
6,41; 8,12; 9,5; 10,7. 9. 11. 14; 11,25; 14,6; 15,1. 5). Svaki put naglaava tko on jest.
Na primjer, kada Isus kae ejgwv eijmi oJ a[rto" th'" zwh'" (6,35) on kao da
pokazuje prstom na sebe i govori: Ako elite duhovnu okrjepu u svome ivotu,
onda pogledajte na mene i jedino na mene, jer ja sam kruh ivota. Drugi ejgwv
eijmi stihovi imaju slian naglasak. Sve ono to nam nedostaje u naim duhovnim
ivotima moemo pronai u naem blagoslovljenom Spasitelju Isusu Kristu.
No, ima jo. Isusova upotreba ejgwv eijmi doziva u sjeanje starozavjetnu priu o
Mojsiju, kada se pribliio Bogu kod goruega grma (Izl 3).
Kada je Mojsije izazvao Gospodina da mu objavi svoje ime, Bog je odgovorio (u
Septuaginti), ejgwv eijmi oJ w[n (Ja sam onaj koji jest). Drugim rijeima, Jahve je
veliki JA JESAM (Izl 3,14). Isus je ovaj poznati naziv za Boga upotrijebio kada
je idovima rekao: Prije nego to Abraham bje, ja jesam (ejgwv eijmi) (Ivan 8,58),
pripisujui sebi isto ono ime koje je Jahve upotrijebio u Starome zavjetu za sebe.
Isto ovo ime i izraz naglaavaju sve Isusove ejgwv eijmi
izjave u Ivanovu Evanelju.
Verlyn Verbrugge
Pregled
da glagolsko vrijeme prezent opisuje radnju koja se obino odvija u
sadanjem vremenu;
da glagolsko vrijeme prezent moe opisivati radnju koja traje (nesvreni
vid) ili pak ne govoriti nita o glagolskom vidu (neodreeni);
129
tri dijela glagola u prezentu aktivu indikativu: osnova glagolskog vremena

prezenta, spojni samoglasnik; lini nastavak;
primarni lini nastavci za aktiv.
Hrvatski jezik
16.1 Prezent indikativ opisuje radnju koja se dogaa u sadanjem vremenu.
Aktivno stanje koristi se kada subjekt vri glagolsku radnju. Nain
indikativ opisuje injenicu ili postavlja pitanje.
Na primjer: Ja vidim visokog ovjeka. Vidim opisuje radnju koju
vri subjekt reenice ja u sadanjem vremenu.
Grki jezik
16.2 Prezent aktiv indikativ u grkome jeziku je u osnovi isti kao i u
hrvatskom. Opisuje radnju koja se obino javlja u sadanjosti. Ona je
nesvrenog vida (Ja uim).
Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na gledite govornika/pisca, a ne
itatelja. Ono to je sadanjost za biblijskoga pisca moe ali i ne mora
biti sadanjost za nas.
16.3 Tablica. Na poetku svakoga poglavlja koje uvodi u novi glagolski

oblik, uvrstit emo jednu od ovih saetih tablica.
Osnova prezenta + Spojni samoglasnik +
Primarni lini nastavci za aktiv
lu + o + men luvomen
Tablica je jedan od najbitnijih dijelova svakoga poglavlja, tako da je

morate dobro nauiti. Naravno, kako bi vam postala smislenom,
najprije trebate proitati cijelo poglavlje.
Glagol u prezentu sastoji se od tri dijela: prezentska osnova; spojni
samoglasnik; lini nastavak.
esnaesto poglavlje: Prezent indikativ aktiv 131
16.4 Prezentska osnova. U dvadesetom poglavlju detaljnije emo govoriti

o konceptu osnove glagolskog vremena. Za sada je dovoljno rei da je
osnova glagolskog vremena najosnovniji oblik glagola u pojedinom
glagolskom vremenu (poput imenske osnove). To je ono to ostane kada
oduzmete spojni samoglasnik i line nastavke. Na primjer, osnova
glagola luvete je lu. Osnova je ono to nosi osnovno znaenje glagola.1
16.5 Spojni samoglasnik.2 Spojni samoglasnik je onaj samoglasnik koji

spaja glagolsku osnovu s linim nastavkom. Ukoliko lini nastavak u
indikativu poinje na mu ili nu, spojni samoglasnik je omikron; spojni
samoglasnik u svakom drugom sluaju je epsilon. Ukoliko se ne koristi
nijedan drugi lini nastavak, spojni samoglasnik moe biti ili omikron ili
epsilon.
leg + o + men levgomen
leg + e + te levgete
leg + o + - levgw
Spojni samoglasnici isti su za sva glagolska vremena u indikativu. Oni

slue kako bi olakali izgovaranje; lake je izgovoriti levgomen nego
levgmen.3
16.6 Lini nastavak. Lini nastavak dodaje se spojnome samoglasniku kako

bi se oznailo lice i broj. To je nuno iz razloga to se glagol mora
slagati u licu i broju sa subjektom.
Jedna od prednosti jezika koji koristi line nastavke je njegova

sposobnost da oznai tko vri glagolsku radnju tako to nastavak
pokazuje lice i broj. ak i kada subjekt nije izreen, moete ga otkriti iz
linoga nastavka glagola.
__________________________________
1 Osnova glagola obino ostaje ista u svim glagolskim vremenima. U prolome
glagolskom vremenu, osnova glagola luvw jo uvijek je *lu. Meutim, u mnogim
uobiajenim glagolima osnova se mijenja u razliitim glagolskim vremenima. Na
primjer, bavllw je oblik prezenta i znai Ja bacam. Osnova prezenta je *ball. No u
prolome glagolskom vremenu, osnova se mijenja u *bal (jedno lambda).
Zato je vano spajati osnove s glagolskim vremenima. No, o tome emo vie govoriti
kasnije.
2 Takoer se naziva tematski samoglasnik.
3 Veina gramatika ui da je spojni samoglasnik dio linoga nastavka, barem u
prezentu. To je razumljivo: kada se spojni samoglasnik i pravi lini nastavak spoje,
esto se mijenjaju. Na primjer, oblik treega lica mnoine je levgousi. Tvori se od leg
+ o + nsi legv ousi. Nu ispada, a omikron se produljuje na ou.
Ovakva tehnika pouavanja djeluje neko vrijeme, ali nakon to nauite nekoliko
glagolskih vremena postaje izrazito vano vidjeti razliku izmeu spojnog
samoglasnika i linog nastavka. Iz toga razloga, uvijek emo navoditi pravi spojni
samoglasnik i pravi lini nastavak s desne strane svake paradigme. Na taj nain,
moi ete vidjeti prave slinosti kroz cijelu glagolsku paradigmu kao i razliita
pravila koja odreuju konani oblik rijei.
Jo jedna prednost je ta to, u sluaju da je subjekt izraen, moete

provjeriti radi li se o subjektu tako to ete njime provjeriti lice i broj
glagola. Takva dvostruka provjera trebala bi se koristiti uvijek ukoliko
stvarno elite nauiti ovaj jezik.
Na primjer, glagol levgei" znai ti govori. Ako imate dvije rijei suv i
a[nqrwpo" i obje izgledaju poput subjekta, glagol vam govori da subjekt
mora biti suv jer je a[nqrwpo" tree lice.
Nedostatak koritenja linih nastavaka lei u koliini podataka koje
treba zapamtiti, no to je stvarno mala cijena za prednosti koje ete time
dobiti.
16.7 Primarni nastavci. Postoje dvije skupine linih nastavaka koje trebate
nauiti. Primarni lini nastavci koriste se u prezentu, te u glagolskim
vremenima o kojima emo govoriti do dvadesetog poglavlja. O
sekundarnim linim nastavcima govorit emo u dvadeset prvom
poglavlju, kao i o razlikama izmeu ove dvije skupine nastavaka.
16.8 Stanje. Grki jezik razlikuje prezent aktiv (ovo poglavlje) od prezenta
medija i pasiva (osamnaesto poglavlje) tako to koristi dvije razliite
skupine linih nastavaka.
Prezent aktiv indikativ

16.9 Uvod. Oblici u naoj paradigmi navedeni su ovim redoslijedom: prvo,
drugo i tree lice jednine, a potom prvo, drugo i tree lice mnoine.
Slijeva na desno naveli smo konjugirane oblike, definiciju, spojni
samoglasnik i lini nastavak. (Lini nastavci odvojeni su od osnove
glagola kako bi ih se istaknulo.) U neke paradigme uvrstili smo slinu
paradigmu za usporeivanje u krajnjem desnom stupcu.
Obratite posebnu panju na kombinaciju spojnog samoglasnika/linog
nastavka i to se s njima dogaa. To e kasnije biti vano.
Mnogi ulini znakovi u suvremenoj grkoj

napisani su na grkom i engleskom.
esnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ 133
16.10 Paradigma: Prezent aktiv indikativ4 Svakako proitajte biljeke vezane

uz ovu paradigmu.
oblik prijevod spojni samoglasnik lini nastavak
1. jd. luv w Ja odrjeujem o -5

2. jd. luv ei" Ti odrjeuje e "6
3. jd. luv ei On/ona/ono odrjeuje e i7
1. mn. luv omen Mi odrjeujemo o men

2. mn. luv ete Vi odrjeujete e te
3. mn. luv ousi(n) Oni odrjeuju o nsi8
16.11 Zapazit ete da su lini nastavci ponekad izmijenjeni prilikom spajanja s

glagolima. Ovdje smo suoeni s donekle slinom dilemom kao u sluaju
imenica: trebate nauiti stvarne line nastavke, ali ponekad e se oni
mijenjati.9 S primarnim aktivnim nastavcima najbolje je line nastavke
nauiti kao w, ei", ei, omen, ete, ousi(n), ali uvijek trebate moi prepoznati
spojni samoglasnik i pravi lini nastavak.10
________________________________________________
4 luvw ima irok i raznolik opseg znaenja. Ta rije koristi se za krenje abata, ili za
unitavanje hrama. Obino se koristi u paradigmama zato to je kratak i pravilan.
Odrjeiti je openito znaenje koje u osnovi obuhvaa sva ostala znaenja. Ukoliko
vam odrjeiti zvui udno, onda bi vam moda bilo lake ovaj glagol prevesti kao
unititi.
5 Ne koristi se nijedan lini nastavak, a spojni samoglasnik omikron produljuje se na
omega kako bi nadomjestio taj gubitak (*lu + o luvw).
6 Lini nastavak je zapravo si. Sigma je ispalo te su ga, po svemu sudei, ponovno
dodali na kraju (luesi luei luvei"). Ovo objanjenje nalazimo u Smythu (#463b).
Ipak, ini se izglednije da su sigma i iota prole kroz metatezu, tj. zamijenili su
mjesta. Trebate upamtiti samo to da je nastavak sigma, te da se spojni samoglasnik
mijenja.
7 Pravi nastavak je ti, ali je tau ispalo. Izvorni oblik moemo vidjeti u ejstiv.
8 Nastavak treeg lica mnoine moe primiti pokretno nu.
Nu ispada zbog narednog sigma (kao to to ini u akuzativu mnoine imenica
druge deklinacije), a spojni samoglasnik omikron produljuje se na ou kako bi
nadomjestio gubitak (luonsi luosi luvousi).
Vano je upamtiti da je nastavak zapravo nsi zato to ete tako lake upamtiti
druge oblike.
9 Na primjer, padeni nastavak genitiva jednine druge deklinacije je omikron, ali
skrauje se s posljednjim samoglasnikom osnove, tako da mi vidimo lovgou (*logo + o
lovgou). Nauite taj nastavak kao upsilon, ali upamtite da je zapravo omikron.
16.12 Prva od etiri. Postoje samo dvije tablice koje trebate nauiti za
glagole. Naredna tablica je prva, a zove se Glavna tablica linih
nastavaka. (Preostale tri etvrtine ove tablice dodat emo kako ih
budemo uili.) Oblici u zagradama (izuzev pokretnog nu) stvarni su
lini nastavci, tako da ih svakako morate nauiti. (Druga tablica je
Glavna tablica glagola, a nalazi se u #16.16).
U odreenom smislu, ove dvije tablice sline su tablici za imenice i
osam pravila za imenice. Budete li ih nauili zajedno s nekoliko
pravila, moi ete prepoznati gotovo svaki glagolski oblik u Novom
zavjetu.
primarna glagolska vremena sekundarna glagolska vremena
luvw (-)
luvei" (")
luvei (i)
aktiv
luvomen (men)
luvete (te)
luvousi(n) (nsi)
medij/pasiv
__________________________________________
10 Moda ste se zaudili to sam od vas traio da nauite prave primarne nastavke za
aktiv zajedno s izmijenjenim oblicima u prezentu aktivu indikativu. To je zato to
e vam poznavanje pravih nastavaka kasnije uvelike olakati uenje.
Na primjer, nastavak za drugo lice jednine je ", a spojni samoglasnik produljuje se
(prijevoj) na ei (lu + e + " luvei"). Zato ne biste nauili nastavak kao i"? Zato
to nastavak drugoga lica jednine u sekundarnom aktivu glasi " te nema
produljivanja spojnoga samoglasnika (e + lu + e + " e[lue"). Nauite li samo "
kao primarni nastavak, onda ve znate sekundarni.
Imajte povjerenja u mene. Ukoliko stvarno elite dobro nauiti grki jezik, tako da
u godinama koje dolaze ne morate uvijek iznova gledati u paradigme, onda
trebate nauiti prave nastavke.
Karakteristike prezenta aktiva indikativa

16.13 Vid. Glagolsko vrijeme prezent ukazuje na nesvrenu ili neodreenu
radnju. Prevodi se: Ja uim. Prilikom tumaenja [jer hrvatski glagoli
svojim oblikom ne odraavaju razliku izmeu nesvrenog i
neodreenog vida; op. prev.], trebate odluiti koji se vid najbolje
uklapa u kontekst. Upamtite: vid uvijek ima prednost nad vremenom.
16.14 Vrijeme. Prezentski oblik glagola openito oznaava radnju koja se

odvija u sadanjem vremenu.11
Glagoli i line zamjenice

16.15 Line zamjenice u nominativu. Budui da lini nastavci oznaavaju
lice, openito je nepotrebno nadomjestiti linu zamjenicu kao subjekt
reenice. Kao to je sluaj u hrvatskom jeziku, tako se i na grkom moe
rei: Ja volim Robin piui ejgw; ajgapw' Rovbin 12 ili jednostavno ajgapw'
Rovbin. Kada se lina zamjenica ipak pojavi, ona slui kako bi se neto
naglasilo ili pak kako bi se pojasnio rod subjekta.
Naglasak. ejgw; ajgapw' Rovbin znailo bi: Ja volim Robin.
Kombinacija line zamjenice i ja u glagolu stvara naglaeni izraz.
esto se naglaava pomou kontrasta, kao to moemo vidjeti iz
primjera prikazanih dolje.
oujc wJ" ejgw; qevlw ajll j wJ" suv (Mt 26,39).
Ne kako ja hou nego kako ti (hoe).
jIhsou'" aujto;" oujk ejbavptizen ajll j oiJ maqhtai; aujtou' (Iv 4,2).
Isus nije krtavao, ve njegovi uenici.
Neke gramatike trae da nominativan oblik zamjenice prevodite
zajedno s pokaznim zamjenikim pridjevom koji slui za
pojaavanje: Ja sm volim Robin. Isus sm nije krtavao.
Druge pak doputaju izbjegavanje izraavanja koje nije u duhu
hrvatskoga jezika, a trae samo da uoite naglasak. [Budui da je
hrvatski jezik u tome slian grkome, linu zamjenicu moemo
prevesti onda kada ona postoji, a izostaviti je kada je ona
izostavljena u grkome tekstu; op. prev.]
Rod. Kada naiemo na aujtov u nominativu, to nam odaje rod
subjekta neto to nam lini nastavak ne moe rei.
Ipak, potrebno je obratiti panju da se aujtov" moe koristiti kada je
glagol prvoga ili drugog lica. U tome sluaju, aujtov" se prevodi
prvim ili drugim licem (ja/mi ili ti/vi) a nikada treim licem
(on).
_________________________________
11 To je tako iskljuivo u indikativu. Kada prijeemo na ostala glagolska vremena, vidjet
emo da ona nemaju nikakva vremenskog znaaja ili da je vremenski znaaj tek sluajan.
12 Rovbin nije prava grka rije.
Na primjer, aujth; levgei" (drugo lice jednine ti govori)

ajnqrwvpoi" moglo bi izgledati kao da znai: Ona govori
mukarcima.Meutim, to nije tono. aujthv samo stavlja naglasak
na subjekt, koji je ti. Trebalo bi se prevesti Ti (sma) govori
mukarcima.
16.16 Glavna tablica glagola. Na kraju svakoga poglavlja o glagolima,

uvrstit emo nau Glavnu tablicu glagola. Ona navodi razliite
dijelove svakoga glagolskog oblika. Kako budemo uili nove glagolske
oblike, ova tablica e rasti. Upravo ovu drugu tablicu morate nauiti za
glagole, a ona je zapravo klju cijeloga glagolskog sustava. Nauite je
stoga dobro. Potpunu tablicu moete pronai u Dodatku.
Postoji stupac za Aug(ment)/Redup(likacija) i jo jedan za Osnova
glagolskog vremena. Znaenje tih stupaca nauit emo tek u kasnijim
poglavljima, tako da ih za sada moete zanemariti. Stupac pod
naslovom 1. jd. paradigma je oblik glagola paradigme u prvom licu
jednine.
Glavna tablica glagola
Glagolsko Aug/ Osnova Formant Spojni Lini 1. jd.

vrijeme Redup. gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma
Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw
Saetak
1. Prezent aktiv indikativ opisuje radnju koja se obino javlja u sadanjem
vremenu.
2. Glagol u prezentu sastavljen je od tri dijela: glagolska osnova za prezent,
spojni samoglasnik i primarni lini nastavak.
3. Osnova glagolskog vremena je najosnovniji oblik glagola u odreenom
glagolskom vremenu.
4. Ukoliko lini nastavak u indikativu poinje na mu ili nu, spojni
samoglasnik je tada omikron; u protivnom, spojni samoglasnik je epsilon.
Ukoliko nema linoga nastavka, spojni samoglasnik moe biti omikron ili
epsilon.
5. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.
6. Prezent aktiv koristi primarne nastavke za aktiv: w, ei", ei, omen,
ete, ousi(n). Pravi lini nastavci su -, ", i, men, te, nsi.
7. Pokretno nu moe se dodati linom nastavku za tree lice mnoine.
Rjenik
Uitelji imaju razliita miljenja u pogledu ovoga, ali neki bi vas ohrabrili da
ponete nositi grku Bibliju u crkvu. Ugodno ete se iznenaditi kada shvatite u
kolikoj mjeri moete pratiti tekst dok propovjednik ita hrvatski prijevod.
Nakon broja pojavljivanja svakoga glagola, naveli smo prezentsku osnovu
rijei ispred koje se nalazi asterisk. Ohrabrujemo vas da izgovorite svaki glagol
zajedno sa njegovih est moguih linih nastavaka.
ajkouvw ujem, uim, pokoravam se, razumijem (428; *akou)13
blevpw vidim, gledam (133; *blep)
e[cw imam, drim (708; *ec)14
luvw odrjeujem, odvezujem, unitavam (42; *lu)15
novmo", -ou, oJ zakon, naelo (194; *nomo)16
o{pou gdje (82)
pisteuvw vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se (241; *pisteu)17
provswpon, -ou, tov lice, izgled (76; *proswpo)18
tovte tada, zatim (160)
tuflov", -hv, -ovn slijep (50; *tuflo/h)19
carav, -a'", hJ radost, uivanje (59; *cara)
Ukupan broj rijei u Novomu zavjetu: 138 162

_________________________________
13 ajkouvw moe primiti izravni objekt u genitivu ili akuzativu. Akustika (ajkoustikov") je
nauka o zvuku.
14 Korijen je zapravo *sec. Sigma ispada i zamjenjuje se otrim hakom, koji se zauzvrat
gubi zbog hi. Ponovno e se pojaviti u futuru kada se hi promijeni. Vidi MBG za
vie informacija, str. 260.
15 luvw se javlja manje od pedeset puta, ali ete je ionako nauiti zato to slui kao
glagol u paradigmi.
16 Autonomna (aujtovnomo") osoba je ona osoba koja vlada sama sobom.
17 pisteuvw moe primiti izravni objekt u dativu ili u akuzativu. Taj glagol srodan je
imenici pivsti" i pridjevu pistov".
18 Prozopografija odnosi se na opisivanje neijega lica.
19 Tiflologija je nauka o sljepoi i slijepima.
Sedamnaesto poglavlje
Kontraktni glagoli
(Prezent aktiv indikativ)
Egzegetski uvid
Prezent aktiv indikativ esto ima imperfektivno znaenje, odnosno priopava
ideju trajne ili nesvrene radnje. Kada je apostol Pavao napisao svoje prvo
pismo kranima u Solunu, htio je uvjeriti te mlade vjernike da ih nisu
zaboravili da on i njegovi sudrugovi jo uvijek mare za njih. Napisao im je:
Uvijek zahvaljujemo Bogu za sve vas, spominjui vas u naim molitvama (1.
Sol 1,2).
Pavao izaava svoju stalnu praksu zahvaljivanja Bogu time to koristi glagol u
prezentu aktivu indikativu eujcaristou'men. Glagol bismo, isto tako, mogli
protumaiti kao neodreene radnje bez prizvuka stalne molitve. Meutim,
prilog uvijek (pavntote) pojaava na dojam kako Pavao naglaava da se
redovito moli za Solunjane. Nadalje, jednako je vjerojatno da koristei mnoinu
mi Pavao podrazumijeva da se on esto sastajao sa Silom i Timotejem kako
bi se molio za ovu dragu brau i sestre. Sigurno, Pavao se Solunjana sjeao i u
svojim osobnim molitvama.
Daleko od toga da je Solunjane nasamarila skupina putujuih moralnih
propovjednika koji su traili njihov novac i hranu. Naprotiv, Solunjane je
evangelizirao trio mukaraca koji su im navijestili ivoga i pravog Boga. Bili su
to mukarci iji su ivoti bili dotaknuti uskrslim Kristom, koji su se posvetili
Solunjanima na brian i privren nain. Njihov iznenadni odlazak nije znaio
manjak zanimanja. Naprotiv, bili su primorani otii i sada su se neprestano
zajedno molili ivomu Bogu za ove mlade i ranjive vjernike!
Clinton E. Arnold
Pregled
U ovome poglavlju nauit ete:

osobine glagolskih osnova koje zavravaju na a, e ili o;
pet osnovnih pravila koja odreuju saimanje samoglasnika.
138
Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli 139
Uvod
17.1 Kontraktni glagoli su oni glagoli ije osnove zavravaju na alfa, epsilon
ili omikron.1 Taj posljednji samoglasnik naziva se kontraktni
samoglasnik. Na primjer, glagol ajgapavw ima osnovu koja zavrava na
alfa (*agapa).
Kontraktni glagoli slijede standardna pravila za glagole, ali postoji jo
jedna dodatna stvar koju je potrebno naglasiti. Kada taj posljednji
samoglasnik osnove doe u dodir sa spojnim samoglasnikom, ta dva
glagola se tada saimaju.2 Dva samoglasnika e se spojiti, a esto e
tvoriti neki drugi samoglasnik ili diftong (npr. *poie + omen
poiou'men).
17.2 Kontraktni glagoli svrstavaju se prema posljednjem samoglasniku

osnove. Vezano uz kontraktne glagole, ohrabrujue je to to se svi
konktraktni glagoli koji zavravaju na alfa slino ponaaju, a isto je i s
kontraktnim glagolima koji zavravaju na epsilon i svima koji
zavravaju na omikron. Drugim rijeima, svi kontraktni glagoli s
osnovama koje zavravaju na alfa svoje razliito konjugirane nastavke
tvore na isti nain. Kada jedanput nauite oblike ajgapavw, znat ete
obrazac konjugacije svih drugih kontraktnih glagola koji zavravaju na
alfa.
Saimanja
17.3 Vano je dobro nauiti #17.5. Kontraktni glagoli su uestali, tako da
trebate znati prepoznati kako se saimaju pojedini samoglasnici. Ne
budete li mogli to uiniti, neete moi otkriti leksiki oblik glagola, a,
prema tome, ni njegovo znaenje.
Na primjer, naiete li na oblik poieite, ei e vam zadati probleme
ukoliko ne prepoznate da ei moe biti rezultat saimanja dvaju
epsilona. Tada moete vidjeti da je poieite drugo lice mnoine
kontraktnog glagola koji zavrava na epsilon (poieite poie + ete).
esto ete otkriti da je isti oblik nastao saimanjem mogao nastati iz
nekoliko samoglasnikih kombinacija. Na primjer, ou se tvori
saimanjem eo, oe i oo. Ako vidite poiou'men, spojni samoglasnik i lini
nastavak su omen, ali je li njihov leksiki oblik poievw ili
poiovw?
___________________________________
1 Prema uobiajenoj definiciji, kontraktni glagoli su oni glagoli ije osnove zavravaju
samoglasnikom. Premda je to tako, ipak je zbunjujue. Osnova glagola ajkouvw
oigledno zavrava samoglasnikom, no ipak, to nije kontraktni glagol.
Zapravo, posljednji upsilon glagola ajkouvw je starije slovo koje se zove digama ()
koje je davno prije ispalo iz grkog alfabeta. U veini sluajeva, zamijenio ga je
upsilon, no budui da je prije bio digama, upsilon se ne saimlje. Usp. MBG, #27.
2 Isti fenomen vidjeli smo u padenim nastavcima. Padeni nastavak genitiva jednine,
druge deklinacije, zapravo je omikron. Saimlje se s omikronom imenske osnove i
tvori ou (*logo + o lovgou).
Saimanje susreemo samo u dva glagolska vremena: u prezentu i

imperfektu (dvadeset prvo poglavlje). U ostalim glagolskim
vremenima, kontraktni samoglasnik se produljuje tako da ne dolazi do
saimanja, no o tome emo vie govoriti kasnije.
17.4 Unato tome, ne elimo previe naglasiti znaaj razumijevanja

saimanja. Iako je poznavanje samoglasnika koji tvore kontrakciju
vano za prepoznavanje leksikog oblika neke rijei, u veini sluajeva
ono nije vano za gramatiku analizu. Primjerice, moete li napraviti
gramatiku analizu narednih oblika iako ne znate koji su samoglasnici
tvorili kontrakciju?
poiou'men
plhrou'te
ajgapa'/
poiw'
ajgapw'si
17.5 Pravila saimanja.3 Slijede pravila koja pokazuju koje samoglasnike

kombinacije tvore koje kontrakcije. Postoji jo nekoliko mogunosti, ali
emo vam ih pokazati onda kada na njih budemo naili. Pravila #1 i #2
su najuestalija.
Pravilo #7 tie se saimanja diftonga (dvoglasa), a ilustracije diftonga

navedene su kroz pravila.
Moda ete primijetiti da samoglasnici za koje smo naveli da su

kontraktni u pravilima od #1 do #6 nisu pravi lini nastavci nego
izmijenjeni lini nastavci koje smo nauili za luvw.4 To objanjava
pravilo #8.
1. ou nastaje saimanjem eo, oe i oo.

ou eo poiou'men poieomen
ou oe plhrou'te plhroete
2. ei nastaje saimanjem ee.

ei ee poieite poieete
____________________________________
3 Pravila koja odreuju kontrakcije izloit emo na drukiji nain. Obino se pravila
iznose od nekontrahiranog oblika prema kontrahiranom. Na primjer:
Saimanjem epsilona i epsilona nastaje ei. Ukoliko ova pravila elite nauiti
tako, nai ete ih u Informacijama za napredne studente.
Meutim, ini nam se da ovaj proces ide unatrag. Kada itate tekst, poinjete s ve
kontrahiranim oblikom i trebate saznati to je uzrokovalo tu kontrakciju. Isto tako,
dva najuobiajenija pravila (redoslijedom kojim se obino iznose) zapravo su
iznimke (vidi pravila #2 i #4 u Informacijama za napredne studente).
Prema tome, pravila saimanja izloit emo od kontrahiranog oblika prema
nekontrahiranom.
4 Npr. poiou'sin je nastao saimanjem *poie + ousi (poiouusi poiou'si), a ne *poie + nsi.
3. w nastaje od gotovo svih kombinacija omikrona i omege s bilo kojim

drugim samoglasnikom, izuzev pravila #1.
w ao ajgapw'men ajgapaomen
w aou ajgapw'si ajgapaousi
Posebnu situaciju imamo u leksikom obliku kontraktnih glagola.
Alfa, epsilon ili omikron osnove navodi se u leksikom obliku zato
to trebate znati o kojemu se samoglasniku radi (npr. ajgapavw).
Ipak, kada se ista rije pojavi u tekstu u prvome licu jednine, bit e
skraena na oblik u paradigmi (ajgapw').5
4. a nastaje od ae.
a ae ajgapa'te ajgapaete
a/ aei ajgapa/' ajgapaei
5. h nastaje od ea.
6 7
h/ eai poih'/ poihi poieai poiesai
Odnos izmeu ae i ea lako je zapamtiti. Tko prvi djevojci. Ako

je alfa na prvome mjestu (ae), onda tvore dugo alfa. Ako je epsilon
na prvome mjestu (ea), onda tvore eta (kojeg moete shvatiti kao
dugi epsilon).
6. Razno
8
oi oei plhroi" plhroei"
plhroi plhroei
_________________________________
5 Ono to slijedi informacije su za napredne studente, tako da ih, ako elite, moete
zanemariti.
U prvom licu jednine kontraktnih glagola s epsilonom ili omikronom, postoji jo
jedan dodatni korak u saimanju. Ne koristi se nijedan lini nastavak, tako da se
spojni samoglasnik produljuje kako bi ga nadomjestio, pa se saimaju kontraktni
samoglasnik i produljeni spojni samoglasnik.
poieo poiew poiw'.
plhroo plhrow plhrw'.
Da se kojim sluajem saimanje dogodilo s kontraktnim samoglasnikom i
neproduljenim spojnim samoglasnikom, pravilo #1 bi promijenilo oblik prvoga lica
jednine kontraktnih glagola.
poieo poiouvw.
plhroo plhrouvw.
6 Sigma ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika.
7 Ovaj oblik susrest ete u osamnaestom poglavlju.
8 Ova kombinacija javlja se u drugom i treem licu jednine kontraktnog glagola s
omikronom.
7. Saimanje diftong. to se dogaa s diftongom ovisi o tome jesu li

kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti ili razliiti
samoglasnici.
a. Ako su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga
isti, onda se pojednostavljuju (tj. jedno od dvostrukih slova
ispada).
ei eei poiei" poieei"
ou oou plhrou'si plhroousi
b. Ako su kontraktni glagol i prvi samoglasnik diftonga razliiti,
onda se saimaju.9 Ako je drugi samoglasnik diftonga iota, ono
se, kada je to mogue, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.
a/ aei ajgapa'/ ajgapaei
ou eou poiou'sin poieousi`
8. Kontraktni glagoli saimaju se kao da su pravi lini nastavci oni koji
su vidljivi u prezentu aktivu indikativu.
1. jd. aw ajgapw' 1. mn. aomen ajgapw'men

2. jd. aei" ajgapa'"/ 2. mn. aete ajgapa'te
3. jd. aei ajgapa/' 3. mn. aousi ajgapw'si(n)
Svakako se potrudite tono nauiti ova pravila. Susretat emo se s

drugim kontraktnim oblicima, tako da ete ih, budete li znali ova
pravila, moi gramatiki analizirati.
17.6 Paradigma: Prezent aktiv indikativ (kontraktni glagoli)

ajgapavw znai ja volim, poievw znai ja inim, a plhrovw znai ja
ispunjavam. Kontraktni samoglasnici navedeni su u zagradama.
Proitajte paradigmu i objasnite svako saimanje. Posebnu panju
obratite na bilo koji oblik koji bi vam mogao stvoriti potekoe.
-avw -evw -ovw
ajgapw' (aw) poiw' (ew) plhrw' (ow)

ajgapa'"/ (aei") poiei" (eei") plhroi" (oei")
ajgapa/' (aei) poiei (eei) plhroi (oei)
ajgapw'men (aomen) poiou'men (eomen) plhrou'men (oomen)

ajgapa'te (aete) poieite (eete) plhrou'te (oete)
ajgapw'si(n) (aousi) poiou'si(n) (eousi) plhrou'si(n) (oousi)
_______________________________________
9 Do sada se jo niste susreli s ovakvim primjerima.
17.7 Karakteristike kontraktnih glagola

Iznad kontraktnih glagola u prezentu indikativu uvijek e stajati
cifkumfleks.
Zapazite da su nastavci gotovo uvijek isti, ak i kada nije dolo do
saimanja. Omega je lini nastavak prvoga lica jednine. Sigma je jo
uvijek prisutno u linom nastavku drugog lica jednine. Nastavci za
mnoinu gotovo su isti. Usredotoite se na slinosti.
17.8 Praktina uputa. Zapamtite pravila za spojne samoglasnike. Kada

vidite ajgapa'te, moda ete prepoznati da je lini nastavak te, no radi li
se o glagolu ajgapavw, ajgapevw ili ajgapovw?
Budui da lini nastavak poinje na tau (ajgapa'te), spojni
samoglasnik mora biti epsilon.
Budui da ei nastaje saimanjem ee, znate da glagol ne moe biti
kontraktni epsilon.
Budui da ou nastaje saimanjem oe, znate da glagol ne moe biti

kontraktni omikron.
Prema tome, osnova mora biti kontraktni alfa: ajgapavw.
17.9 U Dodatku (na str. 340) se nalazi tablica svih moguih kontrakcija
pojedinanih samoglasnika, te druga tablica za pojedinane
samoglasnike i diftonge.
Saetak
1. Velika petorka
Velika petorka
1. ou nastaje saimanjem eo, oe i oo.
2. ei nastaje saimanjem ee.

3. w nastaje saimanjem gotovo svake kombinacije
omikrona ili omege s bilo kojim drugim
samoglasnikom, izuzev pravila #1.
4. a nastaje saimanjem ae
5. h nastaje saimanjem ea.
2. oi nastaje saimanjem oei.

3. Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti, onda
se pojednostavljuju.
Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga razliiti,

onda se saimaju. Kada je drugi samoglasnik diftonga iota, ono se, ako je
mogue, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.
4. Kontraktni glagoli saimaju se kao da su lini nastavci oni koji su vidljivi u

prezentu aktivu indikativu (izuzev prvoga lice jednine).
5. Leksiki oblik pokazuje kontraktni samoglasnik (ajgapavw), ali kada se taj

oblik javlja u tekstu onda e kontraktni samoglasnik i omikron biti
kontrahirani (ajgapw', poiw', plhrw').
6. U prvome licu jednine, ne koristi se nijedan lini nastavak tako da se spojni

samoglasnik produljuje na omega.
Rjenik
ajgapavw volim, ljubim (143; *agapa)10
daimovnion, -ou, tov demon (63; *daimonio)11
zhtevw traim, elim, pokuavam stei (117; *zhte)
kalevw zovem, imenujem, pozivam (148; *kale)12
lalevw govorim, kaem (296; *lale)13
oi\da14 znam, razumijem (318; *oida)
o{tan kada god (123)15
pleivwn, pleion16 vei, vie (55; *pleio/o)17
plhrovw punim, dovravam, ispunjavam (86; *plhro)
poievw inim, radim (568; *poie)18
threvw drim, uvam, vrim (70; *thre)
_________________________________________
10 Glagol srodan rijeima ajgavph i ajgaphtov".
11 Demon (daivmwn).
12 Parakletos, Sveti Duh, kraninov je savjetnik, branitelj, onaj koji se zove (klhtov",
pozvan) uz (parav) da pomogne. O korijenu vidi na str. 139 biljeka 1. Digama
pomae objasniti navodne nepravilnosti u drugim glagolskim vremenima, kao to
emo vidjeti.
13 Ovo je onomatopejska rije. Njezino znaenje odgovara zvuku rijei (lala).
14 oi\da je drukija vrsta rijei. Zapravo, ona je u drugome glagolskom vremenu (perfektu),
ali vri funkciju kao da je prezent. Ovo je njezina paradigma.
1. jd. oi\da 1. mn. oi[damen
2. jd. oi\da" 2. mn. oi[date
3. jd. oi\de(n) 3. mn. oi[dasin
15 Saimanje o{te i a[n. Uvodi u zavisnu reenicu.

Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju: 1 987
Od kontraktnih glagola koji se javljaju pedeset ili vie puta u Novom zavjetu,
samo je jedan kontraktni omikron (plhrovw), etiri kontraktne alfe (ajgapavw,
gennavw, ejrwtavw, ejperwtavw), ali puno je kontraktnih epsilona.
Ovo su pravila za saimanje navedena redoslijedom kojim se obino iznose.
17.10 Pravila za saimanje pojedinanih samoglasnika (tj. ukupno dva

samoglasnika).
Iznijeli smo potpuni oblik pravila, ali naveli smo samo one ilustracije
koje se odnose na kontraktne glagole.19 Iznimke #2 i #4 daleko su
najuestalije.
1. Dva slina samoglasnika tvore njihov zajedniki dugi samoglasnik.

aa a
2. Iznimka: Kada se saimaju e i e onda tvore ei, a kada se saimaju o i o
onda tvore ou.
ee ei poie + e + te poieite
oo ou plhro + o + men plhrou'men
3. Samoglasnik o ili w nadvladat e a, e ili h bez obzira na njihov redoslijed, i
tvorit e w.
oa w
ao w ajgapa + o + men ajgapw'men
_________________________________
16 pleivwn je muki i enski rod, pleion je srednji rod. Radi se o 3-3 pridjevu.
v no". Zapazite prijevoj u posljednjem samoglasniku
Genitiv oba pridjeva je pleio
osnove. Vidi Dodatak za potpuni obrazac deklinacije ovoga pridjeva, na str. 351.
Ukoliko slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu rije; njezine oblike
objasnit emo u desetom poglavlju.
Poradi svoga znaenja, ovu rije esto e slijediti rije u genitivu. Moete
koristiti kljunu rije nego s rijeju u genitivu.
17 Pleonazam je zalihosnost, suvino gomilanje istoznanih rijei.
18 Prijevod ove rijei ponekad moe biti poprilino idiomatski. Ima irok opseg
znaenja. Poema (poivhma) [pjesma] doslovno znai neto uinjeno. Poeta
(poihthv") je onaj koji stvara.
19 Teko je znati tko treba primiti zasluge za ova pravila budui da se ponavljaju u
toliko puno gramatika. Prvi put nauio sam ih iz gramatike J. Greshama
Machena (143), a on navodi Whiteovu Beginner's Greek Book (1895.), str. 75 i
dalje.
4. Iznimka: Kada se samu samoglasnici e i o, tvore ou, bez obzira na njihov

redoslijed.
eo ou poie + o + men poiou'men
oe ou plhro + e + te plhrou'te
5. Ako a dolazi ispred e ili h, onda e se saeti na a.
Ako e ili h dolazi ispred a, saet e se na h.20
ae a ajgapa + e + te ajgapa'te
17.11 Pravila za saimanje pojedinanog samoglasnika i diftonga

Diftonzi slijede ista pravila po kojima se saimaju pojedinani
samoglasnici. Budui da se radi o tri a ne o dva samoglasnika, u igru
ulazi jo nekoliko pravila. U prezentu aktivu indikativu to se dogaa
jedino u treem licu mnoine.
1. Kada iza pojedinanog samoglasnika slijedi diftong koji poinje
istim samoglasnikom kao taj pojedinani samoglasnik, ta dva
slina samoglasnika se pojednostavljuju21 a drugi samoglasnik
ostaje isti.
oou ou plhro + ousi plhrou'si
aa/ a/
2. Kada iza pojedinanog samoglasnika slijedi diftong koji poinje
nekim drugim samoglasnikom, onda se pojedinani samoglasnik
i prvi samoglasnik diftonga saimlju prema uobiajenim
pravilima. Ukoliko je trei samoglasnik upsilon, onda e ispasti;
ako je iota, onda e se potpisati.
aou wu w ajgapa + ousi ajgapw'si
eou ouu ou poie + ousi poiou'si
aai ai a/
Iznimke
eoi oi
22
aei ai a ajgapa + ein ajgapa'n
oei oi plhro + ei plhroi
oh/ oi
______________________________________
20 Nema primjera ovoga pravila u prezentu aktivu, ali postoji primjer u prezentu
pasivu. lu + e + sai lueai luhi luvh./
21 Jedan ispada. Tehniki govorei, ovo nije stvarno saimanje.
22 Ova rije je infinitiv, a takve rijei susrest ete tek u trideset drugom poglavlju.
Osamnaesto poglavlje
Prezent medij/pasiv indikativ
Egzegetski uvid
ajrchgov" kao naziv za Isusa javlja se samo etiri puta u Novome zavjetu, dvaput
u Djelima (3,15; 5,31) i dvaput u Hebrejima (2,10; 12,2). Vrlo ga je teko prevesti.
Pregled grkoga prijevoda Staroga zavjeta (LXX) i vanbiblijske upotrebe ovog
izraza dovodi nas do trostruke konotacije: (a) onaj koji kri put (pionir) koji
otvara put drugima, dakle, vodi, junak; (b) izvor ili utemeljitelj, dakle
zaetnik, pokreta, poetak; (c) voa-vladar, dakle kapetan, knez,
kralj.
Ne mora znaiti da ove ideje nuno iskljuuju jedna drugu. Zapravo, one
vjerojatno zajedno govore o nekome koji istrauje neko novo podruje, otvara
put i vodi druge njime. Tamo gradi neki grad ili utvrdu za one koji ga slijede i
vodi ih u obrani protiv napadaa. Nakon to uslijedi pobjeda, on ostaje njihov
vladar a taj grad ili zajednica nosi njegovo ime. Zato mu se daje ast kao
junaku zaetniku.
Stari zavjet govori o nekoliko pojedinaca koji su imali taj poloaj. Naa rije
koristila se barem za jednog od njih. U Sucima 11,6 i dalje, uimo da je narod
traio da Jiftah postane glavar stanovnika Gileada kako bi ih izbavio od
Amonaca (s. 6); jedna inaica grkoga prijevoda ovdje koristi rije ajrchgov".
Jiftah je pristao pod uvjetom da taj poloaj bude trajan. Starjeine su se sloili
tako da je proglaen kefalh; kai; ajrchgov" i prije bitke (s. 8-11). Nakon to su
borbe zavrile, Jiftah je sudio Izraelu est godina (Suci 12,7).
U Djelima 3,15 Petar optuuje idove da su ubili ajrchgov" ivota, a pod time
nije samo mislio da je Isus zaetnik biolokog ivota nego i novoga ivota te
voa-zatitnik-skrbnik-vladar-imenjak onih koji su se s njime poistovijetili.
Kasnije Petar govori o Isusu kao o ajrchgovn i Spasitelju, da dadne Izraelu
pokajanje (5,31). Rije Spasitelj bila je povezivana s drevnim sucima. Isus je
onaj koji se susree s opasnou situacije koja je izazvana grijehom Bojega
naroda. On dolazi kako bi donio izbavljenje ali i neprestanu slubu ajrchgov"-a.
Pisac poslanice Hebrejima govori o ajrchgov" spasenja koji pati (2,10) te o
ajrchgov" i Usavritelju nae vjere (12,2). U svakome sluaju Isus kao ajrchgov"
ne samo da pokree i priskrbljuje novi ivot za svoj narod, nego ostaje s njima
kroz sve dogaaje; oni nose njegovo ime. On je njihov junak.
J. Julius Scott, Jr.
147
Pregled

glagolsko stanje pasiv u kojemu subjekt prima radnju glagola;
da se prezent medij/pasiv tvori spajanjem prezentske osnove, spojnog
samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv;
da u prezentu medij i pasiv imaju isti oblik;
o deponentnim glagolima koji imaju oblik medija ili pasiva ali aktivno
znaenje.
Hrvatski jezik
18.1 Kada je glagol aktivan, onda subjekt vri glagolsku radnju. Kada je
pasivan, onda subjekt reenice prima radnju.
Aktiv [radno stanje]. Ja udaram loptu. Ja je subjekt reenice i
vritelj radnje glagola udariti.
Pasiv [trpno stanje]. Ja sam udaren od lopte. Ja je subjekt ove
reenice, ali ja ne vri radnju glagola udariti. Glagolsku radnju vri
lopta, a ona se vri na subjektu ja.
18.2 Hrvatski jezik prezent pasiv tvori pomou oblika pomonog glagola biti
(sam/si/je/smo/ste/su) i trpnog pridjeva.
prezent aktiv Ja udaram

Oni udaraju
prezent pasiv Ja sam udaran

Oni su udarani
Napomena: U hrvatskom jeziku pasiv nije tako est kao u nekim drugim
jezicima (npr. germanskim, romanskim), pa se pasivne konstrukcije tih jezika
prevode na hrvatski jezik aktivom. Bolje je upotrijebiti aktiv kada je poznat
vritelj radnje, npr. bolje je Uitelj hvali uenike nego Uenici su hvaljeni od uitelja.
Ako se ve upotrijebi pasiv, dovoljan je prijedlog od, a nije dobro rei od strane.
(Bari et al., Hrvatska gramatika, 625)
18.3 Pasivni glagol esto moete prepoznati tako to ete nakon glagola
dodati od kako biste vidjeli ima li to smisla. Udaren sam. Udaren
sam od ega? Udaren sam od lopte. Udaren sam je izraz kojim se
tvori pasivni glagol. Ponekad e postojati prijedloni izraz koji e
poblie opisati tko ili to vri glagolsku radnju (npr. od lopte [ili jo
bolje loptom; op. prev.]).
18.4 Potpunu tablicu hrvatskih glagolskih vremena nai ete u Dodatku, na

str. 353. Ukoliko niste sigurni u svoje znanje hrvatskoga jezika,
preporuujemo vam da prouite tu tablicu.
Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ 149
18.5 Kada koristite pomone glagole za tvorbu pasiva, vrijeme glagolske

konstrukcije odreuje pomoni, a ne glavni glagol.
Na primjer, aktivna konstrukcija Vozim se u pasivu postaje Voen
sam. Budui da je sam u prezentu, konstrukcija voen sam je u
prezentu.
Grki jezik: Prezent pasiv indikativ
18.6 Tablica: Prezent pasiv indikativ
Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

Primarni lini nastavci za pasiv
lu + o + mai luvomai
18.7 Paradigma: Prezent pasiv indikativ. Glagol u prezentu pasivu

indikativu u osnovi vri istu funkciju u grkom koju vri u hrvatskom
jeziku. Za tvorbu prezenta pasiva indikativa, grki jezik glagolskoj
osnovi dodaje primarne nastavke za pasiv. Svakako proitajte biljeku
obliku drugoga lica jednine. (U nekim paradigmama ukljuili smo
stupac koji ve znate kako biste ih mogli usporediti; ovdje smo dodali
prezent aktiv.)
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. akt.
1. l. jd. luv o mai odrijeen sam o mai luvw

2. l. jd. luv h/1 odrijeen si e sai luvei"
3. l. jd. luv e tai on, ona, ono je odrijeen/a/o e tai luvei
1. l. mn. lu ov meqa mi smo odrijeeni o meqa luvomen

2. l. mn. luv e sqe vi ste odrijeeni/e e sqe luvete
3. l. mn. luv o ntai oni su odrijeeni/e/a o ntai luvousi(n)
Kao to moete vidjeti, spojni samoglasnici vidljiviji su u pasivu nego

u aktivu.
__________________________________
1 Nastavak drugoga lica jednine zadaje nam probleme. Budui da se sigma javlja
izmeu samoglasnika u dijelu rijei bez osnove (lu + e + sai), esto e ispasti, a
samoglasnici e se saeti. U ovome sluaju, saeli su se na eta prema pravilima, a
iota se potpisalo (lu + e + sai lueai luhi luvh)/ . Svakako se sjetite da je
pravi nastavak sai; kasnije e to postati posebno vano.
18.8 Glavna tablica linih nastavaka. Sada moemo nauiti jo jedan dio
Glavne tablice linih nastavaka. Sada ste na pola puta. (Naziv tablice je
medij/pasiv. Vidjet emo to znai medij.)
primarna glagolska vremena
luvw (-)
luvei" (")
aktiv
luvei (i)
luvomen (men)
luvete (te)
luvousi(n) (nsi)
luvomai (mai)
luvh/ (sai)
medij/pasiv
luvetai (tai)
luovm
v eqa (meqa)
luvesqe (sqe)
luvontai (ntai)
18.9 Lice, broj, glagolsko vrijeme, vrijeme i vid. Nema razlike izmeu
aktiva i pasiva u pogledu ovih stvari.
18.10 U grkoj reenici uobiajeno je nai ekvivalent od iza pasivnog

glagola. Ili e biti uJpov iza kojega e slijediti imenica u genitivu, time
oznaavajui osobu kao vritelja radnje (npr. uJpo; tou' qeou'), ili
jednostavni dativ koji oznaava neosobno sredstvo (logw'/ tou' qeou').
Deponentni glagoli
18.11 Deponentni glagol. Ovo je glagol koji je oblikom medij ili pasiv, a
znaenjem je aktiv. Njegov oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njegovo
znaenje uvijek je aktivno. O mediju emo govoriti malo kasnije.
Saznati je li neki glagol deponentan moete po njegovu leksikom obliku.

Deponentni glagoli uvijek se navode u rjenikim odjeljcima s
nastavcima za pasiv. Drugim rijeima, ako leksiki oblik zavrava na
omega, onda nije deponentan (npr. ajgapavw). Ako leksiki oblik
zavrava na -omai, glagol je deponentan (npr. e[rcomai). Morat ete
zapamtiti da je ta rije deponentna.
18.12 Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu deponentnog

glagola, umjesto da kaete aktiv ili pasiv preporuamo vam da
kaete deponentan. U prijevodu konjugiranog oblika trebate
koristiti hrvatski glagol u aktivu. Na primjer, e[rcetai je u treem licu
jednine, prezent deponentni indikativ, od e[rcomai, a znai
on/ona/ono dolazi.
18.13 U jednome glagolskom vremenu glagol e biti obian ili deponentan.

Znai, ne moe biti oboje. Ipak, glagol moe biti deponentan u
jednome glagolskom vremenu, a obian u drugome.
Prezent medij indikativ
18.14 Dok hrvatski jezik ima samo dva stanja, grki ima tri: aktiv, medij i pasiv.
U prezentu su medij i aktiv identini oblikom.
18.15 Tablica: Prezent medij indikativ
primarni lini nastavci za pasiv
erc + o + mai e[rcomai
18.16 Paradigma: Prezent medij indikativ
1. l. jd. e[rc o mai dolazim o mai luvw

2. l. jd. e[rc h/2 dolazi e sai luvei"
3. l. jd. e[rc e tai on, ona, ono dolazi e tai luvei
1. l.mn. ejrc ov meqa dolazimo o meqa luvomen

2. l. mn. e[rc e sqe dolazite e sqe luvete
3. l. mn. e[rc o ntai dolaze o ntai luvousi(n)
18.17 Znaenje. Znaenje glagola u mediju teko je definirati, djelomino zato

to se esto radi o nijansama. No, mi emo vam to olakati. U sljedeih
nekoliko poglavlja jedini glagoli u mediju bit e deponentni, tako da
_________________________________
2 Nastavak drugoga lica jednine stvara potekoe. Budui da se sigma javlja
izmeu samoglasnika, obino e ispasti, a samoglasnici e se saeti. U ovom
sluaju, saeli su se na h prema pravilima a iota se potpisao (erc + e + sai
ejrceai ejrchi e[rch/).
e uvijek imati aktivno znaenje. Zapravo, velika veina medijalnih

oblika u Novom zavjetu, otprilike 75%, deponentna je. Pravu upotrebu
medija nauit emo u jednom od narednih poglavlja.
Oblici kontraktnih prezenta medija/pasiva glagola

18.18 Paradigma: Prezent medij/pasiv indikativ (kontraktni glagoli).
Kontraktni glagoli prate ista pravila u mediju/pasivu koja prate u
aktivu.
-avw -evw -ovw
1. l. jd. ajgapw'mai poiou'mai plhrou'mai

2. l. jd. ajgapa/3' poih/4' plhroi5
3. l. jd. ajgapa'tai poieitai plhrou'tai
1. l. mn. ajgapwvmeqa poiouvmeqa plhrouvmeqa

2. l. mn. ajgapa'sqe poieisqe plhrou'sqe
3. l. mn. ajgapw'ntai poiou'ntai plhrou'ntai
Zapazite mnoge slinosti izmeu obinih prezentskih nastavaka za

pasiv i njihovih kontraktnih oblika. Obratite panju na slinosti.
Trebali biste moi otkriti izvorne samoglasnike od kojih su saimanjem
nastali ovi kontraktni oblici.
U mediju/pasivu, moemo vidjeti prave line nastavke (izuzev u
drugom licu jednine). Ne trebamo se baviti pitanjima nastalim zbog
osmoga pravila saimanja kao to je bio sluaj u aktivu.
Saetak
1. Ako je glagol u pasivu, subjekt prima (trpi) glagolsku radnju.
2. Hrvatski pasiv tvore pomoni glagol i trpni pridjev. Pomoni glagol
odreuje vrijeme hrvatskog pasiva.
3. Prezent medij/pasiv tvori se spajanjem prezentske osnove, spojnoga
samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv. Primarni lini
______________________________________
3 aesai asai aai ai a/. Nemojte to zamijeniti s identinim oblikom koji je
aktiv treega lica jednine. O kojemu je glagolu rije saznat ete iz konteksta.
4 eesai esai eai hi h/.
5 oesai oeai oei oi (nepravilni).
nastavci za medij/pasiv su mai, sai (koji se mijenja u h/ kada se spaja sa

spojnim samoglasnikom), tai, meqa, sqe, ntai.
4. Deponentni glagoli imaju oblik medija ili pasiva, a znaenjem su aktivni.

Njihov leksiki oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njihovo znaenje uvijek je
aktivno. Je li neki glagol deponentan moete saznati po njegovom
leksikom obliku.
5. U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. Veina medija je deponentna,
dakle aktivna po znaenju.
______________________________________________________________________
Gl. vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni Lini nastavci Paradigma

Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. 1. l. jd.
Prezent aktiv prez o/e prim akt. luvw

Prezent med/pas prez o/e prim med/pas luvomai
______________________________________________________________________
Rjenik
ajpokrivnomai odgovaram (231; *ajpokrin)6
dei nuno je (101)7
duvnamai8 mogu, moan sam (210; *duna)9
e[rcomai dolazim, idem (634; *ejrc)
nuvx, nuktov", hJ no (61; *nukt)10
__________________________________________________
6 ajpokrivnomai moe primiti izravni objekt u dativu.

7 Ovaj glagol je uvijek u treem licu jednine i ne mijenja svoj oblik, a njegov subjekt
je uvijek srednjega roda. (Ima drukiji oblik za prolo vrijeme.)
8 duvnamai je jedna je od rijetkih iznimaka u pogledu pravila o spojnim samoglasnicima.
duvnamai uvijek koristi alfa.
1. l. jd. duvnamai 1. l. mn. dunavmeqa
2. l. jd. duvnasai ili duvnh/ 2. l. mn. duvnasqe
3. l. jd. duvnatai 3. l. mn. duvnantai
9 Dinamo je sprava koja pretvara mehaniku energiju u elektrinu energiju. Metaforiki
se koristi za osobu koja ima puno energije.
10 Nokturno, noni, izgleda kao da je povezano s grkim nuvx ali prema Kleinu
zapravo dolazi od latinske rijei nocturnus. Slijedite li Drugu stazu, onda za sada
samo zapamtite ovu rije; njezine oblike objasnit emo u desetom poglavlju.
o{sti", h{ti", o{ti11 tko god, koji god, to god (153; *oJ + *tin)12
poreuvomai idem, nastavljam, ivim (153; *poreu)
sunavgw sakupljam, pozivam (59; *sunag)13
tovpo", -ou, oJ mjesto, lokacija (94; *topo)14
wJ" kao, poput, kada, da, kako, oko15 (504)


18.19 Grki i hrvatski pasivi. Glagoli koji su bili pasivni u grkome jeziku
ne moraju biti pasivni u hrvatskome jeziku. Postoji nekolicina grkih
glagola koji imaju pasivni oblik ali se na hrvatski jezik prevode
aktivom. Kada prevodite neku grku reenicu, a pasivni prijevod vam
nema smisla, svakako pogledajte grki glagol u leksikonu; moda ima
razliitu definiciju za pasiv koja vam zvui kao aktiv.
Na primjer, fobevw u aktivu znai: straim (to se ne javlja u Novom
zavjetu), a u pasivu znai: Strahujem, bojim se.
_______________________________________
11 Ova rije je kombinacija odnosne i neodreene zamjenice (o{" + ti").
Kao takve, obje polovice se spreu. Vidi Dodatak za potpunu paradigmu, str. 350.
Ako slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu rije; njezine oblike objasnit
emo u desetom poglavlju.
12 Budui da se o{sti" tvori s odnosnom zamjenicom, javit e se samo u zavisnoj
reenici; reenica s o{sti" ne moe sadravati glavni subjekt i glagol.
U Koine grkom, ova odnosno-neodreena zamjenica poela se koristiti kao
odnosna zamjenica. Drugim rijeima, moe izgubiti svoje neodreeno znaenje tako
da se o{sti moe prevesti jednako kao o{ ukoliko to trai kontekst.
13 U dvadeset prvom poglavlju nauit emo srodnu imenicu, sunagwghv, koja oznaava
okupljalite, mjesto gdje se ljudi sastaju.
14 Topologija je grana nauke koja prouava i pokazuje mjesta gdje se neka pojava najee
i najbolje oituje. Toponimija je nauka koja se bavi prouavanjem toponima mjesnih imena.
15 Oko u smislu otprilike.
Devetnaesto poglavlje
Futur aktiv/medij indikativ
Egzegetski uvid
U hrvatskom jeziku, glagolsko vrijeme futur koristi se kao glagolsko vrijeme

jednostavnog pretkazivanja. Grki takoer esto koristi futur na taj nain, ali u
puno biblijskih odlomaka futur ima drukiji smisao. Posebno kada se citira
Stari zavjet (pod utjecajem usporedne hebrejske konstrukcije), futur se koristi
za davanje naredbe. Nee ubiti, nee poiniti preljub i tako dalje, nisu
pretkazivanja ponaanja Bojega naroda, jer bi se time opetovano dokazivalo
da je Bog bio u krivu! Umjesto toga, to su zapovijedi, to gramatiari esto
nazivaju imperativnom ili eljnom upotrebom futura. Ponekad to inimo i u
hrvatskom, posebice u govornom jeziku. Primjerice, studentica uporno poziva
svoje prijateljice na zabavu koju prireuje i kae: Doi ete! Ovo nije
pretkazanje nego naredba.
Izvrstan novozavjetni primjer nalazimo u prilici kada Isus i Pavao citiraju

Postanak 2,24: Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu, i
bit e njih dvoje jedno tijelo. U kontekstu prie o Adamu i Evi, sasvim je
prirodno shvatiti kako se tu radi o Bojemu pretkazivanju tijeka branoga
ivota meu potomcima ovih prvih dvoje ljudskih bia, i mogue je da u tome
ipak postoji element pretkazivanja. Meutim, kada je Isus citirao ovaj odlomak
kako bi opovrgao openito blaa gledita farizeja o razvodu (Mt 19,5), on jako
dobro zna da je puno pripadnika Bojega naroda prekrilo i nastavit e kriti
ovu uredbu iz vremena stvaranja. Isto je uinio Pavao kada je uspostavio
naela kranskoga braka usred veoma promiskuitetne poganske kulture u
Efezu (Ef 5,31). Prema tome, Isus i Pavao koriste glagole u futuru iz teksta u
Postanku prvenstveno u njihovom imperativnom smislu, a time vjernicima
daju na znanje da im Bog zapovijeda da svojim suprunicima budu vjerni do
kraja ivota.
Ta zapovijed vrlo je vana i danas, kada se krani razvode iz mnogih jadnih i

nitavnih razloga koje Biblija nipoto ne doputa. Tijekom predbranog
savjetovanja, pastor koji je vjenao moju suprugu i mene rekao nam je: Moda
postoje krajnje ozbiljni sluajevi u kojima Biblija doputa razvod. Meutim, ako
ulazite u brak traei nain da iz njega izaete, gotovo ete ga sigurno pronai.
Puno je bolje obvezati se jedno drugome da se nikada neete razvesti, pa ak ni
ako bi se takve krajnje ozbiljne okolnosti pojavile. Tada ete se morati okrenuti
Bogu, svojim kranskim prijateljima i jedno drugomu kako biste preivjeli
teka razdoblja. I vidjet ete da je Bog vjeran. Posluni smo njegovu savjetu
ve etrnaest godina i nastavit emo ga se drati dokle god ivimo. U tih
155
etrnaest godina, iako je bilo problema, zasigurno nije izalo na vidjelo nita to bi
ozbiljno ugrozilo na brak. Bog doista ostaje vjeran kada smo posluni njegovim
zapovijedima. Neke od njih skrivaju se u futuru.
Craig L. Blomberg
Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:

glagolsko vrijeme futur oznaava radnju koja se odvija u budunosti;
futur se tvori dodavanjem sigme futurnoj osnovi (luvsw);
kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred sigme (ajgaphvsw);
poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno za
prepoznavanje futura.
Hrvatski jezik
19.1 Hrvatski jezik ima dva glagolska vremena koja opisuju radnju koja e
se dogoditi u budunosti: futur prvi i futur drugi. Futur prvi tvori se
dodavanjem nenaglaenog oblika nesvrenog prezenta pomonog
glagola htjeti (u/ e/ e/ emo/ ete/ e) i infinitiva glagola koji se
spree [npr. Pitat u].
Futur drugi (egzaktni) tvori se od svrenoga prezenta glagola biti
(budem/bude/bude/budemo/budete/budu) i pridjeva radnoga glagola
koji se spree [npr. Budem pitao].
Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ 157
Futur aktiv indikativ

19.2 Znaenje. Glagolsko vrijeme futur u grkom jeziku ima isto znaenje
koje ima futur prvi u hrvatskom. Ono opisuje radnju koja e se
dogoditi u budunosti.1 Kao i u drugim glagolskim vremenima, glagol
u futuru oznaava budunost s gledita pisca a ne itatelja.
19.3 Postoje razliiti naini na koje grki glagoli tvore futur. U ovome
poglavlju pogledat emo one rijei koje koriste istu glagolsku osnovu
za futur i prezent.2
19.4 Tablica: Futur aktiv indikativ
Futurska glagolska osnova za aktiv + formant

glagolskog vremena (s) + spojni samoglasnik +
primarni lini nastavci za aktiv
lu + s + o + men luvsomen
19.5 Oblik glagolskog vremena. Potraite li neki oblik u leksikonu u ovoj

gramatici, vidjet ete neto poput ovoga. Ovaj format je standardan u
veini grkih tekstova.3
luvw, luvsw, e[lusa, levluka, levlumai, ejluvqhn
elite li vidjeti futurni oblik nekoga glagola, potraite drugi oblik u
leksikonu. luvsw je futur aktiv glagola luvw.4
Ako je glagol u nekom glagolskom vremenu deponentan, onda se

osnova toga glagolskog vremena navodi u njegovom medijalnom ili
pasivnom obliku. Na primjer, ginwvskw je deponentan u futuru mediju.
ginwvskw, gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn
____________________________________
1 Za razliku od drugih glagolskih vremena u kojima vremenski element nije toliko
istaknut, glagolsko vrijeme futur uvijek se odnosi na dogaaj u budunosti.
2 Neki gramatiari ove nazivaju pravilnim glagolima, ali svi grki glagoli su prilino
pravilni.
3 Ovih est razliitih oblika gotovo uvijek se nazivaju glavnim dijelovima. Takvo
izraavanje ipak ne smatramo korisnim. Neki gramatiari koriste glavne dijelove
kako bi opisali ono to drugi nazivaju dijelovima govora: imenice, pridjeve,
glagole itd. Drugi govore o tri glavna dijela glagola: sadanjost (jedem), prolost
(jeo sam), pluskvamperfekt (bio sam jeo). Mi ovih est razliitih oblika glagola
nazivamo oblicima glagolskog vremena.
4 Preostali oblici glagolskoga vremena su aorist aktiv, perfekt aktiv, perfekt medij
pasiv, te aorist pasiv (od kojega se tvori i futur pasiv).
Kada u ovome tekstu umjesto osnove glagolskog vremena stoji crtica,

to znai da se ta pojedina osnova glagolskog vremena ne javlja u
Novom zavjetu.
dokevw, dovxw, e[doxa, -, -, -
19.6 Formant glagolskog vremena. Futur se tvori umetanjem sigme

izmeu prezentske osnove i spojnoga samoglasnika. Ovo sigma
naziva se formantom glagolskog vremena zato to pomae u tvorbi
futura.
19.7 Spojni samoglasnik. Spojni samoglasnik isti je kao u prezentu.
19.8 Lini nastavak. Futur aktiv indikativ koristi iste primarne nastavke za
aktiv koje koristi prezent aktiv. Saimaju se sa spojnim samoglasnicima na
isti nain kao to to ine u prezentu.
19.9 Paradigma: Futur aktiv indikativ

U narednoj tablici, formant glagolskoga vremena odvojen je od osnove
glagolskog vremena, ali su spojni samoglasnik i lini nastavak spojeni.
1. l. jd. luv s w odrijeit u o - luvw

2. l. jd. luv s ei" odrijeit e e " luvei"
3. l. jd. luv s ei on/ona/ono odrijeit e e i luvei
1. l. mn. luv s omen odrijeit emo o men luvomen

2. l. mn. luv s ete odrijeit ete e te luvete
3. l. mn. luv s ousi(n) odrijeit e o nsi luvousi(n)
Karakteristike futura aktiva indikativa

19.10 Prijevod. Kako biste preveli glagol u futuru trebate dodati nenaglaeni
oblik pomonoga glagola htjeti.
Od svih grkih glagolskih vremena, futur ima najjai naglasak na
vremenu, jer opisuje radnju koja se dogaa u budunosti.
19.11 Kontraktni glagoli. Do sada ste nauili to se dogaa kada kontraktni

samoglasnik doe u doticaj sa spojnim samoglasnikom: saimaju se.
Meutim, to se dogaa ako kontraktni samoglasnik ne doe u doticaj
s drugim samoglasnikom? To je sluaj u futuru gdje iza kontraktnog
samoglasnika neposredno slijedi formant glagolskog vremena.
U tome sluaju, kontraktni samoglasnik produljuje se ispred formanta

glagolskog vremena. Alfa i epsilon produljuju se na eta dok se omikron
produljuje na omega.
*ajgapa + s + w ajgaphvsw
*poie + s + w poihvsw
*plhro + s + w plhrwvsw
Kao to emo vidjeti, ovo produljenje ispred formanta glagolskog
vremena javlja se kada god formant glagolskog vremena postoji; ono
nije ogranieno iskljuivo na futur. Zapazite da se naglasak uvijek
nalazi iznad produljenoga kontraktnog samoglasnika.
19.12 Tablica praskavih suglasnika. Ukoliko osnova nekoga glagola

zavrava praskavim suglasnikom, dodavanjem sigme prilikom tvorbe
futura vidimo iste vrste promjena koje smo ve vidjeli u imenicama
tree deklinacije koje zavravaju na praskavi suglasnik (npr. *sark + s
savrx). Kada god vidite psi ili ksi ispred linog nastavka (npr.
blevyw, diwvxw), s relativnom sigurnou moete pretpostaviti da se u
toj rijei nalazi sigma.
Ovo je Tablica praskavih suglasnika, a etvrti stupac pokazuje koji
suglasnik nastaje spajanjem praskavog suglasnika sa sigmom.
labijalni p b f y
velarni k g c x
dentalni t d q s
Labijalni ps y blep + sw blevyw

bs y
fs y graf + sw gravyw
Velarni ks x diwk + sw diwvxw

gs x ag + sw a[xw
cs x ejlegc + sw ejlevgxw
Dentalni ts s
ds s baptid + sw baptivsw
qs s peiq + sw peivsw
19.13 Obrasci. Postoje tri osnovna obrasca glagola u pogledu njihove tvorbe
futura. U ovome poglavlju, nauili smo prvi obrazac. Preostale obrasce
nauit emo u narednom poglavlju.
Prvi obrazac: Upotrijebite istu osnovu u prezentu i futuru. Mnogi

glagoli spadaju u ovaj obrazac: te je lako nauiti. Ovaj obrazac ima
etiri kategorije, a tri ste ve nauili.
a. Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon (npr. *ajkou
ajkouvw; *ajkou ajkouvsw);
b. Kontraktni glagoli (*poie poievw; *poie poihvsw);
c. Korijeni koji zavravaju na praskavi suglasnik (*blep

blevpw; *blep blevyw).
Futur medij indikativ

19.14 U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. U futuru, oblik medija
razlikuje se i od aktiva i od pasiva. (Futur pasiv nauit emo u
dvadeset etvrtom poglavlju.) Futur medij tvori se od futurne osnove
za aktiv ali koristi primarne nastavke za pasiv (npr. poreuvsomai).
Kao to smo ranije ve rekli, medij nije tek ekvivalent aktivu nego vie
od toga. Meutim, svi mediji koje smo do sada susreli i koje emo jo
neko vrijeme susretati, deponentni su te imaju aktivno znaenje.
Upravo zato su definicije u narednoj paradigmi aktivne.
Budui da luvw nema deponentni futur medij, upotrijebit emo
poreuvomai.
19.15 Tablica: Futur medij indikativ
Futurna osnova za aktiv + formant glagolskog vremena (s) +

spojni samoglasnik + primarni lini nastavci za pasiv
poreu + s + o + mai poreuvsomai
19.16 Paradigma: Futur medij indikativ
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. med.
1. l. jd. poreuvsomai ii u o mai luvomai

2. l. jd. poreuvsh/ ii e e sai luvh/
3. l. jd. poreuvsetai on/ona/ono ii e e tai luvetai
1. l. mn. poreusovmeqa ii emo o meqa luovmeqa

2. l. mn. poreuvsesqe ii ete e sqe luvesqe
3. l. mn. poreuvsontai ii e o ntai luvontai
19.17 To to je neki glagol deponentan u prezentu ne mora znaiti da e biti

deponentan u futuru (ili bilo kojemu drugom glagolskom vremenu).
Moete pogledati glagol u leksikonu, i ako drugi navedeni oblik zavrava na
-omai, onda je deponentan u futuru.
ginwvskw, gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn
ajkouvw, ajkouvsw, h[kousa, ajkhvkoa, -, hjkouvsqhn
19.18 Futur glagola eijmiviv. Futur glagola eijmiv je deponentan u mediju. Njegov
korijen je *es. Zapamtite ovu paradigmu.
1. l. jd. e[somai bit u poreuvsomai

2. l. jd. e[sh/ bit e poreuvsh/
3. l. jd. e[stai5 on/ona/ono bit e poreuvsetai
1. l. mn. ejsovmeqa bit emo poreusovmeqa

2. l. mn. e[sesqe bit ete poreuvsesqe
3. l. mn. e[sontai bit e poreuvsontai
Saetak
1. Glagolsko vrijeme futur opisuje radnju koja e se dogoditi u budunosti.
Obino ima neodreeni vid.
2. Futur koristi sigmu kao formant glagolskoga vremena. Aktiv koristi
primarne nastavke za aktiv dok medij koristi primarne nastavke za pasiv.
Svi medijalni oblici futura koje smo do sada vidjeli bili su deponentni te
aktivni u svome znaenju.
3. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred
formanta glagolskog vremena.
4. Poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno u futuru.
Kada se spoje sa s, labijalni suglasnici postaju y, velarni postaju x a
dentalni ispadaju.
5. Mnogi glagoli koriste istu osnovu za tvorbu prezenta i futura, ukljuujui
korijene koji zavravaju na iota ili upsilon, kontraktne glagole te korijene
koji zavravaju praskavim suglasnikom.
___________________________________
5 Zapazite da spojni samoglasnik nije vidljiv.
_____________________________________________________________________
Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni. Lini 1. l. jd

Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent medij/pasiv prez. o/e prim. med/pas luvomai
Futur aktiv fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Futur medij fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai
______________________________________________________________________________
Rjenik
Vano je da ne ponete od samoga poetka jednostavno pamtiti ove razliite

osnove glagolskih vremena. Nauite primjenjivati pravila i usredotoite se na
prepoznavanje. Gledajte razliite oblike glagolskih vremena i upitajte se: Bi li
prepoznao ovaj oblik kada bih ga vidio? Razumijem li kako su ovi razliiti
oblici povezani?
U Dodatku ete nai popis naslovljen: Osnove glagola koji se javljaju pedeset i vie
puta (str. 382-395). Na njemu ete nai sve glagole koje ete nauiti u ovome
tekstu sa svim njihovim razliitim oblicima u razliitim glagolskim vremenima.
Podvukli smo one oblike koje biste trebali zapamtiti. Redovito se njima sluite.
Razliite osnove glagolskih vremena naveli smo na drugoj crti ispod definicije.
U ovome poglavlju naveli smo glagolsko vrijeme futur aktiv. Zanemarite oblike
futura glagola levgw, oi\da i e[rcomai do narednog poglavlja.
basileuv", -evw", oJ kralj (115; *basile)6
gennavw raam, stvaram (97; *genna)7

gennhvsw
zavw ivim (140; *za)8

zhvsw
jIoudaiva, -a", hJ Judeja (43; * jIoudaia)9

_____________________________________________________
6 Srodna imenica je basileiva. Sufiks eu" esto se koristi za opisivanje osobe povezane s
onim to opisuje imenica (npr. aJlieuv", ribar; grammateuv", pismoznanac; iJereuv",
sveenik). O vidi str. 139n1 i MBG, #27.
7 Gen je spojni oblik sa znaenjem: neto stvoreno. Hidrogen stvara vodu (u{dwr) kao
posljedica izgaranja.
8 Zoologija je nauka o ivotu. Klein tvrdi da ta rije potjee od suvremene grke rijei
zw/ologiva, koja se pak temelji na zw'o
/ n + logiva.
9 Premda se ova rije javlja manje od pedeset puta, smatrali smo da biste je trebali
nauiti zato to je srodna pridjevu jIoudaio".
jIoudaio", -aiva, -aion pridjev: idovski (195; * jIoudaio/a)10

imenica: idov
jIsrahvl, oJ11 Izrael (68; * jIsrahl)
karpov", -ou', oJ plod, usjev, posljedica (66; *karpo)12
meivzwn, -on vei (48; *meizon)13
o{lo", -h, -on pridjev: cio, potpun (109; *oJlo/h)14

prilog: potpuno
proskunevw tujem (60; *proskune)15

proskunhvsw

Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju: 941
__________________________________
10 jIoudaio" se javlja devet puta kao pridjev, a 186 puta kao imenica.
11 Nema oblika za genitiv zato to se imenica jIsrahvl ne deklinira.
12 Karpologija je nauka o plodovima.
13 meivzwn se javlja samo 48 puta u Novom zavjetu. Ovdje smo je uvrstili zato to je
komparativan oblik pridjeva mevga" koji je uestaliji. Srednji rod u akuzativu jednine
(meizon) moe se koristiti u svojstvu priloga. Svakako trebate vidjeti njegovu
cjelovitu paradigmu u Dodatku (a-4b[1], str. 351).
esto ga slijedi rije u genitivu, ba kao i pleivwn. Moete koristiti kljunu rije od.
14 Holistika naobrazba studentu prilazi kao cjelovitoj osobi, a ne samo kao akademskoj
koljci. Ova rije esto se javlja u predikatnom poloaju kada vri funkciju pridjeva.
15 proskunevw prima izravni objekt u dativu ili u akuzativu.

Kako se susreemo s novim glagolskim vremenima, u odjeljku Prethodno
nauene rijei dodavat emo nove osnove glagolskih vremena za rijei koje
ve znate. Svakako nadopunite svoje rjenike kartice.
prezent futur
ajkouvw ajkouvsw
16
ajpokrivnomai
17
duvnamai dunhvsomai
luvw luvsw
pisteuvw pisteuvsw
poreuvomai poreuvsomai
Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom

blevpw blevyw
18
e[cw e{xw
sunavgw sunavxw
Kontraktne osnove
ajgapavw ajgaphvsw
zhtevw zhthvsw
19
kalevw kalevsw
lalevw lalhvsw
plhrovw plhrwvsw
poievw poihvsw
threvw thrhvsw
_______________________________________
16 U Novom zavjetu ova rije se ne javlja u obliku futura aktiva ili medija. Kada je tomu
tako, stavit emo crticu umjesto futurnog oblika.
17 Alfa se produljio na etu ba kao u sluaju kontraktnoga glagola.
18 Zapazite da futur ima otri hak. Vidi MBG za objanjenje.
19 kalevw je jedan od malobrojnih kontraktnih glagola koji ne produljuju svoj
kontraktni samoglasnik. Ako vas stvarno zanima, to je zato to je neko iza epsilona
bilo jo jedno slovo, digama, koje je odavno ispalo (kale; vidi str. 139n1).
Meutim, budui da je ono bilo tamo, glagol ne produljuje epsilon.
Dvadeseto poglavlje
Glagolski korijeni,
i drugi oblici futura
Egzegetski uvid
U prvo poglavlje poslanice Hebrejima umetnut je starozavjetni citat, Ps 102,25-
27, a taj citat sadri nekoliko zanimljivih glagolskih oblika o kojima smo
govorili u ovom poglavlju. Rabini iz prvoga stoljea nanizali bi odlomke kako
bi sastavili nepobitne dokaze za neki argument, a citat iz Psalma 102, koji
nalazimo u Hebrejima 1,10-12, samo je jedan od nekoliko odlomaka koje je
autor nanizao kako bi predstavio snane dokaze da je Isus nadmoniji od
anela i dostojan nae potpune predanosti. Upravo ovaj psalam na poseban
nain navijeta da je Isus nadmoan na osnovu njegove uloge koju je imao kao
Stvoritelj i Dovritelj neba i zemlje. Ovdje se radi o tome da za razliku od
anela koji su bili stvoreni, Boji Sin, koji je nezamislivo moan, vlada nad
svemirom kao Stvoritelj svega te e, na kraju, smotati kao plat sve to je
stvoreno! On e biti krajnji Dovritelj!
Posebno zapazite onaj dio psalma koji poinje u Hebrejima 1,11, koji govori o
zamotavanju svega stvorenoga na kraju vremena. Futur se ovdje koristi kao
pretkazanje jer govori to e se dogoditi na kraju svijeta. Psalam o nebu i
zemlji kae da: Ona e proi. Nadalje, psalmist govori o Isusovu gospodstvu
nad tvorevinom, da e nebo i zemlja ostarjeti kao ogrta. Ti e ih smotati kao
ogrta. I oni e se promijeniti. Premda je Isus svoju tvorevinu uinio
stabilnom, sa vrstim temeljima, on nikada nije namjeravao da ta tvorevina
traje vjeno. Zapravo, nebo i zemlja e se, poput ogrtaa, istroiti do te mjere da
e ih trebati smotati i spakirati zato to vie nee biti korisni (sjetite se neke
stare majice koja se raspada u vaemu ormaru!). Isus je toliko uzvien u svojoj
moi da je upravo on taj koji e to uiniti. No za razliku od tvorevine, on je
isti i njegovim godinama nema kraja. Kao vjeni Gospodar nad svemirom,
onaj koji ima mo stvoriti sve stvari i na kraju ih smotati, Isus, Boji Sin,
dostojan je naeg tovanja i potpune predanosti!
George H. Guthrie
165
166 Trei dio: Indiktivni glagolski sustav
Pregled

razliku izmeu glagolskoga korijena nekoga glagola, to je njegov
najosnovniji oblik, i osnove toga glagola koja se javlja u odreenom
glagolskom vremenu;
da je glagolski korijen ponekad identian prezentskoj osnovi, a ponekad se
mijenja prilikom tvorbe prezenta;
da se osnove glagolskog vremena ne tvore od prezentske osnove nego od
korijena;
likvidne future.
Glagolski korijeni i osnove glagolskog vremena

20.1 Razliiti naini za tvorbu futura. U prethodnom poglavlju nauili smo
tvoriti futur kada glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru (ajkouvw
ajkouvsw). To ukljuuje osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom
(blevpw blevyw) i kontraktne glagole (ajgapavw ajgaphvsw).
U ovome poglavlju uit emo o glagolima koji imaju razliite osnove u
prezentu i futuru (bavllw balw').
20.2 Korijeni i osnove. Ipak, prije nego to to uinimo, vano je stati na

trenutak i raspraviti o razlici izmeu glagolske osnove i njezina korijena.
To e vam moda izgledati previe tehnike naravi, ali ako taj pojam
shvatite sada, to e vam kasnije uvelike olakati uenje. Isto tako, to se
ne tie samo futura nego i svih drugih glagolskih vremena. Ovo je
posljednja detaljna rasprava o morfologiji u ovome tekstu.
Tono pamenje glagolskih korijena i prezentskih osnova kljuno je
elite li koristiti ovaj jezik i uivati u njemu.
20.3 Definicije
a. Korijen nekoga glagola njegov je najosnovniji oblik. Na primjer, korijen
glagola ajgapavw je *ajgapa (ispred glagolskog korijena uvijek
stavljamo asterisk). Ovaj korijen vidi se u glagolu ajgapavw kao i u
imenici ajgavph i pridjevu ajgaphtov".
Svi glagoli navedeni su u rjenikom odjeljku zajedno s njihovim
glagolskim korijenom. Svakako zapamtite korijen zajedno s
leksikim oblikom.
bavllw bacam (122; *bal)
balw'
b. Osnova nekoga glagola je osnovni oblik koji taj glagol ima u pojedinom
glagolskom vremenu. Glagolski korijen *lu svoj prezent tvori kao
luvw a futur kao luvsw. U sluaju ovoga glagola, ista osnova (lu)
Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 167
koristi se u oba glagolska vremena.No, u sluaju glagola bavllw

(bacam), prezent i futur se razlikuju.
*lu luvw *lu luvsw
*ball bavllw *bal balw'
20.4 Odnos izmeu glagolskog korijena i prezentske osnove. Glagolski

korijen i prezentska osnova mogu biti isti ili korijen prilikom tvorbe
prezentske osnove moe biti izmijenjen.
a. U nekim glagolima, glagolski korijen je identian prezentskoj osnovi (tj.
glagolski korijen se nije izmijenio prilikom tvorbe njegove
prezentske osnove). Na primjer, korijen *ajgapa u prezent dolazi
neizmijenjen kao ajgapavw.
b. Neki glagoli svoj glagolski korijen mijenjaju prilikom tvorbe svoje
prezentske osnove. Na primjer, korijen *bal u prezentu se mijenja u
bavllw.
20.5 Osnova glagolskog vremena nastaje od glagolskog korijena.

