Ovaj prirunik napisan je za djecu, mlade i roditelje, ali i

za nastavnike, uitelje i sve ostale zainteresirane za

problem nasilja meu djecom i mladima. Veina
Prirunik "Nasilje meu djecom i mladima" uenika izloena vrnjakom nasilju, nasilje ne
prirunik za djecu, mlade, roditelje i kolske djelatnike prijavljuje odraslima ili eka dugo dok to uini, a razlozi
proizlaze iz osjeaja srama, straha od osvete ili
Izdava:
uvjerenja da odrasli nee htjeti ili moi neto poduzeti.
Savjetovalite ''Luka Ritz'' Zato se nadamo da e ovaj prirunik svojim savjetima
Tisak i oblikovanje: pomoi djeci, mladima, roditeljima, ali i svima koji rade
B.T. Commerce s djecom i mladima u spreavanju vrnjakog nasilja
kroz pruanje odgovora na pitanja o tome to je nasilje
Naklada: meu djecom i mladima, koji su osnovni oblici i
1.000 kom imbenici nasilnog ponaanja, koje su posljedice
Zagreb, 2013. vrnjakog nasilja, kako je mogue prepoznati rtve i
nasilnike, kako je mogue zatititi se od nasilja, ali i
kome i kako prijaviti nasilje te gdje zatraiti pomo
Ova broura je nastala uz financijsku pomo kada se nasilje dogodi.
Grada Zagreba.
Nasiljem meu djecom i mladima smatra se svako
namjerno fiziko ili psihiko nasilno ponaanje
usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih
vrnjaka uinjeno s ciljem povrjeivanja, a koje se,
neovisno o mjestu izvrenja, moe razlikovati po obliku,
teini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje ukljuuje
ponavljanje istog obrasca i odrava neravnopravan
odnos snaga (jai protiv slabijih ili grupa protiv
pojedinca).
FIZIKO NASILJE MEU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva razliite oblike ponaanja: udaranje,
guranje, gaanje, amaranje, upanje, zakljuavanje,
napad razliitim predmetima, pljuvanje i slino bez
obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila tjelesna
povreda.
VERBALNO NASILJE MEU DJECOM I MLADIMA
najee prati fiziko, a podrazumijeva vrijeanje, irenje EKONOMSKO NASILJE MEU DJECOM I MLADIMA
glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje
U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti etiri
podvrste:
PSIHIKO I EMOCIONALNO NASILJE MEU DJECOM
I MLADIMA ukljuuje ogovaranje, nazivanje
pogrdnim imenima, ismijavanje, zastraivanje,
izrugivanje, namjerno zanemarivanje i iskljuivanje iz
skupine kojoj pripada, irenje glasina s ciljem izolacije,
unitavanje ili oteivanje djetetovih stvari, poni-
avanje, nareivanje ili zahtijevanje poslunosti, kao i
sva druga ponaanja kojima se drugom djetetu
namjerno nanosi fizika i duevna bol ili sramota.
SEKSUALNO NASILJE MEU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva neeljeni fiziki kontakt, spolno
uznemiravanje i dobacivanje, uvredljive komentare i
slina ponaanja.
KULTURALNO NASILJE MEU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva vrijeanje na nacionalnoj, religijskoj i
rasnoj osnovi.
ukljuuje krau i iznuivanje novca.

Ne postoji jedinstven
odgovor na ovo pitanje.
Meutim, postoje osobine
obitelji i djeteta koje
utjeu na razvoj nasilnog
ponaanja, kao i osobine
kola koje mogu poticati ili
spreavati pojavu nasilja.
Iako ne uvijek, obino je rije o
impulzivnoj, ivahnoj djeci koja
imaju viak energije i nemaju
strpljenja.
Obino je rije o djeci i mladima
koja esto pronalaze brza
rjeenja frustrirajuih
situacija.
Traumatizirana djeca i mladi su
podloniji nasilnikom
ponaanju.
Djeca i mladi koju okolina
doivljava zloestom, kojima
se pripisuje zloesto ponaanje,
pa se i poinju ponaati u
skladu s tim.
Nedostatak panje i topline. Nedostatak nadzora i
nadgledanja.
Nedostatak bliskosti, osjeaja
Slab nadzor nad djetetom i
prihvaenosti svih uenika te
zanemarivanje djetetovih
meusobnog potovanja izmeu
potreba.
nastavnika i uenika i obrnuto.
Svjedoenje nasilnom ponaanju
kod kue koje djetetu alje Neadekvatno ponaanje
pogrenu poruku da je u redu nastavnika (ismijavanje,
ljutnjom, nasiljem i zastraivanjem prijetnje, fiziko nasilje).
dobiti ono to elimo.
Popustljivi roditelji kad je dijete Nereagiranje nastavnika i
tvrdoglavo i bez pravog razloga strunih suradnika na agresivna
zahtijeva neto ime mu se alje ponaanja uenika i lo nadzor u
poruka da takvo ponaanje odreenim dijelovima kole
uspijeva kada se eli neto postii. (igralite, hodnici...).
Za djecu koja odrastaju u
obiteljima u kojima postoji nasilje Stav nastavnika prema
za 3-4 puta je vea vjerojatnost nasilnitvu.
da e postati nasilnici.
Nedostatak programa
intervencije i prevencije.

