Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Za Gramatiku Engleskog Jezika
Prirucnik Za Gramatiku Engleskog Jezika
Sadraj:
Uvod................................................................................................................................................................2
Sutinaengleskogjezika..................................................................................................................................2
Osnovniprincipiengleskogjezika...................................................................................................................3
SADANJEPROSTOVREMEPRESENTSIMPLETENSE....................................................................................4
PROLOVREMEPASTSIMPLETENSE............................................................................................................5
PROSTOBUDUEVREMEFUTURETENSE.....................................................................................................5
CRNATROJKA..............................................................................................................................................6
Sadanjeprostovreme....................................................................................................................................6
Proloprostovreme........................................................................................................................................8
POMONIGLAGOLITOBEITOHAVE...................................................................................................10
SADANJETRAJNOVREMETHEPRESENTCONTINUOUSTENSEILITHEPRESENTPROGRESSIVETENSE...11
PROLOTRAJNOVREMETHEPASTCONTINUOUSTENSEILITHEPASTPROGRESSIVETENSE..............13
SADANJESVRENOVREME(AORIST)PRESENTPERFECTTENSE...............................................................15
PROLOSVRENOVREMETHEPASTPERFECTTENSE.................................................................................17
SADANJITRAJNIPERFEKTTHEPRESENTPERFECTCONTINUOUSTENSEILITHEPRESENTPERFECT
PROGRESSIVETENSE.....................................................................................................................................18
Zakljuak........................................................................................................................................................21
Uvod
Sutinaengleskogjezika
spuste na nivo svojih studenata i aka. Takvim predavaima je izgleda jedino bilo od
koristi da pred svojim acima i studentima stoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne
ume da ga adekvatno prenese onima koji taj jezik moraju da savladaju. Svima koji
predaju engleski jezik mogu samo da poruim da je njihov talenat za ovaj jezik ostao
beskoristan za nae studente i ake. Zato? Zato to nisu uspeli da se prvo stave u
ulogu svojih studenata i aka kojima je maternji jezik sprski i koji, usled toga, nisu
mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje su nepojmljive
naem oveku same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim srpskim jezikom!
Kao neko ko je proao kroz pakao pokuavanja da shvati, naui i savlada
englesku gramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio sam zato
se u mojoj svesti i svesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i otpor prema
engleskom jeziku. Ne, dragi moji itaoci, niti ste vi glupi niti ste nesposobni da
nauite taj jednostavan jezik! On je prost da ne moe biti prostiji.
Problem je u tome to nikada nije bilo nikoga da vam taj jezik adekvatno
objasni. Stoga, hrabro napred u uenje engleskog jezika. Duboko verujem da svako
od vas moe da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i da uz pomo iste
komunicira na jednostavnom nivou sa drugima. Da to ne verujem nikada se ne bih
latio pisanja ovakvog kratkog prirunika.
Osnovniprincipiengleskogjezika
1) glavne glagole koji postoje i u naem jeziku: spavati, jesti, raditi, uiti; i
2) pomone glagole od kojih su najvaniji ovi u pomenutoj crnoj trojci: to be, to do i
to have.
SADANJEPROSTOVREMEPRESENTSIMPLETENSE
Pomoni glagol: to do (initi) koji ima razliite oblike za svako lice i uvek
dolazi ispred svakog glavnog glagola.
Radnja: Uobiajena radnja koja se odigrava esto i/ili je tako ustaljena ili
normalna da se o njoj uvek govori u sadanjem vremenu budui da je to jedini nain
na koji ona moe da se izrazi.
I work every day. (Radim svaki dan). Do I work every day? (Da li radim svaki dan?)
You work every day. (Radi svaki dan). Do you work every day? (Da li radi svaki dan?)
He workS every day. (On radi svaki dan). Does he/she/it work every day? (Da li on radi svaki
dan?)
She workS every day. Does she work every day?
It workS every day. Does it work every day?
We/You/They work every day. (Mi radimo/Vi (vie ljudi) radite/Oni/One rade svaki dan). Do
we/you/they work every day?
PROLOVREMEPASTSIMPLETENSE
I worked every day. (Radio sam svakog dana). Did I work every day?
You worked every day. (Radio/la si svakog dana). Did you work every day?
He worked every day. Did he/she/it work every day?