Pretpostavite li da je prezentska osnova temeljni oblik glagola i da se
sva ostala glagolska vremena iz nje izvode, zbunit ete se a moda i
obeshrabriti jer e vas taj pristup prisiliti da nauite napamet na stotine
nepravilnih oblika. S druge strane, nauite li da se razliite osnove
glagolskih vremena tvore od glagolskog korijena a ne od prezentske osnove,
pamenje i frustracija svest e se na minimum.
Glagolski korijen
Prezentska osnova Futurna osnova Aorisna osnova
Na primjer, glagolski korijen *bal mijenja se kako bi tvorio svoju

prezentsku osnovu podvostruivanjem lambde: bavllw. Meutim,
kada doete u futur, vidjet ete da je tamo samo jedno lambda: balw'.
(Ovo je posebna vrsta futura koja ne koristi sigmu za formant
glagolskog vremena, ali vie o tome kasnije.) Kada nauite aorist
(dvadeset drugo poglavlje), vidjet ete da i ovo glagolsko vrijeme ima
samo jedno lambda: e[balon. Ovime elimo istaknuti da e vam se oba
ova oblika initi nepravilnima nauite li da je prezent temeljni oblik.
Meutim, ako nauite da je korijen *bal, onda su ova dva oblika
savreno pravilna, tako da trebate zapamtiti dva oblika manje.
Zapravo, prezentska osnova je nepravilna.1
Moda vam to sada ne zvui pretjerano vano, ali jest. Morate imati na
umu da je prezentska osnova najnepravilnija od svih osnov glagolskoga
vremena. Glagolski korijen mijenja svoj oblik kako bi tvorio prezentsku
osnovu vie nego sva ostala glagolska vremena zajedno.
Prezentska osnova sagraena je na glagolskom korijenu, koji prilikom
tvorbe prezentske osnove moe i ne mora biti izmijenjen.
Obrasci promjene
20.6 Obrasci. Kako se budemo susretali s vie glagola, prepoznavat emo
obrasce prema kojima su se razliiti glagolski korijeni izmijenili u svoje
prezentske osnove. S ovim tonim nainom razmiljanja i s
prepoznavanjem ovih obrazaca, otkrit ete da grka glagolska
vremena i nije toliko teko nauiti.
20.7 Upamtite obrasce a ne osnove glagolskih vremena. Glagoli spadaju u

tri osnovna obrasca.
a. Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Ove osnove glagolskih
vremena nastaju na pravilan nain, tako da je njihov korijen vidljiv
u svakoj osnovi glagolskog vremena. Ove oblike glagolskih
vremena nije potrebno zapamtiti, jer ih uvijek moete prepoznati.2
b. Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Postoji puno glagola

ija se glagolska vremena ine nepravilnima ali zapravo slijede
neko pravilo. Pamenje obino nije potrebno ni u ovim
sluajevima, jer ete ta pravila nauiti (kao to smo nauili pravila
za imenice).
c. Trei obrazac: Razliiti korijeni. Postoji nekoliko glagola ija se
tvorba razliitih osnova glagolskih vremena ini toliko
nepravilnom da je pamenje najjednostavniji odgovor. Na sreu, u
ovu kategoriju ne spada previe glagola, ali oni koji u nju spadaju
obino su uestali u Novom zavjetu.
U Dodatku ete nai popis svih glagola koji se javljaju pedeset ili vie
puta u Novom zavjetu, sa svim njihovim razliitim oblicima glagolskih
vremena (str. 380 i dalje). Oblici koje biste trebali nauiti napamet su
potcrtani. Dok budete napredovali kroz sljedea poglavlja, redovito se
savjetujte s ovom tablicom.
_______________________________________
1 Veina gramatika ove promjene opisuje tako to kau da su futurne i aorisne
osnove izgubile lambda. Premda se ovo objanjenje isprva ini lakim, ono u vae
razmiljanje umee pogreku koja e vas kasnije proganjati. Prezentska osnova se
nikada ne mijenja kako bi od nje nastala osnova za neko drugo glagolsko vrijeme!
Prezentska osnova esto je promijenjeni oblik glagolskoga korijena.
2 U posljednjem poglavlju, pojednostavili smo ovaj opis zato to jo niste znali za
korijene. Ovo je obrazac u kojemu glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru. Sada
znate zato su iste.
Dvadeseto poglavlje: Glagolski korjeni i drugi oblici futura 169
20.8 Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Glagoli koji slijede ovaj
obrazac ne mijenjaju svoj korijen prilikom tvorbe prezentske osnove.
Mnogi glagoli spadaju u ovu pravilnu3 kategoriju i o njima smo
govorili u devetnaestom poglavlju.
a. Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon (npr. *ajkou
ajkouvw; *ajkou ajkouvsw);
b. Kontraktni glagoli (*poie poievw; *poie poihvsw);
c. Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom (*blep

blevpw; *blep blevyw).
d. Likvidni futuri, o kojima emo uiti u ovome poglavlju.

Ovi korijeni obino se koriste bez izmjene u svim glagolskim
vremenima (izuzev posljednjeg samoglasnika osnove koji se izvan
prezenta produljuje), tako da su vrlo prepoznatljivi.
ajgapavw prezent
ajgaphvsw futur aktiv
hjgavphsa aorist aktiv
hjgavphka perfekt aktiv
hjgavphmai perfekt medij/pasiv
hjgaphvqhn aorist pasiv
U svim ovim oblicima glagolskih vremena moete vidjeti isti glagolski

korijen *ajgapa.4
20.9 Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Korijeni u ovoj kategoriji

prilikom tvorbe svoje prezentske osnove pravilno se mijenjaju. U
veini sluajeva, poznavanje obrasca je dovoljno za prepoznavanje
konjugiranog oblika. Meutim, u nekoliko sluajeva najlake je nauiti
odreeni oblik. Ovi korijeni dijele se u tri osnovna podobrasca.
__________________________________
3 Kada govorimo o tvorbi glagolskih vremena, oklijevamo koristiti rijei pravilan i
nepravilan. Dio ljepote grkoga jezika u tome je to je toliko pravilan, ako
poznajete pravila. ak i oni glagoli koji se ine izrazito nepravilnima zapravo su
izrazito pravilni. elite li vidjeti ova pravila, pogledajte u MBG. Trebate samo
potraiti glagol u kazalu i nai ga u prikladnoj kategoriji.
Jo jedna opasnost kada se govori o nepravilnim futurima je to to neete nauiti
pravila onako dobro kako biste trebali. Lako je dopustiti da nepravilne tvorbe
vladaju vaim razmiljanjem, uvjeravajui vas da je future previe teko nauiti i da
ete jednostavno trebati nauiti svaki pojedini oblik. Oduprite se tom iskuenju.
Osnovna pravila vladaju velikom veinom futura.
4 Promjena prvoga i posljednjeg alfa u eta je pravilan dio tvorbe pojedinih glagolskih
vremena.
a. Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom. Korijeni koji

slijede ovaj obrazac zavravaju praskavim suglasnikom, ali za
razliku od korijena u 1c gore (#20.8c), ovi korijeni mijenjaju se
prilikom tvorbe njihove prezentske osnove.
Glagoli izw/azw
izw azw.
azw Prezentske osnove glagola koji zavravaju na
izw ili azw openito se tvore od korijen koji zapravo zavravaju
dentalnim suglasnikom.
Na primjer, baptivzw (krstim) dolazi od korijena *baptid.
Posljednje slovo glagolskog korijena promijenjeno je na zeta
kako bi se stvorila prezentska osnova.5 Futur tvori kao
baptivsw (*baptid + sw baptivsw), to je posve pravilno.
Zapamtite, dentalni suglasnici ispadaju ispred sigme.
Glagoli assw.
assw Prezentska osnova glagola koji zavravaju na
assw openito se tvori od korijena koji zapravo zavravaju
velarnim suglasnikom.
Na primjer, taravssw (uznemirujem) nastaje od korijena
*tarac. Posljednje slovo glagolskog korijena mijenja se u ss
prilikom tvorbe prezentske osnove.6 Njegov futur tvori se na
pravilan nain kao taravxw (*tarac + sw taravxw).
Zapamtite da velarni suglasnici i sigma tvore ksi.
b. Dvostruki suglasnici. Prezentske osnove koje zavravaju na
dvostruki suglasnik esto potjeu iz korijena sa samo jednim
suglasnikom (izuzev glagola koji zavravaju na -assw).
Na primjer, bavllw je nastao iz korijena *bal. Dvostruko lambda
javlja se jedino u prezentu i imperfektu; jedno lambda nalazimo u
svim drugim glagolskim vremenima (npr. balw').
c. Dodavanje slova. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove
dodaju jedno ili vie slova. Dodano slovo ili slova ne pojavljuju se u
drugim glagolskim vremenima.
Zapazite da je u donjim primjerima korijen vidljiv u futuru. (Neki
od ovih futurnih oblika ne pokazuju formant glagolskog vremena
sigma u futuru, to emo ispod objasniti.)
Iota. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju iota.
7
*ar + i ai[rw (prezent)
*ar ajrw' (futur)
(i)sk.
(i)sk Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju sk
(ili isk ako osnova zavrava suglasnikom).
8
*ajpoqan ajpoqnh/vskw (prezent)
9
*ajpoqan ajpoqanou'mai (futur)
_______________________________________
5 Objanjenje potraite u odjeljku Informacije za napredne studente.
6 Objanjenje potraite u odjeljku Informacije za napredne studente.
7 ri je promijenilo redoslijed na ir (metateza).
10
*gnw + sk ginwvskw (prezent)
*gnw gnwvsomai (futur)
Koja je svrha svega ovoga? To je bar lako objasniti. Postoje dva naina
na koja moete nauiti sve oblike glagolskih vremena. Moete nauiti
svaki glagolski oblik svakoga glagola ili moete nauiti korijene i
obrasce koji e vam pomoi da prepoznate veinu osnova glagolskih
vremena, a potom upamtiti nekoliko oblika koji su posebno teki.
20.10 Trei obrazac: Razliiti korijeni. Neki glagoli imaju posve drukije
oblike u futuru.
Na primjer, futur glagola oJravw (vidim, od korijena *oJra) glasi
o[yomai. o[yomai je zapravo pravilni deponentni futur. Njegov korijen je
*ojp. Kada se doda sigma, ps tvore slovo psi prema uobiajenim
pravilima.
Dogodilo se to da se futur glagola oJravw prestao koristiti, jednako kao i
prezent glagola o[yomai. Ta dva oblika su se, stoga, spojila i
funkcioniraju kao da su ista rije.11 U Novom zavjetu ima samo devet
takvih glagola (usp. v-8 u MBG-u). Prva tri naveli smo dolje, tako da
preostaje njih est. Ove morate upamtiti.
*ejrc e[rcomai dolazim

*ejleuq ejleuvsomai doi u
*leg levgw govorim
*ejr ejrw' rei u
*oJra oJravw vidim

*ojp o[yomai vidjet u
U veini sluajeva kada je futur deponentan a prezent nije, ili obratno,
taj glagol koristi razliite korijene za tvorbu prezenta i futura, kao u
sluaju *oJra i *ojp.
________________________________
8 Alfa iz korijena ispao je u prezentskoj osnovi, a iota se potpisalo.
9 Likvidni futur.
10 Zrnca mudrosti za napredne: prilikom tvorbe prezenta, poetno gama se
podvostruuje, dijeli ga iota, a izvorno gama ispada. Potom se dodaje sk.
*gnw gignw ginw + sk + w ginwvskw.
11 Ovo je vrlo pojednostavljena definicija, ali za sada e biti dovoljna.
20.11 Prijevoj. U nekim imenicama ve smo vidjeli da njihovi samoglasnici

mijenjaju duljinu pa ak i ispadaju (pathvr pavter patrov). Isto se
dogaa i kod glagola.
Na primjer, korijen *apoqan gubi svoj alfa iz osnove prilikom tvorbe

prezentske osnove (i dodaje isk): ajpoqnhv/skw. Ipak, zadrava ga u
futuru: ajpoqanou'mai.
20.12 Pregled. Do sada smo puno toga obradili. Zastanimo na trenutak kako
bismo vidjeli kako napredujete. Upamtite: malo dodatnog truda sada
pomae u smanjivanju gradiva koje je potrebno nauiti napamet i
poveava dugorono razumijevanje jezika. Ovo su glagoli koje ste do
sada nauili i koje ete nauiti u ovome poglavlju, a na koje se odnosi
ova rasprava. Svaki razmotrite i pokuajte prepoznati kojoj kategoriji
pripada. (oi\da je izostavljen.)
korijen prezent futur
*agapa ajgapavw ajgaphvsw

*akou ajkouvw ajkouvsw
*baptid baptivzw baptivsw
*blep blevpw blevyw
*genna gennavw gennhvsw
*gnw ginwvskw gnwvsomai
*duna duvnamai dunhvsomai
*ejrc, *ejleuq e[rcomai ejleuvsomai
*sec e[cw e{xw
*za zavw zhvsw
*zhte zhtevw zhthvsw
*kale kalevw kalevsw
*lale lalevw lalhvsw
*leg, *ejr levgw ejrw'
*lu luvw luvsw
*oJra; *ojp oJravw o[yomai
*pisteu pisteuvw pisteuvsw
*plhro plhrovw plhrwvsw
*poie poievw poihvsw
*poreu poreuvomai poreuvsomai
*proskune proskunevw proskunhvsw
*sunag sunavgw sunavxw
*swd sw/zv w swvsw
*thre threvw thrhvsw
Likvidni futuri
20.13 Likvidni glagoli su glagoli ija je tvorba pravilna, a spadaju u Prvi
obrazac. Ipak, oni koriste neto drukiji formant glagolskog vremena.
20.14 Suglasnici l, m, n i r nazivaju se likvidnim suglasnicima zato to

prilikom njihova izgovora zrak struji oko jezika (l, r) ili pak zvuk
prolazi kroz nos (m, n).12 Ako je posljednje slovo glagolske osnove
likvidni suglasnik, tada se taj glagol naziva likvidnim glagolom.13
20.15 Tablica: Futur aktiv indikativ (likvidni)
Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog

vremena (es) + Spojni samoglasnik + primarni lini
nastavci za aktiv
men + es + o + men menou'men
Umjesto dodavanja slova sigma iza kojega slijedi spojni samoglasnik,

likvidni futur dodaje es a potom spojni samoglasnik. Meutim, sigma
ne moe stajati izmeu dva samoglasnika, tako da ispada, a epsilon i
spojni samoglasnik se saimaju.
men + es + o + men meneomen menou'men

Ovaj, drukiji nain tvorbe futura utjee samo na oblik glagola, a ne na
njegovo znaenje.
________________________________
12 Tehniki govorei, jedino su lambda i ro likvidni suglasnici. Mu i nu se zovu

nazalnim suglasnicima. Budui da se esto ponaaju na isti nain, obino ih
se stavlja u istu skupinu pod jednim nazivom: likvidni suglasnici.
13 Ne svrstavaju se svi glagoli ija prezentska osnova zavrava likvidnim
suglasnikom u likvidne glagole. To ovisi o tome je li taj likvidni suglasnik dio
osnove ili nije. (Neki glagoli prilikom tvorbe prezenta dodaju likvidni suglasnik
na kraju korijena. Ova vrsta glagola ne moe imati likvidni futur jer njegova
futurna osnova ne zavrava likvidnim suglasnikom.) Hoe li neki glagol imati
likvidni futur moete saznati samo tako to ete ga potraiti u leksikonu i
upamtiti.
20.16 Paradigma: Futur aktiv indikativ (likvidni)
likvidni definicija kontraktni prezent likvidni prezent
1. l. jd. menw' ostat u poiw' mevnw

2. l. jd. menei ostat e poiei" mevnei"
3. l. jd. menei on/ona/ono ostat e poiei mevnei
1. l. mn. menou'men ostat emo poiou'men mevnomen

2. l. mn. meneite ostat ete poieite mevnete
3. l. mn. menou'si(n) ostat e poiou'si(n) mevnousi(n)
20.17 Tablica: Futur medij indikativ (likvidni)
Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog vremena (es) +

Spojni samoglasnik + Primarni lini nastavci za pasiv
men + es + o + meqa menouvmeqa
20.18 Paradigma: Futur medij indikativ (likvidni)
likvidni definicija kontraktni prezent likvidni prezent
1. l. jd. menou'mai ostat u poiou'mai mevnomai

2. l. jd. menh'/ ostat e poih'/ mevnh/
3. l. jd. meneitai on/ona/ono ostat e poieitai mevnetai
1. l. mn. menouvmeqa ostat emo poiouvmeqa menovmeqa

2. l. mn. meneisqe ostat ete poieisqe mevnesqe
3. l. mn. menou'ntai ostat e poiou'ntai mevnontai
20.19 Kontraktni prezenti s epsilonom. Futur likvidnoga glagola oblikom je

identian kontraktnom prezentu s epsilonom, ukljuujui naglasak.
Kako ete ih razlikovati? Na primjer, ako vidite oblik menei". Je li to
kontraktni prezent s epsilonom ili likvidni futur?
a. Upamtili ste da je leksiki oblik ovoga glagola mevnw. Rije menevw
jednostavno ne postoji.
b. Zapazit ete da je posljednji suglasnik osnove likvidan, tako da se
radi o likvidnom futuru.
20.20 Naglasci. Za prepoznavanje likvidnoga glagola moe biti koristan i

naglasak (ali ne za razlikovanje od kontraktnog prezenta s epsilonom).
Likvidni futur uvijek ima cirkumfleks iznad kontraktnih samoglasnika
izuzev u mediju prvoga lica mnoine.
20.21 Likvidni prezent i futur. Kada usporeujete likvidne oblike prezenta i

futura, zapazite dvije razlike.
a. Imaju razliite naglaske.

b. U prvome i drugom licu aktiva u prezentskim oblicima, kao ni u
oblicima prezenta medija i pasiva.
20.22 Promjene osnove. Zajedno s razliitim formantima glagolskih vremena,

futurna osnova likvidnoga glagola obino se razlikuje od svoje prezentske
osnove (iz razliitih razloga). Ovo su svi primjeri iz rjenika u ovome
poglavlju. Primijetite to se dogaa.
Dodavanje dvostrukog suglasnika: ajpostevllw ajpostelw'

bavllw balw'
ejkbavllw ejkbalw'
Dodavanje iote: ai[rw ajrw'
ajpokteivnw ajpoktenw'
ejgeivrw ejgerw'
Razliiti korijeni: levgw ejrw'
Do sada se jedino dva likvidna glagola nisu promijenila u svojim

futurnim osnovama.14
krivnw krinw'
mevnw menw'
Ovo su likvidni glagoli koje ete nauiti u ovome poglavlju. Proite

kroz popis i pokuajte prepoznati promjene i njihove obrasce.
20.23 Praktina uputa. esto ujemo da znaenje rijei nose suglasnici, a ne

samoglasnici. Zamislite li glagol prvenstveno u kontekstu njegovih
suglasnika, onda promjene u samoglasnicima nee biti velik problem.
Na primjer, ginwvskw, od korijena *gnw, u futuru postaje gnwvsomai. Ako
ste u stanju prepoznati da osnovni suglasnici nose rije (gn), onda ete
ih jo uvijek znati prepoznati u gnwvsomai.
___________________________________
14 Naravno, dolo je do promjena kada je ispao formant glagolskog vremena a
samoglasnici se saeli. Samo to izgleda kao da se osnova nije promijenila.
Sloeni glagoli
20.24 Sloeni glagol je glagol koji ima dva dijela: prijedlog i glagol. Na
primjer, ejkbavllw (izbacujem) je sloeni glagol sastavljen od
prijedloga ejk (iz) i glagola bavllw (bacam).
Sloeni glagoli svoje osnove glagolskog vremena tvore na isti nain
kao i jednostavni glagoli. Na primjer, futur od bavllw je balw', a futur
od ejkbavllw je ejkbalw'.
Saetak
1. Korijen glagola je njegov najosnovniji oblik. Osnova glagola je osnovni
oblik toga glagola u pojedinom glagolskom vremenu.
2. Ponekad se glagolski korijen prilikom tvorbe prezentske osnove mijenja.
3. Sva glagolska vremena tvore se od glagolskog korijena; prezentska osnova
nije temelj za druga glagolska vremena.
4. Glagolski korijen slijedi odreene pravilne obrasce.
1. Glagolski korijen i prezentska osnova identini su.

Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon
Kontraktni glagoli
Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom
Likvidni glagoli
2. Glagolski korijen se prilikom tvorbe prezentske osnove pravilno mijenja.

Glagolski korijen koji zavrava praskavim suglasnikom (izw, azw, ssw).
Dvostruki suglasnik
Dodavanje jednoga ili vie slova (i, (i)sk)
3. Razliiti korijeni.
5. Glagoli koji su deponentni u jednom glagolskom vremenu ne moraju nuno

biti deponentni u drugom.
6. Likvidni futuri koriste es kao formant glagolskog vremena u futuru. Sigma
ispada a epsilon se saima sa spojnim samoglasnikom. Izgledaju ba kao
prezentski kontraktni glagol s epsilonom.
7. Sloeni glagol sastavljen je od prijedloga i glagola. Sloeni glagol uvijek
slijedi oblike glagolskog vremena jednostavnoga glagola.
Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni Lini 1. l. jd.

Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma
Prezent aktiv prez o/e prim. aktiv luvw

Prezent med/pas prez o/e prim. med/pas luvomai
Futur aktiv fut akt. s o/e prim. aktiv luvsw

Likvidni futur aktiv fut akt. es o/e prim. aktiv menw'
Futur medij fut akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai
Likvidni futur medij fut akt. es o/e prim. med/pas menou'mai
Rjenik
Svakako provjerite glagolske korijene kako biste saznali koji su glagoli

promijenili korijen prilikom tvorbe prezentske osnove. Ukoliko glagol koristi
vie od jednoga korijena, iznijeli smo vam razliite korijene.
ai[rw ustajem, podiem, odnosim (101; *ajr)15

ajrw'
ajpokteivnw ubijam (74; *ajpokten)

ajpoktenw'
ajpostevllw aljem (132; *ajpostel)16

ajpostelw'
baptivzw krstim, umaem, uranjam (77; *baptid)17

baptivsw
ginwvskw znam, spoznajem, shvaam, uim (222; *gnw)18

gnwvsomai
glw'ssa, -h", hJ narjeje, jezik (50; *glwssa)19
________________________________________________
15 Vidi objanjenje u #20.22 za promjene osnove glagolskoga vremena. ai[rw moe

primiti izravni objekt u genitivu.
16 Srodan glagol je ajpovstolo".
17 Baptist je pristalica baptizma, a potjee od srodne imenice bavptisma (krtenje). Sufiks
ma esto se koristi u grkome jeziku kako bi se poblie opisala posljedica radnje koju
opisuje korijen (usp. Bl-D #109[2]).
18 O korijenu vidi #20.9. Gnostici su bili oni koji su tvrdili da imaju sigurno znanje.
19 Glosolalija je duhovni dar govora u drugim narjejima ili jezicima. Glosologija je
znanost o jeziku.
ejgeivrw podiem, budim (144; *ejger)

ejgerw'
ejkbavllw izbacujem, aljem (81; ejk + *bal)20

ejkbalw'
ejkei tamo, na tome mjestu (105)
krivnw sudim, odluujem, dajem prednost (114; *krin)21

krinw'
laov", -ou', oJ ljudi, mnotvo (142; *lao)22
mevnw ostajem, ivim (118; *men)

menw'
oJravw vidim, primjeujem, iskustvo (454; *oJra; *ojp)
o[yomai23
sofiva, -a", hJ mudrost (51; *sofia)24
stovma, -ato", tov usta (78; *stomat)25
sw/zv w26 spaavam, izbavljam, oslobaam (106; *swd)27

swvsw

_______________________________________
20 ejkbavllw zadrava znaenje njegova dva dijela. To se ne moe uvijek pretpostaviti u
grkoj rijei.
21 Kritiar (kritikov") je onaj koji moe suditi.
22 Rije laik zapravo potjee od lai i sufiksa k. Lai dolazi od rijei lai>kov", koja
ima isto znaenje kao laov". Laik je ovjek koji se razlikuje od klera, odnosno bilo
koja skupine ljudi odvojena od onih koji pripadaju nekoj specifinoj profesiji.
23 oJravw i o[yomai tvore se od dva razliita korijena. Korijen oblika futura je *op.
Veina drugih oblika glagolskoga vremena glagola oJravw tvore se od *op.
24 Filozofija je ljubav prema mudrosti.
25 Stomatologija je nauka o bolestima usta. Stomak (stovmaco") takoer je izvedeno iz
stovma.
26 Potpisano iota pokazuje da je ovo zapravo glagol s izw.
27 Soteriologija je nauka o spasenju.
Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijen i drugi oblici futura 179

e[rcomai ejleuvsomai (*ejrc; *ejleuq; vrsta 8)
levgw ejrw' (*leg; *ejr; vrsta 8)
oi\da eijdhvsw28

20.25 Suglasniko iota. Jedan od vanijih elemenata u ovoj cijeloj raspravi je
slovo u grkome alfabetu koje se zove suglasniko iota (). S ovim
slovom ve smo se susreli u osnovama tree deklinacije kao u pivstew".
Promjene u osnovama glagolskog vremena uglavnom nastaju zbog
suglasnikog iota.
a. Suglasniko iota dodano je korijenima koji zavravaju praskavim
suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a
praskavi suglasnik + postalo je izw (*baptid + baptivzw) ili
ssw (*tarac + taravssw).
b. Suglasniko iota dodano je nekim korijenima koji zavravaju
suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a
suglasnik + postao je dvostrukim suglasnikom (*bal +
bavllw).
c. Suglasniko iota dodano je nekim korijenima prilikom tvorbe
njihove prezentske osnove, a je postalo iota i esto zauzelo neko
drugo mjesto u rijei (*ajr + ajri ai[rw). To se zove
metateza.
20.26 U knjizi The Morphology of Biblical Greek iznijeli smo potpunu

kategorizaciju ovakvih vrsta promjena. Ovo poglavlje je
pojednostavljena graa iz MBG.
_________________________________
28 Futur aktiv ovoga glagola javlja se samo jedanput u Novom zavjetu (Heb 8,11). Zato
moda nije vrijedan pamenja; pitajte svoga uitelja.
Dvadeset prvo poglavlje
Imperfekt indikativ
Egzegetski uvid
Grki imperfekt ima ogranienu i svestranu upotrebu. Ogranien je u tome to
se javlja samo u indikativu, ali u tome nainu ima zanimljive nijanse znaenja.
U osnovi, imperfekt izraava linearnu radnju u prolom vremenu. Ta radnja
moe biti opetovana, rastegnuta ili pak tek poinje. Meutim, ponekad
imperfekt izraava opetovane pokuaje.
Upravo ga tako trebamo razumjeti u Galaanima 1,13 gdje Pavao kae: Ta uli
ste za moje negdanje dranje u idovstvu: kako sam preko mjere proganjao
Crkvu Boju i htio je [pokuavao je] unititi. Oba glagola u drugoj reenici
ovoga stiha su imperfekti. Prvi (ejdivwkon) jednostavno izraava opetovanu
radnju u prolosti. Pavao kae da je esto progonio crkvu. Drugi (ejpovrqoun) je
tendencijski, tj. izraava pokuavanu radnju. (Iz toga razloga engleski NIV
prijevod dodaje rije pokuavao, koja se ne javlja u grkome tekstu.) Pavao je
opetovano progonio crkvu, ali njegova nasilna djela nisu je mogla unititi.
Njegova djela bila su samo slabani pokuaji. Isusovo obeanje koje je dao o
svojoj crkvi bilo je istinito tada kao i danas: Vrata pakla nee je nadvladati.
Walter W. Wessel
Pregled
da imperfekt oznaava trajnu radnju koja se obino dogaa u prolosti;
da se imperfekt tvori s augmentom, prezentskom osnovom, spojnim
samoglasnikom i sekundarnim linim nastavcima;
da je augment prefiks koji oznaava prolo vrijeme. Poinje li glagol
suglasnikom, augment je epsilon (luvw e[luon); poinje li glagol
samoglasnikom, augment je onda produljeni samoglasnik (ajgapavw
hjgavpwn);
sekundarne aktivne i pasivne nastavke, posljednje dvije skupine linih
nastavaka.
180
Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 181
Hrvatski jezik
21.1 Hrvatski jezik prolo vrijeme izrie u vie aspekata. Tako imamo aorist
(prolo svreno vrijeme), imperfekt (prolo nesvreno vrijeme), perfekt
(ope prolo vrijeme) i pluskvamperfekt (pretprolo vrijeme). Na
primjer: Branko pisa (aorist), Branko pisae (imperfekt), Branko
bijae/bio je pisao (pluskvamperfekt) i Branko je pisao (perfekt).
Imperfekt se tvori od prezentske ili infinitivne osnove i dodavanjem
nastavka, a imaju ga samo nesvreni glagoli.
Imperfekt pasiv tvori se od pomonoga glagola biti u imperfektu i
trpnog pridjeva. Bijah pouavan.
Grki jezik
21.2 Dva prola glagolska vremena. Grki jezik isto tako moe opisivati
radnju koja se odvija u prolosti, te koristi razliita glagolska vremena
za razliite aspekte. Imperfekt opisuje nesvrenu radnju koja se obino
odvija u prolosti, dok aorist (dvadeset drugo poglavlje) opisuje
neodreenu radnju koja se obino javlja u prolosti. hjgavpwn je
imperfekt (nesvrena radnja), koji znai voljeh. hjgavphsa je aorist
(neodreena radnja), koji znai zavoljeh.1
21.3 Augment. Grki jezik oznaava da je glagol u prolom vremenu

dodavanjem prefiksa. Taj prefiks zove se augment. O tome emo
vie rei kasnije, no epsilon koji se stavlja na poetak luvw u paradigmi
u #21.6 je augment (luvw e[luon). Moemo ga usporediti s
imperfekatnim nastavkom u hrvatskom: udariti udarah.
__________________________________
1 Naziv imperfekt dolazi od njegova osnovnog znaaja. Budui da opisuje prolu
nesvrenu radnju, ne govori nam nita o tome je li radnja ikada bila dovrena ili
nije. Tako je imperfekt, tj. im = ne + perfekt = svren.
21.4 Primarni i sekundarni nastavci. Kao to smo ve vidjeli u esnaestom

poglavlju, postoje dvije skupine paradigmi koje trebate nauiti.
Primarna glagolska vremena su ona glagolska vremena koja ne koriste
augment, a sekundarna glagolska vremena su ona koja koriste augment.
etiri skupine linih nastavaka
Primarni aktivni Sekundarni aktivni
Primarni pasivni Sekundarni pasivni
Primarna glagolska vremena koriste primarne line nastavke, dok

sekundarna glagolska vremena koriste sekundarne line nastavke.
Primarne nastavke nauili smo vezano uz prezent, a sekundarne emo
nauiti koristei imperfekt.
Prezent aktiv Imperfekt aktiv
Prezent pasiv Imperfekt pasiv
Ove etiri skupine ine sve line nastavke koje trebate znati za grki
glagol. Sva druga glagolska vremena crpe iz ovih nastavaka ili neke
njihove varijacije. Ve poznajete dvije od etiri skupine. Nakon to
nauite sljedee dvije paradigme, znat ete sve osnovne line nastavke
za glagole. estitamo.
21.5 Jedna od prednosti uenja o primarnim i sekundarnim nastavcima u

tome je to kada vidite sekundarni nastavak moete pretpostaviti da
glagol ima augment. To je znaajna pomo u gramatikoj analizi i
trebala bi biti uobiajeni dio arsenala kojime se sluite prilikom
gramatike analize. Kada god vidite sekundarni nastavak, potvrdite da
glagol ima augment.
Imperfekt aktiv
21.6 Tablica: Imperfekt aktiv indikativ
Augment + Prezentska osnova +

Spojni samoglasnik + Sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lu + o + n e[luon
21.7 Paradigma: Imperfekt aktiv indikativ

Razliiti dijelovi glagola odvojeni su zato to je to praktino, a pravi
spojni samoglasnici i lini nastavci navedeni su zajedno s
objanjenjem. Navedite sve slinosti izmeu primarnih i sekundarnih
nastavaka. Usredotoite se na te slinosti.
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prezent
1. l. jd. e[ lu o n odrijeavah o n luvw

2. l. jd. e[ lu e " odrijeavae e " luvei"
3. l. jd. e[ lu e (n) on/ona/ono odrijeava e - (n)2 luvei
1. l. mn. ej luv o men odrijeavasmo o men luvomen

2. l. mn. ej luv e te odrijeavaste e te luvete
3. l. mn. e[ lu o n odrijeavahu o n3 luvousi(n)
Zapazite da je nu lini nastavak za prvo lice jednine i za tree lice

mnoine u aktivu. Kontekst e vam pomoi da odluite je li odreeni
oblik u prvom licu jednine ili u treem licu mnoine.
_________________________________
2 Ne koristi se nijedan lini nastavak, tako da spojni samoglasnik stoji sam, s
pokretnim nu. U tome je slian onome to smo vidjeli u prvom licu jednine
aktiva primarnih nastavaka (vidi #16.10).
3 Imperfekt aktiv koristi iste nastavke za prvo lice jednine i za tree lice mnoine. O
kojemu se tono radi saznat ete iz konteksta.
Imperfekt medij/pasiv
21.8 Tablica: Imperfekt medij/pasiv indikativ
Augment + Prezentska osnova +

Spojni samoglasnik + Sekundarni lini nastavci za pasiv
ej + lu + o + mhn ejluovmhn
21.9 Paradigma: Imperfekt medij/pasiv indikativ. Prijevod koji navodimo je

za pasiv.
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. pas.
1. l. jd. ej lu ov mhn bijah odrjeivan o mhn luvomai

2. l. jd. ej luv o u bijae odrjeivan e so4 luvh/
3. l. jd. ej luv e to on/ona/ono bijae odrjeivan/a/o e to luvetai
1. l. mn. ej lu ov meqa bijasmo odrjeivani o meqa luovmeqa

2. l. mn. ej luv e sqe bijaste odrjeivani e sqe luvesqe
3. l. mn. ej luv o nto bijahu odrjeivani o nto luvontai
Ovi sekundarni nastavci ne razlikuju se puno od primarnih. Zato smo

vam rekli da nauite to se doista dogaa u grkome glagolu. Inae ne
biste mogli tako jasno vidjeti slinosti. Spojni samoglasnik je vidljiv u
gotovo svakom obliku.
Karakteristike glagola u imperfektu

21.10 Augment. Augment oznaava prolo vrijeme. Postoje dva razliita
naina na koja rije tvori augment, ovisno o tome poinje li glagol
suglasnikom ili samoglasnikom.
a. Ako glagol poinje suglasnikom, augment je epsilon, uvijek s tihim
hakom.5 Na primjer, luvw s augmentom dobiva oblik e[luon.
_______________________________________
4 Ovo je jedini sekundarni lini nastavak koji se znaajno promijenio. Nastavak je
zapravo so. Budui da sigma u konjuktiviranom nastavku obino ne moe stajati
izmeu dva samoglasnika, ono ispada u ovome obliku a spojni samoglasnik i
omikron saimaju se na ou.
5 Ovo se naziva slogovnim augmentom jer augment dodaje jo jedan slog rijei.
b. Kada rije poinje samo jednim samoglasnikom, augment se tvori

produljivanjem toga samoglasnika.6 Na primjer, ajgapavw s
augmentom ima oblik hjgavpwn. Produljivanje slijedi standardni
obrazac nauen u poglavlju o kontraktnim glagolima, osim to se
poetno alfa produljuje na eta a ne na alfa.
augment izvorni samogl. augment izvorni samogl.
h a i i
h e u u
w o w w
h h
c. Kada glagog poinje diftongom, prvo slovo diftonga se produljuje
(eujcaristevw hujcarivstoun) ili se diftong ne mijenja (euJrivskw
eu{riskon). Glagoli koji poinju na eu esto ne dobivaju augment.
augment izvorno augment izvorno
h/ ai hu au
h/ ei hu eu
w/ oi
21.11 Prezentska osnova. Prezentska osnova koristi se za tvorbu imperfekta.

Oblik imperfekta obino nije naveden s drugim oblicima glagolskog
vremena u leksikonima, jer se gradi od prezentske osnove. Meutim,
ako se neki glagol u Novom zavjetu javi u imperfektu, uvrstili smo
imperfekt u na popis, ali smo ga stavili u zagrade. Na taj nain, uvijek
ete znati kako izgleda oblik s augmentom.
e[rcomai, (hjrcovmhn), ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa, ejlhvluqa, -, -
21.12 Spojni samoglasnici. Imperfekt se tvori s istim spojnim samoglasnicima

kao prezent.
21.13 Sekundarni lini nastavci. Imperfekt koristi sekundarne line nastavke:

n, , -, men, te, n; mhn, so, to, meqa, sqe, nto.
___________________________________
6 Ovo se naziva vremenski augment zato to je potrebno vie vremena kako bi
se izgovorila rije s dugim samoglasnikom. Naravno, dug je relativan izraz.
Vremenska razlika izmeu izgovaranja omega i omikrona nije zamjetljiva ali je
prisutna.
21.14 Glavna tablica linih nastavaka. Sada znate etiri skupine linih
nastavaka. Sva druga glagolska vremena koriste ove nastavke, ili neku
njihovu varijaciju.
primarna glagolska vremena sekundarna glagolska vremena

Primarna glagolska vremena Sekundarna glagolska vremena
luvw (-) e[luon (n)

aktiv
luvei" (") e[lue" (")

luvei (i) e[lue(n) (-)
luvomen (men) ejluvomen (men)

luvete (te) ejluvete (te)
luvousi(n) (nsi) e[luon (n)
luvomai (mai) ejluovmhn (mhn)

luvh/ (sai) ejluvou (so)
medij/pasiv
luvetai (tai) ejluveto (to)
luovmeqa (meqa) ejluovmeqa (meqa)

luvesqe (sqe) ejluvesqe (sqe)
luvontai (ntai) ejluvonto (nto)
21.15 Prepoznavanje. Premda se lini nastavci za imperfekt donekle

razlikuju od prezenta i futura, jo uvijek postoje mnoge slinosti.
Aktiv
2. jd luvei" e[lue" Oba zavravaju na sigma. Ovo je jedini lini

nastavak koji to ini. Stoga, kada god vidite glagol iji lini nastavak
zavrava na sigma, odmah moete znati o kojemu je glagolu rije.
1. mn. luvomen ejluvomen Isti su.

2. mn. luvete ejluvete Isti su.
3. mn. luvousi e[luon Primarni nastavak zapravo je nsi dok je

sekundarni jednostavno n.
Pasiv
1. jd. luvomai ejluovmhn Oba imaju tri slova koja zapoinju na mu.
2. jd. luvh/ ejluvou Oba imaju sigma koje ispada te rezultira u
znaajno drukijim kontrakcijama. Ovaj
nastavak uvijek stvara najvie problema.
3. jd. luvetai ejluveto tai u primarnom i to u sekundarnom.
1. mn. luovmeqa ejluovmeqa Nastavci su isti, ba kao u aktivu.
2. mn. luvesqe ejluvesqe Nastavci su isti, ba kao u aktivu.

Premda je tau povezan s aktivom (te),
theta je karakteristian za pasiv (sqe);
usporedite theta u prvom licu mnoine
(meqa).
3. mn. luvontai ejluvonto ntai za primarni i nto za sekundarni.
21.16 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u prezentu, onda e

biti deponentan i u imperfektu jer oba glagolska vremena koriste istu
osnovu.
21.17 Prevoenje imperfekta. Gotovo sve u imperfektu (lice, broj, stanje,

nain) ponaa se isto kao u prezentu. Jedina razlika je aspekt i obino
vrijeme. Openito, imperfekt se prevodi hrvatskim imperfektom.
21.18 Praktina uputa za prevoenje. Kada vidite neki glagolski oblik,

preporuujemo vam da se najprije upitate: Je li ovo prezentski glagol ili
neto drugo? (Pritom zanemarite bilo kakav augment.) Kada tako
inite, zapravo se pitate: Koji je glagolski korijen sprezanog oblika u
koji gledam? Je li ova glagolska osnova ista kao prezentska osnova
ili nije?
Ukoliko je osnova ista kao prezentska osnova, onda je glagol u
prezentu ili imperfektu (jer se imperfekt tvori od prezentske osnove).
Ako je osnova drukija, onda se radi o nekom drugom glagolskom
vremenu u kojemu se moda izmijenio korijen. Moda ete htjeti
razviti neku drugu metodu, ali najvanije je da nauite da je glagolski
korijen, i pitanje je li proao promjene ili ne, vaan klju za
prepoznavanje glagolskih oblika.7
______________________________________________
7 Ako slijedite Drugu stazu, onda jo niste vidjeli izmijenjenu osnovu.

Sloeni glagoli
21.19 U sloenom glagolu, augment dolazi iza prijedloga a ispred glagolske
osnove. Drugim rijeima, augment se dodaje glagolskom dijelu a ne
prijedlogu. Imperfekt glagola katabaivnw je katevbainon.
Razumljivo je da se augment dodaje glagolskom dijelu sloenice.
Augment oznaava prolo vrijeme, dok prijedlog ne moe oznaavati
vrijeme, tako da augment mora primiti glagolski dio sloenoga
glagola.
21.20 U obliku katevbainon zapazit ete da se posljednje alfa u katav ne saima

s augmentom, jer bi inae glasio katavbainon (ae a).
Kada prijedlog zavrava samoglasnikom, taj posljednji
samoglasnik obino e ispasti ispred augmenta, kao u katevbainon.
U nekoliko sluajeva (kao to su sloenice s periv), posljednji
samoglasnik prijedloga ostaje ali se ne saima s augmentom (npr.
peripatevw periepavtoun).
21.21 Kada augment dodajete sloenom glagolu koji poinje s ejk, kapa
se mijenja u ksi (ejkbavllw ejxevballon).8
Kontraktni glagoli i eijmivi
21.22 Paradigma: Imperfekt aktiv (kontraktni). Trebali biste moi

sagledati naredne kontraktne oblike te sami otkriti koji samoglasnici
su ukljueni u kontrakcije i zato su saeti na taj nain. Ukoliko ne
moete, vratite se u sedamnaesto poglavlje i ponovite pravila.
ajgapavw poievw plhrovw
aktiv
1. jd. hjgavpwn ejpoivoun ejplhvroun

2. jd. hjgavpa" ejpoivei" ejplhvrou"
9 10
3. jd. hjgavpa ejpoivei ejplhvrou
_______________________________________________________
8 elite li stvarno znati zato, pravi oblik ovoga prijedloga je ejx. Sigma koji je dio ksi
gubi se kada je naredno slovo suglasnik (meusuglasniko sigma). Kada je
umetnut augment, sigma se vie ne nalazi izmeu dva suglasnika tako da se ne
treba ispustiti.
9 Premda nema linog nastavka, samoglasnik osnove (e) jo uvijek se saima sa
spojnim samoglasnikom (e).
1. mn. hjgapw'men ejpoiou'men ejplhrou'men

2. mn. hjgapa'te ejpoieite ejplhrou'te
3. mn. hjgavpwn ejpoivoun ejplhvroun
medij/pasiv
1. jd. hjgapwvmhn ejpoiouvmhn ejplhrouvmhn

2. jd. hjgapw' ejpoiou' ejplhrou'
3. jd. hjgapa'to ejpoieito ejplhrou'to
1. mn. hjgapwvmeqa ejpoiouvmeqa ejplhrouvmeqa

2. mn. hjgapa'sqe ejpoieisqe ejplhrou'sqe
3. mn. hjgapw'nto ejpoiou'nto ejplhrou'nto
21.23 Upamtite imperfekt glagola eijmiv. Sada znate sve oblike eijmiv u
indikativu.11
1. jd. h[mhn bijah

2. jd. h\"12 bijae
3. jd. h\n on/ona/ono bijae
1. mn. h\men / h[meqa13 bijasmo

2. mn. h\te bijaste
3. mn. h\san bijahu
Saetak
1. Imperfekt obino oznaava stalnu radnju koja se obino odvija u prolosti.

2. Imperfekt se tvori pomou augmenta + prezentska osnova + spojni
samoglasnik + sekundarni nastavci. Imperfekt je sekundarno glagolsko
vrijeme jer koristi augment.
3. Augment je prefiks glagolu koji oznaava prolo vrijeme.
Ako osnova poinje suglasnikom, augment je epsilon.
Ako osnova poinje jednim samoglasnikom, samoglasnik se onda produljuje.
Ako osnova poinje diftongom, prvi samoglasnik diftonga se produljuje

ili se diftong ne mijenja.
________________________________
10 Premda nema linoga nastavka, samoglasnik osnove (o) jo uvijek se saima sa
spojnim samoglasnikom (e).
11 Ako slijedite Drugu stazu, onda jo uvijek trebate nauiti Futur.
12 Postoji alternativni oblik h\sqa koji se javlja samo dvaput (Mt 26,69; Mk 14,67).
13 h\men se javlja osam puta u Novom zavjetu. Alternativni oblik h[meqa javlja se pet puta.
Ukoliko se radi o sloenom glagolu, augment se stavlja ispred

glagolskog dijela sloenice. Ako prijedlog zavrava samoglasnikom,
ispast e ili se nee saeti s augmentom.
4. Sekundarni lini nastavci za glagolska vremena slini su primarnima.
Aktiv: n, ", -, men, te, n.
Pasiv: mhn, so, to, meqa, sqe, nto.
5. Glagol koji je deponentan u prezentu bit e deponentan i u imperfektu.
6. Kontraktni glagoli slijede uobiajena pravila.

_________________________________________________________________
Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lini nastavci Paradigma
Redup vremena gl. vrem. samogl. 1. l. jd.

Prezent med/pas prez. o/e prim. med/pas luvomai
Imperfekt aktiv e prez. o/e sek. akt. e[luon

Imperfekt med/pas e prez. o/e sek. med/pas ejluovmhn
Futur akt. fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Likvidni fut. akt. fut. akt. es o/e prim. akt. menw''
Futur med. fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai
Likvidni futur medij fut. akt. es o/e prim. med/pas menou'mai
_________________________________________________________________
Rjenik
Ako slijedite Drugu stazu, zanemarite dodatne glagolske oblike koje smo dolje
naveli.
ajkolouqevw slijedim, pratim (90; *ajkolouqe)14

(hjkolouvqoun), ajkolouqhvsw
didavskw pouavam (97; *dak)15

(ejdivdaskon), didavxw16
_______________________________________________________
14 Obino prima izravni objekt u dativu. Anakolut je konstrukcija u kojoj gramatika ne

slijedi, odnosno nije tona. Akolit (ajkovlouqo") je poslunik ili sljedbenik, posebice
poslunik za oltarom.
15 Glagol koji je srodan imenici didavskalo". O korijenu vidi MBG, v-5a, str. 312.
16 Zapazite da je sigma iz osnove takoer apsorbiran u ksi.
ejperwtavw traim, pitam, potraujem (56; *ejperwta)

(ejphrwvtwn), ejperwthvsw
ejrwtavw traim, zahtijevam, molim (63; *ejrwta)
(hjrwvtwn), ejrwthvsw
qevlw hou, elim, eznem za, uivam u (208; *qel)17

(h[qelon),18 qelhvsw19
peripatevw hodam (okolo), ivim (95; *peripate)20

(periepavtoun), peripathvsw
sunagwghv, -h'", hJ sinagoga, sastanak (56; *sunagwgh)21
Farisaio", -ou, oJ Farizej (98; *Farisaio)22
crovno", -ou, oJ vrijeme (54; *crono)23

Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 817
Broj do sada pojavljivanih rijei: 101 873
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu: 73,73%
Prethodno nauene rijei24

25
duvnamai (ejdunavmhn), dunhvsomai
26
e[cw (ei[con), e{xw
_______________________________________________
17 Metzger (Lexical Aids) nas podsjea na monotelitno krivovjerje prema kojemu

je Krist imao samo jednu volju, onu boansku.
18 qevlw tvori svoj augment kao da se radi o ejqevlw jer njegov imperfekatni oblik
glasi h[qelon. Zapravo, njegova osnova je neko poinjala epsilonom, ali je
epsilon ispao iako augment pamti da je postojao.
19 Umee etu ispred formanta glagolskog vremena. To nije toliko neuobiajeno.
20 Filozof peripatetik (peripathtikov") hodao je unaokolo od mjesta do mjesta,
uei svoje sljedbenike dok je putovao.
21 Sinagoga je mjesto na kojemu se ljudi sastaju.
22 Farizej.
23 Kronografija mjeri vrijeme. Kronologija je znanost o mjerenju vremena.
24 Uvrstili smo samo one rijei koje svoj augment tvore na neoekivan nain.
25 duvnamai takoer s augmentom glasi hjdunavmhn.
26 O otrom haku vidi #21.24 dolje.

21.24 Nepravilni augmenti. Neki glagoli izgledaju kao da imaju nepravilne
augmente, no, zapravo, nisu nepravilni, ve se radi o jednom od onih
sluajeva kada pravila kojima se augmenti ravnaju mogu biti vrlo
sloena. Najoitije nepravilnosti objasnit emo u biljekama, ali u
nekim sluajevima bit e najbolje da ih jednostavno nauite napamet.
Naravno, moete upamtiti pravila, to je puno bolje zato to pravila koja
utjeu na jedan augment vjerojatno utjeu i na druge glagole.
Na primjer, sagledajmo e[cw. Imperfekt glagola e[cw je ei[con. Glagolski
korijen je *sec. U prezentu se sigma zamjenjuje otrim hakom.
Meutim, budui da Grci nisu podnosili da dva aspirirana glasa idu
jedan za drugim, naime otri hak i hi, otri hak se deaspirira na tihi
hak (*sec eJc ejc e[cw).
Prilikom tvorbe imperfekta, i to zato to glagolski korijen zapravo
poinje suglasnikom, augment je epsilon. Meutim, s razloga to se
sigma ovdje nalazi izmeu dva samoglasnika, ono ispada a epsiloni
se skrauju na ei (e + sec eec ei\con).
Futur ima otri hak (e{xw). Formant glagolskog vremena sigma spaja
se s hi i zajedno tvore ksi, no budui da dva aspiranta ne stoje jedan za
drugim, otri hak moe ostati (*sec + s + w eJcsw e{xw).
Moda sve ovo zvui komplicirano i nepotrebno, a za sada moda i

jest. No, vano je da shvatite da se grki glagoli tvore smisleno, da
slijede odreena pravila i da u konanici poznavanje tih pravila
smanjuje gradivo koje je potrebno upamtiti. Kao rezultat toga, stalna
upotreba grkoga jezika postaje puno izglednijom. tovie, upravo je to
razlog zato uimo ovaj veliki jezik: kako bismo ga mogli koristiti
cijeloga ivota da bismo razumjeli i navijetali Boju objavu to je
uinkovitije mogue.
21.25 Pripremna upotreba postoji. Do sada smo nauili samo jedan

neuobiajeni vid glagola eijmiv, a to je njegova osobina da prima
predikatni nominativ a ne izravni objekt. Postoji jo jedan vaan aspekt
glagola. Dopustivo je prevesti eijmiv kao postoji kako bi hrvatski
prijevod imao smisla. Kontekst e vam pokazati je li to nuno ili nije.
Na primjer, ejsti;n oi\ko" para; th;n qavlassan moe znaiti: Postoji
jedna kua pokraj mora. No, moe znaiti i: Kua je pokraj mora.
Dvadeset drugo poglavlje
Drugi aorist aktiv/medij indikativ
Egzegetski uvid
Aorist (ajor
v isto") je neodreeno glagolsko vrijeme koje izrie injenicu da se
radnja dogodila a da pritom ne opisuje njezino trajanje. Kada aorist opisuje
neku radnju kao jedinini dogaaj, onda moe naglasiti jednu od tri
mogunosti, poput, pokuajte to zamisliti, lopte koja je baena: 1) poletjela.
(inceptivni ili ingresivni); 2) letjela (konstantivni ili durativni); 3) udarila
(kulminativni ili teliki).
Ovi aspekti neodreenog aorista moda bacaju svjetlo na Isusovu sloenu
izreku u Govoru na Maslinskoj gori (Marko 13,30 i usporedni odlomci).
Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve ovo gevnhtai.
Potekoa je u injenici da je Isus ve opisao kraj svijeta u s. 24 i dalje u ivim
opisima o prestanku svijetljenja Sunca i Mjeseca, o zvijezdama koje e padati s
neba i o nebeskim tijelima koja e se potresti. Osim ako se izraz ovaj narataj
(hJ genea; au{th) ne rastegne tako da ukljuuje cijelo razdoblje od Isusova prvog
do drugog dolaska (to je manje mogua opcija), aorist gevnhtai mora
sadravati neko rjeenje. Uzmemo li da je taj glagol ingresivni aorist i
prevedemo li ga s perspektive poetne radnje, onda ovu izjavu moemo
prevesti: Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve ovo ne pone
dogaati.
Ovu nijansu istoga aorisnog oblika moemo vidjeti u rijeima anela Gabriela
upuenima Zahariji (Luka 1,20): Ti e zanijemjeti i nee moi govoriti do
dana kad se gevnhtai tau'ta. U stihovima 13-17 Gabriel ne prorie samo
roenje nego i slubu Ivana Krstitelja, ali Zaharija je poeo govoriti im je
napisao ime svoga novoroenog sina na ploicu (s. 62-64). Prema tome, s. 20
bismo trebali prevesti: Ti e zanijemjeti i nee moi govoriti do dana kad se
ovo ne pone dogaati.
Prema tome, studentu preporuujemo da obrati veliku panju kontekstualnom
znaenju irega smisla jedinice i protumai aorist onako kako to perikopa ili
paragraf oekuju.
Royce Gordon Gruenler
193
Pregled

aorist oznaava neodreenu radnju koja se obino dogaa u prolosti. Za
sada, trebamo ga prevesti hrvatskim aoristom (pojedoh a ne jeo sam);
Grki jezik aorist tvori na dva naina. Drugi aorist koristi neizmijenjeni
glagolski korijen za svoju aorisnu osnovu, koja e se uvijek razlikovati od
prezentske osnove;
drugi aorist tvori se upotrebom augmenta, druge aorisne osnove i
sekundarnih nastavaka.
Hrvatski jezik
22.1 U hrvatskom jeziku prolo vrijeme tvorimo uz pomo vie glagolskih
vremena. Jedno od njih je aorist koji imaju svreni i rjee nesvreni
glagoli, a tvori se od infinitivne osnove s dvije vrste nastavaka. (Bari
et. al., str. 238).
Grki
22.2 Znaenje. U posljednjem poglavlju, prouavali smo jedno od prolih

vremena u grkome jeziku. Imperfekt opisuje nesvrenu radnju koja
se obino odvija u prolosti. Drugo prolo vrijeme u grkome jeziku je
aorist. Glagolsko vrijeme aorist opisuje neodreenu radnju koja se obino
odvija u prolosti.1
22.3 Prijevod. Budui da je imperfekt uvijek nesvren, aorist je uvijek

neodreen. Govori vam da se radnja dogodila, ali ne govori nita vie
o njenom aspektu.
To znai da ete aorist obino prevoditi hrvatskim aoristom.2
22.4 Dvije tvorbe. Grki jezik tvori glagolsko vrijeme aorist na dva razliita
naina. Grko glagolsko vrijeme koje je slino hrvatskoj pravilnoj tvorbi
_____________________________________________________
1 Rije aorist znai neodreen.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ 195
naziva se prvim aoristom (dvadeset tree poglavlje) dok se grko

glagolsko vrijeme koje odgovara hrvatskoj nepravilnoj tvorbi naziva
drugim aoristom. Poet emo s drugim aoristom zato to je gotovo
jednak imperfektu.
Grki glagol moe biti prvi ili drugi aorist, ali ne oba.3
Drugi aorist aktiv
22.5 Tablica: Drugi aorist aktiv indikativ
Augment + aorisna osnova za aktiv +

Spojni samoglasnik +
Sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lab + o + men ejlavbomen
luvw ima oblik prvog aorista aktiva, stoga u paradigmi koristimo drugi
aorist glagola lambavnw (*lab), to znai uzimam. Zapazite da su
nastavci identini onima koji se koriste u imperfektu.
22.6 Paradigma: Drugi aorist aktiv indikativ
oblik prijevod spojni samogl. nastavak imperfekt
1. jd. e[ lab o n uzeh o n e[luon

2. jd. e[ lab e " uze e " e[lue"
3. jd. e[ lab e (n) uze e - (n) e[lue(n)
1. mn. ej lavb o men uzesmo o men ejluvomen

2. mn. ej lavb e te uzeste e te ejluvete
3. mn. e[ lab o n uzee o n e[luon
___________________________________
2 Neki uitelji studentima doputaju upotrebu hrvatskoga perfekta. Uio sam
cijelu no. To je moda prikladan prijevod aorista, ali posljednje glagolsko
vrijeme koje emo uiti je perfekt, a iz didaktikih razloga ini se bolje rezervirati
upotrebu hrvatskog perfekta za prijevod grkog perfekta. Nakon to se
naviknete na glagolski sustav, bit e vam doputen luksuz koritenja perfekta
prilikom prijevoda aorista. Meutim, va uitelj e moda od vas traiti drukiju
didaktiku metodu, pa ga svakako pitajte.
3 Postoji nekoliko iznimaka ovome pravilu, ali ne puno.
22.7 Augment. Dodavanje augmenta za aorist slijedi ista pravila koja vrijede
za imperfekt.
22.8 Oblik glagolskog vremena. Oblik aorista aktiva naveden je kao trei
oblik u leksikonu (npr, e[labon).
lambavnw, (ejlavmbanon), lhvmyomai, e[labon, ei[lhfa, ei[lhmmai,
ejlhvmfqhn
U aktivu, drugi aorist e uvijek imati drukiju osnovu od prezenta zato to e
korijen uvijek biti izmijenjen prilikom tvorbe prezentske osnove. U
protivnom, nikada ne biste mogli razlikovati imperfekt od drugog
aorista.
To ponekad ukljuuje drastinu promjenu, kao kada glagol koristi
drukije korijene prilikom tvorbe osnova glagolskih vremena (npr.
levgw [*leg] postaje ei\pon [*ip] u aoristu). Meutim, veinom su
promjene u osnovi minimalne i ukljuuju pojednostavljenje dvostrukog
suglasnika (npr. *bal bavllw e[balon) ili promjenu samoglasnika
(npr. *leip leivpw e[lipon).
Osnova drugog aorista gotovo je uvijek jednaka njezinu glagolskom
korijenu.
Pamtite tono. Budui da ove promjene esto zahvaaju samo jedno
slovo, vrlo je vano da glagolski korijen i leksiki oblik upamtite tono.
e[ballon (imperfekt) i e[balon (drugi aorist) razlikuju se samo po
jednome slovu.
Praktina uputa za prevoenje. Kada prevodite sprezani glagolski
korijen, zapitajte se: Je li ovo prezentska osnova ili nije? Radi li se o
prezentskoj osnovi, onda je moda prezent ili imperfekt. Ako je osnova
drukija, onda je to moda drugi aorist.
Na prmjer, ako vidite e[lipon, onda znate da to ne moe biti prezent
niti imperfekt zato to je prezentska osnova leivpw, s epsilonom.
22.9 Formant glagolskog vremena. Drugi aorist aktiv nema formanta

glagolskog vremena.
22.10 Spojni samoglasnici. Drugi aorist aktiv koristi iste spojne

samoglasnike koje koristi prezent (usp. #16.5).
22.11 Lini nastavci. Budui da drugi aorist ima augment, koristi

sekundarne line nastavke. U aktivu, nastavci su identini nastavcima
imperfekta aktiva koje ste ve nauili. Lako moe doi do zabune
izmeu ova dva vremena. Jedina razlika izmeu imperfekta i drugog
aorista aktiva je osnova glagolskog vremena (npr., e[ballon nasuprot
e[balon).
Premda prvo lice jednine i tree lice mnoine imaju jednak oblik
(e[balon), obino e vam kontekst pojasniti o kojemu je obliku rije.
22.12 Navoenje rijei. Ako glagol ima drugi aorist koji se javlja u Novom
zavjetu, uvijek emo ga navesti u rjeniku. U Dodatku (str. 397 i dalje)
smo naveli sve glagole koji se javljaju pedeset ili vie puta, a koji imaju
druge aoriste. Moda bi bilo dobro da napravite zasebnu rjeniku
karticu za svaki drugi aorist.
22.13 Nepravilni drugi aoristi. to smo rekli o nepravilnim oblicima

futura primjenjuje se i na aorist. Neki oblici aorista mogu izgledati
nepravilno kada zapravo nisu. Dok budete pamtili rijei i pritom
nailazili na tee oblike drugog aorista, trebate odluiti hoete li pamtiti
drugi aorist na osnovu glagolskoga korijena ili ete ga jednostavno
pamtiti napamet.
Drugi aorist medij
22.14 Tablica: Drugi aorist medij indikativ
Augment + osnova aorista aktiva
Spojni samoglasnik +
Sekundarni lini nastavci za medij/pasiv
ej + gen + o + mhn ejgenovmhn
22.15 Paradigma: Drugi aorist medij indikativ. Budui da glagol lambavnw

nema osnovu deponentnog aorista medija, paradigma koristi aorist
glagola givnomai.
oblik prijevod spojni samogl. nastavak imperfekt
1. jd. ej gen ov mhn postah o mhn ejluovmhn

2. jd. ej gevn o u posta e so4 ejluvou
3. jd. ej gevn e to posta e to ejluveto
1. mn. ej gen ov meqa postasmo o meqa ejluovmeqa

2. mn. ej gevn e sqe postaste e sqe ejluvesqe
3. mn. ej gevn o nto postae o nto ejluvonto
Ovdje nas nita ne iznenauje. Ovi oblici izgledaju ba poput

imperfekta medija/pasiva izuzev osnove.
_______________________________
4 Sigma ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika, a samoglasnici se
skrauju na ou.
22.16 U aoristu, kao u futuru, medij i pasiv su posve drukiji oblici. U

gornjoj paradigmi definicije su aktivne zato to smo do sada vidjeli
iskljuivo deponentne oblike aorista medija.
Saetak
1. Aorist ukazuje na neodreenu radnju koja se obino odvija u prolosti. Za
sada emo ga prevoditi hrvatskim aoristom.
2. Grki jezik tvori aorist na dva naina. Oni se ne razlikuju po znaenju, ve
samo po obliku.
3. U osnovi drugog aorista obino e doi do promjene samoglasnika kako bi
se razlikovao od prezenta, iako e to ponekad biti suglasnika promjena.
Obino je to nepromijenjeni oblik glagolskoga korjena.
4. Drugi aorist aktiv tvori se pomou augmenta, osnove drugog aorista,
spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za aktiv.
5. Drugi aorist medij tvori se upotrebom augmenta, osnove drugog aorista,
spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za medij/pasiv.
6. Drugi aorist nalikuje na imperfekt, osim to koristi osnovu drugog aorista.
Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lini nastavci 1. l. jd.
Redup vremena gl. vrem samogl. paradigma
Prezent akt. prez. o/e prim. akt. luvw

Prezent med/pas prez. o/e prim. med/pas luvomai
Imperfekt akt. e prez. o/e sek. akt. e[luon


Likvidni fut. akt. fut. akt. es o/e prim. akt. menw'
Likvidni fut. med. fut. akt. es o/e prim. med/pas menou'mai
2. aorist akt. e aor. akt. o/e sek. akt. e[labon

2. aorist med. e aor. akt. o/e sek. med/pas ejgenovmhn
___
Rjenik
Obavezno morate dobro nauiti druge aoriste, jer su uestali. U sljedeem
poglavlju nauit emo aorisni oblik glagola proseuvcomai i jo nekoliko drugih
glagola koje ve znamo.
ajpoqnh/vskw umirem, umrijet u, osloboen sam od
(111; *ajpoqan)
(ajpevqnh/skon), ajpoqanou'mai, ajpevqanon
a[rto", -ou, oJ kruh, hljeb, hrana (97; *ajrto)
bavllw bacam (122; *bal)

(e[ballon), balw', e[balon
gh', gh'", hJ zemlja, kopno, predio, ovjeanstvo (250; *gh)5
givnomai postajem, jesam, postojim, roen sam, stvoren sam

(669; *gen)6
(ejginovmhn), genhvsomai, ejgenovmhn7
eijsevrcomai dolazim u, idem u, ulazim

(194; eijs + *erc; eijs + *eleuq)
eijseleuvsomai, eijsh'lqon8
ejxevrcomai izlazim (218; ejx + *erc; ejx + *eleuq)

(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai, ejxh'lqon9
e[ti meutim, ipak, ak (93)
euJrivskw nalazim (176; *euJr)10

(eu{riskon or hu{riskon), euJrhvsw,11 eu|ron
lambavnw uzimam, primam (258; *lab)

(ejlavmbanon), lhvmyomai,12 e[labon
ou[te a ne, ni, niti (87, prilog)

___________________________________
5 Geo se koristi u sloenim oblicima sa znaenjem zemlja: geocentrian,
geologija, geodezija.
6 Prima predikatni nominativ, poput eijmiv. givnomai ima irok raspon znaenja.
Smatramo da je o njemu korisno razmiljati u dvije kategorije: biti ili
postati. Veina upotreba spada u jednu od ove dvije skupine. Korijen se
jasno vidi izvan prezentske osnove.
7 Deponentni aorist medij.
8 Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu.
10 Heuristian je pridjev koji opisuje osobu koja ui otkrivanjem. Eureka, rije koja
znai pronaao sam, uzvik je koji je Arhimed upotrijebio kada je otkrio nain
mjerenja istoe kraljeve zlatne krune.
11 Eta se umee iza glagolske osnove, ba kao u givnomai.
prosevrcomai dolazim/idem ka (86; prov" + *ejrc)

(proshrcovmhn), proseleuvsomai, prosh'lqon13
proseuvcomai molim se (85; *proseuc)

(proshucovmhn), proseuvxomai
pu'r, purov", tov vatra (71; *pur)14

Broj pojavljivanja rijei do sada: 104 390
estitamo! Sada znate tri od svake etiri rijei koje se pojavljuju u Novom zavjetu.
prezent aorist prezent aorist
ginwvskw e[gnwn15 levgw ei\pon16
ejkbavllw ejxevbalon oJravw ei\don17

e[cw e[scon sunavgw sunhvgagon
e[rcomai h\lqon
______________________________________
12 Deponentni futur medij nije toliko nepravilan. Alfa se produljuje na eta (prijevoj),
mu se umee ispred beta kao da je u prezentu, a beta se pretvara u psi zbog sigme u
formantu glagolskog vremena. *lab lhb lhmb + somai lhvm-
yomai.
14 Piroman je osoba koja ima neodoljivu elju zapoeti destruktivne poare.
15 Njezina paradigma glasi: e[gnwn, e[gnw", e[gnw; e[gnwmen, e[gnwte, e[gnwsan. Moda
oekujete da e tree lice mnoine biti e[gnwn, ali ovaj oblik se nikada ne javlja u
Novom zavjetu. e[gnwsan se koristi svaki put (17 puta).
16 , digama, jo je jedno slovo koje je, poput suglasnikog iota, ispalo iz grkog
alfabeta puno prije Koine grkog. To to je neko bilo prisutno jo uvijek utjee na
oblike rijei. U ovom sluaju, s razloga to korijen rijei ei\pon glasi *ip, iota se nije
produljila nego je epsilon dodan kao augment a digama je ispalo (e + ip ei\pon).
17 ei\don je drugi aorist bez oblika za prezent. Sve druge rijei sa znaenjem vidjeti
imaju vlastite aorisne osnove, ali veina gramatiara ovu rije vee uz oJravw. oJravw
ima vlastiti deponentni oblik prvog aorista medija, wjyavmhn (aorist konjunktiv), ali je
vrlo rijedak, tako da se u Novom zavjetu javlja samo u Luki 13,28. Stoga emo i mi
navesti ei\don kao aorist glagola oJravw, kako to uostalom ini veina gramatika.
22.17 Ve znate da je oi\da zapravo perfekt s prezentskim znaenjem. h[/dein

vri funkciju imperfekta i aorista glagola oi\da ali zapravo je
pluskvamperfekt (dvadeset peto poglavlje), to objanjava zato se
njegovi oblici razlikuju.
1. l. jd. h[d
/ ein 1. l. mn. h[d
/ eimen
2. l. jd. h[d
/ ei 2. l. mn. h[d/ eite
3. l. jd. h[d
/ ei 3. l.. mn. h[d
/ eisan

22.18 Neodreen nasuprot punktilijarnom. Do najeih zabuna u grkoj
egzegezi dolazi kada ljudi smatraju da je grki neodreeni aspekt
zapravo punktilijarni (perfektni), odnosno da opisuje neku radnju koja
se javlja u odreenoj vremenskoj toci. Plimni val udario je u brod.18
Grki neodreeni aspekt nije punktilijaran, odnosno ne govori nam
nita o radnji glagola osim da se dogodila.
Zanimljivo je da je Lukina verzija Isusove izjave koju smo spomenuli u
#15.17 neto drukija od Markove. On kae: Ako netko eli ii za
mnom, neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj kri svakodnevno, i
slijedi me (Luka 9,23). On uvrtava svakodnevno kako bi naglasio
da se radnja uzimanja odvija svaki dan. Suprotstavlja li se to
Markovom zapisu koji jednostavno kae: uzme? Ne. I Marko i Luka
koriste isti neodreeni aspekt kada kau uzme. Glagol ne odreuje
narav radnje, ve samo kae da bi se ona trebala dogoditi. No, Luka
uvrtava prilog svakodnevno kako bi pojasnio da je ova radnja
svakodnevna radnja. Mogao je isto tako upotrijebiti nesvreni aspekt
(uzima) i doi do istoga znaenja.19
Djelomina zbunjenost vezana uz grki neodreeni aspekt potjee od

injenice da se on zaista moe koristiti pri opisivanju punktilijarne
radnje. Meutim, takav glagol nije punktilijaran zbog svog aspekta ve
zbog konteksta i znaenja rijei. Ne moete koristiti nesvreni vid kako
biste opisali punktilijarnu radnju, tako da jednostavno morate
upotrijebiti neodreeni vid.
__________________________________
18 Nesvrena verzija ove reenice bi glasila: Plimni val je udarao u brod.
19 elite li biti vrlo specifini, grki neodreeni aspekt ne opisuje ono to se zaista
dogodilo, ve opisuje ono to pisac odluuje otkriti o toj radnji. Vodopad biste
mogli opisati nesvrenim glagolom, naglaujui stalan tok vode. Meutim,
mogli biste upotrijebiti i neodreeni aspekt. To ne bi znailo da vi ne znate pada
li voda stalno ili ne, nego da niste marili opisati njezin stalni tok. Jednostavno ste
htjeli rei da je voda poinjala na vrhu i zavravala na dnu.
Dvadeset tree poglavlje
Prvi aorist aktiv/medij indikativ
Egzegetski uvid
Glagolsko vrijeme aorist esto pogreno tumae i znanstvenici i propovjednici.
Za glagole u aoristu preesto se govori da oznauju radnju koja se dogodila
jednom zauvijek, a da tekst to nipoto ne istie. Bill Mounce sjajno to objanjava
u nastavku. Primivi upozorenje o toj pogreci, ne smijemo otii u drugu
krajnost i ne vidjeti da u nekim kontekstima aorist ipak oznaava radnju koja se
dogodila jednom zauvijek, ne samo zato to je glagol u aoristu nego zbog
konteksta. Rimljanima 6,10 kae o Isusu: o} ga;r ajpevqanen, th'/ aJmartiva/ ajpevqanen
ejfavpax (jer smru kojom umrije, umrije jedanput zauvijek). Aorist ajpevqanen
(on umrije) jasno se odnosi na Isusovu smrt jedanput zauvijek, jer glagol
poblie opisuje prilog ejfavpax (jedanput zauvijek). Pavao nas je htio pouiti da
je svojom smru Isus pobijedio silu grijeha i smrti jedanput zauvijek.
Isusova pobjeda nad grijehom i smru nije samo povijesna zanimljivost, jer
Rimljanima 6 ui da oni koji pripadaju Isusu dijele njegovu pobjedu nad
grijehom. Drugi stih kae: oi{tine" ajpeqavnomen th'/ aJmartiva,/ pw'" e[ti zhvsomen ejn
aujth'/ (mi koji umrijesmo grijehu, kako da nastavimo ivjeti u njemu?).
Naredni stihovi (s. 3-6) pojanjavaju da smo umrli grijehu tako to smo krteni u
Krista, jer kada smo krteni u njega bili smo razapeti zajedno s Kristom. Aorist
ajpeqavnomen (umrijesmo) u drugom stihu stoga oznaava da smo i mi jedanput
zauvijek umrli grijehu prilikom naeg obraenja. Kada smo umrli s Kristom, sila
grijeha bila je presudno prekinuta za nas. To ne znai da vie ne moemo
grijeiti. Da je tako, poticaj da ne doputamo grijehu da vie vlada u naim
ivotima bio bi nepotreban (s. 12-14). To pak znai da je prevlast, mo i
gospodstvo grijeha na presudan nain prekinuto za vjernike. Budui da je Krist
pobijedio grijeh u svojoj smrti, te budui da smo umrli s Kristom, sada
sudjelujemo u njegovoj pobjedi nad grijehom. Stoga ne doputajte da grijeh
vlada u vaem smrtnom tijelu, kako biste se pokoravali njegovim poudama (s.
12).
Thomas R. Schreiner
Pregled

prvi aoristi tvore se pravilno dodavanjem augmenta, formanta
glagolskog vremena (sa), i sekundarnih nastavaka aorisnoj osnovi (npr.
e[lusa);
veina osnova prvog aorista jednaka je prezentskim osnovama;
kada se sigma iz formanta glagolskog vremena doda osnovi koja zavrava
praskavim suglasnikom,
202
Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 203
iste promjene koje smo vidjeli u futuru dogaaju se i u prvom aoristu (npr.
blevpw e[bleya);
kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred
formanta glagolskog vremena, ba kao to to ine u futuru (npr. gennavw
ejgevnnhsa);
likvidne osnove koriste a kao formant glagolskog vremena a ne sa.
Hrvatski jezik
23.1 Kao to smo rekli u prolom poglavlju, hrvatski jezik prolo vrijeme
tvori uz pomo vie glagolskih vremena. Jedno od njih je aorist koji
imaju svreni i rjee nesvreni glagoli, a tvori se od infinitivne
osnove s dvije vrste nastavaka. (Bari et. al., str. 238)
Grki jezik
23.2 U prolom poglavlju takoer smo rekli da grki jezik ima dva naina
tvorbe aorista. Drugi aorist grki je ekvivalent hrvatskom nepravilnom
glagolu; glagolska osnova mijenja se za tvorbu razliitih glagolskih
vremena.
Prvi aorist grki je ekvivalent hrvatskim pravilnim glagolima. U
prvom aoristu, umjesto izmjene glagolske osnove za tvorbu aorisne
osnove, glagolsko vrijeme koristi formant glagolskog vremena (sa).
Veina grkih glagola slijedi ovaj obrazac.
23.3 Prijevod. Aorist aktiv obino se prevodi hrvatskim aoristom koji

oznaava neodreenu radnju. Uih. Je li glagol prvi ili drugi aorist
nema nikakve veze s njegovim znaenjem, samo s njegovim oblikom.
Upamtite da je od svega vaniji aspekt, a sve to vam aorist kazuje jest
da se dogaaj dogodio; ne kazuje vam nita vie o aspektu toga
dogaaja. Isto tako, aorist ne mora nuno biti punktilijaran, nego je
neodreen.
Karakteristike prvog aorista aktiva
23.4 Tablica
formant glagolskog vremena (sa) + sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lu + sa + men ejluvsamen
Zapazite da nema spojnih samoglasnika. Formant glagolskog vremena

je sa tako da je spojni samoglasnik nepotreban.
23.5 Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ
prvi aorist prijevod nastavak imperfekt drugi aorist
1. jd. e[ lu sa1 odrijeih - e[luon e[labon

2. jd. e[ lu sa " odrijei " e[lue" e[labe"
3. jd. e[ lu se (n)2 odrijei - (n) e[lue(n) e[labe(n)
1. mn. ej luv sa men odrijeismo men ejluvomen ejlavbomen

2. mn. ej luv sa te odrijeiste te ejluvete ejlavbete
3. mn. e[ lu sa n odrijeie n e[luon e[labon
23.6 Augment. Prvi aorist ima augment ba kao i drugi aorist i imperfekt.
23.7 Oblik glagolskog vremena. Aorist aktiv tvori se od osnove prvog

aorista, koja je openito jednaka prezentskoj osnovi. Ako se aorisna
osnova nekoga glagola razlikuje od prezentske, glagol e obino imati
drugi aorist.
23.8 Formant glagolskog vremena. Grki jezik dodaje formant glagolskog

vremena izmeu osnove i linih nastavaka prilikom tvorbe prvog
aorista, na isti nain kao to dodaje sigma za tvorbu futura. Formant
sa 3
prvog aorista je sa.
___________________________________________________
1 Ne koristi se nikakav nastavak, tako da formant glagolskog vremena stoji sam.