Nasilnici imaju potrebu osjetiti kontrolu i mo nad
drugima te im ponekad nedostaje suosjeanja za rtve.
Prkosni su, sukobljavaju se s odraslim osobama,
antisocijalni su i skloni krenju kolskih pravila. esto su
skloni ljutnji i lako eksplodiraju. Teko se nose s
frustrirajuim situacijama. Vrlo esto su i sami nasilnici bili
rtve fizikog zlostavljanja i nasilnitva u koli (ili u
obitelji). Mogu biti ljuti i uznemireni zbog situacije u koli
ili kod kue. Uglavnom biraju rtve koje su sitnije, mlae,
slabije, povuenije i pasivnije od njih.
Neki nasilnici uope ne razumiju kako se rtve osjeaju i
koliko im zastraivanje teti. Lako se uvrijede i esto
Usamljenost, depresivnost, tuga, uplaenost, nesigur-
nost, nisko samopouzdanje, bolest...
Istraivanja su pronala povezanost nasilnikog
ponaanja za vrijeme kolovanja s kriminalnim
ponaanjem kasnije u ivotu.
Sklonost veem riziku toleriranja agresivnog ponaanja
u budunosti.
doivljavaju agresiju prema sebi ak i kad nije prisutna.
Napada ne mora nuno biti ukljuen u in nasilja, moe
biti organizator grupe, tj. poticati i nagovarati druge da se
nasilno ponaaju. Obino ne vole kolu i nisu se na nju
adaptirali, imaju lou samokontrolu, neosjetljivi su na
osjeaje drugih ljudi.
Dok neki nasilnici uivaju u agresiji, osjeaju se sigurnima i
prihvaeni su meu vrnjacima, drugi imaju slabiji kolski
uspjeh, manje su popularni kod svojih vrnjaka i osjeaju
se manje sigurnima. U nekim situacijama i sami nasilnici
postaju rtve.
Nasilnici uvijek uspiju pronai nain zastraivanja i
zadirkivanja koji e najvie uznemiriti rtvu; zadirkuju
zbog teine, izgleda, boje kose, obitelji, popularnosti,
uloenog truda, disleksije, dispraksije, religije, zbog
poloaja u drutvu, ljubomore

Roditelji ija djeca pokazuju navedene znakove trebali bi
razgovarati sa strunjakom koji e im pomoi u shvaanju
djece i savjetovati ih u prevenciji nasilnog ponaanja.
napadi bijesa koji traju dulje od 15 minuta i ne moe ih
nitko smiriti (roditelji, lanovi obitelji) pa im na
kraju popuste;
ispadi agresije esto bez razloga;
impulzivni su, neustraivi i energini;
konstantno odbijaju pravila i poslunost odraslima;
nisu vezani uz roditelje; na nepoznatom mjestu ne
trae roditelje i ne odlaze do njih;
esto gledaju nasilje na televiziji, uivaju u nasilnim
temama ili su zlobni prema vrnjacima.
imaju loiju panju i koncentraciju;
esto ometaju kolske aktivnosti;
imaju lo uspjeh u koli;
esto upadaju u tunjave s drugom djecom;
na razoaranja, kritike i zadirkivanje reagiraju
iznimnom ljutnjom, krivnjom i osvetom;
esto gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice;
imaju malo prijatelja te su esto neprihvaeni zbog
svojeg ponaanja;
sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su
poznata po agresivnosti i neposlunosti;
konstantno se suprostavljaju odraslima;
zadirkuju i drae ivotinje;
osjeaju se frustrirano;
djeluju kao da ne suosjeaju s drugima.
ne potuju autoritete;
nedostaje im suosjeanja za osjeaje i prava drugih;
probleme rjeavaju nasilnim ponaanjem;
postiu lo kolski uspjeh i izostaju iz kole bez razloga;
iskljuuju ih iz kole;
uzimaju alkohol i droge;
sudjeluju u tunjavama, kraama i unitavanju javnog
vlasnitva.

