Alan Boi ELEKTRONIKO POSLOVANJE

ARHITEKTURA SUSTAVA EP
5 SLOJEVA
1. KORISNIKO SUELJE ( UI-USER INTERFACE)
2. PROGRAMSKA PODRKA ( PA-PROGRAM APPLICATION)
3. POSLOVNA LOGIKA ( BL-BUSSINES LOGIC)
4. BAZA PODATAKA ( DB-DATABASE)
5. PRISTUP PODACIMA (DA-DATA ACCESS)
*PREDNOSTI SLOJEVITOG PRISTUPA:
1. RAZDVAJANJE APLIKACIJSKE ODGOVORNOSTI FIZIKI I LOGIKI
-lake razumijevanje sustava
-laka optimizacija
2. PODRKA SLOENIM APLIKACIJAMA BEZ FRAGMENTACIJE PROCESA
-postoji poseban sloj poslovne logike
3. DIJELJENJE ZAJEDNIKIH SERVISA
-srednji sloj moe pristupati razliitim bazama podataka i
posluivati veliki broj servisa
4. DOSTUPNOST 24/7
5. OLAKANA MIGRACIJA
-jednostavna promjena baza podataka
*NEDOSTACI SLOJEVITOG PRISTUPA
1. SLOENOST-veliki napori u svim razvojnim fazama
2. TEKO TESTIRANJE PO SLOJEVIMA
3. TIM MORA BITI USKLAEN PO ZNANJU
4. POTREBAN JE DISCIPLINIRANI RAZVOJ
SLOJEVI ARHITEKTURE
1. KORISNIKO SUELJE
Predstavlja korisnika i raunalo u smislu:
-prikazuje podatke korisniku i prihvaa podatke koje on unosi.
Obino je to ita weba i prikazuje HTML resurse ,aljke HTTP zahtjeve
za resursima.
2. APLIKACIJA (PROGRAMSKA PODRKA)
Predstavlja sve aplikacije ,softver u raunalu,
npr Office paket.
3. BAZE PODATAKA
Sloj baze predstavlja drugu stranu u odnosu na klijenta i zaduen
je za upravljanje podacima: - skladitenje,uitavanje podataka
- upravljanje postupkom auriranja pri emu
vie procesa iz srednjeg sloja moe pristupati bazi
- zatita podataka,ouvanje integriteta,usluge za podrku
u mnogim bazama taj posao obavlja R(DBMS)
4. POSLOVNA LOGIKA
Zadatak je definirati i povezati komponente aplikacija.
WORKFLOW(grafika metoda prikaza toka podataka,nain na koji
korisnik koristi aplikacije).
KORISNIKO
SUELJE
UI
PROGRAMSKA
PODRKA
PA
BAZE
PODATAKA
DB
POSLOVNA
LOGIKA
BL
PRISTUP
PODACIMA
DA
Poslovnu logiku sustava mijenjamo po svojim potrebama.
5. SLOJ PRISTUPA PODACIMA
Ima ulogu kod povezivanja baze i aplikacije.
Omoguuje pristup bazi i definira kako e aplikacija
postupati s bazom, omoguuje pristup bazi i odreuje korisniku prava
pristupa podacima.
Povezivanje se radi pomou ODBC (object datrabase connectivity)
KONCEPT KLIJENT SERVER
Razdvajanjem aplikacije na dva dijela dio koji se
odnosi na upravljanje podacima oznaava se kao SERVER, a
dio koji se sastoji od korisnikog suelja oznaava se kao KLIJENT.
Komunikacija izmeu klijenta i servera koji se u pravilu alociraju
na posebna raunala odvija se razmjenom poruka na razini postavljanja
zahtjeva i njihove realizacije.
VRSTE ARHITEKTURA
1. TK-DS ( tanki klijent-debeli server)
2. DK-TS ( debeli klijent-tanki server)
3. CS-SS ( klijent side- server side )
4. SOA (servisno orjentirana arhitektura)
1. TK-DS ( Tanki klijent Debeli server )
klijent server
1. Predstavlja prvotne arhitekture
-klijent nema mogunost obrade; Prosljeuje serveru,a server vraa rezultat obrade
-sloj aplikacije naslonjen je na server
2. Poslovna logika je uklonjena iz poslovnih suelja i prebacuje se
unutar baze podataka.
Prebacivanje logike aplikacije na stranu baze, 2 naina: 1.POHRANJENE PROCEDURE
2.TRIGERI (OKIDAI)
1.POHRANJENE PROCEDURE
-skup prevedenih SQL funkcija koje se smjetaju u okviru baze podataka
i dostupne su za pozivanje od strane klijenata.
-predstavljaju sloenu operaciju nad bazom podataka
-sve procedure nalaze se na serveru u obliku koji je unaprijed pripremljen
za efikasno izvravanje, primjer upotreba auriranja podataka
-nakon izrade i pohrane procedura i njihovih kasnijih pozivanja
SQL naredbe se izvravaju sekvencijalno,a rezultati alju po zavretku procedure
i na taj nain se izbjegava guva na mrei.
-provoenje se vri pri prvom pozivanju
Najee se piu u nekom od proirenja SQL jezika npr. Oracle-PL/SQL.
TIPOVI POHRANJENIH PROCEDURA:
1. SELECT PROCEDURE Koriste se u sluaju kada trebamo sloeni
upit i ovakav tip vraa rezultat
2. IZVRNE PROCEDURE-Ne vraaju rezultati slue za sloene operacije
nad bazom podataka
2. TRIGERI (OKIDAI)
-su unaprijed definirani dijelovi SQL koda koji se izvrava
automatski pri izvravanju akcijskih upita (UPDATE, INSERT,DELETE)
na pojedinim tablicama u bazi.
-uvijek su vezani uz tablice pri emu jedna tablica moe imati vie trigera
-omoguavaju uvoenje stroih i sloenijih ogranienja
ZA FORMIRANJE TRIGERA POTREBNO JE DEFINIRATI:
1.NAZIV TRIGERA
2.TABLICU UZ KOJU JE VEZAN
3.AKCIJU KOJU AKTIVIRA
4.NIZ SQL INSTRUKCIJA KOJE SE IZVRAVAJU AKTIVIRANJEM TRIGERA
PREDNOSTI TK-DS:
Centraliziranje aplikacije, cijela logika aplikacije je koritenjem
trigera i pohranjenih procedura rjeena na strani servera.
Centraliziranje poslovne logike ini je lake proirivom i
jednostavnijom za odravanje.
NEDOSTACI TK-DS:
-velika optereenost komunikacijskih kanala
-usporen rad cijelog sustava jer server obrauje
cijelu poslovnu logiku i uz odvijanje procesa
baze podataka
2. DK-TS ( debeli klijent-tanki server)
klijent server
Obrada se seli na stranu klijenta.
Sva programska podrka koju imamo je smjetena na raunalo koje koristimo.
(npr. kuno raunalo)
Debeli klijent aplikacija je ona kod koje su svi pristupi podacima
i poslovna logika ukljueni u forme aplikacije.
Bez centralizacije poslovna logika i pristup podacima postaju strgoi
i ne mogu se brzo i jednostavno mijenjati od strane programera.
Promjene se moraju izvriti na svakoj formi unutar aplikacije.
PREDNOSTI DK-TS: -rastereivanje komunikacijskog kanala
-poveanje performansi
NEDOSTACI DK-TS: -naruena sigurnost sustava zbog disribuirane obrade
-teko odravanje aplikacija (ovisi o broju klijenata)
3. CS-SS ARHITEKTURA
(Client side Server side)
Sloj aplikacija se dijeli i nalazi se pola na strani klijenta,
pola na strani servera.
Sve aplikacije koje se spajaju na baze podatakanaslanjaju se na srver stranu,a
To su one koje istovremeno koristi vie korisnika npr.bankovni rauni,elektronsko
plaanje.
