Rubrika: Zatita

Zatita i spaavanje u obrazovnim ustanovama na podruju Opine Srebrenik

Podnaslov: Opinska sluba civilne zatite Srebrenik, u saradnji sa Kantonalnom upravom civilne zatite Tuzla, je u okviru
realizacije programa obiljeavanja maja mjeseca zatite od poara na podruju Opine Srebrenik organizirala seminar za
menadere (direktore) i sekretare obrazovnih ustanova sa podruja Opine Srebrenik na temu Zatita i spaavanje u obrazovnim
ustanovama na podruju Opine Srebrenik, a s ciljem jaanja spremnosti na suprotstavljanje prirodnim i drugim nesreama u
obrazovnim ustanovama.
Pie: mr. Bajro Imirovi, pomonik naelnika Opine Srebrenik za civilnu zatitu

Seminar je odran 27. maja 2013. godine u prostorijama Opinske slube civilne zatite (sala Opinske slube civilne zatite) u
Srebreniku. Seminarom, koji su vodili profesionalci Slube civilne zatite i zatite od poara, obuhvaene su sljedee teme:
- Percepcija rizika i sigurnosti u obrazovanju,
- Sistemska pripremljenost obrazovanja za nesreu,
- Pripreme za vanredne situacije,
- Hitne situacije i planovi evakuacije u obrazovanju.
-
Predavai su bili Bajro Imirovi, mr. sigurnosti, Rajib Daferovi, ing. ZOP spec., i Muhamed Ibri, ing. ZOP.

Slika 1. Uesnici seminara u Srebreniku

U svakoj prirodnoj ili drugoj nesrei, odnosno vanrednoj situaciji, djeca ine najranjiviju i naroito ugroenu kategoriju stanovnitva.
Seminar je imao za cilj da se uesnici upoznaju sa uzrocima nesrea i interventnim preventivnim mjerama zatite, ukljuujui
potrebu evakuacije djece iz kola i izmjetanja u sluaju tekih oteenja kola. Posebno ugroena kategorija djece su mlaa djeca
do 8 godina zbog njihovog interventnog izdvajanja ili pogoravanja trauma i emocionalnih reakcija, pri emu je veoma vana uloga
prosvjetno-pedagokih radnika. Obrazovanje ima veoma vanu, ak kljunu ulogu u procesu modeliranja, zajednikom ili odvojenom
razvoju narednih generacija, pa ak i kada je u pitanju prevencija, odgovor i oporavak od nastalih prirodnih ili drugih nesrea.

Percepcija rizika i sigurnosti u obrazovanju

Tokom diskusije o ovoj tematskoj jedinici seminara utvren je utjecaj politikih prilika na menadmente kola, odnosno da sa
politikim promjenama dolazi i do promjena na elu obrazovnih ustanova, to u velikoj mjeri utjee na kontinuitet povoljne klime
sigurnosti u obrazovnim ustanovama, a to se posebno odraava na najranjiviju kategoriju uenike. Provedenim istraivanjem
Sluba civilne zatie i vatrogastva Opine Srebrenik utvrdila je da nijedna obrazovna ustanova jo nije identificirala opasnosti i
utvrdila rizike po zakonom utvrenoj metodologiji. Ovakva situacija u obrazovnim ustanovama poveava ranjivost uenika od pojave
hazarda i nastanka prirodnih i drugih nesrea. Direktori moraju identificirati koje su to prirodne i druge nesree koje predstavljaju
opasnost po uenike, ali i imovinu ustanove na ijem su elu. Naglaeno je da prosvjetni radnici u saradnji sa roditeljima mogu i
moraju uiniti mnogo vie da eventualne nesree budu mnogo manje traumatine za djecu, a to se postie pravovremenim
planiranjem za takve situacije i kontrolom tih opasnosti. Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea (Slubene novine FBiH, br. 39/03, 22/06 i 43/10) je u lanu 167. utvrdio:
U osnovnom obrazovanju obavezno se obrauju osnovna znanja o opasnostima od prirodnih i drugih nesrea i nainu zatite od tih
nesrea. U srednjem i visokom obrazovanju obavezno se izuavaju znanja i vjetine o zatiti od prirodnih i drugih nesrea.
Federalna uprava civilne zatite, u saradnji sa Federalnim ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta te odgovarajuim
organima uprave kantona nadlenim za obrazovanje, uestvuje u utvrivanju programskih sadraja i fonda sati za obuavanje o
zatiti i spaavanju lica iz stava 1 i 2 ovoga lana.