Nasilnici pronalaze rtve koje su zbog neega
ranjive ili odskau od druge djece (boja koe, nain
hoda, ime, veliina, religija, naoale, obitelj, nain
odijevanja ).
esto su to tiha, mirna, pasivna, anksiozna,
nesigurna i oprezna djeca niskog samopouzdanja.
Imaju malo prijatelja koji ponekad i stanu u njihovu
obranu. Vrlo su povezani s roditeljima koji se esto
(ali ne uvijek) moe opisati kao prezatitnike.
loije socijalne vjetine (ne znaju se zauzeti za
sebe);
manjak sigurnosti da potrae pomo;
manje potpore od nastavnika i drugih uenika;
osjeaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to to im
se dogaa;
elju da se uklope, na bilo koji nain.
novo dijete u razredu
nadareno dijete
mirno i ljubazno dijete
dijete koje ima dobar odnos s uiteljem
dijete nieg socijalno-ekonomskog statusa
dijete iz druge etnike skupine
hendikepirano dijete
dijete razvedenih roditelja
dijete rtva obiteljskog nasilja

Djeca rtve esto pokuavaju to sakriti od odraslih jer se
boje da e ih smatrati slabima i kukavicama ili iz straha
da e se situacija samo pogorati. Postoje znakovi koji
nam mogu pomoi da prepoznamo/posumnjamo da je
neko dijete rtva kolskog nasilnitva.
boje se ii u kolu i iz nje;
mijenjaju uobiajeni put do kole;
mole roditelje da ih voze u kolu;
odbijaju ii u kolu;
bolesni su ujutro prije kole, imaju glavobolje ili
bolove u trbuhu;
pogorava im se kolski uspjeh;
dolaze kui s potrganom odjeom i oteenim
kolskim knjigama;
dolaze kui izgladnjeli (uzet im je novac);
postanu povueni, niskog samopouzdanja;
postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti;
prijete samoubojstvom ili ga pokuaju;
zaspu plaui, imaju none more;
ostaju bez svojih stvari, esto gube deparac;
sve ee pitaju za novac ili ponu krasti (da daju
nasilniku);
odbijaju govoriti o tome to nije u redu;
imaju neobjanjive modrice, ogrebotine i porezotine;
ponu zastraivati drugu djecu;
postanu agresivni i depresivni;
ponu markirati;
daju nevjerojatne isprike za navedena ponaanja;
sami provode odmor, a prijatelji iz razreda zbog toga
nisu zabrinuti;
ne biraju ih u grupnim sportovima;
trae blizinu uitelja;
nesigurni su i uznemireni ako trebaju izai pred plou,
pred razred.

Ako ima problema u koli, netko te izaziva, ruga ti se,
udara te, uzima tvoje stvari, govori rune rijei, ismijava
te postoji puno stvari koje moe uiniti da se zatiti: Ne izbjegavaj kolu jer time se samo odgaa
Nemoj misliti da se to dogaa samo tebi dogaa se
mnogima i na svim moguim mjestima.
Ne misli da to zasluuje zbog nekog razloga ne
mora osjeati sram; nasilnici su ti koji imaju problem.
Budi vrst/a i jasan/na gledaj ga/je u oi i reci
prestani!
Ne moe promijeniti nasilnika, ali moe rei
odrasloj osobi koja moe s njim razgovarati i kazniti
ga (oni ponekad prijete ako eli nekome rei, ali
samo zato jer znaju da mogu biti sprijeeni).
Nastavi govoriti dok netko neto ne poduzme.
Ne koristi nasilje nad nasilnikom.
Ne suoavaj se sam/sama s tim problemom.
Ako zna za neki sluaj nasilja, ispriaj ga roditeljima,
pedagogu, psihologu, nastavniku
Ako ti se netko ruga reci mu samo: aha, da,
togod .. i pokai mu da te to ne uznemiruje. Drui
se sa to vie ljudi! Da bi stekao/stekla prijatelje,
vano je potruditi se biti prijatelj (budi ljubazan,
razgovaraj s njima, sluaj ih). Potpora roditelja (ili
neke druge odrasle osobe u koju ima povjerenja) je
jako vana, pa uvijek podijeli s njima svoju
uznemirenost.
problem, a i zaostaje u gradivu. Ne srami se zatraiti
pomo.
esto braa, sestre i prijatelji znaju za zastraivanje
puno prije nego roditelji ili nastavnici te ne reagiraju
jer ih je to rtva zamolila ili iz straha da i oni ne
postanu rtve. Progovorite, jer e se jedino tako
zastraivanje i nasilniko ponaanje zaustaviti.