She cleaned the table yesterday. Did she clean the table yesterday?
It made a noise last night. Did it make a noise last night.
We worked every day. Did we work every day?
You (vie ljudi) walked in the park last summer. Did you walk in the park last summer?
They phoned their friends last night. Did they phone their friends last night?
PROSTOBUDUEVREMEFUTURETENSE
CRNATROJKA
Sadanjeprostovreme
Primetiete da sada u treem licu nema workS every day!? Sada je sasvim
jasno zato nema tog nastavka s u treem licu: zato to ispred glagola work
(koji je glavni glagol) stoji taj moni glagol to do u svom obliku za tree lice
does - i u tom obliku on automatski oznaava i skree panju na to da je re o
treem licu. Upravo otud to famozno slovo s u svim reenicama u sadanjem
vremenu kada govorimo u treem licu - da on, ona ili ono obavlja neku uobiajenu
aktivnost ili radnju.
Zarad lakeg izgovora dolo je do kombinacije does + glavni glagol.
Otuda svi glavni glagoli u treem licu sadanjeg vremena imaju nastavak
s, kao to je sluaj sa glagolom work u treem licu koji postaje works. I sada
postaje jasno kako i zato postavljamo upitne reenice onako kako ih postavljamo u
tom vremenu. Glagol to do, po pravilu koje ve znamo, prilikom obrazovanja
upitnih reenica skae na prvo mesto ispred zamenice, a nakon njega slede
zamenica i glavni glagol:
Yes, I do.
No, I don't.
Yes, you do.
No, you don't.
Yes, he/she/it does.
No, he/she/it does not.
Yes, we/you/they do.
No, we/you/they do not.
Proloprostovreme
Nai studenti obino vide takav primer i ostaju zbunjeni nad injenicom da
se u istoj reenici navodno pojavljuje isti glagol i to, da stvar bude jo gora, jedan je u
prolom a drugi u sadanjem vremenu. To, meutim, nije uopte sluaj. Nije re o
jednom te istom glagolu! Prvi glagol koji se vidi u tom pitanju je pomoni glagol koji
nema znaenja, ne znai initi!!! Taj glagol samo pomae da se iskae radnja
raenja domaeg zadatka u prolosti, to jest jue. Drugi glagol je glavni glagol i on
zaista znai initi, raditi. Dakle, da, re je o istom glagolu, ali sa dve razliite i
drukije funkcije!
Potvrdne reenice koje oblino viamo u ovom sluaju glase:
Meutim, u ovom sluaju vidimo samo pomoni glagol did, a rekli smo da
pomoni glagoli nemaju znaenja! Prema tome, ove reenice same po sebi ne znae
nita zato to u njima ne postoji glavni glagol koji izraava radnju.
Sada ove reenice u upitnom obliku glase onako kako ih uvek i vidimo u
engleskom. One u sebi sadre pomoni glagol koji je skoio na prvo mesto, iza njega
sledi zamenica a iza nje i glavni glagol do kome ovaj glagol pomae da izrazi
radnju raenja domaeg zadatka jue:
POMONIGLAGOLITOBEITOHAVE
10
da ne postoji nijedan drugi glagol osim njih, to je znak da ti glagoli igraju ulogu
glavnih glagola i samo tada znae to to znamo da znae.
Ukoliko iza tih glagola dolazi neki drugi glagol, onda je jasno da su ti glagoli
pomoni - pomau glagolu iza sebe i ne znae biti ili imati, ve imaju iskljuivu
ulogu pomonih glagola bez znaenja.
U pojedinim situacijama ova dva glagola se pojavljuju u istim reenicama
navodno dva puta, ali nemaju isto znaenje. Prvi koji se od njih pojavi pre onog
drugog igra ulogu pomonog glagola i pomae tom drugom da iskae radnju. Drugi
glagol se pojavljuje u obliku karakteristinom za vreme radnje koju opisuje i nalazi se
odmah iza prvog glagola prema pravilu koje smo ve nauili. Zato ukoliko u jednoj
reenici vidite da na prvom mestu dolazi glagol biti, a iza njega glagol imati sa
nastavkom ing, znajte da nije re o dva pomona glagola! Samo je prvi pomoan,
kao to ve znamo, a drugi je glavni glagol. Ukoliko u reenici vidite glagol imati na
prvom mestu, a odmah iza njega dolazi glagol biti u svom past participle obliku
been, isti stari princip vai i u tom vremenu. Glagol imati je u tom sluaju
pomoan i ne znai imati, a glagol biti je glavni glagol. U vremenima gde ova dva
glagola igraju svoju pomonu ulogu moe da doe do sluaja da su oba pomona,
pri emu e doi jedan iza drugog na prvom mestu iza zamenice, a nakon njih doi
e glavni glagol koji iskazuje radnju. Ali i u tim sluajevima jedini poredak koji ovi
glagoli mogu da oforme je da imati doe kao prvi glagol, biti u past participle
obliku been doe iza njega, a nakon njih ide glavni glagol.