2 Ne koristi se nikakav nastavak, ali u ovom sluaju (za razliku od prvog lica
jednine) alfa iz formanta glagolskog vremena mijenja se u epsilon.
3 Neki tvrde da je formant glagolskog vremena sigma, a da je alfa spojni samoglasnik.
No, vidi Smyth, #455-456.
Budui da formant glagolskog vremena zavrava na samoglasnik,

nema potrebe za spojnim samoglasnikom, tako da su lini nastavci
dodani izravno formantu glagolskog vremena.
Formant glagolskog vremena za aktiv veoma je lako uoiti. Oblik
mijenja samo u treem licu jednine, gdje umjesto sa zapravo glasi se.
23.9 Lini nastavci. Prvi aorist aktiv koristi sekundarne line nastavke zato
to aorist ima augment. To znai da ima iste line nastavke kao
imperfekt i drugi aorist, izuzev u prvom licu jednine.
Ako ste pamtili line nastavke kao kombinaciju spojnoga
samoglasnika i linog nastavka (npr. omen), onda moda niste toliko
jasno uoili slinost izmeu nastavaka u prvom aoristu i imperfektu.
Meutim, ako ste odvajali spojni samoglasnik i lini nastavak (npr. o +
men), onda ve znate nastavke koritene u prvom aoristu.
23.10 Kontraktni glagoli. Kao to je bio sluaj u futuru, kontraktni glagoli

produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred formanta glagolskog
vremena. ajgapavw postaje hjgavphsa.
23.11 Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom. Ve smo vidjeli na

koji se nain praskavi suglasnici mijenjaju kada iza njih dolazi sigma,
kako u treoj deklinaciji imenic tako i u glagolima u futuru. Ono to
se dogaa u futuru, dogaa se i u prvom aoristu aktivu. Osnove prvog
aorista koje zavravaju labijalom tvore psi kada se spajaju s
formantom glagolskog vremena. Osnove koje zavravaju velarnim
glasom (ukljuujui assw glagole) tvore ksi. Osnove koje zavravaju
dentalnim glasom (ukljuujui izw i azw glagolima) gube dental.
ps y blevp + sa e[bleya
bs y trivb + sa e[triya
fs y gravf + sa e[graya
ks x plevk + sa e[plexa
gs x pnivg + sa e[pnixa
cs x brevc + sa e[brexa
4
ts s
ds s speuvd + sa e[speusa
qs s peivq + sa e[peisa
_________________________________
4 Nema primjera ove kombinacije u aorisnim glagolima u Novom zavjetu.
23.12 Osnove drugog aorista s nastavcima prvog aorista. Povremeno ete

pronai pojedine oblike drugog aorista s alfom umjesto s omikronom
kao spojnim samoglasnikom. Umjesto ei\pon nai ete ei\pan, a umjesto
h\lqon pronai ete h\lqan. Nema razlike u znaenju, samo u obliku.5
Likvidni aorist aktiv

23.13 Tablica: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)

formant glagolskog vremena (a) + sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + mein + a + men ejmeivnamen
Umjesto dodavanja sa kao formanta glagolskog vremena, likvidni

glagoli dodaju samo alfa a potom ponekad mijenjaju osnovu
glagolskog vremena. Paradigmatski glagol koji koristimo ovdje je mevnw.
Fenomen likvidnih glagola utjee samo na futur i aorist, tako da ih
neemo razmatrati u preostalim poglavljima.
23.14 Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)
aorist likvidni prijevod prvi aorist
1. jd. e[meina ostah e[lusa

2. jd. e[meina" osta e[lusa"
3. jd. e[meine(n) osta e[luse(n)
1. mn. ejmeivnamen ostasmo ejluvsamen

2. mn. ejmeivnate ostaste ejluvsate
3. mn. e[meinan ostahu e[lusan
________________________________________
5 Ukoliko vas zanima zato, ovo je razlog tomu. Poput svakoga drugog jezika, grki
je uvijek bio u stanju promjena. Jedna vrsta tvorbe premouje drugu, neke stvari
se dodaju, neke oduzimaju. Jedan dokaz ovoga stanja promjene moemo vidjeti u
nekim oblicima drugog aorista. Koine grki bio je u procesu ukidanja nastavaka za
drugi aorist istovremeno zadravajui osnove drugog aorista. Kao posljedica toga,
ponekad nailazimo na osnove drugog aorista s nastavcima za prvi aorist, kao to
su ei\pan i h\lqan.
Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv /medij indikativ 207
Kao to moete vidjeti, mevnw je u aoristu izmijenio svoju osnovu:

epsilon je izmijenjeno u ei. Svi glagoli koji se javljaju pedeset ili vie
puta i imaju likvidni aorist, navedeni su u Dodatku, na stranici 396.
23.15 Oblici. Postoje dva kljua za prepoznavanje likvidnih aorista:
posljednji suglasnik osnove je likvidan;

formant glagolskog vremena je a, a ne sa.
Aorist medij indikativ

23.16 Poput futura, aorist koristi razliite oblike za medij i pasiv. (Pasiv
emo uiti u narednom poglavlju.) Poput futura medija, aorist medij je
slian aoristu aktivu osim to koristi line nastavke za medij/pasiv.
23.17 Tablica: Prvi aorist medij indikativ
formant glagolskog vremena (sa) +
sekundarni lini nastavci za medij/pasiv
ej + lu + sa + mhn ejlusavmhn
23.18 Paradigma: Prvi aorist medij indikativ. Prijevodi su jo uvijek u

aktivu zato to svi medijalni glagoli s kojima ete se susresti u ovom
poglavlju imaju aktivno znaenje.
prvi aorist prijevod nastavak drugi aorist
1. jd. ej lu sav mhn odrijeih mhn ejgenovmhn

2. jd. ej luv s w6 odrijei so ejgevnou
3. jd. ej luv sa to odrijei to ejgevneto
1. mn. ej lu sav meqa odrijeismo meqa ejgenovmeqa

2. mn. ej luv sa sqe odrijeiste sqe ejgevnesqe
3. mn. ej luv sa nto odrijeie nto ejgevnonto
__________________________________
6 Upamtite, pravi lini nastavak je so. Kada se spoji s formantom glagolskog
vremena, drugo sigma ispada zbog toga to stoji izmeu dva samoglasnika (tj.
izmeu samoglasnika) a dva samoglasnika skrauju se na omega (*sa + so
sao sw).
23.19 Znate da je glagol deponentni medij u aoristu ako trei oblik glagola u
leksikonu zavrava na mhn.
ajrnevomai nijeem (33, v-1d[2a])
(hjrnou'mhn), ajrnhvsomai, hjrnhsavmhn, -, h[rnhmai, -
Medijalno stanje
23.20 Do sada je svaki medij koji ste vidjeli bio deponentan, tako da je imao
aktivno znaenje. Postoji jo jedna situacija koju trebamo razmotriti.
Nekoliko glagola ima jedno znaenje u aktivu a drugo u mediju.
Najuestaliji takav primjer je a[rcw, koji u aktivu znai vladam ali u
mediju (a[rcomai) znai poinjem.
a[rcw aktiv: vladam

a[rcomai medij: poinjem
Saetak
1. Glagol koji ima osnovu prvog aorista svoj aorist aktiv tvori dodavanjem
augmenta, formanta glagolskog vremena (sa) i sekundarnih linih
nastavaka aorisnoj osnovi. Aorist medij svojim oblikom razlikuje se od
pasiva, a tvori se na isti nain kao aktiv, osim to koristi line nastavke za
medij/pasiv.
2. Poput drugog aorista, prvi aorist opisuje neodreenu radnju koja se
obino odvija u prolom vremenu.
3. Kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred

4. Glagoli s osnovama koje zavravaju praskavim suglasnikom, u pogledu
sigme iz formanta glagolskog vremena, u aoristu se ponaaju kao i u
futuru.
5. Likvidni aoristi koriste a a ne sa kao svoj formant glagolskog vremena, a
ponekad mijenjaju vlastitu osnovu glagolskog vremena.
6. Neki glagoli imaju jedno znaenje u mediju a drugo u aktivu.
____________________________________________________________________
Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova gl. Formant Spojni Lini 1. jd.

redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent med/pas prez. o/e prim med/pas luvomai
Imperfekt akt. e prez. o/e sek. akt. e[luon


Likvidni futur aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'
1. aorist aktiv e aor. akt. sa sek. akt. e[lusa

Likvidni aorist aktiv e aor. akt. a sek. akt. e[meina
2. aorist aktiv e aor. akt. o/e sek. akt. e[labon
1. aorist medij e aor. akt. sa sek. med/pas ejlusavmhn
2. aorist medij e aor. akt. o/e sek. med/pas ejgenovmhn
____________________________________________________________________
Rjenik
ajpevrcomai odlazim (117; ajp + *ejrc; ajp + *ejleuq)

ajpeleuvsomai, ajph'lqon
a[rcw aktiv: vladam (86; *ajrc)

medij: poinjem7
a[rxomai, hjrxavmhn
gravfw piem (191; *graf)8

(e[grafon), gravyw, e[graya
diov stoga, zato to (53)
doxavzw hvalim, astim, proslavljam (61; *doxad)9

(ejdovxazon), doxavsw, ejdovxasa
duvnami", -ew", hJ sila, udo (119; *dunam)10
__________________________________________________
7 a[rcw se u Novom zavjetu javlja prvenstveno u mediju. Kao prefiks, znai
glavni (npr. arhiakon, arhaneo).
8 Grafiki (grafikov") znai: koji se odnosi na pisanje.
9 Glagol srodan rijei dovxa.
khruvssw navijetam, propovijedam (61; *khrug)11

(ejkhvrusson), khruvxw, ejkhvruxa
pivnw pijem (73; *pi)12

(e[pinon), pivomai, e[pion

Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 761
Prezent Aorist
ajkouvw h[kousa
duvnamai -
qevlw hjqevlhsa13
luvw e[lusa
pisteuvw ejpivsteusa
poreuvomai -

baptivzw ejbavptisa
blevpw e[bleya
didavskw ejdivdaxa
proseuvcomai proshuxavmhn
sw/zv w e[swsa
______________________________________
10 Ova imenica srodna je glagolu duvnamai. Dinamit dolazi od rijei duvnami", ali ne
moete definirati drugu rije pomou prve zato to je engleski jezik nastao tek
stotinama godina kasnije. Vidi D. A. Carson: Exegetical Fallacies, str. 32-33.
11 Kerigma je izraz koji koristi C. H. Dodd kako bi opisao sutinsku narav evaneoske
poruke u ranoj crkvi. Vidi R. H. Mounce: The Essential Nature of New Testament
Preaching (Eerdmans). Kerigma dolazi od srodne imenice khruvgma.
12 pivnw potjee od korijena *pi kojemu je prilikom tvorbe prezentske osnove dodano
nu (vrsta v-3; vidi #20.24). Engleska rije potion znai napitak (od *pi kroz
francuski: potion).
13 Korijen glagola qevlw je *eqel. Izgubio je poetni epsilon u prezentu, ali njegov
utjecaj jo uvijek moemo vidjeti u augmentu (npr. h[qelon). Ujedno umee etu
ispred formanta glagolskog vremena kao da se radi o kontraktnom epsilonu (npr.
hjqevlhsan).
Dvadest tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 211
Kontraktne osnove
ajgapavw hjgavphsa
ajkolouqevw hjkolouvqhsa
gevnnaw ejgevnnhsa
zavw e[zhsa
zhtevw ejzhvthsa
14
kalevw ejkavlesa
lalevw ejlavlhsa
plhrovw ejplhvrwsa
poievw ejpoivhsa
15
proskunevw prosekuvnhsa
threvw ejthvrhsa
Likvidne osnove
ai[rw h\ra
ajpokteivnw ajpevkteina
ajpostevllw ajpevsteila
ejgeivrw h[geira
krivnw e[krina
16
mevnw e[meina
_________________________________________________
14 Kao to je sluaj u futuru, kalevw ne produljuje svoj posljednji samoglasnik osnove

ispred formanta glagolskog vremena.
15 Zapazite da je proskunevw sloeni glagol (premda se glagol kunevw ne javlja u
Novom zavjetu), tako da augment dobiva kao sloeni glagol.
16 e se mijenja u ei (prijevoj).
Dvadeset etvrto poglavlje
Aorist i futur pasiv indikativ
Egzegetski uvid
Biblijski pisci toliko su otvoreni i izravni kada govore o Bojim djelima za nas i
nae spasenje da e neke studente novozavjetnoga grkog moda iznenaditi da
je Boja suverena milost ponekad skrivena u gramatikim izrazima koji uope
ne sadre Boje ime. Upravo je to sluaj s konstrukcijom koju Max Zerwick
naziva teoloki pasiv. idovska uzdrljivost prema izravnom govorenju o
Bogu esto se pojavljuje u Isusovoj upotrebi futura pasiva indikativa, moda
kao neke vrste ublaenog izraavanja u svrhu retorikog uinka.
Postoje etiri klasina primjera u Blaenstvima, gdje je Isus za one koje naziva
Blaenima kae: bit e utjeeni (Mt 5,4), bit e nasieni (5,6), bit e im
iskazano milosre (5,7) i bit e nazvani djecom Bojom (5,9). To znai da e
ih Bog utjeiti, nasititi, iskazati im milosre i nazvati ih svojom djecom. U
obeanju usliane molitve, Isus kae: Traite i dat e vam se ... kucajte i otvorit
e vam se (Luka 11,9). Jasno je da je Bog taj koji daje i koji otvara vrata.
Aorist pasiv rjee se koristi na taj nain, ali Petar govori o prorocima kojima je
bilo objavljeno (drugim rijeima, kojima je Bog objavio) da su njihova
prorotva bila namijenjena nama (1. Petrova 1,12). Boja suverenost obuhvaa
ak i strahovite dogaaje u Otkrivenju, gdje je etirima konjanicima bila dana
(ejdovqh) vlast da ubijaju maem, glau i bolestima (Otk 6,8), a samom Ivanu bila
je dana (ejdovqh) trska da izmjeri hramsko dvorite za sud (11,1). Bog je i tu bio
neizreeni Davatelj.
Premda se na hrvatskom jeziku pasiv esto smatra oznakom loega stila, u
grkom moe biti jasan pokazatelj Bojeg djelovanja.
J. Ramsey Michaels
Pregled

aorist i futur pasiv tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja se u
leksikonu navodi na estom i posljednjem mjestu;
212
Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 213
aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,

formantom glagolskog vremena (qh ili h), i sekundarnim nastavcima za
aktiv.
futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta,
formantom glagolskog vremena (qhs ili hs), spojnim samoglasnikom i
primarnim nastavcima za pasiv.
Hrvatski jezik
24.1 U hrvatskom jeziku, aorist pasiv tvori se pomou pomonoga glagola
biti u aoristu bih/bi/bi/bismo/biste/bi(e) i trpnog pridjeva. Bih
sruen od uitelja hebrejskog jezika.
Svreni futur pasiv tvori se pomou pomonoga glagola biti
u/e/e/emo/ete/e i svrenoga trpnog pridjeva. Bit u sruen ne
budem li uio.
Nesvreni futur pasiv tvori se na isti nain, osim to se koristi
nesvreni oblik. Bit u ruen.
Tablicu svih hrvatskih glagolskih vremena moete pronai u Dodatku

na str. 353.
Grki jezik
24.2 Ve smo nauili aorist i futur aktiv i medij. U ovom poglavlju,
razmotrit emo aorist i futur pasiv. Oba glagolska vremena tvore se iz
iste osnove, tako da je o njima sasvim prirodno raspravljati u isto
vrijeme.
U ovom poglavlju trebat ete nauiti samo etiri ili pet toaka.
Gramatika je vrlo laka. Gotovo smo zavrili Glavnu tablicu glagola.
Prvi aorist pasiv

24.3 Prijevod. Aorist pasiv prevodi se uz pomo pomonoga glagola
bih/bi/bi/bismo/biste/bi(e) i oznaava dogaaj neodreenog vida,
koji se obino odvija u prolom vremenu. Bih ispitan. Bie
srueni.
214 Trei dio: Indikativni glagoli
24.4 Tablica: Prvi aorist pasiv indikativ
Augment + aorisna osnova za pasiv + Formant glagolskog vremena (qh) +
sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lu + qh + n ejluvqhn
Budui da formant glagolskog vremena qh1 zavrava samoglasnikom,

spojni samoglasnici su nepotrebni. Nadalje, zapazite da ovaj pasiv
koristi nastavke za aktiv.
24.5 Paradigma: Prvi aorist pasiv indikativ
prvi aorist pasiv prijevod nastavak imperfekt aktiv
1. jd. ej luv qh n bih odrijeen n e[luon

2. jd. ej luv qh " bi odrijeen " e[lue"
3. jd. ej luv qh bi odrijeen/-a/-o - e[lue
1. mn. ej luv qh men bismo odrijeeni/-e/-i men ejluvomen

2. mn. ej luv qh te biste odrijeeni/-e/-i te ejluvete
3. mn. ej luv qh san2 bie odrijeeni/-e/-i san e[luon
24.6 Augment. Aorisna osnova za pasiv koristi augment, koji obino

oznaava prolo vrijeme.
24.7 Oblik glagolskog vremena. Osnova prvoga aorista pasiva openito je

jednaka prezentskoj osnovi. Kada se razlikuje, glagol obino ima drugi
aorist pasiv.
Oblik aorista pasiva glagola naveden je kao esti oblik u leksikonu:
h[cqhn.
a[gw vodim (67; *ajg)

(h\gon), a[xw, h[gagon, -, -, h[cqhn
24.8 Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena je qh i

lako ga je uoiti zato to se nikada ne mijenja. Gotovo svaki put kada
vidite qh moete pretpostaviti da je glagol u aoristu pasivu.3
_______________________________________________________
1 Napredne informacije za znatieljne: formant glagolskog vremena zapravo je qe,

koji je u ovom obliku zapravo produljen na qh. Skraeni oblik u drugim situacijama
vidjet emo kasnije.
2 Ovaj oblik koristi alternativni nastavak san umjesto nu koritenog u imperfektu i
drugom aoristu. Ovaj nastavak smo ve vidjeli u aoristu aktivu, treem licu mnoine
glagola ginwvskw: e[gnwsan.
24.9 Sekundarni nastavci za aktiv. Aorist pasiv koristi nastavke za aktiv.

Ova upotreba nastavaka za aktiv u aoristu pasivu pojavit e se jo
nekoliko puta.
24.10 Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom. Praskavi suglasnici

mijenjaju se kada iza njih neposredno slijedi theta, prema narednom
obrascu.4
pq fq *blep + qh ejblevfqhn
bq fq *ejlhmb + qhn ejlhvmfqhn
kq cq *diwk + qh ejdiwvcqhn
gq cq *ag + qh h[cqhn
5
tq sq
dq sq *baptid + qh ejbaptivsqhn
qq sq *peiq + qh ejpeivsqhn
_________________________________
3 Jedina iznimka ovome pravilu jest kontraktni glagol s epsilonom poput ajkolouqevw,
koji kada se koristi s formantom glagolskog vremena ima kombinaciju s qh zbog
produljenoga kontraktnog samoglasnika (npr. hjkolouvqhsa, koji je aorist aktiv, ili
ajkolouqhvsw, koji je futur aktiv).
4 Za vas, gramatike strunjake, to se zove aspiracija. U odreenom smislu, to je ono
to u engleskom jeziku t pretvara th; to je poput dodavanja zvuka h (koji je
aspiriran). Isto se moe rei i za grki jezik. Theta je neto poput aspiriranog tau.
Drugim rijeima, ako gledate na Tablicu praskavih suglasnika, moete primijetiti
obrazac.
p b f f
k g c c
t d q s
Ako se praskavi suglasnik javlja u lijevom ili srednjem stupcu, praskavi suglasnik
mijenja se u njegov odgovarajui praskavi suglasnik u desnom stupcu.
5 Ne postoji primjer ove kombinacije kod glagola u aoristu u Novom zavjetu.
Drugi aorist pasiv

24.11 Tablica: Drugi aorist pasiv indikativ
Augment + aorisna osnova za pasiv +

formant glagolskog vremena (h) +
sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + graf + h + men ejgravfhmen
Paradigma za drugi aorist pasiv koristi gravfw. U sluaju ovoga glagola,

osnova drugog aorista ne razlikuje se od prezentske (gravfw
ejgravfhn). To slui kako bismo ponovno naglasili koliko je vano da
line nastavke poznajete tono, jer biste inae mogli pogreno misliti da
je neki od ovih oblika u imperfektu. Novi zavjet ima samo 32 rijei koje
se javljaju u drugom aoristu pasivu (vidi MBG).
24.12 Paradigma: Drugi aorist pasiv indikativ
drugi aorist pasiv prijevod nastavci prvi aorist pasiv
1. jd. ej gravf h n bih napisan n ejluvqhn

2. jd. ej gravf h " bi napisan " ejluvqh"
3. jd. ej gravf h bi napisan/-a/-o - ejluvqh
1. mn. ej gravf h men bismo napisani men ejluvqhmen

2. mn. ej gravf h te biste napisani te ejluvqhte
3. mn. ej gravf h san bie napisani san6 ejluvqhsan
U pasivu, osnova e ponekad biti ista kao u prezentu, a ponekad ista

kao u aoristu aktivu, dok e se ponekad razlikovati od oba. Zato je
vano prepoznati formant glagolskog vremena i line nastavke koji se
koriste u aoristu pasivu.
_______________________________________
6 Neki drukiji nastavci kao u prvom aoristu.
Prvi futur pasiv
24.13 Prijevod. Futur pasiv prevodi se hrvatskim futurom I. pasivom

(neodreeni), a gotovo uvijek se odnosi na dogaaj u budunosti:
Bit u puten..
24.14 Tablica: futur pasiv indikativ. Futur medij tvori se od osnove futura
aktiva i primarnih linih nastavaka za medij/pasiv. Futur pasiv se tvori
od aorisne osnove za pasiv bez augmenta. Premda aorist pasiv koristi
nastavke za pasiv, futur pasiv koristi nastavke za medij/pasiv.
Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) +

Formant glagolskog vremena (qhs) + spojni
samoglasnik + primarni lini nastavci za
medij/pasiv
lu + qhs + o + mai luqhvsomai
U saetku, ovo su tvorbe koje su relevantne za ovo poglavlje.
glagolsko vrijeme formant nastavci
futur aktiv s primarni za aktiv
futur medij s primarni za medij/pasiv
aorist pasiv qh sekundarni aktiv
futur pasiv qhs primarni za medij/pasiv
24.15 Paradigma: Prvi futur pasiv indikativ
prvi futur pasiv prijevod spojni samogl. nastavak
1. jd. lu qhvs omai bit u odrijeen o mai

2. jd. lu qhvs h/ bit e odrijeen e sai7
3. jd. lu qhvs etai bit e odrijeen/-a/-o e tai
1. mn. lu qhs ovmeqa bit emo odrijeeni/-e o meqa

2. mn. lu qhvs esqe bit ete odrijeeni/-e/-i e sqe
3. mn. lu qhvs ontai bit e odrijeeni/-e/-i o ntai
___________________________________
7 Sigma u linom nastavku ispada zato to se nalazi izmeu dva
samoglasnika, a samoglasnici se normalno saimaju.
24.16 Razlike izmeu futura i aorista pasiva

Futur pasiv nema augmenta. Razlog tomu bi trebao biti
oigledan.8
Formant glagolskog vremena je qhs, a ne qh. Ako e vam to

pomoi, o qh moete razmiljati kao o dijelu osnove aorista
pasiva, a sigma ini nune izmjene za tvorbu futura pasiva (kao
to to ini sigma u futuru aktivu i mediju).
Oblik treeg lica mnoine pasiva -qhsan je aorist, a ne futur. Ovo je
jedini put u prvom aoristu pasivu kada ispred qh imate sigmu. Svi
drugi sluajevi qhs oznaavaju futur pasiv.
24.17 Deponentni futuri. Jedini nain tvorbe futura pasiva jest upotrebom
aorisne osnove za pasiv. Meutim, postoje dvije vrste deponentnih
futura: medij deponentni koji se tvore od osnove futura aktiva (npr.
genhvsomai); i pasivi futuri koji se tvore od aorisne osnove za pasiv
(npr. fobhqhvsetai).
______________________________________
8 Augment oznaava prolo vrijeme, a ovo je futur.
Ovaj moete sami dokuiti.

Drugi futur pasiv

24.18 Tablica. Drugi futur pasiv tvori se jednako kao prvi futur pasiv, osim
to je formant glagolskog vremena hs.
Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) +

formant glagolskog vremena (hs) + spojni
samoglasnik + primarni lini nastavci za
medij/pasiv
ajpostal + hs + o + mai ajpostalhvsomai
24.19 Paradigma: Drugi futur pasiv indikativ
drugi futur pasiv prijevod spojni samogl. nastavci
1. jd. ajpostal hvs omai bit u poslan o mai

2. jd. ajpostal hvs h/ bit e poslan e sai9
3. jd. ajpostal hvs etai bit e poslan/-a/-o e tai
1. mn. ajpostal hs ovmeqa bit emo poslani/-e/-i o meqa

2. mn. ajpostal hvs esqe bit ete poslani/-e/-a e sqe
3. mn. ajpostal hvs ontai bit e poslani/-e/-a o ntai
Saetak
1. Aoristi i futuri pasivi tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja
je navedena na estom i posljednjem mjestu u leksikom unosu.
2. Aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,
formantom glagolskog vremena (qh ili h) te sekundarnim nastavcima za
aktiv.
3. Futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta,
formantom glagolskog vremena (qhs ili hs), spojnim samoglasnikom i
primarnim nastavcima za pasiv.
___________________________________
9 Sigma u linom nastavku ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika, a
samoglasnici se saimaju na uobiajen nain.
_______________________________________________________________________
Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lini Paradigma

Redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci 1. l. jd.



Likvidni fut. aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'
1. futur pasiv aor. pas. qhs o/e prim. med/pas luqhvsomai
2. futur pasiv aor. pas. hs o/e prim. med/pas ajpostalhvsomai

Likvidni aor. akt. e aor. akt. a sec. akt. e[meina
1. aorist pasiv e aor. pas. qh sek. akt. ejluvqhn
2. aorist pasiv e aor. pas. h sek. akt. ejgravfhn
_______________________________________________________________________
Sada trebate nauiti jo samo jedno glagolsko vrijeme!
Rjenik
U dvadeset petom poglavlju nauit emo i posljednje glagolsko vrijeme:
perfekt. Kada gramatike iznose popis oblika glagolskih vremena, perfekt aktiv
i perfekt medij/pasiv stavljaju izmeu aorista aktiva i aorista pasiva. Budui da
jo ne znate perfekt, u narednom popisu smo na mjestu oblika perfekta stavili
crtice.
a[gw vodim, donosim, zaustavljam (67; *ag)10

(h\gon), a[xw, h[gagon,11 -, -, h[cqhn12
ai|ma, -ato", tov krv (97, *aiJmat)13
_______________________________________________________
10 Ovo je glagolski dio sloenice sunavgw.
11 a[gw prolazi kroz ono to se naziva atikom reduplikacijom. To znai da se rije
reduplicira a potom dodaje reduplicirano alfa kao augment (ag agag h[gagon).
Ovo je drugi aorist.
e{kasto", -h, -on svaki (82; *eJkasto/h)
iJmavtion, -ou, tov haljina, ogrta (60; *iJmatio)14
o[ro", o[rou", tov planina, gora (63; *ojro)15
uJpavgw odlazim (79; uJp + *ag)

(uJph'gon), -, -, -, -, -
fobevomai16 bojim se (95; *fobe)17

(ejfobouvmhn), -, -, -, -, ejfobhvqhn
caivrw radujem se (74; *car)18

19
(e[cairon), carhvsomai, -, -, -, ejcavrhn20

________________________________
12 Gama se promijenilo u hi zbog narednog theta, u skladu s pravilima (#24.9).
13 Hematologija je nauka o krvi.
14 Himation je starogrka gornja haljina koja se nosila preko tunike.
15 I orologija i orografija oznaavaju nauku o planinama.
16 Neki ne navode fobevomai kao deponentan glagol, no njegovo znaenje je uvijek
aktivno. U pasivu moe znaiti ukoen sam od straha, preplaen sam.
17 Hrvatska rije fobija dolazi iz ovoga korijena i obino se koristi u kombinacijama s
drugim rijeima.
18 caivrein (infinitiv, trideset drugo poglavlje) bio je uobiajeni pozdrav na Koine
grkom (usp. Djela 15,23; Jakov 1,1).
19 Deponentni futur medij je vrlo uestao. Diftong iz osnove ai promijenio se u
alfa (prijevoj, kao u aoristu pasivu), a eta je umetnuto iza osnove. *cair
car carhvsomai.
20 Drugi aorist pasiv.
U narednoj tablici naveli smo aorist i futur pasiv, ako se javlja u Novom
zavjetu; u protivnom smo stavili crticu. U Dodatku na str. 382-395 nai ete
daljnju raspravu o osnovama.
prezent aktiv aorist pasiv futur pasiv

21
ajkouvw hjkouvsqhn ajkousqhvsomai
a[rcw - -
duvnamai hjdunhvqhn -
22
didavskw ejdidavcqhn -
e[cw - -
luvw ejluvqhn luqhvsomai
pisteuvw ejpisteuvqhn -
poreuvomai ejporeuvqhn -
Prijevoj i promjena osnove

ajpevrcomai - -
ajpoqnh/vskw - -
bavllw ejblhvqhn blhqhvsomai
givnomai ejgenhvqhn -
ginwvskw ejgnwvsqhn gnwsqhvsomai
e[rcomai - -
euJrivskw euJrevqhn euJreqhvsomai
23
levgw ejrrevqhn -
pivnw ejpovqhn -
prosevrcomai - -

baptivzw ejbaptivsqhn baptisqhvsomai
blevpw - -
gravfw ejgravfhn -
doxavzw ejdoxavsqhn -
khruvssw ejkhruvcqhn khrucqhvsomai
24
lambavnw ejlhvmfqhn -
prosevrcomai - -
____________________________________________________
21 Nekoliko glagola umee sigmu iza osnove glagolskog vremena, a tako i ispred
22 Sigma je ispao, a kapa se promijenio u hi u skladu s pravilima (#24.9).
23 Aorist pasiv glagola levgw tvori se iz drugoga korijena: *er. Isti korijen koristi se
prilikom tvorbe oblika futura aktiva: ejrw'.
prezent aktiv aorist pasiv futur pasiv

proseuvcomai - -
sunavgw sunhvcqhn sunacqhvsomai
sw/zv w ejswvqhn swqhvsomai
Kontraktne osnove
ajgapavw - ajgaphqhvsomai
ajkolouqevw - -
gennavw ejgennhvqhn -
ejrwtavw - -
zavw - -
zhtevw - zhthqhvsomai
kalevw ejklhvqhn klhqhvsomai
lalevw ejlalhvqhn lalhqhvsomai
25
oJravw w[fqhn ojfqhvsomai
plhrovw ejplhrwvqhn plhrwqhvsomai
poievw - -
proskunevw - -
threvw ejthrhvqhn -
Likvidne osnove
ai[rw h[rqhn ajrqhvsomai
ajpokrivnomai ajpekrivqhn ajpokriqhvsomai
ajpokteivnw ajpektavnqhn -
ajpostevllw ajpestavlhn -
ejgeivrw hjgevrqhn ejgerqhvsomai
ejkbavllw ejxeblhvqhn ejkblhqhvsomai
26
qevlw hjqelhvqhn -
krivnw ejkrivqhn kriqhvsomai
mevnw - -
caivrw ejcavrhn -
________________________________
24 Iste promjene koje se javljaju u deponentnom futuru mediju javljaju se i u aoristu
pasivu, zajedno s promjenom posljednjeg beta u fi, u skladu s pravilima (#24.9).
25 Aorist pasiv glagola oJravw tvori se iz drugoga korijena: *op. Omikronu se dodaje
augment, a pi se mijenja (tj. postaje aspirirano) u fi zbog narednog theta (usp.
#24.9). Isti korijen koristi se u tvorbi oblika deponentnog futura medija: o[yomai.
26 Zapazite da ovdje dobiva augment ba kao i u imperfektu, jer je osnova izvorno
poela s epsilonom.
Dvadeset peto poglavlje
Perfekt indikativ
Egzegetski uvid
esto je ono prvo i ono posljednje to kaemo najvanije, odnosno ono to se
najvie pamti. Prvi i posljednji utisci traju dugo. Isto moemo rei i u primjeru
Isusa. U prvoj izjavi koju od njega ujemo on govori da treba biti u kui svoga
Oca (Luka 2,49). ak i u dobi od dvanaest godina, bio je svjestan svoga
boanskog rodoslovlja.
Dok je visio na kriu, poto je vodio bezgrjean ivot i platio kaznu za tvoje i
moje grijehe, Isus je izgovorio svoje posljednje rijei. Tetevlestai. Svreno je!
(Ivan 19,30) Ova jedna rije saetak je Isusova ivota i smrti, a moda i
najvanija izjava u cijelome Svetom pismu. Ta rije znai dovriti, dovesti
do svretka. Isus je u potpunosti izvrio posao koji ga je Bog Otac poslao da
izvri. Pavao koristi cijelo peto poglavlje poslanice Rimljanima kako bi
obrazloio upravo tu injenicu da je nae spasenje sigurno zato to je
Kristova smrt u potpunosti porazila uinke Adamova grijeha.
Ipak, glagolsko vrijeme toga glagola, perfekt, iznosi na vidjelo i vie od
onoga to je Isus rekao. Perfekt opisuje radnju koja je u potpunosti izvrena i
koja ima posljedice u vrijeme kada se izgovara. Isus je mogao upotrijebiti
aorist, ejtelevsqh, i jednostavno rei: Posao bi svren. No, tu ima jo neto,
naime, nada za tebe i mene. Budui da je Isus u potpunosti dovrio svoj
zadatak, trajna posljedica jest to da nam se nudi besplatan dar spasenja kako
bismo mogli biti s njime zauvijek. Slava Bogu! Tetevlestai.
William D. Mounce
Pregled

perfekt oznaava dovrenu radnju ije se posljedice osjeaju u
govornikovoj sadanjosti. Radnja se obino dogaa u prolosti;
kada glagol poinje suglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima
suglasniku reduplikaciju (luvw levluka);
kada glagol poinje samoglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima
samoglasniku reduplikaciju (ajgapavw hjgavphka);
perfekt koristi formant glagolskog vremena ka i primarne line nastavke;
klasino pravilo za medij glasi da subjekt vri radnju glagola na nain da
ona utjee na njega samoga.
224
Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 225
Hrvatski jezik
25.1 Hrvatski perfekt slian je grkom perfektu.

Hrvatska prola vremena oznaavaju radnju koja se dogodila u
prolosti, koja moe biti svrena ili nesvrena, ovisno o
glagolskom vremenu i vidu koji se koristi. Npr. Pisao sam
(perfekt nesvreni), pisah (imperfekt, dakle nesvreni),
napisah (aorist, dakle svreni), napisao sam (perfekt, svreni).
Postoji problem kod izraavanja grkoga perfekta koji opisuje
radnju koja je svrena, ali ije su posljedice jo uvijek prisutne na
hrvatskom jeziku. Grki perfekt najbolje je prevesti hrvatskim
(svrenim) perfektom, a ukoliko se taj vid grkoga perfekta ba
eli naglasiti, onda ga je najbolje prevesti hrvatskim prezentom
pasivom: napisao sam (svreni perfekt) i napisano je (prezent
pasiv).
Grki jezik
25.2 Znaenje. Grki perfekt jedno je od zanimljivijih glagolskih vremena i

esto se koristi prilikom izraavanja velikih teolokih istina. Grki
perfekt opisuje radnju koja je bila dovrena i ije se posljedice osjeaju u
sadanjosti.1 Budui da opisuje svrenu radnju, podrazumijeva se da se
radnja koju opisuje glagol u perfektu dogodila u prolosti.
Na primjer: Isus je umro jednostavna je izjava o dogaaju koji se
dogodio u prolosti. Na grkome jeziku, bila bi u aoristu. Meutim, ako
bismo upotrijebili grki perfekt da bismo rekli: Isus je umro, onda
moemo oekivati da e u nastavku toga stiha pisati neto o sadanjem
znaaju te radnje koja se dogodila u prolosti. Isus je umro za moje
grijehe.
Drugi primjer je glagol pisati. Kada u Bibliji pie: Pisano je, to je
obino u perfektu. Sveto pismo je bilo napisano u prolosti, ali je
primjenjivo u sadanjosti. Zato su neki prevoditelji odluili prevesti
Pisano je umjesto pisalo se, jer to naglaava njegov trajni znaaj.
Prijevod Stoji napisano jo jasnije izrie ovu nijansu.
25.3 Prijevod. Ponekad moe biti sloeno prevesti grki perfekt zato to
hrvatski perfekt nije ba tona paralela. Moete odabrati izmeu donje
dvije mogunosti, ovisno o potrebama konteksta.
Koristite hrvatski perfekt (npr. pisao je), meutim svakako
upamtite potpuno znaenje grkoga perfekta. To e vam pomoi da
razlikujete izmeu aorista (napisah) i perfekta (napisao sam).
_________________________________
1 Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na stajalite govornika/pisca a ne itatelja.
Ono to je sadanjost za biblijskog pisca moe ali i ne mora biti sadanjost za
nas.
Koristite hrvatski prezent pasiv kada kontekst naglaava sadanje

implikacije te glagolske radnje (Napisano je).
Ovo je posljednje glagolsko vrijeme koje ete nauiti (ali vidi
Informacije za napredne studente za pluskvamperfekt). Postoji jo
nekoliko varijacija, ali ovo je posljednje pravo glagolsko vrijeme. Jo
jednom, estitamo!
Perfekt
25.4 Tablica: Perfekt aktiv indikativ
Reduplikacija + Perfektna osnova za aktiv +
formant glagolskog vremena (ka) + primarni lini nastavci za aktiv
l + e + lu + ka + men leluvkamen
Perfekt aktiv je primarno glagolsko vrijeme i koristi primarne

nastavke. Ipak, zbog alfe u formantu glagolskog vremena ini se kao
da nalikuje prvom aoristu.
25.5 Paradigma: Perfekt aktiv indikativ
perfekt aktiv prijevod nastavak aorist aktiv
1. jd. levluka odrijeio sam - e[lusa

2. jd. levluka" odrijeio/-la si " e[lusa"
3. jd. levluke(n)2 odrijeio/-la/-lo je - (n) e[luse(n)
1. mn. leluvkamen odrijeili smo men ejluvsamen

2. mn. leluvkate odrijeili ste te ejluvsate
3. mn. leluvkasi(n)3 odrijeili su si (n) e[lusan
__________________________________________
2 Formant glagolskog vremena mijenja se iz ka u ke, kao to se u prvom aoristu
mijenja iz sa u se.
3 Nastavak je zapravo nsi(n), ali nu je ispalo zbog sigme.
Tree lice mnoine moe biti i levlukan, po emu nalikuje na prvi aorist. U Novom
zavjetu ima trideset jedan perfekt aktiv u treem licu mnoine; ovaj izmijenjeni
oblik javlja se devet puta.
25.6 Tablica: Perfekt medij/pasiv indikativ
Reduplikacija +
prefektna osnova za medij/pasiv +
primarni lini nastavci za medij/pasiv
l + e + lu + mai levlumai
Zapazite da nema formanta glagolskog vremena i spojnog

samoglasnika. Medij i pasiv u perfektu su isti, kao i u prezentu.
25.7 Paradigma: Perfekt medij/pasiv indikativ. Paradigma daje prijevod

pasiva.
perfekt prijevod nastavak prezent

med/pas med/pas
1. jd. levlumai bio sam odrijeen mai luvomai

2. jd. levlusai bio/-la si odrijeen/-a sai4 luvh/
3. jd. levlutai bio/-la je odrijeen/-a tai luvetai
1. mn. leluvmeqa bili/-e smo odrijeeni/-e meqa luovmeqa

2. mn. levlusqe bili/-e ste odrijeeni/-e sqe luvesqe
3. mn. levluntai5 bili/-e su odrijeeni/-e ntai luvontai
25.8 Reduplikacija. Najuoljivija razlika u obliku izmeu perfekta i drugih

glagolskih vremena jest reduplikacija prvoga slova. injenica da je to
toliko oito olakava prepoznavanje perfekta. Postoji nekoliko razlika
u pogledu pravila koja upravljaju reduplikacijom, ali evo nekih
osnovnih vodilja.
_________________________________
4 Ovo je jedino mjesto na kojemu se pravo drugo lice jednine, primarni nastavak za
pasiv, javlja bez saimanja koje mijenja njegov oblik tako da ga je tee prepoznati.
Drugdje ispred njega dolazi samoglasnik, sigma ispada a samoglasnici se saimaju.
5 Perfekt pasiv treeg lica mnoine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od toga
est puta radi se o obliku ajfevwntai (od ajfivhmi). Vidi Informacije za napredne
studente.
1. Suglasnika reduplikacija. Ako glagol poinje jednim suglasnikom,6

taj suglasnik se reduplicira, a dva suglasnika dijeli epsilon.
lu lelu levluka
Ako je suglasnik koji se reduplicira f, c ili q, reduplicirani
suglasnici promijenit e se u f u p, c u k i q u t.
fanerovw fefanero pefanevrwka
carivzomai cecariz kecavrismai
qerapeuvw qeqerapeu teqeravpeumai
Kao to moete zapaziti u Tablici praskavih suglasnika, praskavi
suglasnik u desnome stupcu (aspirirani) mijenja se u odgovarajui
praskavi suglasnik u lijevom stupcu (bezvuni).7
bezvuni zvuni aspirirani
p b f
k g c
t d q
2. Samoglasnika reduplikacija. Ako glagol poinje samoglasnikom ili

diftongom, samoglasnik se produljuje.8 Samoglasnika reduplikacija
svojim oblikom nalikuje augmentu u imperfektu i aoristu.9
ajgapavw hjgavphka
aijtevw h[t/ hka
Dakle, kada vidite reduplikaciju prvog augmenta/samoglasnika,
glagol moe biti u jednom od tri glagolska vremena: u imperfektu,
aoristu ili perfektu.
Ako glagol poinje s dva suglasnika,10 u tom e sluaju glagol

obino proi kroz samoglasniku, a ne suglasniku reduplikaciju.11
*gnw (ginwvskw) e[gnwka

____________________________________
6 Jedan suglasnik znai da neposredno iza njega nema drugog suglasnika.
7 To je upravo suprotno onome to se dogaa praskavom suglasniku iza
kojega slijedi qh; vidi #24.10.
8 Za diftonge je uobiajeno da se ne redupliciraju. Na primjer, perfekt
glagola euJrivskw glasi eu{rhka.
9 Meutim, funkcije samoglasnike reduplikacije i augmenta drastino se
razlikuju. Reduplikacija oznaava svrenu radnju, dok augment oznaava
prolo vrijeme.
10 To se naziva suglasnikom skupinom.
3. Sloeni glagol. Sloeni glagol reduplicira glagolski dio sloenoga

glagola, kao to se u imperfektu i aoristu augment pridruuje
glagolskom dijelu sloenice.
12
ejkbavllw ejkbevblhka
25.9 Oblik glagolskog vremena. Perfekt aktiv je etvrto glagolsko vrijeme

koje se navodi u leksikonu, dok je perfekt medij/pasiv peto.
ajgapavw, ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka, hjgavphmai, hjgaphvqhn
Perfektna osnova je ponekad identina prezentskoj osnovi, dok se u
drugim sluajevima mijenja (npr. mijenja se samoglasnik osnove).
25.10 Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena za

perfekt aktiv je ka (levluka). Perfekt pasiv nema formanta glagolskog
vremena (levlumai).
25.11 Spojni samoglasnik. Perfekt ne koristi spojni samoglasnik. U aktivu,

formant glagolskog vremena zavrava na samoglasnik, tako da spojni
samoglasnik nije potreban. U pasivu, nastavci su pripojeni izravno na
osnovu.
Dobar nagovjetaj koji e vam pomoi da prepoznate perfekt
medij/pasiv je izostanak formanta glagolskog vremena i spojnih
samoglasnika. To se javlja samo u perfektu mediju/pasivu.
25.12 Lini nastavci. Budui da perfekt nema augment, koristi primarne

line nastavke. Meutim, zbog alfe u formantu glagolskog vremena,
perfekt aktiv nalikuje na prvi aorist, koji je sekundarno glagolsko
vrijeme.
U mediju/pasivu nema spojnog samoglasnika. Posljednji suglasnik
osnove i prvi suglasnik linoga nastavka stupili su u izravni doticaj, a
kao rezultat toga esto se mijenja posljednji suglasnik osnove (npr.
gravfw gevgrammai). U odjeljku Informacije za napredne studente u
ovom poglavlju iznijeli smo te promjene. Ukoliko vas to zbunjuje,
jednostavno upamtite da se u perfektu pasivu suglasnik koji dolazi
neposredno iza linog nastavka moe izmijeniti.
________________________________
11 Ako je drugi suglasnik lambda ili ro, glagol e obino imati reduplikaciju
(gravfw gevgrafa).
12 bevblhka je perfekt aktiv glagola bavllw.
25.13 Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni

samoglasnik u aktivu i u pasivu, iako pasiv nema formant glagolskog
vremena.
ajgapavw hjgavphka
ajgapavw hjgavphmai
25.14 Drugi perfekt. Postoji samo nekoliko drugih perfekata u Novom

zavjetu, tako da oni ovdje ne iziskuju dulje razmatranje. Identini su
prvome perfektu osim to u aktivu koriste formant glagolskog vremena
a umjesto ka. Ve znate pet glagola koji imaju drugi perfekt.13
ajkouvw ajkhvkoa gravfw gevgrafa
givnomai gevgona e[rcomai ejlhvluqa
lambavnw ei[lhqa
Ne postoji drugi perfekt u mediju/pasivu zato to nema formanta
glagolskog vremena.
Klasino znaenje medija

25.15 Konano je dolo vrijeme da nauite preostali dio gramatike koji se
odnosi na medijalno stanje.
Ako je glagol aktivan, onda subjekt vri glagolsku radnju. Ako je
glagol pasivan, subjekt tada prima glagolsku radnju. Klasina je
definicija medijalnog stanja da glagolska radnja u medijalnom stanju na
neki nain ostavlja posljedice na subjektu. Mi emo tu nijansu medija
nazvati vlastitim interesom.
To nije nuno povratna ideja. Ako glagolski subjekt vri radnju na sebi,
grki obino trai povratnu zamjenicu (eJautou') [kao, uostalom, i
hrvatski; op. prev.].14 Naprotiv, u mediju subjekt vri glagolsku radnju
na izravnom objektu, ali ta glagolska radnja na neki nain ostavlja
posljedice na subjektu.
_______________________________________
13 oi\da je zapravo drugi perfekt.
14 Mnoge gramatike kau da je medij povratni ili neprelazni glagol, dok mi
smatramo da taj izraz nije dobar. Izravni povratni glagoli bili su uobiajeni u
klasinom grkom, ali ne i u Koine grkom. Jedini takav povratni glagol u Novom
zavjetu nalazimo u Mateju 27,5, no Moule (Idiom Book, 24) osporava ak i taj primjer.
Vidi Wallacea za raspravu. Postoji nekoliko glagola koji su povratni u mediju, ali to
je vie povezano sa znaenjem glagola nego s funkcijom medijalnog stanja.
Veina medijalnih paradigmi medij prevode kao: Odrjeujem za sebe,

Oni odrjeuju za sebe [Jo jedan nain: Odrjeujem si., Odrjeuju
si.]. Meutim, problem s ovakvim uenjem medija jest u tome to
stvarno znaenje medija u Koine grkom obino nije refleksivno, jer bi
u protivnom znaenje medija bilo toliko suptilno da bi ga bilo gotovo
nemogue razabrati.
25.16 U veini sluajeva, medij ima isto znaenje kao aktiv. Ili su deponentni ili je
njihovo medijalno znaenje u hrvatskoj misli zapravo aktivno.
25.17 Unato klasinoj upotrebi, ideja vlastitog interesa jedna je od manje

vjerojatnih mogunosti za prijevod medija.15 Kontekst e pokazati je li
ta nijansa vlastitog interesa prisutna ili nije.
16
aijtevw aktiv: traim
medij: traim (za sebe, si)
baptivzw aktiv: krstim

medij: uranjam sebe
euJrivskw aktiv: pronalazim

medij: stiem (za sebe, si)
Mogue je da e drugi glagoli tu nijansu vlastitog interesa imati u
odreenim kontekstima. Kao uvijek, konanu odluku mora donijeti
kontekst, ali sama injenica da je glagol u mediju ne mora znaiti da je
nijansa vlastitog interesa prisutna.17
25.18 Tek nekolicina glagola ima i oblik deponentnoga medija i deponentnog

pasiva. Na primjer, u aoristu givnomai ima i deponentni medij
(ejgenovmhn) i deponentni pasiv (ejgenhvqhn) aorisnog oblika.
__________________________________
15 Usp. Moule, Idiom Book, 24.
16 BDAG ne kae da aijtevw ima smisao vlastitog interesa u Novom zavjetu, ali vidi vjebe.
17 Dobar primjer problema s kojim se susreemo kada pretpostavljamo da je klasina
upotreba medija uvijek prisutna nalazimo u 1. Korinanima 13,8, gdje Pavao kae da
e darovi jezik prestati (pauvsontai). S razloga to je pauvsontai u mediju, neki tvrde
da Pavao eli rei da e dar jezik prestati sam od sebe.
Bez obzira na gledite koje imamo u pogledu duhovnih darova, smatramo da to nije
ispravno tumaenje medija. To gledite pretpostavlja klasinu upotrebu ovoga medija,
premda BDAG ne navodi znaenje vlastitog interesa za medijalno stanje glagola pauvw.
Kada sagledamo preostalih osam puta kada nalazimo ovaj glagol, vidimo da je
zapravo deponentni medij a ne povratni. Najbolji primjer nalazimo u Luki 8,24, gdje je
Isus umirio more. Isus zaprijeti vjetru i smiri vodu, a oni stadoe i postae mirni (oJ de;
diegerqei;" ejpetivmhsen tw'/ ajnevmw/ kai; tw'/ kluvdwni tou' u{dato": kai; ejpauvsanto kai;
ejgevneto galhvnh). Vjetar i voda sigurno nisu stali sami od sebe. Medij ovoga glagola
ne oznaava vlastiti interes, nego je deponentan.
25.19 Gramatika analiza. Premda nain na koji analiziramo medijalni oblik

nije toliko vaan, moramo biti dosljedni, tako da smo eljeli iznijeti
nae smjernice. Va uitelj e moda dati prednost nekom drugom
nainu.
Ako vam je potpuno jasno da se radi o mediju (futuru; aoristu),
onda napiite da je to medij.
Meutim, ako je taj medijalni oblik deponentan, trebali biste
napisati deponentan, a ne medij. Jedini nain na koji ete znati
je li neki glagol u mediju deponentan ili nije jest da ga upamtite.
Ako ne znate je li medijalan (prezent; imperfekt; perfekt), za sada
pretpostavite da je pasivan ili deponentan. Ukoliko to nema smisla
u kontekstu, onda je moda medij.
estitamo
25.20 Sada znate sva glagolska vremena u indikativu. Vano je da provedete
neko vrijeme u tablici Osnove glagolskoga vremena za glagole koji se
javljaju pedeset ili vie puta u Novom zavjetu koja se nalazi u Dodatku
(str. 382-395). Trebate vidjeti koje osnove glagolskog vremena znate a
na kojima jo trebate raditi. Uspijete li ovladati ovom tablicom, puno
ete lake nauiti glagole.
U Dodatku ete nai tablicu glagola luvw u svim glagolskim vremenima
i stanjima (str. 359). Takoer, pronai ete i niz tablica koje obuhvaaju
cijeli indikativ (str. 363-369). Bilo bi najbolje ako biste ih mogli prouiti
sada, tako to ete se pobrinuti da moete prepoznati svaki razliiti
oblik.18
25.21 Glavna tablica glagola. Glavna tablica glagola je sada potpuna za

indikativ. Kako bismo oznaili reduplikaciju, jednostavno smo unijeli
le kao da se radi o reduplikaciji luvw. No, upamtite da i perfekt moe
proi kroz reduplikaciju samoglasnika kako bi tvorio perfekt.
_______________________________________
18 Postoji jo jedna vrsta glagola s kojom se neete susresti sve do trideset etvrtog
poglavlja, a iji leksiki oblici zavravaju na mi umjesto na w (atematski). Do tada
zanemarite takve rijei u tablicama.
_________________________________________________________________________
Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova gl. Formant Spojni Lini Paradigma

Redup. vremena gl. vrem. samoglasnik nastavci 1. l. jd.

Prezent medij/pasiv prez. o/e prim med/pas luvomai


Likvidni fut. aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'
1. futur pasiv aor. pas. qhs o/e prim. med/pas luqhvsomai
2. futur pasiv aor. pas. hs o/e prim. med/pas ajpostalhvsomai

Likvidni aor. akt. e aor. akt. a sec. akt. e[meina
2. aorist pasiv e aor. pas. h sek. akt. ejgravfhn
1. perfekt aktiv le perf. akt. ka prim. akt. levluka

2. perfekt aktiv le perf. akt. a prim. akt. gevgona
Perfekt medij/pasiv le perf. pas. prim. med/pas levlumai
_________________________________________________________________________
Saetak
1. Perfekt oznaava svrenu radnju ije se posljedice jo uvijek osjeaju u
govornikovoj sadanjosti. Radnja se obino dogodila u prolosti.
2. Glagoli koji poinju s jednim suglasnikom prilikom tvorbe perfekta dobivaju
reduplikaciju. Ako je prvi suglasnik f, c ili q, suglasnik reduplikacije e biti p, k ili
t.
3. Glagoli koji poinju suglasnikim skupom ili samoglasnikom obino dobivaju
samoglasniku reduplikaciju (produljenje). Premda ona nalikuje na augment, od
njega se u sutini razlikuje po funkciji. Prvi diftonzi obino ne dobivaju
reduplikaciju.
4. Perfekt aktiv koristi ka kao formant glagolskog vremena i primarne

nastavke za aktiv. Perfekt medij/pasiv nema ni formant glagolskog
vremena ni spojnih samoglasnika. Oblici medija i pasiva su jednaki.
5. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik i u aktivu i u

pasivu.
6. Klasino je pravilo za medijalno stanje da subjekt glagolsku radnju vri na

neki nain koji ostavlja posljedice za njega samoga. Jedino kontekst i
upotreba ove rijei mogu odrediti je li ta nijansa u odreenom stihu
prisutna. To ne moemo automatski pretpostaviti.
U veini sluajeva, medij ima isto znaenje koje ima i aktiv. Medij moe
biti ili pravi medij s aktivnim znaenjem, ili deponentan.
7. Ukoliko u procesu gramatike analize medijalnih oblika moete jasno rei

da se radi o mediju, onda to uinite. Ako se radi o deponentnom mediju,
izrazite onda to. Ako ne znate je li neki oblik medij ili pasiv, pretpostavite
da je pasiv.
Rjenik
aijtevw traim, zahtijevam (70; *aite)

(h[t/ oun), aijthvsw, h/t[ hsa, h/t[ hka, -, -
ma'llon vie, radije (81)19
marturevw svjedoim (76; *marture)20

(ejmartuvroun), marturhvsw, ejmartuvrhsa,
memartuvrhka, memartuvrhmai, ejmarturhvqhn

prezent perfekt aktiv perfekt medij/pasiv

ajkouvw ajkhvkoa -
a[rcw - -
duvnamai - -
didavskw - -
e[cw e[schka -
__________________________________________________________
19 Kada se ma'llon koristi s h[, h[ obino se prevodi kao od, nego, a ne ili.
20 Srodna imenica mavrtu" znai svjedok. Martir je osoba koja svjedoi za vjeru tako to za
nju umire, muenik.

qevlw - -
luvw - levlumai
pisteuvw pepivsteuka pepivsteumai
poreuvomai - pepovreumai
Prijevoj i promjena osnove

ajpevrcomai ajpelhvluqa -
ajpoqnh/vskw - -
21
bavllw bevblhka bevblhmai
givnomai gevgona gegevnhmai
ginwvskw e[gnwka e[gnwsmai
e[rcomai ejlhvluqa -
euJrivskw eu{rhka -
22
levgw ei[rhka ei[rhmai
pivnw pevpwka -

a[gw - -
baptivzw - bebavptismai
blevpw - -
gravfw gevgrafa gevgrammai
doxavzw - dedovxasmai
khruvssw - -
lambavnw ei[lhfa -
prosevrcomai proselhvluqa -
proseuvcomai - -
sunavgw - sunhvgmai
23
sw/zv w sevswka sevsw/smai
uJpavgw - -
Kontraktne osnove
ajgapavw hjgavphka hjgavphmai
ajkolouqevw hjkolouvqhka -
__________________________________
21 Ista osnovna promjena dogodila se i u oblicima perfekta (vidi kalevw dolje).
Korijen rijei bavllw je *bal. Samoglasnik osnove je ispao (prijevoj), a eta je
umetnuta iza osnove.
22 Perfektna osnova nastaje iz korijena *er, kao to je sluaj u aoristu pasivu.
23 swvz/ w se u Novom zavjetu javlja jedanput u indikativu, a sigma se ne umee
(sevswtai, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, s umetnutim sigma
(sesw/smevnoi, Ef 2,5. 8).

gennavw gegevnnhka gegevnnhmai
zavw - -
zhtevw - -
24
kalevw kevklhka kevklhmai
lalevw lelavlhka lelavlhmai
oJravw eJwr
v aka -
plhrovw peplhvrwka peplhvrwmai
poievw pepoivhka pepoivhmai
proskunevw - -
threvw tethvrhka tethvrhmai
Likvidne osnove
ai[rw h\rka h\rmai
ajpokteivnw - -
ajpostevllw ajpevstalka ajpevstalmai
bavllw bevblhka bevblhmai
ejgeivrw - ejghvgermai
ejkbavllw - -
krivnw kevkrika kevkrimai
mevnw memevnhka25 -
caivrw - -
25.22 Tree lice mnoine, perfekt medij/pasiv. Perfekt pasiv treeg lica
mnoine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od ega est puta
u obliku ajfevwntai (od ajfivhmi). Tree lice mnoine u mediju nikada se
ne javlja u Novom zavjetu.
Dio ove nenazonosti objanjava se onime to nazivamo

perifrastikom konstrukcijom. Ova konstrukcija koristi oblik
prezenta treeg lica mnoine glagola eijmiv i perfekt particip glagola
(vidi trideseto poglavlje) kao zaobilazni nain izraavanja treeg lica
mnoine. Ovo je pravilo koje odreuje hoe li glagol oblikovati svoje
tree lice mnoine, perfekt medij/pasiv, perifrastiki ili nee.26
__________________________________________________
24 Ista osnovna promjena dogodila se u oba oblika perfekta (vidi bavllw gore). Korijen
glagola kalevw je *kale. Samoglasnik osnove (prijevoj) i digama su ispali, a
posljednji epsilon se produljio u eta.
25 Perfekt glagola mevnw ne javlja se u Novom zavjetu, ali se pluskvamperfekt javlja
jedanput, a pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove.
Glagoli koji se tvore perifrastiki:

osnove koje zavravaju na suglasnik (izuzev nu; za osnove koje
zavravaju na praskavi suglasnik, vidi dolje);
osnove koje prilikom tvorbe perfektne osnove za pasiv
dodaju sigma.
Glagoli koji se ne tvore perifrastiki:
osnove koje zavravaju na nu gube nu i tvore se na obian nain;

kontraktne osnove produljuju posljednji samoglasnik osnove.
25.23 Osnove koje zavravaju na praskavi suglasnik. Glagolski korijeni

koji zavravaju na praskavi suglasnik prolaze kroz znaajne
promjene u perfektu pasivu zato to se stavljaju neposredno uz
suglasnik linoga nastavka. Ovo je cjelovita paradigma tih
promjena (usp. Smyth, #409).
labijalni (p b f) velarni (k g c) dentalni (t d q)
gravfw diwvkw peivqw
mai gevgrammai dedivwgmai pevpeismai

sai gevgrayai dedivwxai pevpeisai
tai gevgraptai dedivwktai pevpeistai
meqa gegravmmeqa dediwvgmeqa pepeivsmeqa

sqe gevgrafqe dedivwcqe pevpeisqe
ntai eijsi; gegrammevnoi eijsi; dediwgmevnoi eijsi; pepeismevnoi
U drugom licu mnoine, u labijalima je oekivano psi postalo fi
(gegrafsqe gegrayqe gevgrafqe), a u velarnima je oekivano ksi
postalo hi (dediwksqe dediwxqe dedivwcqe), suprotno uobiajenim
pravilima.
25.24 Pluskvamperfekt. Postoji jo jedno glagolsko vrijeme koje trebamo

spomenuti. Ne javlja se esto, tako da ga neki uitelji moda nee jo
htjeti razmatrati. U Novom zavjetu postoji 28 glagola koji se javljaju u
pluskvamperfektu ukupno 86 puta.27
Pluskvamperfekt se koristi za opisivanje neke radnje koja je svrena i

ije su se posljedice osjeale u vrijeme iza njezina dovrenja ali prije
vremena govornika. (Posljedice radnje koju opisuje perfekt osjeaju se
u govornikovu vremenu.)
__________________________________
26 Usp. Smyth, #408. Perifrastike (periv + fravsi") konstrukcije javljaju se i u drugim
situacijama.
27 oi\da se javlja 33 puta kao pluskvamperfekt, ali njegov pluskvamperfekt vri
funkciju imperfekta ili aorista (usp. #22.17). Pluskvamperfekt glagola i{sthmi javlja
se 14 puta.
Pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove. Ispred reduplikacije

moe se nalaziti augment, premda to nije nuno, tako da smo augment
stavili u zagrade. Prvi pluskvamperfekt tvori se s formantom
glagolskog vremena (k) no drugi pluskvamperfekt ga nema. Iza
formanta glagolskog vremena slijede spojni samoglasnici ei i
sekundarni nastavci.
1. pluskvamperfekt 2. pluskvamperfekt
aktiv
1. jd. (ej)leluvkein (ej)gegravfein

2. jd. (ej)leluvkei" (ej)gegravfei"
3. jd. (ej)leluvkei(n) (ej)gegravfei(n)
1. mn. (ej)leluvkeimen (ej)gegravfeimen

2. mn. (ej)leluvkeite (ej)gegravfeite
3. mn. (ej)leluvkeisan (ej)gegravfeisan
medij/pasiv
Medij/pasiv pluskvamperfekt slijedi isti obrazac koji slijedi aktiv, osim

to se tvori od perfektne osnove za medij/pasiv i ne koristi formant
glagolskog vremena ni spojni samoglasnik.
1. jd. (ej)leluvmhn
2. jd. (ej)levluso
3. jd. (ej)levluto
1. mn. (ej)leluvmeqa
2. mn. (ej)levlusqe
3. mn. (ej)levlunto
25.25 Futurni perfekt. Futurni perfekt javlja se est puta u Novom zavjetu,
svaki put u perifrastikoj konstrukciji (Mt 16,19; 18,18; Iv 20,23). Postoje
nejasnoe vezano uz njihovo tono znaenje; vidi pregled D. A.
Carsona28 i Egzegetski uvid na poetku petnaestog poglavlja.
______________________________________
28 Matthew, The Expositors Bible Commentary, 8:370-72.
Dvadeset esto poglavlje
Uvod u participe
Pregled

particip se prevodi hrvatskim glagolskim prilogom sadanjim ili prolim,
koji zavravaju na -ui [gl. prilog sadanji] ili -vi [gl. prilog proli],
poput gledajui, spavajui, oklijevajui [gl. prilog sadanji],
ugledavi odspavavi, oklijevavi [gl. prilog proli];
particip je [u grkome jeziku] glagolski pridjev [a u hrv. glagolski prilog],
koji ima karakteristike glagola i pridjeva;
kao glagol, particip ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje
(aktiv, medij, pasiv);
kao pridjev, particip se slae s imenicom koju poblie oznauje u padeu,
broju i rodu.
Hrvatski jezik
26.1 Participi se tvore dodavanjem nastavka -ui glagolu.1 ovjek,

gledajui pokraj prozora, moj je uitelj grkog. Ugledavi kamion [tj.
nakon to sam ugledao kamion], sklonio sam se s kolnika.2
26.2 Participi su glagolski pridjevi.

Grki particip ima karakteristike glagola. Jedui [tj. dok je jeo], uitelj
grkoga podijelio nam je zavrni ispit. U ovome primjeru jedui je
particip koji nam govori neto o glagolu podijelio je. Uitelj nam je
podijelio zavrni ispit dok je jeo. (U hrvatskome jeziku, particip je
glagolski prilog zato to poblie opisuje glagole. U gornjoj reenici,
particip slui kao prilog dok te poblie opisuje kada se radnja participa
dogodila.)
Grki particip ima i aspekte pridjeva. ena, sjedea pokraj prozora [tj.
koja sjedi pokraj prozora], moja je uiteljica grkog. U ovome
primjeru sjedea je particip [hrv. gl. pridjev trpni] koji govori neto o
imenici ena. [Ipak, potrebno je napomenuti da je ova konstrukcija u
hrvatskome jeziku nezgrapna, tako da ju je bolje prevesti: koja sjedi
pokraj prozora.
__________________________________
1 Tonije, -ui se dodaje prilikom tvorbe glagolskog priloga, a postoji jo i glagolski
pridjev trpni kojim se takoer prevodi grki particip: Ganuti porukom, svi su poeli
plakati.
2 Hrvatski jezik ima glagolski prilog, pridjev i imenicu. Ponekad se grki infinitivi
(trideset drugo poglavlje) prevode hrvatskim glagolskim imenicama. Na primjer,
imenica Gledanje bi bila glagol gledati, a vjerovanje bi bilo vjerovati.
239
240 etvrti dio: Participi
26.3 Kada particip ima rijei koje poblie opisuju druge rijei poput
izravnog objekta ili priloga, particip i modifikatori tvore participni
izraz. Kada prevodite vano je prepoznati poetak i kraj participnog
izraza, ba kao u sluaju odnosne reenice.
26.4 U reenicama poput: Dok je jeo, vidio ju je hrvatski jezik nalae da

on bude onaj koji jede, a ne ona, jer je on [podrazumijevan u
glagolu vidio] u redoslijedu rijei blii participu.
Grki jezik
26.5 Kao to smo vidjeli gore, grki particip ovisno o znaenju koje nosi
prevodi se pomou nekoliko hrvatskih oblika, prvenstveno glagolskim
prilogom i glagolskim pridjevom. tovie, prevoenje participa
pomou tih hrvatskih gramatikih oblika ponekad je nedovoljno jasno
i stilski nezgrapno, tako da ih je donekle potrebno protumaiti
daljnjim prevoenjem u pridjevske [Sjedea ena = ena koja
sjedi] i priloke [Jedui = Dok je jeo] konstrukcije.
Treba vam biti jasno da je uenje grkoga participa nuno potrebno
elite li prevoditi Novi zavjet s bilo kakvim umijeem. Participi su
uobiajeni i vani.
Od dvadeset estog do tridesetog poglavlja bavit emo se participom.
Premda e vam se ova poglavlja initi poduljima, u pojedinanim
poglavljima nee biti puno novina koje trebate nauiti. Veina
gramatike o participima nalazi se u ovome poglavlju, a vei dio
preostala etiri poglavlja bavi se oblikom participa. tovie, participi
slijede uobiajenu prvu, drugu i treu deklinaciju, tako da ne morate
uiti nove padene nastavke.
Ne trudite se upamtiti grke oblike koje vidite u ovome poglavlju osim
ako se to posebno trai. Oni slue iskljuivo kao ilustracije. Umjesto
toga, usredotoite se na uenje gramatike.
26.6 Priloki i pridjevski. Budui da je grki particip glagolski pridjev,

dijeli karakteristike glagola i pridjeva. Kao glagol particip ima glagolsko
vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv, medij, pasiv). Kao
pridjev slae se s rijei koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu.
Moda vam isprva bude udno da rije moe imati i glagolsko vrijeme
i pade, ali grki particip ima. Nae razmatranje emo poeti s
glagolskim karakteristikama participa, a potom s njegovim pridjevskim
[i prilokim] karakteristikama.
26.7 Tvorba. Particip se moe tvoriti od bilo kojega glagola.

Particip luvonte tvori se od luvw.
Particip pisteuvonte tvori se od pisteuvw.
Participni morfem je nt. (Morfem je najmanja znaenjska jedinica

prilikom tvorbe neke rijei.)
Dvadeset esto poglavlje: Uvod u participe 241
26.8 Aspekt. Klju za razumijevanje znaenja participa lei u shvaanju da

je njihov znaaj prvenstveno u aspektu, odnosno vrsti radnje. To je
sutina, bit particip. Oni ne moraju nuno oznaavati kada se radnja
dogaa (vrijeme: prolo, sadanje). Budui da ima tri aspekta, ima i
tri participa.
Prezentski particip opisuje nesvrenu radnju i tvori se od prezentske
osnove glagola.
Aorisni particip opisuje radnju bez poblieg opisivanja naravi te radnje
(neodreena) a tvori se od aorisne osnove glagola.
Perfektni particip opisuje svrenu radnju s posljedicama u sadanjosti a
tvori se od perfektne osnove glagola.
aspekt osnova glagolskog vremena
prezent nesvreni prezent
aorist neodreeni aorist
perfekt svreni perfekt
26.9 Dvije osnovne upotrebe participa. Budui da je particip glagolski

pridjev, vri jednu od dvije osnovne funkcije, ovisno o tome naglaava
li se njegov glagolski [hrv. gl. prilog] ili pridjevski [hrv. gl. pridjev]
aspekt.
Ako je priloki particip [hrv. gl. prilog], radnja koja se opisuje
participom prvenstveno je usmjerena prema glagolu. Ova vrsta
participa obino se prevodi prilokim izrazom. Dok je uio za zavrni
ispit iz grkog [dosl. uei za], Ivan je zaspao.
Ako je pridjevski particip [hrv. gl. pridjev], radnja koja se opisuje
participom prvenstveno poblie opisuje neku imenicu ili zamjenicu.
Ovakva vrsta participa obino se prevodi pridjevskom frazom. Ivan
je vidio Katu koja je sjedila pokraj prozora [dosl. sjedeu pokraj
prozora]. (Kada bismo ispred sjedila umetnuli prilog dok, onda
bi bio priloki particip.)
Kontekst je taj koji odluuje je li particip priloki ili pridjevski. Njegov
oblik se ne mijenja.
Glagolska strana participa

26.10 Glagolsko vrijeme. Participi se mogu tvoriti od prezentskih, aorisnih
ili perfektnih osnova.3 Upamtite njihove morfeme.4 napisali smo ih
masnim slovima.
Prezentski particip luvonte" tvori se od prezentske osnove glagola luvw
(lu + o + nt + e").
Aorisni particip luvsante" tvori se od aorisne osnove glagola luvw (lu
+ sa + nt + e"). Jeste li primijetili da nema augmenta?
Perfektni particip lelukovte" tvori se od perfektne osnove glagola luvw
(le + lu + k + ot + e").
26.11 Stanje. Particip moe biti aktivan, medijalan, pasivan ili deponentan.
Ako je glagol deponentan, deponentan e biti i njegov particip. Grki
koristi razliite participne morfeme za razliita glagolska stanja.
ajkouvonte" je aktivan, to znai da rije koju poblie opisuje vri radnju
participa.
ajkouovmenoi je pasivan, to znai da se na rijei koju poblie opisuje vri
radnja participa.
ejrcovmenoi je deponentan, jer je e[rcomai, glagol od kojega se tvori,
deponentan.
Pridjevska strana participa

26.12 Kao pridjev, particip se mora slagati s imenicom u rodu, broju i padeu.
ovjek, koji jede okoladu [dosl. jedui okoladu], moj je brat.

Budui da pridjevski izraz koji jede [i gl. pridjev jedui] opisuju
imenicu ovjek (a[nqrwpo") koja je u nominativu, stoga je i pridjevski
izraz [odnosno, gl. pridjev] u nominativu.
e[bleye to;n a[nqrwpon to;n didavskonta th;n koinhvn.
Vidje ovjeka koji je pouavao Koine.
Budui da particip poblie opisuje imenicu a[nqrwpon, a imenica
a[nqrwpon je u akuzativu jednine mukoga roda, particip didavskonta
takoer mora biti u akuzativu jednine mukoga roda. Upravo tako se
ponaa i pridjev, tako da vam ovo ne predstavlja neko nepoznato
gradivo iz gramatike.
________________________________________
3 Postoji jo i particip koji se tvori na futurnoj osnovi, ali javlja se samo dvanaest puta
u Novom zavjetu. Vidi Informacije za napredne studente u dvadeset osmom
poglavlju.
4 Dolje koristimo oblike u nominativu mnoine zato to pokazuju neizmijenjeni
participni morfem.
Dvadeset esto pogalvlje: Uvod u participe 243
26.13 Subjekt. Tehniki govorei, particip nema subjekt. Ipak, zato to se

particip mora slagati u padeu, broju i rodu s rijei koju poblie
opisuje, relativno je lako otkriti tko vri radnju participa.
Na primjer, kada biste rekli na grkom: Vidio ju je, uei, particip
uei bio bi u nominativu mukoga roda (ako je on uio) ili u
akuzativu enskog roda (ako je ona uila).
U primjeru e[bleye to;n a[nqrwpon to;n didavskonta th;n koinhvn, moete
saznati da ne pouava on (e[bleye) ve ovjek (a[nqrwpon), jer je
particip (didavskonta) u akuzativu. U sluaju daon ui, particip bi bio
didavskwn (nominativ).
Drugi elementi participa

26.14 Modifikatori itd. Particip ima jo neke karakteristike glagola.
Moe imati izravni objekt u akuzativu. Uivi grki [tj. nakon to je
uila grki], studentica je mislila da je umrla i otila na nebo. Grki
je izravni objekt participa uivi.
Particip moe imati modifikatore kao to su prijedloni izrazi, prilozi
itd. Uivi tiho jedno dulje vrijeme, konano sam razumio ovu
paradigmu. Tiho je prilog, a jedno dulje vrijeme je prijedloni
izraz, a oboje poblie opisuju particip uivi.
26.15 Negacija. Negacija ouj obino se koristi u indikativu. Budui da

particip nije indikativni oblik, participi se obino negiraju esticom mhv,
koja ima isto znaenje kao ouj.
26.16 Nema linih nastavaka. Jeste li zapazili da particip ne koristi glagolske

line nastavke. Particip nije finitni glagolski oblik, zato nije ogranien
subjektom.
Ovaj natpis nalazi se na stupu u sinagogi u

Kafarnaumu. Ta sinagoga sagraena je
povrh sinagoge iz prvoga stoljea. Na
natpisu pie: Hrwvdh Monimou' kai;
jIou'sto uiJo; a{ma toi tevknoi e[ktisan
to;n kivona, naravno bez naglasaka.
Preveden znai: Herod (sin) Monimosov i
Justos (njegov) sin zajedno sa svojom
djecom podigoe ovaj stup.
26.17 Gramatika analiza. Budui da je particip glagolski pridjev, potrebno

je upamtiti osam stvari. Preporuamo vam da ponete s njegovim
glagolskim karakteristikama, a potom prijeete na pridjevske. (Uitelji
e se razlikovati u pogledu izbora, tako da svakako pitajte svog
uitelja.)
Glagolsko vrijeme; stanje; particip;5 pade; broj; rod; leksiki oblik;

znaenje sprezanog oblika.
ajkouvonto": prezent aktiv particip, genitiv jednine mukoga roda, od
ajkouvw, znai sluajui.
Naredna poglavlja
26.18 Kako bismo olakali uenje participa, njegove osnovne upotrebe
podijelili smo u zasebna poglavlja.
Dvadeset sedmo poglavlje bavi se prezentskim prilokim participima.

Dvadeset osmo poglavlje razmatra aorisne priloke participe.
Dvadeset deveto poglavlje obuhvaa pridjevsku upotrebu participa.
Trideseto poglavlje govori o perfektnom participu.
Sada ste nauili vei dio gramatike vezane uz participe. Preostaje vam
samo nauiti njihove oblike, a iz svojega prouavanja pridjeva poznati
su vam svi njihovi padeni nastavci.
Saetak
1. Particip je glagolski pridjev, koji ima karakteristike glagola i pridjeva.
2. Kao glagol, ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv,
medij, pasiv). Ako je glagol deponentan, deponentan je i njegov particip.
3. Kao pridjev, slae se s imenicom koju poblie opisuje u rodu, broju i
padeu.
_______________________________________
5 Tehniki govorei, particip nije glagolski nain poput indikativa, ali zbog
jednostavnosti (prilikom analize), tamo gdje biste obino napisali glagolski nain,
napiite particip.
Dvadeset sedmo poglavlje
Prezentski (nesvreni) priloki participi
Egzegetski uvid
U samome sreditu kranskog iskustva nalazi se radikalna preobrazba od
onoga to jesmo po naravi u ono to Bog eli da postanemo po njegovoj
milosti. Ova transformacija nigdje se jasnije ne izrie od 2. Korinanima 3,18. U
srcu ovoga stiha nalazi se prezent medij particip koji otkriva tajnu kranskoga
rasta i zrelosti.
Ovaj stih nam otkriva da se u vjernikovu ivotu dogaa predivna promjena.
Premda pokrivalo ostaje nad umom nevjernika (s. 15), to pokrivalo se uklanja s
onih koji su u Kristu (s. 14 i 16). Oni se preobraavaju u sliku Kristovu iz jedne
razine slave u sljedeu.
Tajna boanske preobrazbe nalazi se u participu katoptrizovmenoi. On dolazi iz
glagola koji je, u mediju, izvorno znaio gledati u zrcalo. Potom je poeo
znaiti zagldati se u ili promiljati. Protumaimo li particip u
instrumentalnom smislu, itamo: Svi se mijenjamo u sliku Kristovu gledanjem
slave Gospodnje.
Preobraaj u slinost Kristu neizbjean je rezultat gledanja u njegovu slavu.
Postajemo nalik onome to dominira naim mislima i osjeajima. Poput
velikoga kamenog lica Nathaniela Hawthornea, koje je oblikovalo ivot
onoga koji je provodio dane promatrajui tu golemu sliku svega to se smatralo
dobrim i istim, tako i vjernik preuzima obiteljsku slinost sa svojim
Gospodinom dok provodi vrijeme razmiljajui o slavi Bojoj.
Zapazite da je particip u prezentu. Upravo je stalno promiljanje to to dovodi
do preobraavanja. Budui da je particip u prezentu, u prezentu je i finitni
glagol mijenjamo se (metamorfouvmeqa). Preobraenje ide ukorak s
razmiljanjem. Oni su meusobno neodvojivo povezani. Nastavljajui
promatrati slavu Gospodnju, mi se stalno preobraavamo u njegovu sliku.
Robert H. Mounce
Pregled

particip nema nikakav vremenski smisao;
prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i oznaava
nesvrenu radnju;
245
tvorba prezenta participa: prezentska osnova + spojni samoglasnik +

participni morfem + padeni nastavak;
kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i znaenje
participa. Obino ete ga prevesti s nastavkom i, a ponekad s kljunim
rijeima dok ili zato to.
Grki jezik
27.1 Saetak prezentskog prilokog participa.

a. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola.
b. Opisuje nesvrenu radnju.
esto ete teko prenijeti ovu trajnu nijansu u svoj prijevod, ali
to mora biti najistaknutije razmatranje u vaim mislima. Sve ostalo
blijedi u svjetlu aspekta participa.
c. U ovome poglavlju uimo priloki particip, to znai da je radnja

koju opisuje particip vezana uz glagol.
Priloki particip obino se prevodi kao neka vrsta priloke
reenice. U prijevodu koristite glagolski prilog sadanji ili koristite
prilog dok ili budui da.1
oJ a[nqrwpo" ajpevqane didavskwn th;n koinhvn.
ovjek je umro dok je pouavao Koine.
On je upravo pouavao jezik kada je umro. Umro je vrlo sretan!
d. Premda je particip priloki, jo uvijek se mora slagati s imenicom

ili zamjenicom u rodu, broju i padeu.2 Na primjer, ako je imenica
a[nqrwpo", particip bi bio didavskwn (nominativ jednine mukoga
roda).
e. Ako je particip aktivan, rije koju poblie opisuje vri radnju

participa. Ako je particip pasivan, rije koju poblie opisuje prima
radnju participa.
f. Priloki particip nikada nema lan. Vidi primjer u #27.1c. gore.
_______________________________________________________
1 Kako budete napredovali u svome razumijevanju jezika, uvidjet ete da postoje
drugi naini na koje moete prevesti ovaj particip, ali za sada vam preporuamo ovu
praksu.
2 Ponekad je zamjenica skrivena u glagolu kao njegov subjekt.
Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi 247
27.2 Veina gramatika koristi izraz prezentski particip zato to se ovaj

particip tvori od prezentske osnove glagola. Ta nomenklatura je
korisna za uenje oblika participa. Meutim, ponekad se zna pokazati
velikom preprekom jer student moe zakljuiti da prezentski particip
opisuje radnju koja se odvija u sadanjem vremenu, to ne mora biti
sluaj. Prezentski particip opisuje nesvrenu radnju. Budui da
particip nije u indikativu, particip nema nikakav vremenski smisao.3
Predlaemo vam da prihvatite izraz nesvreni particip jer pravilno
naglaava pravi znaaj participa koji se tvori od prezentske osnove:
njegov aspekt.
27.3 Tablica za saimanje: prezentski (nesvreni) particip
participni morfem + padeni nastavci
pisteu + o + nt + e"
Za tvorbu participa na kraju glagola trebate dodati participni morfem

(zajedno sa spojnim samoglasnikom), a participnom morfemu trebate
dodati padeni nastavak.
Participi se tvore samo od etiri morfema (koji prolaze kroz neke male
promjene u razliitim glagolskim vremenima i rodovima). Potrebno ih
je upamtiti.
nt je uobiajeni morfem za aktiv. Javlja se kao nt u mukom i
srednjem rodu, a pripada treoj deklinaciji.
ousa je morfem za aktiv u prezentu enskoga roda.4 U veini

participa, oblik enskoga roda donekle se razlikuje od mukog i
srednjeg roda. Isto tako, znaajno se razlikuje u tri glagolska
vremena. Particip enskoga roda uvijek je u prvoj deklinaciji.
meno/h je morfem za medij/pasiv.5
______________________________________________
3 Izmeu vremena participa i vremena glavnoga glagola postoji implicirani

vremenski odnos, ali je sekundaran naspram pravome znaaju participa. Vidi
4 ousa i nt morfoloki su povezani. Ako elite nauiti zato su promjene toliko
drastine, vidi MBG, #91.
Ovo je Tablica participnih morfema.
m. r. . r. sr. r.
aktiv nt ousa nt
medij/pasiv meno menh meno
ot je morfem za aktiv koji se koristi s perfektom. Ovaj oblik emo

susresti u tridesetom poglavlju.
Nauite gledati na participne morfeme kao na vane pokazatelje,
poput formanata glagolskog vremena. Kada vidite ont + padeni
nastavak, moete biti prilino sigurni da je rije o aktivnom participu.
Kada vidite meno/h + padeni nastavak, vjerojatno je medij/pasiv
particip.
Prezentski (nesvreni) particip: aktiv
27.4 Tablica

participni morfem za aktiv + padeni nastavci
pisteu + o + nt + e" pisteuvonte
27.5 Paradigma: Prezent aktiv particip. Participni morfem za aktiv u

mukom i srednjem rodu je nt, a kada je spojen sa spojnim
samoglasnikom, izgleda ont. U enskom rodu ont je zamijenjen s
ousa.
______________________________________
5 Crtica znai da je ponekad meno (muki i srednji rod) a ponekad je menh (enski rod).
Informacije za napredne studente: stvarni morfem je men; no kako bi vrio funkciju
kao oblik prve i druge deklinacije, trebao je zavravati samoglasnikom, tako da su
dodani uobiajeni samoglasnici za deklinaciju. Samoglasnik smatrajte dijelom
morfema.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. luvwn6 luvousa lu'on7
G jd. luvonto" luouvsh"8 luvonto"

D jd. luvonti luouvsh/ luvonti
A jd. luvonta luvousan lu'on
N mn. luvonte" luvousai luvonta

G mn. luovntwn luousw'n luovntwn
D mn. luvousi(n)9 luouvsai" luvousi(n)10
A mn. luvonta" luouvsa" luvonta
Zapazite koliko su nastavci slini onima kod pa'.
27.6 est oblika. Za uenje participa kljuno je zapamtiti est glavnih

oblika svakog od dolje navedenih participa (nominativ i genitiv
jednine, sva tri roda, sa spojnim samoglasnikom i padenim
nastavcima). Nakon to jednom vidite promjene izmeu oblika
nominativa i genitiva, lako je prepoznati druge oblike. Moda ete
htjeti navesti dativ mnoine pod oblike genitiva jednine, posebno za
oblike tree deklinacije.
m. r. . r. sr. r.
N. jd. wn ousa on
G. jd. onto oush onto
27.7 Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli su pravilni u svojim

participnim oblicima. Kontraktni samoglasnik saima se sa spojnim
samoglasnikom, kao to to ini u indikativu.
ajgapa + onto" ajgapw'nto"
_________________________________
6 Ne koristi se padeni nastavak, tau ispada zato to ne moe stajati na kraju rijei
(pravilo #8), a omikron se produljuje na omegu kako bi se nadomjestio gubitak
(*lu + ont + - luon luvwn).
7 Kao to je sluaj s nominativom jednine mukoga roda, padeni nastavak se ne
koristi, tau ispada (pravilo #8), ali u srednjem rodu spojni samoglasnik se ne
produljuje.
8 Sjetite se, kada je slovo ispred posljednjeg suglasnika osnove epsilon, iota ili ro,
genitiv tada ostaje a". U protivnom, mijenja se u h" (#7.14).
9 nt ispada zbog sigme, a omikron se produljuje na ou kako bi se nadomjestio
gubitak (ontsi osi ousi). Pazite kako ne biste zamijenili ovaj oblik s
indikativom treeg lica mnoine (luvousi, odrjeuju).
10 Vidi biljeku o obliku mukoga roda mnoine.
27.8 eijmiviv. Zapazite da aktivni oblici glagola eijmiv nalikuju na participni

morfem s padenim nastavcima. Oni uvijek imaju tihi hak. Prevodite
ih hrvatskim glagolskim prilogom sadanjim bivajui. (Oigledno,
glagol eijmiv nema pasivni oblik.)
27.9 Paradigma: Prezent aktiv particip glagola eijmiviv
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. w[n ou\sa o[n

G jd. o[nto" ou[sh" o[nto"
D jd. o[nti ou[sh/ o[nti
A jd. o[nta ou\san o[n
N mn. o[nte" ou\sai o[nta

G mn. o[ntwn oujsw'n o[ntwn
D mn. ou\si(n) ou[sai" ou\si(n)
A mn. o[nta" ou[sa" o[nta
Prezentski (nesvreni) particip: medij/pasiv
27.10 Tablica
participni morfem za medij/pasiv + padeni nastavci
lu + o + meno + i luovmenoi
27.11 Paradigma: Prezent medij/pasiv particip. Participni morfem za

medij/pasiv je meno/h, koji spojen sa spojnim samoglasnikom izgleda
ovako: omeno/h.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. luovmeno" luomevnh luovmenon

G jd. luomevnou luomevnh" luomevnou
D jd. luomevnw/ luomevnh/ luomevnw/
A jd. luovmenon luomevnhn luovmenon
N mn. luovmenoi luovmenai luovmena

G mn. luomevnwn luomevnwn luomevnwn
D mn. luomevnoi" luomevnai" luomevnoi"
A mn. luomevnou" luomevna" luovmena
m. r. . r. sr. r.
N jd. omeno" omenh omenon

G jd. omenou omenh" omenou
Postupak prevoenja
27.12 Poetna pitanja. Trebate postaviti sljedea tri pitanja o svakom
participu prije nego to ga pokuate prevesti.
1. Aspekt? Ako se particip tvori od prezentske osnove, onda je to
prezentski particip. To znai da bi va prijevod, ako je to mogue,
trebao biti nesvren. (Svi participi s kojima ete se susresti u ovom
poglavlju, kao i sljedeem, nesvreni su.)
2. Stanje? Stanje participa bit e aktivno, medijalno ili pasivno,
ovisno o glagolskoj osnovi i participnom morfemu. (Nemojte
smetnuti s uma deponentne glagole.)
3. Znaenje? to znai leksiki oblik glagola? To ukljuuje
pronalazak padea, broja i roda participa, kako biste mogli vidjeti
koju rije particip poblie opisuje.
27.13 Prijevod. Nakon to ste dobili odgovore na sva tri pitanja, moete
razumjeti to particip znai. Postoji vie naina na koje moete prevesti
priloki particip, ali naredna etiri naina su uobiajena. Iz konteksta
ete saznati koji trebate uporijebiti.
Najlaki nain jest prevoenje pomou glagolskog priloga koji

zavrava na -i.
ajpekrivqh levgwn ...
On odgovori govorei ... .
Neki priloki participi mogu se prevesti tako to se ispred glagola

doda kljuna rije dok. To se zove vremenska upotreba
participa.
levgwn ejgw; e[rcomai ...
Dok govorim dolazim ... .
Priloki participi mogu izraavati uzrok ili razlog za neto, a mogu
se koristiti kljune rijei zato to (uzroni particip).
jIwsh;f ... divkaio" w]n ... ejboulhvqh lavqra/ ajpolu'sai aujthvn.
Josip je, zato to je bio pravedan, odluio otpustiti je potajice.
Ako je particip pasivan, upotrijebite hrvatski pasiv ili ga
prilagodite hrvatskom aktivu.
doxazovmeno", oJ qeov" ...
Dok je proslavljan, Bog ... .
Dok su ga proslavljali, Bog ...
Kao to emo vidjeti kasnije, postoje i druge upotrebe participa kao i
drugi naini na koje ga moemo prevoditi, ali ovi su za sada dostatni.
esto e u prijevodu biti nemogue priopiti ukupno znaenje aspekta
participa, ali to moete uiniti dok propovijedate, pouavate i
prouavate.
27.14 Glavna tablica participa. Kao to smo imali s glagolima u indikativu,

sada imamo tablicu za participe, koja vam pokazuje na koji nain svaki
oblik nastaje. Pamtite je jednako brino kao i Glavnu tablicu glagola.
Prvi dio odnosi se na participne morfeme. Drugi se odnosi na razliite
kombinacije glagolskih vremena/stanja. Obje emo dodati u narednim
poglavljima.
_____________________________________________________________________
Morfem glagolsko vrijeme/stanje padeni nastavci
nt svi aktivni (aorist pasiv) 3-1-3
meno/h svi medijalni/pasivni (svi medijalni) 2-1-2

_____________________________________________________________________
gl. vrijeme red. osnova form. gl. vrem. morfem N mn. est oblika za pamenje
& stanje sp. sam. & p.n.
prezent prezent o nt / ousa levgonte wn, ousa, on

aktiv onto, oush, onto
prezent prezent o meno/h legovmenoi omeno, omenh, omenon
medij/pasiv omenou, omenh, omenou
Saetak
1. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i oznaava
nesvrenu radnju. Particip nema vremenski smisao. Studente ohrabrujemo
da prihvate naziv nesvreni particip.
2. Priloki particip opisuje radnju koja je vezana uz glagol. Njegov oblik
odreuje rije koju poblie opisuje.
3. Priloki particip nema lana.
4. Tablica participnog morfema (str. 248).
5. Particip glagola eijmiv nalikuje na participni morfem s padenim
nastavcima, a uvijek ima tihi hak.
6. Kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i znaenje
participa. Prezent particip obino moete prevesti pomou glagolskog
priloga (koji zavrava na -i), a ponekad pomou kljunih rijei dok ili
zato to.
Rjenik
ajnabaivnw idem gore, dolazim gore (82; ajnav + *ba)
(ajnevbainon), ajnabhvsomai, ajnevbhn, ajnabevbhka, -, -
ajrciereuv", -evw", oJ Veliki sveenik (122; *ajrciere)11
dexiov", -iav, -iovn desno (54; *dexio/a)12
duvo13 dva (135)14
e{tero", -a, -on drugi, drukiji (99; *eJtero/a)15
______________________________________________
11 Dva dijela ove sloene imenice zamjenjuju svoja mjesta u rijei iJeravrch" koja znai
hijerarh (sveti [iJerov"] + vladar [ajrcov"]).
12 Prilikom prevoenja ove rijei obino ete trebati dodati jo jednu rije. Iz konteksta
ete saznati koju. Obino e to biti ruka ili strana. Povezana je uz latinsku rije
dextra od koje je nastala hrvatska rije dekstrin, ugljini hidrat iz kroba (Klai).
13 duvo se deklinira na sljedei nain.
N mn. duvo
G mn. duvo
D mn. dusiv(n)
A mn. duvo
14 Diarhija je dvovlasni sustav upravljanja, dvovlae.
15 Heterodoksija (eJterovdoxo") oznaava krivovjerje, vjerovanje u propoziciju koja se
razlikuje od one ispravne.
eujaggelivzw donosim dobre vijesti, propovijedam (54; *eujaggelid)16

(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -, eujhggevlismai,
eujhggelivsqhn
qewrevw gledam u, promatram (58; *qewre)
-, ejqewvrhsa, -, -, -
IJ erosovluma, tav or hJ17 Jeruzalem (62; * JIerosovluma). Ne deklinira se.
kavqhmai sjedam (dolje), ivim (91; *kaqh)18

(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, -
katabaivnw silazim dolje, dolazim dolje (81; katav + *ba)
(katevbainon), katabhvsomai, katevbhn, katabevbhka,
-, -
ou| gdje (27; prilog)19
parakalevw pozivam, potiem, zaklinjem, tjeim

(109; parav + *kale)20
(parekavloun), -, parekavlesa, -, parakevklhmai,
pareklhvqhn
peivqw uvjeravam (52; *peiq)
(e[peiqon), peivsw, e[peisa, pevpoiqa, pevpeismai,
ejpeivsqhn
trei", triva tri (68; *tre")21

Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 1 121
______________________________________
v w se obino javlja u mediju (eujaggelivzomai) bez ikakve razlike u znaenju
16 eujaggeliz
od aktiva. Propovjednik evangelizira sluatelje s dobrom vijeu evanelja.
17 JIerosovluma moe biti srednji rod mnoine ili enski rod jednine.
18 Kada papa govori ex cathedra (to zapravo dolazi iz latinskog ali s oiglednom
vezom s grkim), on govori s punim autoritetom pape, kao onaj koji sjedi na
sjeditu autoriteta.
19 Nemojte zamijeniti ovu rije s negacijom (ouj) ili odnosnom zamjenicom
mukoga/srednjeg roda u genitivu (ou|). Premda se javlja samo 27 puta u Novom
zavjetu, toliko ju je lako zamijeniti da smo je morali ovdje navesti.
20 Isus je upotrijebio srodnu imenicu paravklhto", Paraklet, za Duha Svetoga, onoga
koji se zove (klhvto") da doe uz nekoga (parav) da ohrabri i pomogne kranima (Iv
14,26).
21 Trijada (triav") je skupina od tri stvari. Tricikl ima tri kola.