Aplikacije koje nisu raunalno zahtjevne idu na stranu klijenta:
Razni tekst procesori i jednostavnije aplikacije
PREDNOSTI: -laka kontrola sigurnosti
-dodjeljuju se korisnika prava
- olakano je odravanje
TEHNOLOGIJE SLOJEVA ARHITEKTURE
1. UI (web suelje,grafiko suelje)
HTML,CSS, JAVA SCRIPT , VB SCRIPT
Pomou HTML- stavljamo elemente na stranicu
CSS - odreujemo izgled (font itd.)
JAVA SCRIPT,
VB SCRIPT manipuliramo elementima
HTML-(hypertext markup language)
Namjena : -za izradu web Stranica
Posebnost: - definiranje linkova meu dokumentima
- koristi URL (universal resource locator) kako bi adresirao
druge dokumente
CSS (cascading style sheets)
-kontrolira izgled i poloaj svih elemenata na stranici
-unaprijed definirana funkcionalnost elemenata
- razdvaja se dizajn od sadraja
JAVA SCRIPT
VB SCRIPT
- skriptni jezici su posrednici izmeu www servera,
vanjskih baza, podataka i izvora informacija.
Ne smatraju se pravim programskim jezicima-ne
generiraju izvrne datoteke ve su uklopljeni u web
elemente.
2. TEHNOLOGIJA APLIKACIJE
ASP- ACTIVE SERVER PAGES
JSP- JAVA SERVER PAGES
ASP-za izradu dinamikih interaktivnih internet starnica
JSP-tehnologija koja omoguava mijeanje statinog i dinaminog HTML-a
-omoguava odvojeno kreiranje dva najvanija dijela HEAD i BODY
-prednost koritenja JSP je koritenje JAVE i time
se ne ograniavamo na jednu platformu
-server side tehnologija
Kako su se razvijali programski jezici razvijale su se i aplikacije
-slijedno programiranje (proceduralni jezici, izvravanje je slijedno)
-objektno programiranje( koristi se danas)
CBA (component best architecture) Razliiti gotovi moduli u jednoj
ECU(E.. Component Unit)
3. TEHNOLOGIJA BAZE
Kod baza podataka govori se relacijskim bazama podataka;
To su baze koje se temelje na relacijama, upotrebi tablica.
U pozadini tablica nalazi se SQL (Structural Query Language) koji
slui za provoenje operacija nad podacima i bazom.
4 TEMELJNE OPERACIJE:
CREATE
READ
UPDATE
DELETE
OSNOVNE OPERACIJE NAD BAZOM PODATAKA:
INSERT INTO
SELECT FROM
UPDATE
DELETE
Primjer sintakse SQL
SELECT ime,prezime FROM Student
WHERE god=2
SOA
( Service Oriented Architecture )
SERVISNO ORIJENTIRANE ARHITEKTURE. do razvoja SOA je dolo zbog problema
sa integracijom zbog razliitosti platformi,protokola,ureaja,distribuiranog softvera.SOA
treba omoguiti integraciju sustava
TO JE SOA ?
( Service Oriented Architecture )
SOA je oblik ili koncept Informacijskog sustava koji integrira i podrava sve poslovne
procese subjekta koji ga koristi , a temelji se na upotrebi Web servisa(male aplikacije koje
egzistiraju na webu).
SOA je nain kako napraviti IS i pritom koristiti web servise, a bit je kako povezati web
servise u veu cjelinu koja bi mogla davati funkcionalnost IS-a i da se omogui instaliranje
samo onih aplikacija (servisa) koji su nam potrebni.
SOArihitekture su vezane uz sredinji sloj i objanjavaju nain prilagodbe i organizacije
sredinjeg sloja.
IMPLEMENTACIJA se provodi na 2 naina:
1. Povezivanjem web servisa
2. Razvijanjem web servisa
SERVISNO ORIJENTIRANE ARHITEKTURE. do razvoja SOA je dolo zbog problema
sa integracijom zbog razliitosti platformi,protokola,ureaja,distribuiranog softvera.SOA
treba omoguiti integraciju sustava
SOA PREDNOSTI
1. Pojedini sustavi se mogu dinamiki ukljuivati i iskljuivati
bez posljedica za ukupni IS.
2. Mogunost brzog prilagoavanja promjenama
- Vertikalne promjene: Izgradnja IS po mjeri izravno umreenih poduzea
- Horizontalne promjene:Prilagoavanje WSDL suelja je dovoljno za meusobnu
povezanost i integraciju
3. Raspoloivost 24 / 7
4. Iskoritavanje Legacy Aplikacija
SOA NEDOSTACI
1. Sigurnosni rizici
2. Neusklaenost za zakonima i zakonskim aktima u smislu kombiniranja web
servisa i komponenti iz razliitih zemalja
3. Visoki trokovi i nedokazan povrat ulaganja
CLOUD COMPUTING je oblik arhitekture IS-a koji se sastoji od meusobno spojenih
servisno orjentiranih arhitektura.
SOA POSLOVNI MODEL
3 OSNOVNA ELEMENTA
1.SERVICE PROVIDER - Pruatelj usluga
2.SERVICE REQUESTOR Traitelj usluge (Korisnik)
3.REGISTRY SERVICE - Registar servisa (slui kao oglasnik za servise,tu se stvara
odnos Provider/User
TEHNIKI SLOJEVI predstavljaju nain izgradnje SOA.
1. SLOJ OPERACIJSKOG SUSTAVA
2. SLOJ KOMPONENTI
3. SLOJ USLUGA
4. SLOJ KOREOGRAFIJE
5. SLOJ PRISTUPA/PREZENTACIJE
( prvih 5 su ba tehniki )
6. OSIGURANJE KVALITETE USLUGA,SIGURNOST,UPRAVLJANJE,NADZOR
7. INTEGRACIJA
1. Korak: IDENTIFICIRATI Legacy Aplikaciju
SLOJ OS-a Predstavlja skup legacy aplikacija koje emo zadrati i nadograditi
(aplikacije koje se ne mogu zamjeniti,slue npr. za upravljanje nekim strojem i stare su)
2. Korak: IDENTIFICIRATI Komponente(poslovne funkcije) za koje treba razviti
Web servise
SLOJ KOMPONENTI predstavlja sve poslovne procese za koje elimo razviti web
servise
3. Korak: IZNAJMIITI ILI KUPITI potrebni Web servis
SLOJ USLUGA
4. Korak: POVEZATI servise iz sloja 3 i sa Legacy aplikacijom
SLOJ KOREOGRAFIJE
5. Korak: UNIFICIRATI sve servise kroz zajedniko Korisniko suelje
SLOJ PRISTUPA / PREZENTACIJE
Napraviti integraciju s korisnikim sueljima;
Sve aplikacije trebaju imati isto suelje jer koristimo vie web servisa,a elimo
Da krajnji korisnik ima dojam da koristi jedan IS.
SOA POJMOVI
1. SERVIS-mala aplikacija na webu
2. SERVICE PROVIDER-Strana koja kreira servis na zahtjev korisnika
3. SERVICE REQUESTOR-Korisnik rezultata servisa koje je dostavio provider
4. ORKESTRACIJA (ORCHESTRATION)
5. STATELESS-Servis nije ovisan o stanju nekog drugog servisa
6. OTKRIVANJE (DISCOVERY)Postojanje direktorija koji opisuje dostup.servise
7. POVEZIVANJE (BINDING )Dinamiki odnos komunikacije temeljen na
porukama
POVEZIVANJE WEB SERVISA:
Labavo povezani(loose coupled)-drugi servis starta dok jo prvi radi(aurir.nekog tipa)
vrsto povezani(tight coupled)-prvi servis mora zavriti a onda starta drugi(provj. Pin)
1.ORKESTRACIJA
- Povezivanje web servisa, radi se kod interno orjentiranih arhitektura (SOA) koje
ne prelaze granice poduzea.
2. KOREOGRAFIJA
- Povezivanje web servisa, radi se kod externo orijentiranih arhitektura (SOA)
koje se spajaju sa nekim drugim poduzeem i razliitim IS-om.
Za externo povezivanje web servisa koristi se SOAP protokol.