Sumnjate li da vam je dijete rtva zastraivanja i
nasilnikog ponaanja u koli, neka vam ispria to se
dogaa. Potrudite se da:
sasluate dijete i ne prekidate ga;
uvjerite ga da nije ono krivo i da je uinilo pravu stvar
rekavi vam;
potraite pomo nastavnika i kolskog suradnika;
ne ohrabrujte dijete da se samo odupre tome (npr.
Vrati mu!);
potaknete dijete da se drui s prijateljima u koli i na
putu u kolu;
budite svjesni znakova i simptoma zastraivanja, koje
ne zanemarujete nego kontaktirate kolu;
ne drite zastraivanje tajnom;
potaknite pitanje uvoenja programa za suzbijanje
nasilnikog ponaanja i zastraivanja u koli;
pruite djetetu priliku da kae to misli o tome;
okupite i druge roditelje te raspravite o problemu i
nainu njegova suzbijanja;
predloite kolski pravilnik za rjeavanje sukoba
dokument u kojem se navodi kako se kola suoava s
incidentom i rjeava svaki incident;
dogovorite se da otpratite dijete u kolu ako se
nasilniko ponaanje dogaa na putu prema koli;
predloite da se nasilnika zadri u koli dok svi ne odu
kui;
odvedite dijete na teaj samoobrane ako to moe
pomoi njegovu samopouzdanju i osjeaju sigurnosti;
zapisujte sve incidente.
 Djeca nasilnici mogu imati brojne razloge za svoje
Pojava nasilnikog ponaanja djeteta moe
ponaanje: oponaaju stariju brau, roditelje, rodbinu,
upozoravati na smetnje u ponaanju. Preporuuje
ne znaju druge, bolje naine komunikacije s drugom
se da potraite pomo strunjaka koji moe
djecom, sami su doivjeli zlostavljanje, napeti su zbog
pomoi djetetu. Cilj terapije ili savjetovanja je
raznih izvora stresa i sl..
poveanje samopotovanja i nalaenje prihvatljivih
naina noenja s ljutnjom. Takoer je korisno za
dijete pronai aktivnost u kojoj je uspjeno i za koju
pokazuje interes. 1. Razgovarajte s djetetom, objasnite mu posljedice
nasilja na rtve, budite prisutniji u djetetovim
aktivnostima.

2. Potiite
primjer.
cijelu obitelj na drukije ponaanje, budite

3. Ne dopustite da vae dijete svjedoi nasilnikom

ponaanju kod kue.

4. Pokaite djetetu druge naine druenja.

Ako posumnjate da vam je dijete nasilnik u koli, vano
je odmah potraiti pomo, prije nego to doe do veih 5. Dogovorite
pedagogom
sastanak sa nastavnicom, ravnateljem,

obrazovnih, socijalnih, emocionalnih i zakonskih

tekoa. 6. Razgovarajte s djetetom o svemu, pa i o koli
(Oprez! Na pitanje kako je bilo u koli najee
Vano je saznati to izaziva takvo ponaanje te razviti
odgovara "dobro" i tu razgovor prestaje. Budite
plan mijenjanja nasilnikog ponaanja i pritom
uporni.).
razgovarati s djetetom, pedijatrom, ravnateljem kole,
kolskim pedagogom, psihologom, defektologom,
psihijatrom.
7. Ohrabrujte dijete i pohvalite ga za suradnju s
drugima i nenasilno rjeavanje sukoba.