Naalost, i nakon deset godina od donoenja ovog Zakona, u obrazovnim ustanovama se ne izuavaju osnovna znanja i vjetine
zbog nedonoenja adekvatnih programskih sadraja. Meutim, percepcijom rizika i sigurnosti u obrazovnim ustanovama te
sainjavanjem kolske procjene ugroenosti i planova zatite i spaavanja te planova evakuacije stvaraju se preduvjeti za odvajanje
jednog broja nastavnih sati za prenoenje znanja i vjetina na uenike u traenju odgovora kako se suprotstaviti hazardima. Ovo je
jedan od naina da, uz uee djece kao aktivnih sudionika, smanjimo rizike, a poslije pojave nesree ubrzamo sanaciju posljedica.
Menadment obrazovnih ustanova mora postati istinski nosilac i inicijator svih aktivnosti na izgradnji kulture sigurnosti i otpornosti na
nesreu s ciljem redukcije rizika od nesrea na svim nivoima obrazovanja. Brojni su primjeri zanemarivanja sigurnosti i
nepravovremene percepcije rizika. Dana 18.01.2013. godine se zbog snijega uruio krov na Osnovnoj koli u Sigetu, Zagreb (Slika
2), a u januaru 2013. godine se zbog istih uvjeta (slika 3) uruio krov na sportskoj sali Osnovne kole u Istonom Sarajevu.

Slika 2. Osnovna kola Siget kod Zagreba Slika 3. Sportska sala, O Istono Sarajevo

Sistemska pripremljenost obrazovanja za nesreu

Analizom podataka o stanju pripremljenosti obrazovnih ustanova za nesreu dolo se do uznemirujuih zakljuaka: obrazovne
ustanove nemaju svoje dokumente procjene ugroenosti, planove zatite i spaavanja, planove evakuacije, ne vre se vjebe
evakuacije uenika, ne postoji pozitivna praksa za osiguranjem imovine, a protivpoarne instalacije ne zadovoljavaju postavljene
standarde.
Slika 4. Vjeba uenika

Hitne situacije i planovi evakuacije u obrazovanju

Svi oblici procjenjivanja i planiranja u obrazovnim ustanovama, ukoliko se praktino ne provjeravaju najmanje jednom godinje,
nemaju uinka. Analizom stanja utvreno je da prosvjetni radnici, kao ni djeca, nisu pripremljeni za vanredne situacije, odnosno nisu
svjesni koje radnje i postupke treba primijeniti u vanrednim situacijama. Otpornost djece na vanredne situacije se moe pojaati
samo ako su prikladno pripremljena za pojavu opasnosti. Uesnicima seminara je u svrhu podsjeanja predstavljen sadraj i
metodologija izrade plana evakuacije i naglaena vanost provjere istih kroz drilove, ali ne samo u osnovnim kolama nego i u
kolama predkolskog uzrasta.

Anterfile
Zakljuak
Djeca moraju imati prioritet zatite u hitnim situacijama, to je u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Pored
specifinih, posebnih potreba za preivljavanjem kao to su hrana, voda i sklonite, djeca imaju posebne psihoafektivne potrebe i
zahtjeve kao to su ljubav, igra i rekreacija s ciljem smanjenja emotivnih trauma od nesrea. Destruktivno djelovanje zemljotresa,
poplava, klizita, olujnih vjetrova i sl. ostavljaju posljedice i na ljude, a devastacija porodinog okruenja, odnosno zajednice, moe
imati dalekosene i teke posljedice po emotivni ivot djeteta.
Ukoliko imamo u vidu naine na koje obrazovanje moe doprinijeti opoj sigurnosti, glavni izazov je kako ubrzati implementaciju
sigurnosti, odnosno otklanjanje uoenih slabosti u odnosu na nesreu. Obrazovanje ima veoma vanu ulogu u modeliranju
zajednikog i odvojenog razvoja buduih generacija. Nedostatak percepcije rizika i sigurnosti u obrazovanju od strane direktora
obrazovnih ustanova i nastavnika dovest e do problema u procjeni rizika, planiranju i primjeni zatite i spaavanja djece. O ovim
problemima bi se morala vie i posebno pozabaviti nadlena ministarstva obrazovanja u saradnji sa nadlenim inspekcijama.