27.15 elite li upotrijebiti ove napredne informacije u vjebama prevoenja,
tada napravite vjebe prije nego to proitate ovaj odjeljak. Potom se
vratite, proitajte ovu raspravu i ponovite vjebe.
27.16 Veina gramatika smatra da je ono to slijedi kljuan dio participa, a na

duge staze je sigurno vaan. Meutim, budui da ve ima toliko toga
to o participu treba nauiti, smatrali smo kako je najbolje raspravu o
relativnom vremenu participa uglaviti ovdje. Ako to moete nauiti,
zajedno sa svime ostalim u ovome poglavlju, onda to svakako uinite.
No, ako se pritom budete muili, svakako ete se morati vratiti i
nauiti to neki drugi put.
27.17 Relativno vrijeme. Postoji vana razlika izmeu apsolutnog i

relativnog vremena. Glagol u indikativu oznaava apsolutno vrijeme.
Na primjer, ako je glagol u indikativu prezentu, onda obino oznaava
radnju koja se odvija u prolosti. Kada bi grki particip bio oznaen
kao apsolutno vrijeme, onda bi prezent particip oznaavao radnju koja
se odvija u sadanjosti.
Meutim, grki particip ne oznaava apsolutno vrijeme. Umjesto toga,
oznaava relativno vrijeme. To znai da je vrijeme odvijanja participne
radnje relativno naspram vremenu radnje glavnoga glagola. Prezent
particip opisuje radnju koja se odvija u isto vrijeme kao i radnja glavnoga
glagola.22
27.18 Kako biste oznaili relativno vrijeme, trebate promijeniti nain na koji
prevodite particip koristei pomone rijei (uei postaje dok je
uio).
Ako je glavni glagol u aoristu, onda e prezent particip biti
preveden kao nesvreno prolo vrijeme (npr. molio se).
hj\lqe proseucovmeno".
Iao je dok se molio.
Ako je glavni glagol u prezentu, onda e prezent particip biti
preveden kao prezent (npr. moli se).
e[rcetai proseucovmeno".
Ide dok se moli.
________________________________
22 Aorist particip, koji se tvori od aorisne osnove, esto oznaava radnju koja se odvija
ispred vremena glavnoga glagola. O tome emo govoriti u dvadeset devetom
poglavlju.
Rod i broj koji ete upotrijebiti odreuje rije koju particip poblie
opisuje. Pomoni glagol koji ete upotrijebiti odreuje vrijeme
glavnoga glagola.
To se misli kada se govori o relativnom vremenu. Vrijeme participa
je relativno vremenu glavnoga glagola.
27.19 Kada prilikom prevoenja participa uzmemo u obzir ovu razliku

relativnog vremena, ona nikada ne smije prevladati znaaj aspekta.
Aspekt uvijek ima prvenstvo u odnosu na vrijeme. Kada vam hrvatski jezik
doputa da u svome prijevodu jasno oznaite samo aspekt ili samo vrijeme,
odluite se za aspekt.
27.20 Subjekt participa. Tehniki govorei, particip nema subjekt.

Meutim, s razloga to se particip mora slagati s rijei koju poblie
opisuje, gotovo uvijek moete prepoznati tko ili to vri radnju
participa. Oznaavanje subjekta participa pomoi e u egzegezi.
Potrudite se da, ako je to mogue, koristite nesvreni oblik finitnog
glagola. Vidjet ete da je esto teko, ako ne i nemogue, prevesti to
sasvim doslovno. Morate si postaviti pitanje: Sada kada znam to svi
dijelovi znae na grkom, kako to isto mogu rei na hrvatskom?
Dopustite si malo slobode u prevoenju.
27.21 Kako vam ide? Ako se borite s prijevodom participa, onda za sada
nemojte obraati panju na ovu raspravu za napredne studente. Drite
se osnova participa sve dok ne ovladate njima, a potom ponite
umetati relativno vrijeme.
Dvadeset osmo poglavlje
Aorisni (neodreeni) priloki participi
Egzegetski uvid
Kada se aorist particip koristi kao prilog, onda je to jedna od fleksibilnih

sintaktikih konstrukcija u Koine grkom. Moe se koristiti kako bi se oznaila
gotovo bilo koja vrsta priloke reenice, te je stoga jedna od najuestalijih
gramatikih konstrukcija u Novom zavjetu. Meutim, njezina fleksibilnost
ujedno stvara ozbiljne probleme za prevoditelje i biblijske egzegete (kao i za
poetne studente Koine grkog). Budui da se znaenje aorisnoga prilokog
participa uvijek odreuje po njegovom odnosu naspram glavnome glagolu u
kontekstu, neki od najeih rasprava u tumaenju Novoga zavjeta vode se oko
znaenja aorisnog participa.
Vjerojatno nema boljeg primjera takve rasprave od stalne debate o ispravnom

razumijevanju aorisnog participa pisteuvsante" u Djelima 19,2. Znaenje ovoga
participa odreuje znaenje Pavlova pitanja: Eij pneu'ma a{gion ejlavbete
pisteuvsante" Engleski prijevod The King James Version ovo pitanje prevodi:
Jeste li primili Svetoga Duha nakon to ste povjerovali?
Jedna od uobiajenih upotreba aorisnog participa jest oznaavanje radnje koja
se odvija prije radnje glavnoga glagola. Prijevod The King James Version aorisni
particip shvaa na taj nain i oznaava da se vjerovanje dogodilo prije primanja
Svetoga Duha. Pentekostalci su koristili ovaj prijevod kako bi poduprli svoju
tvrdnju da je primanje Svetoga Duha dogaaj koji se razlikuje i dolazi nakon
to netko povjeruje u Krista. Meutim, tradicionalni protestantski egzegeti su
tvrdili da se to tumaenje temelji na pogrenom shvaanju upotrebe aorisnog
participa. Koine grki esto koristi aorisni particip kako bi izrazio radnju koja je
dio radnje aorisnoga finitnog glagola, a to je svakako sluaj u Pavlovu pitanju.
Vjerovanje i primanje Svetoga Duha dio su istoga iskustva. Veina dananjih
prijevoda slae se upravo s ovim razumijevanjem pisteuvsante" i slijede
Kneeviev prijevod: Jeste li primili Duha Svetoga kad ste uzvjerovali?
Dakle, koje je tumaenje ispravno? Od kljune je vanosti prepoznati da se oba

tumaenja temelje na ispravnom razumijevanju upotrebe aorisnoga prilokog
participa u Koine grkom. ak je iz konteksta gotovo nemogue dokazati jedno
ili drugo tumaenje, tako da odabir pojedinoga tumaenja obino ovisi o
teolokim pitanjima. Prema tome, oba tumaenja moemo smatrati ispravnim
razumijevanjem Pavlova pitanja u Djelima 19,2. Pouka ove male egzegetske
napomene je sljedea: kada se bavimo aorisnim prilokim participom,
fleksibilnost i spremnost uzimanja u obzir valjanosti tumaenja koja se
razlikuju od naega jednako su vani kao i poznavanje kompleksnosti grke
gramatike.
J. M. Everts
257
Pregled
da se aorist particip tvori od aorisne osnove bez augmenta;
da aorist particip oznaava neodreenu radnju;
da aorist particip koristi participni morfem nt u aktivu i pasivu, a men u
mediju;
da za sada u svome prijevodu trebate koristiti rije nakon.
Uvod
28.1 U ovome poglavlju sagledat emo aorisni priloki particip. Osnovna
gramatika aorisnog participa jednaka je gramatici prezentskog
prilokog participa; jedine dvije razlike su oblik i aspekt participa. Ovo
poglavlje moda e vam izgledati dugim, ali u njemu nema puno
novih podataka koje trebate nauiti. Uglavnom sadri paradigme, a
ve znate veinu oblika.
Grki jezik
28.2 Saetak. Aorisni particip tvori se od aorisne osnove i oznaava
neodreenu radnju.
Veina gramatika koristi izraz aorisni particip zato to se ovaj
particip tvori od aorisne osnove glagola. Ova nomenklatura korisna je
pri uenju oblika participa. Meutim, na kraju se pokae vrlo
nezahvalnom zato to studenti mogu zakljuiti da aorisni particip
opisuje radnju koja se odvija u prolosti, to ne ini. On pokazuje
neodreenu radnju. Budui da particip nije u indikativu, particip nema
nikakva vremenskog smisla.1 Predlaemo vam da prisvojite izraz
neodreeni particip jer tono naglaava pravi smisao participa koji
se zasniva na aorisnoj osnovi, a to je njegov aspekt.
_______________________________________
1 Postoji podrazumijevani vremenski odnos izmeu vremena participa i vremena
glavnoga glagola, ali je sekundaran u pogledu zbiljskog znaaja participa. Ovaj
relativni znaaj obradili smo u odjeljku Informacije za napredne studente.
Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi 259
28.3 Prijevod. Najvanija stvar koju trebate upamtiti o aorisnom participu

jest njegov aspekt. On oznaava neodreenu radnju. Ne govori vam
nita o aspektu radnje osim da se ona dogodila.
Kao to moete koristiti rije dok prilikom prijevoda prezentskog
participa, moete koristiti nakon za prijevod aorisnog participa. O
tome emo vie govoriti dolje.
favgonte", h\lqon ....
Nakon to su pojeli, otili su ....
Pojevi, otili su ...
Na hrvatskom jeziku aspekt aorisnog participa moe se izraziti
koristei glagolski prilog proli. U odjeljku Informacije za napredne
studente raspravljat emo o nekoliko alternativnih metoda prevoenja.
Meutim, ak i kada niste u stanju izraziti pravi aspekt aorisnog
participa u svome prijevodu, uvijek ga moete objasniti dok pouavate
ili propovijedate. Drugim rijeima, vaa je odgovornost da uvijek
imate na umu pravi smisao aorisnog participa, a ako do tonoga
prijevoda nije mogue doi bez mrcvarenja hrvatskoga jezika, morate
barem objasniti koncept rijeima koje vae sluateljstvo moe
razumjeti.
Nikada nemojte smetnuti s uma da particip koji se tvori od aorisne
osnove oznaava neodreenu radnju.
Prvi aorisni (neodreeni) particip

28.4 Tablica. Ako glagol ima prvi aorist indikativ, u tvorbi aorisnog
participa koristit e osnovu prvog aorista.
Osnova prvog aorista bez augmenta + formant glagolskog vremena
Participni morfem + padeni nastavci
aktiv: lu + sa + nt + e"
medij: lu + sa + meno + i
pasiv: le + qe + nt + e
28.5 Augment. Augment se koristi u indikativu kako bi se oznailo prolo

vrijeme. Da budemo odreeniji, oznaava apsolutno prolo vrijeme.
Meutim, s razloga to particip ne oznaava apsolutno vrijeme, aorisni
particip ne moe imati augment. Stoga, aorisni particip tvori se od
aorisne osnove bez augmenta.
Taj postupak neaugmentacije lako je uoiti ako je augment samo

epsilon. e[labon bez augmenta postaje lab. Meutim, ako augment
produljuje prvi samoglasnik, to nas moe zbuniti. Na primjer, ejlqwvn
izgleda kao prezent aktiv particip, ali zapravo dolazi od glagola
e[rcomai, koji ima drugi aorist h\lqon. Prvo eta je produljeni epsilon koje
se prilikom tvorbe aorisnog participa vraa na izvorni epsilon (*ejlq
hjlq hjlqon ejlqwn).
Cijeli taj postupak moe postati posebno zamren u sloenim

glagolima kao to je ejxelqwvn. Moete provesti puno vremena listajui
leksikon u potrazi za nekim oblikom kao to je xelqovw,
pretpostavljajui da se moda radi o imperfekatnom kontraktnom
glagolu. Koja je pouka ove prie? Morate poznavati svoj fond rijei!
Morate poznavati glagolske korijene rijei koje ste nauili!
28.6 Paradigma: Prvi aorist aktiv particip. Participni morfem za aktiv je nt,
nt
a zajedno s formantom glagolskog vremena izgleda sant.sant U enskom
rodu, nt zamjenjuje sa.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. luvsa"2 luvsasa3 lu'san4

G jd. luvsanto" lusavsh" luvsanto"
D jd. luvsanti lusavsh/ luvsanti
A jd. luvsanta luvsasan lu'san
N mn. luvsante" luvsasai luvsanta

G mn. lusavntwn lusasw'n lusavntwn
D mn. luvsasi(n) lusavsai" luvsasi(n)
A mn. luvsanta" lusavsa" luvsanta
m. r. . r. sr. r.
N jd. sa sasa san

G jd. santo sash santo
28.7 Formant glagolskog vremena. Premda je augment ispao, jo uvijek ete

viati poznate sa formante glagolskog vremena.
_____________________________________
2 Kao to je uobiajeno u mukom rodu tree deklinacije, padeni nastavak sigma
uzrokuje ispadanje prethodnog nt.
3 sa i nt morfoloki su povezani. Ako elite nauiti zato su promjene toliko
drastine, vidi MBG, #91.
4 Kao to je uobiajeno u srednjem rodu tree deklinacije, u nominativu/akuzativu ne
koristi se padeni nastavak, tako da posljednje tau mora ispasti.
28.8 Paradigma: Prvi aorist medij particip. Participni morfem za medij je

meno/h
meno h, koji nalikuje na sameno/h
sameno h s formantom glagolskog vremena.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. lusavmeno" lusamevnh lusavmenon

G jd. lusamevnou lusamevnh" lusamevnou
D jd. lusamevnw/ lusamevnh/ lusamevnw/
A jd. lusavmenon lusamevnhn lusavmenon
N mn. lusavmenoi lusavmenai lusavmena

G mn. lusamevnwn lusamevnwn lusamevnwn
D mn. lusamevnoi" lusamevnai" lusamevnoi"
A mn. lusamevnou" lusamevna" lusavmena
___________________________________________________________________
m. r. . r. sr. r.
N jd. sameno" samenh samenon

G jd. samenou samenh" samenou
Vjerojatno je dobro to je ovaj natpis i na grkom i na engleskom.

Grki izraz doslovno glasi: Ne pribliavaj se! [Engleski glasi: Ne
diraj!]
28.9 Paradigma: Prvi aorist pasiv particip. Participni morfem za pasiv je nt.
nt
Eta iz formanta glagolskog vremena (qh) skrauje se na epsilon (qe), tako
da particip onda izgleda qent.
qent U enskome rodu nt zamjenjuje isa.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. luqeiv"5 luqeisa luqevn6

G jd. luqevnto" luqeivsh" luqevnto"
D jd. luqevnti luqeivsh/ luqevnti
A jd. luqevnta luqeisan luqevn
N mn. luqevnte" luqeisai luqevnta

G mn. luqevntwn luqeisw'n luqevntwn
D mn. luqeisi(n)7 luqeivsai" luqeisi(n)8
A mn. luqevnta" luqeivsa" luqevnta
m. r. . r. sr. r.
N jd. qei" qeisa qen

G jd. qento" qeish" qento"
_____________________________________
5 Padeni nastavak je sigma, nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje kako bi se
nadomjestio gubitak (*qe + nt + " qe" qei").
6 Ne koristi se nijedan padeni nastavak, a tau ispada zbog toga to ne moe stajati na
kraju rijei (pravilo #8).
7 nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na ei kako bi se nadomjestio gubitak.
8 nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na ei kako bi se nadomjestio gubitak.
Drugi aorisni (neodreeni) particip

28.10 Ako glagol u indikativu ima oblik drugog aorista, aorisni particip toga
glagola koristit e osnovu drugog aorista.
Osnova drugog aorista bez augmenta +
spojni samoglasnik +
aktiv: bal + o + nt + e"

medij: gen + o + meno + i
pasiv: graf + e + nt + e"
Postoji jedna stvar koju je potrebno naglasiti. Aktiv i medij aorisni

particip koji se tvori od druge aorisne osnove izgledat e poput aktiva
i medija prezentskog participa izuzev glagolske osnove i naglaska.
prezent particip drugi aorist particip
aktiv bavllwn balwvn

medij/pasiv ballovmeno" balovmeno"
Ovu slinost jo vie pojaava injenica da osnova aorisnog participa

nema augment. Na primjer, ako vidite oblik balwvn lako moete
pretpostaviti da je prezent particip glagola bavlw. Meutim, takav
glagol ne postoji. balwvn je zapravo aorist particip od bavllw, koji ima
drugi aorist e[balon. To pokazuje zato je dobro poznavanje grkoga
rjenika i glagolskih korijena toliko vano u protivnom biste previe
vremena proveli u druenju s leksikonom.
Za objanjenje promjena u participnim morfemima, vidi nau

raspravu o prezentskom participu.
28.11 Paradigma: Drugi aorist aktiv particip. Aktivni participni morfem je nt,
nt
koji nalikuje na ont sa spojnim samoglasnikom. U enskome rodu nt se
zamjenjuje s ousa.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. balwvn balou'sa balovn

G jd. balovnto" balouvsh" balovnto"
D jd. balovnti balouvsh/ balovnti
A jd. balovnta balou'san balovn
N mn. balovnte" balou'sai balovnta

G mn. balovntwn balousw'n balovntwn
D mn. balou'si(n) balouvsai" balou'si(n)
A mn. balovnta" balouvsa" balovnta
m. r. . r. sr. r.
N jd. wn ousa on
G jd. onto oush" onto
28.12 Paradigma: Drugi aorist medij particip. Medij participni morfem je

meno/h
meno h, koji slii na omeno/h
omeno h sa spojnim samoglasnikom.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. genovmeno" genomevnh genovmenon

G jd. genomevnou genomevnh" genomevnou
D jd. genomevnw/ genomevnh/ genomevnw/
A jd. genovmenon genomevnhn genovmenon
N mn. genovmenoi genovmenai genovmena

G mn. genomevnwn genomevnwn genomevnwn
D mn. genomevnoi" genomevnai" genomevnoi"
A mn. genomevnou" genomevna" genovmena
m. r. . r. sr. r.
N jd. omeno" omenh omenon

G jd. omenou omenh" omenou
28.13 Paradigma: Drugi aorist pasiv particip. Od glagola koji se javljaju

pedeset ili vie puta u Novom zavjetu, nijedan nema drugi aorist pasiv
particip. Meutim, evo paradigme kako bismo bili kompletni. Participni
morfem za pasiv je nt.
nt Formant glagolskog vremena (h) skrauje se na
epsilon (e), a particip potom izgleda kao ent.
ent U enskom rodu nt se
zamjenjuje s isa
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. grafeiv"9 grafeisa grafevn10

G jd. grafevnto" grafeivsh" grafevnto"
D jd. grafevnti grafeivsh/ grafevnti
A jd. grafevnta grafeisan grafevn
N mn. grafevnte" grafeisai grafevnta

G mn. grafevntwn grafeisw'n grafevntwn
D mn. grafeisi(n) grafeivsai" grafeisi(n)
A mn. grafevnta" grafeivsa" grafevnta
m. r. . r. sr. r.
N jd. ei" eisa en

G jd. ento" eish" ento"
Budui da u aoristu medij i pasiv imaju razliite oblike, ne bi trebalo

dolaziti do zabune izmeu participa prezenta i participa drugog
aorista pasiva.
Razno
28.14 Da se podsjetimo. Sljedea pravila u jednakoj mjeri se odnose i na

prezentski i aorisni particip.
Particip enskoga roda uvijek koristi nastavke prve deklinacije

(luvousa, lusamevnh).
Kada su participi mukoga i srednjeg roda u aktivu, pripadaju
treoj deklinaciji (luvwn, luvon).
Kada su participi mukoga i srednjeg roda prezent medij ili pasiv,
ili pak aorist medij, onda pripadaju drugoj deklinaciji (luovmeno",
__________________________________
9 Padeni nastavak je sigma, nt ispada zbog sigme (pravilo #7), a epsilon se produljuje
kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #8; *e + nt + " e" ei").
10 Ne koristi se nijedan padeni nastavak, a tau ispada zato to ne moe stajati na kraju
rijei (pravilo #8).
luovmenon; lusavmeno", lusavmenon), a kada su aorist pasiv, koriste

treu deklinaciju (luqeiv", luqevn).
28.15 Ovo je popis glagola koji bi vam mogli zadati probleme u svojim
aorisnim osnovama bez augmenta. Svakako zapazite razlike izmeu
givnomai (*gen) i ginwskw (*gno).
prezent aorist
a[gw a[gwn h[gagon ajgagwvn

ai[rw ai[rwn h\ra a[ra"
oJravw oJrw'n ei\don ijdwvn
e[rcomai ejrcovmeno" h\lqon ejlqwvn
euJrivskw euJrivskwn eu|ron euJrwvn
11
e[cw e[cwn e[scon (scwvn)
qevlw qevlwn hjqevlhsa qevlhsa
levgw levgwn ei\pon eijpwvn
Saetak
1. Aorist particip tvori se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava
neodreenu radnju. Za sada, u prijevodu koristite rije nakon, ako se
uklapa u kontekst.
2. Glavna tablica participa

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________
gl. vrijeme red. osnova formant gl. vr. morfem N mn. est oblika za pamenje
& stanje sp. samogl. & p.n.

prezent prezent o meno / h legovmenoi omeno, omenh, omenon
___________________________________________
11 Aorist particip od e[cw ne javlja se u Novom zavjetu.
gl. vrijeme redupl. osnova formant gl. vr. morfem N mn. est oblika za pamenje
& stanje sp. samogl. & p. n.
1. aorist aorist sa nt / sa luvsante sa, sasa, san

aktiv aktiv santo, sash, santo
1. aorist aorist sa meno/h lusavmenoi sameno ...
medij aktiv
1. aorist aorist qe nt luqevnte qei, qeisa, qen
pasiv pasiv qento, qeish, qento
2. aorist aorist o nt balovnte wn ...

aktiv aktiv
2. aorist aorist o meno/h genovmenoi omeno ...

medij aktiv
2. aorist aorist e nt grafevnte ei, eisa, en

pasiv pasiv ento, eish, ento
Rjenik
ajspavzomai pozdravljam, salutiram (59; *ajspad)
(hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, -
grammateuv", -evw", oJ pismoznanac (63; *grammate)12
e[fh13 on/ona/ono govorae; on/ona/ono ree
iJerovn, -ou', tov hram (71; *iJero)14
kravzw viem, pozivam (56; *krag)15

(e[krazon), kravxw, e[kraxa, kevkraga, -, -
oujciv ne (54, prilog)
paidivon, -ou, tov dijete, beba (52; *paidio)16

______________________________________________
12 Gramatika potjee od grke rijei grammatikhv, koja znai karakteristike pisanja

(gravmma).
13 Tree lice jednine glagola fhmiv; moe biti imperfekt aktiv ili drugi aorist aktiv. Ovaj
oblik javlja se etrdeset tri puta u Novom zavjetu. Ukljuili smo ga u rjenik zato to
ga je studentima prve godine teko prepoznati. Ne ubrajamo ga u zbroj rijei.
14 Hijeroglifi su egipatsko pismo, od srodne imenice iJerov" (sveto) i gluvfw (urezati,
zapisati [na ploice]).
15 Ovo je jedan od vrlo malo azw glagola ija osnova zapravo ne zavrava dentalnim
suglasnikom; usp. v-2a(2) u MBG.
16 Dijete je ono koje ui, koje je potrebno pouiti. Paideutika (paideutikov") i pedagogija su
vjetine pouavanja. Spojni oblik pedo takoer je uestao, kao to je sluaj u
pedobaptizam.
speivrw sijem (52, *sper)

-, e[speira, -, e[sparmai, -


28.16 Relativno vrijeme. Dok prezent particip oznaava radnju koja se
odvija u vremenu glavnoga glagola, aorist particip openito oznaava
radnju koja se dogaa prije vremena glavnoga glagola. Meutim,
postoje mnoge iznimke ovom opem pravilu. (Zato se zove samo opim
pravilom.) Na primjer, mnogi aorisni participi oznaavaju radnju koja
se odvija istovremeno s radnjom glavnoga glagola.
Koritenje nakon umjesto dok, kada je to prikladno, moe vam
pomoi da oznaite relativno vrijeme participa. Isto tako, moe vam
biti od pomoi savjet koji smo iznijeli u Informacijama za napredne
studente u prethodnom poglavlju.
28.17 Naredna tablica pokazuje odnos meu glavnim glagolima, participima

u prezentu i participima u aoristu. Ako vas bune nazivi hrvatskih
glagolskih vremena, ispod njihovih imena naveli smo prikladne
pomone glagole. Vidi Dodatak za daljnju raspravu o hrvatskim
glagolskim vremenima (str. 353).
glavni gl. prezent particip aorist particip
Futur Dok + futur drugi (nesvreni) Nakon + futur drugi ili gl. prilog proli
bude jeo to bude jeo ili pojeavi
Prezent Dok + prezent (nesvreni) Nakon + pluskvamperfekt ili gl. prilog proli
jede to je bio jeo/pojeo ili (po)jeavi
Imperfekt Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt ili gl. prilog proli
bijae jeo to bijae jeo ili jeavi
Aorist Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt

bjee jeo to bijae (po)jeo ili (po)jevi
Perfekt Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt

je bio jeo to je bio pojeo ili pojeavi
28.18 Futurni particip. Particip u futuru koristi se kako bi se opisalo neto

to se namjerava, kani ili oekuje u budunosti (Smyth, #2044).
Futurski particip javlja se trinaest puta u Novom zavjetu. Oblici su
jasni, tako da smo smatrali da ih ne trebamo posebno komentirati.
Evo ih.
Matej 27,49 oiJ de; loipoi; e[legon, Afe" i[dwmen eij e[rcetai jHliva"
swvswn aujtovn.
Luka 22,49 ijdovnte" de; oiJ peri; aujto;n to; ejsovmenon ei\pan,
Kuvrie, eij patavxomen ejn macaivrh/;
Ivan 6,64 ajll j eijsi;n ejx uJmw'n tine" oi} ouj pisteuvousin. h[/dei ga;r ejx
ajrch'" oJ Ij hsou'" tivne" eijsi;n oiJ mh; pisteuvonte" kai;
tiv" ejstin oJ paradwvswn aujtovn.
Djela 8,27 kai; ajnasta;" ejporeuvqh: kai; ijdou; ajnh;r Aijqivoy
eujnou'co" dunavsth" Kandavkh" basilivssh" Aijqiovpwn, o}"
h\n ejpi; pavsh" th'" gavzh" aujth'", o}" ejlhluvqei proskunhvswn
eij" Ij erousalhvm,
Djela 20,22 kai; nu'n ijdou; dedemevno" ejgw; tw'/ pneuvmati poreuvomai
eij" Ij erousalhvm, ta; ejn aujth'/ sunanthvsontav moi mh; eijdwv",
Djela 22,5 wJ" kai; oJ ajrciereu;" marturei moi kai; pa'n to;
presbutevrion: par j w|n kai; ejpistola;" dexavmeno" pro;"
tou;" ajdelfou;" eij" Damasko;n ejporeuovmhn a[xwnxwn kai;
tou;" ejkeise o[nta" dedemevnou" eij" Ij erousalh;m i{na
timwrhqw'sin.
Djela 24,11 dunamevnou sou ejpignw'nai o{ti ouj pleivou" eijsivn moi
hJmevrai dwvdeka ajf j h|" ajnevbhn proskunhvswn eij"
Ij erousalhvm,
Djela 24,17 di j ejtw'n de; pleiovnwn ejlehmosuvna" poihvswn eij" to; e[qno"
mou paregenovmhn kai; prosforav",
Rim 8,34 tiv" oJ katakrinw'n; Cristo;" Ihsou'" oJ ajpoqanwvn,

1. Kor 15,37 kai; o} speivrei", ouj to; sw'ma to; genhsovmenon speivrei" ajlla;
gumno;n kovkkon eij tuvcoi sivtou h[ tino" tw'n loipw'n:
Heb 3,5 kai; Mwu>sh'" me;n pisto;" ejn o{lw/ tw'/ oi[kw/ aujtou' wJ" qeravpwn
eij" martuvrion tw'n lalhqhsomevnwn, wn
Heb 13,17 Peivqesqe toi" hJgoumevnoi" uJmw'n kai; uJpeivkete, aujtoi; ga;r
ajgrupnou'sin uJpe;r tw'n yucw'n uJmw'n wJ" lovgon ajpodwvsonte",
onte"
i{na meta; cara'" tou'to poiw'sin kai; mh; stenavzonte",
ajlusitele;" ga;r uJmin tou'to.
1. Pet 3,13 Kai; tiv" oJ kakwvswn uJma'" eja;n tou' ajgaqou' zhlwtai; gevnhsqe;
Dvadeset deveto poglavlje
Pridjevski participi
Egzegetski uvid
U Rimljanima 1,3-4 vano je vidjeti da dva atributivna participa (tou' genomevnou,
koji bijae, i tou' oJrisqevnto", koji bijae postavljen) poblie opisuju rije
sin (uiJou') koja se javlja na poetku treeg stiha. Ova dva participna izraza
priopuju dvije nadopunjujue istine o Sinu. Prva, on bijae od sjemena
Davidova po tijelu (tou' genomevnou ejk spevrmato" Daui;d kata; savrka). Budui
da je Isus bio Davidov potomak, ispunio je starozavjetna prorotva da e iz
Davidove loze izii vladar (2. Sam 7,12-16; Iz 11,1-5. 10; Jer 23,5-6; 33,14-17; Ezek
34,23-24).
Kada pie da je Isus Davidov potomak po tijelu, ne podrazumijeva se nikakva
kritika njegova Davidova potomstva. Ipak, drugi atributivni particip opisuje
neto vee od tjelesnog potomstva Davidova. Sin bijae postavljen da bude Sin
Boji u sili po Duhu svetosti uskrsnuem od mrtvih (tou' oJrisqevnto" uiJou' qeou'
ejn dunavmei kata; pneu'ma aJgiwsuvnh" ejx ajnastavsew" nekrw'n).
Ovdje imamo dva stadija povijesti spasenja. Tijekom svog ovozemaljskog
ivota, Isus je bio Mesija i Sin Davidov, ali nakon svog uskrsnua bio je
postavljen kao Mesija koji vlada i upravlja. Naslov Sin Boji u s. 4 odnosi se
na Isusovu mesijansku kraljevsku ast, a ne na njegovo boanstvo. Pavao ne
eli rei da je Isus nakon svog uskrsnua bio usvojen kao Boji Sin. Sjetite se da
izraz koji poinje atributivnim participom tou' oJrisqevnto" u s. 4 poblie
opisuje rije Sin (uiJou') u s. 3. Sina je postavio Bog da bude Sin Boji.
Drugim rijeima, Isus je ve bio Sin kada je bio postavljen da bude Sin Boji!
Prva upotreba rijei Sin (s. 3) se stoga odnosi na Isusovo preegzistentno
boanstvo koje je od vjenosti dijelio s Ocem. Isusovo postavljanje kao Sina
Bojega (s. 4) odnosi se na njegovo ustolienje kao mesijanskoga Kralja
prilikom njegova uskrsnua.
Kako li je Isus Krist velik! On je vjeni Sin Boji koji oduvijek vlada s Ocem.
Meutim, on ujedno zasluuje nae tovanje kao mesijanski Kralj, Bogoovjek
koji je postavljen kao Sin Boji u sili kada je uskrsnuo iz mrtvih.
Thomas R. Schreiner
270
Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi 271
Pregled

pridjevski particip poblie opisuje imenicu ili zamjenicu, ili vri funkciju
imenice;
ako pridjevski particip vri funkciju pridjeva, onda se zove atributivni
particip i ponaa se kao pridjev;
ako pridjevski particip vri funkciju imenice, zove se imenski particip i
ponaa se kao imenica.
Hrvatski jezik
29.1 Osim to vri ulogu glagolskog priloga, particip moe vriti ulogu
glagolskog pridjeva. Kao takav, on nema samo glagolske nego i
pridjevske karakteristike. Drugim rijeima, particip moe vriti svaku
funkciju koju pridjev moe vriti. Na primjer, moe poblie opisivati
imenicu. ovjek koji jede (dosl. jedui) pokraj prozora je moj uitelj
grkog. U ovome primjeru particip jedui govori nam neto o ovjeku.
29.2 Meutim, particip moe initi vie od poblieg opisivanja imenice.

Jedan od njegovih najoitijih drugih talenata jest vrenje funkcije
imenice. Drugim rijeima, particip se moe koristiti imenski. ivi
(dosl. ivui) imaju nadu. U ovome primjeru, particip ivui slui kao
imenica, posebno kao subjekt reenice. [Meutim, takoer treba
zapaziti da se zapravo radi o poimenienom pridjevu iv, tako da na
neki nain particip se pretvara u pridjev koji se potom pretvara u
imenicu; op. prev.]
Grki jezik
29.3 Gotovo sve to smo do sada nauili o participima odnosi se i na
pridjevske participe. Tvorba participa, njegov aspekt, slaganje s rijei
koju poblie opisujesve se to primjenjuje na sve participe.
29.4 Particip nije samo glagolski prilog (poglavlja 27-28) nego je i glagolski
pridjev, tako da moe vriti funkciju pridjeva u reenici. Stoga ga
nazivamo pridjevskim participom. Pridjevski participi mogu biti
atributni ili imenski.
29.5 Ponavljanje gramatike o pridjevima. Moramo poeti tako to emo

ponoviti dio gramatike koji se bavi pridjevima (deveto poglavlje).
Participi u ovom poglavlju vre funkciju pridjeva, a vi trebate uvidjeti
da u pogledu gramatike ovdje ima vrlo malo novosti.
Pridjevi vre jednu od ove tri funkcije: atributivnu, imensku ili
predikatnu.
Kada pridjev vri atributivnu funkciju, slae se s rijei koju poblie

opisuje u rodu, broju i padeu, a ispred njega nalazi se lan.
oJ ajgaqo;" lovgo" ejstivn ...
Kada pridjev vri imensku funkciju, njegov pade odreuje
funkcija u reenici. Njegov rod i broj odreuje ono to predstavlja.
oJ ajgaqov" ejstin ...
Ako pridjev vri imensku funkciju, onda nee biti imenice koju
poblie opisuje. esto ete u svoj prijevod trebati unijeti dodatne
rijei, ovisno o prirodnom rodu.
hJ ajgaqhv
dobra ena
Pridjevski particip
29.6 Pridjevski particip ima dvije funkcije, atributivnu (ako vri funkciju
pridjeva) i imensku (ako vri funkciju imenice).
Kljune rijei dok, nakon i zato to primjenjuju se samo na
priloke participe. Ne koriste se s pridjevskim participima.
29.7 Atributivni. Atributivni particip poblie opisuje neku drugu imenicu

ili zamjenicu u reenici, a s tom rijei e se slagati u rodu, broju i
padeu, ba kao pridjev. Za sada ga prevodite koji + glagol.
oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji govori mnotvu moj je uitelj.
29.8 Imenski. Budui da pridjev moe vriti i funkciju imenice, moe i

particip. Upamtite: particip je (ujedno) glagolski pridjev, tako da moe
vriti svaku funkciju koju i pridjev vri, obino bolje od njega.
oJ tw'/ ojclw'/ levgwn ejsti;n oJ didavskalov" mou.
Onaj koji govori1 mnotvu moj je uitelj.
to e odrediti rod, broj i pade imenskog participa?

Tono! Pade odreuje funkcija participa u reenici (ba kao u sluaju
imenskog pridjeva). U gornjemu primjeru, levgwn je nominativ zato to
je particip subjekt reenice. Od pomoi e biti i prisutnost lana.
_______________________________________
1 U #29.9 emo objasniti zato smo dodali onaj koji.
Njegov rod i broj odreuje ono to ili koga particip predstavlja. U

ovom sluaju, postoji samo jedan uitelj (tj. jednina) i on je mukarac
(tj. muki rod).
29.9 Prijevod imenskog participa. Kao u sluaju imenskoga pridjeva,

prijevod imenskog participa esto e iziskivati umetanje dodatnih
rijei, kao to su onaj koji je u prethodnom primjeru. Pokuajte
prevesti bez tih rijei.
oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejstin oJ didavskalov" mou.
Govorei mnotvu je moj uitelj.
Nema ba puno smisla, zar ne? Time se vraamo na neto to smo
spomenuli prije nekoliko poglavlja. Prijevod grkoga participa esto je
idiomatski. Morate saznati to grki znai, a potom pronai nain da
isto izrazite na hrvatskom jeziku. Doslovni prijevod koji grki prenosi
rije po rije obino nee biti dobar.
Kao i kod imenskih pridjeva, koristite zdrav razum u pogledu rijei
koje dodajete (npr. onaj koji je). Ako je particip u jednini, trebate
izabrati on(aj), ona ili moda ono, ako je u srednjem rodu. Ako
je u mnoini, onda moete upotrijebiti oni, one, ona. Umjesto
koji moete koristiti to, posebno ako je pojam koji particip opisuje
u srednjem rodu. Tu je mogua velika fleksibilnost, a koje rijei trebate
upotrijebiti najbolje ete otkriti ako to najprije saznate na grkom, a
potom prevedete na hrvatski. Dodatna bi vas pravila sada samo
zbunila.
Koji bi rod, broj i pade particip imao u ovome prijevodu?
pade broj rod

onaj koji
to to
onima koji
od onoga to
29.10 Aspekt pridjevskog participa. Premda osnovna aspektualna razlika izmeu

nesvrenog (prezent) i neodreenog (aorist) participa jo uvijek postoji, u
atributivnom participu znaaj aspekta se smanjuje, a jo je manji u imenskom
participu. To znai da se ne trebate previe truditi kako biste iznijeli aspekt u
svome prijevodu. On u pridjevskom participu nije toliko prisutan koliko je u
prilokom participu.
29.11 Atributivni ili imenski? Budui da particip moe vriti funkciju

pridjeva ili imenice, kako moete znati o kojemu je rije? Odgovor je,
ponovno, u kontekstu.
Uzmimo, na primjer, oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejstin oJ didavskalov" mou. Kako
moete znati je li oJ levgwn pridjevski ili imenski particip? Jednostavno.
Pokuajte ga prevesti kao pridjevski. Ne moete, zato to nema niega
to moe poblie opisati. Zato mora biti imenski.
Priloki ili pridjevski

29.12 Priloki ili pridjevski? Primijetit ete da nema razlike u obliku
prilokog i pridjevskog participa. ajkouvonte moe biti pridjevski
(atributivni ili imenski) ili priloki particip. Kako onda moete
razlikovati pridjevski i priloki particip?
Postoje dvije naznake pomou kojih moete odgovoriti na to pitanje.

Prva je stoji li ispred participa lan. Kao ope pravilo, priloki
particip nikada nema lan dok pridjevski particip obino ima lan.
Odnosno, ako particip ima lan, ne moe biti priloki. Ako nema
lan, onda je vjerojatno priloki.
lan e se uvijek slagati s participom u rodu, broju i padeu.2

Kontekst. Ako nema lana, druga naznaka koju imate jest kontekst
toga stiha. Koja vrsta participa ima vie smisla? Priloki ili
pridjevski? Pokuajte prevesti particip na jedan a potom na drugi
nain, jer ete tako obino doi do rjeenja.
Upamtite: ako ima lana, particip ne moe biti priloki. Ako nema lana,
vjerojatno je priloki.
_______________________________________
2 To biste trebali oekivati, jer isto je i s pridjevom. Ponekad neka rije ili izraz stoji
izmeu lana i participa, kao to je sluaj s pridjevima (npr. oJ tw'/ ojclw'/ levgwn).
Saetak
Vano je da znate etiri razliita izraza.

1. Priloki particip. Priloki particip slae se s imenicom ili zamjenicom u
reenici, ali radnja koju particip opisuje usmjerena je prema glagolu.
esto koristi kljune rijei dok ili nakon to, ovisno o tome je li u prezentu
ili u aoristu.
2. Pridjevski particip. Pridjevski particip poblie opisuje imenicu ili
zamjenicu, ili vri funkciju imenice.
a. Atributni particip. Ako pridjevski particip pripisuje neto imenici ili
zamjenici, zove se atributni particip. Na hrvatski ga prevodite koji +
glagol. Particip e se slagati u rodu, broju i padeu s rijei koju
poblie opisuje.
b. Imenski particip. Ako pridjevski particip vri funkciju imenice, zove
se imenski particip. Obino ete trebati unijeti dodatne rijei u svoj
prijevod kako bi ta konstrukcija imala smisla. Koristite one rijei koje
e vam omoguiti da na hrvatskom jeziku ponovite pravi smisao
grkoga participa. Njegov pade odreuje njegova funkcija, dok rod i
broj odreuje rije koju zamjenjuje.
3. Naredna tablica ilustrira proces prevoenja participa.
Sedam pitanja koje moete postaviti svakom participu

kojeg susretnete
1. Koji je rod, broj i pade participa, i zato (tj. koju rije poblie
opisuje)?
2. Je li radnja (ili stanje stvari) u participu usmjerena prema glagolu
(priloki) ili imenici (pridjevski)?
3. Ako je priloki, hoete li umetnuti dok ili nakon to?
4. Ako je pridjevski, je li atributni ili imenski?

5. Koji je aspekt participa? Nesvreni (prezent) ili neodreeni
(aorist)?
6. Koje je stanje participa?
7. to taj glagol znai?
_____________________________________________________________________
1. Koju rije particip poblie opisuje, ako neku uope opisuje?
2. Priloki Pridjevski
3. Atributni Imenski
4. Poblie opisuje Poblie opisuje Vri funkciju

(dok/nakon to) (koji, to) (onaj koji)
5. Aspekt (prezent: nesvreni)

(aorist: neodreeni)
6. Stanje (aktiv; medij; pasiv)
7. Znaenje (definicija rijei)
_____________________________________________________________________
Rjenik
devcomai uzimam, primam (56; *dec)

devxomai, ejdexavmhn, -, devdegmai, ejdevcqhn
dokevw mislim, ini mi se (62; *dok)3

(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, -
ejsqivw jedem (158; *ejsqi; *fag)4

(h[sqion), favgomai, e[fagon, -, -, -
pevmpw aljem (79, *pemp)
pevmyw, e[pemya, -, -, ejpevmfqhn
fevrw nosim, proizvodim (66; *fer; *oi; *enec)5

(e[feron), oi[sw, h[negka, ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn
______________________________________
3 Doketizam je bilo jedno rano kransko krivovjerje koje je pouavalo da je Isus samo
izgledao kao ovjek. Epsilon se dodaje za tvorbu prezentske osnove.
4 Esofagus se tvori od drugoga korijena, *fag.
5 Kristofer (Crivstofer) znai onaj koji nosi Krista. Vidi MBG za objanjenje osnova
glagolskog vremena.


29.13 Aspekt i relativno vrijeme. Prezentski i aorisni participi imaju
relativan vremenski smisao bez obzira je li rije o prilokim ili
pridjevskim participima. Meutim, zadravanje tog smisla u
prijevodu pridjevskog participa zahtijeva nekoliko dodatnih koraka.
29.14 Atributivni particip. Ako se atributivni particip prevede koristei

odnosnu reenicu i finitni glagol, mogue je jasnije opisati aspekt i
relativno vrijeme participa. Odaberite onu odnosnu zamjenicu koja
ima najtoniji smisao.
ovjek koji govori mnotvu moj je uitelj.
oJ a[nqrwpo" oJ eijpw;n tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji progovori mnotvu moj je uitelj.
oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ h\n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji je govorio mnotvu bio je moj uitelj.
oJ a[nqrwpo" oJ eijpw;n tw'/ ojclw'/ h\n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji je bio govorio mnotvu bio je moj uitelj.
29.15 Imenski particip. Budui da ve znate koristiti line i odnosne

zamjenice u prijevodu imenskih participa, ovdje vie nemate to
nauiti, osim da se trebate usredotoiti na koritenje glagolskih oblika
koji pokazuju ispravan relativni vremenski smisao.
Trideseto poglavlje
Perfektni participi i apsolutni genitivi
Egzegetski uvid
Glagolsko vrijeme perfekt esto se koristi za pouavanje vanih teolokih istina,

a esto nije mogue u potpunosti prevesti njegov smisao. Izraz th/' ga;r cavritiv
ejste sesw/smevnoi dia; pivstew", u prijevodu KS glasi: Da, milou ste spaeni
po vjeri (Ef 2,8a), ali ne otkriva potpuno znaenje izraza ejste sesw/smevnoi.
Perfekt pasiv particip sesw/smevnoi koristi se zajedno s glagolom ejste i tvori ono
to nazivamo perifrastikim glagolom, konstrukciju kojom se eli staviti
poseban naglasak na trajne, nesvrene rezultate. Pavao ovu konstrukciju koristi
kako bi naglasio da su posljedice spasenja trajan dio vjernikova ivota. to to
znai u pogledu sadanjega kranskog iskustva?
Znai da poetna i zavrna crta nisu iste. Spasenje je doista proces. Spasenje
ima svoj poetak, sredinu i kraj opravdanje, posveenje i proslavljenje. Ovo
iskustvo je posve dinamino, a ne statino u pogledu napredovanja. U ovome
trenutku korisna je dobro poznata analogija sa amcem za spasavanje.
Neotkupljeni ivot slian je pogibelji u kojoj se nalazimo dok smo jo uvijek na
onesposobljenom brodu koji tone zbog nepopravljive tete nastale u bijesnoj
oluji. amci za spaavanje stiu kako bi nas izbavili i poinju opasno putovanje
do sigurne obale. Ipak, nakon to smo uli u spasonosnu lau, oluja jo uvijek
bijesni. Nitko nije posve siguran kada e oluja prestati ili kada e druga oluja
nastati dok se vozimo prema sigurnoj luci. Premda neko vrijeme tijekom
putovanja moemo iskusiti putovanje bez neugodnosti, velika je vjerojatnost
da e nas udariti nova opasnost. Dolazak u sigurnost koju prua obala na je
krajnji cilj.
Silazak s broda koji tone u amac za spasavanje jest poetak spasenja, ili
opravdanje; putovanje u amcu za spasavanje provoenje je naega spasenja [u
ivot] (vidi Fil 2,12; hrvatski prijevodi nude razliita rjeenja: nastojte da
postignete svoje spasenje [KS], radite oko svoga spasenja [D/F], radite o
spasenju svojem [ari], gradite spasenje svoje [Danii], radite na svome
spasenju [Kneevi]), ili posveenje; a dolazak na obalu na je konani dolazak
u nebo. To je dokonanje spasenja ili proslavljenje. Aspekt izraza ejste
sesw/smevnoi obuhvaa cijelo putovanje. Ovo shvaanje moe proizvesti bolji
prijevod i primjenu, Jer po milosti se spaavate kroz vjeru.
Nadalje, particip je u pasivu, to znai da postoji vanjski vritelj radnje, Boja

milost, koji takoer sudjeluje u procesu. Premda Pavao nepopustljivo tvrdi da
ne moemo raditi za spasenje, jednako je uvjeren da moramo provoditi
spasenje [u ivot]. Kranin, ba kao i Pavao, poznaje svakidanju borbu koja je
ukljuena u ivljenje kranskoga ivota. Spasenje nije posve automatsko;
278
Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 279
nakon to je zapoelo, potreban je ozbiljan trud. Borba u posveenju kao dijelu

naega spasenja koji oznaava na ivot poslije obraenja, ne samo da dokazuje
na odnos s Kristom, nego nas i nagoni da rastemo u dubini naega kranskog
iskustva.
Paul Jackson
Pregled
perfektni particip tvori se od perfektne glagolske osnove (ukljuujui
reduplikaciju) i oznaava dovrenu radnju s posljedicama koje traju u
sadanjosti (govornikovoj, ne itateljevoj);
apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip i
imenica/zamjenica u genitivu nisu povezani ni uz jednu rije u ostatku
reenice;
perifrastika konstrukcija sadri particip i oblik glagola eijmiv, a koristi se
umjesto finitnoga glagolskog oblika;
postoje i drugi naini na koje moemo prevesti priloke participe.
Grki jezik
30.1 Saetak. Ovo je posljednji particip koji ete nauiti. Perfektni particip
tvori se od perfektne osnove i oznaava isti smisao koji perfekt ima u
indikativu. Oznaava svrenu radnju koja ima posljedice u sadanjosti.
Kao u sluaju indikativa, tako se i ovdje sadanje vrijeme odnosi na
stajalite govornika, a ne nuno i itatelja. Ova pogreka se esto
potkrade.
30.2 Prijevod. Opi prijedlog jest da koristite (nakon to) + glagol u
pluskvamperfektu (npr. nakon to ste bili pojeli).
30.3 Reduplikacija. Perfektni particip tvori se od perfektne osnove.

Zadrava se reduplikacija samoglasnika, jer nije isto to i augment,
koji oznaava prolo vrijeme.
30.4 Osnova. Ako glagol ima prvi perfekt indikativ, u tvorbi perfektnog
participa koristit e osnovu prvoga perfekta. Samo nekoliko participa
tvori se od drugoga perfekta, a o njima emo govoriti u odjeljku
Perfektni particip
30.5 Tablica: Prvi perfekt aktiv particip
Reduplikacija + perfektna osnova +

formant glagolskog vremena (k) +
participni morfem +padeni nastavci
le + lu + k + ot + e" lelukovte"
30.6 Paradigma: Prvi perfekt aktiv particip. Aktivni participni morfem za

muki i srednji rod glasi ot,
ot koji nalikuje na kot kada je spojen s
formantom glagolskog vremena. U enskom rodu, ot se zamjenjuje s
uia.1
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. lelukwv"2 lelukuia lelukov"3

G jd. lelukovto" lelukuiva" lelukovto"
D jd. lelukovti lelukuiva/ lelukovti
A jd. lelukovta lelukuian lelukov"
N mn. lelukovte" lelukuiai lelukovta

G mn. lelukovtwn lelukuiw'n lelukovtwn
D mn. lelukovsi(n) lelukuivai" lelukovsi(n)
A mn. lelukovta" lelukuiva" lelukovta
m. r. . r. sr. r.
N jd. kw" kuia ko"

G jd. koto kuia" koto"
_____________________________________
1 Za detalje vidi MBG, #91.5.
2 Padeni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) a omikron se produljuje na
omega kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #5). kot" ko" kw".
3 Padeni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) ali omikron se ne produljuje. kot" ko".
30.7 Tablica: Prvi perfekt medij/pasiv particip
Reduplikacija + perfektna osnova +
le + lu + meno + i lelumevnoi
30.8 Paradigma: Prvi perfekt medij/pasiv particip. Participni morfem za

medij/pasiv je meno/h
meno h, koji pripojen sa spojnim samoglasnikom izgleda
kao omeno/h.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. lelumevno" lelumevnh lelumevnon

G jd. lelumevnou lelumevnh" lelumevnou
D jd. lelumevnw/ lelumevnh/ lelumevnw/
A jd. lelumevnon lelumevnhn lelumevnon
N mn. lelumevnoi lelumevnai lelumevna

G mn. lelumevnwn lelumevnwn lelumevnwn
D mn. lelumevnoi" lelumevnai" lelumevnoi"
A mn. lelumevnou" lelumevna" lelumevna
m. r. . r. sr. r.
N jd. mevno mevnh mevnon

G jd. mevnou mevnh" mevnou
Kao to je sluaj u indikativu, izostaje formant glagolskog vremena i

spojni samoglasnik. To bi trebalo olakati prepoznavanje.4
Genitiv apsolutni
30.9 Gramatika definicija apsolutne konstrukcije jest konstrukcija koja
nema nikakva gramatikog odnosa prema ostatku reenice.5 Primarni
primjer apsolutne konstrukcije u grkome jeziku jest apsolutni genitiv.
_________________________________
4 Naglasak e uvijek biti na pretposljednjem slogu, na penultimi (mevn).
282 etvrti dio: Particip
Genitiv apsolutni je imenica ili zamjenica i particip u genitivu koji nisu

gramatiki povezani s ostatkom reenice.6 Drugim rijeima, u reenici nee
biti neka druga rije koju taj participni izraz poblie opisuje.
Kai; eujqu;" e[ti aujtou' lalou'nto" paragivnetai jIouvda" (Marko
14,43).
I odmah, dok je on to jo bio govorio, doe Juda.
30.10 Praktine upute

Zapazite da aujtou' vri funkciju subjekta participa. Apsolutni
genitiv esto se koristi kada se imenica ili zamjenica koja vri
radnju participa razlikuje od subjekta reenice.
Isto tako, particip moe imati modifikatore, kao to su izravni
objekt, prilog itd.
Genitiv apsolutni u pripovjedakoj knjievnosti obino se javlja na
poetku reenice.
30.11 Prijevod. Prijevod apsolutnoga genitiva je idiomatski. Ne moete ga

prevesti rije po rije. Provjerite to kae u grkom jeziku, a potom isto
to recite na hrvatskom, pokuavajui naglasiti aspekt participa. Budete
li koristili apsolutnu konstrukciju u prijevodu, va hrvatski e
zapravo biti lo hrvatski, ali za sada je to u redu.
30.12 Ove smjernice daju polazinu toku za prijevod.

1. Veina apsolutnih genitiva u Novom zavjetu su vremenski, tako
da ete apsolutni genitiv prevesti vremenskom reenicom. Koristite
dok ako je particip u prezentu i nakon to ako je particip u
aoristu.7
lalou'nto" ....
Dok je govorio ....
lalhvsanto" ....
Nakon to je govorio ....
______________________________________
5 Apsolutni znai odvojeni. Dolazi od latinske rijei absolutus, koja znai
odrijeen.
6 Mogua je konstrukcija bez imenice ili zamjenice, ali to nije uobiajeno (vidi Bl-D
#423.6). U sluaju takve konstrukcije, imenicu ili zamjenicu moete pretpostaviti u
svome prijevodu.
7 Kada prevodite s relativnim vremenom, o emu smo govorili u Informacijama za
napredne studente u prethodnim poglavljima, zadrite predodbu relativnog
vremena u pogledu glavnoga glagola.
2. Ako postoji subjekt u genitivu, koristite taj subjekt i finitni oblik

glagola.
ajkouvonto" aujtou' ....
Dok je bio sluao ....
ajkouvsanto" aujtou' ....
Nakon to je bio uo ....
30.13 U narednim primjerima, razlikujte obine participe od apsolutnih

genitiva. Napravite gramatiku analizu svakog participa.
levgonte" tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....

legovntwn profhvtwn tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....
eijpovnte" tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....

eijpovntwn profhvtwn tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....
didacqevnte" uJpo; tou' kurivou ejxh'lqon eij" th;n e[rhmon oiJ dou'loi.
didacqevntwn profhvtwn uJpo; tou' kurivou ejxh'lqon eij" th;n e[rhmon oiJ
dou'loi.
Perifrastike konstrukcije
30.14 Jedna od osnovnih razlika koju smo vidjeli izmeu hrvatskog i
grkoga jezika jest ta to grka glagolska vremena ne koriste pomone
glagole. Hrvatski jezik koristi u, e, e, emo, ete, e za tvorbu
futura, sam, si, je, smo, ste, su za prezent itd. Grki koristi razliite
formante glagolskog vremena itd.
Meutim, postoji jedna situacija kada grki koristi eijmiv i particip
zajedno kako bi izrekao jednu ideju, a to se naziva perifrastikom
konstrukcijom.8 Izvorno se perifrastika konstrukcija koristila za
naglaavanje nesvrenoga znaenja participa (to je razlog zato se
aorist nikada ne javlja u ovoj konstrukciji). Meutim, u vrijeme Koine
grkog, taj naglasak je uglavnom bio izgubljen. Zapravo, Koine grki
obino koristi perifrastiku konstrukciju za tree lice mnoine, perfekt
medij/pasiv.
Perifrastiku konstrukciju prevedite onako kako biste preveli obinu
tvorbu glagolskog vremena; nesvrena ideja e moda biti naglaena,
ali to ovisi o kontekstu a ne o glagolskom obliku (vidi Egzegetski
uvid).
________________________________
8 Perifrastiki znai zaobilazni nain da se neto kae, a dolazi od periv
i fravsi".
Ovdje su svi razliiti oblici koje perifrastina konstrukcija moe primiti.

Oblik eijmiv i particip mogu biti odvojeni s nekoliko rijei.
perifrastino gl. vrijeme konstrukcija
Prezent prezent gl. eijmiv + prezentski particip

Imperfekt imperfekt gl. eijmiv + prezentski particip
Futur futur gl. eijmiv + prezentski particip
Perfekt present gl. eijmiv + perfektni particip

Pluskvamperfekt imperfekt gl. eijmiv + perfektni particip
Futurni perfekt futur gl. eijmiv + perfektni particip
(Za raspravu o pluskvamperfektu, vidi Informacije za napredne

studente u dvadeset petom poglavlju.)
Alternativni prijevodi prilokih participa

30.15 Do sada smo nauili nekoliko naina na koje moete prevesti priloke
participe prezent s dok, aorist s nakon to i zato to. Ovo je
izvrstan nain na poetku, ali postoje participi koji se ne mogu ba
dobro prevesti na taj nain. Kako se budete upoznavali s participima,
moi ete prevoditi i na druge naine. Slijede jo etiri mogunosti
zajedno s njihovim tehnikim nazivima.
Instrumentalni particip. Priloki participi mogu oznaavati
sredstvo po kojemu se radnja odvija. Pritom je najbolje koristiti
glagolski prilog proli ili sadanji.
kopiw'men ejrgazovmenoi tai" ijdivai" cersivn.
Trudimo se radei vlastitim rukama.
Kao obini glagol. U nekim konstrukcijama gdje particip slijedi
glagol, particip je najbolje prevesti kao finitni glagol.
oJ de; jIhsou'" ajpokriqei;" ei\pen ....
Ali Isus odgovori (i) ree ....
Dopusni particip. Neki participi izriu dopusnu ideju, a kljuna
rije je premda. (aJmartavnw znai grijeim.)
aJmartavnonta ga;r oJ qeo;" ajgapa'/ me.
Jer premda (sam) grjenik, Bog me ljubi.
Saetak
1. Perfektni particip oznaava svrenu radnju iji rezultati traju u
sadanjosti (govornikovoj).
2. Perfekt aktiv particip tvori se od perfektne osnove za aktiv (ukljuujui

reduplikaciju) s ot/uia.
3. Perfekt medij/pasiv particip tvori se od perfektne osnove za medij/pasiv
(ukljuujui reduplikaciju) s meno/h.
4. Apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip u genitivu
nije spojen s glavnim dijelom reenice. Obino ukljuuje imenicu ili
zamjenicu u genitivu koja vri ulogu subjekta participa, a moe imati
rijei koje je poblie opisuju. Apsolutni genitiv prevodite vremenskom
reenicom koristei dok i nakon to osim ako vam to ne doputa
kontekst.
5. Perifrastika konstrukcija sadri particip i oblik glagola eijmiv koji se
koriste umjesto finitnoga glagolskog oblika. Izvorno se njime sluilo za
naglaavanje nesvrenog aspekta radnje, ali u Koine grkom to se vie ne
moe pretpostaviti. Obino se koriste umjesto perfekta medija/pasiva
treeg lica mnoine.
6. Priloki particip moe oznaiti sredstvo ili dozvolu, a ponekad ga je
najbolje prevesti finitnim glagolom.
Saetak grkog participa

1. Ako se particip koristi u svojstvu priloga, njegov oblik e se slagati s
imenicom ili zamjenicom koja vri radnju participa. Uvijek e biti bez
lana.
2. Ako se particip koristi kao atributivni pridjev, onda e se slagati s rijei
koju poblie opisuje u rodu, broju i padeu, ba kao i bilo koji pridjev.
(Upamtite, particip je glagolski prilog/pridjev.) Obino ima lan.
4. Ako se particip koristi u svojstvu imenice, njegov pade odreuje njegova
funkcija u reenici. Njegov rod i broj odreuje rije na koju se odnosi
(poput imenskog pridjeva). U vaem prijevodu ete najvjerojatnije
dodavati rijei na osnovu prirodnog roda.
5. Budui da particip ne oznaava apsolutno vrijeme, aorisni particip nee
imati augment. Perfektni particip ne gubi svoju samoglasniku
reduplikaciju.
6. Glavna tablica participa sada je potpuna.

_______________________________________________________________________
morfem gl. vrijeme/stanje padeni nastavci
ot perfekt aktiv 3-1-3

_______________________________________________________________________
gl. vrijeme redupl. osnova formant morfem N. mn. est oblika za pamenje


medij aktiv

aktiv aktiv
medij aktiv

perfekt le perfekt k ot lelukovte kw, kuia, ko

aktiv aktiv koto, kuia, koto
perfekt le perfekt meno/h lelumevnoi meno ...
medij/pasiv medij/
pasiv
Rjenik
mhdev ali ne, niti, ak niti (56)
presbuvtero", a, on starjeina (66; *presbutero/a)9

Broj rijei koje se pojavljuju u ovom poglavlju: 122

30.16 Drugi perfektni participi. Postoji est glagola (ne ukljuujui sloene
oblike) koji imaju drugi perfekt. Umjesto da pamtite paradigme, dobro
pogledajte te oblike i zapamtite ih dovoljno kako biste ih znali
prepoznati. Svi su vrlo pravilni.
Njihovi oblici slini su prvome perfektu osim to je formant
glagolskog vremena a umjesto ka. Budui da medij/pasiv ne koristi
formant glagolskog vremena, medij/pasiv ne moe imati drugi
perfekt.
Ako se oblik javlja samo jedanput, navest emo sklonjeni oblik i
odlomak u kojem se nalazi. Ako se oblik javlja vie puta, navest emo
nominativ i genitiv jednine oblika mukoga roda, te koliko se puta svi
vezani oblici javljaju.
leksiki oblik particip odlomak ili broj pojavljivanja
ajkouvw ajkhkoovta" Ivan 18,21

ajnoivgw ajnew/govta Ivan 1,51
givnomai gegonwv", -ovto" 14
e[rcomai ejlhluqwv", -ovto" 4
lambavnw eijlhfwv" Matej 25,24
peivqw pepoiqwv", -ovto" 9
eijdwv je zapravo perfekt particip glagola oi\da premda ima znaenje

prezenta. Javlja se 51 put u Novom zavjetu, 23 puta kao eijdwv i 23 puta
kao eijdovte.
__________________________________
9 Rije se moe koristiti u svojstvu pridjeva kako bi se opisala starija osoba, ili kao
imenica kako bi se opisao slubenik u crkvi.
Trideset prvo poglavlje
Konjunktiv
Egzegetski uvid
Kada sluamo ljude do kojih nam je stalo i koje duboko cijenimo, onda ne
sluamo samo povrno znaenje njihovih rijei. Sadraj je vaan, ali elimo
upiti i govornikov stav, to njegove rijei podrazumijevaju o naem odnosu s
njime, to je njemu najvanije, to naglaava dok govori i tako dalje. Kada
prouavamo Novi zavjet, moemo potraiti takve elemente znaenja.
Ovo poglavlje opisuje fascinantnu kombinaciju koju grki jezik koristi kako bi
pokazao naglasak: to je upotreba dvije negacije ouj mhv s glagolom u
konjunktivu kako bi se naznaila snana negacija u pogledu budunosti.
Govornik koristi glagol u konjunktivu kako bi ukazao na moguu budunost,
ali u istom izrazu on naglaeno nijee (koristei dvostruku negaciju) da se
takvo neto moe ikada dogoditi. Ova lingvistika kombinacija javlja se oko
osamdeset pet puta u Novom zavjetu, esto u znaajnim obeanjima ili
uvjeravanjima u pogledu budunosti.
U Isusovom opisu samoga sebe kao Dobrog pastira u Ivanu 10, on daje jedno
od najdragocjenijih takvih obeanja: Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih
poznajem, i one idu za mnom. Ja im dajem vjeni ivot. One sigurno nee
nigda propasti [ouj mh; ajpovlwntai] (10,27-28a). Ovdje bi bilo sasvim dovoljno
upotrijebiti ouj s glagolom u futuru indikativu, ali Isus neto eli jo vie
naglasiti. Konjunktivna kombinacija snano nijee ak i mogunost da e bilo
koja od Isusovih ovaca propasti: smisao Isusove tvrdnje jest one sigurno nee
propasti, one nipoto nee propasti. To se naglaava dodavanjem izraza eij"
to;n aijw'na, zauvijek [nigda u KS]. Isusovo naglaeno obeanje temelj je
sigurnosti i pobone motivacije za svaku njegovu ovcu!
Buist M. Fanning
Pregled
U ovomu poglavlju nauit emo:
konjunktiv se koristi kada glagol izraava mogunost, vjerojatnost, poticaj
ili aksiomatski pojam;
glagol u konjunktivu nema vremenski smisao; njegov jedini smisao tie se
aspekta;
288
Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 289
konjunktiv u prezentu tvori se od prezentske osnove i oznaava nesvrenu

radnju;
konjunktiv u aoristu tvori se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava
neodreenu radnju;
oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik (npr. luvwmen).
Nastavci su posve jednaki u aoristu i u prezentu.
Hrvatski jezik
31.1 Do sada smo prouavali samo indikativni nain. Ako glagol iznosi
neku izjavu ili postavlja zbiljsko pitanje, glagol je u indikativu. Kao to
obino kaemo, indikativ je glagolski nain stvarnosti. On izjavljuje to
jest.
Knjiga je crvena.
elim uiti grki jezik.
Zato je hebrejski jezik bio toliko teak?
31.2 Konjunktiv ne opisuje ono to jest, nego ono to moe (ili bi moglo)
biti. Drugim rijeima, to nije glagolski nain koji opisuje stvarnost
nego mogunost (ili vjerojatnost).
Moda u nauiti hebrejski jezik.
Da sam redovito uio grki jezik, moda bih ga bio nauio.
31.3 Grki konjunktiv slian je hrvatskom kondicionalu prvom ili

sadanjem i kondicionalu drugom ili prolom.
Da sam bogat, uposlio bih privatnog uitelja za grki jezik [kond.
prvi].
Da je govornik doista bio bogat, ne bi bio koristio
konjunktiv/kondicional prvi bih nego indikativni oblik: Ja sam
bogat i zato u uposliti privatnog uitelja. Bila bi to izjava injenice, a
nain bi odraavao stvarnost. Meutim, ako nije bogat, govornik e
koristiti konjunktivni oblik bih: Da sam bogat, uposlio bih... .
31.4 Budui da radnja opisana glagolom u konjunktivu nije ispunjena, esto

se odnosi na neki dogaaj u budunosti.
290 Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli
Grki jezik
31.5 Osnovna definicija konjunktiva i indikativa u grkom jeziku slina je
onoj u hrvatskom jeziku. No ipak, postoji nekoliko znaajnih razlika.
31.6 Aspekt. Grki glagol ima vremenski smisao jedino u indikativu. Jedini
smisao koji glagol u konjunktivu ima jest aspekt. To je isto kao u
sluaju participa.
Glagol u prezentu konjunktivu oznaava nesvrenu radnju; glagol u
aoristu konjunktivu oznaava neodreenu radnju. U konjunktivu ne
postoji koncept apsolutne prolosti ili sadanjosti. Veina gramatika
konjunktiv koji se tvori od prezentske osnove naziva prezent
konjunktivom, dok konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove
nazivaju aoristom konjunktivom. Kao i kod participa, ohrabrujemo
vas da prihvatite terminologiju nesvreni konjunktiv i neodreeni
konjunktiv, jer je njihov zbiljski smisao aspekt, a ne vrijeme. [Iz istih
razloga, prezentski konjunktiv ne moete automatski prevesti
hrvatskim kondicionalom prvim ili sadanjim, a aorist konjunktiv ne
moete prevesti kondicionalom drugim ili prolim, ve to morate
saznati iz konteksta; op. prev.]
Aspekt je teko izraziti u prijevodu. Jedan od naina na koji to moete
uiniti jest da s prezentom konjunktivom koristite nesvreni glagol u
kondicionalu. Ako to iz nekog razloga ne moete uiniti, pazite da
aspekt naglasite u pouavanju ili propovijedanju.
Konjunktiv tvore samo dva glagolska vremena: prezent i aorist.1 Ne

postoji futur konjunktiv. S razloga to se aorist konjunktiv tvori od
aorisne osnove bez augmenta, prvi aorist konjunktiv moe nalikovati
futuru (npr. ajgaphvsw). Meutim, zapamtite da nema futura
konjunktiva.
31.7 Oblik. Dobra vijest je to to konjunktiv koristi iste nastavke koje koristi
indikativ. Svi oblici konjunktiva koriste primarne nastavke. Konjunktiv
samo produljuje spojni samoglasnik kako bi oznaio da je glagol u
konjunktivu. Omikron se produljuje na omega (npr. luvwmen), a epsilon
se produljuje na eta (npr. luvhte).2
____________________________________________________
1 Zapravo, postoji nekoliko primjera perfekta konjunktiva; vidi Informacije za

napredne studente.
2 ousi(n) postaje wsi(n), a h/ ostaje h/.
31.8 Tablica: Prezent (nesvreni) konjunktiv. Prezent konjunktiv koristi

prezentsku osnovu glagola, ali produljuje spojni samoglasnik. luvomen u
indikativu postaje luvwmen u konjunktivu.
Prezentska osnova +
produljeni spojni samoglasnik (w/h) +
Primarni lini nastavci
aktiv: lu + w + men luvwmen

medij/pasiv: lu + w + meqa luwvmeqa
31.9 Paradigma: Prezent konjunktiv. Ukljuili smo aktiv konjunktiv glagola

eijmiv. Nema pasivnog oblika. Za oblike kontraktnih glagola u
konjunktivu, vidi Dodatak (str. 371).
konjunktiv (eijmiv) indikativ
aktiv
1. jd. luvw w\ luvw

2. jd. luvh"/ h\"/ luvei"
3. jd. luvh/ h\/3 luvei
1. mn. luvwmen w\men luvomen

2. mn. luvhte h\te luvete
3. mn. luvwsi(n) w\si(n) luvousi(n)
medij/pasiv
1. jd. luvwmai luvomai

2. jd. luvh/ luvh/
3. jd. luvhtai luvetai
1. mn. luwvmeqa luovmeqa

2. mn. luvhsqe luvesqe
3. mn. luvwntai luvontai
Zapazite da su svi nastavci pravilni, a da prezent i aorist koriste iste

nastavke. Ne morate zapamtiti nijedan novi nastavak samo jedno
pravilo. Zapazite da se nastavak h/ javlja u aktivu treeg lica jednine i u
mediju/pasivu drugog lica jednine.
_______________________________
3 Nemojte zamijeniti ovaj oblik za sline rijei; vidi Dodatak.
31.10 Tablica: Aorist (neodreeni) konjunktiv
Aorisna osnova bez augmenta + (formant glagolskog vremena + )
produljeni spojni samoglasnik + primarni lini nastavci
prvi aorist: lu + s + w + men luvswmen

drugi aorist: lab + w + men lavbwmen
Budui da konjunktiv ne oznaava apsolutno prolo vrijeme, augment

se mora ukloniti, ba kao u aoristu participu.
Aorist konjunktiv koristi aorisnu osnovu glagola. Ako se radi o prvoj

aorisnoj osnovi, vidjet ete formant glagolskog vremena. Ako se radi o
drugoj aorisnoj osnovi, onda e se razlikovati od oblika prezentske
osnove. To je jedna od najkorisnijih naznaka u prepoznavanju
konjunktiva.
Kao to aorist pasiv indikativ koristi nastavke za aktiv, jednako tako

aorist pasiv konjunktiv koristi nastavke za aktiv. Aorist konjunktiv
koristi iste line nastavke koje koristi prezent konjunktiv.
31.11 Paradigma: Aorist konjunktiv
konjunktiv indikativ
1. aorist 2. aorist 1. aorist 2. aorist
aktiv
1. jd. luvsw lavbw e[lusa e[labon

2. jd. luvsh/" lavbh/" e[lusa" e[labe"
3. jd. luvsh/ lavbh/ e[luse(n) e[labe(n)
1. mn. luvswmen lavbwmen ejluvsamen ejlavbomen

2. mn. luvshte lavbhte ejluvsate ejlavbete
3. mn. luvswsi(n) lavbwsi(n) e[lusan e[labon
medij
1. jd. luvswmai gevnwmai ejlusavmhn ejgenovmhn

2. jd. luvsh/ gevnh/ ejluvsw ejgevnou
3. jd. luvshtai gevnhtai ejluvsato ejgevneto
1. mn. luswvmeqa genwvmeqa ejlusavmeqa ejgenovmeqa

2. mn. luvshsqe gevnhsqe ejluvsasqe ejgevnesqe
3. mn. luvswntai gevnwntai ejluvsanto ejgevnonto
pasiv
1. jd. luqw' grafw' ejluvqhn ejgravfhn

2. jd. luqh/"' grafh/"' ejluvqh" egravfh"
3. jd. luqh/' grafh/' ejluvqh ejgravfh
1. mn. luqw'men grafw'men ejluvqhmen ejgravfhmen

2. mn. luqh'te grafh'te ejluvqhte ejgravfhte
3. mn. luqw'si(n) grafw'si(n) ejluvqhsan ejgravfhsan
Upamtite: futur konjunktiv ne postoji. Lako je ugledati aorist

konjunktiv i pomisliti da se radi o futuru indikativu ili konjunktivu.
Nadalje, nemojte zamijeniti produljeni spojni samoglasnik u
konjunktivu s produljenim kontraktnim samoglasnikom u indikativu.
Upotreba konjunktiva
31.12 Razliite upotrebe. Konjunktiv ima iri raspon upotreba u grkome

jeziku nego to kondicional ima u hrvatskom. Ideja vjerojatnosti
samo je jedna od ideja koje izraava. Prve dvije javljaju se u zavisnim
reenicama, a druge dvije u nezavisnim reenicama.
Zavisne reenice
31.13 1. i{na i konjunktiv. Iza i{na gotovo uvijek slijedi konjunktiv i moe
oznaiti svrhu.
Izrazi i{na mhv i o{pw" mhv mogu se prevesti kako ne ili nekim
ekvivalentom. To su idiomatski izrazi.
e[rcomai pro;" to;n oi\kon i{na proseuvcwmai.
Idem kui kako bih molio.
ejrcovmeqa pro;" to;n oi\kon i{na mh; aJmartavnwmen.
Idemo kui kako ne bismo sagrijeili.
31.14 2. ejan
v i konjunktiv. Ova kombinacija javlja se u pogodbenoj izjavi.
Pogodbena izjava je reenica Ako/da/kada ... onda .... Da sam bio
pametan, bio bih upisao hebrejski. Dio reenice koji poinje s ako
zove se protaza, a dio koji poinje s onda zove se apodoza.
Pitanje na koji nain svrstati i prevesti pogodbene reenice sporno je.

Na samome poetku uenja ne moemo ui detaljno u raspravu. U
vjebama postoje dvije vrste pogodbenih reenica i o njima emo ovdje
govoriti. U Dodatku se nalazi saetak pogodbenih reenica (str. 341).
Pogodbene reenice svrstane su po svom obliku i nazvane prva

vrsta, druga vrsta, trea vrsta i etvrta vrsta.
Trea vrsta pogodbenih reenica uvijek ima protazu koja poinje s ejan
v
i glagol u konjunktivu. Glagol u apodozi moe biti u bilo kojem
glagolskom vremenu ili nainu. Trea vrsta pogodbi ima dvije
podvrste.
Vjerojatnija budua. Budua pogodba kae: ako se neto bude

dogodilo, onda e se neto drugo sigurno dogoditi.
eja;n aJmartavnw, e[ti oJ qeo;" ajgaphvsei me.
Ako sagrijeim, Bog e me jo uvijek voljeti.
Egzegeza postavlja vano pitanje vezano uz to moemo li pretpostaviti
da je protaza realna ili ne. Biblija ima primjere buduih vjerojatnijih
pogodbi u kojima je protaza najvjerojatnije realna i drugih u kojima je
protaza hipotetska. Kao i uvijek, kontekst je klju za prepoznavanje.
Sadanja opa. Opa pogodba oblikom je slina buduoj vjerojatnijoj

pogodbi, osim to glagol u apodozi mora biti u prezentu.
Njeno znaenje donekle se razlikuje od budue vjerojatnije pogodbe.
Umjesto da tvrdi neto o specifinom dogaaju, o neemu to bi se
moglo dogoditi, izjavljuje opu istinu, aksiomatsku istinu. Konjunktiv
je prikladan zato to je istina izjave svevremena.
eja;n aJmartavnw, e[ti oJ qeo;" ajgapa'/ me.
Ako sagrijeim, Bog me jo uvijek voli.
Zapazit ete da je ovaj primjer jednak onomu gore, osim to je voli u
prezentu. To nam pokazuje problem pogodbenih reenica. Bez
glagolskog vremena glagola u apodozi, jedino vam kontekst moe
otkriti daje li govornik neku specifinu izjavu ili izrie opu istinu.
Nezavisne reenice
31.15 3. Zahtjevni konjunktiv. Prvo lice konjunktiva, bilo jednine ili

mnoine, moe se koristiti kao poticaj [Bari et. al., 1446-9]. Obino e
biti u mnoini i na poetku reenice. U prijevodu koristite Hajdemo.
proseucwvmeqa.
Hajdemo se moliti.
Samo zato to je glagol u prvom licu konjunktiva, ne znai nuno da je

zahtjevni konjunktiv. To odluuje kontekst.4
31.16 4. Savjetovni konjunktiv. Kada osoba postavi pitanje, a odgovor nije

siguran, glagol o kojemu se radi stavlja se u konjunktiv.
mh; ou\n merimnhvshte levgonte", tiv favgwmen h[: tiv pivwmen h[:
5
tiv peribalwvmeqa; (Mt 6,31)
Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo
piti, ili u to emo se obui?
31.17 Naznake. Koje su onda naznake da je neka rije u konjunktivu?

