UNIVERZITET U ZENICI Akademska godina: 2013/2014

MAINSKI FAKULTET Smjer: Opte mainstvo

Seminarski rad
Mjerenje vibracija

Student: Elmina olbi Profesor: doc.dr.Samir Leme

 Mjerenje vibracija
Elmina olbi

Rezime
Kroz sadraj ovog seminarskog rada, pokuat u vam blie objasniti pojam vibracija i njihovo
mjerenje kao i mjerne ureaje. Vibracije imaju velik uticaj na ovjeka, kao i na njegovo
svakodnevno obavljanje obaveza, te u se kroz ovaj seminarski dotai i te teme.

Kljune rijei
Vibracije, period, oscilacije, mjerni ureaji, mjerni senzori

1. Uvod
Veina ljudskih aktivnosti ukljuuje vibracije u jednom od njenih pojavnih oblika, npr.ujemo,
jer se vibracije prenose preko naih bubnjia, disanje je povezano sa vibracijom naih plua,
veina vozila ima vibracijskih problema zbog neuravnoteenosti motora... Uprkos svim tetnim
efektima, vibracije se mogu uspjeno iskoristiti u nekoliko potroakih i industrijskih primjena,
npr. vibracije su iskoritene u: mainama za pranje rublja, elektrinim etkicama za zube,
zubarskim builicama, satovima, elektrinim masanim ureajima... Dakle, vibracije
predstavljaju periodino kretanje maina i ureaja koji se ponavlja u vremenski konstantnim
intervalima... Vibracije imaju slijedee karakteristike:
-frekvencija
-amplituda
-brzina
-ubrzanje
Frekvencija vibracija predstavlja recipronu vrijednost perioda, a oznaava broj perioda u jednoj
sekundi.
[ Hz ]

Period vibracija predstavlja vrijeme potrebno za jedan ciklus. Za rotor, period iznosi:
[ Hz ] , a ugaona brzina f

Brzina vibracija je promjenjiva veliina u svakom dijelu ciklusa.

1
V=

Ugaona brzina ( ugaona frekvencija ) je ugao opisan u odreenom vremenu

=2f

Ubrzanje vibracija je takoe promjenjivo, a iznosi:

a = d2x/ dt2

Kretanje je

periodino ako taka nakon odreenog intervala zauzima polazni poloaj.

slika 1. Vremenska funkcija vibracija [1]

2
 2. Uzroci pojave vibracija

Pojava vibracija najee je uslovljena debalansom ili nekim drugim nedostacima kao to su:

- Neuravnoteenost rotacionih sistema

- Nedovoljna dinamika krutost kuita i temelja sistema
- Poremeaj centrinosti spojnica i leaja
- Nagib vratila
- Pohabani, ekscentrini ili oteeni zupanici
- Loi pogonski kaievi i lanci
- Loi leajevi
- Odstupanje od obrnog momenta
- Aerodinamike sile
- Hidrauline sile
- Olabljenost spojeva
- Zaribavanje

3. Tipovi vibracijskih signala

- Stacionarni
Deterministiki ( periodini )
Sluajni

- Nestacionarni
Kontinualni
Tranzijentni

Kod stacionarnih tipova vibracijskih signala, statistike karakteristike vibracija se ne mjenjaju sa

vremenom, dok se kod nestacionarnih mjenjaju.
Kod deterministikih ( periodinih ) tipova vibracijskih signala, kretanje se ponavlja poslije
izvjesnog vremena ( period )
Sluajni vibracijski signali mogu biti: stacionarni i nestacionarni.

3
Tranzijentni vibracijski signali ( udar ) sadre jedan impuls sa izraenim vrijednostima koje
opisuju vibracije nakon ega vrijednost pada na nulu.
Kontinualni vibracijski signali sadre niz tranzijentnih signala.