Iako sve ovo na prvi pogled deluje veoma zbunjujue, nema razloga za
strah.
Engleski jezik i gramatika mogu da postanu prava igra i zadovoljstvo ukoliko
steknemo samopouzdanje u izraavanju. A nema razloga da vremenom ne
steknemo samopouzdanje zato to se engleski jezik sastoji od rigidnih pravila i onog
trenutka kada ovladamo tim pravilima, ceo svet engleskog jezika postaje na. Stoga
se nemojte obeshrabriti u ovom trenutku. Celokupna ova materija je veoma laka i
inteligentnim ljudima ne bi trebalo da predstavlja neki veliki problem. Duboko sam
ubeen da svako moe da naui makar osnovno izraavanje na engleskom i da
savlada ova osnovna vremena. Neki e ovaj jezik savladati superiorno i on e im biti
poput maternjeg, drugi e na osnovu ovog prirunika stei bolje shvatanje smisla i
dinamike jezika, a nekima e ovo biti dovoljno da mogu da sroe najosnovnije stvari
na engleskom jeziku.
Bilo kako bilo, primarni cilj ovog prirunika je da demistifikuje teke stvari
u engleskoj gramatici i da vam priblii taj jezik koji je u sutini prilino jednostavan.
SADANJETRAJNOVREMETHEPRESENTCONTINUOUSTENSEILI
THEPRESENTPROGRESSIVETENSE
Glavni glagol: svaki glavni glagol koji izraava ovo vreme ima
karakteristian nastavak ing. Autor nije uspeo do ovog asa da razume poreklo
nastavka ing, pa za sada pretpostavlja da je taj nastavak nastao u engleskom
jeziku zarad svrhe iskazivanja radnje u sadanjem trenutku.
11
Radnja: Kao to mu samo ime kae, to je radnja koja traje u trenutku kada
se o njoj govori (radnja je u progresu u trenucima naeg govora).
I am working now.
You are watching the television at this time.
He is sleeping at this moment.
She is riding her favourite horse.
It is breaking down.
We are cleaning the streets.
You are singing your funny tune.
They are thinking about their new agenda all the time.
Prvi glagol u ovim reenicama: am, are, is i are su oblici glagola biti u
sadanjem vremenu. Iza njih dolaze glavni glagoli sa svojim karakteristinim ing.
Uvek kada vidite takvu reenicu znajte da ta radnja obavezno govori o neemu to
se dogaa u trenutku kada neko o tome govori.
Evo kako bi izgledao odnos u ovom vremenu u kome je glagol to be na
prvom mestu kao pomoan i nema znaenje biti, a glagol to have koji stoji iza
njega je glavni glagol. Klasian primer je izraz na engleskom jeziku kada neko ima
nezgodu, problem, ili ne moe da se snae sa neim. Tada se kae having
trouble. Evo kako izgleda takav izraz u svim licima:
Kao to vidite, glagol to have u ovom vremenu, kao i svi drugi glavni
glagoli u radnji koja se sada deava, ima karakteristian nastavak ing. Stoga,
nemojte da vas to zbuni i da ga pomeate sa glagolom to have koji nema znaenja
i koji kao pomoan glagol dolazi do izraaja u drugim vremenima gde je na prvom
mestu ispred glavnih glagola! U ovom sluaju nije re o glagolu to have kao
pomonom nego o glagolu to have kao glavnom glagolu.
Upitan oblik gornjih reenica bi trebalo da bude svima jasan na osnovu ve
poznatog pravila da pomoni glagol prilikom postavljanja pitanja skae na prvo
mesto, iza njega dolazi zamenica iza koje dolaze glavni glagol i ostatak reenice.