Ako vidite i{na ili ejavn, naredni glagol e vjerojatno biti u konjunktivu.
Isto je i s narednim rijeima, uglavnom oblicima spojenim s a[n, kao s
ejan
v .
o{tan (o{te + a[n) kada god
ejavn (eij + a[n) ako
o}" a[n tko god
o{pou a[n gdje god
e{w" dok
e{w" a[n dok
Produljeni spojni samoglasnik (w/h)
Nema augmenta u aoristu.
Znakovi konjunktiva
1. Slijedi iza i{na, ejan

v , a[n, i drugih rijei.
2. Produljeni spojni samoglasnik (w/h)
3. Nema augmenta u aoristu.
_________________________________
4 Grki rukopisi Rimljanima 5,1 sadre zanimljivu razliku. Neki glase e[cwmen dok
drugi glase e[comen. Izrecite oba oblika naglas i vidjet ete kako su se lako mogli
zabuniti. Koja je razlika u znaenju, posebice ako sagledate ukupni argument
poslanice Rimljanima?
5 Moda ste zapazili da mh; merimnhvshte izrie zabranu. Ovo je jo jedna upotreba
konjunktiva o kojoj emo govoriti u #33.15.
Razno
31.18 Negacija. Osnovno je pravilo da se ouj koristi kako bi se negirao glagol

u indikativu, dok se mhv koristi za negiranje svega drugog, ukljuujui
konjunktiv.
Jedna specifina konstrukcija koristi konjunktiv i trebamo je istaknuti.

Konstrukcija ouj mhv iza koje slijedi aorist konjunktiv snana je negacija
budue situacije, snanija od jednostavne izjave
ouj.6 Dvije negacije ne ponitavaju jedna drugu, ve pojaavaju
konstrukciju kako bi se naglaenije reklo: Ne! Vidi Egzegetski uvid
za primjer.
31.19 Pitanja. Postoje tri naina postavljanja pitanja.
Ne daje se nikakva naznaka u pogledu odgovora koji govornik

oekuje.
su; ei\ oJ basileu;" tw'n jIoudaivwn (Mt 27,11)

Jesi li ti kralj idova?
Ako pitanje poinje s ouj, govornik oekuje potvrdni odgovor.7
Didavskale, ouj mevlei soi o{ti ajpolluvmeqa (Mk 4,38)

Uitelju, tebe se tie to mi ginemo, zar ne?
Uenici su oekivali da Isus odgovori: Da, tie me se.
Ako pitanje poinje s mhv, govornik oekuje negativan odgovor.

mh; pavnte" ajpovstoloi (1. Kor 12,29)
Nisu svi apostoli, zar ne?
Pitajte svog uitelja kako trebate prevesti posljednja dva. Veina

prijevoda ovakva pitanja ne prevodi dovoljno jasno, tako da ne
naznauju oekivani odgovor. No, kao to gore moete vidjeti, na
______________________________________
6 Kako bi svojim uenicima naglasio da e uvidjeti istinu njegove definicije kraljevstva
Bojeg, Isus veli: jAmh;n levgw uJmin o{ti eijsivn tine" w|de tw'n eJsthkovtwn oi{tine" ouj mh;
geuvswntai qanavtou e{w" a]n i[dwsin th;n basileivan tou' qeou' ejlhluquian ejn dunavmei.
Zaista kaem vam ree im dalje ima nekih ovdje nazonih koji sigurno nee okusiti
smrti (ouj mh; geuvswntai) dok ne vide kraljevstvo Boje koje je dolo sa silom (Marko
9,1).
7 Postojanje ouj u pitanju ne znai da se oekuje potvrdan odgovor. kai; e[rcontai kai;
levgousin aujtw',/ Dia; tiv oiJ maqhtai; jIwavnnou kai; oiJ maqhtai; tw'n Fari-
saivwn nhsteuvousin, oiJ de; soi; maqhtai; ouj nhsteuvousi; (Marko 2,18). Netko doe pa
rekne Isusu: Zato uenici Ivanovi i uenici farizeja poste, a tvoji ne poste? Ovdje ouj
neposredno prethodi glagolu i nijee ga. Meutim, kada ouj naznaava oekivani
odgovor, taj odgovor je Da.
hrvatskom moete uiniti isto to izraava grki, premda moda malo

udno zvui.
Glavna tablica neindikativnih glagola

31.20 Kao to smo uinili kod indikativa, i ovdje emo se usredotoiti na
uenje ove tablice i naina na koji grki jezik spaja razliite glagolske
naine.
_______________________________________________________________________
Konjunktiv
Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova Formant Spojni. Lini 1. jd.

Redup. gl. vr. gl. vr. samogl. nastavci paradigma
Prezent aktiv prez. w/h prim. akt. luvw

Prezent medij/pasiv prez. w/h prim. med./pas. luvwmai
1. aorist aktiv aor. akt. s(a) w/h prim. akt. luvsw

1. aorist medij aor. akt. s(a) w/h prim. med./pas. luvswmai
1. aorist pasiv aor. pas. q(h) w/h prim. akt. luqw'
2. aorist aktiv aor. akt. w/h prim. akt. lavbw
2. aorist medij aor. akt. w/h prim med./pas. gevnwmai
2. aorist pasiv aor. pas. w/h prim. akt. Gravfw
_______________________________________________________________________
Saetak
1. Glagolski nain konjunktiv koristi se kada glagol izraava mogunost,
vjerojatnost ili aksiomatski koncept.
2. Glagol u konjunktivu nema vremenski smisao. Njegov jedini smisao je
aspekt. Konjunktiv sagraen na prezentskoj osnovi oznaava nesvrenu
radnju. Konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove bez augmenta
oznaava neodreenu radnju.
3. Primarna oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik. Nastavci
su potpuno jednaki u aoristu i u prezentu (primarni nastavci).
4. Oekujte da ete nai konjunktivni glagol iza i{na i rijei koje se tvore s a[n,
kao to je ejan
v . Konjunktiv se jo koristi u zahtjevnom komentaru (kojemu
moemo dodati pomoni izraz Hajdemo) i u savjetovnim pitanjima.
Rjenik
livqo", -ou, oJ kamen (59; *liqo)8
toiou'to", -auvth, -ou'ton takav, takve vrste (57; *toiouto; *toiauth)


31.21 Perfekt konjunktiv. Perfekt konjunktiv javlja se samo deset puta u
Novom zavjetu. Svih deset su oblici glagola oi\da. Postoje jo neki
primjeri perfekta konjunktiva, ali su svi perifrastiki.9 Oznaava radnju
koja je svrena do govornikova vremena.
1. jd. eijdw' 1. Kor 13,2; 14,11

2. jd. eijdh'"/ 1. Tim 3,15
3. jd. -
1. mn. eijdw'men 1. Kor 2,12

2. mn. eijdh'te Mt 9,6; Mk 2,10; Lk 5,24; Ef 6,21; 1. Iv 2,29; 5,13
3. mn. -
________________________________________
10 Litografija je metoda tiskanja koja je isprva koristila plosnati kamen, ali sada koristi
metal. Litomancija je proricanje koristei se kamenom.
11 Usp. Fanning, 396-7.
Trideset drugo poglavlje
Infinitiv
Egzegetski uvid
Infinitivi esto dovravaju vane ideje. Ne postoji vanija ideja od one koju
Pavao iznosi u 1. Korinanima 15,25, gdje kae: Da, on (Isus) mora kraljevati
(basileuvein), dok (on Bog) ne poloi svoje (tj. njegove) neprijatelje pod svoje
(tj. njegove - Isusove) noge. Grki infinitiv ima glagolsko vrijeme, to u
hrvatskim infinitivima nije jasno. Glagolsko vrijeme u ovome stihu je prezent
koji opisuje nesvrenu radnju. Stoga ovaj prezent infinitiv objanjava to je
nuno potrebno u pogledu onoga to Bog vri kroz Isusa. (Upamtite da ovaj
stih naglaava vrstu radnje.) Prema tome, Pavao naglaava da je Isus vlada dok
se ne dovri djelo polaganja svega pod njegove noge. Napomena o polaganju
aluzija je na Psalam 110,1, jedan od omiljenih starozavjetnih odlomaka u
Novom zavjetu.
Ova ideja je vana zato to neki Isusovu vladavinu zamiljaju kao neto to se
iekuje u budunosti. Jednoga dana e se dogoditi potpuno oitovanje te
vlasti, kao to ostatak 1. Korinanima 15 pojanjava, ali tijek stvari ve je
zapoeo u drugom Adamu, onome koji preokree prisutnost grijeha u svijetu i
ini to u svakome od nas svakodnevno kao izraz svoje vlasti da nas otkupi od
prokletstva grijeha. Neka bi se njegova vladavina oitovala u nama!
Darrell L. Bock
Pregled

grki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se;
svi infinitivni morfemi, izuzev onih za prezent aktiv i drugi aorist aktiv,
zavravaju na ai;
infinitiv nema vremenski smisao, ve samo aspekt: nesvreni,
neodreeni, svreni;
infinitiv nema subjekt, ali esto e postojati rije u akuzativu koja vri
funkciju kao da je subjekt;
postoji pet glavnih naina na koje se infinitiv koristi.
299
Hrvatski jezik
32.1 U hrvatskom jeziku, infinitiv je neodreen glagolski oblik koji kazuje

samo pojam radnje. Stoga se uzima kao osnovni glagolski oblik i navodi
se kada se openito govori o nekom glagolu. Infinitiv ima samo jedan
oblik koji zavrava na ti ili i. (Bari, et.al. 642). Najlake ga je
prepoznati po nastavcima ti i i. Poeo sam se znojiti kada sam
shvatio da zavrni ispiti poinju za tri tjedna. U ovoj reenici, infinitiv
znojiti se dovrava radnju glagola poeo sam. [Meutim, kao to emo
vidjeti, grki infinitiv obuhvaa znaenje hrvatske glagolske, odnosno
radne imenice. Radne su imenice one imenice kojima se izrie vrenje
glagolske radnje, i to u irem smislu, ukljuujui dakle i stanje i zbivanje:
uvanje, spavanje, sijevanje, ali i rezultat radnje: obeanje, pobjeda. Tvore se
od svrenih i nesvrenih glagola sufiksima nje, -enje, -e, odnosno -0 i
ba, dok su ostali slabije plodni. Na infinitivnu osnovu dolaze sufiksi nje i
e, a ostali na prezentsku osnovu. (Bari, et.al., 969)]
Grki jezik
32.2 Isto moemo rei i za infinitiv u grkome jeziku, osim to je grki infinitiv
sposoban za iru upotrebu koja nije svojstvena hrvatskom infinitivu.
Grki infinitiv je glagolska (odnosno, radna) imenica.

Nikada se ne deklinira (to znai da nema padea), ali ga se smatra
srednjim rodom jednine.
Kada se ispred njega nalazi lan, lan je uvijek u srednjem rodu
jednine, a njegov pade odreuje funkcija inifinitiva u reenici.
Na primjer, ako je infinitiv subjekt, lan e biti u nominativu (to;
bavllein). Ako je infinitiv izravni objekt, lan e biti u akuzativu (to;
bavllein).
Grki infinitiv moe imati izravni objekt i priloke modifikatore.
Uenje tijekom duljeg vremena dovodi osobu u stanje ekstaze. U
ovom sluaju, prijedloni izraz tijekom duljeg vremena poblie opisuje
infinitiv uenje.
Grki infinitiv ima glagolsko vrijeme i stanje, ali o tome emo govoriti
dolje. Infinitiv nema lice ni broj!
32.3 Saetak. Infinitivi se javljaju u tri glagolska vremena: prezent, aorist,

perfekt. Kao to moete pretpostaviti, iz razloga to infinitiv nije u
indikativu, ovi oblici ne razlikuju vrijeme ve samo aspekt. Ovu nijansu
e obino biti teko prenijeti u hrvatski prijevod.
glagolsko vrijeme aspekt prijevod

prezent nesvren neprekidno uiti
aorist neodreeni uiti
perfekt svren nauiti
Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 301
32.4 Tablica: Infinitiv
prezent 1. aorist 2. aorist perfekt
aktiv ein sai ein kenai

medij esqai sasqai esqai sqai
pasiv esqai qhnai hnai sqai
32.5 Paradigma: Infinitiv
aktiv luvein lu'sai labein lelukevnai

medij luvesqai luvsasqai labevsqai leluvsqai
pasiv luvesqai luqh'nai grafh'nai leluvsqai
Prezent (nesvreni) infinitiv tvori se od prezentske osnove.
Aorist aktiv/medij (neodreeni) infinitiv tvori se od aorisne

osnove za aktiv/medij (bez augmenta).
Aorist pasiv infinitiv tvori se od aorisne osnove za pasiv (bez

augmenta).
Perfekt aktiv (svreni) infinitiv tvori se od perfektne osnove za

aktiv.
Perfekt medij/pasiv infinitiv tvori se od perfektne osnove za

medij/pasiv.
32.6 Praktine upute. Zapazite da svi infinitivi, izuzev prezenta i drugog

aorista aktiva, zavravaju na ai.
Aorist infinitiv koji se tvori od osnove drugog aorista nalikuje na

prezent, osim u pogledu promjene osnove (i naglaska).
Nemojte zaboraviti nepravilne kontrakcije koje se javljaju kod

kontraktnih glagola u prezentu aktivu infinitivu. Kontraktni oblici na
alfa tvore -a'n umjesto oekivanog -a/n (nikaein nikain nika'n),
dok kontraktni glagoli na omikron tvore ou'n umjesto oin (plhroein
plhroun plhrou'n).1
Prezent infinitiv glagola eijmiv je ei\nai, biti. Nema oblik u aoristu.

__________________________________
1 To je zato to je ein zapravo kontrakcija een. Kada samete aeen i oeen,
dobijete an i oun prema uobiajenim pravilima.
32.7 Definicije. Kao to moete vidjeti iz gore iznijetih definicija, teko je

prenijeti smisao prezentskog infinitiva u hrvatski jezik. Moete rei
neto kao: nastaviti odrjeivati, ali to i nije ba stilski kvalitetno.
aktiv odrijeivati odrijeiti primiti ve odrijeiti

medij odrijeivati odrijeiti primiti ve baciti
pasiv biti odrijeivan biti odrijeen biti napisan ve biti baen
Ako elite razlikovati znaenje medija od aktiva, moete rei odrijeiti

za sebe.
Znaenje infinitiva
32.8 Aspekt. Kao to je sluaj u participu i konjunktivu, infinitiv nema

nikakav vremenski smisao. Jedina razlika izmeu infinitiv koji se
tvore od razliitih osnova jest njihov aspekt.
Infinitiv koji se tvori od prezentske osnove oznaava nesvrenu

radnju.
Infinitiv koji se tvori od aorisne osnove oznaava neodreenu

radnju.
Infinitiv koji se tvori od perfektne osnove oznaava svrenu

radnju s trajnim posljedicama.
Zbog ogranienja hrvatskoga jezika, obino nije mogue prenijeti ove

nijanse u hrvatski prijevod. Vjerojatno ete koristiti prezentski oblik
glagola u prijevodu svih infinitiva (npr. vidjeti, jesti). [Ipak,
hrvatski glagoli imaju svreni i nesvreni oblik, tako da moete
razlikovati vidjeti (aorist) od recimo gledati (prezent) i pojesti
(aorist) i jesti (prezent) op. prev.].
Kako biste sebi naglasili smisao aspekta, moda ete isprva htjeti
koristiti nastavi u prijevodu prezenta infinitiva. blevpein znai
nastaviti gledati, dok blevyai znai vidjeti. Svakako, ovu tehniku
neete koristiti u svome konanom prijevodu, ali za sada e vam to biti
od pomoi. No, najvanije je to to u svom prouavanju i pouavanju
uvijek moete iznijeti pravi znaaj aspekta.
32.9 Subjekt. Budui da infinitiv nije finitni2 glagolski oblik, tehniki ne

moe imati subjekt. Ipak, esto postoji imenica u akuzativu
_______________________________________
2 Finitni glagolski oblik jest onaj koji je ogranien, posebice subjektom. U reenici
Tomislav ita knjige, glagol ita je finitan, ogranien. Ne primjenjuje se na
svakoga, ve samo na subjekta Tomislava. Isto tako, infinitiv (in- negira
naredni element rijei) nije ogranien subjektom; neogranien je, dakle infinitivan.
koja vri ulogu subjekta infinitiva. Slino tomu je apsolutni genitiv,

gdje imenica ili zamjenica u genitivu vri ulogu subjekta participa.3
Ako infinitiv ima izravni objekt, ponekad moe biti zanimljivo odrediti
koja je rije u akuzativu subjekt, a koja je izravni objekt. To ete
obino saznati iz konteksta. Kao openito pravilo, prvi akuzativ e biti
subjekt, a drugi izravni objekt. blevpein aujto;n aujthvn obino e
znaiti: on (aujtovn) vidjeti nju (aujthvn). (blevpein je infinitiv.)
Dvije iznimke su glagoli e[xestin (zakonito je) i paraggevllw
(zapovijedam), koji primaju subjekt u dativu. Glagoli koji svoj
izravni objekt primaju u dativu, u dativu e primiti i subjekt svoga
infinitiva.
Razno
32.10 Negacija. Budui da infinitiv nije u indikativu, negira se pomou mhv a ne
ouj.
32.11 Gramatika analiza. Nuni elementi za gramatiku analizu infinitiva

su glagolsko vrijeme, stanje, infinitiv, leksiki oblik i sklonjeno
znaenje.
blevyai. Aorist aktiv infinitiv, od blevpw, znai vidjeti.
32.12 Deponentni. Ako je glagol u odreenom glagolskom vremenu

deponentan, onda e biti deponentan i u indikativu, infinitivu ili bilo
kojem drugom nainu. Prezent deponentan infinitiv glagola e[rcomai je
e[rcesqai, a znai dolaziti.
Prijevod
32.13 1. Imenica. Budui da je grki infinitiv glagolska imenica, moe vriti
funkciju imenice u reenici. Kada se koristi kao imenica, ispred nje e
obino, iako ne uvijek, stajati lan. Prevedite ovu konstrukciju koristei
se hrvatskom glagolskom (radnom) imenicom. Ovo je uobiajena
konstrukcija, no njen prijevod ipak moe biti prilino idiomatski, tako
da je moete prevesti slobodno, a ne rije po rije.
to; ejsqivein ejsti;n ajgaqovn.
Jedenje je dobro.
[Dobro je jesti.]
__________________________________
3 Tehniki govorei, ovaj akuzativ naziva se odnosni akuzativ. blevpein aujtovn
biste preveli vidjeti u odnosu na njega. aujtovn se ponaa kao da je subjekt
infinitiva.
32.14 2. Dopunski infinitiv. Znaenje finitnoga glagola moe biti

nedovreno bez nekih dodatnih informacija. Infinitiv se esto koristi
kako bi se dovrilo to znaenje. Infinitiv prevedite koristei hrvatski
infinitiv.
Na primjer, dei (nuno je) zahtijeva infinitiv kako bi se dopunilo
njegovo znaenje: dei ejsqivein (Nuno je jesti.). Kada se infinitiv
koristi na taj nain, zove se dopunski infinitiv, jer znaenje infinitiva
dopunjuje znaenje glagola.
Iza narednih pet glagola uvijek e slijediti dopunski infinitiv.
dei aujth;n ejsqivein.
Nuno joj je jesti. [Nuno je da ona jede.]
e[xestin ejsqivein aujtw/.'
Doputeno mu je jesti.
mevllw ejsqivein.
Uskoro se spremam jesti.
duvnamai ejsqivein.
Sposoban sam jesti.
a[rcomai ejsqivein.
Poinjem jesti.
Dopunski infinitiv moe se koristiti s drugim glagolima, ali rjee (npr.
qevlw, elim; keleuvw, zapovijedam; ojfeivlw, trebao bih).
32.15 3. Infinitiv sa lanom i prijedlogom. Kada ispred infinitiva stoji lan,

zove se artikulirani infinitiv. Ve smo vidjeli da se ovaj infinitiv
moe koristiti u svojstvu imenice. No, kada se ispred infinitiva sa
lanom nalazi prijedlog, postoje odreena pravila za prijevod. Trebate
ih dobro nauiti, jer je ova konstrukcija uobiajena. Prijedlog e uvijek
biti ispred infinitiva, a nikada iza njega. Pade lana odreuje
prijedlog.
To je moda najsloenija upotreba infinitiva, a sigurno je najvie
idiomatska. Moramo sasvim odustati od doslovnog prijevoda, jer u
hrvatskom jeziku nemamo takvu konstrukciju. Morate sagledati izraz
na grkom, vidjeti to on znai na grkom, a potom isto to izraziti na
hrvatskom. Trebali biste napraviti zasebne rjenike kartice za svaku
od narednih mogunosti.
Dolje smo naveli est uobiajenih konstrukcija; dvije najuestalije su eij"
i metav. Naveli smo prijedlog, pade lana i kljunu rije/izraz koji
trebate povezati s tim prijedlogom.
Posljedica/namjera
1. diav (akuzativ) znai zato to (oznaava razlog)

dia; to; blevpein aujtovn
Zato to vidi
oJ Ij hsou'" carhvsetai dia; to; blevpein aujto;n o{ti hJmei"
ajgapw'men aujtovn.
Isus e se radovati zato to vidi da ga volimo.
2. eij" (akuzativ) znai kako bi (oznaava namjeru)

eij" to; blevpein aujtovn
Kako bi vidio
kaqivzw ejn ejkklhsiva/ eij" to; ajkouvein me to;n lovgon tou' qeou'.
Sjedim u crkvi kako bih mogao uti rije Boju.
3. prov" (akuzativ) znai kako bi (oznaava namjeru)

pro;" to; blevpein aujtovn
Kako bi vidio
khruvssomen to;n eujaggevlion pro;" to; blevyai uJma'" th;n ajlhvqeian.
Navijetamo evanelje kako bi vi mogli vidjeti istinu.
Vremenski
4. provv (genitiv) znai prije (oznaava vrijeme)

pro; tou' blevpein aujtovn
Prije nego to vidi
oJ jIhsou'" hjgavphsen hJma'" pro; tou' gnw'nai hJma'" aujtovn.
Isus je volio nas prije nego to smo mi poznavali njega.
5. ejn (dativ) znai kada/dok (oznaava vrijeme)

ejn tw/' blevpein aujtovn
Kada on vidi
oJ kuvrio" krinei hJma'" ejn tw/' e[rcesqai aujto;n pavlin.
Gospodin e nas suditi kada ponovno doe.
6. metavv (akuzativ) znai nakon (oznaava vrijeme)

meta; to; blevpein aujtovn
Nakon to vidi
meta; to; blevyai to;n jIhsou'n tou;" aJmartwlouv", e[klause.
Nakon to je Isus vidio grenike, proplakao je.
Dvije doskoice e vam pomoi da prevedete infinitiv sa lanom.

Prvo: zapamtite kljune rijei vezane uz svaki prijedlog kada se koristi
s artikularnim inifitivom. Drugo: koristite izraz in. Na primjer,
kljuna rije povezana s diav je zato to. to znai dia; to; blevpein aujtovn?
Zbog ina gledanja u odnosu na njega. Ponekad je to potrebno
prevesti na tako krut nain, kako bismo vidjeli to znai. No, onda
trebamo prevesti na pravilan hrvatski: Zato to vidi.
32.16 4. Namjera. Jo jedna funkcija infinitiva slui izraavanju namjere: kako

bi.
1. Namjera se moe izraziti upotrebom infinitiva sa lanom ispred
kojeg stoji prijedlog eij" ili prov" (o emu smo govorili gore).
2. Infinitiv sa lanom u genitivu (bez prijedloga) takoer moe
izraziti namjeru.
oJ jIhsou'" ajpevqanon tou' ei\nai hJma'" su;n aujtw'/ eij" to;n aijwn
v ion.
Isus je umro kako bismo (mogli) biti s njime zauvijek.
3. Infinitiv sam po sebi (bez prijedloga ili lana) moe izraziti
namjeru.
poreuvomai nika'n.
Dolazim kako bih pobijedio.
32.17 5. Posljedica. Iza w{ste moe slijediti infinitiv kao nain oznaavanja
posljedice neke radnje. Budui da u hrvatskom jeziku nemamo slinu
upotrebu infinitiva, moramo ga prevesti finitnim glagolom.
oJ jIhsou'" ajgapa'/ me w{ste me ajgapa'n aujtovn.
Isus me voli posljedica ega je to da ja volim njega.
esto je teko razlikovati namjeru i posljedicu, ali to svakako
moete iznijeti u pouavanju i propovijedanju.
Saetak
1. Grki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se, premda se smatra
srednjim rodom jednine, tako da se svaki popratni lan deklinira.

medij luvesqai luvsasqai labevsqai leluvsqai
pasiv luvesqai luqh'nai grafh'nai leluvsqai
2. Glavna tablica neindikativnih glagolska: Infinitiv
aktiv odrjeavati odrijeiti primiti ve odrijeiti

medij odrjeavati odrijeiti primiti ve baciti
pasiv biti odrjeavan biti odrijeen biti napisan biti ve baen
3. Infinitiv nema vremenski smisao, ve samo aspekt. Prezent infinitiv tvori

se od prezentske osnove i oznaava nesvrenu radnju. Aorist infinitiv tvori
se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava neodreenu radnju. Perfekt
infinitiv tvori se od perfektne osnove i oznaava svrenu radnju.
4. Tehniki govorei, infinitiv nema subjekt, ali esto e biti neka rije u
akuzativu koja e vriti ulogu subjekta.
5. Infinitiv se koristi na pet glavnih naina.

a. Imenica
b. Dopunski infinitiv
c. Infinitiv sa lanom ispred kojeg stoji prijedlog

diav zato to prov prije
eij" kako bi ejn kada, dok
prov" kako bi metav nakon to
d. Namjera
eij"/prov" s infinitivom
Infinitiv sa lanom u genitivu
Sam infinitiv
e. Posljedica, koja se izraava pomou w{ste s infinitivom. Infinitiv
prevedite finitnim glagolom.
Rjenik
divkaio", -aiva, -aion ispravan, prav, pravedan (79, *dikaio/a)
mevllw namjeravam (109, *melle)4

(e[mellon ili h[mellon), mellhvsw, -, -, -, -

Broj rijei koje se pojavljuju do sada: 108 370

32.18 Neupravni govor. Upravni govor je izvjetavanje to je netko drugi
rekao. Budui da elite prenijeti tono to je druga osoba rekla,
koristite navodnike. Uitelj je rekao: Predajte ispite!
Ako elite prenijeti osnovnu ideju onoga to je netko drugi rekao, ali
ne tvrdite da koristite tono iste rijei, onda koristite neupravan govor.
Umjesto navodnika, koristite veznik da. Rekao je da eli nastaviti uiti.
U grkome jeziku, neupravni govor obino se izraava pomou o{ti iza
kojeg slijedi glagol u indikativu. Meutim, neupravni govor se ujedno
moe izraziti infinitivom.
32.19 Najprije emo opisati do kojih promjena dolazi prilikom pretvorbe

upravnoga u neupravni govor u hrvatskom jeziku, a potom emo
sagledati u kojoj mjeri se to razlikuje od grkoga jezika.
Naredna pojanjenja preuzeli smo iz Hrvatske gramatike, Bari, et.al.
(kolska knjiga, Zagreb 2003., 1765-1768)
Pretvara li se upravni govor u neupravni, mijenjaju se gramatike
oznake lica. a) Ako je u upravnom govoru prvo lice, u neupravnom se
ono izjednauje s licem glagola govorenja, osjeanja i htijenja od kojega
neupravni govor zavisi. b) Ako je u upravnom govoru drugo lice, u
neupravnom se ono izjednauje s licem kojemu se obraa glagol
govorenja, osjeanja ili htijenja od kojega neupravni govor zavisi. c)
Ako je u upravnom govoru tree lice, u neupravnom se ono
izjednauje s licem o kojemu govori glagol govorenja, osjeanja ili
htijenja od kojega neupravni govor zavisi.
Pri pretvorbi upravnog govora u neupravni mijenjaju se i lica linih i
posvojnih zamjenica. a) Prvo lice izjednauje se s licem glavnoga
glagola. b) Drugo lice izjednauje se s licem kojemu se glavni glagol
_____________________________________
4 Drugi epsilon u prezentu i imperfektu se gubi, ali ostaje u futuru.
obraa. c) Tree lice izjednauje se s licem o kojemu glavni glagol

govori.
Pri pretvorbi upravnoga govora u neupravni, imperativ i zahtjevna

reenica zamjenjuju se izrinom reenicom. a) Imperativ se zamjenjuje
prezentom u izrinoj reenici. b) I zahtjevne reenice s neka ili da u
neupravnom se govoru zamjenjuju prezentom u izrinoj reenici. Pri
pretvorbi upravnoga govora u neupravni vokativ se ukljuuje u
reenicu u kojem drugom padeu, najee u nominativu ili akuzativu.
Prema tome, izmeu grkog i hrvatskog jezika u pogledu pretvorbe

upravnoga u neupravni govora postoji razlika, a ta je da se u grkome
jeziku ne mijenja ni glagolsko vrijeme ni nain, dok u hrvatskom
jeziku glagolsko vrijeme ostaje isto ali se ponekad mijenja nain.
Svakako, kako biste napravili dobar prijevod, morate pretvoriti nain
u hrvatskom prijevodu, a u sluaju grkoga infinitiva prevesti ga
hrvatskim finitnim glagolom.
Trideset tree poglavlje
Imperativ
Egzegetski uvid
Ne postoji snaniji nain da se na grkome jeziku nekome kae da neto treba
nauiti od jednostavnog imperativaposebice imperativa drugog lica. U
sluaju kada se naredba daje u pogledu neke odreene situacije, naredbodavac
vidi sebe kao osobu s autoritetom i oekuje da oni kojima se obraa uine
tono ono to je naredio.
Na svome treem misionarskom putovanju, apostol Pavao je uloio puno
energije pokuavajui navesti crkve koje je osnovao da sudjeluju u skupljanju
za siromane meu svetima u Jeruzalemu (Rim 15,26). Kada je to pitanje
oslovio u 1. Korinanima 16,1-4, Korinanima je jednostavno rekao da ponu
redovito sabirati novac u tu svrhu, i to upotrijebivi imperativ drugog lica
poihvsate (s. 1), iza kojega slijedi imperativ u treem licu tiqevtw (s. 2). Ne prua
nikakav drugi razlog osim da je to ve rekao (dievtaxa) crkvama u Galaciji.
Pavao se vraa na isto pitanje u 2. Korinanima 8 i 9. Meutim, tamo se
susreemo s brojnim nainima koje koristi ne bi li motivirao Korinane da
sudjeluju u sabiranju. Najvie nas iznenauje injenica da u ovih trideset devet
stihova nalazimo samo jedan imperativ (ejpitelevsate, 2. Korinanima 8,11).
Druga mjesta na kojima prijevodi umeu imperative (npr. 8,7. 24; 9,7) puno su
slabiji oblici izraavanja imperativne ideje. Takva radikalna promjena u
Pavlovu pristupu jasno nam govori da je izgubio velik dio svog autoriteta u
Korintu, uglavnom zbog utjecaja njegovih protivnika. Drugi elementi u ovom
pismu pokazuju istu tu injenicu.
Nesumnjivo, jedan od razloga zato je Pavao gubio svoj utjecaj u Korintu lei u
njegovu pokuaju da vodi crkvu iz daljine (tj. iz Efeza). To se jednostavno ne
moe. Ukoliko pastori dosljedno ne provode vrijeme potrebno kako bi
njegovali dobre, korisne odnose s onima kojima slue, vrlo lako mogu izgubiti
sposobnost poticanja crkve na sluanje njihova propovijedanja Boje rijei i
stvarno kransko ivljenje.
Verlyn Verbrugge
310
Trideset tree poglavlje: Imperativ 311
Pregled

imperativ se koristi prilikom izricanja naredbe (npr. Jedi!);
imperativ se javlja u prezentu i aoristu, a njegov jedini smisao je njegov
aspekt;
postoji nekoliko naina izricanja zabrana i negacija.
Hrvatski jezik
33.1 Glagol je u imperativu kada izdaje naredbu. U hrvatskom jeziku
imperativ se moe izrei za sva dva lica jednine (drugo i tree) i sva tri
lica mnoine, s tim da se za izricanje zapovijedi u treem licu koristi
sloeni oblik neka + prezent. Ponekad se na kraju takve reenice stavlja
usklinik.
Jednina Mnoina
1. lice 0 viknimo
2. lice vikni viknite
3. lice neka vikne neka viknu
Grki jezik
33.2 Imperativ je u osnovi jednak hrvatskom imperativu. On je zapovjedni
nain. Meutim, kao to je sluaj s participima i infinitivima, grki
imperativ ima iri opseg znaenja. Njegov aspekt je vaan, ali ne
oznaava vrijeme.
33.3 Lice. Grki jezik ima imperative i za drugo i za tree lice.
blevpe (drugo lice jednine) znai Gledaj!
blepevtw (tree lice jednine) znai Neka on gleda, On mora

gledati ili ak Natjeraj ga da gleda.
33.4 Aspekt. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove zove se prezent

imperativ i oznaava nesvrenu radnju. Imperativ koji se tvori od
aorisne osnove (bez augmenta) zove se aorisni imperativ i oznaava
neodreenu radnju.1 Imperativ nema vremenski smisao. Jo jednom
vas ohrabrujemo da prihvatite izraze nesvreni imperativ i
_______________________________________________
1 U Novom zavjetu postoje samo etiri perfektna imperativa. Vidi Informacije za
napredne studente.
neodreeni imperativ.
Kako biste prenijeli smisao aspekta u hrvatski jezik, uz to to ete

prilikom prijevoda prezentskog imperativa koristiti nesvreni oblik
glagola, moete dodati kljunu rije trajno, premda to u hrvatskom
ne zvui ba najljepe: trajno jedite.
Oblik
33.5 Tablica: Prezent i aorist imperativ. Oblike drugog lica jednine morate
upamtiti, dok su ostali oblici pravilni. Prijevod je isti za oba
imperativa.
prezentska osnova + spojni

samoglasnik + morfem za imperativ
lu + e + tw luevtw
aorisna osnova bez augmenta + formant

glagolskog vremena + morfem za imperativ
lu + sa + tw lusavtw
33.6 Tablica morfema za imperativ. ini se da je drugo lice jednine

imperativa nepravilan oblik.2
Zato ih jednostavno trebate upamtiti.
Drugi oblici su predivno pravilni. Zamislite da sq u mediju/pasivu
(npr. sqe) zamjenjuje tau u aktivu (te).
aktiv i medij/pasiv
aorist pasiv
2. jd. ? ?
3. jd. tw sqw
2. mn. te sqe
3. mn. twsan sqwsan
______________________________________
2 Naravno, nisu; usp. MBG, #70.
33.7 Imperativni morfemi u prezentu aktivu i aoristu aktivu identini su,

kao i u prezentu mediju i aoristu mediju. Morfemi u aoristu pasivu
identini su aoristu aktivu.
33.8 Paradigma: Imperativ
prezent prvi aorist prijevod
aktiv
2. jd. lu'e lu'son odrijei!

3. jd. luevtw lusavtw neka odrijei!
2. mn. luvete luvsate odrijeite!

3. mn. luevtwsan lusavtwsan neka odrijee!
medij
2. jd. luvou lu'sai odrijei za sebe!

3. jd. luevsqw lusavsqw neka odrijei za sebe!
2. mn. luvesqe luvsasqe odrijeite za sebe!

3. mn. luevsqwsan lusavsqwsan neka odrijee za sebe!
pasiv
2. jd. luvou luvqhti budi odrijeen!

3. jd. luevsqw luqhvtw neka bude odrijeen!
2. mn. luvesqe luvqhte budite odrijeeni!

3. mn. luevsqwsan luqhvtwsan neka budu odrijeeni!
Svakako posebno upamtite pet oblika za drugo lice jednine. Prezent

kao spojni samoglasnik koristi epsilon, a u prvom aoristu ispada
augment, ali ostaje formant glagolskog vremena sa.
33.9 Zbunjujui oblici

Neka vas ne zavaraju nastavci (ete, esqe; sate, sasqe) za
imperativ drugog lica mnoine (aktiv i medij). Oni su isti kao u
indikativu. U prezentu, kontekst e obino odluiti je li pojedini
oblik izjava ili zapovijed. U aoristu nee biti augmenta.
Na primjer, Isus je svojim uenicima rekao: e[cete pivstin qeou'

(Marko 11,22). Je li e[cete indikativ, tako da Isus daje izjavu, ili je
imperativ, tako da im Isus nareuje da imaju vjere? Zanimljivo je
da u ovom sluaju postoji tekstualna varijanta: neki rukopisi
r
dodaju eij ispred e[cete pivstin qeou', Ako imate vjeru u Boga...,
to e[cete ini indikativom.3
Nastavak oblika luvou (drugo lice jednine pasiv) izgleda poput

drugog lica jednine medija imperfekta indikativa (bez augmenta,
ejluvou).
Zbog nastavka lu'sai izgleda kao aorist aktiv infinitiv.
33.10 Drugi aorist. Aorist imperativ koji se tvori od osnove drugog aorista
koristi iste nastavke koje koristi i prezent imperativ. Jedina razlika je u
osnovi glagolskog vremena. Drugi aorist pasiv imperativ izgleda ba
kao prvi aorist pasiv izuzev odsutnosti thete.
aktiv medij pasiv
2. jd. lavbe genou' gravfhti

3. jd. labevtw genevsqw grafhvtw
2. mn. lavbete gevnesqe gravfhte

3. mn. labevtwsan genevsqwsan grafhvtwsan
33.11 Kontraktni glagoli. Sve kontrakcije u imperativu su pravilne. Naravno,

kontrakcija ima samo u prezentu. Prezent aktiv vidite u donjoj tablici.
Vidi Dodatak za paradigmu medija/pasiva (str. 373).
a kontraktni e kontraktni o kontraktni
2. jd. ajgavpa poivei plhvrou

3. jd. ajgapavtw poieivtw plhrouvtw
2. mn. ajgapa'te poieite plhrou'te

3. mn. ajgapavtwsan poieivtwsan plhrouvtwsan
33.12 eijmiviv. Za tvorbu imperativa glagola eijmiv, obini morfemi dodaju se

korijenu *es. eijmiv nema oblik aorista.
2. jd. i[sqi
3. jd. e[stw
2. mn. e[ste
3. mn. e[stwsan
_______________________________________
3 Vidi sloeni prijevod Ivana 14,1-2.
33.13 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u indikativu, bit e i u

imperativu. Prezent imperativ drugog lica jednine glagola e[rcomai je
e[rcou, a znai Doi!
33.14 Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu imperativa,

predlaemo vam da navedete glagolsko vrijeme, stanje, imperativ,
lice, broj, leksiki oblik, definiciju sklonjenog znaenja.
poieivtw. prezent aktiv imperativ, tree lice jednine, od poievw, znai

neka uini!
Znaenje
33.15 Aspekt. Kao to smo vidjeli u svim drugim neindikativnim nainima,
jedini smisao koji imperativ ima jest njegov aspekt. Nema nikakav
vremenski smisao. Zbog razlika izmeu grkog i hrvatskog jezika, to
e esto biti teko prenijeti u hrvatski prijevod. Isprva moete koristiti
nastavi u prijevodu prezenta imperativa (odnosno koristiti
nesvrene oblike glagola). Na primjer, blevpe (prezent) znai Nastavi
gledati! dok blevyon (aorist) znai Pogledaj!
33.16 Zapovijed. Imperativ se koristi kada glagol izraava zapovijed. Koristi

se kako bi se nekoga ohrabrilo ili zamolilo da neto uini.
To se naziva imperativom usrdne molbe. Vi ne zapovijedate Bogu
da neto uini, nego ga usrdno molite, kako na hrvatskom tako i na
grkom, npr. Kruh na svagdanji daj nam danas.
Zabrana i druge vrste negacije

33.17 U grkom jeziku postoji nekoliko razliitih naina da se kae ili
zapovjedi Ne! Ljepota ovih konstrukcija jest u tome to svaka od
njih ima vlastitu nijansu u znaenju, a te informacije dostupne su
onome koji razumije grki. Naalost, ove nijanse se rijetko prenose u
prijevode.
1. ouj s indikativom. Ovo je jednostavna negacija. Ovdje je uvrtena
upotreba ouj s futurom indikativom. Nee poeljeti.
2. mhv plus prezent imperativ. Budui da se radi o prezentu imperativu,
govornik zabranjuje nesvrenu radnju.
3. mhv plus aorist imperativ. Budui da se radi o aoristu imperativu,
govornik zabranjuje neodreenu radnju.
4. mhv plus aorist konjunktiv. Ova konstrukcija kae Ne! snanije
nego #1 gore.4
5. ouj mhv plus aorist konjunktiv. Kada grki koristi dvostruku negaciju,
tada jedna ne negira drugu. ouj i mhv zajedno ine vrlo vrstu izjavu:
Ovo se nipoto nee dogoditi! Ovo je snanije od #4 gore i
odnosi se na neku situaciju u budunosti.5
U odjeljku Informacije za napredne studente rafinirat emo nae

razumijevanje smisla prezenta i aorista imperativa koji se koriste u
zabranama.
Saetak
1. Imperativ je oblik glagola koji se koristi u naredbama.

2. Javlja se u drugom i treem licu.
3. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove oznaava nesvrenu radnju.
Imperativ koji se tvori od aorisne osnove (bez augmenta) oznaava
neodreenu radnju. Imperativ nema vremenski smisao.
4. Glavna tablica neindikativnih glagola. Morate upamtiti oblike drugog lica
jednine.
aktiv i aorist
pasiv medij/pasiv
2. jd. ? ?
3. jd. tw sqw
2. mn. te sqe
3. mn. twsan sqwsan
aktiv medij/pasiv pasiv
prezent 2. jd. lu'e luvou luvou

3. jd. luevtw luevsqw luevsqw
1. aorist 2. jd. lu'son lu'sai luvqhti

3. jd. lusavtw lusavsqw luqhvtw
______________________________________
4 Neki gramatiari tvrde da #1 i #4 imaju isto znaenje.
5 Postoji jo jedan nain za izricanje zabrane (koji zapravo izraava negativnu elju) -
optativ. Petnaest puta u Novom zavjetu Pavao koristi izraz mh; gevnoito, koji se esto
prevodi Boe sauvaj! [ili Nipoto!] Na primjer, Pavao postavlja retoriko
pitanje: Da dalje ostanemo u grijehu da se povea milost? Daleko od toga!
[Nipoto! Boe sauvaj!] (Rim 6,1-2) O optativu vidi Informacije za napredne
studente u trideset petom poglavlju.
2. aorist 2. jd. lavbe genou' gravfhti

5. Razlika izmeu aspekta stvara nam probleme kada to pokuamo prenijeti
na hrvatski jezik. Kod prevoenja prezenta, moete dodati rije
nastaviti.
6. Postoji pet razliitih vrsta zabrana i negacija koje koriste indikativ,
imperativ i konjunktiv.
ouj s glagolima u indikativu (ukljuujui ouj s futur indikativom).
mhv plus prezent imperativ. Zabranjuje nesvrenu radnju.
mhv plus aorist imperativ. Zabranjuje neodreenu radnju.
mhv plus aorist konjunktiv. Ne!
ouj mhv plus aorist konjunktiv. Ovo se sigurno nee dogoditi!
Rjenik
ajpovllumi6 aktiv: unitavam, ubijam (90; ajp j + *ojl)7

medij: pogibam, umirem
(ajpwvlluon), ajpolevsw, ajpwvlesa, ajpovlwla, -, -
ajpoluvw otputam (66; ajpov + *lu)
(ajpevluon), ajpoluvsw, ajpevlusa, -, ajpolevlumai,
ajpeluvqhn
ei[te ako, je li (65; estica)

Broj rijei koje smo do sada nauili: 304
Broj rijei koje su se pojavile u ovom poglavlju: 221
Broj rijei koje su se pojavile do sada: 108 591
__________________________________
6 Osnova ovoga glagola je *ol. Pripada onoj vrsti glagola koji korijenu dodaju nu za
tvorbu prezentske osnove, ali nu se asimilira u lambda (usp. MBG, #13 i str. 309).
*ol + nu ollu o[llumi. To je razlog zato u svim drugim glagolskim
vremenima nalazimo jedno lambda.
Budui da je ajpovllumi sloeni glagol, alfa ne dobiva augment, ali omikron ga
dobiva.
U prezentu, ovaj glagol slijedi atematsku konjugaciju (trideset etvrto poglavlje). U
drugim glagolskim vremenima slijedi tematsku konjugaciju o kojoj smo do sada
uili. To moete vidjeti u nainu na koji tvori druge svoje oblike glagolskog
vremena.
7 Apolion, od jApolluvwn, je aneo Zatornik u Otk 9,11.
33.18 Suvremeno istraivanje zabrana. Dugi niz godina smatralo se da

smisao prezenta imperativa ima osnovno znaenje: Prestani raditi
ono to sada radi!, ali da je smisao aorisnog imperativa Nemoj
poeti! Moulton8 pripovijeda o razgovoru s Davidsonom koji je uio
suvremeni grki i mislio da je otkrio razliku izmeu nesvrenog i
neodreenog imperativa u zabranama. Njegov prijatelj govorio je
suvremenim grkim i jednoga dana je viknuo na svoga psa da
prestane lajati. Upotrijebio je nesvreni imperativ. Prestani lajati!
Davidson se posavjetovao s Platonovom Apologijom i doao do
zakljuka da se ono to se odnosi na suvremeni grki odnosi i na
klasini grki. Zabrana u prezentu koristi se za zabranjivanje radnje
koja ve traje. To je pak preneseno u Koine grki.
Meutim, nedavno je tonost ove pretpostavke dovedena u pitanje.9

Nae je stajalite da zabrana s prezentom zabranjuje nesvrenu radnju,
dok zabrana s aoristom zabranjuje neodreenu radnju. Susjed je vikao
na psa da prestane stalno lajati.
Od Fanninga smo prihvatili i da se zabrana u prezentu koristi za

stavove i ponaanje (opi propis), dok se aorist obino koristi za
posebne sluajeve (posebna naredba).10
To pak ima izuzetno vane posljedice za egzegezu. Na primjer, Pavao

upuuje Timoteja da nema nikakve veze sa suludim mitovima, a
pritom koristi prezent imperativ (paraitou'; 1. Tim 4,7). Kada bi
prezent imperativ nareivao prestajanje s radnjom koja se trenutno
dogaa, to bi znailo da je Timotej sudjelovao u mitovima. To stvara
sliku o Timoteju koju ne moemo pomiriti s njegovom misijom u Efezu
i s onim to o njemu znamo iz drugih primjera. Meutim, ako prezent
imperativ nema to znaenje, onda Pavao izrie zapovijed vezanu uz
ope pravilo koje je nesvrene naravi neprestano se dri podalje od
mitova a time ne govori nita o Timotejevoj trenutnoj povezanosti, ili
nepovezanosti, s efekim mitovima.
33.19 Perfekt imperativ. U Novom zavjetu postoje etiri perfekta

imperativa: pefivmwso (fimovw, Marko 4,39); e[rrwsqe (rJwn
v numi, Djela
15,29); i[ste (oi\da, Ef 5,5; Jakov 1,19).
_____________________________________________________
8 A Grammar of New Testament Greek (T & T Clark, 1985) 3. izdanje, 1:122.
9 Vidi raspravu u Fanningu (str. 325-388) i Wallaceu (str. 485, 714-717).
10 Na stranici 327; navodi Bl-D, #335. Fanning dodaje: Prezent oslikava dogaaj iz
unutarnje perspektive, usredotoujui se na tijek ili unutarnje detalje dogaaja, ali
ne i na krajnje toke, dok aorist na njega gleda iz vanjske perspektive, razmatrajui
dogaaj kao cjelinu od poetka do kraja i ne usredotouje se na mogue unutarnje
detalje (str. 388).
Trideset etvrto poglavlje
mi glagoli; Indikativ glagola div

didwmi
vdwmi
Egzegetski uvid
Imperfekatni (dvadeset prvo poglavlje) oblik glagola obino se opisuje kao
glagol koji izrie nesvrenu radnju u prolom vremenu (odrjeavah) nasuprot
aorisnog oblika koji oznaava jednostavnu prolost (odrijeih). Ipak, grki
imperfekt moe imati i druge nijanse znaenja koje nije uvijek lako opaziti i
koje mogu uvelike ovisiti o kontekstu.
Jedna od ovih varijacija poznata je kao inkoativni imperfekt, na koji esto
nailazimo u Novom zavjetu. Na primjer, Marko 1,21 (KS) glasi: Odmah u
subotu ue Isus u sinagogu i poe uiti. Ovo se ini prirodnim itanjem teksta.
Na drugim mjestima to nije odmah uoljivo, ali moda je pisac upravo to htio.
Lukina pria o uskrsnuu na putu u Emaus takav je sluaj. Dvojici Isusovih
uenika koji su se vraali u Emaus nakon svog posjeta Jeruzalemu za Pashu,
pridruio se neznanac. U razgovoru su izrazili duboku nadu koju su prije imali
u pogledu Isusa i njegove znaajne uloge u njihovoj vjerskoj tradiciji.
Uobiajeni prijevod Luke 24,21 glasi: A mi smo se nadali (hjlpivzomen) da je on
onaj koji e osloboditi Izraela(KS). itateljima to govori da su ovi uenici
jedno imali to miljenje, ali da su nedavni dogaaji, koji su doveli do Isusove
smrti, sada iskljuili takvu mogunost. Meutim, ako ovdje zapravo imamo
inkoativni imperfekt, onda bismo tekst mogli prevesti: Poeli smo se nadati da
je on onaj koji e osloboditi Izraela.
Isusove suvremenike esto prikazujemo kao ljude koji su imali jasno
razumijevanje njegove poruke i misije. Ovdje moemo zastati kako bismo
razmislili. ak i kod tako bliskog doticaja, cijela pria nije bjelodana. Uenici su
imali mali uvid, ali bilo je potrebno puno vie da ih dovede do vrste vjere.
E. Margaret Howe
319
320 Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli
Pregled

drukiju kategoriju glagola koja se tvori na drukiji nain, posebice u
prezentu;
pet pravila za njihovu tvorbu.
Hrvatski jezik
34.1 Na hrvatskom jeziku nemamo nita ni priblino slino mi glagolima.
Grki jezik
34.2 Do sada su nastavci koje glagoli koriste u osnovi bili isti. Zbog
saimanja i promjena u suglasnicima, ovi nastavci su se ponekad malo
razlikovali, ali veim dijelom su bili isti. Prvo lice jednine aktiva
zavrava na omega, a veina glagolskih vremena koristi spojne
samoglasnike ili imaju formante glagolskog vremena koji zavravaju
samoglasnikom. Za sve oblike koje poznajemo kaemo da pripadaju
tematskoj konjugaciji zbog upotrebe tematskog samoglasnika, ili onoga
to smo nazvali spojnim samoglasnikom.
Zapravo, eijmiv je mi glagol, ali toliko se razlikuje od drugih mi glagola da
usporedba nije uvijek korisna.
34.3 Postoji jo jedna konjugacija koja ima nekoliko imena. Ponekad se zove
atematska1 konjugacija jer ne koristi tematski samoglasnik. Ponekad se
zove mi konjugacija, ili mi glagoli, jer leksiki oblik ne zavrava na omega
(luvw) nego na mi (divdwmi: dajem).
U pogledu ovih glagola, ima jedna dobra i loa vijest. Loa vijest je da
se njihovi oblici mijenjaju toliko drastino da mogu postati gotovo
neprepoznatljivi. Dobra vijest je to to ih ima vrlo malo. Loa vijest je
da je ovih nekoliko mi glagola uobiajeno. Dobra vijest je da se veina
promjena dogaa samo u prezentu.
Kao to je sluaj s deklinacijom, razlike ne utjeu na znaenje rijei,
samo na njihov oblik. Nije bitno je li divdwmi nastao kao mi glagol ili kao
tematski glagol (divdw, koji nije prava rije). Jo uvijek bi znaio:
Dajem.
______________________________________
1 Hrvatska rije atematski je sloenica grke negacije (slino kao nai prefiksi
ne- [nevjerojatno] na hrvatskom) s imenicom tematski, koja se odnosi na
upotrebu tematskog samoglasnika. Dakle, atematski znai bez tematskog
samoglasnika. (Isto kao moralno i amoralno.)
Trideset etvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi 321
34.4 Postoje dva naina na koja moete nauiti oblike mi glagola. Prvi je
tako da upamtite svih 330 oblika, ali to je gotovo nemogue zato to su
oblici toliko razliiti i neuobiajeni. Drugi je bolji pristup. Upamtite li
pet osnovnih pravila koje smo dolje naveli, moete shvatiti to razliiti
sklonjeni oblici znae kada ih vidite. Uinit emo ono potonje.
Jedini nedostatak uenja mi glagola na ovaj nain je to to neete imati
sigurnost poznavanja potpune paradigme. Meutim, ak i oni koji
redovito koriste grki jezik imaju problema kada se ele sjetiti
paradigmi mi glagola. To jednostavno nije potrebno. Puno je bolje
nauiti pet pravila i usredotoiti se na prepoznavanje.
Pri uenju mi glagola moe nam pomoi jo neto. Premda su mi glagoli
uobiajeni, oni se ne javljaju u velikom broju oblika. Kada biste
upamtili cijelu paradigmu, nauili biste na stotine oblika koji se nikada
ne javljaju u Novom zavjetu. Zato biste ih onda uili?
34.5 etiri vrste. mi glagoli svrstavaju se po svome samoglasniku osnove.

divdwmi ima samoglasnik o-vrste zbog svoga samoglasnika osnove
(*do), a svi mi glagoli sa samoglasnikom o-vrste slijede isti obrazac koji
slijedi i divdwmi. To je slino kontraktnim glagolima u sluaju kojih se
svi alfa kontraktni glagoli spreu na isti nain. U ovome poglavlju
nauit emo obrazac glagola divdwmi.
Druge tri vrste su osnove koje zavravaju na alfa (*sta i{sthmi),
epsilon (*qe tivqhmi), te upsilon (*deiknu deivknumi). O ove tri
vrste govorit emo u narednom poglavlju. U pogledu mi glagola dobro
je to to poznavanjem jednog obrasca poznajete sve druge. Drugim
rijeima, koju god promjenu divdwmi pretrpi u futuru, pretrpjet e je i
tivqhmi, premda e samoglasnik osnove biti eta a ne omega.
Pravila
34.6 Prvo pravilo: mi glagoli redupliciraju svoje prvo slovo osnove za tvorbu
prezenta, a reduplicirani suglasnik odvajaju pomou iote.
Korijen glagola divdwmi je *do. Za tvorbu prezentske osnove, prvi delta
prolazi kroz reduplikaciju, te se odvaja iotom, a dodaje se lini
nastavak mi (vidi tree pravilo dolje). U prezentu jednine, omikron se
produljuje na omegu (etvrto pravilo).
do dido didw divdwmi
Stoga je od kljune vanosti uvijek pamtiti korijen mi glagola zajedno s
njegovim leksikim oblikom. Kao i uvijek, navedeni su u rjenikom
odjeljku. Reduplikaciju s iotom vidjet ete samo kod oblika u prezentu
i imperfektu. U drugim glagolskim vremenima, trebat ete prepoznati
korijen.
Na primjer, napravite analizu glagola dwvsw. Pokuavate li to uiniti
imajui na umu prezentski oblik, neete uspjeti. Meutim, prepoznate
li da je glagolska osnova *do, onda je jasno da se radi o prvome licu

jednine futura, te da je pravilan glagol (s produljenim samoglasnikom
osnove; etvrto pravilo).
dw + s + w dwvsw
Reduplicirate li glagolski korijen kako biste napravili prezentsku

osnovu, kako moete razlikovati prezent od perfekta? Razmislite o
tome. Tako je! I perfekt e imati reduplikaciju, ali samoglasnik koji
odvaja reduplicirani suglasnik u perfektu je epsilon, ba kao i u
tematskoj konjugaciji. *do dedo devdwka.
prezent aorist perfekt eijmiv
1. jd. divdwmi e[dwka devdwka eijmiv

2. jd. divdw" e[dwka" devdwka" ei\
3. jd. divdwsi(n) e[dwke(n) devdwke(n) ejstiv(n)
1. mn. divdomen ejdwvkamen dedwvkamen ejsmevn

2. mn. divdote ejdwvkate dedwvkate ejstev
3. mn. didovasi(n) e[dwkan devdwkan eijsivn
34.7 Drugo pravilo: mi glagoli obino ne koriste spojni (tj. tematski)

samoglasnik u indikativu. Lini nastavak dodaje se izravno osnovi.
di + do + men divdomen.
Spojni samoglasnik koristi se u imperfektu jednine i futuru. (Vidi

tablicu u #34.11.)
34.8 Tree pravilo: mi glagoli koriste tri razliita lina nastavka u prezentu aktivu
indikativu. Usporedite narednu tablicu prezenta aktiva indikativa.
mi glagoli tematska konjugacija
1. jd. divdwmi mi luvw -

2. jd. divdw" " luvei" "
3. jd. divdwsi(n) si luvei i
1. mn. divdomen men luvomen men

2. mn. divdote te luvete te
3. mn. didovasi(n) asi luvousi(n) nsi
Kao to moete vidjeti, mi glagoli koriste iste nastavke koji se koriste u

tematskoj konjugaciji na tri mjesta, divdw", divdomen i divdote. No, na
druga tri mjesta nastavci su drukiji: divdwmi; divdwsi(n); didovasi(n).
Jednostavno ih morate upamtiti.
Meutim, prezent aktiv jedino je mjesto na kojemu mi glagoli koriste

drukije nastavke. U svim drugim glagolskim vremenima, koriste iste
nastavke koje koristi tematska konjugacija. To ne znai da e izgledati
potpuno jednako (iako uglavnom hoe); to znai da, ukoliko ste
nauili prave line nastavke, neete nita vie trebati nauiti. Na
primjer, ovo je paradigma za prezent medij/pasiv.
1. jd. divdomai mai luvomai mai

2. jd. divdosai sai luvh/ sai
3. jd. divdotai tai luvetai tai
1. mn. didovmeqa meqa luovmeqa meqa

2. mn. divdosqe sqe luvesqe sqe
3. mn. divdontai ntai luvontai ntai
Premda drugo lice jednine (sai) izgleda malo neuobiajeno, kao to

smo vidjeli u perfektu mediju/pasivu (npr. levlusai), to je pravi oblik
linog nastavka; proao je kroz saimanja u veini tematskih oblika
zbog ispadanja sigme.2
34.9 etvrto pravilo: samoglasnik osnove mi glagola moe se produljiti, skratiti

ili ispasti (prijevoj). Premda postoje pravila koja odreuju kada je
samoglasnik osnove kratak ili dug, ili pak ispada, nas zanima jedino
prepoznavanje; zato su ova pravila samo nepotrebno breme. Ne
morate znati kada se skrauju; trebate samo primiti na znanje da to
ine.3
Na primjer, u paradigmi prezenta aktiva samoglasnik je dug u jednini

(divdwmi), ali kratak u mnoini (divdomen). U mediju/pasivu uvijek je
kratak.
Uzmimo kao primjer oblik dwvsw. Zapravo nije vano vidite li oblik
dwvsw ili dovsw. Nakon to prepoznate da je njegov glagolski korijen *do,
dwvsw moe biti samo jedan oblik: futur.
Vidi paradigmu u #34.11 ako vas zanima produljenje samoglasnika
osnove.
________________________________
2 U atematskoj konjugaciji ne ispada zato to se ispred njega ne nalazi spojni
samoglasnik, stoga se ne nalazi izmeu dva samoglasnika.
3 Va uitelj moda bude imao drukije upute. Svakako ga pitajte.
34.10 Peto pravilo: Veina mi glagola koristi ka kao svoj formant glagolskog vremena
u aoristu. Nazivamo ih kappa aoristima. Usporedite njihovu
paradigmu s paradigmom prvog aorista i perfekta.
1. jd. e[dwka e[lusa levluka

2 jd. e[dwka" e[lusa" levluka
3. jd. e[dwke(n) e[luse(n) levluke(n)
1. mn. ejdwvkamen ejluvsamen leluvkamen

2. mn. ejdwvkate ejluvsate leluvkate
3. mn. e[dwkan e[lusan levlukan
Kako moete razlikovati aorist mi glagola i perfekt glagola u tematskoj
konjugaciji koji takoer koristi ka kao svoj formant glagolskog
vremena? Tako je. Perfekt ima reduplikaciju (s epsilonom koji odvaja
reduplicirane suglasnike): e[dwka nasuprot levluka.
34.11 vdwmi u indikativu (aktiv). Usredotoite se na prepoznavanje.

didwmi
prezent imperfekt futur aorist perfekt
1. jd. divdwmi ejdivdoun dwvsw e[dwka devdwka

2. jd. divdw" ejdivdou" dwvsei" e[dwka" devdwka"
3. jd. divdwsi(n) ejdivdou dwvsei e[dwke(n) devdwke(n)
1. mn. divdomen ejdivdomen dwvsomen ejdwvkamen dedwvkamen

2. mn. divdote ejdivdote dwvsete ejdwvkate dedwvkate
3. mn. didovasi(n) ejdivdosan dwvsousi(n) e[dwkan devdwkan
U imperfektu jednine, nastavci se tvore sa spojnim samoglasnikom. U

futuru, slini su oblicima u tematskoj konjugaciji. Neindikativne oblike
vidjet emo u sljedeem poglavlju.
Vjebajmo!
Pogledajmo nekoliko sprezanih oblika te kako je lako primijeniti ova pravila.
dwvsete Imamo isti glagolski korijen (*do) bez augmenta, reduplikacije ili
ka. Moe biti jedino u futuru: drugo lice mnoine.
ejdivdou" Reduplikacija s iotom pokazuje da se radi o prezentskoj osnovi;

augment potvruje da je ovo imperfekt. Drugo lice jednine.
e[dwka Jednostavni glagolski korijen plus augment i formant glagolskog

vremena ka znai da je ovo sigurno aorist. Prvo lice jednine.
divdwsin Reduplicirana osnova s iotom i bez augmenta potvruje da se radi o

prezentu. Tree lice jednine.4
devdwke Premda reduplikacija ukazuje da se moda radi o prezentu, zapazite
pak da je samoglasnik izmeu redupliciranih suglasnika epsilon.
Dakle, ovo mora biti perfekt, tree lice jednine.
Saetak
1. mi glagoli redupliciraju prvo slovo osnove za tvorbu prezenta, a
reduplicirani suglasnik odvajaju iotom. Stoga je vrlo vano da uvijek
upamtite korijen mi glagola zajedno s njegovim leksikim oblikom.
2. mi glagoli obino ne koriste spojni samoglasnik u indikativu (atematski).
3. mi glagoli koriste tri razliita lina nastavka u prezentu aktivu indikativu:
divdwmi; divdwsi(n); didovasi(n).
4. Samoglasnik osnove mi glagola moe biti produljen, skraen ili moe
ispasti. Nije toliko vano znati kada se to dogaa, ve samo prepoznati da
se dogaa.
5. Veina mi glagola koristi ka za formant glagolskog vremena u aoristu.
Rjenik
divdwmi dajem, povjeravam, vraam, stavljam (415; *do)5

(ejdivdoun) dwvsw, e[dwka,6 devdwka, devdomai, ejdovqhn
e[qno", -ou", tov nacija (162, *ejqne")7

pogani (mnoina)
loipov", -hv, -ovn pridjev: preostao (55; *loipo/h)

imenica: ostatak
prilog: za ostale, odsada
Mwu>sh'", -evw", oJ Mojsije (80)8
_______________________________________________
4 Mogao bi biti i konjunktiv, ali o tome emo govoriti u sljedeem poglavlju.

5 Antidot (ajntiv + doto") je neto to se daje kako bi djelovalo protiv neega drugog, kao
to je otrov (u tom sluaju protuotrov).
6 Kada se divdwmi koristi izvan indikativa moete pronai oblike drugog aorista kao to
su dw'/ (konjunktiv), dov (imperativ), dou'nai (infinitiv) i douv (particip).
7 Etniki.
8 Mwu>sh'" ima nepravilan obrazac deklinacije: Mwu>sh'", Mwu>sevw", Mwu>sei, Mwu>sh'n.
paradivdwmi povjeravam, predajem, izdajem (119; parav + *do)

(paredivdoun), paradwvsw, parevdwka, paradevdwka,
paradevdomai, paredovqhn
pivptw padam (90; *pet)9

(e[pipton), pesou'mai, e[peson or e[pesa,10 pevptwka, -, -
uJpavrcw jesam, postojim (60; *uJp j + *ajrc)11

(uJph'rcon), -, -, -, -, -
tav uJpavrconta: neije vlasnitvo

Broj rijei koje smo do sada nauili: 311
Broj rijei koje su se pojavile u ovome poglavlju: 981
Broj rijei koje su se do sada pojavile: 109 572
_____________________________________
9 Glagolski korijen gubi samoglasnik osnove epsilon u prezentu, a osnova se reduplicira,
iako nije mi glagol (*pet pt pipt + w pivptw). Tau ispada ispred sigme u futuru i
aoristu, ali ostaje u perfektu aktivu.
10 Ima i drugi i prvi aorist.
11 uJpavrcw moe primiti predikatni nominativ, kao u sluaju eijmiv i givnomai.
Trideset peto poglavlje
Dodatni mi glagoli;
neindikativni oblici
(i{i{sthmi, tivqhmi, deivknumi)

numi
Egzegetski uvid
U doksologiji na kraju jedanaestog poglavlja poslanice Rimljanima (s. 36),
Pavao je iznio tri istaknuta teoloka pojma u kontekstu rasprave o odnosu
izmeu Boga i svega to postoji. Dok koristi tri razliita grka prijedloga (osmo
poglavlje), jasno pokazuje strukturu svojih misli, a kako bi prenio svoju
poruku oslanja se na specifine razlike u znaenju ova tri prijedloga. Meutim,
ovakva preciznost i tonost lako se moe izgubiti u prijevodu.
ejx aujtou' kai; di= aujtou' kai; eij" aujto;n ta; pavnta:
aujtw'/ hJ dovxa eij" tou;" aijw'na": ajmhvn.
1. Sve to postoji dolazi iz (ejx) njega budui da je on izvor ili podrijetlo svega.
2. Sve to postoji dolazi kroz (di=) njega budui da je on posrednik ili vodi svega.
3. Sve to postoji dolazi ka (eij") njemu budui da je on krajnji cilj svega.
Neka je slava Bogu, naem Stvoritelju, Odravatelju i Uzvienom Gospodaru,

Onome koji je izvor, vodi i cilj svega to postoji!
Deborah Gill
Pregled

pravila koja se odnose na divdwmi odnose se i na druge mi glagole;
tajna razumijevanja mi glagola lei u promatranju zbivanja u glagolskom
korijenu glagola divdwmi, odnosno u zakljuivanju da se iste vrste promjena
dogaaju i u korijenima drugih mi glagola.
Grki jezik
35.1 U prethodnom poglavlju nauili smo osnove mi glagola, te naine na koje
se pravila primjenjuju na mi glagole iji je samoglasnik osnove omikron
(divdwmi) u aktivu indikativu. Sada nam samo preostaje uvjeriti se da se
327
ono to se odnosi na divdwmi ujedno odnosi i na ostale mi glagole iji su

samoglasnici osnove alfa (i{sthmi), epsilon (tivqhmi) ili upsilon (deivknumi).
Ujedno emo sagledati neke od neindikativnih oblika glagola divdwmi.
35.2 U narednoj tablici prezenta aktiva indikativa moete vidjeti slinost

meu razliitim mi glagolima.
Koriste iste nastavke.
Dobivaju reduplikaciju prilikom tvorbe prezentske osnove

(premda je ta reduplikacija skrivena u i{sthmi te odsutna u
deivknumi).
to se dogodi samoglasniku osnove u divdwmi dogaa se drugim

samoglasnicima osnove premda se radi o drukijim
samoglasnicima (izuzev deivknumi, koji ostaje isti). I alfa i epsilon
produljuju se na eta.
*sta *qe *do *deiknu
1. jd. i{sthmi tivqhmi divdwmi deivknumi

2. jd. i{sth" tivqh" divdw" deiknuvei"
3. jd. i{sthsi(n) tivqhsi(n) divdwsi(n) deivknusi(n)
1. mn. i{stamen tivqemen divdomen deivknumen

2. mn. i{state tivqete divdote deivknute
3. mn. iJsta'si(n) tiqevasi(n) didovasi(n) deiknuvasi(n)
Osnova glagola i{sthmi je *sta. Prilikom reduplikacije, reduplicirano

sigma ispada, a zamjenjuje ga otri hak.
sta sista i{sthmi
Osnova glagola tivqhmi je *qe. Kada se reduplicira, reduplicirano theta

mijenja se u tau.
qe qiqe tivqhmi
Izuzev njegovih linih nastavaka, deivknumi se ponaa slinije

tematskom glagolu.
35.3 U tome je trenutku najkorisnije pogledati mi glagolske paradigme u

Dodatku. Moete vidjeti sve oblike glagola divdwmi i drugih mi glagola.
Sagledajte obrasce. Promotrite pravila na djelu. Usredotoite se na
prepoznavanje.
35.4 U Koine grkom, mi glagoli polako se zamjenjuju tematskom

konjugacijom. Kao posljedica toga, mi glagoli se ponekad javljaju u
atematskom, a ponekad u pravilnom tematskom obliku bez razlike u
znaenju. Na primjer, javljaju se i i{sthmi i iJstavnw.1
Trideset peto poglavlje: Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici 329
To ujedno objanjava oblik drugog lica jednine deiknuvei" umjesto

oekivanoga deiknuve".
Neindikativni oblici divdwmi

35.5 Konjunktiv. Neindikativne oblike mi glagola jo je lake prepoznati
nego indikativne oblike. U konjunktivu je reduplicirana osnova jedina
razlika izmeu prezenta i aorista. Ovo su aktivni oblici.2
prezent drugi aorist
1. jd. didw' dw'

2. jd. didw'"/ dw'"/
3
3. jd. didw'/ dw'/
1. mn. didw'men dw'men

2. mn. didw'te dw'te
3. mn. didw'si(n) dw'si(n)
35.6 Imperativ. Imperative je takoer lako prepoznati. Upamtite da mi

glagoli ne koriste tematski samoglasnik, tako da se imperativni
morfem dodaje izravno glagolskom korijenu. Ovo su oblici aktiva.
2. jd. divdou dov"

3. jd. didovtw dovtw
2. mn. divdote dovte

3. mn. didovtwsan dovtwsan
35.7 Infinitiv
aktiv didovnai dou'nai

medij divdosqai dovsqai
pasiv divdosqai doqh'nai
___________________________________
1 Nu je bilo dodano glagolskom korijenu za tvorbu prezentske osnove; 3. vrsta
glagola. Usp. #20.24.
2 divdwmi ima oblike prvog aorista u indikativu, a drugdje ima oblike drugog aorista.
3 U Marku 8,37 napisan je kao doi.
35.8 Particip
prezent aorist
aktiv didouv", didou'sa, didovn douv", dou'sa, dovn

didovnto", didouvsh", didovnto" dovnto", douvsh", dovnto"
medij didovmeno", h, on dovmeno", h, on
didomevnou, h", ou domevnou, h", ou
pasiv didovmeno", h, on doqeiv", doqeisa, doqevn
didomevnou, h", ou doqevnto", doqeivsh", doqevnto"
Posvetite neko vrijeme pregledavanju svih tablica glagola divdwmi u

Dodatku, jer gore nismo ukljuili sve njegove oblike. Usredotoite se na
prepoznavanje i primjenu pet pravila o mi glagolima. Promotrite na koji
nain drugi mi glagoli slijede isti obrazac koji vidimo u divdwmi.
Saetak
1. mi glagoli sa samoglasnicima osnove alfom (i{sthmi) i epsilonom (tivqhmi)
ponaaju se poput mi glagola sa samoglasnicima ija je osnova omikron
(divdwmi). Meutim, deivknumi je neto drukiji glagol i umnogome nalikuje
na tematsku konjugaciju.
2. Atematska konjugacija se u Koine grkom poela gubiti, tako da neki mi
glagoli imaju tematske oblike.
3. Svakako posvetite neko vrijeme pregledavanju tablica mi glagola u Dodatku.

Usredotoite se na prepoznavanje.
Rjenik
U trideset treem poglavlju nauili ste glagol ajpovllumi, a u trideset etvrtom
nauili ste divdwmi i paradivdwmi, tri od devet mi glagola koji se javljaju pedeset i
vie puta u Novom zavjetu. Preostalih est takvih mi glagola nai ete u ovome
rjeniku. U vjebama za ovo poglavlje ne koriste se svih est, ali trebali biste ih
nauiti.
Prijelazni glagol prima izravni objekt. Neprijelazni glagol ne prima
izravni objekt.
ajnivsthmi neprijelazni: ustajem, podiem se (108; ajnav + *sta)
prijelazni: podiem
ajnasthvsw, ajnevsthsa, -, -, -
Trideset peto poglavlje: Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici 331
ajnoivgw4 otvaram (77; ajn + *oig)

ajnoivxw, hjnevwx/ a ili ajnevwx/ a, ajnevwg/ a, ajnevwg/ mai ili
hjnevwg/ mai, hjnew/cv qhn ili hjnoivcqhn
ajfivhmi5 putam, naputam, doputam (143; ajf + *se)6

(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -, ajfevwmai, ajfevqhn
deivknumi pokazujem, objanjavam (33; *deiknu)7

deivxw, e[deixa, devdeica, -, ejdeivcqhn
i[d
[ io", -a, -on neiji vlastiti (114; * ijdio/a)8
i{sthmi neprijelazni: stojim (154; *sta)9

prijelazni: inim da stoji10
(i{sthn), sthvsw, e[sthsa,11 e{sthka,12 e{stamai,
ejstavqhn
mevso", -h, -on srednji, u sredini (58; *meso/h)13
________________________________________________
4 Ovaj glagol je isprva bio sloeni glagol, a povremeno dobiva augment kao da je jo
uvijek sloen, dok drugim prilikama dobiva augment kao jednostavni glagol.
Moete pronai i oblike s dva augmenta.
5 Korijen ovoga glagola je *se. Poput i{sthmi, reduplicirani sigma je ispao, a zamijenio
ga je otri hak. Prvi sigma je takoer ispao jer je stajao izmeu dva samoglasnika. se
sise iJse i{hmi.
Sloen je s ajpov, a pi je aspiriralo na fi zbog otrog haka koji je zapravo ondje

premda se ne vidi. U Novom zavjetu i{hmi se javlja samo kao sloeni glagol.
6 Afeza je postupan gubitak prvoga nenaglaenog samoglasnika, kao u engleskom
esquire u squire (usp. MBG, #7.10).
7 Premda se ova rije javlja manje od pedeset puta, uvrstili smo ju u paradigme kako
bi bile potpune. Izvan prezenta i imperfekta, svoju osnovu glagolskog vremena
tvori od korijena *deik i nije mi glagol.
U gramatici, deiktika rije jest ona rije koja je pokazna, koja istie, poput pokazne
zamjenice.
8 Moe se koristiti u smislu neijega vlastitog naroda ili zemlje. Ujedno se moe
koristiti sa znaenjem pojedinano. Idiosinkrazija (sugkra'si", mijeanje) je
temperament ili ponaanje svojstveno nekoj osobi ili skupini ljudi.
9 i{sthmi je neprijelazan u drugom aoristu (e[sthn) i perfektu.
10 i{sthmi je prijelazan u prezentu, futuru i prvom aoristu.
11 Ovo je jedini mi glagol koji ne koristi kapa aorist. Umjesto toga, ima drugi aorist: e[sthn.
12 Zapazite promjenu na otri hak.
13 Mezo je spojni oblik koji kao prvi dio sloenice oznauje sredinu, kao u primjeru
mezomorfian (stanje izmeu tekuine i kristalizacije), mezoplast (sr stanice) i
mezozoik (razdoblje izmeu paleozoika i kenozoika).
tivqhmi stavljam, polaem (100; *qe)14

(ejtivqoun), qhvsw, e[qhka, tevqeika, tevqeimai, ejtevqhn
fhmiv kaem, potvrujem (66; *fe)

(e[fh), -, e[fh15, -, -, -, -

Broj rijei koje su se pojavile u ovom poglavlju: 853
Broj rijei koje su se do sada pojavile: 110 425
estitamo! Znate svih 320 rijei koje se najee javljaju u Novom zavjetu, to
je gotovo etiri od svakih pet rijei u Novom zavjetu.
35.9 Optativ. U Koine grkom postoji jo jedan glagolski nain: optativ.