SOAP ( Simple Object Access Protokol )
-protokol temeljen na XML-u koji omoguuje slanje poruka izmeu providera i korisnika
-neovisan je o platformi
-koristi HTTP,SMPT i MIME
WDSL ( Web Services Description Language )
-jezik za opis servisa ( XML dokument)
-specificira to servis radi,potrebne formate podataka i protokole
-lokaciju servisa
UDDI (Universal Description, Discovery and Integration)
-registracija i pretraivanje servisa
-omoguuje oglaavanje i pretraivanje servisa
SOA KOMPONENTE
1. SERVISI SVOJSTVA
2. OPIS SERVISA (DETALJI O SERVISU)parametri,nain,koritenja,sigurnosni
protokoli
3. PORUKE (TEMELJ KOMUNIKACIJE)
4. OGLAAVANJE SERVISA
5. OTKRIVANJE SERVISA
6. DIRECTORY SERVICE
1. SERVISI SVOJSTVA:
Svaki servis ima WDSL suelje. ( Web Services Description Lnguage )
Sve to nam treba za upotrebu servisa zapisano je WDSL suelju.Definira koje emo
ulazne podatke dati servisu i kakav emo izlaz dobiti,omoguuje povezivanje, sadri
parametre.
2. PORUKE su temelj komunikacije. Komunikacija izmeu servisa odvija se putem
poruka.Tehnologija za definiciju poruka mora biti neovisna o platformi i zato se
koristi XML.
3. OGLAAVANJE je opis servisa na dostupan nain potencijalnim korisnicima
Metode oglaavanja:
PUSH Provider alje opis usluge korisniku
PULL Korisnik alje zahtjev za opisom usluge
4. DIRECTORY SERVICE; Organizacija i kategorizacija servisa , korisnici mogu
pronai servis na temelju svojih kriterija. Posrednik je izmeu Providera i korisnika.
QoS ( Quality of service )
Postojanje naprednijh zahtjeva za kritine sustave u poduzeu.
1. SIGURNOST Sigurnost poruke:-tajnost
-raspoloivost
-integritet
2. POUZDANOST Garantirana isporuka poruke i izvjee o isporuci
3. ZAHTJEVI VEZANI UZ TRANSAKCIJE
4. POLITIKA KOMUNIKACIJE Provider zahtijeva odreenu politiku ponaanja
5. MANAGEMENT Infrastruktura za sistemske administratore
Specifikacije vezane uz Qos izdane su od strane tijela za standardeW3C i OASIS i nalaze se
u SLA ( Service Level Agreement ).
1. W3C ( World Wide Web Consorcium )
2. OASIS ( Organisation for the Advancement of Structured Information
Standards)
SOA KARAKTERISTIKE
1. INTEROPERABILNOST
2. RASPOLOIVOST I FLEKSIBILNOST
3. HETEROGENOST
4. SIGURNO UPRAVLJANJE KOMPONENTAMA
1. INTEROPERABILNOST je temeljni uvjet za primjenu SOA,
znai sposobnost komuniciranja sa vie sustava.
Omoguuje da se svaki servis uahuruje u servis kontejner . WDSL
suelje za komuniciranje
2. RASPOLOIVOST I FLEKSIBILNOST;
24/7
Da je servis raspoloiv osobi koja ga treba u trenutku potrebe.
3. HETEROGENOST-Vezana je uz integraciju legacy aplikacija koje ne moemo
zamijeniti,a moramo ih ugraditi u svoj sustav. Aplikacija predstavlja komponentu oko
koje se napravi servis kontejner koji e biti suelje za komuniciranje i na taj nain ona
postane web servis.
4. SIGURNO UPRAVLJANJE KOMPONENTAMA
Tajnost,Raspoloivost,Integritet
Svaki web servis bi trebalo tititi. Zatita se svodi na primjenu SLA i WSS(web
service security)
ARHITEKTURE ELEKTRONSKOG POSLOVANJA
1. BROCHUREWARE
2. PONUDA I PRETRAIVANJE
3. NARUIVANJE
4. TRANSAKCIJSKI SUSTAV
5. INTEGRACIJA CRM/ERP/E-COMMERCE
1. BROCHUREWARE
Prva pojava e-poslovanja.
Jednostavan sustav koji predstavlja tvrtku.
Interakcije izmeu korisnika i tvrtke nema osim to korisnik moe itati.
-korisnik-web server-statiki html(runo editiranje)-periodiko kopiranje-baza s
proizvodima
2. PONUDA I PRETRAIVANJE
Nema statikog HTML-a nego CGI skripte koje iz baze
podataka vuku odgovarajue podatke u HTML dokumente
koje itamo.
Tu je pojava interaktivnosti jer se to radi na korisniki zahtjev.
Primjer: click na komponenetu hardwera u web shopu dinamiki se provjeri
,na zahtijev korisnika, pa se provjeri da li ima robe na stvarnom stanju i to
nam signalizira npr.crvenom ili zelenom oznakom.
3. NARUIVANJE
Pravi e-commerce poinje kada korisnik moe sam naruivati preko
Weba i upreavljati sustav naruivanja.
Oko sustava za naruivanje radi se ovojnica koja izlae zahtijevanu
funkcionalnost korisniku (koritenjem Java RMI).
CGI se obdacuje i koriste se Java servleti zbog poboljanja performansi.
Web server prikaz stranice-App.server (aplikacije koje se nalaze na serveru)
4. TRANSAKCIJSKI SUSTAV
Suradnja izmeu razliitih resursa sustava.
Aplikacijski server trebalo je nadograditi zbog potrebe upravljanja
sa vie vanjskih sustava.
TRANSAKCIJSKI sustav upravlja sa 2 podsustava:
1.SUSTAV BAZE PODATAKA omoguava naruivanje proizvoda
2.SUSTAV ZA PLAANJE sustav za plaanje kreditnim karticama i on je
u vlasnitu kartiarske kue. (tipa. Mastercard)
TRANSAKCIJSKI SERVER omoguuje koordinaciju i upravljanje tim
plaanjima i naruivanje proizvoda.
5. INTEGRACIJA CRM / ERP / Ecommerce
CRM-Customer Relationship Manipulation
Podrka marketingu na nain da prua uvid u cijelu povijest odnosa sa
klijentom.
1.SALE FORCE AUTOMATION -bombardiranje potenc. kupaca promo
promo materjalima.
2.QUOTES & ORDERS- parti sve o kupcu
3.COMMISSIONS- budue narudbe
4. MARKETING-planiranje i izvoenje marketinke kampanje
5.CUSTOMER SUPPORT-call centri,e-mail
ERP
Prema sloenosti IS su na vrhu jer u potpunosti integriraju
sve poslovne procese: narudbe,kadrove,financije...
Ima:
Raunovodstveni modul-plae,bilance,veze prema ostalim sustavima
Modul ljudskih potencijala-ciljano prati uinak zaposlenika
Modul upravljanja proizvodnjom i narudbama-kako zadovoljiti potrebe za
sirovinama,a da se ne potroi previe kapitala; ima uvid u zalihe,dobavljae.
SUSTAV ECOMMERCE
Sustav elektronskog poslovanja nadograuje sve komponente i
stavlja ih na razinu Web tehnologije.
INTEGRACIJA POSLOVNIH APLIKACIJA
EAI-( ENTERPRISE APPLICATION INTEGRATION)
Princip objedinjavanja softvera, hardwera i ostalih komponenti IS-a.
CILJ: Poiveati uinkovitost poslovanja kroz povezivanje i optimizaciju IS-a.
EAI treba ukloniti uska grla u razmjeni informacija(podataka) izmeu razliitih
podsustava IS-a.
Otoci automatizacije nazivaju se razni poslovni odjeli ,marketing,raunovodstvo,razvoj
proizvoda....
EAI RAZINE
Slue da se izbjegne point to point povezivanje otoka koje je teko
za odravanje i dolazi do pojave pageti situacije (kada se veze uspostavljaju prema
trenutnoj
potrebi).