Istraivanja su pokazala da se nasilno i agresivno
ponaanje ui u ranim godinama ivota. Roditelji, lanovi
obitelji i svi drugi kojima je stalo mogu dijete nauiti kako
se nositi s osjeajima ljutnje bez upotrebe nasilja.
Svi moemo poduzeti korake kojima e se smanjiti
agresivno ponaanje.
Bez vrstog oslonca na odraslu osobu dijete moe
postati agresivno, tjeskobno i nesigurno. Manja je
vjerojatnost da e se u djeteta javiti poremeaj u
ponaanju ili delinkvencija ako se roditelji posvete
djetetu i puno njime bave, pogotovo u ranim godinama
razvoja.
Djeca ovise o roditeljskoj potpori, zatiti i ohrabrenju
kada ue razmiljati svojom glavom. Bez pravilnog
nadzora, djeca ne dobiju potrebnu sigurnost. Studije su
pokazale da djeca koja nemaju kvalitetan nadzor
roditelja vrlo esto razviju poremeaj u ponaanju.
Budite sigurni gdje su vam djeca u svakom trenutku i tko
su prijatelji s kojima se drue. Kad ne moete biti s
djecom, povjerite ih nekome kome vjerujete. Nikada ne
ostavljajte malu djecu samu kod kue, pa ni na kratko
vrijeme (djecu mlau od 10 godina).
Djeca uglavnom ue prema primjerima. Ponaanje,
vrijednosti i stajalita roditelja i drugih odraslih osoba
imaju veliki utjecaj na djecu. Vrijednosti poput
potovanja, istine i ponosa u vaoj obitelji mogu biti vani
izvori snage za vau djecu, pogotovo ako se susreu s
negativnim pritiskom vrnjaka, ive u nasilnom
susjedstvu ili idu u kolu punu nasilja.
Udaranje, amaranje i batine djeci pokazuju kako je u
redu udarati druge kako bi se rijeio problem i moe ih
potaknuti da kanjavaju druge na isti nain kako se i njih
kanjava. Fiziko kanjavanje spreava odreeno
ponaanje samo na kratko vrijeme. ak se i na teko
kanjavanje djeca mogu naviknuti tako da kasnije ono
nema nikakvog utjecaja na njih. Batine s vremenom
postaju nedjelotvorne.
 Dajte djetetu time out neka sjedi mirno i tiho,
Djeca trebaju osjetiti da pogreke mogu i popraviti. onoliko minuta koliko ima godina starosti (nije za jako
Nauite ih kako da ue iz svojih pogreaka. Pomozite malu djecu).
im da shvate kako mogu izbjei ponavljanje istih Oduzmite mu odreene povlastice poput
sukoba u budunosti. kratkotrajne zabrane igranja s drugom djecom ili
Vrlo je vano da ih u tim trenucima ne osramotite i gledanja TV-a.
ponizite. Djeca se stalno trebaju osjeati voljeno i Recite mu kako se osjeate kad se tako ponaa.
potovano. Problem je ponaanje, a ne dijete!
Moete rei neto poput: Volim te i prihvaam, ali
ovo to si napravio/napravila mi se ne svia. Radije
pohvalite dobro ponaanje, a ne kanjavajte za loe,
jer djeca ele ugoditi roditeljima.
Zapamtite da su pohvala i panja najbolje nagrade.
kola je odgovorna za nasilje koje se dogaa u koli i u
blizini kole! Ravnatelj, nastavnici i struni suradnici
duni su sprijeiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u koli te,
ako je potrebno, suraivati s policijom i centrom za
socijalnu skrb.
Vano je da se kola pobrine za postojanje sigurnog
mjesta na koje se mogu skloniti oni koji se osjeaju
rtvama, da vlastitim primjerom (tj. ponaanjem
zaposlenika kole) daju model nenasilnog i pozitivnog
ponaanja, kao i potovanja uenika te da adekvatno
nadgleda mjesta za koja uenici kau da su potencijalna
mjesta napada i zastraivanja.
Pruite potporu i suraujte sa rtvom i roditeljima.
Tono utvrdite to se dogodilo.
Cilj svake intervencije mora biti zaustavljanje takvog
ponaanja.
Izbjegnite ponavljanje incidenta.
Osvjeujte uenike i zajedno pomozite rtvi.
Pokuajte promijeniti ponaanje nasilnika, dati mu
potporu ako uvidi problem i prihvati odgovornost.
Trenutna intervencija je neupitna i nuna.
Razvijte prikladno ponaanje u razredu.
Ohrabrujte prijavljivanje zastraivanja.
Osigurajte uenicima atmosferu u kojoj bez straha
mogu prijaviti zastraivanje.
Primijetite osamljene i tune uenike te otkrijte
razlog tome.
Ne prihvaajte nepoeljno ponaanje kao dio ale i
odrastanja.
Ne savjetujte djeci da se ne obaziru i da se sami
suoavaju s tim.
Dajte i sami primjer prikladnog ponaanja.
Razgovarajte o incidentu odvojeno s nasilnikom i
rtvom.
Objasnite nasilniku koje ponaanje je prihvatljivo, a
koje nije.
Obavjestite i ukljuite roditelje nasilnika i rtve u plan
spreavanja daljnjeg nasilnikog ponaanja i
zastraivanja.
Nasilnike ukljuite u edukaciju i modifikaciju
neprihvatljivog ponaanja.
Djecu rtve ukljuite u grupe potpore gdje e se
poveati njihovo samopouzdanje, socijalne vjetine,
a i upoznat e nove prijatelje.
vodi rauna o vrsti i porijeklu nasilnikog
ponaanja (strah, frustracija, zastraivanje,
manipulacija, bol ili bolest),
promatra i prepoznaje vizualne, ponaajne i
ostale znakove pojedine vrste nasilnikog
ponaanja,
prepoznaje fazu nasilja u trenutku dolaska na
mjesto dogaaja (podraaj, eskalacija,
kulminacija, oputanje, post-krizna depresija,
povratak u normalu ili novi podraaj),
kontrolira vlastito disanje i obraa pozornost
na disanje ostalih sudionika situacije.
 Pojava koju osoba doivljava
(ne mora zaista biti tako)
kao ozbiljnu prijetnju u odnosu na svoj ivot,
tijelo ili imovinu.

U ovoj fazi osoba izlazi iz okvira samookrivljavanja te ulazi Tijelo i um osobe pripremaju se
u stanje vlastite emocionalne i fizike uravnoteenosti. za borbu i zauzimaju fiziki poloaj
Mogue je da ova faza izostane i da zapone novi krug koji predstavlja spremnost za akciju.
nasilja uslijed loih osjeaja (i eventualno izvanjskih podraaja) Raste intenzitet nasilja.
iz prethodne faze.