Dok je konjunktiv glagolski nain vjerojatnosti ili mogunosti, optativ
je glagolski nain elje. Dok je konjunktiv od stvarnosti udaljen
jedan korak, optativ je udaljen dva koraka od stvarnosti.
U Novom zavjetu ima ezdeset osam optativa. Nalazimo ga samo u

prezentu (nesvreni aspekt; dvadeset tri puta) i u aoristu (neodreeni
aspekt; etrdeset pet puta). Dvadeset osam puta javlja se u Luki-
Djelima, a trideset jednom u Pavlovim poslanicama. ei[h se javlja
dvanaest puta a gevnoito sedamnaest, od toga petnaest u pavlovskom
izrazu mh; gevnoito: Boe sauvaj!
Budui da optativ ne moe imati pravi vremenski znaaj, ne moe

imati ni augment.
Spojni samoglasnik je omikron.
Formant glagolskog vremena za aorist aktiv/medij je sa, koji se

skrauje s formantom glagolskog naina tako da svi oblici imaju
sai.
Formant glagolskog vremena za aorist pasiv glasi qe, a formant
glagolskog naina je ih, to rezultira u qeih u svim oblicima.
Njegov formant glagolskog vremena u tematskoj konjugaciji je i

(izuzev u aoristu pasivu, gdje je ih), a u atematskoj konjugaciji
glasi ih. Svi oblici prezenta optativa imat e to oi.
______________________________________
14 Srodna rije qevsi" znai postavka, propozicija. U logici teza je nedokazana
izjava, postavka, koja se smatra istinitom.
15 e[fh moe biti imperfekt ili aorist, te je u treem licu jednine. Ovu rije smo ve nauili.
Trideset peto poglavlje: Dodani mi glagoli; Neindikativni oblici 333
Optativ koristi sekundarne line nastavke osim u prvom licu

jednine aktiva, gdje koristi mi.
Za potpune paradigme, vidi MBG.
prezent futur prvi aorist drugi aorist
aktiv
1. jd. luvoimi luvsoimi luvsaimi bavloimi

2. jd. luvoi" luvsoi" luvsai" bavloi"
3. jd. luvoi luvsoi luvsai bavloi
1. mn. luvoimen luvsoimen luvsaimen bavloimen

2. mn. luvoite luvsoite luvsaite bavloite
3. mn. luvoien luvsoien luvsaien bavloien
medij
1. jd. luoivmhn lusoivmhn lusaivmhn baloivmhn

2. jd. luvoio luvsoio luvsaio bavloio
3. jd. luvoito luvsoito luvsaito bavloito
1. mn. luoivmeqa lusoivmeqa lusaivmeqa baloivmeqa

2. mn. luvoisqe luvsoisqe luvsaisqe bavloisqe
3. mn. luvointo luvsointo luvsainto bavlointo
pasiv
1. jd. luoivmhn luqhsoivmhn luqeivhn grafeivhn

2. jd. luvoio luqhvsoio luqeivh" grafeivh
3. jd. luvoito luqhvsoito luqeivh grafeivh
1. mn. luoivmeqa luqhsoivmeqa luqeivhmen grafeivhmen

2. mn. luvoisqe luqhvsoisqe luqeivhte grafeivhte
3. mn. luvointo luqhvsointo luqeivhsan grafeivhsan
Na ovoj fotografiji vidite kurzivni novozavjetni rukopis, prepisan u dvanaestom

stoljeu. Sadri Matejevo Evanelje 15,13-27a. Fotografiju je ustupilo Sredite za
prouavanje novozavjetnih rukopisa (Dan Wallace, ravnatelj) i koristi se uz doputenje
zavoda Institut fr neutestamentliche Textforschung.
Postskriptum
Kamo dalje?
estitamo. Zavrili ste uenje graevnih blokova biblijskoga grkog jezika;

sada poinje prava zabava. No, kamo dalje?
1. U ovome trenutku nema nadomjestka za itanje biblijskog teksta. Stoga,
itajte to vie moete. Morate se izloiti velikim dijelovima Novoga
zavjeta radi zabave (ako nema nijednoga drugog razloga).
2. Na mojoj web stranici (www.teknia.com) moete besplatno preuzeti tri
biblijska odlomka u formatu Graded Readera (vidi dolje). Koristim ih u
razredu nakon to zavrimo s prirunikom jer ih je zabavno prevoditi, a
odlomke moete prevoditi bez potrebe za uenjem neega novog.
3. Napisao sam trei dio ovoga slijeda: A Graded Reader of Biblical Greek.
Poinje s lakim odlomcima i polako ide prema onim teim. Poinjem s
Markom i Ivanom zato to smo toliko upoznati s njima; veina naih vjebi
dolazi iz Markovih prvih poglavlja. Obratite panju na biljeke u tome
tekstu, jer e vam pomoi u narednom stadiju tako to e vas induktivno
izloiti drugom stupnju gramatike grkoga jezika.
4. Graded Reader sadri saetak gramatike grkog jezika drugog stupnja
Daniela Wallacea (vidi dolje) na etrdeset stranica. To valja proitati.
5. Graded Reader je povezan s Naprednom gramatikom grkoga jezika: Egzegetska
sintaksa Novoga zavjeta (etvrti svezak ovoga slijeda). Njegova gramatika je
povezana indeksnim brojem s mojim Graded Readerom. Veoma je vano da
barem jednom sjednete i proitate cijelu gramatiku. Meutim, kako budete
napredovali u Graded Readeru, bit e vam lake upamtiti njegove
gramatike rasprave. Ujedno moete provjeriti njegov saetak: The Basics of
New Testament Syntax.
6. The Morphology of Biblical Greek (peti svezak ovoga slijeda) osmiljena je
kako bi vam pokazala to se stvarno dogaa oblicima grkih rijei s kojima
se susreete. Proitajte uvodnu raspravu kako biste shvatili kako moete
koristiti tu knjigu; i kada se budete susretali s oblicima koje ne razumijete,
pogledajte rije u kazalu, a otuda naite raspravu koja se njome bavi.
Meutim, nemojte odmah utonuti u taj proces. Puno je bolje zabaviti se
itanjem mnotva grkih tekstova.
335
336 Dodatak
7. Moj The Analytical Lexicon to the Greek New Testament moe vam pomoi s
tekim analizama. Svakako proitajte uvodnu raspravu: How to Use the
Analytical jer ete pronai upozorenja o pogrenoj upotrebi te knjige.
8. Ne zaboravite ponavljati; to je kljuno. Svaki ar jezika izgubit e se budete
li trebali potraiti svaki drugi glagol kako biste ga analizirali, ili svaku
drugu rije u leksikonu kako biste otkrili njezino znaenje. Kupite The
Students Complete Vocabulary Guide to the Greek New Testament Warrena
Trencharda ili Lexical Aids for Students of New Testament Greek Brucea
Metzgera. Pomoi e vam u ponavljanju nauenih rijei, ispunjavanju
definicija, te e vam, ako to poelite, olakati pamenje novih rijei. Trebali
biste upamtiti barem sve rijei koje se javljaju dvadeset i vie puta, a veina
uitelja drugog stupnja grkoga jezika trae da nauite sve rijei koje se
javljaju deset i vie puta.
9. No, najvanije od svega, nemojte zaboraviti zato ste nauili jezik Boje
rijei. On je alat za slubu, koji vam pomae da se pribliite onome to je
Bog rekao kroz svoje pisce. To je alat koji vam omoguuje da koristite
druge alate, kao to su dobri komentari.
uo sam jednu priu, koja moda nije istinita, o mornaru koji se zaljubio u
enu iz strane zemlje. Htio se njome oeniti, tako da se pokuao upoznati s
njezinom zemljom. Prouavao je njezine obiaje, povijest itd. Meutim, na
kraju je shvatio da e trebati nauiti njezin jezik eli li je stvarno razumjeti.
Vjerujem da uenje grkoga jezika nije nita vie od prirodnog nastavka
nae ljubavi prema Isusu Kristu. Premda ima puno dobrih prijevoda, oni
su jedan korak dalje od onoga to je Isus rekao. U konanici, elimo to je
mogue bolje upoznati njega i njegovu poruku. Spoznaja grkoga jezika
vrlo je vana za postizanje toga cilja.
Neka bi vai dani bili ispunjeni blagoslovima, a vaa sluba plodovima dok
nastojite podijeliti svoju ljubav prema Kristu i spoznaju o njemu s onima oko
vas.
Bill Mounce
Dodatak
Uvod
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Kada su naglasci i hakovi posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Prostoran prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Saimanje pojedinanih samoglasnika, i samoglasnika i diftong . . . . . 340
Pogodbene reenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Imenski sustav
Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Pravila o glagolima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
Glavna tablica neindikativnih naina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
eijmiviv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
Indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Dodaci
Osnove glagolskog vremena koje se javljaju pedeset ili vie puta u NZ . 382
Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Drugi aoristi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Rijei koje se javljaju pedeset i vie puta u NZ (po uestalosti) . . . . . . 399
Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
337
338 Dodatak
U ovom odjeljku sabrali smo sve tablice koje su vam potrebne kako biste mogli
itati grki tekst. Popis nije iscrpan; elite li vidjeti ba svaku tablicu, vidi MBG.
Upamtite da tablice ne trebate pamtiti. Trebate upamtiti osam pravila o
padenim nastavcima, lan i deset pravila o glagolima. Preostale tablice
koristite kako biste provjerili svoje znanje, odnosno jeste li zbilja nauili
pravila.
Paradigme na narednim stranicama prikazuju oblike eih imenica i
glagolskih obrazaca. Obuhvaaju sve rijei koje trebate nauiti u ovoj
gramatici. Za potpunu zbirku paradigmi, vidi MBG ili Analytical.
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu
kai; ejgwv kajgwv

kai; ejmoiv kajmoiv
kai; ejkei kajkei
kai; ejkeiqen kajkeiqen
kai; ejkeino" kajkeino"
kai; ejan
v ili a[n ka[n
Kada su naglasci i hakovi posebno vani

1. ti", ti; tiv", tiv 7. aujthv, au{th 13. ajllav, a[lla
2. hJ, h{, h[, h|,/ h\/ 8. aujtaiv, au|tai 14. eij, ei\
3. oiJ, aiJ; oi{, ai{ 9. ouj, ou| 15. eij", ei|"
4. oJ, o{; o[n, o{n 10. e[xw, e{xw 16. potev, povte
5. w[n, w|n 11. ejn, e{n 17. a[ra, a\ra
6. h|", h\"/ ; h\n, h{n 12. w\, w\, w|/ 18. Likvidni futuri
Tablica praskavih suglasnika

razred
bezvuni zvuni aspirirani

labijalni p b f
vrsta velarni k g c srodni
dentalni t d q
koordinirani
Prijedlozi 339
Prostorni prikaz prijedloga

Ope smjernice za padee
Genitiv: Oznaava udaljavanje od (odvojenje; ajpov)
Dativ: Oznaava mirovanje (ejn)
Akuzativ: Oznaava kretanje (eij")
uJpevr (A)
ejpiv
periv (A)
prov" ajpov
ejejnn
diav (G)
eij" ejk
parav (A)
uJpov (A)
Drugi prijedlozi koje nije mogue prikazati u prostornom dijagramu

ajntiv G: umjesto, za
diav A: zbog
ejpiv A: na, iznad, kada

D: na osnovu, radi
katav G: protiv
A: prema
metav G: s(a)
A: nakon
parav G: od
D: uz, u prisustvu
periv G: o, oko
uJpevr G: za
uJpov G: po
340 Dodatak
Saimanje pojedinanih samoglasnika

Ovo je tablica svih moguih saimanja pojedinanih samoglasnika. etiri
najuestalija (i najtea) napisana su masnim i veim slovima.
a e h i u o w
a a a a ai au w w
e h ei h ei eu ou w
h h h h h/ hu w w
o w ou w oi ou ou w
w w w w w/ wu w w
Saimanje samoglasnika i dvoglasa
1 2 3
a/a
ai ei ei h// oi ou w//
a a/ a/ a a/ w/ w w/
e h/ ei ei h/ oi ou w/
h h/ h/ h h/ w/ w/
o w/ oi ou oi oi ou w/
_______________________________
1 Pravi dvoglas (koji nije stvoren saimanjem).
2 Lani dvoglas (stvoren saimanjem).
3 Lani.
Pogodbene reenice 341
Pogodbene reenice
Ovo je kratak pregled pogodbenih reenica. Obavezno prouite odjeljke u

Wallaceu u kojima se o njima govori, str. 679-712.
1. Reenini dio koji poinje s ako je protaza; reenini dio koji poinje s onda
je apodoza.
2. Pogodbene reenice najlake se svrstavaju prema njihovoj strukturi,
posebno po rijei kojom zapoinje protaza, glagolskim vremenom i
nainom glagola u protazi, a ponekad glagolskim vremenom glagola u
apodozi.
vrsta protaza apodoza
Prva vrsta eij + indikativ bilo koji glagolski nain; bilo

bilo koje gl. vrijeme; koje gl. vrijeme
negacija ouj
Druga vrsta eij + indikativ a[n + indikativ

prolo vrijeme; negacija mhv neka gl. vremena kao u protazi
Trea vrsta ejan

v + konjunktiv bilo koji gl. nain; bilo koje gl.
negacija mhv vrijeme
etvrta vrsta eij + optativ a[n + optativ
3. Jedino je protaza pogodbena. Ako je protaza istinita, onda i apodoza mora
biti istinita (ako je izjava zapravo injenino tona izjava).
4. Jezik je samo prikaz stvarnosti. Bez obzira je li protaza zbilja istinita ili
nije, to autor kae (vidi pogodbe druge vrste) odreuje kontekst i itatelj.
5. Pogodbene reenice mogu se preklapati; vidi Wallace, NGGJ.
Prva vrsta Ujedno se naziva injeninom pogodbom. Ove reenice

kau da ako je neto istinito, a pretpostavimo da jest poradi
rasprave, onda e se to i to dogoditi.
Ponekad je jasno da je apodoza istinita, tako da je moete
prevesti: Budui da to i to, onda to i to. U drugim
sluajevima, protaza nije toliko oigledna, tako da ne moete
upotrijebiti budui da.
Druga vrsta Jo se naziva suprotna injenici. Ove reenice kau da ako je
neto istinito, premda nije, onda bi se dogodilo to i to.
Argument pretpostavlja neistinitost protaze.
Trea vrsta Predstavlja pogodbu koja bi mogla biti istinita u budunosti,

ili je openito uvijek istinita. Ne znai nuno da je vjerojatno
da e se dogoditi; ponekad je protaza hipotetska (vidi #31.15).
etvrta vrsta Nema potpunog primjera u Novom zavjetu.

342 Dodatak
Grki padei
Ovo je saetak svih padea. Pitanje je ono to moete pitati rije kako biste
odredili njezin pade. Kljuna rije jest ona rije koju moete koristiti u
vaem prijevodu rijei u tome padeu.
Hrvatski padei Grki padei i upotrebe Pitanje Kljuna rije
1. Nominativ (on) 1. NOMINATIV tko? to?

a. Subjekt glagola
b. Predikat pomonog
glagola biti
2. Vokativ 2. VOKATIV (izravno obraanje) oj
3. Genitiv (njegov) 3. GENITIV koga? ega? iji?

a. Posvojni od
b. Objekt prijedloga
c. Izravni objekt
d. Ablativ (odvojenje) od
4. Dativ (njemu) 4. DATIV

a. Neizravni objekt komu? ka
emu?
c. Izravni objekt
5. Instrumental d. Instrumental (nain) (s) kim? im? po/s
6. Lokativ (njemu) e. Lokativ (mjesto) gdje? u
7. Akuzativ (njega) 5. AKUZATIV

a. Izravni objekt glagola koga?
to?
Rije ima padeni nastavak ____, stoga znam da vri funkciju _______ u
reenici; zato je prevodim zajedno s kljunom rijei _____ .
Ukoliko postoji kljuna rije za odreeni pade, uvijek je stavite ispred nje.
Imenski sustav 343
Glavna tablica padenih nastavaka
Crtica znai da se ne koristi nijedan padeni nastavak. Crta ispod rijei znai
da se posljednji samoglasnik osnove mijenja u onaj naveden u tablici (pravilo
br. 5). Padeni nastavci za muki/enski rod u deklinaciji ponavljaju se poradi
jasnoe, premda su u nekoliko navrata jednaki onima u prvoj i drugoj
deklinaciji.
m. r. . r. sr. r. m. r./. r. sr. r.
N jd. " - n " - -1
G jd. u2 " u o" o"
D jd. i3 i i i4 i
5
A jd. n n n a/n -
N mn. i i a e" a6
7
D mn. i" i" i" si(n) si(n)
8 9
A mn. u" " a a" a
________________________________
1 Budite spremni da e posljednje slovo osnove proi kroz promjene (pravilo br. 8).
2 Nastavak je zapravo omikron koji se saima s posljednjim samoglasnikom osnove i
tvori ou (pravilo br. 5).
3 Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5), a iota se potpisuje (pravilo br. 4).
4 Budui da osnove tree deklinacije zavravaju suglasnikom, iota se ne moe
potpisati kao to to ini u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje na crti (iota
adscript).
5 Padeni nastavak izmjenjuje se izmeu alfa i nu.
6 Nasuprot prvoj i drugoj deklinaciji, ovaj alfa je pravi padeni nastavak, a ne
izmijenjeni samoglasnik osnove. Tomu je tako i u akuzativu mnoine.
7 Nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak si zapravo preokrenuta inaica
nastavka i" koji nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.
8 Pravi padeni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je n", ali nu ispada zbog
narednog sigma. U prvoj deklinaciji alfa se jednostavno pridruuje sigmi (wra + n"
w{ra"), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na ou
(pravilo br. 5; logon" logo" lovgou").
9 Za razliku od prve deklinacije (npr. w{ra), alfa je ovdje dio padenog nastavka.
344 Dodatak
Osam pravila o imenicama

1. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove koje
zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje zavravaju suglasnikom
pripadaju treoj deklinaciji.
2. Svaka rije srednjeg roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.
3. Gotovo sve rijei srednjeg roda zavravaju na alfa u nominativu ili akuzativu mnoine.
U drugoj deklinaciji alfa je promijenjeni samoglasnik osnove; u treoj
deklinaciji je padeni nastavak.
4. U dativu jednine, ako je mogue, iota se potpisuje.
Budui da se iota moe potpisati samo ispod samoglasnika (zbog ega se
taj samoglasnik produljuje), potpisuje se samo u prvoj i drugoj
deklinaciji.
5. Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj).
Saimanje se dogaa kada se dva samoglasnika susreu i tvore neki
drugi samoglasnik ili dvoglas.
logo + i lovgw/ (dativ jednine)
logo + o lovgou (genitiv jednine)
grafh + wn grafw'n (genitiv mnoine)1
Kompenzacijsko produljenje javlja se kada se samoglasnik produljuje
zbog gubitka jo jednog slova.
logo + n" lovgo" lovgou" (akuzativ mnoine)
6. U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.
7. Tablica praskavih suglasnika
Labijalni p b f
Velarni k g c
Dentalni t d q
Labijalni + sigma tvore psi; velarni plus sigma tvore ksi; dentalni plus
sigma tvore sigma.
Kombinacija nt ispada kada iza nje slijedi sigma (pant + "
pa'").
to god se dogodi u nominativu jednine tree deklinacije dogaa se i
u dativu mnoine. sark + s savrx. sark + si sarxiv.
8. Tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da ispada.
Kada se u osnovama koje zavravaju na mat ne koristi nijedan padeni
nastavak, tau ispada. ojnomat + - ojnomat o[noma.
______________________________________
1 Omega u genitivu mnoine apsorbirat e svaki prethodni samoglasnik.
Imenski sustav 345
Imenski sustav
O nomenklaturi tablica za imenice i pridjeve podrobno se raspravlja u uvodu
u Leksikon (dolje).
lan
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. oJ hJ tov N mn. oiJ aiJ tav

G jd. tou' th'" tou' G mn. tw'n tw'n tw'n
D jd. tw/' th/' tw/' D mn. toi" tai" toi"
A jd. tovn thvn tov A mn. touv" tav" tav
Odnosna zamjenica
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. o{" h{ o{ N mn. oi{ ai{ a{

G jd. ou| h|" ou| G mn. w|n w|n w|n
D jd. w/| h/| w/| D mn. oi|" ai|" oi|"
A jd. o{n h{n o{ A mn. ou{" a{" a{
Imenice prve deklinacije

n-1a n-1b n-1c n-1d
N jd. w{ra grafhv dovxa neaniva"

G jd. w{ra" grafh'" dovxh" neanivou
D jd. w{ra/ grafh/' dovxh/ neaniva/
A jd. w{ran grafhvn dovxan neanivan
V jd. w{ra grafhv dovxa neaniva
N/V mn. w|rai grafaiv dovxai neanivai

G mn. wJrw'n grafw'n doxw'n neaniw'n
D mn. w{rai" grafai" dovxai" neanivai"
A mn. w{ra" grafav" dovxa" neaniva"
346 Dodatak
Imenice prve deklinacije

n-1e n-1f n-1g n-1h
N jd. satana'" profhvth" Manassh'" mna'

G jd. satana' profhvtou Manassh' mna'"
D jd. satana/' profhvth/ - mna/'
A jd. satana'n profhvthn Manassh' mna'n
V jd. satana' profh'ta - mna'
N/V mn. - profh'tai - mnai

G mn. - profhtw'n - mnw'n
D mn. - profhvtai" - mnai"
A mn. - profhvta" - mna'"
Imenice druge deklinacije

n-2a n-2b n-2c n-2d(1) n-2d(2) n-2e
N jd. lovgo" oJdov" e[rgon ceimavrrou" ojstou'n kw'"

G jd. lovgou oJdou' e[rgou ceimavrrou ojstou' kw'
D jd. lovgw/ oJdw/' e[rgw/ ceimavrrw/ ojstw/' kw/'
A jd. lovgon oJdovn e[rgon ceimavrroun ojstou'n -
V jd. lovge oJdev e[rgon ceimavrrou" ojstou'n kw'"
N/V mn. lovgoi oJdoiv e[rga ceivmarroi ojsta' -

G mn lovgwn oJdw'n e[rgwn ceimavrrwn ojstw'n -
D mn. lovgoi" oJdoi" e[rgoi" ceimavrroi" ojstoi" -
A mn. lovgou" oJdouv" e[rga ceimavrrou" ojsta' -
Imenski sustav 347
Imenice tree deklinacije

n-3a(1) n-3a(2) n-3b(1) n-3b(1) n-3b(2) n-3b(3)
2
N jd. lailay a[ray savrx gunhv savlpigx qrivx
G jd. laivlapo" a[rabo" savrko" gunaikov" savlpiggo" tricov"
D jd. laivlapi a[rabi sarkiv gunaikiv savlpiggi triciv
A jd. laivlapa a[raba sarkav gunaika savlpigga trivca
V jd. lailay a[ray savrx guvnai savlpigx qrivx
N/V mn. - a[rabe" savrke" gunaike" savlpigge" trivce"

G mn. - a[rabwn sarkw'n gunaikw'n salpivggwn tricw'n
D mn. - a[rayi(n) sarxiv(n) gunaixiv(n) savlpigxi(n) qrixiv(n)
A mn. - a[raba" savrka" gunaika" savlpigga" trivca"
n-3c(1) n-3c(2) n-3c(3) n-3c(4) n-3c(5a) n-3c(5b)
N/V jd. cavri" ejlpiv" o[rni" o[noma ojdouv" a[rcwn

G jd. cavrito" ejlpivdo" o[rniqo" ojnovmato" ojdovnto" a[rconto"
D jd. cavriti ejlpivdi o[rniqi ojnovmati ojdovnti a[rconti
A jd. cavrin ejlpivda o[rniqa o[noma ojdovnta a[rconta
N/V mn. cavrite" ejlpivde" o[rniqe" ojnovmata ojdovnte" a[rconte"

G mn. carivtwn ejlpivdwn ojrnivqwn ojnomavtwn ojdovntwn ajrcovntwn
D mn. cavrisi(n) ejlpivsi(n) o[rnisi(n) ojnovmasi(n) ojdou'si a[rcousi(n)
A mn. cavrita" ejlpivda" o[rniqa" ojnovmata ojdovnta" a[rconta"
n-3c(6a) n-3c(6b) n-3c(6c) n-3c(6d) n-3d(1) n-3d(2a)
N/V jd. tevra" u{dwr fw'" govnu ghvra" swsqevnh"

G jd. tevrato" u{dato" fwtov" govnato" ghvrw" swsqevnou"
D jd. tevrati u{dati fwtiv - ghvrei -
A jd. tevra" u{dwr fw'" - - swsqevnhn
N/V mn. tevrata u{data fw'ta - - -

G mn. teravtwn uJdavtwn fwvtwn - - -
D mn. tevrasi(n) u{dasi(n) - - - -
A mn. tevrata u{data fw'ta govnata - -
_________________________________
2 U ovoj rijei, poetno slovo izmjenjuje se izmeu thete i tau, ovisno o tome je li
posljednji suglasnik ksi ili hi u nominativu jednine i dativu mnoine. Vidi MBG
za objanjenje.
348 Dodatak

n-3d(2b) n-3d(3) n-3e(1) n-3e(2) n-3e(3)
N jd. gevno" aijdwv" ijcquv" nau'" basileuv"

G jd. gevnou" aijdou'" ijcquvo" newv" basilevw"
D jd. gevnei - ijcquvi - basilei
A jd. gevno" - ijcquvn nau'n basileva
V jd. gevno" aijdwv" ijcquv - basileu'
N/V mn. gevnh - ijcquve" - basilei"

G mn. genw'n - ijcquvwn - basilevwn
D mn. gevnesi(n) - ijcquvsi(n) - basileu'si(n)
A mn. gevnh - ijcquva" - basilei"
n-3e(4) n-3e(5a) n-3e(5b) n-3e(6)
N jd. nou'" nh'sti" povli" peivqw

G jd. noov" - povlew" peiqou'"
D jd. noi>v - povlei peiqoi
A jd. nou'n - povlin -
V jd. nou' - povli -
N/V mn. nove" - povlei" -

G mn. now'n - povlewn -
D mn. nousiv(n) - povlesi(n) -
A mn. nova" nhvstei" povlei" -
Imenski sustav 349
n-3f(1a) n-3f(1b) n-3f(1c) n-3f(2a) n-3f(2b)
N jd. aijwn
v hJgemwvn kuvwn swthvr rJhtv wr
G jd. aijwn
' o" hJgemovno" kunov" swth'ro" rJhtv oro"
D jd. aijwn
' i hJgemovni - swth'ri rJhtv ori
A jd. aijwn
' a hJgemovna - swth'ra rJhtv ora
V jd. aijwn
v hJgemwvn kuvwn - rJht' or
N/V mn. aijwn

' e" hJgemovne" kuvne" swth're" rJhtv ore"
G mn. aijwn
v wn hJgemovnwn - swthvrwn rJhtovrwn
D mn. aijws
' i(n) hJgemovsi(n) kusivn swth'rsi(n) rJhtv orsi(n)
A mn. aijwn
' a" hJgemovna" kuvna" swth'ra" rJhtv ora"
n-3f(2c) n-3f(2c) n-3f(2c) n-3f(2c) n-3g(1)
N jd. ajnhvr qugavthr pathvr mhvthr Mwu>sh'"

G jd. ajndrov" qugatrov" patrov" mhtrov" Mwu>sevw"
D jd. ajndriv qugatriv patriv mhtriv Mwu>sei
A jd. a[ndra qugatevra patevra mhtevra Mwu>sh'n
V jd. a[ner qugavter pavter mhvter -
N/V mn. a[ndre" qugatevre" patevre" - -

G mn. ajndrw'n qugatevrwn patevrwn - -
D mn. ajndravsi(n) - patravsi(n) - -
A mn. a[ndra" qugatevra" patevra" mhtevra" -
350 Dodatak
Pridjevi/Zamjenice
a-1a (2-1-2)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. a{gio" aJgiva a{gion ajgaqov" ajgaqhv ajgaqovn

G jd. aJgivou aJgiva" aJgivou ajgaqou' ajgaqh'" ajgaqou'
D jd. aJgivw/ aJgiva/ aJgivw/ ajgaqw/' ajgaqh/' ajgaqw/'
A jd. a{gion aJgivan a{gion ajgaqovn ajgaqhvn ajgaqovn
V jd. a{gie aJgiva a{gion ajgaqev ajgaqhv ajgaqovn
N mn. a{gioi a{giai a{gia ajgaqoiv ajgaqaiv ajgaqav

G mn. aJgivwn aJgivwn aJgivwn ajgaqw'n ajgaqw'n ajgaqw'n
D mn. aJgivoi" aJgivai" aJgivoi" ajgaqoi" ajgaqai" ajgaqoi"
A mn. aJgivou" aJgiva" a{gia ajgaqouv" ajgaqav" ajgaqav
a-1a(2b) (2-1-2)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. ou|to" au{th tou'to mevga" megavlh mevga

G jd. touvtou tauvth" touvtou megavlou megavlh" megavlou
D jd. touvtw/ tauvth/ touvtw/ megavlw/ megavlh/ megavlw/
A jd. tou'ton tauvthn tou'to mevgan megavlhn mevga
N mn. ou|toi au|tai tau'ta megavloi megavlai megavla

G mn. touvtwn touvtwn touvtwn megavlwn megavlwn megavlwn
D mn. touvtoi" tauvtai" touvtoi"/ megavloi" megavlai" megavloi"
A mn. touvtou" tauvta" tau'ta megavlou" megavla" megavla
a-1a(2a) (2-1-2) a-1a(2b) (3-3-3)

m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. poluv" pollhv poluv o{sti" h{ti" o{ti

G jd. pollou' pollh'" pollou' ou|tino" h|stino" ou|tino"
D jd. pollw'/ pollh'/ pollw'/ w/t| ini h/t| ini w/t| ini
A jd. poluvn pollhvn poluv o{ntina h{ntina o{ti
N mn. polloiv pollaiv pollav oi{tine" ai{tine" a{tina

G mn. pollw'n pollw'n pollw'n w|ntinwn w|ntinwn w|ntinwn
D mn. polloi" pollai" polloi" oi|stisi(n) ai|stisi(n) oi|stisi(n)
A mn. pollouv" pollav" pollav ou{stina" a{stina" a{tina
Imenski sustav 351
Pridjevi/Zamjenice
a-2a (3-1-3) a-2b (3-1-3)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. pa'" pa'sa pa'n tacuv" taceia tacuv

G jd. pantov" pavsh" pantov" tacevw" taceiva" tacevw"
D jd. pantiv pavsh// pantiv tacei taceiva/ tacei
A jd. pavnta pa'san pa'n tacuvn taceian tacuv
N mn. pavnte" pa'sai pavnta tacei" taceiai taceva

G mn. pavntwn pasw'n pavntwn tacevwn taceiw'n tacevwn
D mn. pa'si pavsai" pa'si tacevsi taceivai" tacevsi
A mn. pavnta" pavsa" pavnta tacei" taceiva" taceva
a-3a (2-2) a-4a (3-3)

m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.
N jd. aJmartwlov" aJmartwlovn ajlhqhv" ajlhqev"

G jd. aJmartwlou' aJmartwlou' ajlhqou'" ajlhqou'"
D jd. aJmartwlw/' aJmartwlw/' ajlhqei ajlhqei
A jd. aJmartwlovn aJmartwlovn ajlhqh' ajlhqev"
V jd. aJmartwlev aJmartwlovn
N mn. aJmartwloiv aJmartwlav ajlhqei" ajlhqh'

G mn. aJmartwlw'n aJmartwlw'n ajlhqw'n ajlhqw'n
D mn. aJmartwloi" aJmartwloi" ajlhqevsi(n) ajlhqevsi(n)
A mn. aJmartwlouv" aJmartwlav ajlhqei" ajlhqh'
a-4b(1) (3-3)
m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.
N jd. pleivwn pleion meivzwn meizon

G jd. pleivono" pleivono" meivzono" meivzono"
D jd. pleivoni pleivoni meivzoni meivzoni
A jd. pleivona pleion meivzona meizon
N mn. pleivone" pleivona meivzone" meivzona

G mn. pleiovnwn pleiovnwn meizovnwn meizovnwn
D mn. pleivosi(n) pleivosi(n) meivzosi(n) meivzosi(n)
A mn. pleivona" pleivona meivzona" meivzona
352 Dodatak
Pridjevi/Zamjenice
a-4b(2) (3-3; upitne, neodreene)
m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.
N jd. tiv" tiv ti" ti

G jd. tivno" tivno" tinov" tinov"
D jd. tivni tivni tiniv tiniv
A jd. tivna tiv tinav ti
N mn. tivne" tivna tinev" tina

G mn. tivnwn tivnwn tinw'n tinw'n
D mn. tivsi(n) tivsi(n) tisiv(n) tisiv(n)
A mn. tivna" tivna tinav" tinav
a-4b(2) (3-1-3)
m. r. . r. sr. r.
N jd. ei|" miva e{n

G jd. eJnov" mia'" eJnov"
D jd. eJniv mia//' eJniv
A jd. e{na mivan e{n
a-5
1. lice 2. lice
N jd. ejgwv suv

G jd. ejmou' (mou) sou' (sou)
D jd. ejmoiv (moi) soiv (soi)
A jd. ejmev (me) sev (se)
N mn. hJmei" uJmei"

G mn. hJmw'n uJmw'n
D mn. hJmin uJmin
A mn. hJma'" uJma'"
Glagolski sustav 353
Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena
Ovo je osnovna tablica glagolskih vremena i terminologija koju smo slijedili u

ovoj gramatici. Premda je gramatika hrvatskoga jezika puno sloenija, ovo je
dovoljno za osnovnu zadau uenja stranoga jezika. Svi oblici navedeni su
najprije u aktivu (nesvreni/svreni), a potom u pasivu.
Perfekt Aorist Imperfekt
aktiv jeo sam/pojeo sam jedoh/pojedoh jeah

pasiv jeden sam/pojeden sam bjeh jeden/pojeden bijah jeden
Pluskvamperfekt Prezent Kondicional prvi
aktiv bio sam jeo/pojeo jedem/pojedem jeo/pojeo bih

pasiv bio sam jeden/pojeden jeden/pojeden
Futur prvi Futur drugi Kondicional drugi
aktiv jesti u/pojesti u budem jeo/pojeo bio bih jeo/pojeo

pasiv bit u jeden/pojeden budem jeden/pojeden bio bih jeden/pojeden
354 Dodatak
Pravila o glagolima
1. Primarni i sekundarni nastavci
primarni sekundarni
3
pravilni nepravilni pravilni nepravilni
aktiv
4
1. jd. luvw o - mi e[luon on
2. jd. luvei" e " e[lue" e"
3. jd. luvei e i si(n) e[lue e -
1. mn. luvomen o men ejluvomen o men

2. mn. luvete e te ejluvete e te
5
3. mn. luvousi(n) o nsi(n) asi(n) e[luon on san
medij/pasiv
1. jd. luvomai o mai ejluovmhn o mhn

6 7
2. jd. luvh/ e sai ejluvou e so
3. jd. luvetai e tai ejluveto e to
1. mn. luovmeqa o meqa ejluovmeqa o meqa

2. mn. luvesqe e sqe ejluvesqe e sqe
3. mn. luvontai o ntai ejluvonto o nto
Primarni nastavci koriste se u glagolskim vremenima koja ne koriste augment.
U indikativu su to prezent, futur i perfekt. U konjunktivu su to sva glagolska
vremena.
Sekundarni nastavci koriste se u glagolskim vremenima koja koriste augment. U

indikativu su to imperfekt, aorist i pluskvamperfekt. U optativu su to sva
glagolska vremena (premda optativ nema augment).
mi konjugacija koristi nepravilne nastavke.
_______________________________________
3 Nepravilni nastavci koriste se za mi glagole i za nekoliko tematskih oblika.
4 Ne koristi se nikakav nastavak. Omega koji se nalazi na kraju prvoga lica jednine
glagola u tematskoj konjugaciji zapravo je produljeni spojni samoglasnik omikron.
5 U svakom sluaju, nu ispada zbog narednog sigma. to se dogaa prethodnom
samoglasniku varira.
6 Gotovo u svakom sluaju (izuzev perfekta pasiva), sigma ispada a samoglasnici se
saimaju. To je razlog zato ovaj nastavak varira od jednoga glagolskog vremena do
drugog.
7 U gotovo svakom sluaju, sigma ispada zbog toga to se nalazi izmeu dva
samoglasnika, a samoglasnici se saimaju. To je razlog zato ovaj nastavak varira od
jednoga glagolskog vremena do drugog.
2. Augmenti se javljaju u imperfektu, aoristu i pluskvamperfektu.

Izostavlja se u neindikativnim glagolskim nainima.
3. Reduplikacija se javlja u perfektu i prezentu.
Suglasnika reduplikacija reduplicira prvi suglasnik; samoglasnika
reduplikacija produljuje prvi samoglasnik.
Reduplikacija s epsilonom uvijek oznaava perfekt.
Reduplikacija s iotom oznaava prezent mi glagola.
4. Glagolski korijeni
Izmijenjene glagolske osnove pokazuju neke obrasce, no druge je
potrebno upamtiti. Vidi Glagolske osnove rijei koje se pojavljuju pedeset i
vie puta dolje.
5. Razlika izmeu glagolskih osnova
Dvostruki suglasnici pojednostavljuju se u pojedinane suglasnike (v-1)
Glagoli koji sadre iotu gube iotu (v-2)
Glagoli koji sadre nu gube nu (v-3)
Glagoli koji sadre tau gube tau (v-4)
Glagoli koji zavravaju na isk gube isk (v-5)
mi glagoli (v-6)
Samoglasnici se produljuju, skrauju ili pak ispadaju (v-7)
Glagoli koji koriste razliite korijene za tvorbu svojih razliitih osnova
glagolskog vremena (v-8)
6. Formanti glagolskog vremena esto koriste e u treem licu jednine.
sa se Prvi aorist aktiv/medij
ae Likvidni aoristi
ka ke Perfekt (tree lice mnoine izmjenjuje se izmeu kan i kasi(n))
7. Samoglasnici
Spojni samoglasnici (o/e) koriste se u prezentu, imperfektu, futuru,
drugom aoristu i participu.
Kontraktni samoglasnici saimaju se u prezentu i imperfektu.
Drugdje se produljuju ispred formanta glagolskog vremena ili ispred
linog nastavka.
Do saimanja dolazi i u likvidnom futuru.
8. Drugo lice jednine pasiva. Sigma obino ispada.
9. Razno
x/y Kada se ova slova nalaze na kraju glagolske osnove, obino su
posljedica spajanja praskavog suglasnika i sigme.
f/c Kada se ova slova nalaze ispred thete, vjerojatno su aspirirani
labijalni ili velarni suglasnik.
356 Dodatak
Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Form. Spojni Lini Paradigma

Redup gl. vrem. gl. vr. samogl. nastavci 1. l. jd.
Prezent aktiv prez. o/e prim. akt luvw


Imperfekt medij/pasiv e prez. o/e sek. med/pas ejluovmhn

Likvidni futur aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'
Likvidni futur medij fut. akt. es o/e prim med/pas menou'mai
1. futur pasiv aor. pas. qhs o/e prim med/pas luqhvsomai
2. futur pasiv aor. pas. hs o/e prim med/pas ajpostalhvsomai

Likvidni aorist aktiv e aor. akt. a sek. akt. e[meina
2. aorist pasiv e aor. pas. h sek.akt. ejgravfhn
1. perfekt aktiv le perf. akt. ka prim. akt. levluka

2. perfekt aktiv le perf. akt. a prim. akt. gevgona
Perfekt medij/pasiv le perf. pas. prim. med/pas levlumai
Glavna tablica participa
____________________________________________________________
ot perfekt aktiv 3-1-3

____________________________________________________________
gl. vrijeme redup osnova form. gl. vr. morfem N mn. est oblika koje treba upamtiti


med/pas omenou, omenh, omenou


medij aktiv


aktiv aktiv

medij aktiv

perfekt le perfekt k ot lelukovte kw, kuia, ko

aktiv aktiv koto, kuia, koto
perfekt le perfekt meno/h lelumevnoi meno ...

med/pas med/pas
358 Dodatak

Konjunktiv
Gl. vrijeme Aug./ Osnova Formant Spojni Lini Paradigma
Redup. gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci 1. l. jd.
Prezent aktiv prezent w/h prim. akt. luvw

Prezent medij/pasiv prezent w/h prim. med/pas luvwmai
1. aorist aktiv aor. akt. s(a) w/h prim. akt. luvsw
1. aorist medij aor. akt. s(a) w/h prim. med/pas luvswmai
1. aorist pasiv aor. pas. q(h) w/h prim. akt. luqw'
2. aorist aktiv aor. akt. w/h prim. akt. lavbw
2. aorist medij aor. akt. w/h prim. med/pas gevnwmai
2. aorist pasiv aor. pas. w/h prim. akt. grafw'
Infinitiv

aktiv odrjeavati odrijeiti primiti odrijeiti
medij odrjeavati odrijeiti primiti baciti
pasiv biti odrjeavano biti odrijeeno biti napisano biti baeno
Imperativ
aktiv medij/pasiv
2. jd. ? ?
3. jd. tw sqw
2. mn. te sqe
3. mn. twsan sqwsan
aktiv medij/pasiv pasiv
prezent 2. jd. lu'e luvou luvou

3. jd. luevtw luevsqw luevsqw
1. aorist 2. jd. lu'son lu'sai luvqhti
3. jd. lusavtw lusavsqw luqhvtw
2. aorist 2. jd. lavbe genou' gravfhti
Pregled indikativa
prezent imperfekt futur 1. aorist 2. aorist perfekt
aktiv indikativ
1. jd. luvw e[luon luvsw e[lusa e[labon levluka

2. jd. luvei" e[l
[ ue" luvsei" e[lusa" e[labe" levluka"
3. jd. luvei e[lue(n) luvsei e[luse(n) e[labe(n) levluke(n)
1. mn. luvomen ejluvomen luvsomen ejluvsamen ejlavbomen leluvkamen

2. mn. luvete ejluvete luvsete ejluvsate ejlavbete leluvkate
3. mn. luvousi(n) e[luon luvsousi(n) e[lusan e[labon leluvkasi(n)
medij indikativ
1. jd. luvomai ejluovmhn luvsomai ejlusavmhn ejgenovmhn levlumai
2. jd. luvh/ ejluvou luvs
v h/ ejluvsw ejgevnou levlusai
3. jd. luvetai ejluveto luvsetai ejluvsato ejgevneto levlutai
1. mn. luovmeqa ejluovmeqa lusovmeqa ejlusavmeqa ejgenovmeqa leluvmeqa

2. mn. luvesqe ejluvesqe luvsesqe ejluvsasqe ejgevnesqe levlusqe
3. mn. luvontai ejluvonto luvsontai ejluvsanto ejgevnonto levluntai
pasiv indikativ
1. jd. luvomai ejluovmhn luqhvsomai ejluvqhn ejgravfhn levlumai

2. jd. luvh/ ejluvou luqhvsh/ ejluvqh" ejgravfh" levlusai
3. jd. luvetai ejluveto luqhvsetai ejluvqh ejgravfh levlutai
1. mn. luovmeqa ejluovmeqa luqhsovmeqa ejluvqhmen ejgravfhmen leluvmeqa

2. mn. luvesqe ejluvesqe luqhvsesqe ejluvqhte ejgravfhte levlusqe
3. mn. luvontai ejluvonto luqhvsontai ejluvqhsan ejgravfhsan levluntai
360 Dodatak
Pregled konjunktiva
prezent prvi aorist drugi aorist
aktiv konjunktiv
1. jd. luvw luvsw lavbw
2. jd. luvh"/ luvsh/" lavbh/"
3. jd. luvh/ luvsh/ lavbh/
1. mn. luvwmen luvswmen lavbwmen

2. mn. luvhte luvshte lavbhte
3. mn. luvwsi (n) luvswsi (n) lavbwsi (n)
medij konjunktiv
1. jd. luvwmai luvswmai gevnwmai
2. jd. luvh/ luvsh/ gevnh/
3. jd. luvhtai luvshtai gevnhtai
1. mn. luwvmeqa luswvmeqa genwvmeqa

2. mn. luvhsqe luvshsqe gevnhsqe
3. mn. luvwntai luvswntai gevnwntai
pasiv konjunktiv
1. jd. luvwmai luqw' grafw'
2. jd. luvh/ luqh/"' grafh/"'
3. jd. luvhtai luqh/' grafh/'
1. mn. luwvmeqa luqw'men grafw'men

2. mn. luvhsqe luqh'te grafh'te
3. mn. luvwntai luqw'si (n) grafw'si (n)
Pregled imperativa
prezent prvi aorist drugi aorist
aktiv imperativ
2. jd. lu'e lu'son lavbe
3. jd. luevtw lusavtw labevtw
2. mn. luvete luvsate lavbete

3. mn. luevtwsan lusavtwsan labevtwsan
medij imperativ
2. jd. luvou lu'sai gevnou
3. jd. luevsqw lusavsqw genevsqw
2. mn. luvesqe luvsasqe gevnesqe

3. mn. luevsqwsan lusavsqwsan genevsqwsan
pasiv imperativ
2. jd. luvou luvqhti gravfhti
3. jd. luevsqw luqhvtw grafhvtw
2. mn. luvesqe luvqhte gravfhte

3. mn. luevsqwsan luqhvtwsan grafhvtwsan
Pregled infinitiva
prezent prvi aorist drugi aorist perfekt
medij luvesqai luvsasqai gevnesqai levlusqai
pasiv luvesqai luqh'nai grafh'nai levlusqai

362 Dodatak
eijmiv
Indikativ
prezent imperfekt futur
1. jd. eijmiv h[mhn e[somai

2. jd. ei\ h\" e[sh/
3. jd. ejstiv(n) h\n e[stai
1. mn. ejsmevn h\men, h\meqa ejsovmeqa

2. mn. ejstev h\te e[sesqe
3. mn. eijsiv(n) h\san e[sontai
Neindikativni glagoli
konjunktiv imperativ aktiv infinitiv
1. jd. w\ ei\nai
2. jd. h/\" i[sqi
3. jd. h/\ e[stw
1. mn. w\men
2. mn. h\te e[ste
3. mn. w\si(n) e[stwsan
Particip
m. r. . r. sr. r.
N jd. w[n ou\sa o[n

G jd. o[nto" ou[sh" o[nto"
D jd. o[nti ou[sh/ o[nti
A jd. o[nta ou\san o[n
N mn. o[nte" ou\sai o[nta

G mn. o[ntwn oujsw'n o[ntwn
D mn. ou\si(n) ou[sai" ou\si(n)
A mn. o[nta" ou[sa" o[nta
Indikativ
Brojevi odjeljka koji se nalaze iza naslova na sredini stranice odnose se na

dotine odlomke u MBG-i.
Prezent Indikativ (#41)
Tematski nekontraktni prezent indikativ

aktiv medij/pasiv
1. jd. luvw luvomai

2. jd. luvei" luvh/
3. jd. luvei luvetai
1. jd. luvomen luovmeqa

2. jd. luvete luvesqe
3. jd. luvousi(n) luvontai
Tematski kontraktni prezent indikativ

aktiv
1. jd. gennw' poiw' fanerw'
2. jd. genna/"' poiei" faneroi"
3. jd. genna/' poiei faneroi
1. mn. gennw'men poiou'men fanerou'men

2. mn. genna'te poieite fanerou'te
3. mn. gennw'si(n) poiou'si(n) fanerou'si(n)
medij/pasiv
1. jd. gennw'mai poiou'mai fanerou'mai
2. jd. genna'/ poih/' faneroi
3. jd. genna'tai poieitai fanerou'tai
1. mn. gennwvmeqa poiouvmeqa fanerouvmeqa

2. mn. genna'sqe poieisqe fanerou'sqe
3. mn. gennw'ntai poiou'ntai fanerou'ntai
364 Dodatak
Atematski prezent indikativ

Aktiv
1. jd. i{sthmi (*sta) tivqhmi (*qe) divdwmi (*do) deivknumi (*deiknu)

2. jd. i{sth" tivqh" divdw" deiknuvei"
3. jd. i{sthsi(n) tivqhsi(n) divdwsi(n) deivknusi(n)
1. mn. i{stamen tivqemen divdomen deivknumen

3. mn. iJsta'si(n) tiqevasi(n) didovasi(n) deiknuvasi(n)
medij/pasiv
1. jd. i{stamai tivqemai divdomai deivknumai
2. jd. i{stasai tivqesai divdosai deivknusai
3. jd. i{statai tivqetai divdotai deivknutai
1. mn. iJstavmeqa tiqevmeqa didovmeqa deiknuvmeqa

2. mn. i{stasqe tivqesqe divdosqe deivknusqe
3. mn. i{stantai tivqentai divdontai deivknuntai
Imperfekt indikativ (#42)
Tematski nekontraktni imperfekt indikativ

aktiv medij/pasiv
1. jd. e[luon ejluovmhn

2. jd. e[lue" ejluvou
3. jd. e[lue(n) ejluveto
1. mn. ejluvomen ejluovmeqa

2. mn. ejluvete ejluvesqe
3. mn. e[luon ejluvonto
Tematski kontraktni imperfekt indikativ

aktiv
1. jd. ejgevnnwn ejpoivoun ejfanevroun
2. jd. ejgevnna" ejpoivei" ejfanevrou"
3. jd. ejgevnna ejpoivei ejfanevrou
1. mn. ejgennw'men ejpoiou'men ejfanerou'men

2. mn. ejgenna'te ejpoieite ejfanerou'te
3. mn. ejgevnnwn ejpoivoun ejfanevroun
medij/pasiv
1. jd. ejgennwvmhn ejpoiouvmhn ejfanerouvmhn
2. jd. ejgennw' ejpoiou' ejfanerou'
3. jd. ejgenna'to ejpoieito ejfanerou'to
1. mn. ejgennwvmeqa ejpoiouvmeqa ejfanerouvmeqa

2. mn. ejgenna'sqe ejpoieisqe ejfanerou'sqe
3. mn. ejgennw'nto ejpoiou'nto ejfanerou'nto
Atematski imperfekt indikativ

aktiv
1. jd. i{sthn ejtivqhn ejdivdoun ejdeivknun
2. jd. i{sth" ejtivqei" ejdivdou" ejdeivknu"
3. jd. i{sth ejtivqei ejdivdou ejdeivknu
1. mn. i{stamen ejtivqemen ejdivdomen ejdeivknumen

2. mn. i{state ejtivqete ejdivdote ejdeivknute
3. mn. i{stasan ejtivqesan ejdivdosan ejdeivknusan
medij/pasiv
1. jd. iJstavmhn ejtiqevmhn ejdidovmhn ejdeiknuvmhn

2. jd. i{staso ejtivqeso ejdivdoso ejdeivknuso
3. jd. i{stato ejtivqeto ejdivdoto ejdeivknuto
1. mn. iJstavmeqa ejtiqevmeqa ejdidovmeqa ejdeiknuvmeqa

2. mn. i{stasqe ejtivqesqe ejdivdosqe ejdeivknusqe
3. mn. i{stanto ejtivqento ejdivdonto ejdeivknunto
366 Dodatak
Futur indikativ (#43)
Tematski nekontraktni futur indikativ

aktiv medij
1. jd. luvsw poreuvsomai

2. jd. luvsei" poreuvsh/
3. jd. luvsei poreuvsetai
1. mn. luvsomen poreusovmeqa

2. mn. luvsete poreuvsesqe
3. mn. luvsousi(n) poreuvsontai
Atematski futur indikativ

aktiv medij
1. jd. dwvsw dwvsomai

2. jd. dwvsei" dwvsh/
3. jd. dwvsei dwvsetai
1. mn. dwvsomen dwsovmeqa

2. mn. dwvsete dwvsesqe
3. mn. dwvsousi(n) dwvsontai
Likvidni futur indikativ

futur aktiv futur medij prezent aktiv
1. jd. menw' menou'mai mevnw

2. jd. menei" menh'/ mevnei"
3. jd. menei meneitai mevnei
1. mn. menou'men menouvmeqa mevnomen

2. mn. meneite meneisqe mevnete
3. mn. menou'si(n) menou'ntai mevnousi(n)
Aorist aktiv/medij indikativ (#44)
Tematski aorist aktiv i medij indikativ
prvi aorist indikativ
aktiv medij
1. jd. e[lusa ejlusavmhn

2. jd. e[lusa" ejluvsw
3. jd. e[luse ejluvsato
1. mn. ejluvsamen ejlusavmeqa

2. mn. ejluvsate ejluvsasqe
3. mn. e[lusan ejluvsanto
likvidni aorist indikativ
aktiv medij
1. jd. e[meina ejmeinavmhn

2. jd. e[meina" ejmeivnw
3. jd. e[meine ejmeivnato
1. mn. ejmeivnamen ejmeinavmeqa

2. mn. ejmeivnate ejmeivnasqe
3. mn. e[meinan ejmeivnanto
drugi aorist indikativ
aktiv medij
1. jd. e[balon ejgenovmhn

2. jd. e[bale" ejgevnou
3. jd. e[bale(n) ejgevneto
1. mn. ejbavlomen ejgenovmeqa

2. mn. ejbavlete ejgevnesqe
3. mn. e[balon ejgevnonto
368 Dodatak
Atematski drugi aorist indikativ

i{sthmi tivqhmi divdwmi
aktiv
8
1. jd. e[sthn e[qhn e[dwn
2. jd. e[sth" e[qh" e[dw"
3. jd. e[sth e[qh e[dw
1. mn. e[sthmen e[qemen e[domen

2. mn. e[sthte e[qete e[dote
3. mn. e[sthsan ejqevasan e[dosan
medij
9
1. jd. ejstavmhn ejqevmhn ejdovmhn
2. jd. e[stw e[qou e[dou
3. jd. e[stato e[qeto e[doto
1. mn. ejstavmeqa ejqevmeqa ejdovmeqa

2. mn. e[stasqe e[qesqe e[dosqe
3. mn. e[stanto e[qento e[donto
_______________________________________
8 Prvi aorist, e[dwka.

9 Prvi aorist, ejdwkavmhn.
Perfekt indikativ (#45 - #46)
Tematski perfekt aktiv Perfekt medij/pasiv

prvi perfekt drugi perfekt
1. jd. levluka gevgona levlumai
2. jd. levluka" gevgona" levlusai
3. jd. levluke(n) gevgone(n) levlutai
1. mn. leluvkamen gegovnamen leluvmeqa

2. mn. leluvkate gegovnate levlusqe
3. mn. leluvkasi(n) gegovnasi(n) levluntai
Aorist/futur pasiv indikativ (#47)
prvi aorist drugi aorist

1. jd. ejluvqhn ejgravfhn
2. jd. ejluvqh" ejgravfh"
3. jd. ejluvqh ejgravfh
1. mn. ejluvqhmen ejgravfhmen
2. mn. ejluvqhte ejgravfhte
3. mn. ejluvqhsan ejgravfhsan
prvi futur drugi futur

1. jd. luqhvsomai grafhvsomai
2. jd. luqhvsh/ grafhvsh/
3. jd. luqhvsetai grafhvsetai
1. mn. luqhsovmeqa grafhsovmeqa

2. mn. luqhvsesqe grafhvsesqe
3. mn. luqhvsontai grafhvsontai
370 Dodatak
Konjunktiv (#50)
Tematski nekontraktni konjunktiv

prezent aorist perfekt
prezent aktiv konjunktiv

1. jd. luvw luvsw leluvkw
2. jd. luvh"/ luvsh/" leluvkh/"
3. jd. luvh/ luvsh/ leluvkh/
1. mn. luvwmen luvswmen leluvkwmen

2. mn. luvhte luvshte leluvkhte
3. mn. luvwsi(n) luvswsi(n) leluvkwsi(n)
prezent medij konjunktiv

1. jd. luvwmai luvswmai lelumevno" w\
2. jd. luvh/ luvsh/ lelumevno" h\"/
3. jd. luvhtai luvshtai lelumevno" h\/
1. mn. luwvmeqa luswvmeqa lelumevnoi w\men

2. mn. luvhsqe luvshsqe lelumevnoi h\te
3. mn. luvwntai luvswntai lelumevnoi w\si
prezent pasiv konjunktiv

1. jd. luvwmai luqw' lelumevno" w\
2. jd. luvh/ luqh/"' lelumevno" h\"/
3. jd. luvhtai luqh/' lelumevno" h\/
1. mn. luwvmeqa luqw'men lelumevnoi w\men

2. mn. luvhsqe luqh'te lelumevnoi h\te
3. mn. luvwntai luqw'si(n) lelumevnoi w\si
Konjunktiv (#50)
Tematski kontraktni konjunktiv

-avw -evw -ovw

1. jd. gennw' poiw' fanerw'
2. jd. genna/"' poih/"' faneroi"
3. jd. genna/' poih/' faneroi
1. mn. gennw'men poiw'men fanerw'men

2. mn. genna'te poih'te fanerw'te
3. mn. gennw'si(n) poiw'si(n) fanerw'si(n)
prezent medij/pasiv konjunktiv

1. jd. gennw'mai poiw'mai fanerw'mai
2. jd. genna/' poih/' faneroi
3. jd. genna'tai poih'tai fanerw'tai
1. mn. gennwvmeqa poiwvmeqa fanerwvmeqa

2. mn. genna'sqe poih'sqe fanerw'sqe
3. mn. gennw'ntai poiw'ntai fanerw'ntai
372 Dodatak
Konjunktiv (#50)
Atematski konjunktiv
1. jd. iJstw' tiqw' didw'
2. jd. iJsth'"/ tiqh'"/ didw'"/
3. jd. iJsth'/ tiqh'/ didw/'
1. mn. iJstw'men tiqw'men didw'men

2. mn. iJsth'te tiqh'te didw'te
3. mn. iJstw'si(n) tiqw'si(n) didw'si(n)
prezent medij/pasiv konjunktiv

1. jd. iJstw'mai tiqw'mai didw'mai
2. jd. iJsth'/ tiqh'/ didw'/
3. jd. iJsth'tai tiqh'tai didw'tai
1. mn. iJstwvmeqa tiqwvmeqa didwvmeqa

2. mn. iJsth'sqe tiqh'sqe didw'sqe
3. mn. iJstw'ntai tiqw'ntai didw'ntai
drugi aorist aktiv konjunktiv

10
1. jd. stw' qw' dw'
2. jd. sth'"/ qh'"/ dw'"/
3. jd. sth'/ qh'/ dw'/
1. mn. stw'men qw'men dw'men

2. mn. sth'te qh'te dw'te
3. mn. stw'si(n) qw'si(n) dw'si(n)
drugi aorist medij konjunktiv

1. jd. stw'mai qw'mai dw'mai
2. jd. sth'/ qh'/ dw'/
3. jd. sth'tai qh'tai dw'tai
1. mn. stwvmeqa qwvmeqa dwvmeqa
2. mn. sth'sqe qh'sqe dw'sqe
3. mn. stw'ntai qw'ntai dw'ntai
_______________________________________
10 i{sthmi takoer ima prvi aorist u aktivu (sthvsw) i mediju (sthvswmai).
Imperativ (#70)
Tematski: nekontraktni imperativ

aktiv imperativ
2. jd. lu'e lu'son bavle levluke

3. jd. luevtw lusavtw balevtw lelukevtw
2. mn. luvete luvsate bavlete leluvkete

3. mn. luevtwsan lusavtwsan balevtwsan lelukevtwsan
medij/pasiv imperativ
2. jd. luvou lu'sai genou' levluso
3. jd. luevsqw lusavsqw genevsqw leluvsqw
2. mn. luvesqe luvsasqe gevnesqe levlusqe

3. mn. luevsqwsan lusavsqwsan genevsqwsan leluvsqwsan
prvi aorist pasiv imperativ

2. jd. luvqhti 2. mn. luvqhte
3. jd. luqhvtw 3. mn. luqhvtwsan
Tematski: kontraktni imperativ

prezent aktiv imperativ
2. jd. gevnna poivei fanevrou
3. jd. gennavtw poieivtw fanerouvtw
2. mn. genna'te poieite fanerou'te

3. mn. gennavtwsan poieivtwsan fanerouvtwsan
prezent medij/pasiv imperativ

2. jd. gennw' poiou' fanerou'
3. jd. gennavsqw poieivsqw fanerouvsqw
2. mn. genna'sqe poieisqe fanerou'sqe

3. mn. gennavsqwsan poieivsqwsan fanerouvsqwsan
374 Dodatak
Imperativ (#70)
Atematski imperativ
*sta *qe *do *deiknu
prezent aktiv imperativ

2. jd. i{sth tivqei divdou deivknuqi
3. jd. iJstavtw tiqevtw didovtw deiknuvtw
3. mn. iJstavtwsan tiqevtwsan didovtwsan deiknuvtwsan
prezent medij/pasiv imperativ

2. jd. i{staso tivqeso divdoso deivknuso
3. jd. iJstavsqw tiqevsqw didovsqw deiknuvsqw
2. mn. i{stasqe tivqesqe divdosqe deivknusqe
3. mn. iJstavsqwsan tiqevsqwsan didovsqwsan deiknuvsqwsan
aorist aktiv imperativ

2. jd. sth'qi qev" dov"
3. jd. sthvtw qevtw dovtw
2. mn. sth'te qevte dovte
3. mn. sthvtwsan qevtwsan dovtwsan
aorist medij imperativ

2. jd. stw' qou' dou'
3. jd. stavsqw qevsqw dovsqw
2. mn. stavsqe qevsqe dovsqe
3. mn. stavsqwsan qevsqwsan dovsqwsan
Infinitiv (#80)
Aktiv infinitiv
prezent futur 1. aorist 2. aorist 1. perfekt 2. perfekt
tematski infinitiv
luvein luvsein lu'sai balein lelukevnai gegonevnai
kontraktni infinitiv
genna'n gennhvsein gennh'sai gegennhkevnai
poiein poihvsein poih'sai pepoihkevnai
fanerou'n fanerwvsein fanerw'sai pefanerwkevnai
mi infinitiv
iJstavnai sthvsein sth'sai sth'nai eJsthkevnai
tiqevnai qhvsein qeinai teqeikevnai
didovnai dwvsein dou'nai dedwkevnai
deiknuvnai
ei\nai
likvidni infinitiv
mevnein menein meinai
376 Dodatak
Infinitiv (#80)
Medij i medij/pasiv infinitiv

prezent futur 1. aorist 2. aorist perfekt
tematski infinitiv
luvesqai poreuvsesqai luvsasqai leluvsqai
genna'sqai gennhvsesqai gennhvsasqai gennh'sqai
poieisqai poihvsesqai poihvsasqai pepoih'sqai
fanerou'sqai fanerwvsesqai fanerwvsasqai pefanerw'sqai
mi infinitiv
i{stasqai sthvsesqai sthvsasqai stavsqai eJstavnai
tivqesqai qhvsesqai qevsqai
divdosqai dwvsesqai dovsqai
deivknusqai
e[sesqai
likvidni infinitiv
mevnesqai meneisqai meivnasqai
Pasiv infinitiv
tematski infinitiv
luqhvsesqai luqh'nai grafh'nai
gennhqhvsesqai gennhqh'nai gennh'sqai
poihqhvsesqai poihqh'nai
fanerwqhvsesqai fanerwqh'nai
Particip (#90)
Tematski: nekontraktni particip
prezent aktiv particip
N jd. luvwn luvousa lu'on

G jd. luvonto" luouvsh" luvonto"
D jd. luvonti luouvsh/ luvonti
A jd. luvonta luvousan lu'on
N mn. luvonte" luvousai luvonta

G mn. luovntwn luousw'n luovntwn
D mn. luvousi(n) luouvsai" luvousi(n)
A mn. luvonta" luouvsa" luvonta
prezent medij/pasiv particip

N jd. luovmeno" luomevnh luovmenon
G jd. luomevnou luomevnh" luomevnou
D jd. luomevnw/ luomevnh/ luomevnw/
A jd. luovmenon luomevnhn luovmenon
N mn. luovmenoi luovmenai luovmena

G mn. luomevnwn luomevnwn luomevnwn
D mn. luomevnoi" luomevnai" luomevnoi"
A mn. luomevnou" luomevna" luovmena
378 Dodatak
prvi aorist aktiv particip

N jd. luvsa" luvsasa lu'san
G jd. luvsanto" lusavsh" luvsanto"
D jd. luvsanti lusavsh/ luvsanti
A jd. luvsanta luvsasan lu'san
N mn. luvsante" luvsasai luvsanta

G mn. lusavntwn lusasw'n lusavntwn
D mn. luvsasi(n) lusavsai" luvsasi(n)
A mn. luvsanta" lusavsa" luvsanta
prvi aorist medij particip

N jd. lusavmeno" lusamevnh lusavmenon
G jd. lusamevnou lusamevnh" lusamevnou
prvi aorist pasiv particip

N jd. luqeiv" luqeisa luqevn
G jd. luqevnto" luqeivsh" luqevnto"
D jd. luqevnti luqeivsh/ luqevnti
A jd. luqevnta luqeisan luqevn
N mn. luqevnte" luqeisai luqevnta

G mn. luqevntwn luqeisw'n luqevntwn
D mn. luqeisi(n) luqeivsai" luqeisi(n)
A mn. luqevnta" luqeivsa" luqevnta
drugi aorist particip

aktiv N jd. balwvn balou'sa balovn
G jd. balovnto" balouvsh" balovnto"
medij N jd. balovmeno" balomevnh balovmenon

G jd. balomevnou balomevnh" balomevnou
pasiv N jd. grafeiv" grafeisa grafevn

G jd. grafevnto" grafeivsh" grafevnto"
perfekt aktiv particip

N jd. lelukwv" lelukuia lelukov"
G jd. lelukovto" lelukuiva" lelukovto"
D jd. lelukovti lelukuiva/ lelukovti
A jd. lelukovta lelukuian lelukov"
N mn. lelukovte" lelukuiai lelukovta

G mn. lelukovtwn lelukuiw'n lelukovtwn
D mn. lelukovsi(n) lelukuivai" lelukovsi(n)
A mn. lelukovta" lelukuiva" lelukovta
perfekt medij/pasiv particip

N jd. lelumevno" lelumevnh lelumevnon
G jd. lelumevnou lelumevnh" lelumevnou
futur particip
aktiv N jd. luvswn luvsousa lu'son
G jd. luvsonto" lusouvsh" luvsonto"
medij N jd. lusovmeno" lusomevnh lusovmenon

G jd. lusomevnou lusomevnh" lusomevnou
prvi pasiv N jd. luqhsovmeno" luqhsomevnh luqhsovmenon

G jd. luqhsomevnou luqhsomevnh" luqhsomevnou
drugi pasiv N jd. grayovmeno" grayomevnh grayovmenon

G jd. grayomevnou grayomevnh" grayomevnou
380 Dodatak
Atematski particip
prezent aktiv particip

N jd. iJstav" iJsta'sa iJstavn
G jd. iJstavnto" iJstavsh" iJstavnto"
N jd. tiqeiv" tiqeisa tiqevn

G jd. tiqevnto" tiqeivsh" tiqevnto"
N jd. didouv" didou'sa didovn

G jd. didovnto" didouvsh" didovnto"
N jd. deiknuv" deiknu'sa deiknuvn

G jd. deiknuvnto" deiknuvsh" deiknuvnto"
prezent medij/pasiv particip

N jd. iJstavmeno" iJstamevnh iJstavmenon
G jd. iJstamevnou iJstamevnh" iJstamevnou
N jd. tiqevmeno" tiqemevnh tiqevmenon

G jd. tiqemevnou tiqemevnh" tiqemevnou
N jd. didovmeno" didomevnh didovmenon

G jd. didomevnou didomevnh" didomevnou
N jd. deiknuvmeno" deiknumevnh deiknuvmenon

G jd. deiknumevnou deiknumevnh" deiknumevnou
futur aktiv particip futur medij particip

N jd. sthvswn sthsovmeno"
G jd. sthvsonto" sthsomevnou
N jd. qhvswn qhsovmeno"

G jd. qhvsonto" qhsomevnou
N jd. dwvswn dwsovmeno"

G jd. dwvsonto" dwsomevnou
prvi aorist aktiv particip

N jd. sthvsa" qhvka"
G jd. sthvsanto" qhkavnto"
drugi aorist aktiv particip

N jd. stav" sta'sa stavn
G jd. stavnto" stavsh" stavnto"
N jd. qeiv" qeisa qevn

G jd. qevnto" qeivsh" qevnto"
N jd. douv" dou'sa dovn

G jd. dovnto" douvsh" dovnto"
prvi aorist medij particip

N jd. sthsavmeno" qhkavmeno"
G jd. sthsamevnou qhkomevnou
drugi aorist medij particip

N jd. stavmeno" stamevnh stavmenon
G jd. stamevnou stamevnh" stamevnou
N jd. qevmeno" qemevnh qevmenon

G jd. qemevnou qemevnh" qemevnou
N jd. dovmeno" domevnh dovmenon

G jd. domevnou domevnh" domevnou
prvi aorist pasiv particip

N jd. staqeiv" staqeisa staqevn
G jd. staqevnto" staqeivsh" staqevnto"
N jd. teqeiv" teqeisa teqevn

G jd. teqevnto" teqeivsh" teqevnto"
perfekt aktiv particip

N jd. eJsthkwv" teqeikwv" dedwkwv"
G jd. eJsthkovto" teqeikovto" dedwkovto"
382 Dodatak
Osnove glagolskog vremena koje se

javljaju pedeset i vie puta u Novom
zavjetu
Tablica na narednim stranicama obuhvaa glagole koji se javljaju pedeset ili

vie puta u Novom zavjetu, ukljuujui njihove razliite osnovne oblike
glagolskih vremena koji su posebno uestali u Novom zavjetu.
Tri glagolske kategorije

to se tie pamenja, postoje tri razliite vrste glagola.
Pravilni glagoli. Nemojte pamtiti oblike glagolskih vremena ovih glagola.
Za to nema razloga.
Glagoli koji prolaze kroz pravilne promjene. Dok smo prolazili kroz OBG,
vidjeli smo obrasce tvorbe razliitih osnova glagolskih vremena. Poznajete
li pravila koja upravljaju tim promjenama, nemate razloga pamtiti i ove
glagole. Pravila koja trebate znati naveli smo dolje, a promjene smo
pojasnili u biljekama o oblicima glagolskih vremena.
Glagolski oblici koje trebate upamtiti. Neki oblici glagolskih vremena ine se
toliko teki da ih je najlake upamtiti. Takve smo oblike u narednoj tablici
potcrtali. Oduprite se iskuenju da zapamtite oblike koji nisu potcrtani.
Nauite pravila i upamtite to je mogue manje oblika.
Ukoliko sloeni glagol ima osnovu glagolskog vremena koju je potrebno
upamtiti, potcrtan je samo njegov jednostavni oblik. Na primjer, potcrtan
je aorist pasiv glagola bavllw (ejblhvqhn), no aorist pasiv glagola ejkbavllw
(ejxeblhvqhn) nije potcrtan. Ako poznajete prvi glagol, trebali biste znati i
drugi.
Trebali biste proi kroz ovu tablicu i primiti na znanje koje oblike trebate
zapamtiti, a koje ete moi prepoznati zato to znate leksiki oblik i pravila.
Postoje li neki oblici koje ne moete prepoznati, a koji nisu potcrtani, svakako
ih obiljeite kako biste ih upamtili.
Pravila o tablici
1. Nemojte zapamtiti cijelu tablicu. Budete li se pouzdavali u pamenje
napamet, onda vjerojatno neete nastaviti koristiti grki jezik u svojoj
slubi.
Oblici koje trebate nauiti su potcrtani. Smatrate li da trebate obiljeiti i
druge oblike, onda to i uinite, no svedite to na minimum.
2. Osnove glagolskog vremena slijede uobiajeni redoslijed: prezent, futur
aktiv/medij, aorist aktiv/medij, perfekt aktiv, perfekt medij/pasiv,
aorist/futur pasiv.
Popisi rijei 383
3. Ukoliko se glagolu svome jednostavnom ili sloenom obliku ne javlja

u grkom novom zavjetu, nismo ga naveli. Na njegovom mjestu ostavili
smo crticu.
4. Promjene u sloenim glagolima objasnili smo tako to smo naveli
jednostavni glagol. Na primjer, eijsevrcomai smo objasnili pod e[rcomai.
Ukoliko u tablici ne nalazite neki od jednostavnih glagola, to je zato to
jedan od sloenih glagola ima objanjenja, a drugi sloeni glagoli s istim
jednostavnim glagolom ukazuju na taj sloeni glagol. Na primjer, nismo
naveli korijen od *bainw. Opisali smo promjene korijena *bainw pod
ajnabaivnw, a katabaivnw vas upuuje na ajnabaivnw.
5. Ovaj 91 glagol je najvanije upamtiti. Osnovno je pravilo da to se neka
rije vie koristi, postaje nepravilnija ili izmijenjenija. Prema tome, dok
budete uili glagole koji se javljaju manje od pedeset puta, vea je
vjerojatnost da e biti potpuno pravilni.
6. Izrazi pravilni i nepravilni zapravo su vrlo nesretni termini, jer su
grki glagoli pravilni. Tek su u nekim sluajevima pravila koja upravljaju
promjenama toliko ezoterina da je najjednostavnije ne upamtiti pravila
ve glagolski oblik.
7. Sva objanjenja promjena pretpostavljaju da znate glagolski korijen ili
korijene glagola. Glagolske korijene pronai ete u biljekama na
prezentsku osnovu, ispred koje se nalazi asterisk (npr. *ajgapa).
Isto tako, pretpostavlja se da znate Glavnu tablicu glagola.

8. Ukoliko u biljekama za odreeno glagolsko vrijeme ne pronaete
objanjenje, najprije pogledate biljeku o prezentskom obliku. Ako ga ni
tamo ne pronaete, promjenom tada upravlja neko od osnovnih pravila
koja smo dolje naveli.
Pravila koja upravljaju morfolokim promjenama u ovim osnovama

Nauite li naredna pravila, jedina glagolska vremena koja trebate nauiti su ona koja
smo potcrtali u narednoj tablici. Kao to smo ve istaknuli, oduprite se iskuenju
da pamtite nepotcrtane oblike. Nauite pravila, a pamenje svedite na
minimum, te e biti izglednije da ete u budunosti zbilja koristiti grki jezik.
1. Prezent je najnepravilniji zato to njegov glagolski korijen esto prolazi
kroz promjene u tvorbi od prezentske osnove.
Jedno lambda postaje dva lambda (*bal bavllw e[balon).
Prilikom tvorbe prezentske osnove dodaje se iota (*ar ari air
ai[rw h\ra).
2. Glagolima koji zavravaju na azw i izw korijeni zavravaju dentalnim
suglasnikom. Nakon to to primite na znanje, uviate da su druge osnove
glagolskih vremena obino pravilne.
*baptid, baptivzw, baptivsw, ejbavptisa, -, bebavptismai, ejbaptivsqhn.

3. Kada u glagolu doe do prijevoja, tada je rijetko potrebno znati koji e se
samoglasnik osnove koristiti u kojem glagolskom vremenu.
384 Dodatak
Najvanije je koristiti to kao naznaku koja e vam otkriti je li odreeni glagolski

oblik u prezentu ili nije. Ukoliko je dolo do prijevoja, onda znate da nije u
prezentu, a moete pronai i druge naznake koje e vam omoguiti da
napravite tonu analizu (ajpostevllw ajpevsteila ajpevstalka).
Ukoliko je u nekom glagolu dolo do prijevoja, to je obino naznaeno u
biljeci na prezentski oblik.
4. Uobiajeno je da se u glagol umetne eta (kalevw ejklhvqhn) ili sigma (ajkouvw
hjkouvsqhn) ispred formanta glagolskog vremena u aoristu pasivu, a
ponekad i ispred nastavka u perfektu mediju/pasivu (bavllw bevblhmai;
doxavzw dedovxasmai).
To je posebno uestalo u glagolima koji zavravaju na izw i azw (baptivzw
ejbaptivsqhn).
5. Slovo ispred formanta glagolskog vremena u perfektu mediju/pasivu i
aoristu pasivu esto se mijenja, posebno ako osnova zavrava praskavim
suglasnikom (a[gw h[cqhn). Obino ne trebate znati koji e biti novi
suglasnik; jednostavno se pripremite na to da ete tamo viati
neuobiajeni suglasnik, a naznake u pogledu analize glagola potraite
drugdje.
6. Tablica praskavih suglasnika plus sigma.

labijalni (p b f) + s y blep + sw blevyw
velarni (k g c) + s x khrug + sw khruvxw
dentalni (t d q) + s s baptid + sw baptivsw

Popisi rijei 385
11
ajgapavw ajgaphvsw hjgavphsa hjgavphka hjgavphmai hjgaphvqhn
12 13 14
a[gw a[xw h[gagon - h\gmai h[cqhn
15
ai[rw ajrw' h\ra h\rka h\rmai h[rqhn
16
aijtevw aijthvsw h/t[ hsa h/t[ hka h/t[ hmai -
17
ajkolouqevw ajkolouqhvsw hjkolouvqhsa hjkolouvqhka - -
18 19 20
ajkouvw ajkouvsw h[kousa ajkhvkoa - hjkouvsqhn
21 22 23
ajnabaivnw ajnabhvsomai ajnevbhn - - -
24
ajnivsthmi ajnasthvsw ajnevsthsa ajnevsthka ajnevsthmai ajnestavqhn
__________________________________
11 *agapa
12 *ag
13 *ag. Neuobiajeni drugi aorist. Zapravo je dolo do reduplikacije i dodavanja
augmenta. Osnova se reduplicira (*ag agag), a potom se reduplicirani samoglasnik
produljuje (agag hgag h[gagon).
14 Posljednji gama osnove promijenio se u hi zbog thete.
15 *ar. Iota se dodaje korijenu za tvorbu prezentske osnove, a nakon toga se ne javlja u
drugim glagolskim vremenima.
ai[rw je likvidni glagol i koristi es i alfa kao formante glagolskog vremena u futuru i
aoristu aktivu.
16 *aijte
17 *akolouqe. Vrlo je lako zamijeniti qh u drugim oblicima glagolskih vremena za
formant aorista pasiva. Ovo je jedini uestali grki glagol koji zavrava na qe, tako da
ovo nije esta pogreka.
18 *akou.
19 Neuobiajeni perfekt. Budui da je ovo drugi perfekt, formant glagolskog vremena je
alfa, a ne ka.
20 Umee sigmu ispred thete formanta glagolskog vremena.
21 *anaba. Sloenica od ajna i *baivnw. Osnova od baivnw je *ba, kojemu se dodaje in za
tvorbu prezentske osnove; stoga se in ne javlja u drugim glagolskim vremenima.
U drugim osnovama glagolskog vremena, alfa se produljuje na eta.
22 Deponentni futur medij.
23 Drugi aorist.
24 *anista. Sloeni glagol koji se tvori od ajna plus *sta. Vidi i{sthmi.
386 Dodatak
25 26 27
ajnoivgw - ajnevwx/ a - - ajnew/cv qhn
28
ajpevrcomai ajpeleuvsomai ajph'lqon ajpelhvluqa - -
29 30 31
ajpoqnh/s
v kw ajpoqanou'mai ajpevqanon - - -
32 33 34
ajpokrivnomai - ajpekrinavmhn - - ajpekrivqhn
35 36 37 38
ajpokteivnw ajpoktenw' ajpevteina - - ajpektavnqhn
39 40
ajpovllumi ajpolevsw ajpwvlesa ajpovlwla - -
41
ajpoluvw ajpoluvsw ajpevlusa - ajpolevlumai ajpeluvqhn
___________________________________________
25 *anoig. Ovo je udna rije, jedna od najproblematinijih po pitanju augmenta.
Neko je bila sloeni glagol (ajn[a] plus oijgw), ali u Koine grkom poela je takorei
zaboravljati da je sloenica, a augment se ponekad stavlja na poetku prijedloga
ili ponekad na oba mjesta.
26 Pokazuje dvostruki augment s potpisanim iota (ajnoig + sa ajneoixa ajnewixa
ajnevwx/ a). Moe biti i hjnevw/xa, koje dodaje trei augment produljivanjem prvog
samoglasnika.
27 Pokazuje isti obrazac augmentacije koji vidimo u aoristu aktivu. Ovdje se posljednji
gama u osnovi zbog thete u formantu glagolskog vremena promijenio u hi. Isto
tako, moe biti hjnew/cv qhn.
28 *apoerc. Sloeni glagol koji se tvori od ajpov plus *ejrc. Vidi e[rcomai.
29 *apoqan. ajpoqnh/sv kw je sloeni glagol, ajpov plus *qan, kao to moete vidjeti po
augmentu u aoristu aktivu (ajpevqanon). Prepoznate li da je korijen te rijei *ajpoqan,
onda vie ne morate znati kako se izmijenio u prezentu.
Meutim, ako ba stvarno elite znati: prilikom tvorbe prezenta, alfa je ispao
(prijevoj), dodani su eta i isk, kao i potpisano iota. apoqan apoqn apoqnh
apoqnhisk ajpoqnh/s v kw.
30 Futur medij deponentni.
31 Drugi aorist.
32 *apokrin. Svi oblici ove likvidne rijei su deponentni.
33 Likvidni aorist (apekrin + a + mhn ajpekrinavmhn).
34 Gubi nu iz osnove ispred thete. To nije uobiajeno.
35 *apokten. Likvidni glagol. Zapazite prijevoj posljednjeg samoglasnika/dvoglasa osnove.
36 Likvidni futur (apokten + es + w ajpoktenw').
37 Zbog prijevoja, samoglasnik osnove promijenio se iz epsilona u ei. Budui da je to
likvidni aorist, formant glagolskog vremena je alfa.
38 Zbog prijevoja, samoglasnik osnove promijenio se iz e u a.
39 *apole. Kao to iz augmenta u aoristu aktivu (ajpwvlesa) moete vidjeti, ovo je sloeni
glagol. Potcrtali smo prezentski oblik zato to je teko upamtiti kako se osnova
mijenjala prilikom tvorbe prezenta.
40 Drugi perfekt.
41 *apolu.
Popisi rijei 387
42 43 44 45 46 47
ajpostevllw ajpostelw' ajpevsteila ajpevstalka ajpevstalmai ajpestavlhn
48 49 50
a[rcw a[rxomai hjrxavmhn - - -
51 52
ajspavzomai - hjspasavmhn - - -
53 54 55 56
ajfivhmi ajfhvsw ajfh'ka - ajfevwmai ajfevqhn
57 58 59 60 61 62
bavllw balw' e[balon bevblhka bevblhmai ejblhvqhn
63 64
baptivzw baptivsw ejbavptisa - bebavptismai ejbaptivsqhn
___________________________________
42 *apostel. Lambda je udvostruena za prezentsku osnovu. Prema tome, u svim
drugim glagolskim vremenima samo je jedna lambda.
Ovo je likvidni glagol, tako da u svojim formantima glagolskih vremena u futuru i
aoristu aktivu koristi es i alfa. Primijetite prijevoj u posljednjem
samoglasniku/dvoglasu osnove.
Sve te promjene su uobiajene, stoga ne trebate zapamtiti ove glagolske oblike.
43 Likvidni futur.
44 Likvidni aorist. Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
45 Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
46 Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
47 Drugi aorist. Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
48 *arc.
50 Aorist medij deponentni.
51 *aspad.
52 Medij deponentni.
53 Premda to zapravo nije tono, korijen ovoga glagola zamiljajte kao *afh, koji umee
iotu u prezentsku osnovu (ajfivhmi). Ovo je mi glagol i slijedi uobiajena pravila.
54 ka aorist.
55 Umee w ispred linoga nastavka.
56 Samoglasnik osnove skrauje se od h na e zbog prijevoja.
57 *bal. Lambda se udvostruuje prilikom tvorbe prezentske osnove. Ovo je likvidni
glagol.
58 Likvidni futur (*bal + es + w balw').
59 Likvidni aoristi su obino prvi aorist i koriste alfa kao formant glagolskog vremena.
bavllw slijedi obrazac uobiajenoga drugog aorista.
60 Zbog prijevoja, samoglasnik osnove je ispao, a ispred formanta glagolskog vremena
umetnuto je eta. Ovaj oblik slijedi uobiajena pravila, ali mnogi studenti jo uvijek s
njime imaju problema, tako da ga je najbolje upamtiti.
61 Vidi pojanjenje za oblik perfekta aktiva.
62 Vidi pojanjenje za oblik perfekta aktiva.
63 *baptid.
64 Kombinacija dentalnog suglasnika + m tvori sm.
388 Dodatak
65
blevpw blevyw e[bleya - - -
66
gennavw gennhvsw ejgevnnhsa gegevnnhka gegevnnhmai ejgennhvqhn
67 68 69 70 71 72
givnomai genhvsomai ejgenovmhn gevgona gegevnhmai ejgenhvqhn
73 74 75 76 77
ginwvskw gnwvsomai e[gnwn e[gnwka e[gnwsmai ejgnwvsqhn
78 79 80 81
gravfw gravyw e[graya gevgrafa gevgrammai ejgravfhn
82
dei - - - - -
________________________________________
65 *blep.
66 *genna.
67 Korijen glagola givnomai je *gen. To je vano imati na umu kako bismo ga razlikovali
od gennavw (*genna) i ginwvskw (*gno). Evo nekoliko naznaka po kojima ete ih moi
razlikovati.
givnomai uvijek ima samoglasnik izmeu gama i nu. Obino je to epsilon.
gennavw uvijek imaju dvostruki nu i potpuno je pravilan.
ginwvskw, osim u prezentu, nema samoglasnik izmeu game i nu.
69 Drugi aorist medij deponentni.
70 Samoglasnik osnove promijenio se iz epsilona u omikron zbog prijevoja. To je drugi
perfekt, tako da koristi alfu kao formant glagolskog vremena.
71 Umee eta ispred linog nastavka.
72 Umee eta ispred linog nastavka.
73 *gno. Vidi raspravu o givnomai gore.
Osnova je *gno, emu je dodano isk za tvorbu prezentske osnove. Zapravo, iota u
prezentskoj osnovi potjee od reduplikacije, nakon koje je izvorno gama ispalo, a
samoglasnik osnove je produljen: gno gigno gino + skw ginwvskw. U drugim
glagolskim vremenima, samoglasnik osnove produljuje se od o na w.
75 Drugi aorist.
76 Umee sigmu ispred formanta glagolskog vremena.
77 Umee sigmu ispred formanta glagolskog vremena.
78 *graf.
79 Drugi perfekt.
80 fm kombinacija tvori mm.
81 Drugi aorist.
82 Ovo je nelino, tree lice jednine, oblik koji se nikada ne mijenja.
Popisi rijei 389
83 84 85 86
devcomai devxomai ejdexavmhn - devdegmai ejdevcqhn
87 88
didavskw didavxw ejdivdaxa - - ejdidavcqhn
89
divdwmi dwvsw e[dwka devdwka devdomai ejdovqhn
90
dokevw dovxw e[doxa - - -
91 92 93
doxavzw doxavsw ejdovxasa - dedovxasmai ejdoxavsqhn
94 95 96
duvnamai dunhvsomai - - - hjdunhvqhn
97 98 99
ejgeivrw ejgerw' h[geira - ejghvgermai hjgevrqhn
100 101
eijmiv e[somai h[mhn - - -
102
eijsevrcomai eijseleuvsomai eijsh'lqon eijselhvluqa - -
103
ejkbavllw ejkbalw' ejxevbalon ejkbevblhka ejkbevblhmai ejxeblhvqhn
104
ejxevrcomai ejxeleuvsomai ejxh'lqon ejxelhvluqa - -
_____________________________________
83 *dec.