1.INTEGRACIJA PODATAKA
2.INTEGRACIJA NA RAZINI APLIKACIJA
3.INTEGRACIJA NA RAZINI OBJEKATA
4.INTEGRACIJA KORISNIKIH SUELJA
5.EAI IMPLEMENTACIJA
6.EII-ENTERPRISE INFORMATION INTEGRATION
7.INTEGRACIJA POSLOVNIH PROCESA
8.INTEGRACIJA TEMELJENA NA POSLOVNIM PRAVILIMA
1. INTEGRACIJA PODATAKA svrha izbjei da svaki odjel ima svoju bazu podataka
2. INTEGRACIJA NA RAZINI APLIKACIJA-da se ne koristi u svakoj poslovnici poduzea
npr .raunovodstvo ima svaka poslovnica i u
svakoj se koristi ra. Paket. Da se to makne
provodi se integracija na razini aplikacije,
Neka svi imaju isti ra paket.
3. INTEGRACIJA NA RAZINI OBJEKATA- svaki odjel koristi samo dio koji mu treba
4. INTEGRACIJA KORISNIKIH SUELJA-Dojam cjelovitog i integriranog sustava
-korisniko suelje je svima jednako
5. EAI IMPLEMENTACIJA
6. EII-ENTERPRISE INFORMATION INTEGRATION- Stavljanje informacija u kontekst
7. INTEGRACIJA POSLOVNIH PROCESA-povezivanje poslovnih procesa kroz aplikacije
8. INTEGRACIJA TEMELJENA NA POSLOVNIM PRAVILIMA- uklanjanje ovisnosti
o platformi i aplikaciji ako poslovni sustav opiemo poslovnim pravilima
INTEGRACIJSKI MEHANIZMI
1. ESB- ( ENTERPRISE SERVICE BUS)
2. HUB AND SPOKE
1. ESB
Kombinacija hardweske i softverske sabirnice,predstavlja sloj
na koji su vezani serveri i aplikacije.
ESB omoguuje da sve komponente vezane na njega mogu istovremeno
paralelno komunicirati jako brzo.
PREDNOSTI: -brzina
-jedinstveni okvir za integracijska rjeenja
-jednostavno povezivanje podsustava IS-a
NEDOSTACI:-nedosljednost primjene pogorava stanje u odnosu na situaciju bez
ESB
-ovisnost o ESB-u
-nemogunost zamjene ESB platforme
-sigurnost
2. HUB AND SPOKE
Kod hub and spoke integracijskog mehanizma
tehnologija koja se koristi je sljedea.
Imamo sredinji vor na koji su vezani objekti aplikacija,baza podataka itd.
Sva komunikacija ide preko huba koji uzima podatke iz baze i alje ih aplikaciji.
PREDNOSTI:-Dobro sigurnosno rjeenje jer kroz sredinji dio moraju proi svi
zahtjevi i moemo ih nadzirati.
NEDOSTACI:-Sredinjica je usko grlo
XML
DTD-u, struktura klasa dokumenta opisana je kroz deklaraciju lista elementa i
atributa.
Deklaracija imena elementa doputeni je set elemenata unutar dokumenta i
specificira
kada i kako deklarirati elemente. Deklaracija imena liste atributa doputeni je set
atributa za svaki deklarirani element, ukljuujui tip vrijednosti svakog atributa,
ako
nije eksplicitno odreena vrijednost.
XML DTD Primjer
Primjer jednostavnog XML DTD-a za opisivanje liste osoba:
<!ELEMENT people_list (person*)>
<!ELEMENT person (name, birthdate?, gender?, socialsecuritynumber?)>
<!ELEMENT name (#PCDATA)>
<!ELEMENT birthdate (#PCDATA)>
<!ELEMENT gender (#PCDATA)>
<!ELEMENT socialsecuritynumber (#PCDATA)>
itanjem linije po linije koda:
1. people_list je validno ime elementa i kao instanca takav element sadri bilo koji broj
person elemenata. Zvijezdica * oznaava da moe sadravati 0 ili vie person elementa
unutar people_list elementa.
2. person je validno ime elementa i njena instanca sadri jedan element name, za kojim
sljedi element birthdate (opcionalno), zatim gender (takoer opcionalno) i
socialsecuritynumber (takoer opcionalno). Upitnik ? indicira da je element
opcionalan. Reference na elementu name ne sadre upitnik ?, tako da element person
mora sadravati element name.
3. name je validno ime elementa, ija instanca sadri znakovne podatke.
4. birthdate je validno ime elementa, ija instanca sadri znakovne podatke.
5. gender je validno ime elementa, ija instanca sadri znakovne podatke.
6. socialsecuritynumber je validno ime elementa, ija instanca sadri znakovne podatke.
Primjer XML dokumenta koji je napravljen po DTD datoteci (gore navedena). DTD
datoteka ima naziv "primjer.dtd":
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE people_list SYSTEM "primjer.dtd">
<people_list>
<person>
<name>Fred Bloggs</name>
<birthdate>27/11/2008</birthdate>
<gender>Male</gender>
</person>
</people_list>
XML Schema
XML Schema je noviji nain odreivanja pravila strukturiranja XML dokumenta.
Format se kreira prema pravilima XML jezika. Nain odreivanja strukture slian je nainu
izgradnje baze podataka. Koritenjem XML Scheme mogue je na vrlo detaljnom nivou
odrediti opis sadraja odgovarajueg elementa:
kardinalnost
tip podatka
format podatka (npr. moe se odrediti format telefonskog broja koji se sastoji od
pozivnog broja drave, mjesta i samog telefonskog broja).
XML schemu je izvorno kreirao Microsoft, ali je od 2001. godine to W3C preporuka
Specifine XML specifikacije
Kod XML specifinih specifikacija vano je da su to standardi i protokli koji se koriste
za pohranu i razmjenu informacija u raznim podrujima poslovanja; trite
kapitala,komunikacija poslovnim dokumentima.....
Dakle, on se moe koristiti u bilo kojem spektru poslovanja sa ciljem da pojednostavi
pohranu, razmjenu te takoer i samu interpretaciju podataka.
ebXML
Electronic Business using eXtensible Markup Language, ebXML ili e-business XML
pripada porodici XML strandarda iji je cilj omoguiti otvorenu infrastrukturu baziranu na
XML-u koja doputa globalno koritenje poslovnih elektronikih informacijama na
interoperabilan, siguran i nepromjenjiv nain za sve poslovne partnere.
ebXML standardi omoguuju formalne XML mehanizme koji se mogu direktno
implementirati, dok je ebXML arhitektura fokusirana na koncepte i metodologije koje mogu
biti ire primjenjene i omoguuju bolju provedbu eBusiness rjeenja.
Za ebXML ne moemo rei da predstavlja standard ve je to kontejner za nekoliko
kljunih standarda specifikacije. Kljuni ebXML standardi ukljuuju ebXML Messaging
Services, ebXML Registry, ebXML Business Process Specification Shema i ebXML
Collaboration Protocol Profile and Agreement.
cXML
cXML je protokol koji slui za, kako mu iz samog imena moemo oitati,
komunikaciju putem poslovnih dokumenata izmeu raznih nabavnih funkcija, zatim mnogih
distribucijskih centara i dobavljaa te openito poslovnih sustava koji dio, ili cjelokupno svoje
poslovanje, temelje na e-poslovanju.
Naravno, cXML temeljen je na XML-u. Sukladno tome, odreuje i posebne sheme za
standardne poslovne transakcije. To standardiziranje omoguuje veu i olakanu povezanost
izmeu aplikacija koje unaprijed "znaju" strukturu cXML dokumenata.
Protokol u startu sadrava neke osnovne poslovne dokumente potrebne za poetak
primjene, no takoer je omogueno i korisniko proirivanje radi olakanja poslovanja.
Primjerice, u standardne dokumente spadaju osnovne informacije o tvrtki, razne
narudbenice
i otpremnice i slino.