Neretko izraavanje reenica u engleskom jeziku lii na upanje repe, ali je uteno
to to na kraju repa bude iupana, ono to hoete da kaete uspete da izrazite tako
da vas potpuno razumeju ljudi kojima je to maternji jezik, a vae upanje biva sve
lake iz meseca u mesec da bi na kraju postalo ono to Englezi i Amerikanci nazivaju
druga priroda, a za ta mi obino kaemo da postane deo nas. Poto ta jasna
pravila za upitan oblik sada ve sigurno znate, evo samo nekoliko kratkih primera
upitnog oblika iz gornjih reenica:
Am I working now?
Are they cleaning the streets?
Are you having trouble with your car?
Is she having trouble with his car?
12
PROLOTRAJNOVREMETHEPASTCONTINUOUSTENSEILITHE
PASTPROGRESSIVETENSE
Glavni glagol: I ovi glavni glagoli imaju karakteristian nastavak ing. Ono
to ih razlikuje od drugih glagola koji imaju taj nastavak je pomoni glagol to be
koji stoji ispred njih u prolom vremenu! Usled injenice da je glagol to be ispred
tih glagola u prolom vremenu, to sve glagole iza njega stavlja u prolo vreme!
Naime, princip za ovaj i svaki pomoni glagol je isti kao i u sluaju glagola to do.
Vreme u kome se taj pomoni glagol nalazi, bilo da je to sadanje ili prolo vreme,
odreuje vreme same radnje. Isti je sluaj u ovom vremenu.
Isto je sluaj u svakom drugom vremenu. Nema razloga da pogaamo i
nagaamo ta to pie ili ta je izreeno u engleskom jeziku i da se premiljamo da li
se ta radnja desila jue, ili se deava sada, ili e se desiti sutra. Sve na ta je
potrebno obratiti panju je pomoni glagol! A on je lako uoljiv zato to se uvek,
uvek, uvek nalazi kao prvi glagol u svakoj engleskoj reenici. im uoimo prvi glagol
u reenici i vreme u kome on stoji, odmah i bez greke znamo u kom vremenu je cela
reenica, to jest kada se radnja dogodila, dogaa ili e se dogoditi!
Slian princip treba da vas vodi i kod pisanih testova. Tu se obino testira
poznavanje gramatike engleskog jezika. Sve to treba da uoite u zadatim
reenicama su glagoli i samo glagoli. I sve ega treba da se setite je u kom vremenu
se koriste koji pomoni glagoli i u kom obliku su uvek i bez izuzetka glavni glagoli koji
dolaze iza njih. Na primer, ako imate zadatu reenicu gde zamenica stoji na prvom
mestu, potom praznu crtu iza koje je napisan glavni glagol sa nastavkom ed, ne
treba da se dvoumite nijednog asa oko toga o kom vremenu je re. Jedino kod
aorista glavni glagoli imaju nastavak ed a ispred njih uvek i bez izuzetka MORA da
doe pomoni glagol have, odnosno has (ako je u pitanju tree lice). Ukoliko
imate reenicu gde nema pomonog glagola na prvom mestu, a iza prazne crte stoji
glagol sa nastavkom ing, opet nema nikakve sumnje! Poto je u takvim vremenima
gde takvi glagoli imaju samo taj nastavak pomoni glagol glagol to be, sve to
treba da pogledate je ostatak reenice, tanije koja je priloka odredba za vreme (da
li je vreme sadanje ili prolo) i u skladu sa tim da stavite glagol to be u sadanjem
ili prolom vremenu ispred glavnog glagola. Nikada, podvlaim, pomoni glagoli to
be i to do ne mogu da idu ispred glavnih glagola koji imaju nastavak ed, niti
pomoni glagol to have moe da ide ispred glavnih glagola koji imaju nastavak
ing ili glagola u infinitivu (glagola koji su u svom izvornom obliku i nemaju nikakav
13
I was watching the movie (prva radnja) when the phone rang (druga radnja).
You were sitting on the sofa (prva radnja) when the dog came along (druga radnja).
He was polishing his shoes and she was feeding the cat when the earthquake struck.
It was sleeping under the bed when it heard some noise.
We were eating our dinner as we heard that something was going on outside. (U ovom
sluaju obratite panju da je glagol heard u prolom vremenu i to je ta druga
radnja koja je prekinula prvu.)