86 cm kombinacija tvori gm.
87 *didask. Za razliku od rijei poput ajpoqnhvs
/ kw u kojima se sk dodaje prilikom tvorbe
prezentske osnove, sk ini dio ovoga korijena. Isto tako, ovo nije mi glagol. s nestaje u
saimanju u futuru i aoristu aktivu.
88 s se posve gubi kada kq kombinacija tvori cq.
89 *do. divdwmi je pravilan ako znate pravila za tvorbu mi glagola.
90 *dok.
91 *doxad.
92 dm kombinacija tvori sm.
93 dq kombinacija tvori sq.
94 *dun. Koristi alfa kao spojni samoglasnik u prezentu.
96 Glagol dobiva augment u aoristu pasivu kao da korijen poinje samoglasnikom.
97 *eger. Prilikom tvorbe prezentske osnove dodaje se iota. Ovo je likvidni glagol.
Zapazite prijevoj kroz razliite osnove glagolskog vremena.
98 Osnova se mijenja zbog prijevoja.
99 Reduplicira se i prolazi kroz samoglasniku reduplikaciju: eger egeger eghger
ejghvgermai.
100 Samo upamtite ovaj glagol.
101 Ovo je zapravo imperfekt, ali ovdje smo ga ukljuili kako bi vam bilo jasnije.
102 Vidi e[rcomai.
103 Vidi bavllw.
104 Vidi e[rcomai.
390 Dodatak
105
ejperwtavw ejperwthvsw ejphrwvthsa - - -
106 107 108 109
e[rcomai ejleuvsomai h\lqon ejlhvluqa - -
110 - - -
ejrwtavw ejrwthvsw hjrwvthsa
ejsqivw
111
favgomai
112
e[fagon
113 - - -
114 115 116
eujaggelivzw - eujhggevlisa - eujhggevlismai eujhggelivsqhn
117 118 119 120 121
euJrivskw euJrhvsw eu|ron eu{rhka - euJrevqhn
122
e[cw e{xw e[scon e[schka - -
123 124 - - -
zavw zhvsw e[zhsa
125
zhtevw zhthvsw ejzhvthsa - - ejzhthvqhn
126
qevlw qelhvsw hjqevlhsa - - hjqelhvqhn
127 - - -
qewrevw - ejqewvrhsa
128 129
i{sthmi sthvsw e[sthsa e{sthka e{stamai ejstavqhn
130 - - -
kavqhmai kaqhvsomai -
131
kalevw kalevsw ejkavlesa kevklhka kevklhmai ejklhvqhn
__________________________________________
105 *eperwta. Sloeni glagol. Jednostavni glagol ejrwtavw javlja se manje od pedeset puta u
grkome Novom zavjetu, i zato ga ovdje nismo naveli.
106 *erc. Razliite osnove glagolskog vremena ovoga glagola zapravo su posve pravilne.
Izgledaju toliko razliite zato to se temelje na razliitim glagolskim korijenima.
Veini studenata najlake ih je zapamtiti.
107 *eleuq. Futur medij deponentni.
108 *eleuq, ba kao futur. eu je ispao zbog prijevoja (*eleuq elq h\lqon). Drugi aorist.
109 *eleuq, ba kao futur. Oblik je redupliciran i proao je kroz samoglasniku
reduplikaciju, a e je ispalo. Ovo je drugi perfekt. *eleuq eleleuq elhluq
ejlhvluqa.
110 *erwta.
111 Tvori se od dvije razliite osnove: *esqi (koristi se u prezentu) i *fag (koristi se u
futuru i aoristu).
112 *fag. Futur medij deponentni.
113 *fag. Drugi aorist.
114 *euaggelid. Kao to vidimo iz augmenta, radi se o sloenom glagolu.
115 dm kombinacija tvori sm.
116 dq kombinacija tvori sq.
117 Osnova je *euJr. isk je dodano za tvorbu prezentske osnove.
118 Eta je dodano ispred formanta glagolskog vremena.
119 Drugi aorist. Ne prima augment.
120 Eta je dodano ispred formanta glagolskog vremena.
121 Epsilon je dodan ispred formanta glagolskog vremena.
Popisi rijei 391
132
katabaivnw katabhvsomai katevbhn - - -
133 134
khruvssw khruvxw ejkhvruxa - kekhvrugmai ejkhruvcqhn
135 136
kravzw kravxw e[kraxa kevkraga - -
137
kratevw krathvsw ejkravthsa kekravthka kekravthmai -
_____________________________________
122 Zbilja je fascinantno to se dogaa s e[cw, ali moda biste isprva trebali samo upamtiti
osnove glagolskih vremena. Ako vas doista zanima to se dogodilo, evo objanjenja.
Korijen je *sec. U prezentu sigmu zamjenjuje otri hak tako da sada imate samo eJcw.
No, budui da Grcima nisu odgovarala dva aspirirana zvuka otrog haka i hi
jedan za drugim, otri hak se deaspirirao u tihi hak (sec eJc ejc ejcw).
Prema tome, budui da glagolski korijen zapravo poinje suglasnikom, prilikom
tvorbe imperfekta augment je epsilon. Meutim, sigma se potom nalazi izmeu dva
samoglasnika, tako da ispada, a ee se saima na ei (e + sec eec ei\con).
U futuru formant glagolskog vremena sigma spaja se s hi s kojim tvori ksi, no tada
vie nema dva aspirirana suglasnika u nizu, tako da otri hak moe ostati.
U aoristu i perfektu aktivu, e izmeu sigme i hi ispada. U perfektu, eta je dodan
ispred formanta glagolskog vremena.
123 *za.
124 Neki ga navode kao deponentnog: zjhs
v omai.
125 *zhte.
126 Osnova glagola qevlw izvorno je glasila *eqel. To objanjava eta ispred formanta
glagolskog vremena u futur aktivu, augment u aorist aktivu, te augment i
produljeni kontraktni samoglasnik u aorist pasivu. Eta se umee ispred formanta
glagolskog vremena u aorist aktivu i pasivu.
127 *qewre.
128 *sta. Kada je prvi sigma redupliciran prilikom tvorbe prezentske osnove, sigma je
ispao u skladu s pravilima i zamijenio ga je otri hak. Isti fenomen nalazimo u
perfektu aktivu.
129 Za raspravu o otrom haku vidi biljeku o prezentskoj osnovi.
130 kata + *em. Tvori se od prezentske osnove *kaqh.
131 Osnova ove rijei neko je imala digamu (staro grko slovo koje se u gramatikama pie
) iza epsilona (kale), tako da se epsilon ne produljuje uvijek onako kako bismo
oekivali. U posljednje tri osnove glagolskog vremena, alfa ispada (prijevoj), a epsilon
se produljuje. Moda vam je lake upamtiti ove oblike.
132 Vidi ajnabaivnw.
133 *khrug.
134 gq kombinacija mijenja se u cq.
135 *krag.
136 Drugi perfekt.
137 *krate.
392 Dodatak
138
krivnw krinw' e[krina kevkrika kevkrimai ejkrivqhn
139
lalevw lalhvsw ejlavlhsa lelavlhka lelavlhmai ejlalhvqhn
140 141 142 143 144 145
lambavnw lhvmyomai e[labon ei[lhfa ei[lhmmai ejlhvmfqhn
146 147 148 149 150 151
levgw ejrw' ei\pon ei[rhka ei[rhmai ejrrevqhn
152
marturevw marturhvsw ejmartuvrhsa memartuvrhka memartuvrhmai ejmarturhvqhn
153 154
mevllw mellhvsw - - - -
155 156 157 158
mevnw menw' e[meina memevnhka - -
_________________________________________
138 *krin. Likvidni glagol. Slovo n gubi se u posljednja tri glagolska vremena.
139 *lale.
140 *lab. Zapravo, isti korijen koristi se za tvorbu svih ovih osnova glagolskog
vremena. Objasnit emo razliite osnove glagolskog vremena, koje su prilino jasne,
no moda biste ipak trebali upamtiti razliite oblike.
Klju za pamenje ovih razliitih glagolskih vremena ini korijen *lab, a ova tri
slova uvijek su prisutna u istom obliku. Alfa prolazi kroz prijevoj, a betu mijenja
slovo koje slijedi, no ova tri slova su uvijek prisutna. Mu se umee u osnovama
pasiva prezenta, futura i aorista.
141 *lab. Alfa se produljuje na eta, umee se mu, a beta se spaja sa sigmom iz formanta
glagolskog vremena i tvori psi. Ovo je futur medij deponentni. *lab lhb lhmb
+ somai lhvmyomai.
142 *lab. Drugi aorist.
143 *lab. Samoglasnika reduplikacija je ei umjesto uobiajenog epsilona (vidi MBG za
objanjenje), samoglasnik osnove alfa produljuje se na eta (prijevoj), a beta se
aspirira na fi. Ovo je drugi perfekt, tako da je formant glagolskog vremena alfa
umjesto ka. *lab eilab eilhb eilhf ei[lhfa.
144 Iste promjene prisutne u perfektu aktivu prisutne su i ovdje. Beta se promijenilo u
mu zbog narednog mu.
145 Iste promjene prisutne u perfektu aktivu prisutne su i ovdje, osim to je augment
jednostavni epsilon. Beta se promijenilo u fi zbog narednog theta.
146 Za tvorbu ovoga glagola koriste se tri razliite osnove: *leg (prezent), *er (futur,
perfekt, aorist pasiv) i *ip (aorist aktiv). Upamtite oblike.
147 *er. Likvidni futur. Digama () je ispalo.
148 *ip. Drugi aorist. Prima silabiki augment, digama () ispada jer je izmeu dva
samoglasnika, a oni se saimaju. e + ip + o + n ei\pon.
149 *er. Primio je silabiki augment, a digama () je ispao. Umee eta ispred formanta
glagolskog vremena. e + er + h + ka eerhka ei[rhka.
150 Slijedi isti obrazac promjene kao u perfektu aktivu.
151 *er. Kada se digama () bilo izgubilo, ro se oigledno podvostruilo. Ovo je
uobiajeno za glagole koji poinju s ro. Epsilon se umee ispred formanta glagolskog
vremena, isto kao to se eta moe umetnuti.
152 *marture.
153 *mell.
Popisi rijei 393
159
oi\da eijdhvsw h/d
[ ein - - -
160 161 162 163 164
oJravw o[yomai ei\don eJwr
v aka - w[fqhn
165
ojfeivlw - - - - -
166
paradivdwmi paradwvsw parevdwka paradevdwka paradevdomai paredovqhn
167
parakalevw parakalevsw parekavlesa parakevklhka parakevklhmai pareklhvqhn
168 169 170 171
peivqw peivsw e[peisa pevpoiqa pevpeismai ejpeivsqhn
pevmpw pevmyw e[pemya - - ejpevmfqhn
172
peripatevw peripathvsw periepavthsa - - periepathvqhn
173 174 175 176 177
pivnw pivomai e[pion pevpwka - ejpovqhn
________________________________________________
154 U korijenu, iza drugog lambda, stajao je epsilon (*melle). To se vidi jedino u futuru.
155 *men. Likvidni glagol, a samoglasnici osnove mijenjaju se zbog prijevoja.
156 Likvidni futur.
157 Likvidni aorist, s promjenom samoglasnika osnove (prijevoj).
158 Eta se umee ispred formanta glagolskog vremena.
159udan glagol. oi\da je zapravo oblik drugog perfekta koji vri funkciju prezenta, a
h[d
/ ein je zapravo pluskvamperfekt koji vri funkciju aorista. Samo upamtite ove oblike.
Ako vas zanima objanjenje, vidi MBG.
160 Osnova *ora koristi se za tvorbu prezenta i perfekta aktiva. U aoristu je korijen
*id. Druge osnove glagolskih vremena koriste osnovu *op, koja se mijenja prema
uobiajenim pravilima.
161 *op. Futur medij deponentni.
162 Postoji drugi aorist medij deponentni oblik wjyavmhn koji se tvori od istoga korijena kao
futur aktiv i aorist pasiv: *op. Javlja se samo u Luki 13,28. Veina gramatiara smatra
da je ei\don aorist glagola oJravw.
163 Postoji i produljenje i augment: ora wra ewra eJwr
v aka.
164 *op. pq kombinacija tvori fq.
165 *ofeil.
166 para + *do. Vidi divdwmi.
167 para + *kale. Vidi kalevw.
168 *peiq.
169 Samoglasnici osnove se zbog prijevoja mijenjaju s ei na oi. Drugi perfekt.
170 qm kombinacija tvori sm.
171 Dentalni suglasnik + mu kombinacija obino tvori sm.
172 *peripate. Sloeni glagol, no jednostavni patevw se ne javlja. Zapazite da nasuprot
veini sloenih glagola, periv ne gubi svoju iotu (elizija) kada mu se doda augment.
173 *pi. Nu se dodaje korijenu prilikom tvorbe prezentske osnove.
394 Dodatak
178 179 180 181

pivptw pesou'mai e[peson pevptwka - -
182
pisteuvw - ejpivsteusa pepivsteuka pepivsteumai ejpisteuvqhn
183
plhrovw plhrwvsw ejplhvrwsa peplhvrwka peplhvrwmai ejplhrwvqhn
184
poievw poihvsw ejpoivhsa pepoivhka pepoivhmai ejpoihvqhn
185 186
poreuvomai poreuvsomai - - pepovreumai ejporeuvqhn
187
prosevrcomai proseleuvsomai prosh'lqon proselhvluqa - -
188 189 190
proseuvcomai proseuvxomai proshuxavmhn - - -
191
proskunevw proskunhvsw prosekuvnhsa - - -
192
sunavgw sunavxw sunhvgagon - sunh'gmai sunhvcqhn
193 194 195 196 197 198
sw/zv w swvsw e[swsa sevswka sevsw/smai ejswvqhn
_____________________________________________________________________
175 Drugi aorist.

176 Samoglasnik osnove, iota, zbog prijevoja se promijenio u omega.
177 Samoglasnik osnove, iota, zbog prijevoja se promijenio u omikron.
178 Upamtite razliite oblike. Osnova je zapravo *pet. Prilikom tvorbe prezenta, pi se
reduplicirao, a epsilon je ispao: *pet pt pipt pivptw.
179 Tau je ispao zbog sigme iz formanta glagolskog vremena, a iz nekog razloga dolo
je do saimanja. *pet + s + o + mai pesomai pesou'mai.
180 Drugi aorist. Tau je ispao zbog sigme, to podrazumijeva da bi pivptw imao prvi aorist.
No, zapravo je drugi aorist.
181 Epsilon je ispao, a omega je umetnuto ispred formanta glagolskog vremena.
182 *pisteu.
183 *plhro.
184 *poie.
185 *poreu.
187 *proserc. Vidi e[rcomai.
188 *proseuc.
191 *proskune.
192 *sunag. Vidi a[gw.
193 *swd. Leksikoni se razlikuju po pitanju potrebe ukljuivanja potpisanog iota.
194 Dentalni suglasnici ispred sigme ispadaju.
195 Dentalni suglasnici ispred sigme ispadaju.
196 Delta je ispao.
Popisi rijei 395
199
threvw thrhvsw ejthvrhsa tethvrhka tethvrhmai ejthrhvqhn
200 201 202 203 204
tivqhmi qhvsw e[qhka tevqeika tevqeimai ejtevqhn
205
uJpavgw uJpavxw uJphvgagon - uJph'gmai uJphvcqhn
206 207 208
uJpavrcw uJpavrxomai uJphrxavmhn - - -
209 210
fevrw oi[sw h[negka ejnhvnoca ejnhvnegmai hjnevcqhn
211
fhmiv - - - - -
fobevomai - - - - ejfobhvqhn
212 213 214
caivrw carhvsomai - - - ejcavrhn
_______________________________________________
197 dm kombinacija tvori sm. swvz/ w se u Novom zavjetu pojavljuje jedanput u indikativu, a
sigma se ne umee (sevswtai, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, sa sigmom
(sesw/smevnoi, Ef 2,5. 8).
198 dq kombinacija obino tvori sq, premda je ovdje sigma ispalo. Nije neobino da
posljednje sigma ispadne iz rijei u aoristu pasivu.
199 *thre.
200 *qe. tivqhmi tvori svoje osnove kao pravilni mi glagol, izuzev prijevoja u perfektu i
premjetanja aspiracije u aoristu pasivu (q t).
201 mi glagoli u aoristu aktivu koriste ka kao formant glagolskog vremena.
202 Samoglasnik osnove zbog prijevoja se promijenio u ei.
203 Samoglasnik osnove zbog prijevoja se promijenio u ei.
204 Vjerovali ili ne, ovaj oblik je pravilan. Malo je udno to to se korijen *qe promijenio u
te (premjetaj aspiracije). Kada je zbog aorista pasiva dodan qh, nastala je qeq
kombinacija. Grci su pokuali izbjei dva aspiranta (theta je aspirant) u
samoglasnicima u nizu, tako da su prvi deaspirirali, tj. promijenili ga u tau. e + *qe +
qh + n eqeqhn ejtevqhn.
205 *uJpag. Vidi a[gw.
206 *uJparc.
209 Samo upamtite razliite oblike. Ovdje smo naveli tri razliite osnove. Vidi MBG za
objanjenje.
210 Drugi perfekt.
211 Vidi MBG za objanjenje. Ovo je zapravo sloeni glagol.
212 *car. Iota je dodan za tvorbu prezentske osnove, tako da nije prisutan u drugim
osnovama glagolskih vremena.
213 Eta je dodan ispred formanta glagolskog vremena. Ono je futur deponentni.
214 Drugi aorist.
396 Dodatak
Likvidni glagoli
(Koji se javljaju pedeset i vie puta u Novom zavjetu)
ai[rw podiem, uzimam

ajrw', h\ra, h\rka, h\rmai, h[rqhn
ajpoqnh/vskw umirem
ajpoqanou'mai, ajpevqanon, -, -, -
ajpokrivnomai odgovaram
-, ajpekrinavmhn, -, -, ajpekrivqhn
ajpokteivnw ubijam
ajpoktenw', ajpevkteina, -, -, ajpektavnqhn
ajpostevllw aljem
ajpostelw', ajpevsteila, ajpevstalka, ajpevstalmai,
ajpestavlhn
bavllw bacam, stavljam
balw', e[balon, bevblhka, bevblhmai, ejblhvqhn
ejgeivrw ustajem
ejgerw', h[geira, -, ejghvgermai, hjgevrqhn
eijmiv ja sam
e[somai, h[mhn, -, -, -
ejkbavllw izbacujem
ejkbalw', ejxevbalon, ejkbevblhka, ejkbevblhmai, ejxeblhvqhn
krivnw sudim, odluujem
krinw', e[krina, kevkrika, kevkrimai, ejkrivqhn
levgw kaem, govorim
ejrw', ei\pon, ei[rhka, ei[rhmai, ejrrevqhn
mevllw namjeravam
mellhvsw, -, -, -, -,
mevnw ostajem
menw', e[meina, memevnhka, -, -,
pivnw pijem
pivomai, e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn
fevrw nosim
oi[sw, h[negka, ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn
caivrw radujem se
carhvsomai, -, -, -, ejcavrhn
Popisi rijei 397
Drugi aoristi
(glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u Novom zavjetu)
a[gw vodim
a[xw, h[gagon, -, h\gmai, h[cqhn
ajnabaivnw penjem se
ajnabhvsomai, ajnevbhn, -, -, -
ajpevrcomai odlazim
ajpeleuvsomai, ajph'lqon, ajpelhvluqa, -, -
ajpoqnh/vskw umirem
ajpoqanou'mai, ajpevqanon, -, -, -
bavllw bacam
balw', e[balon, bevblhka, bevblhmai, ejblhvqhn
givnomai postajem
genhvsomai, ejgenovmhn, gevgona, gegevnhmai, ejgenhvqhn
ginwvskw znam
gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn
gravfw piem
(e[grafon), gravyw, e[graya, gevgrafa, gevgrapmai
ili gevgrammai, ejgravfhn
eijsevrcomai ulazim
eijseleuvsomai, eijsh'lqon, eijselhvluqa, -, -
ejkbavllw izbacujem
ejkbalw', ejxevbalon, ejkbevblhka, ejkbevblhmai, ejxeblhvqhn
ejxevrcomai izlazim
ejxeleuvsomai, ejxh'lqon, ejxelhvluqa, -, -
e[rcomai dolazim
ejleuvsomai, h\lqon, ejlhvluqa, -, -
ejsqivw jedem
favgomai, e[fagon, -, -, -
euJrivskw nalazim
euJrhvsw, eu|ron, eu{rhka, -, euJrevqhn
e[cw imam
e{xw, e[scon, e[schka, -, -
katabaivnw silazim
katabhvsomai, katevbhn, -, -, -
lambavnw uzimam
lhvmyomai, e[labon, ei[lhfa, ei[lhmmai, ejlhvmfqhn
398 Dodatak
levgw kaem
ejrw', ei\pon, ei[rhka, ei[rhmai, ejrrevqhn
oJravw vidim
o[yomai, ei\don, eJwr
v aka, -, w[fqhn
pivnw pijem
pivomai, e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn
pivptw padam
pesou'mai, e[peson, pevptwka, -, -
prosevrcomai dolazim k
proseleuvsomai, prosh'lqon, proselhvluqa, -, -
sunavgw sakupljam
sunavxw, sunhvgagon, -, sunh'gmai, sunhvcqhn
uJpavgw odlazim
uJpavxw, uJphvgagon, -, uJph'gmai, uJphvcqhn
Popisi rijei 399
Rijei koje se javljaju pedeset i vie

puta u Novom zavjetu (po uestalosti)
Kada dovrite ovu gramatiku, sljedei popis e vam pomoi u ponavljanju

rijei koje ste nauili. Ponite s najuestalijim rijeima i idite prema dolje.
Pogl. se odnosi na poglavlje u OBG gdje ste nauili tu rije.
Uest. Pogl. Rije Definicija
19 870 6 oJ, hJ, tov lan m. r., . r., sr. r.

9 153 4 kaiv i, te, takoer, naime
5 595 6 aujtov", -hv, -ov lina zamjenica: on, ona, ono (njega, nje);
oni (njih)
povratna zamjenica: sebe, se
prilog: isti
2 792 6 dev ali, a
2 752 6 ejnD uL, naL, kodG
2 460 8 eijmiv ja sam, postojim, ivim, prisutan sam
(h[mhn), e[somai, -, -, -, -
2 354 8 levgw kaem, govorim
(e[legon), ejrw', ei\pon, ei[rhka, ei[rhmai,
ejrrevqhn
1 840 11 uJmei" vi
1 768 7 eij"A uA, meuI
1 725 4 ejgwv ja
1 606 6 ouj, oujk, oujc ne
1 388 7 ou|to", au{th, tou'to jednina: ovo; on, ona, ono
mnoina: ovi
1 365 14 o{", h{, o{ tko, koga
1 317 4 qeov" -ou', -oJ Bog, bog
1 296 6 o{ti da, jer, budui da
1 244 10 pa'", pa'sa, pa'n jednina: svaki
mnoina: svi
1 069 7 suv ti
1 042 7 mhv ne, kako ne bi
1 041 7 gavr jer, onda
917 7 jIhsou'", -ou', oJ Isus, Joua
914 8 ejkG, ejxG izG, odG
400 Dodatak
890 11 ejpivG (ejp j, ejf j) naL, prekoG, kada

ejpivD (ejp j, ejf j) na osnovuG, kodG
ejpivA (ejp j, ejf j) naA, kaD, protivG
864 11 hJmei" mi
717 7 kuvrio" -ou,-oJ Gospodin, gospodin, gospodar
708 16 e[cw imam, drim
(ei\con), e{xw, e[scon, e[schka, -, -
700 8 prov"A kaD, premaD, sI
669 22 givnomai postajem, jesam, postojim, roen sam,
stvoren sam
(ejginovmhn), genhvsomai, ejgenovmhn, gevgona,
gegevnhmai, ejgenhvqhn
667 8 diavG krozA
diavA zbogG
663 8 i{na kako bih, da
646 8 ajpovG (ajp j, ajf j) (dalje) odG
638 8 ajllav ali, nego, izuzev
634 18 e[rcomai dolazim, idem
(hjrcovmhn), ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa,
ejlhvluqa, -, -
568 17 poievw radim, inim
(ejpoivoun), poihvsw, ejpoivhsa, pepoivhka,
pepoivhmai, -
555 10 tiv", tiv tko? to? koje? zato?
550 4 a[nqrwpo", -ou, oJ ovjek, ovjeanstvo, osoba, ljudi, ljudska
rasa, ljudsko bie
529 4 Cristov", -ou', oJ Krist, Mesija, Pomazanik
525 10 ti", ti netko/neto, onaj/ono,
bilo tko/bilo to
504 18 wJ" kao, poput, kada, da, kako, o
503 10 eij ako
499 12 ou\n stoga, tada, prema tome
473 14 katav G nizA, protivG
katavA premaL, krozA, tijekomG
469 8 metavG sI
metavA poslijeG, izaG
454 20 oJravw vidim, primjeujem, doivljavam
o[yomai, ei\don, eJwr
v aka, -, w[fqhn
428 16 ajkouvw ujem, uim, pokoravam se, razumijem
(h[kouon), ajkouvsw, h[kousa, ajkhvkoa, -,
hjkouvsqhn
Popisi rijei 401
416 13 poluv", pollhv, poluv jednina: puno

mnoina: mnogi
prilog: esto
415 34 divdwmi dajem, povjeravam, vraam, stavljam
(ejdivdoun), dwvsw, e[dwka, devdwka, devdomai,
ejdovqhn
413 11 pathvr, patrov", oJ otac
389 8 hJmevra, -a", hJ dan
379 4 pneu'ma, -mato", tov duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji ivot
377 7 uiJo"v , -ou', oJ sin, potomak
351 9 ejan
v ako, kada
344 10 ei|", miva, e{n jedan
343 11 ajdelfov", -ou', oJ brat
343 13 h[ ili
333 10 perivG oL
v
periA okoG
330 4 lovgo", -ou, oJ rije, Rije, izjava, poruka
319 13 eJautou', -h'" jednina: sam/sama/samo
mnoina: sami
318 17 oi\da znam, razumijem
eijdhvsw, h/[dein, -, -, -
296 17 lalevw govorim, kaem
(ejlavloun), lalhvsw, ejlavlhsa, lelavlhka,
lelavlhmai, ejlalhvqhn
273 7 oujranov", -ou', oJ Nebo, nebo
265 13 ejkeino", -h, -o jednina: taj/ta/to (mukarac/ena/stvar)
mnoina: ti/te/ta (mukarci/ene/stvari)
261 12 maqhthv", -ou', oJ uenik
258 22 lambavnw uzimam, primam
(ejlavmbanon), lhvmyomai, e[labon, ei[lhfa, -,
ejlhvmfqhn
250 22 gh', gh'", hJ zemlja, kopno, regija, ovjeanstvo
243 13 mevga", megavlh, mevga ogroman, velik
241 16 pisteuvw vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se
(ejpivsteuon), pisteuvsw, ejpivsteusa,
pepivsteuka, pepivsteumai, ejpisteuvqhn
243 11 pivsti", -ew", hJ vjera, vjerovanje
234 10 oujdeiv", oujdemiva, oujdevn nijedan, nijedna, nijedno
233 10 a{gio", -ia, -ion pridjev: svet
imenica u mnoini: sveti (ljudi)
402 Dodatak
231 18 ajpokrivnomai odgovaram

-, ajpekrinavmhn, -, -, ajpekrivqhn
231 10 o[noma, -mato", tov ime, ugled
222 20 ginwvskw znam, doznajem, shvaam, uim
(ejgivnwskon), gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka,
e[gnwsmai, ejgnwvsqhn
220 8 uJpovG odG (prijedlog)
uJpovA ispodG, podI
218 22 ejxevrcomai izlazim
(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai, ejxh'lqon,
ejxelhvluqa, -, -
216 11 ajnhvr, ajndrov", oJ ovjek, mukarac, suprug
215 13 gunhv, gunaikov", hJ ena, supruga
215 14 te i (tako), tako
210 18 duvnamai sposoban sam, moan sam
(ejdunavmhn ili hjdunavmhn), dunhvsomai, -, -, -,
hjdunhvqhn
208 21 qevlw hou, elim, prieljkujem, uivam
(h[qelon), qelhvsw, hjqevlhsa, -, -, ejqelhvqhn
208 14 ou{tw" stoga, tako, na ovaj nain
200 11 ijdouv Vidi! Gle!
195 19 jIoudaio", -aiva, -aion pridjev: idovski
imenica: idov
194 22 eijsevrcomai dolazim u, idem u, ulazim
eijseleuvsomai, eijsh'lqon, eijselhvluqa, -, -
194 16 novmo", -ou, oJ zakon, naelo
194 8 paravG odG
paravD uzA, u prisustvuG, sI
paravA pokrajG
191 23 gravfw piem
(e[grafon), gravyw, e[graya, gevgrafa,
gevgrapmai ili gevgrammai, ejgravfhn
186 4 kovsmo", ou, oJ svijet, svemir, ovjeanstvo
182 9 kaqwv" kao, ak kao
179 12 mevn s jedne strane, zbilja
177 14 ceivr, ceirov", hJ aka, ruka, prst
176 22 euJrivskw nalazim
(eu{riskon or hu{riskon), euJrhvsw, eu|ron,
eu{rhka, -, euJrevqhn
175 4 a[ggelo", -ou, oJ aneo, glasnik
175 8 o[clo" rulja, mnotvo
Popisi rijei
403
175 30 ojyiva, -a", hJ veer

173 7 aJmartiva, -a", hJ grijeh
169 6 e[rgon, -ou, tov rad, djelo, radnja
167 11 a[n ne prevodi se, ne deklinira se, koristi
se kako bi se odreenu izjavu
uinilo ovisnom o neemu
166 4 dovxa, -h", hJ slava, velianstvo, ugled
162 6 basileiva, -a", hJ kraljevstvo
162 34 e[qno", -ou", tov nacija
mnoina: pogani
162 13 povli", -ew", hJ grad
160 16 tovte tada, potom
158 29 ejsqivw jedem
(h[sqion), favgomai, e[fagon, -, -, -
158 4 Pau'lo", -ou, oJ Pavao
156 4 kardiva, -a", hJ srce, unutarnji ovjek
156 4 Pevtro", -ou, oJ Petar
156 9 prw'to", -h, -on prvi, raniji
155 6 a[llo", -h, -o drugi
155 11 cavri", -ito", hJ milost, blagonaklonost, prijaznost
154 35 i{sthmi neprijelazni: stojim
prijelazni: inim da stoji
(i[sthn), sthvsw, e[sthsa, e{sthka,
e{stamai, ejstavqhn
153 18 o{sti", h{ti", o{ti tko god, koji god, to god
153 18 poreuvomai idem, nastavljam, ivim
(ejporeuovmhn), poreuvsomai, -, -,
pepovreumai, ejporeuvqhn
150 12 uJpevrG zbogG
uJpevrA iznadG
148 17 kalevw zovem, nazivam, pozivam
(ejkavloun), kalevsw, ejkavlesa,
kevklhka, kevklhmai, ejklhvqhn
147 6 nu'n sada, sadanjost
147 10 savrx, sarkov", hJ tijelo
146 12 e{w" veznik: dok
prijedlog (G): sve doG
144 20 ejgeivrw podiem, budim
ejgerw', h[geira, -, ejghvgermai, hjgevrqhn
144 4 profhvth", -ou, oJ prorok
404 Dodatak
143 17 ajgapavw volim, njegujem

ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka, hjgavphmai,
hjgaphvqhn
143 35 ajfivhmi putam, naputam, doputam
(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -, ajfevwmai, ajfevqhn
143 11 oujdev a ne, ak ni, ni, niti
142 20 laov", -ou', oJ ljudi, mnotvo
142 10 sw'ma, -ato", tov tijelo
141 12 pavlin ponovno
140 19 zavw ivim
(e[zwn), zhvsw, e[zhsa, -, -, -
139 4 fwnhv, -h'", hJ zvuk, buka, glas
135 27 duvo dva
135 4 zwhv, -h'", hJ ivot
135 8 jIwavnnh", -ou, oJ Ivan
133 16 blevpw vidim, gledam
(e[blepon), blevyw, e[bleya, -, -, -
132 20 ajpostevllw aljem
ajpostelw', ajpevsteila, ajpevstalka,
ajpevstalmai, ajpestavlhn
129 4 ajmhvn doista, zaista, amen, tako neka bude
128 9 nekrov", -av, -ovn pridjev: mrtav
imenica: mrtvo tijelo, mrtvac
128 10 suvnD sI
124 9 dou'lo", -ou, oJ rob, sluga
123 17 o{tan kada god
122 12 aijwn
v , -w'no", oJ dob, vjenost
122 27 ajrciereuv", -evw", oJ Veliki sveenik, veliki sveenik
122 22 bavllw bacam
(e[ballon), balw', e[balon, bevblhka,
bevblhmai, ejblhvqhn
120 8 qavnato", -ou, oJ smrt
119 23 duvnami", -ew", hJ sila, udo
119 34 paradivdwmi povjeravam, predajem, izdajem
(paredivdoun), paradwvsw, parevdwka ili
parevdosa, paradevdwka, paradevdomai,
paredovqhn
118 20 mevnw ostajem, ivim
(e[menon), menw', e[meina, memevnhka, -, -
Popisi rijei 405
117 23 ajpevrcomai odlazim

ajpeleuvsomai, ajph'lqon, ajpelhvluqa, -, -
117 17 zhtevw traim, elim, pokuavam postii
(ejzhvtoun), zhthvsw, ejzhvthsa, -, -, ejzhthvqhn
116 6 ajgavph, -h", hJ ljubav
115 19 basileuv", -evw", oJ kralj
114 11 ejkklhsiva, -a", hJ crkva, Crkva, skuptina,
zajednica
114 35 i[d
[ io", -a, -on vlastiti (npr. narod, dom)
114 20 krivnw sudim, odluujem, dajem prednost
(ejkrinovmhn), krinw', e[krina, kevkrika,
kevkrimai, ejkrivqhn
114 12 movno", -h, -on sam, jedini
114 8 oi\ko", -ou, oJ kua, dom
111 22 ajpoqnh/vskw umirem, umrijet u, slobodan sam od
(ajpevqnh/skon), ajpoqanou'mai, ajpevqanon,
-, -, -
110 12 o{so", -h, -on velik kao, puno kao
109 14 ajlhvqeia, -a", hJ istina
109 32 mevllw namjeravam
(e[mellon ili h[mellon), mellhvsw, -, -, -, -
109 19 o{lo", -h, -on pridjev: cio, potpun
prilog: ukupno
109 27 parakalevw zovem, potiem, opominjem, tjeim
(parekavloun), -, parekavlesa, -,
parakevklhmai, pareklhvqhn
108 35 ajnivsthmi neprijelazni: ustajem
prijelazni: podiem
ajnasthvsw, anevsthsa, -, -, -
106 20 sw/zv w spaavam, izbavljam, oslobaam
(ejsw/zovmhn), swvsw, e[swsa, sevswka,
sevsw/smai, ejswvqhn
106 6 w{ra, -a", hJ sat, prigoda, trenutak
105 20 ejkei tamo, na tome mjestu
103 14 o{te kada
103 13 pw'" kako?
103 14 yuchv, -h'", hJ dua, ivot, vlastito ja
102 9 ajgaqov", -hv, -ovn dobar, koristan
102 7 ejxousiva, -a", hJ vlast, sila
101 20 ai[rw podiem, uzimam, oduzimam
ajrw', h\ra, h\rka, h\rmai, h[rqhn
406 Dodatak
101 18 dei nuno je, potrebno je

101 14 oJdov", -ou', hJ put, cesta, putovanje, ponaanje
100 9 ajllhvlwn jedan drugog
100 12 ojfqalmov", -ou', oJ oko, vid
100 11 kalov", -hv, -ovn lijep, dobar
100 35 tivqhmi stavljam, polaem
(ejtivqoun), qhvsw, e[qhka, tevqeika, tevqeimai,
ejtevqhn
99 27 e{tero", -a, -on drugi, drukiji
99 10 tevknon, -ou, tov dijete, potomak
98 21 Farisaio", -ou, oJ farizej
97 24 ai|ma, -mato", tov krv
97 22 a[rto", -ou, oJ kruh, hljeb, hrana
97 19 gennavw raam, proizvodim
gennhvsw, ejgevnnhsa, gegevnnhka,
gegevnnhmai, ejgennhvqhn
97 21 didavskw pouavam
(ejdivdaskon), didavxw, ejdivdaxa, -, -,
ejdidavcqhn
95 21 peripatevw hodam (okolo), ivim
(periepavtoun), peripathvsw, periepavthsa,
-, -, -
95 24 fobevomai bojim se
94 14 ejnwvpionG prijeG
94 18 tovpo", -ou, oJ mjesto, lokacija
93 22 e[ti ipak, ak
93 8 oijkiva, -a", hJ kua, dom
93 12 pouv", podov", oJ stopalo
92 13 dikaiosuvnh, -h", hJ pravednost
92 14 eijrhvnh, -h", hJ mir
91 8 qavlassa, -h", hJ more, jezero
91 27 kavqhmai sjedim, ivim
(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, -
90 21 ajkolouqevw slijedim, pratim
(hjkolouvqoun), ajkolouqhvsw, hjkolouvqhsa,
hjkolouvqhka, -, -
Popisi rijei 407
90 33 ajpovllumi aktiv: unitavam, ubijam

medij: ginem, umirem
(ajpwvlluon), ajpolevsw ili ajpolw', ajpwvlesa,
-, -, -
90 12 mhdeiv", mhdemiva, mhdevn nitko/nita
90 34 pivptw padam
(e[pipton), pesou'mai, e[peson ili e[pesa,
pevptwka, -, -
88 14 eJptav sedam
87 22 ou[te a ne, ni, niti
86 23 a[rcw aktiv: vladam
medij: poinjem
a[rxomai, hjrxavmhn, -, -, -
86 17 plhrovw ispunjam, upotpunjujem, ispunjavam
(ejplhvroun), plhrwvsw, ejplhvrwsa,
peplhvrwka, peplhvrwmai, ejplhrwvqhn
86 22 prosevrcomai dolazim/idem
(proshrcovmhn), -, prosh'lqon,
proselhvluqa, -, -
85 6 kairov", -ou', oJ (odreeno) vrijeme, razdoblje
85 22 proseuvcomai molim se
(proshucovmhn), proseuvxomai,
proshuxavmhn, -, -, -
84 13 kajgwv a ja, ali ja
83 11 mhvthr, mhtrov", hJ majka
83 7 w{ste stoga, tako da
82 27 ajnabaivnw penjem se, dolazim gore
(ajnevbainon), ajnabhvsomai, ajnevbhn,
ajnabevbhka, -, -
82 24 e{kasto", -h, -on svaki
82 16 o{pou gdje
81 20 ejkbavllw izbacujem, aljem van
(ejxevballon), -, ejxevbalon, -, -, ejxeblhvqhn
81 27 katabaivnw idem dolje, dolazim dolje
(katevbainon), katabhvsomai, katevbhn,
katabevbhka, -, -
81 25 ma'llon vie, radije
80 4 ajpovstolo", -ou, oJ apostol, poslanik, glasnik
80 34 Mwu>sh'", -evw", oJ Mojsije
79 32 divkaio", -aiva, -aion prav, ispravan, pravedan
408 Dodatak
79 29 pevmpw aljem
pevmyw, e[pemya, -, -, ejpevmfqhn
79 24 uJpavgw odlazim
(uJph'gon), -, -, -, -, -
78 9 ponhrov", -av, -ovn zao, lo
78 20 stovma, -ato", tov usta
77 35 ajnoivgw otvaram
ajnoivxw, hjnevwx/ a ili ajnevwx/ a, ajnevwg/ a,
ajgevwg/ mai ili hjnevwg/ mai, hjnew/cv qhn ili
hjnoivcqhn
77 20 baptivzw krstim, umaem, uranjam
(ejbavptizon), baptivsw, ejbavptisa, -,
bebavptismai, ejbaptivsqhn
77 14 jIerousalhvm, hJ Jeruzalem
77 13 shmeion, -ou, tov znak, udo
76 9 ejmov", ejmhv, ejmovn moj, moja, moje
76 7 eujaggevlion, -ou, tov Radosna vijest, evanelje
76 25 marturevw svjedoim
(ejmartuvroun), marturhvsw, ejmartuvrhsa,
memartuvrhka, memartuvrhmai, ejmarturhvqhn
76 16 provswpon, -ou, tov lice, izgled
76 11 u{dwr, u{dato", tov voda
75 13 dwvdeka dvanaest
75 14 kefalhv, -h'", hJ glava
75 4 Sivmwn, -wno", oJ imun
74 20 ajpokteivnw ubijam
ajpoktenw', ajpevkteina, -, -, ajpektavnqhn
74 24 caivrw radujem se
(e[cairon), carhvsomai, -, -, -, ejcavrhn
73 4 jAbraavm, oJ Abraham
73 23 pivnw pijem
(e[pinon), pivomai, e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn
73 22 pu'r, purov", tov vatra
73 11 fw'", fwtov", tov svjetlo
71 9 aijwn
v io", -on vjean
71 28 iJerovn, -ou', tov hram
70 25 aijtevw pitam, zahtijevam
(h[t/ oun), aijthvsw, h/t[ hsa, h/t[ hka, -, -
Popisi rijei 409
70 17 threvw drim, uvam, vrim

(ejthvroun), thrhvsw, ejthvrhsa, tethvrhka,
tethvrhmai, ejthrhvqhn
68 19 jIsrahvl, oJ Izrael
68 14 ploion, -ou, tov brod, amac
68 14 rJhm
' a, -mato", tov rije, izreka
68 4 savbbaton, -ou, tov abat, tjedan
68 27 trei", triva tri
67 24 a[gw vodim, donosim, uhiujem
(h\gon), a[xw, h[gagon, -, -, h[cqhn
67 9 ejntolhv, -h'", hJ zapovijed
67 9 pistov", -hv, -ovn vjeran, vjernik
66 33 ajpoluvw otputam
(ajpevluon), ajpoluvsw, ajpevlusa, -,
ajpolevlumai, ajpeluvqhn
66 19 karpov", -ou', oJ plod, usjev, posljedica
66 30 presbuvtero", -a, -on starjeina
66 29 fevrw nosim, raam, proizvodim
(e[feron), oi[sw, h[negka, ejnhvnoca,
ejnhvnegmai, hjnevcqhn
66 35 fhmiv kaem, potvrujem
(e[fh), -, e[fh, -, -, -
65 33 ei[te ako, je li
63 28 grammateuv", -evw", oJ pisar
63 17 daimovnion, -ou, tov demon
63 21 ejrwtavw pitam, zahtijevam, zaklinjem
(hjrwvtwn), ejrwthvsw, hjrwvthsa, -, -,
hjrwthvqhn
63 11 e[xw prilog: bez
prijedlog (G): izvan
63 24 o[ro", o[rou", tov planina, brdo
62 34 dokevw mislim, ini mi se
(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, -
62 11 qevlhma, -mato", tov volja, elja
62 14 qrovno", -ou, oJ prijestolje
62 27 JIerosovluma, tav or hJ Jeruzalem
61 9 ajgaphtov", -hv, -ovn ljubljeni
61 4 Galilaiva, -a", hJ Galileja
410 Dodatak
61 23 doxavzw slavim, tujem, proslavljam

(ejdovxazon), doxavsw, ejdovxasa, -,
dedovxasmai, ejdoxavsqhn
61 10 h[dh sada, ve
61 23 khruvssw navijetam, propovijedam
(ejkhvrusson), khruvxw, ejkhvruxa, -, -,
ejkhruvcqhn
61 18 nuvx, nuktov", hJ no
61 11 w|de ovdje
60 24 iJmavtion, -ou, tov haljina, ogrta
60 19 proskunevw tujem
(prosekuvnoun), proskunhvsw,
prosekuvnhsa, -, -, -
60 34 uJpavrcw ja sam, postojim
(uJph'rcon), -, -, -, -, -
tav uJpavrconta: neije vlasnitvo
59 28 ajspavzomai pozdravljam
(hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, -
59 4 Dauivd, oJ David
59 12 didavskalo", -ou, oJ uitelj
59 31 livqo", -ou, oJ kamen
59 18 sunavgw okupljam, pozivam
sunavxw, sunhvgagon, -, sunh'gmai, sunhvcqhn
59 16 carav, -a'", hJ radost, uitak
58 27 qewrevw gledam, vidim
-, ejqewvrhsa, -, -, -
58 35 mevso", -h, -on sredina, usred
57 31 toiou'to", -auvth, -ou'ton takav, takve vrste
56 29 devcomai uzimam, primam
devxomai, ejdexavmhn, -, devdegmai, ejdevcqhn
56 21 ejperwtavw pitam, molim, sumnjam, zahtijevam
(ejphrwvtwn), ejperwthvsw, ejphrwvthsa, -, -,
ejphrwthvqhn
56 28 kravzw vapim, dozivam
(e[krazon), kravxw, e[kraxa, kevkraga, -, -
56 30 mhdev ali ne, niti, ak ni
56 21 sunagwghv, -h'", hJ sinagoga, sastanak
56 9 trivto", -h, -on trei, trea, tree
55 7 ajrchv, -h'", hJ poetak, vladar
Popisi rijei 411
55 34 loipov", -hv, -ovn pridjev: preostali

imenica: ostatak
prilog: uostalom, odsada
55 4 Pila'to", -ou, oJ Pilat
55 17 pleivwn, pleion vei, vie
54 27 dexiov", -iav, -iovn desni, desna, desno
54 27 eujaggelivzw navijetam Radosnu vijest, propovijedam
(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -,
eujhggevlismai, eujhggelivsqhn
54 27 ou| gdje
54 28 oujciv ne
54 21 crovno", -ou, oJ vrijeme
53 23 diov stoga, zbog toga
53 11 ejlpiv", -ivdo", hJ nada, oekivanje
53 12 o{pw" kako, da, kako bi
52 14 ejpaggeliva, -a", hJ obeanje
52 4 e[scato", -h, -on posljednji, posljednja, posljednje
52 28 paidivon, -ou, tov dijete, dojene
52 27 peivqw uvjeravam
(e[peiqon), peivsw, e[peisa, pevpoiqa,
pevpeismai, ejpeivsqhn
52 28 speivrw sijem
-, e[speira, -, e[sparmai, -
51 12 eujquv" odmah
51 20 sofiva, -a", hJ mudrost
50 20 glw'ssa, -h", hJ jezik
50 4 grafhv, -h'", hJ spis, Pismo
50 9 kakov", -hv, -ovn lo, zao
50 13 makavrio", -a, -on blagoslovljen, sretan
50 8 parabolhv, -h'", hJ poredba
50 16 tuflov", -hv, -ovn slijep
48 22 meivzwn, -on vei
43 19 jIoudaiva, -a", hJ Judeja
42 16 luvw odrjeujem, odvezujem, unitavam
(e[luon), luvsw, e[lusa, -, levlumai, ejluvqhn
33 35 deivknumi pokazujem, objanjavam
deivxw, e[deixa, devdeica, -, ejdeivcqhn
11 34 i[de Vidi! Gle!
Leksikon
Definicije u ovome leksikonu izvedene su iz knjige profesora Brucea Metzgera
Lexical Aids i knjige Warrena Trencharda Complete Vocabulary Guide (obje su
koritene s doputenjem). Ona ukljuuje sve rijei koje se javljaju deset ili vie
puta u grkom Novom zavjetu, ukljuujui vlastita imena. Iza definicije rijei
slijedi njezina uestalost u Novom zavjetu i njezina kategorija u MBG. Iza toga
slijedi kratak saetak nomenklature.
Evo nekoliko jednostavnih kategorija.
im- znai da je rije imenica.
gl-1 Oigledno pravilni glagoli (luvw,
im-1 je prva deklinacija.
ajgapavw).
im-2 je druga deklinacija.
gl-2 Prezent ima suglasniko iota
im-3 je trea deklinacija. koje se ne koristi u drugim
prid- znai da je rije pridjev. glagolskim vremenima (*baptid +
baptivzw baptivsw).
prid-1 su pridjevi s tri nastavka u
gl-3 Prezent ima nu koje se gubi u
kojima muki i srednji rod
pripadaju drugoj deklinaciji, a drugim glagolskim vremenima (*pi
pivnw e[pion).
enski prvoj deklinaciji (a{gio", -iva,
-ion). gl-4 Prezent ima tau koje se gubi u
drugim glagolskim vremenima
prid-2 su pridjevi s tri nastavka u
(*krup kruvptw e[kruya).
kojima muki i srednji rod
pripadaju treoj deklinaciji, a enski gl-5 Prezent ima (i)sk koji se gubi u
pripada prvoj deklinaciji (pa'", drugim glagolskim vremenima
pa'sa, pa'n). (*are ajrevskw
prid-3 su pridjevi s dva nastavka u h[resa).
kojima muki i enski rod imaju isti Naredne tri kategorije sadre
nastavak (druga deklinacija) a rijei koje spadaju u prvih pet
srednji rod ima odvojeni nastavak kategorija, ali su istovremeno i
(druga deklinacija; aJmartwlov", ovn). u ove tri kategorije.
prid-4 su pridjevi s dva nastavka u gl-6 mi glagoli (divdwmi).
kojima muki i enski rod imaju isti gl-7 Glagoli koji podnose prijevoj
nastavak (trea deklinacija, dok (ajkouvw ajkhvkoa).
srednji rod ima zaseban nastavak gl-8 Glagoli koji koriste razliite
(trea deklinacija; ajlhqhv", ev"). glagolske korijene u tvorbi njihovih
prid-5 su nepravilni pridjevi. razliitih osnova glagolskog
vremena (levgw, ejrw', ei\pon).
gl- znai da je rije glagol.
Glagoli u ovome popisu dijele se na sgl- znai da je rije sloeni
skupine od gl-1 do gl-8. Budui da glagol.
su ove kategorije donekle
komplicirane, za podrobnije a[lfa
objanjenje upuujemo vas na MBG. jAbraavm, oJ Abraham (73, im-3g[2])
413
414 Dodatak
ajgaqov", -hv, -ovn dobar, koristan (102, prid- ai[rw podiem, uzimam, oduzimam
1a[2a]) (101, gl-2d[2]) ajrw', h\ra,
h\rka, h\rmai, h[rqhn
ajgalliavw veselim se (11, gl-1d[1b]) -,
hjgallivasa, -, -, hjgalliavqhn aijtevw pitam, zahtijevam (70, gl-
1d[2a]) (h/t[ oun), aijthvsw,
ajgapavw volim, njegujem (143, gl-1d[1a])
h/t[ hsa, h/t[ hka, -, -
ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka,
hjgavphmai, hjgaphvqhn aijtiva, -a", hJ uzrok, opaska,
optuba (20, im-1a)
ajgavph, -h", hJ ljubav (116, im-1b)
ajgaphtov", -hv, -ovn ljubljeni (61, prid- aijwn
v , -w'no", oJ dob, vjenost (122,
1a[2a]) im-3f[1a])
a[ggelo", -ou, oJ aneo, glasnik (175, im- aijwn

v io", -on vjean (71, prid-3b[1])
2a) ajkaqarsiva, -a", hJ besmrtnost (10,
aJgiavzw posveujem (28, gl-2a[1]) -, hJgivasa, im-1a)
-, hJgivasmai, hJgiavsqhn ajkavqarto", -on neist, prljav (32,
aJgiasmov", -ou', oJ svetost, posveenje (10, prid-3a)
im-2a) a[kanqa, -h", hJ biljka s trnjem (14,
a{gio", -iva, -ion svet (233, prid-1a[1]) im-1c)
imenica u mnoini: sveti, sveci ajkohv, -h'", hJ sluh, izvjetaj (24, im
-1b)
ajgnoevw ne znam (22, gl-1d[2a]) (hjgnovoun),
-, -, -, -, - ajkolouqevw slijedim, pratim (90, gl
ajgorav, -a'", hJ trg, trnica (11, im-1a) -1d[2a]) (hjkolouvqoun),
ajkolouqhvsw, hjkolouvqhsa,
ajgoravzw kupujem (30, gl-2a[1]) hjkolouvqhka, -, -
(hjgovrazon), -, hjgovrasa, -,
hjgovrasmai, hjgoravvsqhn ajkouvw ujem, uim, posluan sam,
jAgrivppa", -a, oJ Agripa (11, im-1e) razumijem (428, gl-1a[8])
(h[kouon), ajkouvsw, h[kousa,
ajgrov", -ou', oJ polje, zemlja (36, im-2a) ajkhvkoa, -, hjkouvsqhn
a[gw vodim, donosim, uhiujem (69, gl-
ajkrobustiva, -a", hJ neobrezanje (20,
1b[2]) (h\gon), a[xw, h[gagon, -, -,
im-1a)
h[cqhn
ajlevktwr, -oro", oJ pijetao (12, im
ajdelfhv, -h'", hJ sestra (26, im-1b)
-3f[2b])
ajdelfov", -ou', oJ brat (343, im-2a)
ajlhvqeia, -a", hJ istina (109, im-1a)
a{d
/ h", -ou, oJ Had (10, im-1f)
ajlhqhv", -ev" istinit (26, prid-4a)
ajdikevw inim nepravdu, ozljeujem (28,
gl-1d[2a]) ajdikhvsw, hjdivkhsa, ajlhqinov", -hv, -ovn istinit, iskren (28,
hjdivkhka, -, hjjdikhvqhn prid-1a[2a])
ajdikiva, -a", hJ nepravednost (25, im-1a) ajlhqw'" zaista, uistinu, zbilja (18,
a[diko", -on nepravedan (12, prid-3a) prilog)
ajduvnato", -on nemogu (10, prid-3a) ajllav ali, ipak, osim ako (638,
estica)
ajqetevw ponitavam, odbacujem (16, gl-
ajllhvlwn jedni drugima (100, prid
1d[2a]) ajqethvsw, hjqevthsa, -, -, -
-1a[2b])
Ai[gupto", -ou, hJ Egipat (25, im-2b)
a[llo", -h, -o drugi (155, prid
ai|ma, -mato", tov krv (97, im-3c[4]) -1a[2b])
Leksikon 415
ajllovtrio", -a, -on nije vlastit, tui (14, ajnakrivnw dovodim u pitanje,
prid-1a[1]) istraujem (16, sgl-2d[6]) -,
a{lusi", -ew", hJ lanac (11, im-3e[5b]) ajnevkrina, -, -,ajnekrivqhn
a{ma u isto vrijeme (10, prilog) prijedlog ajnalambavnw uzimam (13, sgl
(D): zajedno s -3a[2b]) -, ajnevlabon, -, -,
aJmartavnw grijeim (43, gl-3a[2a]) ajnelhvmfqhn
aJmarthvsw, h{marton ili hJmavrthsa, JAnaniva", -ou, oJ Ananija (11, im-1d)
hJmavrthka, -, -
ajnapauvw dajem odmor, osvjeavam
aJmartiva, -a", hJ grijeh (173, im-1a) (12, sgl-1a[5]) (medij)
aJmartwlov", -ovn grjean (47, prid-3a) odmaram se ajnapauvsw,
imenica: grjenik ajnevpausa, -, ajnapevpaumai,
-
ajmhvn zaista, zbilja, amen, tako nek bude
(129, estica) ajnapivptw ispruam se, naslanjam se
(12, sgl-1b[3]) -, ajnevpesa, -,
ajmpelwvn, -w'no", oJ vinograd (23, im-3f[1a]) -, -
ajmfovteroi, -ai, -a oba (14, prid-1a[1]) ajnavstasi", -ew", hJ uskrsnue (42,
a[n ova rije se ne prevodi i ne deklinira, a im-3e[5b])
koristi se kako bi se iznijela
odreena izjava mogunosti o ajnastrofhv, -h'", hJ nain ivota,
neemu (166) ponaanje (13, im-1b)
ajnavA: meu, izmeu (13, prijedlog) s ajnatolhv, -h'", hJ istok (11, im-1b)
brojevima: svaki ajnafevrw nudim, podiem (10, sgl
ajnabaivnw uzlazim, penjem se (82, sgl- -1c[1]) (ajneferovmhn), -,
2d[7]) (ajnevbainon), ajnabhvsomai, ajnhvnegka ili ajnhvnekon, -, -, -
ajnevbhn, ajnabevbhka, -, - ajnacwrevw povlaim (14, sgl-1d[2a])
ajnablevpw gledam gore, primam vid (25, -, ajnecwvrhsa, -, -, -
sgl-1b[1]) -, ajnevbleya, -, -, - jAndreva", -ou, oJ Andrija (13, im-1d)
ajnaggevllw navijetam, razglaavam, a[nemo", -ou, oJ vjetar (31, im-2a)
izvjetavam (14, sgl-2d[1]) ajnevcomai trpim (15, sgl-1b[2])
(ajnhvggellon), ajnaggelw', ajnhvggeila, ajnevxomai, ajnescovmhn -, -, -
-, -, ajnhggevlhn
ajnhvr, ajndrov", oJ ovjek, mukarac,
ajnaginwvskw itam (32, sgl-5a)
mu (216, im-3f[2c])
(ajnegivnwskon), -, ajnevgnwn, -, -,
ajnegnwvsqhn ajnqivsthmi protivim se (14, sgl-6a)
ajnavgkh, -h", hJ nunost, pritisak, (ajnqistovmhn), -, ajntevsthn,
ajnqevsthka, -, -
uznemirenost (17, im-1b)
ajnavgw vodim gore (23, sgl-1b[2]) (medij) a[nqrwpo", -ou, oJ ovjek,
iznosim na more -, ajnhvgagon, -, -, ovjeanstvo, osoba, ljudi,
ajnhvcqhn ljudska vrsta, ljudsko bie
(550, im-2a)
ajnairevw unitavam, ukidam (24, sgl-
1d[2a]) ajnelw', ajneila, -, -, ajnivsthmi neprijelazan: podiem se,
ajnh/revqhn ustajem (108, sgl-6a)
ajnavkeimai naslanjam se (pri obroku) (14, prijelazan: podiem
sgl-6b) (ajnekeivmhn), -, -, -, -, - ajnasthvsw, ajnevsthsa, -, -, -
416 Dodatak
ajnoivgw otvaram (77, gl-1b[2]) ajnoivxw, a ajpokavluyi", -ew", hJ otkrivenje (18,

hjnevw/xa ili ajnevwx/ a, ajnevwg/ a, im-3e[5b])
ajgevwg/ mai ili hjnevwg/ mai, hjnew/cv qhn ili
hjnoivcqhn ajpokrivnomai odgovaram (231, sgl
-2d[6]) -, ajpekrinavmhn, -, -,
ajnomiva, -a", hJ bezakonje (15, im-1a)
ajpekrivqhn
ajntivG: poradi, za, umjesto (22, prijedlog)
ajpokteivnw ubijam (74, sgl-2d[5])
jAntiovceia, -a", hJ Antiohija (18, im-1a) ajpoktenw', ajpevkteina, -, -,
a[nwqen odozgor, ponovno (13, prilog) ajpektavnqhn
a[xio", -a, -on dostojan (41, prid-1a[1]) ajpolambavnw primam (10, sgl
ajpaggevllw izvjetavam, govorim (45, sgl- -3a[2b])* ajpolhvmyomai,
2d[1]) (ajphvggellon), ajpaggelw', ajpevlabon, -, -, -
ajphvggeila, -, -, ajphggevlhn ajpovllumi unitavam, ubijam (90,
ajpavgw odvodim (15, sgl-1b[2]) -, sgl-3c[2]) (medij) umirem
ajphvgagon, -, -, ajphvcqhn (ajpwvlluon), ajpolevsw ili
a{pax jedanput, jedanput zauvijek (14, ajpolw', ajpwvlesa, -, -, -
prilog) jApollw'", -w', oJ Apolon (10, im-2e)
ajparnevomai nijeem (11, sgl-1d[2a]) ajpologevomai branim se (10, sgl
ajparnhvsomai, ajphvrnhsa, -, -, -1d[2a]) ajpologhvsw, -, -, -,
ajparnhqhvsomai ajpeloghvqhn
a{pa", -asa, -an svi (34, prid-2a) ajpoluvtrwsi", -ew", hJ otkupljenje
(10, im-3e[5b])
ajpeiqevw neposluan sam (14, gl-1d[2a])
(hjpeivqoun), -, hjpeivqhsa, -, -, -, ajpoluvw otputam (66, sgl-1a[4])
(ajpevluon), ajpoluvsw,
ajpevrcomai naputam, odlazim (117, sgl- ajpevlusa, -, ajpolevlumai,
1b[2]) ajpeleuvsomai, ajph'lqon, ajpeluvqhn
ajpelhvluqa, -, -
ajpostevllw aljem (132, sgl-2d[1])
ajpevcw primam u punini, udaljen sam (19, ajpostelw', ajpevsteila,
sgl-1b[2]) (medij) suzdravam se ajpevstalka, ajpevstalmai,
(ajpeicon), -, -, -, -, - ajpestavlhn
ajpistiva, -a", hJ nevjera (11, im-1a) ajpovstolo", -ou, oJ apostol, poslanik,

a[pisto", -on nevjerni (23, prid-3a) glasnik (80, im-2a)
ajpovG (dalje) odG (646, prijedlog) a{ptw palim (39, gl-4) (medij)
dodirujem, hvatam -, h|ya,
ajpodivdwmi plaam, nadoknaujem (48, -, -, -
sgl-6a) (medij) prodajem
(ajpedivdoun), ajpodwvsw, ajpevdwka, -, ajpwvleia, -a", hJ unitenje (18, im
-, ajpedovqhn -1a)
a[ra onda, stoga (49, estica)
ajpoqnh/vskw umirem, umrijet u, osloboen
sam od (111, sgl-5a) (ajpevqnh/skon), ajrguvrion, -ou, tov srebro, novac (20,
ajpoqanou'mai, ajpevqanon, -, -, - im-2c)
ajpokaluvptw otkrivam (26, sgl-4) ajrevskw udovoljavam (17, gl-5a)
ajpokaluvyw, ajpekavluya, -,
(h[reskon), ajrevsw, h[resa, -,
-, ajpekaluvfqhn
-, -
Leksikon 417
ajriqmov", -ou', oJ broj (18, im-2a) au[rion sljedei dan (14, prilog)
ajrnevomai nijeem (33, gl-1d[2a]) aujtov", -hv, -ov on, ona, ono (5597,
(hjrnou'mhn), ajrnhvsomai, prid-1a[2b]) njega/nju/ono
hjrnhsavmhn, -, h[rnhmai, - samo, isti
ajrnivon, -ou, tov ovca, janje (30, im-2c) ajfairevw uzimam, odsijecam (10,
aJrpavzw hvatam, grabim (14, gl-2a[2]) sgl-1d[2a]) ajfelw', ajfeilon,
aJrpavsw, h{rpasa, -, -, hJrpavsqhn ili -, -, ajfaireqhvsomai
hJrpavghn a[fesi", -ew", hJ oprotenje, oprost
a[rti sada (36, prilog) (17, im-3e[5b])
ajfivhmi putam, naputam,
a[rto", -ou, oJ kruh, hljepi, hrana (97, im-
doputam (143, sgl-6a)
2a)
(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -,
ajrcaio", -aiva, -aion drevan, star (11, ajfevwmai, ajfevqhn
prid-1a[1]) ajfivsthmi odlazim, povlaim se (14,
ajrchv, -h'", hJ poetak, vladar (55, im-1b) sgl-6a) (ajfistovmhn),
ajposthvsomai, ajpevsthsa, -,
ajrciereuv", -evw", oJ veliki sveenik (122, -, -
im-3e[3])
ajforivzw odvajam se, stavljam na
a[rcw vladam (86, gl-1b[2]) (medij) stranu (10, sgl-2a[1])
poinjem a[rxomai, hjrxavmhn, -, -, - (ajfwvrizon), ajforiw' ili
a[rcwn, -onto", oJ vladar, dunosnik (37, ajforivsw, ajfwvrisa, -,
im-3c[5b]) ajfwvrismai, -
ajsevlgeia, -a", hJ razuzdanost, a[frwn, -on lud, neuk (11, prid

raskalaenost, bludnost (10, im-1a) -4b[1])
jAcai?a, -a", hJ Ahaja (10, im-1a)
ajsqevneia, -a", hJ slabost, bolest (24, im-1a)
a[cri, a[cri"G dok, sve dok (49,
ajsqenevw bolestan sam, slab sam (33, gl-
prijedlog) veznik: doG
1d[2a]) (hjsqenou'n), -, hjsqevnhsa,
hjsqevnhka, -, -
ajsqenhv", -ev" slab, bolestan (26, prid-4a)
bh'ta
jAsiva, -a", hJ Azija (18, im-1a) Babulwvn, -w'no", hJ Babilon (12, im
-3f[1a])
ajskov", -ou', oJ boca od koe, vinski mijeh
(12, im-2a) bavllw bacam (122, gl-2d[1])
(e[ballon), balw', e[balon,
ajspavzomai pozdravljam (59, gl-2a[1]) bevblhka, bevblhmai,
(hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, - ejblhvqhn
ajspasmov", -ou', oJ pozdrav (10, im-2a) baptivzw krstim (77, gl-2a[1])
(ejbavptizon), baptivsw,
ajsthvr, -evro", oJ zvijezda (24, im-3f[2b])
ejbavptisa, -, bebavptismai,
ajtenivzw pozorno gledam u, buljim u (14, ejbaptivsqhn
gl-2a[1]) -, hjtevnisa, -, -, - bavptisma, -ato", tov krtenje (19,
aujlhv, -h'", hJ dvorite (12, im-1b) im-3c[4])
aujxavnw rastem, poveavam se (21, baptisthv", -ou', oJ Krstitelj (12, im
gl-3a[1]) (hu[xanon), aujxhvsw, -1f)
hu[xhsa, -, -, hujxhvqhn Barabba'", -a', oJ Baraba (11, im-1e)
Barnaba'", -a', oJ Barnaba (28, im-1e)
418 Dodatak
basanivzw muim (12, gl-2a[1]) gavmo", -ou, oJ vjenanje (16, im-2a)

(ejbasavnizon), -, ejbasavnisa, -, -, gavr jer, onda (1041, veznik)
basanisqhvsomai
ge zaista, barem, ak (26, estica)
basileiva, -a", hJ kraljevstvo (162, im-1a)
basileuv", -evw", oJ kralj (115, im-3e[3]) gevenna, -h", hJ Gehena, pakao (12,
im-1c)
basileuvw vladam, upravljam (21, gl-1a[6])
gevmw pun sam (11, gl-1c[2])
basileuvsw, ejbasivleusa, -, -, -
geneav, -a'", hJ narataj (43, im-1a)
bastavzw nosim (27, gl-2a[1]) (ejbavstazon),
bastavsw, ejbavstasa, -, -, - gennavw raam, proizvodim (97, gl
-1d[1a]) gennhvsw, ejgevnnhsa,
Bhqaniva, -a", hJ Betanija (12, im-1a)
gegevnnhka, gegevnnhmai,
bh'ma, -ato", tov sud, sudaka stolica (12, ejgennhvqhn
im-3c[4]) gevno", -ou", tov rasa, ljudi, potomak,
biblivon, -ou, tov svitak, knjiga (34, im-2c) vrsta (20, im-3d[2b])
bivblo", -ou, hJ knjiga (10, im-2b) geuvomai kuam (15, gl-1a[6])
bivo", -ou, oJ ivot (10, im-2a) geuvsomai, ejgeusavmhn, -, -, -
blasfhmevw bogohulim, psujem (34, gl- gewrgov", -ou', oJ zemljoradnik (19,
1d[2a]) (ejblasfhvmoun), -, im-2a)
ejblasfhvmhsa, -, -,
blasfhmhqhvsomai gh', gh'", hJ zemlja, regija,
ovjeanstvo (250, im-1h)
blasfhmiva, -a", hJ bogohula, uvreda (18,
im-1a) givnomai postajem, jesam, postojim,
roen sam, stvoren sam
blevpw vidim, gledam (133, gl-1b[1])
(669, gl-1c[2]) (ejginovmhn),
(e[blepon), blevyw, e[bleya, -, -, -
genhvsomai, ejgenovmhn,
boavw vapim, viem (12, gl-1d[1a]) bohvsw, gevgona, gegevnhmai,
ejbovhsa, -, -, - ejgenhvqhn
boulhv, -h'", hJ naum, plan, svrha (12, im- ginwvskw znam, spoznajem,
1b) shvaam, uim (222, gl-5a)
(ejgivnwskon), gnwvsomai,
bouvlomai namjeravam, planiram (37, gl- e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai,
1d[2c]) (ejboulovmhn), -, -, -, -, ejgnwvsqhn
ejboulhvqhn glw'ssa, -h", hJ jezik (50, im-1c)
bronthv, -h'", hJ grmljavina (12, im-1b) gnwrivzw objavljujem (25, gl-2a[1])
gnwrivsw, ejgnwvrisa, -, -,
brw'ma, -ato", tov hrana (17, im-3c[4])
ejgnwrivsqhn
brw'si", -ew", hJ jelo, jedenje (11, im- gnw'si", -ew", hJ spoznaja (29, im
3e[5b]) -3e[5b])
gnwstov"v , -hv, -ovn poznat (15, prid
gavmma -1a[2a]) imenica: poznanik
Galilaiva, -a", hJ Galileja (61, im-1a) goneuv", -evw", oJ roditelj (20, im
-3e[3])
Galilaio", -a, -on Galilejac (11, prid-
govnu, -ato", tov koljeno (12, im
1a[1])
-3c[6d])
gamevw enim (se), udajem (se) (28,
gravmma, -ato", tov pismo, dokument
gl-1d[2a]) (ejgavmoun), -, e[gmha ili
ejgavmhsa, gegavmhka, -, ejgamhvqhn (14, im-3c[4])
Leksikon 419
grammateuv", -evw", oJ pisar (63, im-3e[3]) deu'te Doi! (12, prilog)

deuvtero", -a, -on drugi (43, prid
grafhv, -h'", hJ spis, Pismo (50, im-1b)
-1a[1])
gravfw piem (191, gl-1b[1]) (e[grafon), devcomai uzimam, primam (56, gl
gravyw, e[graya, gevgrafa,
-1b[2]) devxomai, ejdexavmhn, -,
gevgrapmai ili gevgrammai, ejgravfhn
devdegmai, ejdevcqhn
grhgorevw paljiv sam, oprezan (22, gl-
devw veem (43, gl-1d[2b]) -, e[dhsa,
1d[2a]) -, ejgrhgovrhsa, -, -, - devdeka, devdemai, ejdevqhn
gumnov", -hv, -ovn gol (15, prid-1a[2a]) dhnavrion, -ou, tov denar (16, im-2c)
gunhv, gunaikov", hJ ena, supruga (215, im- diavG krozA (667, prijedlog)
3b[1]) diavA zbogG
diavbolo", -on klevetniki (37, prid
devlta -3a) imenica: avao
diaqhvkh, -h", hJ savez (33, im-1b)
daimonivzomai opsjednut sam demonom
(13, gl-2a[1]) -, -, -, -, ejdaimonivsqhn diakonevw sluim (37, gl-1d[2a])
(dihkovnoun), diakonhvsw,
daimovnion, -ou, tov demon (63, im-2c) dihkovnhsa, -, -, dihkonhvqhn
davkruon, -ou, tov suza (10, im-2c) diakoniva, -a", hJ sluba (34, im-1a)
mnoina: plakanje diavkono", -ou, oJ, hJ pomonik,
Damaskov", -ou', oJ Damask (15, im-2b) sluga, akon (29, im-2a)
Dauivd, oJ David (59, im-3g[2]) diakrivnw sudim, prosuujem,

razlikujem (19, sgl-1c[2])
dev ali, a (2792, estica)
(medij) sumnjam, dvojim,
devhsi", -ew", hJ molitva, molba (18, im- kolebam se (diekrinovmhn), -,
3e[5b]) diekrivna, -, -, diekrivqhn
dei nuno je (101, gl-1d[2c]) dialevgomai raspravljam, svaam se
(13, sgl-1b[2]) (dielegovmhn),
deivknumi pokazujem, objanjavam (33, gl-
-, dielexavmhn, -, -,
3c[2]) deivxw, e[deixa, devdeica, -, dielevcqhn
ejdeivcqhn
dialogivzomai razmatram,
deipnon, -ou, tov ruak (16, im-2c) uvjeravam (16, sgl-2a[1])
devka deset (25, im-3g[2]) (dielogizovmhn), -, -, -, -, -
dialogismov", -ou', oJ rasuivanje,
devndron, -ou, tov stablo (25, im-2c)
rasprava (14, im-2a)
dexiov", -iav, -iovn desni (54, prid-1a[1])
diamartuvromai svjedoim, sveano
devomai pitam, traim (22, gl-1d[2c]) tvrdim (15, sgl-1c[1])
(ejdou'mhn), -, -, -, -, ejdehvqhn (diemarturovmhn), -,
devrw tuem, ibam (15, gl-1c[1]) -, e[deira, diemarturavmhn,
-, -, darhvsomai -, -, -
devsmio", -ou, oJ zatvorenik (16, im-2a) diamerivzw dijelim, raspodjeljujem

(11, sgl-2a[1]) (diemevrizon),
desmov", -ou', oJ sveza, karika (18, im-2a) -, diemerisavmhn, -,
despovth", -ou, oJ gospodar, gospodin (10, diamemevrismai, diemerivsqhn
im-1f) diavnoia, -a", hJ um, razumijevanje
(12, im-1a)
420 Dodatak
diatavssw nareujem, zapovijedam (16, dovlo", -ou, oJ prijevara, izdaja (11,

sgl-2b) diatavxomai, dievtaxa, im-2a)
diatevtaca, diatevtagmai, dietavcqhn
dovxa, -h", hJ slava, velianstvenost,
diafevrw vrijedim vie, razlikujem se (13,
ugled (166, im-1c)
sgl-1c[1]) (dieferovmhn), -, dihvnegka,
-, -, - doxavzw proslavljam, slavim, astim
(61, gl-2a[1]) (ejdovxazon),
didaskaliva, -a", hJ uenje (21, im-1a)
doxavsw, ejdovxasa, -,
didavskalo", -ou, oJ uitelj (59, im-2a) dedovxasmai, ejdoxavsqhn
didavskw pouavam (97, gl-5a) (ejdivdaskon), douleuvw sluim, posluan sam,
didavxw, ejdivdaxa, -, -, ejdidavcqhn robujem (25, gl-1a[6])
didachv, -h'", hJ uenje, nauk (30, im-1b) douleuvsw, ejdouvleusa,
dedouvleuka, -, -
divdwmi dajem, povjeravam, vraam,
stavljam (415, gl-6a) (ejdivdoun), dou'lo", -ou, oJ rob, sluga (126, prid
dwvsw, e[dwka, devdwka, devdomai, -1a[2a])
ejdovqhn
dravkwn, -onto", oJ zmaj, zmija (13,
dievrcomai prolazim kroz (43, sgl-1b[2])
(dihrcovmhn), dieleuvsomai, dih'lqon, im-3c[5b])
dielhvluqa, -, - duvnamai moan sam, sposoban sam,
divkaio", -aiva, -aion prav, pravian, mogu (210, gl-6b) (ejdunavmhn
pravedan (79, prid-1a[1]) ili hjdunavmhn), dunhvsomai, -,
-, -, hjdunhvqhn
dikaiosuvnh, -h", hJ pravednost (92, im-
duvnami", -ew", hJ sila, udo (119, im
1b)
-3e[5b])
dikaiovw opravdavam, dokazujem (39, gl-
1d[3]) dikaiwvsw, ejdikaivwsa, -, dunatov", -hv, -ovn kadar, sposoban,
dedikaivwmai, ejdikaiwvqhn mogu (32, prid-1a[2a])
dikaivwma, -ato", tov propis, zahtjev, duvo dva (135, prid-5)
pravedno djelo (10, im-3c[4]) dwvdeka dvanaest (75, im-3g[2])
divktuon, -ou, tov ribarska mrea (12, im- dwreav, -a'", hJ dar (11, im-1a)
2c) dw'ron, -ou, tov dar (19, im-2c)
diov zato, zbog toga (53, veznik)
diovti jer, budui da (23, veznik) e] yilovn
diyavw edan sam, eam (16, gl-1d[1a]) ejan
v ako, kada (334, veznik)
diyhvsw, ejdivyhsa, -, -, - eJautou', -h'" jednina: od samog
diwgmov", -ou', oJ progonstvo (10, im-2a) sebe/same sebe/samog sebe
diwvkw progonim, traim (45, gl-1b[2]) (319, prid-1a[2b]) mnoina:
(ejdivwkon), diwvxw, ejdivwxa, -, od samih sebe
dedivwgmai, diwcqhvsomai ejavw dozvoljavam, putam (11, gl
dokevw mislim, ini mi se (62, gl-1b[4]) -1d[1b]) (ei[wn), ejas
v w, ei[asa,
(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, - -, -, -
dokimavzw ispitujem, odobravam (22, ejggivzw prilazim, pristupam (42, gl
gl-2a[1]) dokimavsw, ejdokivmasa, -, -2a[1]) (h[ggizon), ejggiw',
dedokivmasmai, - h[ggisa, h[ggika, -, -
ejgguv" blizu (31, prilog)
Leksikon 421
ejgeivrw podiem, budim (144, gl-2d[3]) ejkeino", -h, -o jednina: taj

ejgerw', h[geira, -, ejghvgermai, (ovjek/ena/stvar) (265,
hjgevrqhn prid-1a[2b]) mnoina: oni
ejgkataleivpw odustajem, naputam (10, (ljudi/ene/stvari)
sgl-1b[1]) ejgkataleivyw, ejkklhsiva, -a", hJ crkva, Crkva,
ejgkatevlipon, -, -, ejgkateleivfqhn skuptina, zajednica (114,
ejgwv ja (1802, prid-5) im-1a)
e[qno", -ou", tov nacija (162, im-3d[2b]) ejkkovptw odsijecam, sijeem (10, sgl
mnoina: pogani -4) ejkkovyw, -, -, -, ejxekovphn
e[qo", -ou", tov obiaj, navika (12, im- ejklevgomai odabirem, biram (22, sgl
3d[2b]) -1b[2]) (ejxelegovmhn), -,
eij ako (502, estica) ejxelexavmhn, -, ejklevlegmai, -
ei[dwlon, -ou, tov slika, idol (11, im-2c) ejklektov", -hv, -ovn izabran, odabran
ei[kosi dvadeset (11, im-3g[2]) (22, prid-1a[2a])
ejkpivptw padam, nasukavam se (10,
eijkwvn, -ovno", hJ slika, nalije (23, im-3f[1b])
sgl-1b[3]) -, ejxevpesa,
eijmiv ja sam, postojim, ivim, prisutan sam ejkpevptwka, -, -
(2462, gl-6b) (h[mhn), e[somai, -, -, -, - ejkplhvssw udim se (13, sgl-2b)
eijrhvnh, -h", hJ mir (92, im-1b) (ejxeplhssovmhn), -, -, -, -,
ejxeplavghn
eij"A uA, meuL (1767, prijedlog)
ejkporeuvomai idem van, izlazim (33,
ei|", miva, e{n jedan (345, prid-4b[2]) sgl-1a[6]) (ejxeporeuovmhn),
eijsavgw vodim u, donosim u (11, sgl-1b[2]) ejkporeuvsomai, -, -, -, -
-, eijshvgagon, -, -, - ejkteivnw ispruim (16, sgl-2d[5])
ejkteinw', ejxevteina, -, -, -
eijsevrcomai dolazim u, idem u, ulazim
e{kto", -h, -on esti (14, prid-1a[2a])
(194, sgl-1b[2]) eijseleuvsomai,
eijsh'lqon, eijselhvluqa, -, - ejkcevw izlijevam (16, sgl-1a[7]) ejkcew',
eijsporeuvomai ulazim, idem u (18, sgl- ejxevcea, -, -, -
1a[6]) (eijseporeuovmhn), -, -, -, -, - ejkj cuvnnw izlijevam (11, sgl-3a[1])
(ejxecunovmhn), -, -,
ei\ta tada (15, prilog)
ejkkevcumai, -
ei[te ako, da li (65, estica) ejlaiva, -a", hJ stablo masline (15, im
ejk , ejx iz (914, prijedlog)
G G G 1a)
e{kasto", -h, -on svaki (82, prid-1a[2a]) e[laion, -ou, tov maslinovo ulje (11,
eJkatovn stotinu (17, prid-5b) im-2c)
eJkatontavrch", -ou, oJJ stotnik (20, im-1f) ejlavcisto", -h, -on najmanji (14,
ejkbavllw izbacujem, aljem van (81, sgl- prid-1a[2a])
2d[1]) (ejxevballon), ejkbalw',
ejlevgcw presvjedoujem, korim,
ejxevbalon, -, -, ejxeblhvqhn
razotkrivam (17, gl-1b[2])
ejkei tamo (105, prilog)
ejlevgxw, h[legxa, -, -,
ejkeiqen od tamo (37, prilog) hjlevgcqhn
422 Dodatak
ejleevw milosrdan sam, iskazujem milosre ejntevllw zapovijedam (15, sgl-2d[1])

(28, gl-1d[2a]) ejlehvsw, hjlevhsa, -, ejntelou'mai, ejneteilavmhn, -,
hjlevhmai, hjlehvqhn ejntevtalmai, -
ejnteu'qen odavde (10, prilog)
ejlehmosuvnh, -h", hJ milostinja (13, im-1b)
ejntolhv, -h'", hJ zapovijed (67, im-1b)
e[leo", -ou", tov milosre, samilost,
suosjeanje (27, im-3d[2b]) ejnwvpionG ispredG (94, prijedlog)
ejleuqeriva, -a", hJ sloboda (11, im-1a) e{x est (13, im-3g[2])
ejleuvqero", -a, -on slobodan (23, prid- ejxavgw izvodim (12, sgl-1b[2]) -,
ejxhvgagon, -, -, -
1a[1])
Ellhn, -hno", oJ Grk (25, im-3f[1a]) ejxapostevllw aljem van (13, sgl
ejlpivzw nadam se (31, gl-2a[1]) (h[lpizon), -2d[1]) ejxapostelw',
ejlpiw', h[lpisa, h[lpika, -, - ejxapevsteila, -, -,
ejxapestavlhn
ejlpiv", -ivdo", hJ nada, oekivanje (53, im-
3c[2]) ejxevrcomai izlazim (218, sgl-1b[2])
(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai,
ejmautou, -h'" moj (37, prid-1a[2a])
ejxh'lqon, ejxelhvluqa, -, -
ejmbaivnw ukrcavam, upliem (16, sgl-2d[7])
-, ejnevbhn, -, -, - e[xestin zakonito je, ispravno je (31,
sgl-6b)
ejmblevpw promatram, gledam (12, sgl-
1b[1]) (ejnevblepon), -, ejnevbleya, ejxivsthmi zauen sam, udim se
-, -, - (17, sgl-6a) (ejxistavmhn), -,
ejxevsthsa, ejxevstaka, -, -
ejmov", ejmhv, ejmovn moj (76, prid-1a[2a])
ejxomologevw priznajem, ispovijedam,
ejmpaivzw rugam se, ismijavam (13, sgl-
slavim (10, sgl-1d[2a])
2a[2]) (ejnevpaizon), ejmpaivxw, ejxomologhvsomai,
ejnevpaixa, -, -, ejnepaivcqhn ejxwmolovghsa, -, -, -
e[mprosqenG ispredG (48, prijedlog; prilog) ejxouqenevw prezirem,
ejmfanivzw objavljujem, objelodanjujem, omalovaavam (11, gl-
optuujem (10, sgl-2a[1]) ejmfanivsw, 1d[2a]) -, ejxouqevnhsa, -,
ejnefavnisa, -, -, ejnefanivsqhn ejxouqevnhmai, ejxouqenhvqhn
ejnD uL, naL, meuI (2752, prijedlog) ejxousiva, -a", hJ vlast, mo (102, im
e[nato", -h, -on deveti (10, prid-1a[2a]) -1a)
ejndeivknumi pokazujem, prikazujem (11, e[xw bez (63, prilog) prijedlog (G):
sgl-3c[2]) -, ejnedeixavmhn, -, -, - izvanG
ejnduvw oblaim (27, gl-1a[4]) -, ejnevdusa, -, e[xwqenG izvan, izvana (13, prilog)
ejndevdumai, - eJorthv, -h'", hJ festival (25, im-1b)
e{nekaG ili e{nekenG zbogG, poradiG (19, ejpaggeliva, -a", hJ obeanje (52, im
prijedlog) -1a)
ejnergevw radim, djelujem (21, sgl-1d[2a]) ejpaggevllomai obeajem (15, sgl
(ejnhrgou'mhn), -, ejnhvrghsa, -, -, - -2d[1]) -, ejphggeilavmhn, -,
ejniautov", -ou', oJ godina (14, im-2a) ejphvggelmai, -
e[noco", -on odgovoran, kriv (10, e[paino", -ou, oJ slava (11, im-2a)
prid-3a)
Leksikon 423
ejpaivrw podiem (19, sgl-2d[2]) -, ejph'ra, 43