4. Zato mjeriti vibracije?

Da bi provjerili da li amplitude i frekvencije vibracija ne prelaze neke doputene granice

materijala ( npr. Velerova kriva )
Da bi izbjegli pobudu sistema na rezonantnim frekvencijama odreenih dijelova maine
Da bi izbjegli priguenje ili izolaciju izvora vibracija

Da bi obezbjedili redovno odravanje maine

Da bi izgradili model strukture pogodan za raunarsku analizu
Velerova kriva je kriva koja opisuje nivo napona do kojeg smijemo optereavati strukturu
odreenog broja ciklusa ( trajna vrstoa ). Visokim naprezanjima struktura smije biti izloena
samo malim brojem ciklusa, a smanjenjem nivoa naprezanja moe se poveati broj ciklusa koje
struktura moe da izdri do loma. Za veinu metala postoji granica izdrljivosti i za koju
izdrljivost postaje beskonana. Veliina tog napona vrlo je vana i esto se nalazi tako da se
objekat podvrgne naprezanju u 10 000 000 ciklusa to je bazirano na iskustvu da upravo tim
brojem ciklusa a se postie granica izdrljivosti.

5.Mjerni lanac za mjerenje vibracija

Kao i kod svih mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem i kod mjerenja vibracija postoje
tri segmenta:
Detekcije, odnosno mjerenja vibracija koje se obnavlja pomocu ureaja koji neelktrinu
veliinu pretvaraju u elektrini signal, Signal se moe na odgovarajui nain pretvarati,
filtrirati i registrirati
Analize , koja predstavlja identfikaciju uzroka koji dovode do pojave vibracija, bilo u
vremenskom ili frekventnom domenu
Intervencije, koja podrazumijeva radnje koje treba obaviti da se uklone postojei uzroci
koji su doveli do pojave vibracija

4
 Slika 2 Prikazana ema mjernog lanca za mjerenje vibracija. [1]

Prvi u mjernom lancu ureaja za mjerenje vibracija je pretvara koji vibracije pretvara u
odgovrajui elektrini signal. Detektor vibracija ili akcelerometar moe biti sistem od vie
dijelova( integrator, diferencijator).

Pretvara pretpojaalo filtar(i) detekcija usrednjavanje izlaz

Slika 3 Pretvaranje signala [2]

6. Instrumenti za mjerenje mainskih vibracija

Instrumenti za mjerenje vibracija se koriste u automobilskoj, hemijskoj, mainskoj i vojnoj

industriji, industriji elika, avio i elektroindustriji. Mjerenje mainskih vibracija sprovodi se na
mainama, prema stepenu i obimu njihovog optereenja u toku rada. Aparati za mjerenje
mainskih vibracija koriste se u razliitim industrijama u kojima su teke maine nosioci rada

5
 pod visokim optereenjima. Na osnovu rezultata dobijenih testiranjem
mogu da se predvide eventualna oteenja i potronja maina, ime se
poveava produktivnost rada tih maina i obezbjeuje sigurno radno
okruenje.

Svi sistemi za mjerenje vibracija sastoje se iz etiri glavna dijela: senzora vibracija, pojaala
mjernog signala, analizatora i ureaja za prikazivanje ili pohranjivanje mjerenja. Razvojem
informatike i elektronike uraaji za prikazivanje, pohranjivanje rezultata i analizatori su postali
raunari i raunarski programi.

Razlikujemo dvije vrste senzora za mjerenje vibracija:

Senzori za kontaktno mjernje vibracija ( akcelerometri, velocimetri i senzori pomaka)

Senzori za beskontaktno mjerenje vibracija ( laseri, senzori pomjeranja)
Primjeri nekih od ureaja za mjerenje vibracija:

Mjera vibracije TV-300

Nudi veoma brzo i jednostavno mjerenje ubzanja, titrajnog puta i brzine za ispitivanje
vibracija na strojevima i elementima. Posjeduje mogunost pohranjivanja mjernih vrijednosti
direktno u ureaj. Pohranjeni podaci se pomou opcionalnog PC kabela u software po elji
prenose se sa ureaja na PC ili Laptop.

Analizira ubrzanje, brzinu, titrajni put i frekvenciju

Interni spremnik podataka sa 1800 vrijednosti
Tri mogunosti prikaza
Podesivo: sat / datum
Slika 4 Mjera vibracije TV-300 [3]

Pozadinsko osvjetljenje LCD display

Veliko frekventno podruje
Opcionalni software i pisa

Vibrometer PCE-VT 1000 (depni nosa za mjerenje brzine vibracija na strojevima i

postrojenjima)

Ovaj mjerni ureaj koristi se za brzo mjerenje neuravnotee i pregled skladitenje i

prenosnih uvjeta. Veoma esto se koristi za procjenu stanja malih elektromotora.
Vrijednosti koje se dobijaju sa mjernog ureaja su slijedee su:

6
 mjerenje brzine vibracija

zadrava se izmjerena vrijednost nakon svakog mjerenja

irok raspon frekvencije

automatsko iskljuivanje nakon 2 minute

prijenosni ureaj, na baterije

Slika 5 Vibrometer PCE-VT 1000 [4]

Elektronski stetoskop PCE - S41

Napaja se iz baterije i vrlo je praktian. Koristi se za presluavanje umova na mainama npr.

leajevima, ventilatorima, pumpama. Optimalan alat za nadgledavanje umova i vibracija u
tvornicama za prepoznavanje izvora greki koje bi dovele do prekida rada sistema i postrojenja
ako se otkriju i preventivno ne ukolne.

Raspon frekvencije 100 Hz do 10 kHz

Podesiva jakost zvuka u slualicama
Napajanje 1x 9 V blok baterija
Kuite ABS sintetika
Radna temperatura od 0 C do 50 C
Dimenzije ureaja 206 x 50 x 32 mm

Slika 6 Elektronski stetoskop PCE - S41 [3]

Power- Stroboskop Beacon

Odlikuje se izvrsnim intenzitetom svjetla i praktinou. Slui za kontrolu svih dijelova koji se
vrte, kao i maina i postrojenja, Svojom praktinom izvedbom i velikom energijom bljeskalice
ureaj omoguuje mjerenje i na mjestimasa svijetlim uvjetima rada. Trajno mjerenje je mogue i
jednostavno. U tamnoj okolini stroboskop je mogue koristiti sa 2/3 ili 1/3 njegove snage.

7
 Visoki intenzitet svjetla
Mobilan sa pogonom na akumulator
Dugotrajna Xenon-lampa
1374 lux na distanci od 5 metara
Akumulator traje 60 minuta kod 33% intenziteta
Podesiva frekvencija bljeskova do 18 000 blica/ minuti
Eksterni triger
Slika 7 Power- Stroboskop Beacon [3]

VibroMap 1000
Temelji se na tehnici TV-holografije ( ili ESPI- elektronskih pjega). Ovaj ureaj je razvijen kao
jedinstveni softver koji omoguuje precizna mjerenja s niz opcija, ukljuujui animacije.

Ovo je jedinstven alat kada elimo dizajnirati mehaniku strukturu bez vibracija i odjeka, dizajn
sa kontroliranim vibracijama i kontroliranim odjekom, osigurati ispravnu fukcionalnost
dizjnirane strukture

Amplituda punog polja i mapa faza

Animacije
Pravovremene funkcije

Slika 8 VibroMap 1000 [5]

7. Senzori za mjernje vibracija

Beskontaktni senzor pomaka

8
 Radi na principu vrtlonih struja.
Magnetno polje proizvedeno izmjeninom strujom oko zavojnice inducira vrtlone
struje u bilo kojem eletriki vodljivom materijalu blizu zavojnice
Zato je takve senzore prije mjerenja potrebno kalibrirati tj. prednamjestiti na voltau
-12V te se pomak vodljivog materijala
registrira u obliku rasta (opadanja) voltae
Osjetljivost senzora ( np. 8 mV/m).

Slika 9 Beskontaktni senzor pomaka [6]

Kontaktni senzor brzine

Kontaktni senzor brzine radi u skladu sa elektrodinamikim principom. Napon proporcionalan

brzini inducira da se u zavojnici koja je zavjeena u polju permanentnog magneta pomou dvije
helikoidne membranske opruge koje s oprugom tvore vibracijski sistem masa-opruga.

Slika 10 Kontaktni senzor brzine [6]

9
Kontaktni senzor ubrzanja

Kontaktni senzor vibracijskog ubrzanja radi u

skladu s piezoelektrinim principom.
Piezoelektrini efekat kvarca se koristi za
pretvaranje mehanikog gibanja u istezanje ili
sabijanje kvarca u kojem, zbog polarizacije
nastaje elektini naboj.
Izmjereno vibracijsko ubrzanje se u mjernom
instrumentu pomou elektrinog inegratora
jednostavno pretvara u vibracijsku brzinu ili
vibracijski pomak

Slika 11 Kontaktni senzor ubrzanja [6]