You were dozing off by the time the show came to its end.
They were sleeping peacefully before the visitor came to see them.
Upitni oblik je isti kao i kod svih ostalih vremena. Pomoni glagol skae na
poetak reenice, a sve ostalo iza njega ide onako kako stoji u potvrdnom obliku.
Kao i u prethodnom vremenu, evo da i ovde pokaem te sluajeve gde je
jedan glagol od crne trojke pomoan (onaj prvi), a drugi iza njega glavni:
I was (pomoan) having (glavni) trouble with my car when my neighbour appeared.
You were having a headache on the plane when the stuardess came to see what was going on.
He was having trouble with his children before he decided to take action.
They were having terrible weather just as the rain began to fall.
Primeri kada je glagol biti u sadanjem ili prolom vremenu glavni glagol:
I am 13 years old.
I was 15 years old three years ago.
You are snob.
14
SADANJESVRENOVREME(AORIST)PRESENTPERFECTTENSE
15
uvek imati nastavak ing i izraavae radnju koja se dogaa u trenutku kada o njoj
govorimo, ili radnju koja je tekla u prolosti pre nego to ju je prekinula neka druga
radnja; ukoliko ispred tih glagola stoji pomoni glagol to have, ovi glavni glagoli e
imati nastavak ed, ili, ako su nepravilni, imae svoj oblik iz tree kolone i uvek
e govoriti o radnji koja se upravo sada zavrila nakon to je tekla neko vreme u
prolosti; ukoliko ovi glagoli stoje iza nevidljivog pomonog glagola to do u
sadanjem prostom vremenu, pri emu se u reenicama pojavljuju kao da su
samostojni i kao da ispred njih nema glagola to do, jasno je da uvek govore o
radnji koja je uobiajena ili je redovni dogaaj! Iako sve ovo deluje samo naizgled
zastraujue, vremenom, kada se ovi principi ustale u vaoj svesti, neete vie
nikada imati problem sa osnovnim engleskim vremenima i biete u stanju da ih lako
prepoznajete, a upravo je to bio cilj autora prilikom izrade ovog prirunika.
I have slept (glavni glagol sleep iz tzv. tree kolone) for hours.
You have helped your neighbour paint the house.
He has done his homework well.
She has seen the President.
It has brought some income.
16
PROLOSVRENOVREMETHEPASTPERFECTTENSE
17
Pomoni glagol: to have u svom prolom obliku had koji je isti u svim
licima.
Primetili smo ve da je taj glagol nepravilan, a to znai da u prolom
vremenu nema nastavak ed to je i logino! Zamislite na ta bi liio i kako bi se
izgovarao glagol haved kada bi postojao, ili beed kada bi postojao, ili doed
kada bi postojao. Zbog te nakaradnosti koje su mogli imati da postoje u takvim
oblicima, svi pomoni glagoli su nepravilni i u sluajevima kada igraju ulogu
pomonih glagola i u sluajevima kada igraju ulogu glavnih glagola!
SADANJITRAJNIPERFEKTTHEPRESENTPERFECTCONTINUOUS
TENSEILITHEPRESENTPERFECTPROGRESSIVETENSE
Na prvi pogled ovo je vreme zastraujueg imena. Ali, kao i kod svih
engleskih vremena uvek obratite panju na njihove nazive. U samom nazivu se kriju
radnje i vreme odigravanja radnji koje to vreme izraava, to jest sam naziv za vreme
otkriva bez greke KADA su se odigrale ili se odigravaju ili e se odigrati sve radnje
koje se iskazuju u tom vremenu. Kada shvatite ta se krije u imenima vremena, pa
18
19
20
obogaujete svoj fond rei za ta je potrebno lino zalaganje i interes. U uenju novih
rei ne moe vam pomoi nijedan prirunik, osim da moda objasni poneto o
izgovoru rei. No koliko god novih glagola i rei budete nauili, lako ete moi da ih
uklopite u ova osnovna vremena ukoliko se uvek setite kljunih i lakih pravila koja
vam ovde stoje na raspolaganju.