-, ejpipivptw padam na (11, sgl-1b[3]) -,
-, ejphvrqhn ejpevpeson, ejpipevptwka, -, -
ejpaiscuvnomai sramim se (11, sgl-1c[2]) -, -, ejpiskevptomai posjeujem, brinem se
-, -, ejpaiscunqhvsomai za (11, sgl-4) -, ejpeskeyavmhn,
ejpavnw iznad (19, prilog) prijedlog (G): -, -, -
iznadG ejpivstamai razumijem (14, sgl-6b)
ejpistolhv, -h'", hJ pismo, poslanica
ejpauvrion sljedei dan (17, prilog)
(24, im-1b)
ejpeiv budui da, jer (26, veznik)
ejpeidhv jer, budui da (10, veznik) ejpistrevfw okreem se, vraam se
(36, sgl-1b[1]) ejpistrevyw,
e[peita onda (16, prilog) ejpevstreya, -, -, ejpestravfhn
ejperwtavw traim, pitam, zahtijevam (56, ejpitavssw zapovijedam, nareujem
sgl-1d[1a]) (ejphrwvtwn), ejperwthvsw, (10, sgl-2b) -, ejpevtaxa, -, -, -
ejphrwvthsa, -, -, ejphrwthvqhn
G ejpitelevw zavravam, dovravam
ejpiv (ejp j, ejf j) naL, iznadG, kada (890,
D A (10, sgl-1d[2]) ejpitelevsw,
prijedlog) ejpiv na osnovuG ejpiv ejpetevlesa, -, -, -
naA, kaG, protivG
ejpitivqhmi polaem (39, sgl-6a)
ejpibavllw stavljam na (18, sgl-2d[1]) (ejpetivqoun), ejpiqhvsw,
(ejpevballon), ejpibalw', ejpevbalon, -, ejpevqhka, -, -, -
-, -
ejpitimavw korim, upozoravam (29,
ejpiginwvskw znam (44, sgl-5a) sgl-1d[1a]) (ejpetivmwn), -,
(ejpegivnwskon), ejpiginwvsomai, ejpetivmhsa, -, -, -
ejpevgnwn, ejpevgnwka, -, ejpegnwvsqhn
ejpitrevpw doputam, dozvoljavam
ejpivgnwsi", -ew", hJ spoznaja (20, im-
(18, sgl-1b[1]) -, ejpevtreya, -,
3e[5b]) -, ejpetravphn
ejpizhtevw eznem za, elim, teim za (13,
ejpouravnio", -on nebeski (19, prid
sgl-1d[2a]) (ejpezhvtoun), -,
-3a) imenica: nebo
ejpezhvthsa, -, -, -
eJptav sedam (88, im-3g[2])
ejpiqumevw elim, eznem za (16, sgl-1d[2a])
(ejpequvmoun), ejpiqumhvsw, ejrgavzomai radim, inim (41, gl
ejpequvmhsa, -, -, - -2a[1]) (hjpgazovmhn), -,
ejpiqumiva, -a", hJ pouda, elja (38, im-1a) hjrgasavmhn, -, -, -
ejrgavth", -ou, oJ radnik (16, im-1f)
ejpikalevw zazivam (30, sgl-1d[2b]) (medij)
pozivam, obraam se -, ejpekavlesa, e[rgon, -ou, tov rad, djelo, djelovanje
-, ejpikevklhmai, ejpeklhvqhn (169, im-2c)
ejpilambavnomai hvatam (19, sgl-3a[2b]) -, e[rhmo", -on naputen, opustoen
ejpelabovmhn, -, -, - (48, prid-3a) imenica:
pustinja, pustara (im-2b)
ejpimevnw ostajem, ustrajem (16, sgl
-1c[2]) (ejpevmenon), ejpimenw', e[rcomai dolazim, idem (634, gl
ejpevmeina, -, -, - -1b[2]) (hjrcovmhn),
ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa,
ejlhvluqa, -, -
424 Dodatak
ejrwtavw traim, pitam, zaklinjem (63, gl- ejcqrov", -av, -ovn neprijateljski
1d[1a]) (hjrwvtwn), ejrwthvsw, (raspoloen) (32, prid-1a[1])
hjrwvthsa, -, -, hjrwthvqhn imenica: neprijatelj
ejsqivw jedem (158, gl-1b[3]) (h[sqion), e[cw imam, drim (708, gl-1b[2])
favgomai, e[fagon, -, -, - (ei\con), e{xw, e[scon, e[schka,
e[scato", -h, -on posljednji (52, prid- -, -
e{w" dok (146, veznik) prijedlog (G):
1a[2a])
sve doG
e[swqen iznutra, unutra (12, prilog)
e{tero", -a, -on drugi, drukiji (98, prid- z zh'ta
1a[1])
Zacariva", -ou oJ Zaharija (11, im
e[ti jo, ipak, ak (93, prilog) -1d)*
eJtoimavzw pripremam (40, gl-2a[1]) zavw ivim (140, gl-1d[1a]) (e[zwn),
eJtoimavsw, hJtoivmasa, hJtoivmaka,
zhvsw, e[zhsa, -, -, -
hJtoivmasmai, hJtoimavsqhn
Zebedaio", -ou, oJ Zebedej (12, im
e{toimo", -h, -on spreman (17, prid-3b[2]) -2a)
e[to", -ou", tov godina (49, im-3d[2b]) zh'lo", -ou, oJ revnost, ljubomora
eujaggelivzw donosim radosne vijesti, (16, im-2a)
propovijedam (54, gl-2a[1]) zhlovw nastojim, elim, zavidim (11,
(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -, gl-1d[3]) -, ejzhvlwsa, -, -, -
eujhggevlismai, eujhggelivsqhn
zhtevw traim, elim, pokuavam
eujaggevlion, -ou, tov radosna vijest, postii (117, gl-1d[2a])
evanelje (76, im-2c) (ejzhvtoun), zhthvsw,
eujdokevw svia mi se (21, gl-1d[2a]) -, ejzhvthsa, -, -, ejzhthvqhn
eujdovkhsa, -, -, - zuvmh, -h", hJ kvasac (13, im-1b)
eujqevw" odmah (36, prilog) zwhv, -h'", hJ ivot (135, im-1b)
eujquv" odmah (59, prilog)
zw/o
' n, -ou, tov ivo bie (23, im-2c)
eujlogevw blagoslivljam (42, gl-1d[2a])
eujloghvsw, eujlovghsa, eujlovghka, zw/opoievw oivljavam (11, sgl
eujlovghmai, eujloghqhvsomai -1d[2a]) zw/opoihvsw,
eujlogiva, -a", hJ blagoslov (16, im-1a) zw/opoivhsa, -, -,
zw/opoihvqhn
euJrivskw nalazim (176, gl-5b) (eu{riskon ili
hu{riskon), euJrhvsw, eu|ron, eu{rhka,
-, euJrevqhn hta
\ta
eujsevbeia, -a", hJ pobonost (15, im-1a) h[ ili, nego (343, estica)
eujfraivnw radujem se (14, gl-2d[4]) hJgemwvn, -ovno", oJ upravitelj (20, im
(eujfrainovmhn), -, -, -, -, hujfravnqhn -3f[1b])
eujcaristevw zahvaljujem (38, gl-1d[2a]) -, hJgevomai smatram, mislim, vodim
eujcarivsthsa ili hujcarivsthsa, -, -, (28, gl-1d[2a]) -, hJghsavmhn,
eujcaristhvqhn -, h{ghmai, -
eujcaristiva, -a", hJ zahvaljivanje (15, im- h[dh sada, ve (61, prilog)
1a)
h{kw doao sam (26, gl-1b[2]) h{xw,
Efeso", -ou, hJ Efez (16, im-2b) h|xa, h{ka, -, -
ejfivsthmi stojim na, stojim blizu (21,
jHliva", -ou, oJ Ilija (29, im-1d)
sgl-6a) -, ejpevsthn, ejfevsthka, -, -
h{lio", -ou, oJ sunce (32, im-2a)
Leksikon 425
hJmei" mi (864, prid-5a) qrovno", -ou, oJ prijestolje, tron (62,

im-2a)
hJmevra, -a", hJ dan (389, im-1a)
qugavthr, -tro", hJ ker (28, im
Hrwvd
/ h", -ou, oJ Herod (43, im-1f)
-3f[2c])
jHsai?a", -ou oJ Izaija (22, im-1d)
qumov", -ou', oJ gnjev, srdba (18, im
qh'ta -2a)
quvra, -a", hJ vrata (39, im-1a)
qavlassa, -h", hJ more, jezero (91, im-1c) qusiva, -a", hJ rtva, prinos (28, im
qavnato", -ou, oJ smrt (120, im-2a) -1a)
qanatovw usmrujem (11, gl-1d[3]) qusiasthvrion, -ou, tov rtvenik (23,
qanatwvsw, ejqanavtwsa, -, -, im-2c)
ejqanatwvqhn
quvw rtvujem, ubijam (14, gl-1a[4])
qavptw pokapam (11, gl-4) -, e[qaya, -, -, (e[quon), -, e[qusa, -,
ejtavfhn tevqumai, ejtuvqhn
qaumavzw divim se, udim se (43, gl-2a[1]) Qwma'", -a', hJ Toma (11, im-1e)
(ejqauvmazon), -, ejqauvmasa, -, -,
ejqaumavsqhn ijwt' a
qeavomai gledam (22, gl-1d[1b]) -,
ejqeasavmhn, -, teqevamai, ejqeavqhn jIakwvb, oJ Jakov (27, im-3g[2])
qevlhma, -mato", tov volja, elja (62, im- jIavkwbo", -ou, oJ Jakov (42, im-2a)*
3c[4]) ijaov mai lijeim (26, gl-1d[1b])
(ijwm
v hn), ijas
v omai, ijasavmhn,
qevlw hou, elim, eznem, uivam (208, -, i[amai, ijaqv hn
gl-1d[2c]) (h[qelon), qelhvsw,
i[d
[ e Vidi! Gle! (29)
hjqevlhsa, -, -, hjqelhvqhn
qemevlio", -ou, oJ temelj (15, im-2a) i[d
[ io", -a, -on vlastiti (npr. narod,
qeov" -ou', -oJ Bog, bog (1317, im-2a) dom; 114, prid-1a[1])
qerapeuvw ozdravljam (43, gl-1a[6]) ijdouv Vidi! Gle! (200, estica)

qerapeuvsw, ejqeravpeusa, -, iJereuv", -evw", oJ sveenik (31, im
teqeravpeumai, ejqerapeuvqhn -3e[3])
qerivzw anjem (21, gl-2a[1]) qerivsw, iJerovn, -ou', tov hram (72, im-2c)
ejqevrisa, -, -, ejqerivsqhn
Ierosovluma, tav ili hJ Jeruzalem (62,
qerismov", -ou', oJ etva (13, im-2a)
im-1a ili im-2c)
qewrevw gledam u, vidim (58, gl-1d[2a]) -, jIerousalhvm, hJ Jeruzalem (77, im
ejqewvrhsa, -, -, -
-3g[2])
qhrivon, -ou, tov ivotinja, zvijer (46, im-2c)
jIhsou'", -ou', oJ Isus, Joua (917, im
qhsaurov". -ou', oJ blago, spremite (17, im- -3g[1])
2a)
iJkanov", -hv, -ovn znatan, velik,
qlivbw ugnjetavam, muim (10, gl-1b[1]) -, sposoban (39, prid-1a[2a])
-, -, tevqlimmai, ejqlivbhn
iJmavtion, -ou, tov haljina (60, im-2c)
qliyi", -ew", hJ nesrea, nevolja (45,
im-3e[5b]) i{na kako bi, da (663, veznik)
qrivx, tricov", hJ kosa (15, im-3b[3]) jIovpph, -h", hJ Jopa (10, im-1b)
jIordavnh", -ou, oJ Jordan (15, im-1f)
426 Dodatak
jIoudaiva, -a", hJ Judeja (43, im-1a) kaiv i, ak, takoer, odnosno (9018,
veznik)
jIoudaio", -aiva, -aion idovski (195,
prid-1a[1]) imenica: idov kainov", -hv, -ovn nov (42, prid-1a[2a])
jIouvda", -a, oJ Juda, Judeja (44, im-1e) kairov", -ou', oJ (odreeno) vrijeme,
i{ppo", -ou, oJ konj (17, im-2a) dob (85, im-2a)
jIsaavk, oJ Izak (20, im-3g[2]) Kaisar, -o", oJ Cezar (29, im-3f[2a])
jIsrahvl, oJ Izrael (68, im-3g[2]) Kaisavreia, -a", hJ Cezareja (17, im

-1a)
i{sthmi neprijelazna: stojim (155, gl-6a)
kaivw palim, svijetlim (12, gl-2c)
prijelazna: inim da stoji (i[sthn),
kauvsw, e[kausa, -, kevkaumai,
sthvsw, e[sthsa ili e[sthn, e{sthka, ejkauvqhn
e{stamai, ejstavqhn
kajkei i tamo (10, prilog)
ijscurov", -av, -ovn jak (29, prid-1a[1])
kajkeiqen i od tamo, i tada (10,
ijscuv", -uvo", hJ snaga, mo (10, im-3e[1]) prilog)
ijscuvw imam mo, sposoban sam (28, gl- kajkeino" i onaj (22, prid-1a[2b])
1a[4]) (i[scuon), ijscuvsw, i[scusa, -, - kakiva, -a", hJ zloba, pokvarenost
, - (11, im-1a)
ijcquv", -uvo", oJ riba (20, im-3e[1]) kakov", -hv, -ovn lo, zao (50, prid
jIwavnnh", -ou, oJ Ivan (135, im-1f) -1a[2a])
jIwshvf, oJ Josip (35, im-3g[2]) kakw'" loe (16, prilog)
kavlamo", -ou, oJ trstika (12, im-2a)
kavpa kalevw zovem, imenujem, pozivam
(148, gl-1d[2b]) (ejkavloun),
kajgwv i ja, a ja (84, prid-5) kalevsw, ejkavlesa, kevklhka,
kaqavper ba kao (13, prilog; veznik) kevklhmai, ejklhvqhn
kaqarivzw istim (31, gl-2a[1]) kaqariw', kalov", -hv, -ovn lijep, dobar (100,
ejkaqavrisa, -, kekaqavrismai, prid-1a[2a])
ejkaqarivsqhn kalw'" ispravan, pohvalan (37,
kaqarov", -av, -ovn ist (27, prid-1a[1]) prilog)
kaqeuvdw spavam (22, gl-1b[3]) ka[n a ako, ak ako (17, estica)
(ejkavqeudon), -, -, -, -, - kapnov", -ou', oJ dim (13, im-2a)
kavqhmai sjedim, ivim (91, gl-6b) kardiva, -a", hJ srce (156, im-1a)
(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, - karpov", -ou', oJ plod, usjev, rezultat
kaqivzw sjedam, posjedam (46, gl-2a[1]) (67, im-2a)
kaqivsw, ejkavqisa, kekavqika, -, -
katavG nizA, protivG (473, prijedlog)
kaqivsthmi postavljam, ovlaujem (21, sgl-
katavA premaD, krozA,
6a) katasthvsw, katevsthsa, -, -,
katestavqhn tijekomG
kaqwv" kao, ba kada (182, prilog) katabaivnw silazim (81, sgl-2d[7])

(katevbainon), katabhvsomai,
katevbhn, katabevbhka, -, -
katabolhv, -h'", hJ temelj (11, im-1b)
Leksikon 427
kataggevllw navijetam (18, sgl-2d[1]) katevrcomai silazim (16, sgl-1b[2]) -,

(kathvggellon), -, kathvggeila, -, -, - kath'lqon, -, -, -
katesqivw unitavam, prodirem (14,
kataiscuvnw posramljujem, razoaravam
sgl-1b[3]) -, katevfagon, -, -,
(13, sgl-1c[2]) (kath/scunovmhn), -, -, -
-
, -, kath/scuvnqhn
katevcw obuzdavam, drim vrsto
katakaivw spaljujem, prodirem (12, sgl-2c) (17, sgl-1b[2]) (kateicon), -,
(katevkainon), katakauvsw, katevscon, -, -, -
katevkausa, -, -, katekavhn
kathgorevw optuujem (23, gl
katavkeimai lijeem, naslanjam se (12, sgl- -1d[2a]) (kathgovroun),
6b) (katekeivmhn), -, -, -, -, - kathgorhvsw, kathgovrhsa, -
katakrivnw osuujem (18, sgl-2d[6]) -, , -, -
katevkrina, -, katakevkrimai, katoikevw nastanjujem, prebivam
katekrivqhn (44, sgl-1d[2a]) -, katwvk/ hsa,
-, -, -
katalambavnw postiem, doseem (15, sgl-
3a[2b]) -, katevlabon, -, kateivlhmai, kaucavomai hvalim se (37, gl-1d[1a])
katelhvmfqhn kauchvsomai, ejkauchsavmhn,
-, kekauvchmai, -
kataleivpw ostavljam, naputam (24, sgl-
kauvchma, -ato", tov hvala (11, im
1b[1]) kataleivyw, katevleiya ili
-3c[4])
katevlipon, -, katalevleimai,
kateleivfqhn kauvchsi", -ew", hJ hvalisanje (11,
im-3e[5b])
kataluvw unitavam, dokrajujem (17, sgl-
1a[4]) kataluvsw, katevlusa, -, -, Kafarnaouvm, hJ Kafarnaum (16, im
kateluvqhn -3g[2])
katanoevw razmatram, zamjeujem (14, sgl- keimai lijeem, polegnut sam (24, gl
1d[2a]) (katenovoun), -, katenovhsa, - -6b) (ejkeiovmhn), -, -, -, -, -
, -, - keleuvw zapovijedam, nareujem
(25, gl-1a[6]) (ejkevleuon), -,
katantavw postiem (13, sgl-1d[1a])
ejkevleusa, -, -, -
katanthvsw, kathvnthsa,
kathvnthka, -, - kenov", -hv, -ovn prazan, uzaludan (18,
prid-1a[2a])
katargevw ukidam, ponitavam (27, sgl-
1d[2a]) katarghvsw, kathvrghsa, kevra", -ato", tov rog (11, im-3c[6a])
kathvrghka, kathvrghmai, kerdaivnw dobivam (17, gl-2d[7])
kathrghvqhn kerdhvsw, ejkevrdhsa, -, -,
kerdhqhvsomai
katartivzw obnavljam, pripremam (13, sgl-
2a[1]) katartivsw, kathvrtisa, -, kefalhv, -h'", hJ glava (75, im-1b)
kathvrtismai, - khruvssw navijetam, propovijedam
kataskeuavzw pripremam (11, sgl-2a[1]) (61, gl-2b) (ejkhvrusson),
kataskeuavsw, kateskeuvasa, -, khruvxw, ejkhvruxa, -, -,
ateskeuvasmai, kateskeuavsqhn ejkhruvcqhn
klavdo", -ou, oJ grana (11, im-2a)
katergavzomai postiem, proizvodim (22, klaivw plaem (40, gl-2c) (e[klaion),
sgl-2a[1]) -, kateirgasavmhn, -, -, klauvsw, e[klausa, -, -, -
kateirgavsqhn
klavw lomim (14, gl-1d[1b]) -,
e[klasa, -, -, -
428 Dodatak
kleivw zatvaram (16, gl-1a[3]) kleivsw, kravzw viem, vapim (56, gl-2a[2])
e[kleisa, -, kevkleismai, ejkleivsqhn (e[krazon), kravxw, e[kraxa,
klevpth", -ou, oJ lopov (16, im-1f) kevkraga, -, -
klevptw kradem (13, gl-4) klevyw, e[kleya, - kratevw posjedujem, drim (47, gl
, -, - -1d[2a]) (ejkravtoun),
klhronomevw stiem, nasljeujem (18, gl- krathvsw, ejkravthsa,
1d[2a]) klhronomhvsw, kekravthka, kekravthmai, -
ejklhronovmhsa, keklhronovmhka, -, - kravto", -ou", tov sila, mo (12, im
klhronomiva, -a", hJ nasljedstvo, batina -3d[2b])
(14, im-1a) kreivsswn,-ono" bolji (19, prid-4b[1])
klhronovmo", -ou, oJ nasljednik, batinik takoer se pie kreivttwn
(15, im-2a)
krivma, -ato", tov osuda (27, im
klh'ro", -ou, oJ drijeb, dio (11, im-2a)
-3c[4])
klh's
' i", -ew", hJ poziv, pozvanje (11, im-
krivnw sudim, odluujem, dajem
3e[5b])
prednost (114, gl-2d[6])
klhtov", -hv, -ovn pozvan (10, prid-1a[2a]) (ejkrinovmhn), krinw', e[krina,
koiliva, -a", hJ trbuh, utroba (22, im-1a) kevkrika, kevkrimai, ejkrivqhn
koimavw spavam, tonem u san (18, gl- krivsi", -ew", hJ osuda (47, im
1d[1a]) -, -, -, kekoivmhmai, -3e[5b])
ejkoimhvqhn krithv", -ou', oJ sudac (19, im-1f)
koinov", -hv, -ovn obian, obredno neist (14,
kruptov", -hv, -ovn skriven (17, prid
prid-1a[2a])
-1a[2a])
koinovw uiniti neistim, oneistiti (14, gl- kruvptw skrivam (19, gl-4) -, e[kruya,
1d[3]) -, ejkoivnwsa, kekoivnwka, -, kevkrummai, ejkruvbhn
kekoivnwmai, -
ktivzw stvaram (15, gl-2a[1]) -,
koinwniva, -a", hJ zajednitvo, sudionitvo e[ktisa, -, e[ktismai,
(19, im-1a) ejktivsqhn
koinwnov", -ou', oJ suradnik, sudionik (10, ktivsi", -ew", hJ stvaranje, stvor (19,
im-2a) im-3e[5b])
kollavw pridruujem se, prianjam (12, gl- kuvrio" -ou,-oJ Gospodin, gospodin,
1d[1a]) -, -, -, -, ejkollhvqhn gospodar, gospon (717, im-
komivzw donosim (10, gl-2a[1]) (medij) 2a)
primam komivsomai, ejkomisavmhn, -, - kwluvw zabranjujem, sprjeavam (23,
, - gl-1a[4]) (ejkwvluon), -,
ejkwvlusa, -, -, ejkwluvqhn
kopiavw trudim se, radim (23, gl-1d[1b]) -,
ejkopivasa, kekopivaka, -, - kwvmh, -h", hJ selo (27, im-1b)
kovpo", -ou, oJ rad, nevolja (18, im-2a) kwfov", -hv, -ovn nijem, gluh (14, prid
kosmevw ukraavam, sreujem (10, gl- -1a[2a])
1d[2a]) (ejkovsmoun), -, ejkovsmhsa, -,
kekovsmhmai, - lavbda
kovsmo", ou, oJ svijet, svemir, ovjeanstvo Lavzaro", -ou, oJ Lazar (15, im-2a)
(186, im-2a) lalevw govorim, kaem (296, gl
kravbatto", -ou, oJ strunjaa, paleta, -1d[2a]) (ejlavloun), lalhvsw,
ejlavlhsa, lelavlhka,
krevet (siromane osobe) (11, im-2a)
lelavlhmai, ejlalhvqhn
Leksikon 429
lambavnw uzimam, primam (259, gl-3a[2b]) makrovqen iz daljine, iz daleka (14,

(ejlavmbanon), lhvmyomai, e[labon, prilog)
ei[lhfa, -, ejlhvmfqhn
makroqumevw strpljiv sam (10, gl
laov", -ou', oJ ljudi, mnotvo (142, im-2a)
-1d[2a]) -, ejmakroquvmhsa, -,
latreuvw sluim, tujem (21, gl-1a[6]) -, -
latreuvsw, ejlavtreusa, -, -, -
makroqumiva, -a", hJ strpljivost,
levgw kaem, govorim (2354, gl-1b[2])
uzdrljivost, postojanost
(e[legon), ejrw', ei\pon, ei[rhka,
ei[rhmai, ejrrevqhn (14, im-1a)
leukov", -hv, -ovn bijel (25, prid-1a[2a]) mavlista najvie od svega, posebno
lh/sthv", -ou', oJ pljaka, revolucionar (15, (12, prilog)
im-1f) ma'llon vie, radije (81, prilog)
livan veoma puno, izrazito (12, prilog) manqavnw uim (25, gl-3a[2b]) -,
livqo", -ou, oJ kamen (59, im-2a) e[maqon, memavqhka, -, -
livmnh, -h", hJ jezero (11, im-1b) Mavrqa, -a", hJ Marta (13, im-1a)
limov", -ou', oJ glad, sua (12, im-2a) Mariva, -a", hJ Marija (27, im-1a)
logivzomai smatram, mislim (40, gl-2a[1]) Mariavm, hJ Marija (27, im-3g[2])
(ejlogizovmhn), -, ejlogisavmhn marturevw svjedoim (76, gl-1d[2a])
-, -, ejlogivsqhn (ejmartuvroun), marturhvsw,
lovgo", -ou, oJ rije, Rije, izjava, poruka ejmartuvrhsa, memartuvrhka,
memartuvrhmai, ejmarturhvqhn
(330, im-2a)
marturiva, -a", hJ svjedoanstvo (37,
loipov", -hv, -ovn preostali (55, prid-1a[2a])
im-1a)
imenica: ostatak; prilog: uostalom,
martuvrion, -ivou, tov svjedoanstvo,
od sada
dokaz (19, im-2c)
lupevw alostim se (26, gl-1d[2a]) -,
mavrtu", -uro", oJ svjedok (35, im
ejluvphsa, leluvphka, -, ejluphvqhn
luvph, -h", hJ alost, tuga (16, im-1b) -3f[2a])
lucniva, -a", hJ svjetiljka (12, im-1a) mavcaira, -h", hJ ma (29, im-1c)
luvcno", -ou, oJ svjetlo (14, im-2a) mevga", megavlh, mevga velik, uzvien
luvw odrjeujem (42, gl-1a[4]) (e[luon), (243, prid-1a[2a])
luvsw, e[lusa, -, levlumai, ejluvqhn meivzwn, on vei (48, prid-4b[1])
mevlei to se tie (10, gl-1d[2c])
(e[melen), -, -, -, -, -
mu' mevllw namjeravam (109, gl-1d[2c])
Magdalhvnh, -h'", hJ Magdalena (12, im-1b) (e[mellon ili h[mellon),
maqhthv", -ou', oJ uenik (261, im-1f) mellhvsw, -, -, -, -
makavrio", -ia, -ion blagoslovljen, sretan mevlo", -ou", tov lan, dio (34, im
(50, prid-1a[1]) -3d[2b])
Makedoniva, -a", hJ Makedonija (22, im-1a) mevn s jedne strane, zbilja (179,
makravn daleko (10, prilog) estica)
430 Dodatak
mevnw ostajem, ivim (118, gl-1c[2]) misevw mrzim (40, gl-1d[2a])

(e[menon), menw', e[meina, memevnhka, -, (ejmivsoun), mishvsw, ejmivshsa,
- memivshka, memivshmai, -
merivzw dijelim (14, gl-2a[1]) -, ejmevrisa, -, misqov", -ou', oJ plaa, nagrada (29,
memevrismai, ejmerivsqhn
im-2a)
merimnavw uznemiren sam, brinem se za mnhmeion, -ou, tov grob (40, im-2c)
(19, gl-1d[1a]) merimnhvsw, mnhmoneuvw sjeam se (21, gl-1a[6])
ejmerivmnhsa, -, -, - (ejmnhmovneuon), -,
mevro", -ou", tov dio (42, im-3d[2b]) ejmnhmovneusa, -, -, -
moiceuvw poinjam preljub (15, gl
mevso", -h, -on sredina, usred (58, prid-
-1a[6]) moiceuvsw, ejmoivceusa,
1a[2a]) -, -, ejmoiceuvqhn
metavG sI (469, prijedlog) metavA nakon movno", -h, -on sam, jedini (114, prid
metabaivnw idem preko, prelazim preko -1a[2a])
(12, sgl-2d[6]) metabhvsomai, muvron, -ou, tov pomast, miris (14,
metevbhn, metabevbhka, -, - im-2c)
metanoevw kajem se (34, sgl-1d[2a]) -, musthvrion, -ou, tov misterij, tajna,
metenovhsa, -, -, - otajstvo (28, im-2c)
metavnoia, -a", hJ pokajanje (22, im-1a) mwrov", -av, -ovn lud (12, prid-1a[1])
metrevw mjerim, dijelim (11, gl-1d[2a]) -, imenica: ludost
ejmevtrhsa, -, -, ejmetrhvqhn
Mwu>sh'", -evw", oJ Mojsije (80, im
mevtron, -ou, tov mjera (14, im-2c) -3g[1])
mevcri ili mevcri"G dok, sve dok (17,
prijedlog; veznik) nu'
mhv ne, kako ne bi (1042, estica)
Nazwraio", -ou, oJ Nazareanin (13,
mhdev ali ne, niti, ak ni (56, estica)
im-2a)
mhdeiv", mhdemiva, mhdevn nitko/nita (90, naiv da, svakako (33, estica)
prid-4b[2]) naov", -ou', oJ hram (45, im-2a)
mhkevti ne vie (22, prilog)
neanivsko", -ou, oJ mladost, mladi
mhvn, mhnov", oJ mjesec (18, im-3f[1a]) (11, im-2a)
mhvpote kako ne bi (25, estica) nekrov", -av, -ovn mrtav (128, prid
mhvte a ne, niti, ni (34, veznik) -1a[1]) imenica: mrtvo tijelo,
mhvthr, mhtrov", hJ majka (83, im-3f[2c]) truplo
nevo", -a, -on nov, mlad (24, prid
mhvti upitna estica u pitanjima (18, estica) -1a[1])
oekuje se negativan odgovor
nefevlh, -h", hJ oblak (25, im-1b)
mikrov", -av, -ovn mali (46, prid-1a[1]) nhvpio", -ivou, oJ beba, dijete (15,
mimnh/s
v komai sjeam se (23, gl-5a) -, prid-1a[1])
-, -, mevmnhmai, ejmnhvsqhn
nhsteuvw postim (20, gl-1a[6])
nhsteuvsw, ejnhvsteusa, -, -, -
Leksikon 431
nikavw osvajam, pobjeujem (28, gl-1d[1a]) oijkodomevw gradim (40, gl-1d[2a])

nikhvsw, ejnivkhsa, nenivkhka, -, (wjk/ odovmoun), oijkodomhvsw,
ejnikhvqhn wjk/ odovmhsa, -, -,
nivptw perem (17, gl-4) -, e[niya, -, -, - oijkodomhvqhn
noevw razumijem (14, gl-1d[2a]) nohvsw, oijkodomhv, -h'", hJ zgrada, izgradnja
ejnovhsa, nenovhka, -, - (18, im-1b)
nomivzw pretpostavljam, smatram (15, gl- oijkonovmo", -ou, oJ upravitelj,
2a[1]) (ejnovmizon), -, ejnovmisa, -, -, - administrator (10, im-2a)
novmo", -ou, oJ zakon, naelo (194, im-2a) oi\ko", -ou, oJ kua, dom (114, im-2a)
novso", -ou, hJ bolest (11, im-2b) oijkoumevnh, -h", hJ nastanjeni svijet
(15, im-1b)
nou'", noov", oJ um, razumijevanje (24, im-
3e[4]) oi\no", -ou, oJ vino (34, im-2a)
numfivo", -ou, oJ mladoenja (16, im-2a) oi|o", -a, -on koje vrste, poput (14,
prid-1a[1])
nu'n sada (148, prilog) imenica: sadanjost
ojlivgo", -h, -on malo, nekolicina (40,
nuniv sada (20, prilog)
prid-1a[2a])
nuvx, nuktov", hJ no (61, im-3c[1])
o{lo", -h, -on itav, cio (109, prid
-1a[2a]) prilog: potpuno
xi
xi ojmnuvw ili o[mnumi kunem se,
xenivzw zabavljam, iznenaujem (10, gl- zaklinjem se (26, gl-3c[2]) -,
w[mosa, -, -, -
2a[1]) -, ejxevnisa, -, -, ejxenivsqhn
oJmoqumadovn s jednim umom,
xevno", -h, -on udan, stran (14, prid- jednoduno (11, prilog)
1a[2a])
o{moio", -oiva, -oion slian (45, prid
xhraivnw suim (15, gl-2d[4]) -, ejxhvrana, -,
1a[1])
ejxhvrammai, ejxhravnqhn
xuvlon, -ou, tov stablo, drvo (20, im-2c) oJmoiovw inim slinim, usporeujem
(15, gl-1d[3]) oJmoiwvsw,
wJmoivwsa, -, -, wJmoiwvqhn
o] mikrovn oJmoivw" isto tako, na isti nain (30,
oJ, hJ, tov lan (19870, prid-1a[2b]) prilog)
o{de, h{de, tovde ovo (10, prid-1a[2b]) oJmologevw priznajem, ispovijedam
(26, gl-1d[2a]) (wJmolovgoun),
oJdov", -ou', hJ put, cesta, putovanje,
oJmologhvsw, wJmolovghsa, -, -,
ponaanje (101, im-2b) -
ojdouv", -ovnto", oJ zub (12, im-3c[5a]) o[n
[ oma, -mato", tov ime, ugled (231,
o{qen odakle, iz kojeg razloga (15, prilog) im-3c[4])
ojnomavzw imenujem (10, gl-2a[1]) -,
oi\da znam, razumijem (318, gl-1b[3])
wjnovmasa, -, -, wjnomavsqhn
eijdhvsw, h/[dein, -, -, -
o[ntw" stvarno (10, prilog) pridjev:
oijkiva, -a", hJ kua, dom (93, im-1a)
stvaran
oijkdespovth", -ou, oJ gospodar kue
(12, im-1f) ojpivswG izaG, nakonG (35, prijedlog,
prilog)
o{pou gdje (82, estica)
432 Dodatak
o{pw" kako, da, kako bi (53, veznik; prilog) ou{tw" tako, na ovaj nain (208,
o{rama, -ato", tov vizija (12, im-3c[4]) prilog)
oJravw vidim, primjeujem, doivljavam oujciv ne (54, prilog)

(454, gl-1d[1a]) o[yomai, ei\don, ojfeivlw dugujem trebam (35, gl
eJwr
v aka, -, w[fqhn -2d[1]) (w[feilon), -, -, -, -, -
ojrghv, -h'", hJ gnjev, srdba (36, im-1b)
ojfqalmov", -ou', oJ oko, vid (100, im
o{rion, -ou, tov granica, regija (12, im-2c) -2a)
o{rko", -ou, oJ zakletva (10, im-2a) o[fi", -ew", oJ zmija (14, im-3e[5b])
o[ro", o[rou", tov planina, gora (63, im- o[clo", -ou, oJ mnotvo, rulja (175,
3d[2b]) im-2a)
o{", h{, o{ tko (1407, prid-1a[2b]) o[yio", -a, -on veer (15, prid-1a[1])
o{so", -h, -on velik kao, puno kao (110,
prid-1a[2a]) pi
pi
o{sti", h{ti", o{ti tko god, koji god, to god pavqhma, -ato", tov patnja (16, im
(145, prid-1a[2b]) -3c[4])
o{tan kada god (123, estica)
paideuvw odgajam, vjebam (13, gl
o{te kada (103, estica)
-1a[6]) (ejpaivdeuon), -,
o{ti da, budui da, jer (1296, veznik) ejpaivdeusa, -, pepaivdeumai,
ejpaideuvqhn
ou| gdje (24, prilog)
paidivon, -ou, tov dijete, beba (52, im
ouj, oujk, oujc ne (1623, prilog) -2c)
oujaiv jao! teko meni! (46, uzvik)
paidivskh, -h", hJ slukinja (13, im
oujdev a ne, ak ni, niti, ni (143, veznik) -1b)
oujdeiv", oujdemiva, oujdevn nitko, nijedan, pai", paidov", oJ ili hJ djeak, sin,
nita (234, prid-2a) sluga; djevojka (24, im-3c[2])
oujdevpote nikada (16, prilog) palaiov", -av, -ovn star (19, prid-1a[1])
oujkevti ne vie (47, prilog) pavlin ponovno (141, prilog)
ou\n stoga, tada, prema tome (499, estica) pantokravtwr, -oro", oJ Svemogui
ou[pw jo ne (26, prilog) (10, im-3f[2b])
oujranov", -ou', oJ nebo (273, im-2a) pavntote uvijek (41, prilog)
ou\", wjtov", tov uho (36, im-3c[6c]) paravG odG (194, prijedlog) paravD
uzA, u prisustvuG; paravA uzA
ou[te a ne, niti, ni (87, prilog)
parabolhv, -h'", hJ usporedba (50,
ou|to", au{th, tou'to jednina: ovo, on, ona, im-1b)
to (1387, prid-1a[2b]) mnoina: ovi; paraggevllw zapovijedam (32, sgl
oni -2d[1]) (parhvggellon), -,
parhvggeila, -,
parhvggelmai, -
Leksikon 433
parivsthmi predstavljam, prisutan

paragivnomai dolazim, stiem (37, sgl-
sam (41, sgl-6a) parasthvsw,
1c[2]) (pareginovmhn), -,
parevsthsa, parevsthka, -,
paregenovmhn, -, -, -
parestavqhn
paravgw prolazim pokraj (10, sgl-1b[2])
parousiva, -a", hJ dolazak,
paradivdwmi povjeravam, predajem, prisutnost (24, im-1a)
izdajem (119, sgl-6a) (paredivdoun),
paradwvsw, parevdwka, paradevdwka, parrhsiva, -a", hJ hrabrost,
paradevdomai, paredovqhn otvorenost (31, im-1a)
paravdosi", -ew", hJ predaja (13, im-3e[5b]) pa'", pa'sa, pa'n jednina: svaki, svi
(1243, prid-2a) mnoina: svi
paraitevomai odbacujem, odbijam (12, sgl-
1d[2a]) (parh/touvmhn), -, pavsca, tov Pasha (29, im-3g[2])
parh/thsavmhn, -, parhvt/ hmai, - pavscw patim (42, gl-5a) -, e[paqon,
parakalevw zovem, potiem, opominjem, pevponqa, -, -
tjeim (109, sgl-1d[2b]) patavssw udaram (10, gl-2b) patavxw,
(parekavloun), -, parekavlesa, -, ejpavtaxa, -, -, -
parakevklhmai, pareklhvqhn
pathvr, patrov", oJ otac (413, im
paravklhsi", -ew", hJ utjeha, ohrabrenje -3f[2c])
(29, im-3e[5b]) Pau'lo", -ou, oJ Pavao (158, im-2a)
paralambavnw uzimam, preuzimam (49, pauvw zaustavljam, prestajem (15, gl
sgl-3a[2b]) paralhvmyomai, -1a[5]) (ejpauovmhn),
parevlabon, -, -, paralhmfqhvsomai pauvsomai, ejpausavmhn, -,
paralutikov", -hv, -ovn hrom (10, prid- pevpaumai, ejpauvqhn
1a[2a]) imenica: uzeti peivqw uvjeravam (53, gl-1b[3])
paravptwma, -ato", tov zlodjelo, grijeh (19, (e[peiqon), peivsw, e[peisa,
im-3c[4]) pevpoiqa, pevpeismai,
ejpeivsqhn
parativqhmi stavljam ispred (19, sgl-6a)
(medij) povjeravam paraqhvsw, peinavw gladujem, gladan sam (23,
parevqhka, -, -, - gl-1d[1b]) peinavsw,
ejpeivnasa, -, -, -
paracrh'ma odmah (18, prilog)
peiravzw ispitujem, iskuavam (38,
pavreimi prisutan sam, stigao sam
gl-2a[1]) (ejpeivrazon), -,
(24, sgl-6b) (parhvmhn), parevsomai, ejpeivrasa, -, pepeivrasmai,
-, -, -, - ejpeiravsqhn
parembolhv, -h'", hJ barake, tabor (10, im- peirasmov", -ou', oJ iskuenje, ispit
1b) (21, im-2a)
parevrcomai prolazim (29, sgl-1b[2]) pevmpw aljem (79, gl-1b[1]) pevmyw,
pareleuvsomai, parh'lqon, e[pemya, -, -, ejpevmfqhn
parelhvluqa, -, -
penqevw tugujem (10, gl-1d[2a])
parevcw nudim (16, sgl-1b[2]) (pareicon), penqhvsw, ejpevnqhsa, -, -, -
-, parevscon, -, -, - pevnte pet (38, im-3g[2])
parqevno", -ou, hJ djevica (15, im-2a) pevranG na drugoj straniG (23, prilog)
perivG oL, okoG (333, prijedlog)
perivA okoG
434 Dodatak
peribavllw stavljam na, oblaim (23, sgl- pleivwn, pleion vei, vie (55, prid
2d[1]) -, perievbalon, -, -4b[1])
peribevblhmai, - pleonexiva, -a", hJ pohlepa (10, im
peripatevw hodam (okolo), ivim (95, sgl- -1a)
1d[2a]) (periepavtoun), peripathvsw, plhghv, -h'", hJ poast, nesrea, rana
periepavthsa, -, -, -
(22, im-1b)
perisseuvw obilujem (39, gl-1a[6])
plh'qo", -ou", tov mnotvo (31, im
(ejperivsseuon), -, ejperivsseusa, -, -,
perisseuqhvsomai -3d[2b])
perissovtero", -tevra, -on vei, vie (16, plhquvnw umnaam, poveavam (12,
prid-1a[1]) gl-1c[2]) (ejplhqunovmhn),
plhqunw', ejplhvquna, -, -,
perissotevrw" vei, vie (12, prilog) ejplhquvnqhn
peristerav, -a'", hJ golubica (10, im-1a) plhvn ipak, ali (31, prilog) (G):
peritevmnw obrezujem (17, sgl-3a[1]) -, osim ako
perievtemon, -, peritevtmhmai,
plhvrh", -e" pun (17, prid-4a)
perietmhvqhn
plhrovw ispunjavam, upotpunjujem
peritomhv, -h'", hJ obrezanje (36, im-1b)
(86, gl-1d[3]) (ejplhvroun),
peteinovn, -ou', tov ptica (14, im-2c) plhrwvsw, ejplhvrwsa,
pevtra, -a", hJ stijena (15, im-1a) peplhvrwka, peplhvrwmai,
ejplhrwvqhn
Pevtro", -ou, oJ Petar (156, im-2a)
plhvrwma, -ato", tov punina (17, im
phghv, -h'", hJ izvor, vrelo (11, im-1b) -3c[4])
piavzw hvatam (12, gl-2a[1]) -, ejpivasa, -, -, plhsivon blizu (17, prilog) imenica:
ejpiavsqhn
blinji
Pila'to", -ou, oJ Pilat (55, im-2a)
ploion, -ou, tov amac, brod (68, im
pivmplhmi punim, ispunjavam (24, gl-6a) -, -2c)
e[plhsa, -, pevplhsmai, ejplhvsqhn
plouvsio", -a, -on bogat (28, prid
pivnw pijem (73, gl-3a[1]) (e[pinon), pivomai, -1a[1])
e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn
ploutevw bogat sam (12, gl-1d[2a]) -,
pivptw padam (90, gl-1b[3]) (e[pipton), ejplouvthsa, peplouvthka, -, -
pesou'mai, e[peson ili e[pesa,
pevptwka, -, - plou'to", -ou, oJ bogatstvo (22, im
-2a)
pisteuvw vjerujem, pouzdajem se (u) (241,
pneu'ma, -ato", tov duh, Duh, vjetar,
gl-1a[6]) (ejpivsteuon), pisteuvsw,
ejpivsteusa, pepivsteuka, dah, unutarnji ivot (379,
pepivsteumai, ejpisteuvqhn im-3c[4])
pivsti", pivstew", hJ vjera, pouzdanje (243, pneumatikov", -hv, -ovn duhovni (26,
im-3e[5b]) prid-1a[2a])
pistov", -hv, -ovn vjeran, vjeruju (67, prid- povqen odakle? od koga? (29, prilog)
1a[2a]) poievw inim, pravim (568, gl-1d[2a])
planavw zastranjujem, zavodim (39, (ejpoivoun), poihvsw, ejpoivhsa,
gl-1d[1a]) planhvsw, ejplavnhsa, -, pepoivhka, pepoivhmai, -
peplavnhmai, ejplanhvqhn poikivlo", -h, -on razliit, raznolik,
plavnh, -h", hJ pogreka (10, im-1b) mnogostruk (10, prid-
1a[2a])
Leksikon 435
poimaivnw skrbim za ovce, pasem ovce (11, provbaton, -ou, tov ovca (39, im-2c)
gl-2d[4]) poimanw', ejpoivmana, -, -, - provqesi", -ew", hJ plan, naum,
poimhvn, -evno", oJ pastir (18, im-3f[1b]) svrha (12, im-3e[5b])
prolevgw govorim unaprijed (15, sgl
poio", -a, -on koje vrste? koji? to? (33,
-1b[2]) -, proei\pon ili
prid-1a[1])
proei\pa, -, proeivrhka ili
povlemo", -ou, oJ rat (18, im-2a) proeivrhmai, -
povli", -ew", hJ grad (162, im-3e[5b]) prov"A kaD. premaD, sI (700,
pollavki" esto, uestalo (18, prilog) prijedlog)
poluv", pollhv, poluv jednina: puno (416, prosdevcomai primam, ekam na (14,
prid-1a[2a]) mnoina: mnogo prilog: sgl-1b[2]) (prosedecovmhn), -,
esto prosedexavmhn, -, -, -
ponhrov", -av, -ovn zao, lo (78, prid-1a[1]) prosdokavw ekam na, oekujem (16,
sgl-1d[1a]) (prosedovkwn), -,
poreuvomai idem, nastavljam, ivim (153,
-, -, -, -
gl-1a[6]) (ejporeuovmhn), poreuvsomai,
-, -, pepovreumai, ejporeuvqhn prosevrcomai dolazim/idem k (86,
porneiva, -a", hJ blud (25, im-1a) sgl-1b[2]) (proshrcovmhn), -,
prosh'lqon, proselhvluqa, -,
povrnh, -h", hJ bludnica (12, im-1b) -
povrno", -ou, oJ bludnik (10, im-2a) proseuchv, -h'", hJ molitva (36, im
povso", -h, -on koliko velik? koliko puno? -1b)
koliko mnogo? (27, prid-1a[2a]) proseuvcomai molim (85, sgl-1b[2])
(proshucovmhn),
potamov", -ou', oJ rijeka (17, im-2a) proseuvxomai, proshuxavmhn,
potev u neko vrijeme (29, estica) -, -, -
povte kada? (19, prilog) prosevcw brinem se za, pazim na (24,
pothvrion, -ou, tov alica (31, im-2c) sgl-1b[2]) (proseicon), -, -,
prosevschka, -, -
potivzw dajem piti (15, gl-2a[1]) (ejpovtizon),
-, ejpovtisa, pepovtika, -, ejpotivsqhn proskalevw pozivam (29, sgl-1d[2a])
-, prosekalesavmhn, -,
pou' gdje? (48, prilog) proskevklhmai, -
pouv", podov", oJ stopalo (93, im-3c[2]) proskarterevw odan sam, vjeran
pra'gma, -ato", tov djelo, tvar, stvar (11, sam (10, sgl-1d[2a])
proskarterhvsw, -, -, -, -
im-3c[4])
pravssw inim (39, gl-2b) pravxw, e[praxa, proskunevw tujem (60, sgl-3b])
pevpraca, pevpragmai, - (prosekuvnoun),
prau?th", -h'to", hJ njenost, poniznost (11, proskunhvsw, prosekuvnhsa,
im-3c[1]) -, -, -
proslambavnw primam (12, sgl
presbuvtero", -a, -on starjeina (66, prid-
-3a[2b]) -, proselabovmhn, -,
1a[1])
-, -
privn prije (13, veznik; prijedlog) prostivqhmi dodajem k (18, sgl-6a)
provG prijeG (47, prijedlog) (prosetivqoun), -,
proavgw idem ispred (20, sgl-1b[2]) prosevqhka, -, -, prosetevqhn
(proh'gon), proavxw, prohvgagon, -, -,
-
436 Dodatak
prosfevrw donosim k, nudim (47, sgl- sivgma

1c[1]) (prosevferon), -, proshvnegkon
ili proshvnegka, prosenhvnoca, -, savbbaton, -ou, tov abat, tjedan (68,
proshnevcqhn im-2c)
provswpon, -ou, tov lice, izgled (76, im-2c) Saddoukaio", -ou, oJ saducej (14,
provtero", -a, -on negdanji, bivi, raniji im-2a)
(11, prid-1a[1]) saleuvw tresem (15, gl-1a[6]) -,
profhteiva, -a", hJ prorotvo (19, im-1a) ejsavleusa, -, sesavleumai,
profhteuvw prorokujem (28, gl-1a[6]) ejsaleuvqhn
(ejprofhvteuon), profhteuvsw, savlpigx, -iggo", hJ truba (11, im
ejprofhvteusa ili proefhvteusa, -, -, - -3b[2])
profhvth", -ou, oJ prorok (144, im-1f) salpivzw puem u trubu (12, gl
prwi? rano, rano ujutro (12, prilog) -2a[1]) salpivsw, ejsavlpisa, -
prw'to", -h, -on prvi, raniji (155, prid- , -, -
1a[2a]) Samavreia, -a", hJ Samarija (11, im
ptwcov", -hv, -ovn siromaan (34, prid-1a[2a]) -1a)
imenica: siromah savrx, sarkov", hJ tijelo (147, im
puvlh, -h", hJ kapija, vrata (10, im-1b) -3b[1])
pulwvn, -w'no", oJ prolaz, kapija (18, im- satana'", -a', oJ Sotona (36, im-1e)
3f[1a]) Sau'lo", -ou, oJ Savao (15, im-2a)
punqavnomai raspitujem se (12, gl-3a[2b]) seautou', -h'" od sebe (43, prid
(ejpunqanovmhn), -, ejpuqovmhn, -, -, -
-1a[2b])
pu'r, purov", tov vatra (71, im-3f[2a]) sevbw tujem (10, gl-1b[1])
pwlevw prodajem (22, gl-1d[2a]) (ejpwvloun), seismov", -ou', oJ potres (14, im-2a)
-, ejpwvlhsa, -, -, -
shmeion, -ou, tov znak, znamenje,
pw'lo", -ou, oJ drijebe (12, im-2a) udo (77, im-2c)
pw'" kako? (103, estica) shvmeron danas (41, prilog)
pwv" nekako, moda (15, estica) sigavw utim, utiavam se (10, gl
-1d[1a]) -, ejsivghsa, -,
rJJw' sesivghmai, -
Sivla", -a', oJ Sila (12, im-1e)
rJabbiv, oJ rabin, gospodar (15, im-3g[2]) Sivmwn, -wno", oJ imun (75, im
rJab
v do", -ou, hJ tap, palica (12, im-2b) -3f[1a])
rJhm
' a, -ato", tov rije, govor, poslovica (68, sito", -ou, oJ penica (14, im-2a)
im-3c[4]) siwpavw utim, utiavam se (10, gl
rJivza, -h", hJ korijen (17, im-1c) -1d[1a]) (ejsiwvpwn),
siwphvsw, ejsiwvphsa, -, -, -
rJuo
v mai spaavam, izbavljam (17, gl-1a[4])
rJus
v omai, ejrrusavmhn, -, -, ejrruvsqhn skandalivzw potiem na grijeh (29,
gl-2a[1]) (ejskandalizovmhn),
Rwmaio", -a, -on rimski (12, prid-1a[1])
-, ejskandavlisa, -, -,
ejskandalivsqhn
skavndalon, -ou, tov iskuenje na
grijeh, povreda (15, im-2c)
Leksikon 437
skeu'o", -ou", tov orue, posuda (23, im- suv ti (1067, prid-5a)
3d[2b]) mnoina: dobra, stvari suggenhv", -ev" u srodstvu (11, prid-
skhnhv, -h'", hJ ator, prebivalite (20, im- 4a) imenica: roak
1b) suzhtevw osporavam, raspravljam
skotiva, -a", hJ tama, tmina (16, im-1a) (10, sgl-1d[2a])
(sunezhvtoun), -, -, -, -, -
skovto", -ou", tov tama, tmina (31, im-
3d[2b]) sukh', -h'", hJ stablo smokve (16, im
-1h)
Solomw'n, -w'no", oJ Salomon (12, im-3c[5b])
sullambavnw hvatam, zanem (16,
sov", shv, sovn tvoj (25, prid-1a[2a])
sgl-3a[2b]) sullhvmyomai,
sofiva, -a", hJ mudrost (51, im-1a) sunevlabon, suneivlhfa, -,
sofov", -hv, -ovn mudar (20, prid-1a[2a]) sunelhvmfqhn
speivrw sijem (52, gl-2d[3]) -, e[speira, -, sumfevrw koristan sam (15, sgl-1c[1])
e[sparmai, - (neosobno) korisno je -,
spevrma, -ato", tov sjeme, potomstvo (43, sunhvnegka, -, -, -
im-3c[4]) suvn D sI (128, prijedlog)
splagcnivzomai saalijevam, suosjeam sunavgw okupljam, pozivam (59, sgl
(12, gl-2a[1]) -, -, -, -, -1b[2]) sunavxw, sunhvgagon,
ejsplagcnivsqhn -, sunhgmai, sunhvcqhn
splavgcnon, -ou, tov srce, osjeaji (11, im- sunagwghv, -h'", hJ sinagoga,
2c) okupljalite (56, im-1b)
spoudavzw udim, revan sam, urim (11, suvndoulo", -ou, oJ suuznik (10, im-
gl-2a[1]) spoudavsw, ejspouvdasa, -, -, 2a)
-
sunevdrion, -ou, tov Sanhedrin, sabor
spoudhv, -h'", hJ revnost, marljivost (12, im-
(22, im-2c)
1b)
suneivdhsi", -ew", hJ savjest (30, im
staurov", -ou', oJ kri (27, im-2a)
-3e(5b)
staurovw rtvujem (46, gl-1d[3])
sunergov", -ou', oJ pomaganje (13,
staurwvsw, ejstauvrwsa, -,
ejstauvrwmai, ejstaurwvqhn im-2a) imenica: pomaga,
suradnik
stevfano", -ou, oJ vijenac, kruna (18, im-1e)
sunevrcomai okupljam, putujem s
sthvkw stojim vrsto (11, gl-1b[2])
(30, sgl-1b[2]) (sunhrcovmhn),
(e[sthken), -, -, -, -, -, -
-, sunh'lqon, sunelhvluqa, -,
sthrivzw uspostavljam, osnaujem (13, gl- -
2a[2]) sthrivxw, ejsthvrixa ili sunevcw alostim, ugnjetavam (12,
ejsthvrisa, -, ejsthvrigmai, sgl-1b[2]) (suneicovmhn),
ejsthrivcqhn sunevxw, sunevscon, -, -, -
stovma, -ato", tov usta (78, im-3c[4])
sunivhmi razumijem (26, sgl-6a)
strathgov", -ou', oJ zapovjednik, sudac (10,
sunhvsw, sunh'ka, -, -, -
im-2a)
stratiwvth", -ou', oJ vojnik (26, im-1f) sunivsthmi pohvaljujem, pokazujem
(16, sgl-6a) -, sunevsthsa,
strevfw okreem (21, gl-1b[1]) -,
sunevsthka, -, - isto tako,
e[streya, -, -, ejstravfhn
tvori se kao pravilan glagol:
sunistavnw
438 Dodatak
sfavzw koljem (10, gl-2a[2]) sfavxw, televw dovravam, ispunjavam (28,

e[sfaxa, -, e[sfagmai, ejsfavghn gl-1d[2b]) televsw, ejtevlesa,
tetevleka, tetevlesmai,
sfovdra izrazito, uvelike (11, prilog) ejtelevsqhn
sfragivzw peatim, obiljeavam (15, gl- tevlo", -ou", tov kraj, cilj (40, im
2a[1]) -, ejsfravgisa, -, ejsfravgismai, -3d[2b])
ejsfragivsqhn
telwvnh", -ou, oJ carinik (21, im-1f)
sfragiv", -ido", hJ peat (16, im-3c[2])
tevra", -ato", tov udo, znamen (16,
scivzw dijelim, razdvajam (11, gl-2a[1])
scivsw, e[scisa, -, -, ejscivsqhn im-3c[6a])
tevssare", -wn etiri (41, prid-4b[2])
sw/zv w spaavam, izbavljam (106, gl-2a[1])
(e[sw/zon), swvsw, e[swsa, sevswka, tesseravkonta etrdeset (22, im
sevsw/smai, ejswvqhn -3g[2], ne deklinira se)
sw'ma, -mato", tov tijelo (142, im-3c[4]) tevtarto", -h, -on etvrti (10, prid
swthvr, -h'ro", oJ spasitelj, izbavitelj (24, -1a[2a])
im-3f[2a]) threvw drim, uvam, zapaam (70,
swthriva, -a", hJ spasenje, izbavljenje (46, gl-1d[2a]) (ejthvroun),
im-1a) thrhvsw, ejthvrhsa,
tethvrhka, tethvrhmai,
ejthrhvqhn
tau' tivqhmi stavljam, smjetam (100, gl
tavlanton, -ou, tov talent (grka novana -6a) (ejtivqhn), qhvsw, e[qhka,
jedinica) (14, im-2c) tevqeika, tevqeimai, ejtevqhn
tapeinovw poniavam (14, gl-1d[3]) tivktw raam (18, gl-1b[2]) tevxomai,

tapeinwvsw, ejtapeivnwsa, -, -, e[tekon, -, -, ejtevcqhn
ejtapeinwvqhn timavw astim, iskazujem ast (21, gl
taravssw uznemirujem, smetam (17, gl-2b) -1d[1a]) timhvsw, ejtivmhsa, -,
(ejtavrasson), -, ejtavraxa, -, tetivmhmai, -
tetavragmai, ejtaravcqhn timhv, -h'", hJ ast, cijena (41, im-1b)
tacevw" brzo (15, prilog) tivmio", -a, -on skupocjen, dragocjen
tacuv", -eia, -uv brz, hitar (13, prid-2a) (13, prid-1a[1])
prilog: brzo Timovqeo", -ou, oJ Timotej (24, im-2a)
te i (tako), tako (215, estica) ti", ti netko, neto, taj, to, bilo tko,
tevknon, -ou, tov dijete, potomak (99, im-2c) bilo to (543, prid-4b[2])
tevleio", -a, -on savren, potpun (19, prid- tiv", tiv tko? to? koji? zato? (546,
1a[1]) prid-4b[2])
teleiovw usavrujem, upotpunjujem, Tivto", -ou, oJ Tit (13, im-2a)
postiem (23, gl-1d[3]) -, ejteleivwsa, toiou'to", -auvth, -ou'ton takav, od
teteleivwka, teteleivwmai,
ejteleiwvqhn takve vrste (57, prid-1a[2b])
tolmavw usuujem se, dovodim se k
teleutavw umirem (11, gl-1d[1a]) -, (16, gl-1d[1a]) (ejtovlmwn),
ejteleuvthsa, teteleuvthka, -, - tolmhvsw, ejtovlmhsa, -, -, -
Leksikon 439
uJpavrcw jesam, postojim (60, sgl

tovpo", -ou, oJ mjesto, lokacija (94, im-2a)
-1b[2]) (uJph'rcon), -, -, -, -, -
tosou'to", -auvth, -ou'ton tako velik, toliko
tav uJpavrconta: neije
puno, toliko mnogo (20, prid-1a[2b])
vlasnitvo
tovvte tada, nakon toga (160, prilog) uJpevr poradiG (150, prijedlog)
G
travpeza, -h", hJ stol (15, im-1c) uJpevrA iznadG

uJphrevth", -ou, oJ sluga, pomonik
trei", triva tri (69, prid-4a)
(20, im-1f)
trevcw trim (20, gl-1b[2]) (e[trecon), -,
e[dramon, -, -, - uJpovG odG (220, prijedlog)
uJpovA ispodG
triavkonta trideset (11, im-3g[2])
triv" tri puta (12, prilog) uJpovdhma, -ato", tov sandala, cipela
trivto", -h, -on trei (56, prid-1a[2a]) (10, im-3c[4])
trovpo", -ou, oJ nain, put (13, im-2a) uJpokavtwG podI, ispodG (11,
trofhv, -h'", hJ hrana (16, im-1b) prijedlog)
tugcavnw postiem (12, gl-3a[2b]) uJpokrithv", -ou', oJ licemjer (17, im
(neosobno) dogaa se, ispadne -1f)
-, e[tucon, tevteuca, -, - uJpomevnw odnosim (17, sgl-1c[2]) -,
tuvpo", -ou, oJ tip, obrazac (15, im-2a) uJpevmeina, uJpomemevnhka, -, -
uJpomonhv, -h'", hJ strpljivost,
tuvptw udaram (13, gl-4) (e[tupton), -, -, -,
-, - uzdrljivost (32, im-1b)
Tuvro", -ou, oJ Tir (11, im-2b) uJpostrevfw vraam se, okreem se

(35, sgl-1b[1]) (uJpevstrefon),
tuflov", -hv, -ovn slijep (50, prid-1a[2a]) uJpostrevyw, uJpevstreya, -, -,
-
u\ yilovn uJpotavssw pokoravam, podreujem
(38, sgl-2b) -, uJpevtaxa, -,
uJgiaivnw zdrav sam (12, gl-2d[4]) uJpotevtagmai, uJpetavghn
uJgihv", -ev" cio, zdrav (11, prid-4a) uJsterevw u manjku sam (16, gl
u{dwr, u{dato", tov voda (76, im-3c[6b]) -1d[2a]) -, uJstevrhsa,
uJstevrhka, uJstevrhmai,
uiJo"v , -ou', oJ sin, potomak (377, im-2a)
uJsterhvqhn
uJmei" vi (1840, prid-5a) u{stero", -a, -on kasnije, tada (12,
uJmevtero", -a, -on va (11, prid-1a[1]) prid-1a[1]) prilog: konano
uJyhlov", -hv, -ovn visok, uzvien (11,
uJpavgw odlazim (79, sgl-1b[2]) (uJph'gon), -,
prid-1a[2a])
-, -, -, -
u{yisto", -h, -on najvii (13, prid
uJpakohv, -h'", hJ poslunost (15, im-1b) -1a[2a])
uJpakouvw posluan sam (21, sgl-1a[8]) uJyovw uzdiem, uzvisujem (20, gl
(uJphvkouon), -, uJphvkousa, -, -1d[3]) uJywvsw, u{ywsa, -, -,
uJpantavw susreem se, idem se uJywvqhn
susresti (10, sgl-1d[1a]) (uJphvntwn), -,
-, -, -, - fi
fi
faivnw svijetlim (31, gl-2d[4]) (pasiv)
pojavljujem se fanhvsomai,
e[fana, -, -, ejfavnhn
440 Dodatak
fanerov", -av, -ovn vidljiv, oigledan, poznat fwnhv, -h'", hJ zvuk, buka, glas (139,
(18, prid-1a[1]) im-1b)
fanerovw objavljujem, obznanjujem (49, gl- fw'", fwtov", tov svjetlo (73, im
1d[3]) fanerwvsw, ejfanevrwsa, -, -3c[6c])
pefanevrwmai, ejfanerwvqhn fwtivzw prosvjetljujem (11, gl-2a[1])
Farisaio", -ou, oJ farizej (98, im-2a) fwtivsw, ejfwvtisa, -,
feivdomai poteujem (10, gl-1b[3]) pefwvtismai, ejfwtivsqhn
feivsomai, ejfeisavmhn, -, -, -
fevrw nosim, podnosim, vodim (66, gl- ci
ci
1c[1]) (e[feron), oi[sw, h[negka,
caivrw radujem se (74, gl-2d[2])
ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn
(e[cairon), carhvsomai, -, -, -,
feuvgw bjeim (29, gl-1b[2]) feuvxomai, ejcavrhn
e[fugon, pevfeuga, -, - carav, -a'", hJ radost, uivanje (59,
fhmiv kaem, potvrujem (66, gl-6b) (e[fh), im-1a)
-, e[fh, -, -, -
carivzomai dajem besplatno,
Fh'sto", -ou, oJ Fest (13, im-2a)
opratam (23, gl-2a[1])
fiavlh, -h", hJ zdjela (12, im-1b) carivsomai, ejcarisavmhn, -,
filevw volim, svia mi se (25, gl-1d[2a]) kecavrismai, ejcarivsqhn
(ejfivloun), -, ejfivlhsa, pefivlhka, -, -
cavri", -ito", hJ milost,
Fivlippo", -ou, oJ Filip (36, im-2a) blagonaklonost, dobrota
fivlo", -h, -on ljubljeni (29, prid-1a[2a]) (155, im-3c[1])
imenica: prijatelj cavrisma, -ato", tov dar (17, im
fobevomai bojim se (95, gl-1d[2a]) -3c[4])
ceivr, ceirov", hJ aka, ruka, prst (177,
fovbo", -ou, oJ strah, potovanje (47, im-2a) im-3f[2a])
foneuvw ubijam, usmrujem (12, gl-1a[6]) ceivrwn, -on gori (11, prid-4b[1])
foneuvsw, ejfovneusa, -, -, - chvra, -a", hJ udovica (26, im-1a)
fronevw mislim, smatram (26, gl-1d[2a]) cilivarco", -ou, oJ vojni sudac (21,
(ejfronouvmhn), fronhvsw, -, -, -, - im-2a)
frovnimo", -h, -on razborit, uviavan (14, ciliav", -avdo", hJ tisua (23, im-3c[2])
prid-3a) civlioi, -ai, -a tisua (10, prid-1a[1])
fulakhv, -h'", hJ zatvor, uvanje (47, im-1b) citwvn, -w'no", oJ tunika (11, im
-3f[1a])
fulavssw uvam, zapaam (31, gl-2b)
fulavxw, ejfuvlaxa, -, -, - coiro", -ou, oJ svinja (12, im-2a)
fulhv, -h'", hJ pleme, narod (31, im-1b) cortavzw hranim, punim,
fuvsi", -ew", hJ priroda (14, im-3e[5b]) zadovoljavam (16, gl-2a[1])
-, ejcovrtasa, -, -,
futeuvw sadim (11, gl-1a[6]) (ejfuvteuon), -, ejcortavsqhn
ejfuvteusa, -, pefuvteumai, ejfuteuvqhn covrto", -ou, oJ trava, sijeno (15, im
-2a)
fwnevw pozivam iz, okupljam (43, gl
cravomai koristim, upotrebljavam
-1d[2a]) (ejfwvnoun), fwnhvsw,
(11, gl-1d[1a]) (ejcrwvmhn), -,
ejfwvnhsa, -, -, ejfwnhvqhn
ejcrhsavmhn, -, kevcrhmai, -
creiva, -a", hJ potreba (49, im-1a)
Leksikon 441
crhstovth", -hto", hJ dobrota, yeudoprofhvth", -ou, oJ lani prorok

blagonaklonost (10, im-3c[1]) (11, im-1f)
Cristov", -ou', oJ Krist, Mesija, Pomazanik yeu'do", -ou", tov la (10, im-3d[2b])
(529, im-2a) yeuvsth", -ou, oJ laac (10, im-1f)
crovno", -ou, oJ vrijeme (54, im-2a) yuchv, -h'", hJ dua, ivot, sebstvo
crusivon, -ou, tov zlato (12, im-2c) (103, im-1b)
crusov", -ou', oJ zlato (10, im-2a)
crusou", -h, -oun zlatni (18, prid-1b)
w\ mevga
cwlov", -hv, -ovn hrom (14, prid-1a[2a])
cwvra, -a", hJ zemlja, regija (28, im-1a) w\ O! (20, im-3g[2])
cwrevw izlazim, doseem (10, gl-1d[2a])* w|de ovdje (61, prilog)
cwrhvsw, ejcwvrhsa, kecwvrhka, -, - w{ra, -a", hJ sat, prigoda, trenutak
cwrivzw razdvajam (13, gl-2a[1]) cwrivsw, (106, im-1a)
ejcwvrisa, -, kecwvrismai, ejcwrivsqhn wJ" kao, poput, kada, tako, kako, oko
cwrivon, -ou, tov mjesto, zemlja, polje (10, (504, prilog)
im-2c)
wJsauvtw" slino, poput (17, prilog)
cwriv"G bezG , osimG (41, prijedlog)
wJseiv kao, poput, oko (21, estica)
w{sper ba kao (36, estica)
yi
yi w{ste stoga, tako da (83, estica)
yeuvdomai laem (12, gl-1b[3]) yeuvsomai, wjfelevw pomaem, koristim (15, gl
ejyeusavmhn, -, -, - -1d[2a]) wjfelhvsw, wjfevlhsa,
-, -, wjfelhvqhn
Kazalo pojmova
A bez lana 246, 274

Blomberg, Craig L. 54, 155-156
A Graded Reader of Biblical Greek 335 Bock, Darrell L. 89, 299
afeza 331 broj 24, 26, 30, 35, 36, 90, 122-125
akuzativ, odnosni akuzativ 303 Brown, John 5
akuzativ, pade 27-42, 342 Burge, Gary M. 75
alfa 8, 10
alfabet 7-12 C
Analytical Lexicon to the Greek NewTestament,
The 336 Carson, D.A. 238
antecedent 117
aorist 181
aktiv 301
aorist i futur pasiv indikativ 212-223 D
kapa aorist 324, 331
pasiv 301 dativ, pade 43-53, 342
pregled 367-368 deklinacija 30-31
prvi aorist 195 druga 30, 36, 48, 346
prvi aorist aktiv/medij indikativ 202 prva 30, 36, 48, 50, 51, 84, 345-346
-211 trea 30, 36, 75-88, 347-349
apostrof 14 deklinirati 100
apsolutno vrijeme 255 delta 8
apstraktna imenica 39 dentalni 83, 159, 205, 267, 338, 344, 383
Arnold, Clinton E. 138 deponentni 150-151, 157, 161, 187, 218, 221, 303,
artikularni 304 315
aspekt 123-125, 126, 135, 241, 290, 302, 311-312 digama 139, 162, 164, 200
neodreeni 126, 130, 158, 194, 201 diftong (dvoglas) 10-11, 16, 142, 146, 185, 228,
nesvreni 126, 130, 148, 158, 181 340
aspiracija 215, 223 lani 340
atematska konjugacija 320 pravi 340
augment 181, 184-185, 196, 204, 214, 218, 228, dijareza 11, 14
238, 301, 355 drugi aorist 195, 206, 301, 314
nepravilni 192 aktiv/medij indikativ 193-195, 202-211
slogovni 184 drugo lice 90
vremenski 185 dvostruki suglasnik 9, 17
aujtov" 98-105
azw glagol 383 E
B egzegeza 52
ei\don 200
beta 8 eijmiv 58-59, 189, 192, 236, 250, 283, 291, 301, 314,
443
444 Dodatak
320, 362
H
eisegeza 52
elizija 14
hak 10, 338
epsilon 8, 10
hi 9
eta 8, 10
Howe, E. Margaret 319
Everts, J. M. 257-258
hrvatska glagolska vremena 353
e[xestin 303
I
F
idiom 87
Fanning, Buist M. 288, 298, 318
imenica 25
fi 9
imperativ 310-318, 329
finitni glagolski oblik 302
neodreeni 312
formant glagolskog vremena 158, 196, 204-205,
nesvreni 312
214, 218, 229, 238, 332, 355, 384
perfekt 318
formant naina 332
pregled 361
futur 242
saetak 373-374
aktiv/medij indikativ 155-164, 165-172
imperfekt indikativ 180-192
futur perfekt 238
pregled 364-365
nesvreni pasiv 213
indikativ, nain 124, 130
pasiv 213
pregled 359
pregled 366
infinitiv 299-309, 329
futur drugi 156
dopunski 304
futur pasiv (svreni i nesvreni) 213
imenica 303
futur prvi 156
infinitiv sa lanom i prijedlogom 304
-306
G namjera 306
posljedica 306
gama 8, 9 pregled 361, 375-376
gama nazalni 10 subjekt 303
genitiv apsolutni 281-283 instrumental, pade 342
genitiv, pade 43-53, 342 interpunkcija 14-15
gerund 239 iota 8, 10, 47, 49, 78, 81, 344
Gill, Deborah 327 adskriptum 343
glagol 25, 122 subskriptum 11, 47
glagolski korijen 165-179, 187, 196, 326, 355, izgovor 4, 15
383 izravni objekt 22, 25, 29, 31, 36, 116, 243, 342
glagolsko vrijeme 122-126 izw glagol 170, 179, 383
glavni dio 157
gramatiki analizirati 35-36, 92, 151, 232, 303, J
315
grki jezik
jaki glagol 194
atiki grki jezik 1
jednina 24, 30, 122
klasini grki jezik 1, 15
Koine grki jezik 1, 15
Gruenler, Royce Gordon 193 K
kapa 8
Kazalo pojmova 445
kartica za pamenje (podsjetnica) 4 Mounce, Robert H. v, 13, 245

Keener, Craig S. 121 Mounce, William D. 224
Klein, Ernest 18 mu 8
kljuna rije 45, 50, 56, 305 muki rod 24, 29, 30, 33, 34
kompenzacijsko produljenje 49, 344
konjugirana rije 127
N
konjunktiv, nain 288-298, 325, 329
neodreeni 290
nain 124
nesvreni 290
naglasak 14-15, 20-21, 92, 174, 338
perfekt 298
akut 14, 20
pregled 360, 370-372
cirkumfleks 14, 20, 143
savjetovni 295
enklitiki 14
kontrakcija 34, 139-142, 145-146, 301, 340, 344
gravis 14, 21
kontraktni glagol 138-146, 152, 158-159, 188-
proklitiki 14
189, 205, 230, 249, 314, 355
recesivni 21
ksi 8
ne deklinira se 31, 300
kurziv 7
negacija 243, 254, 296, 303
neizravni objekt 44, 342
L nepravilni dvoglas (diftong) 11
nepravilni glagol 194
labijalno 82, 159, 205, 237, 338, 344 nepravilni glagolski oblici 169
lambda 8 neprijelazni 330
leksiki oblik 32, 35, 36, 65, 92, 128 neupravni govor 308-309
leksikon 32 nominativ, pade 27-42, 342
lice 26, 91, 122, 125, 311 nu 8
lini nastavak 124, 127, 131-132, 140, 158, 196,
205, 216
O
likvidni glagol
aorist 206-207
objekt prijedloga 25, 55, 116, 342
futur 173-176, 338, 355
odnosna reenica 116
saetak 396
odreeni lan 25, 36-38, 48, 67, 82, 85, 116, 274,
lokativ, pade 342
300, 304, 345, 345
omega 9, 10
M omikron 8, 10
optativ, nain 316, 332-333
magla 39 osam pravila o imenicama 36, 49, 83, 344
majuskule 7 osnova glagolskog vremena 168-172, 214, 355
Marshall, I. Howard 98 saetak 382-395
meusamoglasniko sigma 197 otri hak 10
meusuglasniko sigma 61
metateza 133
P
Metzger, Bruce M. xv, 18, 336
Michaels, J. Ramsey 212
pade 23-24, 35, 36, 90, 117, 342
mi glagoli 319-326, 327-333
posvojni 43
mnemonika sredstva 4
padeni nastavak 29, 30, 35, 344
mnoina 24, 30, 122
pamenje 15
morfem 240, 247
paraggevllw 303
Morphology of Biblical Greek, The 335
particip 330
446 Dodatak
aorist 241, 242 predikat 25, 342

aorist priloki 257-269 prezent, glagolsko vrijeme 156, 168, 185, 187,
aspekt 251, 256, 277 196, 229, 246, 301, 383
atributivni 277 aktiv indikativ 129-134
augment 242, 259-260 medij/pasiv indikativ 147-154
dopusni 284 pregled 363-364
formant glagolskog vremena 260 pridjev 25, 63-71, 350-352
futur 265-269 2-2 67
glagolski pridjev 239, 240, 271 atributivni poloaj 65-66
glagolsko vrijeme 242 isti 103
gramatika analiza 244 pokazni 106-113
imenski 272-274, 277 predikatni poloaj 67, 109, 163
instrumental 284 pridjevska zamjenica 102
kao obini glagol 284 prijedlog 25, 54-62, 339
morfem 240 prijedloni izraz 243
nedefinirani vid 241, 258 prijevoj 49, 110, 134, 221, 236, 344, 383
nesvreni 247 primarni 354
nesvreni aspekt 241, 246, 283 lini nastavak 132, 229
perfekt 241, 242, 278-287 lini nastavak za aktiv 130, 157, 173,
pregled 377-381 226
prezent 241, 242, 246 lini nastavak za pasiv 149, 151, 160,
prezent priloki 245-256 174, 217, 219, 227
pridjevski 241, 242-244, 270-284 primarno glagolsko vrijeme 182
priloki 241, 242, 274-275 pripremna upotreba postoji 192
reduplikacija 279 prirodni rod 24, 29, 102, 109
relativno vrijeme 255, 268, 277 privlaenje 120
stanje 242, 251 prolo nesvreno vrijeme 181
subjekt 243, 256, 282 prvo lice 90
uvod 239-244 psi 9
uzroni 284 punktilijarni aspekt 201
participna fraza 240
pa'" 84-85 R
perfekt 195
aktiv 301
redoslijed rijei 31
drugi perfekt 230
reduplikacija 227-229, 238, 355
indikativ 224-238
atika 220
konjunktiv 290
samoglasnika 228-229
pasiv 236-237
suglasnika 228
pregled 369
ro 8
perifrastika konstrukcija 236, 237, 283-284
rod 24, 29-30, 35, 36, 82, 91, 100, 135
pi 8
pitanje 115, 296-297
pluskvamperfekt 237-238 S
pogodbena reenica 293-294, 341
pokretno nu 79, 81, 93, 133, 343 samoglasnici 9
pomoni glagol 124, 225 saimanje 69, 111, 144, 338
posvojni pade 43, 91, 342 Schreiner, Thomas R. 202, 270
postpozitiv 41, 104, 105, 119 Scott, Jr., J. Julius 147
pravilni glagol 194 sekundarno glagolsko vrijeme 182
Kazalo pojmova 447
lini nastavak 132, 238, 333, 354

lini nastavak za aktiv 183, 195, 204,
U
206, 214, 215, 216
upravni govor 308
lini nastavak za pasiv 184, 197, 207
upsilon 9
sigma 9
sklanjanje 22-23, 29, 30, 32
skup 16 V
slaganje 36, 122-125
sloenica 17 velarni 82, 159, 205, 237, 338, 344
sloeni glagol 176, 188 veliko slovo 7, 12, 41
spojni samoglasnik 127, 131, 158, 185, 196, 204, Verbrugge, Verlyn 43, 129, 310
229, 238, 322, 332, 355 vlastito ime 39
srodne rijei 18 vokativ, pade 110, 342
stanje 124, 132 vrijeme 122, 135
aktiv 124, 130, 148
medij 126, 150, 208, 230-232
W
pasiv 124, 148, 150, 154
subjekt 23, 25, 26, 29, 30, 31, 36, 116, 125, 131,
Wallace, Daniel B. 27, 28, 63, 230, 318, 335, 341
302-303, 342
Wessel, Walter W. xi, 106, 180
suglasnika skupina 228
Wilkins, Michael J. 114
suglasniko iota 179
T
Z
tablica praskavih suglasnika xiv, 82-83, 159,
215, 228, 338, 344, 384 zabrana 295, 315-316
osnova 29, 35, 127, 131, 204, 229 zamjenica
praskavi suglasnici plus sigma 83 lina 89-97, 110, 135-136
praskavi suglasnik 82, 205, 215, 237 odnosna 114-120, 254, 345
tau 9 pokazna 106-113, 117
tematska konjugacija 320, 323, 328 refleksivna/povratna 102
tematski samoglasnik 131, 320 za pojaavanje 103
theta 8 zavisna reenica 57, 69, 118
tihi hak 10 zeta 8
tihi suglasnik 19 znaenje spregnutog oblika 35
transliteracija 7
tree lice 90
Trenchard, Warren xv, 336
tvorba slogova 16-17
enski rod 24, 29, 30, 33, 34, 47

Gramatika Bibl Koingrckog PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gramatika Bibl Koingrckog PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVE GRAMATIKE

Izvornik izdan u SAD-u pod naslovom: Basics of Biblical Greek Grammar

Osnove Gramatike Biblijskoga Grkog Jezika

Izdava: BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)

Za izdavaa: Todd Price

tampano u Bosni i Hercegovini

OSNOVE GRAMATIKE BIBLISKOGA GRKOG JEZIKA / preveo Miroslav

Prijevod djela: Basics of Biblical Greek Grammar, Second Edition

Bobu i Jean Mounce

hJ marturiva kurivou pisthv,

ta; dikaiwvmata kurivou eujqeia,

hJ ejntolh; kurivou thlaughv",

oJ fovbo" kurivou aJgnov",

ta; krivmata kurivou ajlhqinav,

kai; e[sontai eij" eujdokivan ta;

Satovi iz grkog u audio formatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x

Izjava naela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xiv

Prvi dio: Uvod

2 Uenje grkog jezika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

4 Interpunkcija i tvorba slogova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Drugi dio: Imenski sustav

6 Nominativ i akuzativ; Odreeni lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Prva staza ili druga staza? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

11 Line zamjenice prvoga i drugoga lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

13 Pokazne zamjenice/Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

14 Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

16 Prezent aktiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

17 Kontraktni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

18 Prezent medij/pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

19 Futur aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

20 Glagolski korijeni i drugi oblici futura . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

21 Imperfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

22 Drugi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

23 Prvi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

24 Aorist i futur pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212

25 Perfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224

etvrti dio: Participi

27 Glagolski prilog sadanji participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

28 Glagolski prilog proli participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257

29 Pridjevski participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270

30 Perfektni participi i genitiv apsolutni . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278

Peti dio: Neindikativni naini i glagoli koji zavravaju na -mi

34 mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319

35 Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici . . . . . . . . . . . . . . . . 327

Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335

Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

Kada su naglasci i aspiracije posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

Prostorni prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339

Kraenje pojedinanih samoglasnika, te samoglasnika i dvoglasa . . . . . 340

Pogodbene reenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342

Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343

Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344

Hrvatska glagolska vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356

Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357

Glavna tablica neindikativnih glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358

Vremenski nastavci glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u NZ 382

Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396

Uiteljeva zbirka, raunalni program i druga pomagala, dostupni

Tamo potraite najnovije inaice. Stupiti u kontakt s autorom