8. Uticaj vibracija na ljudski organizam

Odavno je poznato da efekti direktnih vibracija na ljudsko tijelo mogu izazvati velike posljedice
( zamagljen vid, gubitak ravnotee, gubitak koncentracije...), a neke vibracije mogu cak i trajno
otetiti unutranje organe ovjeka. Kada je tijelo pobueno vibracijama razliiti dijelovi tijela
vibriraju razliitim amplitudama u zavisnosti od sopstvene frekvencije. Jedan od najvanijih
dijelova ovjeka je trbuh koji ima sopstvenu frekvenciju od 0,8 do 8 [ Hz ].
Posljedice izlaganja vibracijama su:

- Poremeaji i redukovana periferna cirkulacija

- Trnjenje ili gubitak osjeaja u prstima
- Osjetljivost na hladnou
- Prsti poprimaju bijelu boju
- Degenerativne promjene
Podjela vibracija koje djeluju na ovjeka po EU direktivi :
Vibracije aka-ruka ( lokalne vibracije )

Vibracije cijelog tijela ( opte vibracije )

Primjeri: traktori i teretna vozila, bageri, umska vozila, viljukari, helikopteri, avioni,
eljeznika i vojna vozila...

10
Podjela vibracija po ISO standardu :
Morska bolest ( vibracije na brodovima, 0,1-0,63 [ Hz ]

Vibracije cijelog tijela ( vibracije vozila i u zgradama, 1-80 [ Hz ]

Vibracije aka-ruka ( vibracije pri koritenju runih alata, 6,3-1 [ kHz ]
Vibracije cijelog tijela mjere se istovremeno u sva tri pravca, u frekvencijskom opsegu od 1 do
1250 [ Hz ]. Ukupno ubrzanje vibracija se odreuje sumiranjem vrijednosti u sva tri ortogonalna
pravca.

11
 9. Zakljuak
Pri izradi ovog seminarskog rada dola sam do zakljuka da su vibracije veoma esta pojava u
svakodnevnom ivotu, te da je vrijednost frekvencije mjerodavna za pojavu vibracija. Vibracije,
odnosno frekvencija, moe biti toliko velika da moe i ugroziti ljudske ivote. Kako bi se
kontrolisale i mjerile vibracije, koriste se razni mjerni ureaji. Pravilnim mjerenjem kao i
efikasnim ublaavanjem ( smanjenjem ) vibracija, spreava se nastanak kvarova na mainama i
drugim ureajima koji su podloni vibracijama.

12
10.Literatura

1. http://www.bksv.com/doc/br0094.pdf [2]
2. http://www.lifetime-reliability.com/free-articles/maintenance-
management/Fundamentals_of_Vibration_Measurement_and_Analysis_Explained.pdf
3. Skripta "Mjerna tehnika" prof.dr. Nermine Zaimovi-Uzunovi (Mainski
fakultet u Zenici, 2006)
4. http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Brodski_pogoni4-1.pdf [5]
5. http://mf.unibl.org/sajt/doc/file/so/1/01/00205_20131127_Osnovi_mjerenja_i_analize_vibracija.p
df
6. http://www.znrfak.ni.ac.rs/SERBIAN/010-STUDIJE/OAS-3-2/PREDMETI/II%20GODINA/203-
FIZICKI%20PARAMETRI%20RIZS/PREDAVANJA/Merenje,%20ocena%20i%20efekti
%20vibracija%20FP%20Predavanja%20DC.pdf
7. http://uznr.me/Buka%20i%20vibracije/Vibracije%20na%20radnom%20mjestu%20TW%20MN
%2001.pdf
8. http://www.znrfak.ni.ac.rs/SERBIAN/010-STUDIJE/OAS-3-2/PREDMETI/II%20GODINA/203-
FIZICKI%20PARAMETRI%20RIZS/PREDAVANJA/Fizicki%20koncept%20vibracija.pdf
9. http://www.scribd.com/dseferovic/d/78754882/120-Mjerni-lanac-za-mjerenje-
vibracija [1]
10. http://www.pce-grupa.ba/ispitivanje-materijala/mjeraci-vibracija.htm
[3]
11. http://www.industrial-needs.com/technical-data/vibration-analyzer-pce-vt-1000.htm
[4]
12. http://www.riteh.uniri.hr/
[6]

13
14
15