Oblike budueg vremena namerno ne elim da spominjem u ovom
priruniku. Ono glavno i osnovno budue vreme je ve pomenuto, a ostale oblike
sada i sami moete da shvatite na osnovu svih objanjenja u ovom priruniku. Osim
toga, moda neto treba da ostane i za neki budui prirunik. Jedna stvar koju samo
elim da napomenem kod budueg vremena, a koja tako precizno oslikava
nepopustljivost i beskrajnost nekih naih domaih gluposti i sujeta i to kako mi sami
sebi umemo da zakomplikujemo ivot i kada nas niko na to ne prisiljava, to je primer
pomonog glagola to be u buduem vremenu. U svim licima taj pomoni glagol za
budue vreme glasi will. Meutim postoje naalost zatucanici koji e vas moda
naterivati da se drite staromodnog pravila da je oblik tog glagola shall u prvom
licu jednine i mnoine. Pri tome ne znam da li su ti ljudi svesni da se prave vei
Englezi od Engleza?! Ve je ustaljeno optepriznato pravilo u zemljama engleskog
govornog podruja da se za budue vreme upotrebljava pomoni glagol will u svim
licima. Ukoliko imate sluaj da vas neko prisiljava da upotrebljavate shall, uinite to
da ne biste nezaslueno imali slabiju ocenu, mada sam svestan da su mnogi od vas
bili ili bie rtve nekih krajnje zanimljivih linih kriterijuma predavaa koji nemaju veze
sa vaim stvarnim znanjem. Ukoliko morate da zadovoljite neiju neobavetenost
upotrebom oblika shall za budue vreme, uinite to zarad sebe, ali zarad sebe i
svog linog obrazovanja zadrite u svesti saznanje da je svet engleskog govornog
podruja prevaziao shall i zadovoljio se da u svim licima upotrebljava will. Svi
elementarni poznavaoci engleskog jezika, a upravo je za njih napisan ovaj prirunik,
nemaju problema sa osnovnim buduim vremenom, pa ga u ovom pionirskom
poduhvatu neemo obraivati. O nekim finesama tog vremena i drugim aspektima
engleskog jezika moda e doi vreme da se progovori obinim srpskim jezikom.
Ovaj materijal je sasvim dovoljan za potrebe elementarnog razumevanja osnovne
engleske gramatike koja ini sam kostur engleskog jezika.
Zakljuak
21
osnovne funkcije engleskih vremena, sve drugo to ini englesku gramatiku bie
mnogo lake za razumevanje i savladavanje.
Svestan sam da je za potpuno ovladavanje ovim jezikom potrebna aktivna
upotreba i susretanje sa njim. U tome ne mogu mnogo da pomognem, ali sam vam
ovim prirunikom omoguio da nainite prvi korak da engleski jezik postane neto to
je sastavni deo vae opte kulture. Nije potrebno da budete doktor nauka, ili ne znam
koliko naitana osoba da ovo shvatite. Toliki nai ljudi, a i ja meu njima, nauili su
strane jezike boravei meu narodima kojima su ti jezici maternji. Sve to treba da
uinite je da sledite ova osnovna pravila, da se setite kako da prepoznate kada su
glagoli to be, to do i to have pomoni a kada nisu, da se setite da u sluaju da
su pomoni oni uvek dolaze na prvo mesto i da pratite ostatak reenice i glavni
glagol ili glavne glagole u njoj. Vremenom, kada nauite da sledite ta osnovna
pravila, razumevanje engleskog i njegova primena postae mnogo laki, u nekim
sluajevima i prava igra.
Ve sada uviam da e se verovatno javiti potreba da piem svojim prostim
i lepim maternjim jezikom jo poneki prirunik u kome u objasniti neke druge
aspekte engleske gramatike. U ovom trenutku je bitno da svi koji su ekali na ovaj
prirunik budu u stanju da se sada snau u lavirintu engleskih glagola i radnji i da
uspeno savladaju taj prvi korak. Duboko sam uveren da vam niko nikada nije
omoguio taj prvi korak zato to nije bilo nikoga da objasni ove jednostavne stvari i
razotkrije tajnu engleskog jezika. Zato je napisan ovaj prirunik i zbog toga je on
po svojoj vrednosti istorijski poduhvat i podvig u smislu da je neko konano uspeo da
prostim srpskim jezikom objasni osnovna engleska vremena koja ine temelj
engleskog jezika, kulture i knjievnosti.
Zato: happy learning and see you soon!
22