U poslovanju cXML donosi nekoliko vanih prednosti:
Jednostavno se implementira
cXML je najraireniji B2B protokol
Proiriv je u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika
Besplatan je
BizTalk
BitTalk predstavlja server za upravljanje poslovnim procesima (BPM) i ono
omoguuje poduzeima automatizaciju i optimatizaciju poslovnih procesa. To ukljuuje
snane i poznate alate za dizajniranje, razvoj, izdavanje i rukovanje tim procesima.
finXML
FinXML predstavlja XML framework razvijen za podrku u izradi jedinstvenog
standarda za razmjenu podataka u podruju trita kapitala. On dakle predstavlja zajedniki
standard za sveobuhvatnu primjenu u tom segmentu, a to znai da omoguuje financijskim
institucijama da razmjenjuju veoma komplicirane i strukturirane financijske dokumente i
transakcije putem elektronike razmjene.
Pojavom FinXML-a dolo je do otvaranja novih mogunosti u poslovanju na tritima
kapitala, no takoer je vaan i za to lake obavljanje nekog financijskog procesa u
segmentu
e-poslovanja.
XSL
XSL je skraenica od EXtensible Stylesheet Language.
XSL = XML Style Sheets
XML ne koristi predefinirane elemente (koristimo elemente koje sami imenujemo), i
znaenje takvih elementa nije jasno i poznato. Npr. element <table> moe imati znaenje
HTML tabele, dio namjetaja, ili neto sasvim deseto i web preglednik ne zna kako to
prikazati. XSL opisuje kako bi XML dokumenti trebali biti prikazani. Ako napravimo
poveznicu XML-a sa HTML-om, HTMLza ureivanje svojih podataka koristi CSS, tako
takoer XML za ureivanje svojim podataka koristi XSL.
XSL se sastoji od 3 djela:
XSLT jezik za transformaciju XML dokumenta
XPath jezik za navigaciju unutar XML dokumenta
XSL-FO jezik za formatiranje XML dokumenta
XSLT je jezik za transformaciju XML dokumenta u XHTML dokument ili neki drugi XML
dokument.
Xpath
XSLT koristi XPath za pronalazak informacija unutar XML dokumenta. XPath se
koristi za navigaciju kroz elemente, atribute u XML dokumentu.
XSL-FO
XSL Formatting Object podupiran je manje. Veina, ako ne i sve, implementacija je
samo djelomina. XSL-FO je unificirani jezik za prikaz. Nema semantiki markup kao to je
u HTML. Takoer, pohranjuje sve podatke dokumentane unutar sebe.
Tu se ponavlja dio o prednostima i nedostacima te logika arhitektura i arhitekture el
poslovanja s time da su malo proireni podaci jer to nije ulazilo na prvi kolokvij....
Pa slijedi...
LOGIKA ARHITEKTURA
-elektroniko poslovanje prelazi granice u poduzeu, ali i izvan njega;
-sustav za podrku mora omoguiti sloena rjeenja,
promjenjivost,
skalabilnost
i brzinu;
-5 slojeva:
Kor. Suelje
Aplikacija
Poslovna logika
Pristup podacima
Baza podataka
Mitovi elektronikog poslovanja :
1.Lako je Web stranica je slina santi leda
2.Jeftino je opseni projekti el.poslovanja su sve samo ne jeftini
3.Svi to rade ne rade svi, mnoga poduzea ne vide uvjerljive razloge za el.poslovanje
4.Unosno je online promet je mali djeli onoga to se prodaje u fizikim trg.
5.Web je ravnopravno borilite ne, u veini sluajeva znai mo marke,
povjerenja,navika
kupaca
6.Vodi ukidanju posrednika
7.Predstavlja kraj masovnog marketinga
PREDNOSTI SLOJEVITOG PRISTUPA:
1. RAZDVAJANJE APLIKACIJSKE ODGOVORNOSTI FIZIKI I LOGIKI
-lake razumijevanje sustava
-laka optimizacija
-svaki sloj ima dobro definiranu ulogu i tono se zna u kojem se sloju nalazi i implementira
neka funkcionalnost
2. PODRKA SLOENIM APLIKACIJAMA BEZ FRAGMENTACIJE PROCESA
-postoji poseban sloj poslovne logike
-BL-odluuje kako se podaci spremaju
Zadatak je definirati i povezati komponente aplikacija.
WORKFLOW(grafika metoda prikaza toka podataka,nain na koji
korisnik koristi aplikacije).
Poslovnu logiku sustava mijenjamo po svojim potrebama.
3. DIJELJENJE ZAJEDNIKIH SERVISA
-srednji sloj moe pristupati razliitim bazama podataka i
posluivati veliki broj servisa
4. DOSTUPNOST 24/7
5. OLAKANA MIGRACIJA
-jednostavna promjena baza podataka
*NEDOSTACI SLOJEVITOG PRISTUPA
6. SLOENOST-veliki napori u svim razvojnim fazama
7. TEKO TESTIRANJE PO SLOJEVIMA
8. TIM MORA BITI USKLAEN PO ZNANJU
9. POTREBAN JE DISCIPLINIRANI RAZVOJ
ZAJEDNIKI SERVISI
1. Personalizacija-prilagodba suelja (npr.toolbar,prikaz sadraja koji elimo pratiti)
2. Naplata-djeljeni zajedniki servisi
3. Prijava korisnika-SINGLE SIGN ON SUSTAV- omoguava da se na vie sustava
prijavimo sa istim imenom i ifrom.
4. Profiliranje korisnika-otkrivanje preferencija i karakteristika korisnika
5. Agregacija narudbiobjedinjavanje razliitih narudbi (kupujemo od posrednika,a
plaamo putem npr. amazonovog portala sve na jednoj narudbi,jedno planje
karticom, a amazon dalje plaa partnerima)
6. Pretraivanje-po kriterijima i podrujima (servisi za pretraivanje,inteligentni
agenti: To je program koji ispunjava zahtjeve korisnika. Te zahtjeve on rjeava pomou
uzoraka ponaanja koji postoje za itav niz situacija i zahtjeva. Agent moe pronai razliite
podatke koje ovjek sam ne bi pronaao.
TEHNOLOKA ARHITEKTURA
KOMPONENTNI PRISTUP-enkapsulacija i suradnja programskih entiteta
CORBA (Common Object Request Broker Architecture) je standard definiran od
OMG (Object Management Group) koji omoguuje da softverske komponente pisane
u razliitim programskim jezicima i koje rade na vie raunala, rade zajedno i
podrane su od razliitih platformi.
EJB (Enterprise Java Bussines) server-side arhitektura na java platformi
COM,DCOM,COM+ (Component Object Model)-MS komponentna softverska
arhitektura razvijena za windowse.Komponenta je specifian binarni file za platformu
koju kompatibilne aplikacije idruge komponente mogu koristiti .Imaju standardizirano
suelje pomou kojeg komuniciraju.
SLOJEVITA ARHITEKTURA NAS ODVAJA OD BAZE PODATAKA
ARHITEKTURE ELEKTRONSKOG POSLOVANJA
6. BROCHUREWARE
7. PONUDA I PRETRAIVANJE
8. NARUIVANJE
9. TRANSAKCIJSKI SUSTAV
10. INTEGRACIJA CRM/ERP/E-COMMERCE
6. BROCHUREWARE
Prva pojava e-poslovanja.
Jednostavan sustav koji predstavlja tvrtku.
Interakcije izmeu korisnika i tvrtke nema osim to korisnik moe itati.
-korisnik-web server-statiki html(runo editiranje)-periodiko kopiranje-baza s
proizvodima
7. PONUDA I PRETRAIVANJE
Nema statikog HTML-a nego CGI(Common Gateway Interface) skripte koje iz
baze
podataka vuku odgovarajue podatke u HTML dokumente
koje itamo.
Tu je pojava interaktivnosti jer se to radi na korisniki zahtjev.
Primjer: click na komponenetu hardwera u web shopu dinamiki se provjeri
,na zahtijev korisnika, pa se provjeri da li ima robe na stvarnom stanju i to
nam signalizira npr.crvenom ili zelenom oznakom.
8. NARUIVANJE
Pravi e-commerce poinje kada korisnik moe sam naruivati preko
Weba i upreavljati sustav naruivanja.