Dok se tijelo i um vraaju u ravnoteu, fiziki i Maksimum

emocionalni aspekti krize se ponovno pojavljuju, i to u obliku verbalne i fizike agresije.
iscrpljenosti, depresije i osjeaja krivnje.

Tijelo se oputa, smanjuje se i psihika napetost

s obzirom da osoba vidi konani ili barem privremeni kraj sukoba.
Ostvariti dobru komunikaciju nastavnika, strunih
suradnika, roditelja i uenika;
Izbjegavati stereotipe vezane uz spolove poput:
Djeaci trebaju biti snaniji i vrsti;
Izbjegavati poticanje natjecateljskog ponaanja meu
djecom;
Organizirati radionice socijalnih vjetina, samopouz-
danja, kvalitetne komunikacije, rjeavanja konflikta i
problema;
Osmisli razredna pravila i kodekse (npr. Ne elimo da
nas se gura i udara! Ne elimo da nas se zove pogrdnim
imenima i da nas se zadirkuje!);
Pohvaliti pozitivno, suosjeajno, prijateljsko ponaa-
nje i davanje potpore;
Svakog dana uiti djecu neagresivnom ponaanju te
promicati vrijednosti spolne, vjerske i nacionalne
tolerancije;
Pokazivati vlastitim primjerom potovanje i pruanje
potpore;
Osmisliti grupe i aktivnosti kojima bi se manje
popularni i povueniji uenici izvukli iz socijalne
izolacije.