Oko sustava za naruivanje radi se ovojnica koja izlae zahtijevanu
funkcionalnost korisniku (koritenjem Java RMI(Remote Metod Invocation).
CGI se obdacuje i koriste se Java servleti-(java programirani objekti dinamiki
obrauju zahtijeve i rade odgovore) zbog poboljanja performansi.
Web server prikaz stranice-App.server (aplikacije koje se nalaze na serveru)
9. TRANSAKCIJSKI SUSTAV
Suradnja izmeu razliitih resursa sustava.
Aplikacijski server trebalo je nadograditi zbog potrebe upravljanja
sa vie vanjskih sustava.
TRANSAKCIJSKI sustav upravlja sa 2 podsustava:
1.SUSTAV BAZE PODATAKA omoguava naruivanje proizvoda
2.SUSTAV ZA PLAANJE sustav za plaanje kreditnim karticama i on je
u vlasnitu kartiarske kue. (tipa. Mastercard)
TRANSAKCIJSKI SERVER omoguuje koordinaciju i upravljanje tim
plaanjima i naruivanje proizvoda.
10. INTEGRACIJA CRM / ERP / Ecommerce
CRM-Customer Relationship Manipulation
Podrka marketingu na nain da prua uvid u cijelu povijest odnosa sa
klijentom.
1.SALE FORCE AUTOMATION -bombardiranje potenc. kupaca promo
promo materjalima.
2.QUOTES & ORDERS- parti sve o kupcu
3.COMMISSIONS- budue narudbe
4. MARKETING-planiranje i izvoenje marketinke kampanje
5.CUSTOMER SUPPORT-call centri,e-mail
ERP (Enterprise Resource Planing)
Prema sloenosti IS su na vrhu jer u potpunosti obuhvaaju sve poslovne
aktivnosti poduzea (narudbe,kadrove,financije,proizvodnju) i integriraju sve
podatke kojima tvrtka raspolae u jedinstveni sustav.
Omoguava pristup svim informacijama potrebnim za trenutno donoenje
odluka. Ima:
Raunovodstveni modul-plae,bilance,veze prema ostalim sustavima
Modul ljudskih potencijala-ciljano prati uinak zaposlenika
Modul upravljanja proizvodnjom i narudbama-kako zadovoljiti potrebe za
sirovinama,a da se ne potroi previe kapitala; ima uvid u zalihe,dobavljae
KRAKTERISTIKE ERP SUSTAVA
*Sustav realiziran na temelju jedinstvene baze podataka
*Pristup bazi preko jedinstvenog korisnikog suelja
*Fleksibilni sustavi jer nude programske module koji se mogu slagati po
potrebama kao lego kocke, a temelj im je zajednika baza podataka
SUSTAV ECOMMERCE
Sustav elektronskog poslovanja nadograuje sve komponente i
stavlja ih na razinu Web tehnologije.
RAZVOJ ERP-
1. BEZ SUSTAVA ERP- NEMA LEGACY SUSTAVA,nepovezani sustavi visoki
trokovi odravanja i razvoja prog.sustava
PODUZEE KREE PREMA EL.POSLOVANJU PRAVOCRTNOM PUTANJOM
(Primjer amazon prvo razvija el.poslovanje pa onda ERP) (podravka razvijala ERP pa
onda el.poslovanje) ovo je vezano uz slajd arhitekture poslovanja veza erp i elposlovanje
; tako se ucrta u taj grid
2. ERP PARCIJALNO U FUNKCIJI-POSTAVLJENI POJEDINI MODULI
(FINANCIJE LJUDSKI RESURSI,PROIZVODNJA)- SUSTAV JE JO UVIJEK
NEPOVEZAN I RADI SUBOPTIMALNO
3. ERP POTPUNO U FUNKCIJI U POJEDINIM POSL.JEDINICAMA-Jo uvijek
nema zajednike baze podataka kupaca,roba,usluga itd...sustav nije cjelina
4. POTPUNO POVEZAN ERP-S ve poslovne jedinice i svi moduli ERP sustava
potpuno su povezani
:ONO TO JE KUPAC UNIO PREKO INTERNETA ODMAH ULAZI U
PROIZVODNJU
RAZVOJ EL.POSLOVANJA
1. BEZ USPOSTAVLJENOG SUSTAVA
2. OPTIMALIZACIJA KANALA-prodaja putem weba
-internet marketing
-usluge putem interneta
3. POVEZIVANJE OPSKRBNOG LANCA
- povezivanje kupaca i dobavljaa sa poslovnim procesima vlastitog sustava
- zajedniko planiranje, predvianje i dizajn sustava
4. TRANSFORMACIJA-
- povezivanje sa partnerima u alijnse
- rastereivanje poduzea svega to nije primarna djelatnost
5.KONVERGENCIJA-umreavanje partnera kako bi se okrenuli kupcu u ponudi
odreene robe ili usluge
6.
POKRETAI E-Commerce PROJEKTA
1. DOSTII KONKURENCIJU
2. NAPRAVITI POZNAT I KORITEN PRODAJNI KANAL
(vlastite ideje,imitacijom uspjenih)
3. UKLJUITI PARTNERA U POSLOVANJE
4. SNIZITI TROKOVE POSLOVANJA
PORTAL-u kontekstu interneta rije portal oznaava ulazna vrata prema uslugama i
informacijama koje su raspoloive u razliitim oblicima.Web portal je site na internetu
koji sadri smjernice za koritenje sadraja ovisno o interesima korisnika i sastavljen
je od distribuiranih aplikacija, razliitih vrsta midleware-a i hardware-a.
Vertikalni portali
Skup portala koji detaljno pokrivaju i obrauju jednu tematiku,ili obuhvaaju
jednu industrijsku vertikalu npr. pokriva cijeli ivotni ciklus nekog proizvoda.
Horizontalni portali
Ovakva vrsta portala okrenuta je pokrivanju najireg spektra sadraja i oni
ciljaju praktiki na sve grupe posjetitelja. Oni predstavljaju toku na Internetu na kojoj
prosjean korisnik moe pronai gotovo sve sadraje koji ga zanimaju. U svrhu da
privuku to vei broj posjetitelja, oni sadre irok raspon usluga. Najoitiji primjer
takvog portala je iskon koji ima sve tipove vijesti a i nudi mogunost chata ili
postavljanje mail adrese. Oni prikupljaju sadraje od velikog broja dobavljaa, te
omoguuju korisnicima lako i brzo snalaenje u takvom sadraju.
PRODAJNI KANAL
- nain pristupanja krajnjim korisnicima
bilo koji stalni put prema grupi kupaca
put za proizvode i informacije poduzea
KAKO RAZVITI PRODAJNI KANAL
1. UKLJUENJE PARTNERA-uvid u podatke cijene koliine, uvid u vlastiti
sustav,podaci moraju biti toni i sinkronizirani, extranet-vise povezanih intraneta
2. UKLANJANJE POSREDNIKA-proizvoa izravno prodaje kupcima ,bolja
usluga,bolja garancija
3. TRANSFORMATORI-transformiraju proizvod i nude ga kao novu uslugu,npr
(Andersen Consulting)- analiza burzovnih kretanja
ARINE APLIKACIJE -
PODRUJA ELEKTRONSKOG POSLOVANJA GDJE SE OEKUJE
NAJVEI USPJEH
ABC
Agora - mjesto sastanka zainteresiranih strana (1 prema 1) Match.com
Broker - klasini posrednik
 Club - zajedniko mjesto pregovaranja i uparivanja
B2B- Business-to-business bi trebao evolvirati u smjeru vee transparencije i breg
protoka podataka za neko poduzee. Jer je initenetsko poslovanje najjeftiniji oblik
poslovanja i moe se raditi non-stop. Tako da se moe obaljati na razliitim
mjestima i u razliitim vrmenskim zonama.
Taj tip portala jo naziva se e-biz portali. Radi se o siteovima orijentiranim na
poslovanje meu kompanijama koji nude usluge njihovog meusobnog povezivanja,
kupoprodaje, automatizacije proizvodnog procesa,
Procurement-Nabava resursa koji se koriste izravno u proizvodnji ali su i potrebni u
svakodnevnom poslovanju npr.(uredski materjal)
To je najbre rastue podruje el.poslovanja.