U sluaju prijave nasilja ili dojave o nasilju meu djecom
imenovana struna osoba za koordiniranje aktivnosti
vezanih uz problematiku nasilja u odgojno-obrazovnoj
ustanovi ili osoba koja je u sluaju njezine odsutnosti
zamjenjuje, duna je:
odmah poduzeti sve mjere da se zaustavi i prekine
aktualno nasilno postupanje prema djetetu, a u sluaju
potrebe zatraiti pomo drugih djelatnika odgojno
obrazovne ustanove ili po potrebi pozvati djelatnike
policije;
ukoliko je dijete povrijeeno u mjeri koja zahtijeva
lijeniku intervenciju ili pregled odmah pozvati slubu
hitne lijenike pomoi ili na najbri mogui nain, koji ne
teti zdravlju djeteta, prepratiti ili osigurati prepratu
djeteta od strane strune osobe lijeniku, te saekati
lijenikovu preporuku o daljnjem postupanju i dolazak
djetetovih roditelja ili zakonskih zastupnika;
odmah po prijavljenom nasilju o tome obavijestiti
roditelje djeteta ili zakonske zastupnike, te ih upoznati
sa svim injenicama i okolnostima koje je do tada doznala
i izvijestiti ih o aktivnostima koje e se poduzeti;
po prijavi, odnosno dojavi nasilja odmah obaviti
razgovor s djetetom koje je rtva nasilja, a u sluaju da je
postojala lijenika intervencija, uz dogovor s lijenikom,
im to bude mogue. Ovi razgovori s djetetom obavljaju
se uvijek u nazonosti nekog od strunih djelatnika
odgojno-obrazovne ustanove, a na nain da se postupa
posebno briljivo, potujui djetetovo dostojanstvo i
pruajui mu potporu;
roditeljima ili zakonskim zastupnicima djeteta koje je
rtva vrnjakog nasilja dati obavijesti o moguim
oblicima savjetodavne i strune pomoi djetetu u
odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a s ciljem
potpore i osnaivanja djeteta te prorade traumatskog
doivljaja;
obaviti razgovor s drugom djecom ili odraslim
osobama koje imaju spoznaju o uinjenom nasilju te
utvrditi sve okolnosti vezane uz oblik, intenzitet, teinu i
vremensko trajanje nasilja;
ukoliko se radi o osobito tekom obliku, intenzitetu ili
duem vremenskom trajanju nasilja, koje moe izazvati
traumu i kod druge djece, koja su svjedoila nasilju,
savjetovati se s nadlenom strunom osobom ili slubom
poradi pomoi djeci, svjedocima nasilja;
to urnije obaviti razgovor s djetetom koje je poinilo
nasilje uz nazonost strune osobe, ukazati dje-tetu na
neprihvatljivost i tetnost takvog ponaanja, te ga
savjetovati i poticati na promjenu takvog ponaanja, a
tijekom razgovora posebno obratiti pozornost iznosi li
dijete neke okolnosti koje bi ukazivale da je dijete rtva
zanemarivanja ili zlostavljanja u svojoj obitelji ili izvan nje,
u kojem sluaju e se odmah izvijestiti centar za socijalnu
skrb, a po potrebi ili sumnji na poinjenje kanjive radnje
izvijestiti policiju ili nadleno dravno odvjetnitvo, a
odgojno-obrazovna ustanova e poduzeti sve mjere za
pomirenje djece i za stvaranje tolerantnog, prijateljskog
ponaanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi;
pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje
je poinilo nasilje, upoznati ih s dogaajem, kao i s
neprihvatljivou i tetnou takvog ponaanja,
savjetovati ih s ciljem promjene takvog ponaanja
djeteta, te ih pozvati na ukljuivanje u savjetovanje ili
strunu pomo unutar kole ili izvan nje (centri za
socijalnu skrb, poliklinike za zatitu djece, obiteljska
savjetovalita i slino) i izvijestiti ih o obvezi odgojno-
obrazovne ustanove da sluaj prijavi nadlenom centru
za socijalnu skrb, Uredima dravne uprave u upanijama
(Slubama za drutvene djelatnosti i/ili Gradskom uredu
za obrazovanje i port Grada Zagreba), policiji ili
nadlenom dravnom odvjetnitvu;
o poduzetim aktivnostima, razgovorima, izjavama te
svojim opaanjima sainiti slubene biljeke, kao i voditi
odgovarajue evidencije zatienih podataka koje e se
dostaviti na zahtjev drugim nadlenim tijelima.
U sluaju prijave nasilja ili dojave o nasilju meu djecom,
koja je upuena od strane odgojnoobrazovne ustanove,
domova za skrb o djeci, policije, dravnog odvjetnitva,
djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili
neke tree osobe, imenovana struna osoba za
koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku
nasilja meu djecom i mladima u centru za socijalnu skrb
ili osoba koja je u sluaju njezine odsutnosti zamjenjuje,
duna je:
po primitku prijave ili obavijesti urno ispitati sluaj te
pribaviti podatke o svim okolnostima, naroito o obliku,
intenzitetu, teini i vremenskom trajanju nasilja, kao i sve
podatke o obiteljskim i drugim prilikama djeteta koje je
poinitelj nasilja;
to urnije pozvati roditelje ili zakonske zastupnike
djeteta koje je poinilo nasilje i na primjeren nain
obaviti razgovor poradi stjecanja uvida u obiteljske i
druge prilike djeteta, a tijekom razgovora nastojati
doznati je li dijete bilo izvrgnuto bilo kojem obliku nasilja
ili zanemarivanja u svojoj obitelji ili izvan nje;
radi zatite djetetovih prava i radi to urnijeg otkla-
njanja uvjeta koji pridonose nasilnom ponaanju djeteta,
izrei primjerene mjere obiteljskopravne zatite;
 u sluaju sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje
djeteta od strane roditelja ili zakonskih zastupnika,
podnijeti prekrajne, odnosno kaznene prijave;
upoznati roditelje, odnosno zakonske zastupnike
djeteta poinitelja nasilja s neprihvatljivou i tetnou
takvog ponaanja i izvijestiti ih o nadlenostima centra
za socijalnu skrb za zatitu prava i interesa djeteta;
preporuiti i obvezati roditelje, odnosno zakonske
zastupnike djeteta poinitelja nasilja na ukljuivanje u
savjetovanje ili strunu pomo pri centru za socijalnu
skrb ili pri drugoj odgovarajuoj ustanovi, odnosno
njihovim slubama i u sluaju potrebe obvezati ih na
ukljuivanje djeteta u primjerene oblike psihosocijalne
pomoi, te ih nadzirati u izvravanju zadane obveze;
redovito nadzirati preporueno postupanje roditelja
prema djetetu, te obaviti odgovarajue provjere i izvide,
kao i pratiti djetetovo ponaanje u odgojno-obrazovnoj
ustanovi ili u drugoj sredini gdje boravi, a posebice pratiti
je li dijete i dalje nasilno, kako bi se poduzele primjerene
mjere obiteljskopravne zatite djeteta;
o svakoj zaprimljenoj prijavi, odnosno obavijesti o
nasilju meu djecom i mladima voditi odgovarajue
evidencije zatienih podataka, te evidentirati i biljeiti
svako postupanje centra za socijalnu skrb.
U sluaju prijave nasilja ili dojave o nasilju meu djecom,
koja je upuena od strane odgojno obrazovne
ustanove, domova za skrb o djeci, centra za socijalnu
skrb, djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili
neke tree osobe, imenovana struna osoba za
koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja
meu djecom i mladima u policijskoj postaji ili osoba
koja je u sluaju njezine odsutnosti zamjenjuje, duna je:
urno uputiti specijaliziranog policijskog slubenika
za maloljetniku delinkvenciju, a iznimno drugog
policijskog slubenika, radi poduzimanja nunih i
neodgodivih mjera i radnji, ako zbog okolnosti ne moe
postupati specijalizirani slubenik, na mjesto dogaaja,
utvrditi sve injenice i okolnosti vezane uz prijavu,
odnosno dojavu, te poduzeti sve potrebne radnje s ciljem
pruanja pomoi rtvi radi spreavanja nastavljanja
nasilja, kao i zdravstvenog zbrinjavanja rtve;
pribaviti podatke potrebne za razjanjavanje sluaja,
te utvrditi eventualno postojanje elemenata kanjive
radnje i identificirati poinitelja;
 u sluajevima intervencije policijskih djelatnika, kada
se utvrdi postojanje osnovane sumnje da je poinjen
prekraj ili kazneno djelo, policijski djelatnici postupit e
sukladno propisima iz svoje nadlenosti;
provesti kriminalistiku obradu maloljetnih poinite-
lja nasilja u nazonosti roditelja ili zakonskih zastupnika, a
u sluaju njihove nedostupnosti, u nazonosti djelatnika
slube socijalne skrbi;
sukladno vaeim propisima provesti urne istrane
radnje te, ovisno o okolnostima sluaja, podnijeti kazne-
nu prijavu nadlenom dravnom odvjetniku za mlade,
odnosno podnijeti zahtjev za pokretanjem prekrajnog
postupka uz prijedlog za izricanje primjerenih zatitnih
mjera;
o zaprimljenoj prijavi, odnosno dojavi o nasilju meu
djecom i mladima obavijestiti nadleni centar za socijalnu
skrb radi poduzimanja mjera obiteljsko-pravne zatite;
voditi odgovarajue evidencije zatienih podataka o
sluajevima prijave ili obavijesti o nasilju meu djecom i
mladima.
Kada se obratiti Pravobraniteljici za djecu i koje su njene
ovlasti?
Pravobraniteljici za djecu moe se poslati obavijest u
sluaju krenja prava djece - fiziko i emocionalno
nasilje, zanemarivanje djece, svjedoenje nasilju u
obitelji, bullying. Pravobraniteljica je ovlatena
upozoravati, predlagati i davati preporuke tijelima
dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune
samouprave, kao i drugim pravnim osobama koje su
obvezne suraivati s Pravobraniteljicom i na njen zahtjev
podnositi izvjea i odgovarati na upite, te u roku od
najkasnije 15 dana izvjestiti Pravobraniteljicu za djecu o
poduzetom u povodu njezinog upozorenja, prijedloga ili
preporuke. Ukoliko to ne uine u zakonskom roku,
Pravobraniteljica obavjetava tijelo koje obavlja nadzor
nad njihovim radom. Ako tijelo koje obavlja nadzor ne
izvijesti o injenicama i poduzetim mjerama,
Pravobraniteljica obavijetava Vladu RH. Pravo-
braniteljica za djecu ima dostupnost i uvid u sve podatke,
informacije i akte koji se odnose na prava i zatitu djece,
bez obzira na stupanj njihove tajnosti te ima pravo
pristupa i pregleda svih ustanova, tijela dravne uprave
pravnih i fizikih osoba koje skrbe o djeci...
 Hrabri telefon telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu
Argentinska 2, 10090 Zagreb
Tel: 01/3793 000
Fax: 01/3793 300
E-mail: info@hrabritelefon.hr
www.hrabritelefon.hr
Savjetodavna linija za zlostavljanju i zanemarenu djecu:
0800 0800
E-mail: savjet@hrabritelefon.hr

Savjetovalite Luka Ritz Udruga za podrku rtvama i svjedocima

Fabkovieva 1/3, 10 000 Zagreb Josipa Jurja Strossmayera 25, 32 000 Vukovar
Tel: 01/888 5440
Tel: 01/371 4007
Fax: 01/888 5441
E-mail: pitaj@savjetovaliste.hr Fax: 01/371 4043
www.savjetovaliste.hr E-mail: pzs@pzs.hr
Web: www.pzs.hr
Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba
Argentinska 2, 10 000 Zagreb
Modus Savjetovalite Centra za djecu, mlade i obitelj
Tel: 01/3457 518
Kneza Mislava 11, 10 000 Zagreb
Fax: 01/3793 300
E-mail: info@poliklinika-djeca.hr Tel: 01/4621 554
www.poliklinika-djeca.hr Fax: 01/4621 552
1. Buljan Flander, G. (ur.) (2010).
Nasilje meu djecom. Zagreb: Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba.
2. Cajner Mraovi, I. (2010).
Opa naela u radu s osobama koje se nasilno ponaaju (skripta). Zagreb: Hrvatski studiji.
3. International Police Association (IPA) Hrvatska sekcija (2013).
Nasilje i mladi. Rijeka: IPA Hrvatska sekcija.
4. Protokol o postupanju u sluaju nasilja meu djecom i mladima. (2004).
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.