. Burze
usko fokusirana vertikalna integracija
www.metalsite.com,
www.PaperExchange.com
www.fastparts.com
kad se jednom ostvari dominacija u jednoj vertikali, burza se iri na drugu (srodnu
Industrije e se grupirati oko takvih burzi
Stvara se zajednica industrija (vertikala)
Puno slobodnije formiranje cijena
Nema opstanka za vie burzi u istoj vertikali!!!
Zbog globalne prisutnosti Interneta jedna burza zauzima vertikalu (osim u posebnim
sluajevima gdje lokacija igra ulogu npr. elektrina energija)

B2C-Bussines to Customer.Osloboditi kupca ponavljajuih radnji,pomo kod odluke u

kupnji,Aukcije,savjetodavne aplikacije. Aplikacije iji su vlasnici pravne osobe, a ije suelje
je namjenjeno fizikim osobama. Najraireniji primjer B2C aplikacja su web aplikacije.
Postoje B2C aplikacije i bez suelja za fizike osobe. Na primjer aplikacija za naplatu
cestarine bez zaustavljanja. 'E-tag' ili elektronika pametna kartica se zaljepi na unutranju
stranu vjetrobranskog prednjeg stakla. Ta kartica je primopredajnik koji radio valovima
komunicira s antenskim sustavom na naplatnim rampama. Prolaskom kroz naplatno mjesto,
va (consumer) e raun biti umanjen za cijenu dionice, a istovremeno e raun firme koja
upravlja cestom (business) biti uvean za taj iznos.
VRSTE NOVCA
1.FIDUCIJARNI-slubeni naziv za nacionalne valute
-ne moe se odbiti,odnosi se na gotovinu
2.ZAPISNI- Sve kartice,ekovi,moe se odbiti ne mijenja trenutno stanje na raunu
3.ELEKTRONIKI-spada u zapisni.
Fiziki novacgotovina
Notacijski novac--- zapisni novac (nema svoj fiziki oblik),bankovni rauni,etoni
Hibridni---ek telefonska kartica
ELEKTRONIKO PLAANJE
4 KARAKTERISTIKE
1. KAKO JE NOVAC PREZENTIRAN
2. KAKO JE TRANSFER OBAVLJEN OFFLINE
- ONLINE
3. ODNOS SA SREDINJOM BANKOM
4. SIGURNOST
TEMELJNI ZAHTJEVI ZA SUSTAV E-PLAANJA
Fizika podrka (smart cards, datoteke, enkriptirani
stringovi)
Prezentacija vrijednosti (brojevi)
Lokacija pohranjene vrijednosti (banka, electronic wallet)
Tko prihvaa novac?
Nain koritenja (udaljen, licem u lice)
Naini plaanja (prijenos vrijednosti)
Vjerodostojnost (je li ukraden, dvostruko koriten)
Sigurnost
Praenje (anonimnost, privatnost)
Skalabilnost, troak
SIGURNOSNI ZAHTJEVI PREMA SUSTAVIMA
E-PLAANJA
Integritet poruke
Trajnost (transakcijska, privremena)
Autentikacija-mogunost jednoznane identifikacije korisnika
Neporecivost-kada je provedena transakcija se ne moe porei
Sljedivost-svaka trnsk. Mora biti sljedljiva I mora se moi rekonstruirat od
trenutka narudbe do naplate
Privatnost
Anonimnost-elja za anonimnou kao kod plaanja gotovinom
3 OSNOVNE SKUPINE SIGURNOSNIH ZAHTJEVA
1.SIMETRINA DES (data encrypt standard)
2.ASIMETRINA RSA, ECC (ecliptive curve cryptography)
3.HASH FUNKCIJA SHA(secure hash algoritam)
Rizici el. plaanja
Operativno (pouzdanost i integritet)
Sigurnost (neovlateno koritenje)
Kraa od zaposlenika
Nepropisno koritenje od strane kupca
Rizik osiguravatelja usluge (service provider)
Zastarijevanje sustava
 Reputacijski
Negativno javno miljenje gubitak posla
Slabosti sustava
Probijanje sigurnosti
Neuspjesi slinih sustava
Sistematski
Rizik da e neispunjavanje obveze propagirati kroz sustav uzrokovajui
neispunjavanje obveza na drugim razinama
METODE PLAANJA
Agregacija
Posrednici
Offline plaanje
Online plaanje
ONLINE-e gotovina, istovremeni transfer sredstava
-provjera valjanosti kovanica u
stvarnom vremenu jer trgovac
komunicira sa bankom.
Banka
1
24
Kupac 3 prodava
OFFLINEVEZA
trgovca i banke se uspostavlja
tek kad je transakcija gotova.
Trgovac na kraju radnog dana alje u banku
kovanice i tu se javlja problem replay attack,
dvostruka potronja jer se tek onda vidi da li su kovanice
ve potroene na drugom mjestu.
Banka banka
124
Kupac 3 trgovac
E-NOVAC U PRIMJENI
1. DigiCash- Sustav elektronikog novca koji je stvorio DigiCash se zove eCash. To je
line1simboliki sustav, koji koristi slijepi potpis za postizanje anonimnosti
2.Billpoint-osim elektronikih plaanja obavlja i klasinu naplatu kartica
3.PayPal -sustav u masovnoj primjeni. Omoguava pretvaranje novca s kreditne
kartice ili bankovnog rauna u e-novac
korisnici mogu stvoriti i virtualnu debitnu karticu,
te plaati direktno na raune u bankama
4.Mondex Mondex je sustav elektronike gotovine koji se temelji na smartcard
tehnologiji. Na kartici se nalazi procesor i memorija,
koji implementiraju elektroniki novanik
MIKROPLAANJA
Zamjena za gotovinu
Jeftinije
Bre
Jednostavnije za izraun, provjeru i sljedivost
Male transakcije
Telefon
Kocka
Loto
Parking
lanci
Transakcije imaju nizak iznos npr. manje od 1$
Mora biti nizak troak transakcije
OBILJEJA MIKROPLAANJA
-Plaanje na daljinu
-nema fizikih dobara nego samo informacija
UVJET ZA MIKROPLAANJA
-Velik broj transakcija
MIKROPLAANJA
GELDKARTE
Smart card sustav
Izdaje Zentraler Kreditausschu (Germany)
Kartica sadri brojae koji prezentiraju novanu vrijednost
Max. iznos 400 DEM
Karta se puni preko loading terminal-a
Tereti se korisnikov banni raun
Troenje na terminalima ili Internet-u
Iznos se skida s kartice
Nema provjere u stvarnom vremenu
Kraj dana: trgovac transferira transakcije
Novac se dostavlja na trgovev raun
PLAANJE GELDKARTE
Kupac ubacuje karticu u slot (na trgovakom terminalu ili PCMCIA kartica)
Trgovac autorizira kupevu karticu
Transfer vrijednosti narudbe
Generiranje elektronikog rauna
(Kasnije) Trgovac prezentira raun banci izdavau da dobije sredstva na vlastiti
raun
 Transakcija nije tipa: novanik novani
AUTORIZACIJA
Trgovev SAM generira sluajni broj RAND (kako bi se sprijeio replay attack),
alje ga kupevoj kartici sa zahtjevom za ID kartice (CID)
Kartica alje CID, generirani sekvencijalni broj SNo, RAND i H(CID) kriptiran
simetrinim tajnim kljuem SKc (poznatim kartici, ne i kupcu)
Nema enkripcije javnim kljuem
Trgovac izraunava SKc iz CID-a i vlastitog tajnog kljua SKm
Trgovac sada moe provjeriti integritet poruke kartice izraunavanjem H(CID)
QUICK SUSTAV
Kupac odabire robu na Web-u i odabire Quick payment opciju
Trgovev server kontaktira server plaanja, odailje klijentovu IP adresu i
vrijednost transakcije, kratak opis robe i ID trgovca
Server plaanja zakljuava trgovca za transakciju, kontaktira novanik
preko TCP-a na posebnom portu napravljenom za Quick Internet plaanje.
Klijent raunalo pristupa itau i trai kupevu Quick karticu
Prije nego se kartica tereti sa iznosom, klijent prikazuje poruku koja opisuje
naruena dobra i ukupan iznos i dozvoljava kupcu da odustane
SUSTAVI MIKROPLAANJA
1. PAYWORD
2. MICROMINT
3. MILICENT
Svaki sustav ima 3 osnovna elementa: 1.kupac
2.prodava
3.posrednik je financijska institucija koja
kupcu izdaje enkriptirani string
I prodavau uzima string I daje mu
novac
1. PAYWORD-temelji se na plaanju informacijama, na kodiranim
Stringovima koji imaju apoensku vrijednost.
SVOJSTVA PLAANJA PAYWORDOM
-OFFLINE SUSTAV
-PLAA SE PAKETOM VRIJEDNOSTI
-DOBAVLJA POHRANJUJE ZAPIS VAEIH PAYWORDA DA SE
ZATITI
Posrednik nam izdaje virtualnu karticu .
To je datoteka koja ima 4 elementa I zove se certifikat.
Ta datoteka ovlauje kupca kod dobavljaa.
Kupac kreirapayword lance za odreenog dobavljaa.
(tipina duljina 100jedinica)
1.Ime posrednika
2.Ime korisnika
3.Korisniku IP adresu
4.Korisnikov javni klju
POSTUPAK U PROCESU KUPNJE
1. Korisnik kontaktira posrednika preko sigurnog kanala I daje mu broj
rauna:
U(username) Au(adresa) PKu(userov javni klju) Tu(userov certifikat)
$U(broj bankovnog rauna)
2.Posrednik na temelju toga izdaje pretplatniku karticu
koja ima ove informacije:
Cu=(Bime posrednika,Uusername,Au,PKu,Edatum isteka,Iu)SKBprivatni klju
posrednikov
Korisnik sam kreira payworde unatrake koristei hash funkciju(dobivena od
posrednika) nad zadnjim paywordom Wn.
Wn-1=H(Wn)1
Wn-2=H(Wn-1)
Kreira se zadnji Wn I od zadnjeg izraunava ostale.
Poanta prie:
Prilikom sklapanja odnosa definira se Wn vrijednost a na nju se primjenjuje
hash funkcija I taj skup naziva se PAYWORD LANAC
Svaki lanac se moe koristiti samo kod jednog dobavljaa.
Posvetimo lanac dobavljau
M=( V , Cu ,W0 , D , Im) SKu
M-specifian za korisnika I dobavljaa
V-ime dobavljaa
Cu-virt. Kartica
W0-PRVI PAYWORD
D-datum isteka obveze
Im=dodatna informacija(vrijednost lanca)
SKu-Korisnikov privatni klju
tako da mu poaljemo prvi payword.Da prodava provjeri ispravnost
payworda primjenjuje hash funkciju
Toliko puta da dobije Wo I ako on odgovara sve je ok.
Nije bitno jeli se to radi offline jer se pprovjera radi automatski.
S lancem vrijhednosti plaamo kod prodavaa:
Npr. lanak kota 20 centi I otkinemo mu 5x4 centa
Kad je naplata provedena prodava je dobio naa 4 payworda I alje
Zahtjev posredniku I informaciju o zadnjem paywordu I tereti
Se kreditna kartica potroaa.
Svaki lanac je vremenski ogranien.
2.MICROMINT
Posrednik radi zapise,proizvodi kovanice
Kratkog vijeka I prodaje ih korisniku.
Korisnici plaaju dobavljau sa kovanicama, adobavlja mjenja kovanice
Sa posrednikom za novac.
Ideja je napraviti kovanice jednostavne za provjeru a teke za kreiranje.
Posredniku se isplati jer generira velik broj kovanica vrijednost npr. 1cent.
Koristi se kolizija hash funkcija.
Kod kolizije h. funkc. Se x I y iz domene preslikaju u z u kodomeni.
Pria:
Posrednik proda kovanice korisnicima I zapie tko je kupio koju kovanicu.
Poto je vremenski ograniena upotreba na 1.mjesec na kraju zamjenis
nepotroene za nove.
(X,H,(X))
kovanica,vrijednost hash funkcije od kovanice
Na kraju dana dobavlja alje kovanice posredniku koji provjerava valjanost,
a ima I zapisane korisnike kovanica.
3.MILICENT-tipina prepaid usluga
DOBAVLJA proizvodi svoje zapise I prodaje ih posrednicima
Za stvarni novac uz popust,a oni ih prodaju raznim
korisnicima .
Nema mogunosti replaya je vraamo dobavljau kovanice koje nam je on
dao.
ANONIMNOST je dobra jer nema povratne veze posrednik dobavlja.
.
DIGITALNI POTPIS
Digitalni potpis digitalni kod koji slui za zatitu poruka koje se
elektroniki prenose putem javne mree.
Temelji se na kriptografiji.
1. Ne moe se krivotvoriti(samo poiljatelj zna svoj privatni klju)
2. Autentian je(svovjstven je jednoj osobi)
3. Nije ga mogue ponovno koristiti (vrijedi samo za odreeni
dokument(sadri djlove dokumenta))
4.Nepromjenjiv
5.Ne moe se porei
Svrha digitalnog potpisa:
Omoguiti identifikaciju poiljaoca
Osigurati autentinost sadraja poruke
Naini realizacije digitalnog potpisa
1
. Kriptografski sustav s tajnimkljuem
2 .Kriptografski sustav s javnimkljuem
koritenjeRSA algoritma
3. Algoritam digitalnog potpisa DSA (Digital Signature Algorithm,)
Klju je niz alfanumerikih znakova koji koristi kriptografski algoritam, a slui
za odreivanje izlaza iz funkcija kriptiranja i dekriptiranja.
Slui za:
1. Kriptiranje(ifriranje)i dekriptiranje(deifriranje)
2. Detekcijuneovlatenogpristupa
3. Provjeruvjerodostojnosti.
ifriranje je proces transformacije podataka u oblik nerazumljiv svima osim
osobama koje meusobno komuniciraju.
Deifriranjeje obratan proces, procestransformacije ifriranog teksta u
korisniku prepoznatljiv oblik.
KAKO SE DIGITALNO POTPISUJE DATOTEKA
1. PROVRTITI HASH ALGORITAM DA IZRAUNA SAETAK PORUKE
2. SAETAK KRIPTIRATI POMOU RSA ALGORITMA SUSTAVOM JAVNOG
KLJUA, PA ORIGINALNU PORUKU,KRIPTIRANI SAETAK I CERTIFIKAT
ALJEMO PRIMATELJU
3. PRIMATELJ IZ CERTIFIKATA(u njemu nae potrebne informacije) PROITA
ALGORITAM ZA IZRADU SAETKA I NA SVOJOJ STRANI IZRADI SVOJ
SAETAK.
UZIMA KRIPTIRANI SAETAK POILJATELJA I USPOREUJE SVOJ SAETAK
SA DEIFRIRANIM SAETKOM I AKO SU ISTI DATOTEKA JE U REDU.
SLIJEPI POTPIS
Oblik digitalnog potpisa razvijen zbog potrebe
Da se osigura autentinost podataka uz istovremeno
osiguranje anonimnosti osobe koja je potpisala podatak.
Primjenjuje se u e-plaanju.
RAZLIKA IZMEU SLIJEPOG I DIGITALNOG POTPISA
Dokument je digitalno potpisan kod oba ali kod slijepog ne vidimo sadraj koji
potpisujemo.
Chaum double spending protokol
Je metoda detekcije replay attacka-dvostruke potronje koja
Omoguje ouvanje anonimnosti dok god se potuju pravila tj.dok god ne
poinimo replay attack.
Detalji sa tablicama su na slajdu i tamo je dobro objanjeno.....
0C u 0d je greka(tipfeler)